|




   


ovjek dizajnira oblik stabla zbog slike okolia ili svojih

ideja;

uklanjanje suhih grana (naroito u urbanim

sredinama);

estetski razlozi;

promjene oblika zbog prometne prohodnosti i urbanog

okruja (graevine);

revitalizacija;

uspostavljanje nune sigurnosti u zoni stabla.




|
| od prevelikog gubitka lisne mase

(smanjenje procesa fotosinteze ope smanjenje
prirasta).

GR

   B B
R

||
UK|
!
trunjak (arborikulturist) mora znati procijeniti
kojim e mehanizmima stablo reagirati na razne
tehnike rezidbe.
C je rezidbom oblikovati zdrava i estetski
zanimljiva stabla stabilne kronje i
karakteristinog oblika svojstvenog obraenoj
vrsti ( to je mogue vie zadrati prirodan oblik).

baza grane na deblu

drvo debla okruuje

granu preko baze

stvaranje ovratnika
grane

osive U ralje

porub kore i ovratnik grane

tijenjene V ralje

urasla i uleknuta kora

izmeu grane i debla

     



tabla posjeduju prirodni obrambeni mehanizam

od prodiranja razaraa drva.
Kad se grana nekim sluajem odijeli od debla,
bazni dio koji ostaje na deblu pokuava stvoriti
obrambenu zonu nasuprot ulasku trulei u drvo.
a se zona mora sauvati i kad se grana odstrani.

  


Uklanjanjem grana
smanjujemo ukupnu
teinu stabla

Rezidbom dio po dio

ili metodom 3 reza
sprijeava se zaderotina
kore na deblo.

D     !



rvo ponekad preraste

granu i stvara
zadebljanje ovratnik
grane.

tvaranje ovratnika je
razliito; najveim je
dijelom ovratnik drvo i
kod reza se ne smije
povrijediti.

D     !



Rez mora ii od vanjskog ruba poruba kore na gornjoj

strani grane u kutu prema van na okomicu grane

 "  

|vratnik grane je u
pravilu na bazi grane
koja odumire ili je ve
suha.

Grana mora biti

odrezana neposredno iza
ovratnika.

  !


Rez ide od vanjskog ruba poruba kore na grani pod

kutom na okomicu stabla.

r!!  !   



retpostavljamo stabla s
jednim, sredinjim
izbojkom - deblom

Kod odstranjivanja
konkurentskog izbojka
rez mora ostati izvan
poruba kore; rez pod
kutom

! " !  



Rez se izvodi kod ralje

grana, a grana koja
ostaje bi morala imati
najmanje 1/3 promjera
odrezane grane.

Rez izvesti to blie

deblu grane koja ostaje
izvan izdignuta poruba
kore.

redvidjeti negativne
posljedice pojavu
reakcijskih izbojaka.

   



e bi je trebalo prakticirati jer vodi brzom irenju

trulei u deblo.

|rezivanje kronje


aroitu pozornost posvetiti zdrastvenom stanju

stabla, habitusu, prometnoj sigurnosti te temeljnoj
strukturi stabla.
red svaku rezidbu stablo treba pomno pregledati.

Kod uzgojne/oblikovne rezidbe ne bi trebalo mijenjati

izgled ni veliinu kronje.

anke se grane ne bi smjele rezati motornom pilom.




ri skraivanjima treba orezivati do nosive grane

|rezivanje izvoditi tako da se ovratnik grane i/ili
postojea zatitna zona zadri i tako omogui
zarastanje (kalusiranje) rane (otkloniti trljke).

ake grane ne bi trebalo orezivati, a kod stabala s

loim obrambenim mehanizmima (
esculus, Betulus,
opulus, alix) niti jae grane.
oveana rezna povrina moe prouzroiti prekid
opskrbe.

ko se koriste sredstva za zatitu ozljeda onda se
iste nanose na rez promjera 3-10 cm; kod promjera
reza veeg od 10 cm samo na rub oiljka i na
pograninu bjeljiku (cca 2 cm).

!  #$%  

!


tabla potrebno pregledavati u pravilnim razmacima

zbog maksimalne prevencije moguih zahvata u kronji.

tabla uz prometnice ee pregledavati.

lada stabla do 10 god. starosti_____ 2-3
rvee, 10-30 god. starosti_________4-6
rvee, 30-50 god. starosti_________5-8
rvee, > 50 god. starosti_______ cca 10

god.
god.
god.
god.

|rezivanje u vrijeme vegetacije uzrokuje oteenja; ne bi

trebalo orezivati kod stalnog mraza i pri temperaturi
ispod -5>C.
Vrste drvea koje jako izluuju stanini sok (
cer, Betula,
uglans) ne orezivati bez posebne potrebe u vrijeme
jakog pritiska i curenja soka, ve nakon prolistavanja.

