Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Jerzy Holzer
Za izdavaea
Dmuir Aginc
Naslov izvornika
K01'l1unizm w EurojJie. Dzieje ruclw i systemu wladzy, Warszawa
2000.
Copyright Fischer Taschenbuch Verlag GmbH, Frankfurt am
Main 1998.
"",,,_,,,1,, za hrvatsko izdanje: Srcdnja Europa, d.o.o., Zagreb
2001.
KOMUNIZAM
UEUROPI
Urednik
Damir Agicic
Lektura
Blanka Mesic
Naslovnica
Ideo-dizajn
Prevela
Magdalena Najbar-AgiCic
UDK 329.15(4)(091)
HOLZER,]erzy
Komunizam u Europi : povijesl pokreta i sllstava vlasti
I Jerzy Holzer; prevela Magdalena
Zagreb: Srednja Europa, 2002.
Priipvnt!
ISBN 953697901-2
J. Komunizam - Europa
II. Komunisticki pokret - Europa
420116032
f9
srednja europa
Zagreb 2002.
1. GENEZA
GRADSKA ISVEUCILISNA
OSIJEK
1111111111111111111111111111
871119761
.JU~~,,;,:~ ~;~TI::;()~;S~lA.YEnA
OS!,JEKU
I
,
-"""",,..,...,,,,~,....-,,,, """"<'~'~""".e""":,
.. "",, w
...
.,~,.,."""~ ............._
Ii
GENEZA
GENEZA
od strane
intclektualnih
u doba renesanse, a ka
pozivale su sc sve novovjekovnc struje
europskog socijaJizma 2 Ranije su se one uobieajeno Lvale so
cijalizal11-utopizam iii komunizam-utopizam, iako SII taj naziv
nametnuli marksisti. Ovi se utopisti nisu pozivali same na mo
raine argumente koji su govorili u prilog poretka jednakosti sto
su ga predlagali, vee su dosta cesto trazili i razlicite vrste inte
igrati od
lektualnih argumcnata. M~rksisti, kOj1 su
dok
,'~
GENEZA
GENEZA
lativno visoko
GENE7..A
GENEZA
~=
10
GENEZA
GENEZA
11
cije 1905.
,.
JOSH"'!,
12
GENEZA
GENEZA
)~
14
GENEZA
j,fj
]6
POSTANAK KOMLINIZMA
POSTANAK KOMLINIZMA
17
18
POSTANAK KOMUNIZMA
POSTANAK KOMUNIZ,vlA
19
'fj
20
POSTANAK KOMUNIZMA
POSTANAK KOMUNIZMA
"~I
21
-,f.
22
POS'f'ANAK KOMUNIZMA
23
jr.
24
POSTANAK KOMlJNIZMA
POSTANAK KOMUNrZMA
25
y.
26
POSTANAK KOMllNIZMA
POSTANAK KOMUNIZMA
27
~(
KOMUNIZMA
29
30
31
,.......----
32
33
~I
35
Kirova i
Svih scsnaestorica
za
atentata na Staljina i njegove suradnike osudeni Sll na smrtnu
kazntt i strijeljani. Vee lijckom toga procesa tvrdilo se da S1l
optuZcnici bili u kontaktu s Gestapom.
U drugom sudenju "antisovjetskom trockistiekom ccntru",
odrzanom u sijccnju 1937. godine, sedamnaestorica
za veleizdaju u korist Njemacke i
Karakteristika toga sudenja bilo
je prcdbacivanje odgovornosti na
rad, havarije i katastrofe u industriji ili
bila blaga jer su strijeljana samo trinaestorica. Druga je stvar
da prcostala cetvorica nikada nisu izash na slobodu.
Oha spomcnuta sudenja vodena su javno. No, sudenje
osmorici visokih oficira oddano u lipnjll 1937. godine vodc
no je iza zatvorenih vrata. Prvooptukni je bio zamjenik na
rodnog komesara za voina oitania marsal Mihail
koji je inace smatran
vodom. Svi optuzenici proglaseni Sll krivima za veleizdaju i
spijunazu 1I korist Njemacke, osudeni Sll na smrt i strijdjani.3 0
Na kraju, posljednji veliki proces "antisovjetskom de
snicarsko-trockistickom bloku" odrzan je javno II oZlIjku
godine. Najistaknutiji od dvadeset i jednog optuzenika
bio je Buharin, ali se na optllzenickoj klupi nasao i bivsi na
) unutarnjih poslova Genrih
koji je organizirao prethodna sudenja. Repertoar
sadrZavao je veIeizdaju, spijunazu, diverzijll, terorizam, uboj
stva i gospoc\arsku sabotazLl. Bogatiji je postao popis vanjskih
nalogodavaca. Njemackoj i Japanu pridodani SLI Velika
i Poljska.
