Regija ili oblast moe imati vie znaenja:

regija kao bilo koje manje-vie jasno razgranieno

zemljopisno podruje ili povrina date zemlje ili

kontinenta, definirana svojom geografijom, kulturom
ili povijeu.
regija kao upravna podjedinica u politikoj geografiji.

 U svijetu postoje raznolike kulture kulturna

raznolikost, ali i tendencija nestajanja kulturne

raznolikosti kulturna entropija. Istodobno se
poveava dominacija moderne (zapadne) kulture
U Republici Hrvatskoj postoji vie regija. Hrvatske
regije nemaju administrativnu potporu, jer je Hrvatska
podjeljena na upanije, pa svaku obino sainjava vie
upanija.

Dalmacija ( dijeli se na Junu, Srednju i Sjevernu )

Istra
Kvarner
Gorski kotar
Lika
Primorje
Zagorje
Podravina
Moslavina
Meimurje
Banovina
Kordun
Pokuplje
Posavina
Bjelovarsko-bilogorski kraj
Prigorje
Turopolje
Zagreb
Slavonija
Baranja

 Podruje Gorskog kotara nalazi se na raskriju

panonskog,
dinarskog, mediteranskog i alpskog kulturnog areala.
Prepletanjem
razliitih utjecala nastao je kompleks kulturnih,
civilizacijskih i
prirodnih vrijednosti koje se prepoznaju kao specifian
regionalni
identitet.

 Gorski kotar poznat je i pod nazivom zeleno srce

Hrvatske.
Njegov etnografski prostor objedinjuje utjecaje
alpskog, dinarskog te panonskog i mediteranskog
etnografskog podruja.
Zbog kombinacije tih utjecaj glavni graevni materijali
su kamen i drvo.

 Kao primjer etnografskih znaajki alpske sfere biljei

se pojava kozolca, drvene naprave za suenje usjeva, te

kuica male tlocrtne povrine, namjenjene suenju
voa, te vlati lana i konoplje, a smjetene podalje od
kua.

 stanovnitvo se u cijelom podruju tradicionalno

bavilo umarstvom
u dolini Kupe gospodarstvo je vie bilo orijentirano na
obraivanje malih parcela sa usjevima i uzgoj domaih
ivotinja.
U prolosti je lov i ribolov bio uvelike zastupljen i
predstavljao je dodatni izvor prihoda lokalnom
stanovinitvu.

 1. hrptna naselja - danas najbrojniji tip gorskokotarskih

sela
To su zaseoci i sela s tri do desat obiteljskih potkunica
nazvanih esto prema prirodnim ili etnografskim
obiljejima kraja ili prema lokalitetu.
2. uzduna ili nizna naselja
Takva su uzduna ili nizna naselja uz obalu rijeke Kupe na
hrvatskoj obali, ili su to naselja prirodno izduena duinom
polja, ili krke udoline, ili duinom hrpta brda
3. zaseoci i sela cestovnog obiljeja
Njihov osnutak ili razvoj potaknuti su neposredno
izgradnjom jakih cestovnih prometnica, osobito Karoline i
Lujzijane u XVIII. i XIX. stoljeu.

 Student : Adrian Repusti

Hrvatsko Katoliko Sveuilite

Kolegij: Historijska geografija

Datum : 28.11.2010.

 Literatura:

http://risnjak.hr
http://ineco.posluh.hr
http://www.jutarnji.hr

http://hrcak.srce.hr
http://hr.wikipedia.org