[  &! 




Cilj je zadravanje tipinog habitusa vrste

ravovremeno brinuti o razvoju stabla da se eventualni
krivi rast moe ispraviti
Konkurentske izbojke kod mladih stabala, posebno
ralje, treba odstraniti a vrni izbojak oblikovati
stupasto

' 


Cilj: odravanje i uspostava potrebnog prostora

prohodnosti
|rezivanje grana do 5cm promjera a one veeg
promjera skratiti ili potpuno odrezati

!#! (% )



Cilj: rastereenje glave stabla prorjeivanjem u predjelu

tankih i slabih grana
reguste grane odrezati tako da se zadri omota kronje, a
smanje prekomjerni izdanci.
jere prorjeivanja (ujedno mjere njege) razlikuju se ovisno o
masi orezanih finih i slabih grana: lagani 5%, srednji 10% i
jaki rez 15% cca.

   

Cilj: odrezati mrtve i polomljene grane.

e preporua se uporaba sredstava za zatitu oiljaka

(premazi).

   


Cilj: zbog uspostave prometne sigurnosti teko

oteenom drveu skratiti dijelove kronje sklone
lomu i to preteno u podruju jakih grana.

omladna rezidba
Broj

debala (stupova) reducirati u skladu s nosivou

ogranaka, po potrebi visoko zaostala debla (grane) skratiti
za bolji razvitak kronje.

! " !



Cilj: kompletnu kronju prikratiti prema mjerama

nalogodavca, u irini i visini, vodei se podacima o
sigurnosti od loma i izvaljivanja.
|rezana (prikraena) kronja treba to manje
odstupati od tipinog habitusa.
Reduciranje sa strane kao i u visinu moe iznositi,
ovisno o veliini zahvata, cca 10-35%.

! "  !

Cilj: prikratiti pojedine grane, posebno jae i jake, a

preostalu kronju oblikovati to jednolinije (prema
mjerama nalogodavca).

 !


rorjeivanjem treba preduhitriti nepoeljan

razvoj kronje (predugake grane, stvaranje
ralji) i to preteno u predjelu finih i slabih grana.
uhe, bolesne, odumirue, iskriane grane te one
koje se meusobno taru potrebno je orezati, a
trljke grana odstraniti.
Kod ulinih stabala posebice redovnom kontrolom
odravati primjereno prorjeivanje te po potrebi
izvoditi ostale zahvate.

-% ! !

Cilj: rezidbom postii poseban, novi oblik kronje.

tabla razliito reagiraju na rezidbu izabrati rezidbu

primjerenu odabranoj vrsti drvea.

Uzgojni/oblikovni rez obaviti dok je stablo jo mlado.

   


Grane povratnim rezom bivaju orezane svake ili

najkasnije svake tree godine na skoro istom
mjestu stvaraju se glave grane koje su vaani
spremnici energije (sauvati ih od ozljeda).
|blikom nastalim rezidbom u glavu stablo je
relativno dugovjeno.
rvu rezidbu obaviti kod promjera grana 2-5cm.

 


rvoredi se uzgajaju zbog

funkcije zaklanjanja ili
odjeljivanja kao prirodne
barijere.
Kombiniranom rezidbom
(uporaba postolja)
odreuje se smjer (linija)
uzgoja.
rvoredi zahtijevaju
godinju viekratnu i
sistematsku potporu s
barem jednom rezidbom.


% 


Rezidba kojom se dobijaju

naroiti oblici kronje
stabala i grmlja (ivice).

Cilj je rezidbom dobiti

stabilnu i vrstu kronju
zadravanjem odreenog
oblika, jednom ili vie puta
godinje.

 * *


Kao pojedinana stabla, rezidbu etinjaa treba

ograniiti samo na uzgojni/oblikovni rez.
ajbolje je zadrati vrnu granu s mogue dugim
postranim granama, a suhe i odumirue grane
odstraniti da se pospjei zdrastveno stanje i izgled
stabla.

zuzetak su empres i tisa koji podnose rezidbu u zoni

granica.

ivice etinjaa orezivati najbolje od lipnja do kolovoza

kad je godinji prirast ve pri kraju.

Vatikan juer...

Vatikan danas...

Vatikan sutra?