Velika sudcnja bila su tek vrh ledene sante. Tijckom cetiri
gocline represije su obuhvatile nekoliko milijuna ljudi. Dio je
zatucen tijekom
koje su u pravilu vodene vrlo brutal
no uz primjenu torture u svrhu dobivanja priznanja kojc je
smatrano krunskim dokazom. Drugi su pogubljeni nakon
smrtne presude. Masa osoba po(\vrgnulih represijama
dozivjela je dvojaku sudbinu. Optllzeni su zatvarani u logore,
/'j
36
37
".1
38
39
STAI.JINISTI(:KI SUSTAV
41
'l_..._______________________
42
SIJSTAV
44
SUSTAY
..,.,.-\
STAIJINlSTI(:K! SUSTAV
,..
46
STALjlNlSTI(:KI SUSTAV
Postupnim je promjenama bio podlozan sadrzaj indoktriU prvim godinama oakon revolucije marksizam servi
ran u vrJo pojednostavljenom obliku bio je popracen inter
naeionalistickim idejama i velikim interesom za probleme
drugib zemalja (iako su informacije cesto bile tendenciozno
sastavljene, a trcbale Sll Slllziti poticanju revolucionarnog za
nosa). U tridesetim godinama sve je ceS(:i ruski nacionalizam,
sto je davalo cudnu i nckonzistentnu mjesavinu. Sve se to
naizmjenee zvalo dijakkticki iii historijski materijalizam,
marksizam ili knjinizam. Tada se takoder lIstalio obicaj pre
zcntiranja svojevrsne gakrije cetvorice komunistickih svcta
ea, "kJasika": Marxa, Engelsa, Lenjina i Staljina.
lako komunisti II pocetku nis1l imali kadrovc koji bi
osigurati instrumentalno koriStcnje skola i sveucilista, javni
bio je brutalno gllsen. Ohrazovanje i znanost postupno
Sll pacificirani, a uCitelji i nastavniei prisiljeni S1l da sire mark
sizam i podupiru tekllClJ politiku. LJpisi lla sveucilista podvr
gnuti S1l politickoj kontroli da bi se dobio komunisticki i11
doktriniran novi narastaj inteligencije.
U kulturi i umjctnosti politicka ogranicenja pratila jc slo
boda formalnih stvaralackih rraganja. To jc komunistima osi
guraJo podrsku mnogih novatora. U triclesetim je godinama
obvezatan postao "socijalisticki rcalizam" (tzv. socrealizam)
mjdavina devetnaestostoljetnog realizma, I.e pompoznc mo
numentalnosti i primitivne propagande. Slicno kao u drust
venim z11allostima, klasno shvacanje marksizma sve se viSe 11a
dopunjavalo eIementima ruskog nacionalizma.
Za oblik "nadogradnje", kako S1l komunisti zvali sva po
drllcja oblikovanja svijesti, bitno je bilo skoro uniStenje svecen
stva svih vjeroispovijesti, posebno pravoslavlja, i nameranje ob
vezatnog ateizma. Najvece represije pogodiJe su Pravoslavnu
erkvll ]922. godine, uskoro nakon llvodenja NEP-a. Za taj je
iskoristena velika glad, kOja je izhila posebiee na Povolzju, i 11a
vodno odbijanje svecenstva da gladnom pucanstvll precht erk
vena dobra. 1.1 potol1jem razdoblju religijska aktivnost dopus
tena je samo 11 vrlo ograniccnoj mjeri. Malobrojno svecenstvo,
STA!JINISTlC:K I SUSTAV
47
48
STAl,)lNISTI(:KI SUSTAV
SUSTAV
50
STA~JINISTICKI SUSTAV
STALJINISTI(:Kl SUSTAV
51
V. KOMUNIZAi\1 U DRUGOM
SVJETSKOM RATU
53
le.'io
J-.........._______
54
55
56
KOMUNIZAM
u DHlJ(;OM
SV}ETSKOM HATlJ
57
58
T-_T'",":::-~.=-C';::-_'
___ :_'-~:'-::'-C"':;-.7': -,
"c'F}t'";r,;~
59
":?:iI'_ _ _
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
r
60
!{,yrlJ
61
HADANJE BI.OKA
~i ", """,,'.,, ""'72?S1m'\l1!"'~"T""';'":>-:~'" "":'~"'"!' :;::"', ;"';1"~,",~,"" ';~c"""" F"'("-~:~:'7:::'m~~~n',', "/' <",'7~~T':F";:{~:::''':,3r:J!:'';::~~y:~;,,!~,~~'''''~'':'7<::?!S:-:'7,~~'1
63
i
BLOKA
6'5
RADANJE BLOKA
66
RAHAN)E llLOKA
.,.i/('.
