Supruga posljednjeg jugoslovenskog reisa je uskliknula kada je ula da zovemo iz Sarajeva.

Prije
nego to je slualicu predala Jakubu ef. Selimoskom, suosjeajno se raspitivala o ivotu ljudi u
Sarajevu. Selimoski, iznenaen i suzdran, nakon kratkog propitivanja i dueg razmiljanja ipak
je pristao na intervju. Razgovaramo nekoliko dana kasnije u skopskom naselju Duandik, u
prostorijama Muslimanske vjerske zajednice iji je savjetnik bio Selimoski.
Imao je sreu da bude prvi demokratski izabrani poglavar Islamske zajednice, ali i nesreu da
bude njen posljednji poglavar prije nego to se raspala kao to se raspala i zemlja u kojoj je
postojala. Za Selimoskog taj in je bio nelegalan i nikada nije podnio ostavku na funkciju reisa.
Bosanske vjerske voe su ga razvlastile, a albanski krugovi proglasili jugonostalgiarem i
otpadnikom od vjere izdavi fetvu tim povodom. Antimuslimanski krugovi su ga zbog
zagovaranja balkanske islamske konfederacije smatrali fundamentalistom. inio se tako obian,
bez vjerske odore i ahmedije koje daju harizmatinost izgledu. Tako obian naspram jaine
napada koji su ga sustizali sa svih strana.
* Bili ste reis u vrijeme komunizma, ali i viestranaja. Kakva je bila razlika u odnosu
prema islamskoj zajednici nove demokratske vlasti u Jugoslaviji i one stare komunistike?
Postojale su razlike. Kada sam izabran za vrioca dunosti reisu-l-uleme, ve su bili otvoreni
demokratski procesi u samoj Islamskoj zajednici, ali su se i u dravi poele osjeati izvjesne
razlike. U prvom periodu 1990. bilo je pokuaja da se sugerie IZ kako da obavi odreene stvari
ili kako da se postavi u odreenim momentima. Meutim, ja sam te sugestije odbijao. I odlazak
mog prethodnika reisa Huseina ef. Mujia bio je izraz volje unutar IZ.
* Zato je otiao reis Muji?
On je dao ostavku s obzirom da se tada pojavio pokret koji se zvao Pokret imama i imao je za
cilj demokratizaciju IZ BiH. Traili su neposredne izbore za rukovodioce IZ, bilo da se radi o
predsjedniku Meihata BiH, ili o reisu IZ Jugoslavije, i insistirali na promjeni Ustava IZ
Jugoslavije. Kad se pojavio ovaj pokret, kao zahtjev ireg sloja muslimana, pogotovo u BiH, reis
Muji se povukao.
* U vrijeme Vaeg imenovanja dolo je do krupnih nesuglasica u Islamskoj zajednici, ta je
bio njihov osnovni uzrok?
U Bosni su na bazi Pokreta imama unutar IZ nastale dvije suprotstavljene strane. Jedna, koja je
bila za raniji status i nain organiziranja IZ i, druga, koja je vrila pritisak za promjene. Lider
Pokreta imama bio je Salih olakovi. Tada su kandidati za Meihat bili Salih olakovi i
Senahid Bristri. Dolo je do podvajanja unutar IZ i jedna je grupa bila za olakovia, a druga za
Bristria. Na Saboru je, tajnim glasanjem, uz malu razliku glasova, proao olakovi. Tada je
dolo do pruanja otpora odreenih struktura unutar IZ na izbor olakovia. Stanje u IZ bi se
vjerovatno u daljem periodu saniralo i sankcioniralo, meutim, poeo je rat u BiH i jo se vie
uslonila situacija unutar IZ. To se naroito osjetilo na dan agresije na BiH kada je dolo do
okruenja Sarajeva. olakovi tada nije bio u Sarajevu i dugo vremena nije mogao doi u grad, s
obzirom da tada niko nije mogao ni ui ni izai iz Sarajeva.

* Gdje se u to vrijeme nalazio efendija olakovi?

Poetak rata zadesio ga je u Mostaru. Znate da je agresija zapoela neposredno iza Bajrama.
Prvog dana Bajrama ja sam bio u Pljevljima gdje smo klanjali Bajram, tamo je bila centralna
manifestacija zajednike IZ. Jedva sam otiao u Pljevlja, a jo sam se tee vratio. Iao sam pod
zatitom policije, preuzimali su nas od jedne republike do druge. On je tog dana bio u Sarajevu,
ali je sutradan napustio Sarajevo jer je njegova porodica bila u Mostaru. Dolo je do zatvaranja
grada i nije se mogao vratiti. Po Ustavu IZ, ako je predsjednik Meihata odsutan vie od 30 dana,
Meihat odreuje zamjenika. Prolo je 30 dana i pritisak opozicije je svakoga dana postajao sve
jai. Govorili su da nema ko da rukovodi IZ BiH iako sam ja bio prisutan.