-,r~'7~"~:l.','.,'~,i~,,~'WI" "'!'i::"I"",.,,:::-,~!~;:;r"l0'7\,~"'~,~?;:'7~;:';l!'~,;~-::i;~1.!'
,;I,\".,,/,,;::;:::"7'TI,i:
RAHAN)E llLOKA
67
<1W'"
6g
RADANJE BLOKA
II LOKA
5-.. ..wFEW'"ERYT':
C'
69
70
RADANJE BLOKA
RADANJE BLOKA
','
.
~#tijJ'\h
"EEi
'j
tt,
, ,
';:':T75r'71"""r1':'r~~
,r" .."1"'!,,
71
BLOKA
72
RADANJE BLOKA
73
i zatvaranju crkava.
Reprcsijama su podvrgnuti i sovjetski ratni zarobljenici
koji su prcZivjeli njemacke logore, te sovjetski drzavljani na
prisilno111 radu u Njemackoj. Pribojavalo se posljedica njiho
vog doticaja eak i u takvim lIvjetima - s drugaCijim naCinom
iivota i razinom gospodarstva. U posljednjim je mjesecima
rata, kada je Crvena armija prdla sovjetske graniee, pozorno
pracena svaka pojava kriticizma II odnosu na komunizam
medu vojnicima i oficirima, a svaki je osumnjiceni izravno s
!ito se to primjerice dogo-
{,j
at
c
-== "'''''21'r''~::;''C:;fl'7i!Z''T'!'S'5''''t''E'1'
tr
1? "iiPiif):i)'.&&"%'!14 if 4%
,i!Ii"'m,.~'~~~:?P\i:~~~~~,*~:jl(!l~:~;i1;/<lI"':,~",:!l,,,MI!IJ S. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ._
74
RADANJE ULOKA
. I
I
II
76
(;ODINE STAL.l1NIZMA
(;ODINE STAI,)lNIZMA
77
78
,~
!"T'
je'5f'ljM.r'f!MW!.t'=Mt'**Mi'.,. .t.wP'.~_
79
"
GOOINE STAI,/lN1ZMA
80
81
HZ
G()()INE STA[JINLlM,\
-i\
~&
\~~
'b
<
m=
WI
_8,,1,_
83
S ..
84
8'5
liniju
se usudio kri tizirati
revolucionarnu.
zivota CiniIo se kako niSta ne navjescuje
nadolazeee potrese. Voaa je lIzivao u svojoj slavi objavljujllCi
koji su trebaB oznaeavati pocetak nove epohe II lingvi
stid (1950.) i ekonomiji (1952.).55 eijeJi meaunarodni komu
nisti<:ki pokret slavio je 1952. sazivanje prvog kongresa sovjet
ske partije nakon trinaest godina. Nije se obracalo p1'evii5e po
zo1'nosti na intonaciju Staljinova kongresnog govora, dosta
pomirljivll prema Zapadu, sto je moglo svjedoCiti 0 tome da je
diktator svjestan poraza koji Sll komunisti dotad dozivjeli II
"hladnom ratu".
$IiIi
PRVA KRIZi\
Krllze
ana5 .
od lijecnicke po
sti na temu
suradniei pribojavali da
mod ier SlI se
ce postati zrtve nove
zna se hoce Ii se ikada pojaviti. Sigurno jt. mectutim cia se
iako su smrt diktatora i njegov sprovod bili praceni velikom
zalosclI, II Moskvi odmah prisrupi!o akeijama kOjt. su za cilj
imale odredivanje pravila podjele i vrsenja vlasti.
SlIkladno vol;i pokojnika na celno je mjesto kao premijer
closao Maljenkov, ali je osloboden funkcije sekretara partije
u kojoj je dotad bio prakticki druga osoba nakon Staljina.