Posljednji reis-l-ulema IZ Jugoslavije: Jakub ef. Selimoski

Photo: FTV
* Ko je predstavljao opoziciju i ta je bila njihova namjera?
Opozicija je bila ona strana koja od starta nije prihvatila Saliha olakovia. Pokuao sam svojim
prisustvom na neki nain pokriti potrebe BiH, meutim, kada sam vidio da to stanje nije uredu,
na osnovu jednog lana Ustava odredio sam tijelo, Vremenski meihat, koje e raditi dok se ne
vrati olakovi ili se stvore uslovi za kvorum Meihata koji bi odredio zamjenika. To je
funkcionisalo do Obnoviteljskog sabora 1993. kada se pojavila inicijativa o formiranju
samostalne islamske zajednice u BiH i stvari su se zaotrile. Jo od kraja 1992. postojala su
razmiljanja o tome, ali je poetkom 1993. dolo do formiranja ovog sabora od strane tridesetak
ljudi iz Sarajeva. Oni su preuzeli na sebe odgovornost da formiraju samostalnu Islamsku
zajednicu BiH i da vie ne potuju Rijaset IZ bive Jugoslavije. ak su traili od mene da predam
komisiji Obnoviteljskog sabora zgradu Rijaseta, finansijska i materijalna sredstva i slubenike,
to ja nisam mogao prihvatiti jer to nije u nadlenosti reisa. Na elu Obnoviteljskog sabora bio je
Jusuf iga, koji je sa Mustafom Ceriem doao u Rijaset na razgovor sa mnom. Vie nisu slali
komisije za primopredaju i traili su na jedan brutalan nain da predam institucije Rijaseta.
Tano je da je zgrada Rijaseta vlasnitvo BiH, mi je ne moemo prenijeti iz Sarajeva, meutim,
ona slovi kao zgrada Rijaseta IZ Jugoslavije, a materijalna i finansijska sredstva su bila
vlasnitvo Rijaseta, to znai sredstva svih muslimana bive Jugoslavije. Da je dolo do
usaglaenog razdvajanja, organizovala bi se komisija koja bi odredila ko je koliko participirao u
budetu IZ i toliko bi dobio u procesu sukcesije. Ceri je tada ve bio postavljen za reisa. ak

sam prihvatio da on ima titulu reisa BiH, ali sam traio da se konano stanje razrijei kada se
stvore uslovi da se odri sjednica Sabora BiH na kojoj e se olakovi razrijeiti dunosti i
potvrditi izbor Mustafe Ceria za reisa ili kako e se ve zvati. Meutim, nakon nekoliko dana,
Ceri mi je rekao da na njega vre pritisak i da on ne moe ni to prihvatiti. Od mene je traio da
potvrdim da je on reisu-l-ulema BiH, a ja to nisam mogao potvrditi, nisam imao ustavno
ovlatenje za to.
* U Sarajevu ste ostali do ljeta 1993. U jednom granatiranju pogoen je Va ured, kako se
to desilo?
Moje ranjavanje nije bezazleno ni sluajno. Bilo je to 29. augusta 1992, tog dana je zajednika
delegacija Rijaseta i Merhameta trebala izai iz Sarajeva i posjetiti nekoliko islamskih zemalja,
da afirmiramo borbu BiH protiv agresije i obezbijedimo materijalnu i finansijsku pomo
Merhametu. Dobili smo odobrenje za let od UNPROFOR-a i ekali vozilo da doe po nas i vozi
nas na aerodrom. Sjedili smo u prostoriji ispred kabineta Rijaseta kada je granata pogodila
prostoriju iznad nas, moju spavau sobu. Zid sobe je bio razruen, namjetaj potpuno polupan.
Po mom uvjerenju, to je bio atentat na poglavara IZ jer su ili pretpostavljali da smo u spavaoj
sobi ili znali tano gdje smo, pa su pogrijeili za pedesetak centimetara. Dan je bio izuzetno
miran, to je bila prva granata koja je pala tog dana - tenkovska, teledirigirana, kako je kasnije
utvrdila vojna komisija. Svi smo bili povrijeeni. Meni je puklo uho i zadobio sam nekoliko
manjih ogrebotina. Iza zgrade Rijaseta nalazilo se malo dvorite koje smo smatrali zatienim, tu
smo kuhali za potrebe Rijaseta. Tada se tamo nalazilo nekoliko ljudi koji su kuhali kafu i, na
nesreu, od gelera te granate poginulo je petero ljudi.
* ta ste radili tih ratnih mjeseci u Sarajevu, s kim ste komunicirali, na emu ste se
angaovali?
Do Obnoviteljskog sabora mi smo normalno funkcionirali i radili na organizovanju vjerskog
ivota u uslovima rata. Nastojali smo da radi to vie damija, da se vjerski slubenici
maksimalno angairaju na mobilizaciji naroda u odbrani zemlje i ukljuili veliki broj vjerskih
slubenika u brigade Armije BiH. Kad se formirao Obnoviteljski sabor, ve smo imali odreene
potekoe. Sredstva javnog informisanja, kao to su Televizija BiH, Radio i Osloboenje,
prestali su da objavljuju naa saoptenja. ak je u Osloboenju jednom prilikom objavljeno
saoptenje Rijaseta kao saoptenje Jakuba Selimoskog, bez titule.
* Da li je sjednica Rijaseta bila osnovni razlog Vaeg naputanja Sarajeva?
Iskljuivo, da bi Rijaset IZ zauzeo stav povodom formiranja Obnoviteljskog sabora u BiH,
moralo se odluiti ta e biti budunost IZ bive Jugoslavije. Kada sam konano izaao iz
Sarajeva krajem juna 1993., odrana je sjednica Rijaseta u Isa-begovoj medresi u Skoplju.
Osuen je Obnoviteljski sabor i potvren stav o transformaciji IZ koji smo usvojili na prvoj
sjednici u februaru 1993. Izraen je normativni akt koji je dat na raspravu svim meihatima IZ i
planirana sjednica Vrhovnog sabora koja nije odrana. U meuvremenu, nakon moga izlaska iz
Sarajeva, dolo je do blokade Rijaseta u Sarajevu i njegovog nasilnog preuzimanja.
* Ko je preuzeo Rijaset?