BlIdud Lia Sll svi bili svjesni toga cia ee izbor novog general
nog sekretara partije oznaciti tko ee bili pokojnikov na
sljednik, tome se nije pristupilo. Kao jedini clan najuzeg
partijskog vodstva desetoclanog predsjcdnistva CK-a - sek
retar je nadaJje ostao Nikita Bruscov. Ostali Clanovi
medu
Berija,
zauzimao
duznosti. Osim
preuzeo rninistarstvo
87
,.....-
88
PRVA KRIZA
PRVA KRIZA
89
90
PRVA KlUZA
91
PRVA KIUZA
1l1::>KUIl
92
PRVA KRI7.A
PRVA KRIZA
r
PHVA KI{]ZA
PRVA KRIZA
95
i
PRYA KRIZA
PRY/\' KRI7.A
97
,
:;'%,
Ie
~'
~
~
~:
ii
kontrole nad
BojeCi se
nemira veCib razmjera, Oi)Je su
razum s Gonmlkom. On je - nakon odredenih
uz frakciju koja je zagovarala potrehu obracuna sa
mom i demokratizaciju partijskog zivota, te - usporedno sa
zaostravanjem situacije - naglasavala potrebu samostalnosti u
odnosu na Moskvu.
ZabvaljujuCi isticanju Gomutke, poljski su komunisti uspje
Ii obuzdati masovni pokret koji je izmic;to kontroli. U listopa
du ]956. godine izvrsili su promjene u partijskom vodstVlI,
osudili staljinizam i najavili 110VU poliliku, samostalniju U od
nosu na Sovjetski Savez i manje represivnu prema stanovniSt
VlJ. Odrekli su se takoder orisilne kolektivizaciie. a uskoro do
veli i do sporazuma s KatoIickom crkvom. GOll1utka je postao
prvi sekretar partije, a u l1ajllZe vodstvo usIi su, osim
politickih prijatelja, i predstavnici
Sovjetsko je vodstvo bilo zbunjeno. Iz garnizona Crvene ar
_i
nekolicina
retar
su bile stacionirane u
nastupiti na radiju. Prihvatio je suodgovornost za
tervenciju i pozvao ustanike na kapitulaciju.
Borbe 11 Budimpdti ponovno Stl izbile 25. listopada kada
su snage sigurnosti pucale na nove demonstrante. Ovaj put
sukobi SU obuhvatili cijelu zemlju. Nastajali su radnicki savje
ti koji su nastojali zamijeniti razbijenu upravu. Partija je bila II
raslliu. Nije pomoglo ni uklanjanje Geroa i postavljanje bivseg
zatvorenika staljinizma Janosa K;idara na njegovo mjesto, niti
i istovremeno osnivanje njezinog na
nije obuzclala ni 110V{)
stvorena
munisticki
Najzapaljiviji element
sovjetskih snaga u BudimpeSti. Mosk-va je
nosenjem novih odluka. Dana 30. listopada izdano je
priopcenje 0 povlacenju vojske. Bio je to ipak sarno manevar
koji je imao za cilj smirivanje Madara i medunarodne javnosti.
Sljedece noCi granicu su prdle znatno jace sovjetske vojne je
elinice. Na vijest 0 tome Nab']' je objavio istupanje Mac1arske iz
Varsavskog ugovora. Prema nekima, upravo je to hio ocl
lucujuCi razlog cia se u Mosk-vi konacno donese odluke 0 pa
cifikaciji revolucije, ali viSe stvari ipak govori u prilog da bi do
nje closlo i bez obzira na tu odluku.
Dva clana kasnije iz Buclimpeste je nestalo nekoliko komll
nistickih ministara i clrugih( visokih funkcionara, a 4. stude
nog sovjetska je vojska pokrenula veliku intervenciju.
Obtr~Tljena je
0 formiranju "revolucionarne radnicko
selJ<lcke vlade" na Celli s Kaclarom pod sovietskom zastitom.
9R
PRVA K1UZA
PRVA KR!ZA
99
o!
..
~.
2
I1~
l
~
ttrmWiIlMD"'Pii"'V*"!dI@?N-'"1l@il~:}'l~2"L?*1!
101
dju.
-='
102
Ii
:,
KOMUNIZAM
HRUS(:OVLJEVA
RAZDOilLJA
KOMUNIZAM
RAZDOllIJA
[03
set
104
KOMUNIZAM
KOMllNIZAM
RAZDOBlc)A
~!
ji
c,
~,
ii.;
~:
~
.
I.i
105
RAZDOIH,JA
Ll
ill
]06
KOMliNIZAM
RAZ[)()]ILJA
107
--
i!'