Sadanja struktura Islamske zajednice BiH. Uli su u prostorije Rijaseta bez mog prisustva i bez
ovlatenih predstavnika Rijaseta, navodno sudskim ovlatenjem. Formirana je nekakva komisija
ispred Suda za pregled finansijskih sredstava Rijaseta i do njihovog izvjetaja uspio sam da
doem tek prije mjesec dana. Drago mi je da su ti vjetaci ocijenili, to se tie finansijskih
sredstava, da su se nalazila u Rijasetu.
* Koliko je novca ostalo u Sarajevu?

Bezbrini: Ceri je preuzeo i Islamsku zajednicu i sva sredstva

Photo: BH Dani
U kasi nije bilo puno novca jer gotovinu nismo drali kod nas, moda oko 100.000 dolara.
Devizni rauni su na deviznim knjiicama u Sarajevu i sada ih je preuzeo Ceri, ini mi se da je
rije o dva-tri miliona maraka. ekovi koje smo dobijali kao pomo u ratnim uslovima
pretvoreni su u dinare i evidentirani od ove komisije.
* U kakvim ste odnosima sa bosanskim reisom Ceriem?
Nakon naeg zadnjeg susreta u Sarajevu nemam vie nikakvih kontakata sa njim. Ni tada se
nismo posvaali, meutim, on je ostao na jednom stajalitu, ja na drugom. Pored toga to sam
Ustavom bio zaduen za to, ja sam i tada, kao i sada, mislio da, bez obzira to se drava raspala i
mnogo nas ne boli glava za bivom Jugoslavijom, ne moraju vjerske zajednice dijeliti sudbinu
drava. Pogotovo to smo mi, muslimani u bivoj Jugoslaviji, pod zajednikom jurisdikcijom od
dolaska islama na ove prostore i nije bilo razloga da doe do nasilnog raspada Rijaseta.
* Da li ste prije nego to je dolo do osamostaljivanja IZ BiH razgovarali o tome sa
predsjednikom Izetbegoviem?

Vie puta sam, kada se pojavila ta inicijativa, razgovarao sa Izetbegoviem, kako prije
ozvanienja Obnoviteljskog sabora, tako i nakon toga. On se drao na distanci, govorio da je to
stvar Islamske zajednice i da se sa pojedinim faktorima unutar IZ nae zajedniki jezik. Kada je
Obnoviteljski sabor formiran i Ceri imenovan za reisa, Izetbegovi ih je primio u zvaninu
posjetu. Iz toga sam zakljuio da eventualnu pomo i podrku najvieg rukovodstva BiH mi, kao
Islamska zajednica, ne moemo oekivati.
* Postoje li, po Vaem miljenju, u dijelu politike i duhovne vlasti kod Bonjaka
tendencije stvaranja muslimanske BiH?
Ne vjerujem da postoje mogunosti da se u vjerskom, teolokom smislu formira muslimanska
vjerska drava na podruju Evrope. I kad bi postojale takve elje kod odreenih struktura u BiH,
ne vjerujem da bi mogla u ovom momentu da se formira takva zajednica na ovim prostorima. To
bi bilo u suprotnosti sa jedinstvom BiH i njenom cjelovitou. U tom sluaju, ostala dva naroda u
Bosni to ne bi prihvatila i to bi bio samoubilaki in.
* Slijedei nastavak feljtona objavljujemo u utorak, 26. januara