;~
~;
!'l
I
~
108
109
-_
.......
uo
KOMllN1ZAM
RAZJ)OllL/A
]]]
--
J J2
I,i
KOMUNIZAM
RAZf)OBLJA
113
It.......
PUTOVA
llS
If......
116
117
LIS
~IGURNIII
PUTOVA
stanovniStva za poboljsanjcm
standar
da vidljiviji. Godine 1965. dogodilc su se znatno ozbiljnije
promjene u gospodarskoj politici. Ukinuti su skoro svi obvez
ni napuci osim obveza prema partnerima iz SEV-a. Uvedena je
kombinacija mehanizama centralnog planiranja (uprava je
sacuvala ovlasti koje su se odnosile na vece investicije, djelo
mienu kontroiu cijena i mogucnost hitnog uvodenja poreza)
i tdisnih mchanizama.
Madarska reforma bila jc prva relativno uspjcSna akcija l)
pravcu ogranieavanja birokratskog
yom te - l) daljnjoj konzekvenci -
.......
STABlUZACl./A I
SIGURNIlI PIJTOVA
119
120
STABlLlZACI'/A I
sjeunika
morao je odstupiti s polozaja prvog sckretaNil'OOV je nasljeunik postao Dubcek. On se deklarirao kao
jeuinstva Ceha i Siovaka, te konsolidacije sovjetskog
bloka. Novi partijski voaa dobio je podrsku cdkih pristasa de
staljinizacije i gospodarske reforme. Ipak, sukladno obecanju
danom BreZnjevu, nije provodio vece promjene u partijskom
aparatu. Stoga jc jOs uvijek imao posIa s centralnim komite
tom izabranim za vrijeme prethodne vlasti, u kojem je bilo
mnogo kompromitiranih osoha.
To je pak izazvalo nezadovoljstvo meal! pristasama
promjena, a posebno intelektualcima. Dubcekovo vodstvo gu
bilo je kontrolu nad sredstvima masovnog priopeavanja i
nekim partijskim organizacijama. Sukobi su jatali zbog akcija
Novotnog, koji je - pod pritiskom sve radikalnije at
mosfere u zemlji - moran odsrupiti s mjesta predsjednika.
Njegov nasljednik postao je general Svoboda, smijenjen u
vrijcme staljinizma, ali poznat i prihvacen u Moskvi.
Dan nakon smjenjivanja Novotnog 11 Drezdenu su se okupi
Ii voae zemalja sovjcrskog bloka. Cehoslovacki komunisti ostro
su opomenuti za toleriranje "antisocijalisticke" slobode djeIo
vanja medija. Po prvi put prijeti10 sc vanjskom intervencijom.
U kritici su se osobito isticali Ulbricht i Gomulka. Dok je Kadar
voditi prcgovorc, sovjetski su se voLle drlali relativno
suzddano.
Dubcek i njegovi partijski kolege nasli su se 11 beziz[aznoj
situaeiji, izmedu presije "bratskih zemalja" i pritiska vlastite
partije i javnosti, kOja je svc vise izmieala kontroli. Prvi sckre
tar izbacio je parolu 0 "socijaJizmu s ljudskim licem", ali jc kri
tizirao novinare i intelektualce za neodgovornost.ll 2 Predme
tom sukoba postaio je sazivanje kongresa partije. Nakon
odredenih strahovanja prcd previse spontanim tijekom kon
gresa i njcgovim medunarodnim posljec\icama, partijsko vod
stvo pristalo je na sazivanje kongrcsa za rujan.
U lipnju 1968. godine Varsavski llgovor narcdio je organi
zadju vojnih vjeZbi na podrucju Cehoslovacke. Grupacije par
tijskih reformatora koje su pritiskale Dubceka bojale su se da
SIGURNIH P1JTOVA
121
122
SIGURNIH PljTOVA
123
SIGUHNIH PUTOVA
124
STAIHUZACIjA I
SIGURNlH l'UTOVA
Sll
125
-~
III.....
126
SIGIJRNIH PUTOVA
KOMUNIZMA
128
129
130
131
132
Karakteristieno je da su u razdoblju od
do 1977. godine u zemljama sovjetskog bloka uvedeni ustavi u kojima se
posebno znacenje pridavalo odnosima sa Sovjetskim Savezom
i drugim komunistiekim partnerima (u nekima od tih
sliene su se odredbe 0 obveznom prijateljstvu nalazile vee i II
ranijc prillvacenim llstavima). Intenzitet till obecanja bio je
razliCit. NajveCi je bio u ustavLl DDR-a iz 1968. godine i
Bugarske iz 1970. godine, a relativno mali u poljskom ustavu
iz 1976. godinc. Rumunjska je 1965. godine potpuno izostavi
la formlilacije prihvacene u drugim zemljama, iako su se one
nalazile u prijasnjem ustavu.?l8
Malo se zna 0
pnog
u
Moskvi 1976. godine. 89 U novom
godine uCinjena je razlika izmedu
sllstava" (iako se nijc preciziralo
zemlje u
vjerojatno bila posljedica staltlo napetih odnosa s
"socijalisticke zajednice" koju je Cinio Sovjetski Savez i
sovjetskog bloka 1I Europi, te Mongolija. 90 Ne zna se je Ii to
bila najava teinji za stvaranjem formllie po lIzorll na britanski
Commonwealth iii francllski Commllnaute. To bi mogJo
temelje "doktrine Breznjcva".
Sustav vlasti u zemljama komunistickog bloka nije se
mnogo razlikovao po strukturi, ali jest dosta znaeajno po me
todama funkcioniranja.
gledano, po!ozaj lidera bio
je jak, kao primjerice Gomulke, a od 1970. godine Giercka u
Poijskoj, Gheorghiu-Dcja i od 1965. Ceall~esclla u Rumunj
skoj, Ulbrichta i od 1971. godinc Honcckera u DDR-u, Zivkova
u Bugarskoj iii
nakon svladavanja pocetnih poteskoca
Kadara 1I Madarskoj. U Cchoslovackoj je Husak uspio slicno
ojacati svoj poloZaj nakOll 1969. godine.
Ipak, nigdje (s izuzetkom Rumunjske u kasnijim godinama
vlasti Ceau~esclla) ti partijski tided, koji su ponckad spajaJi
svoje partijske funkcije s drZavnima, nisu mogli pretendirati
na rang vode. 0 tome je svjedocilo llekoliko promjena na
vrhu koie nisu bile iznudene smrcu prethodnika, kao
133
...
131
1I
Poijskoj nakon
bile su
nim smanjivanjem
m.ltra. Posljednje godine
takoder pod znakom dominacije vojske,
zicija bila podloina postnpnoj eroziji budllCl cia
la rijesiti probleme. Partija se pak donekle uspjela
ponovno je postala bitan element sustava.
Usporedno s protekom vremena II zemljama komuni
stickog bloka pojavljivali Sll se - slicno kao u Sovjetskom
Savezu - simptomi clemoralizacije i raspada sustava vlasti.
Tempo kojim se taj proces odvijao nije bio jedinstven. Najbrii
je bio tamo gdjc se nastojalo ostvarivati parole porasta po
trosnje, a osobito spajanja komunistickog gospoclarstva s ele
mentima trzisne ekonomije i ograniCenom mogucnoscu dje
\ovanja privatnih poduzeca. U tome su prvenstvo drlale
Madarska i Poljska. Sve ocitija korupcija takoder kroz osni
vanje privatnih poduzeea od strane bivsih iii aktualnih sluzbe
nika komunistickog aparata i clanova njihovih obitelji hila je
pracena nesklonoscu za radom i sve vidljivijom inercijom.
europske zemlje u kojima su na vlasti bili komunisti,
ostajale su izvan sovjetskog bloka: ]ugoslavija i Albanija. Bile
su medusobno sukobljene i uveliko su se razlikovale svojim
sustavima. ]ugoslavenski komunizam u najvecoj je mjeri sacu
vao svoj liderski karakter sve do Titove smrti 1980. godine.
Tek su tada na vidjelo izasle poteskoce povezane s nestabil
noscH strukture visenacionalne driave u kojoj je koJektivno
135
136
137
ta.....
DESETL,JE(:E STAGNAClJE
139
l
I
140
DESETIJECE STAGNAClJE
STAGNAClJE
141
.....
142
DESETLJE(:E STA(;NACI]E
DESETLJE(;E STAGNAClJE
143
....
144
DESETLJE(:E STAGNACIJE
DESETl,JECE STAl;NACIJE
Nakon dogadaja iz
eVUUH:'
poduzele su nove
akcije solidarnosti s pretucenim i
zatvorenim radnicima, a nakon toga osnovan je ilegalni
Komitet obrane radnika, koji je javno djelovao. 96 Gierekova se
nasla u bezizglednoj situaciji. Trebala je odriavanje do
brih odnosa sa zapadnim zemljama radi odgode otplate du
gova i dObivanja novih kredita. Stoga 51 nije mogla dopustiti
postupanje sukladno komunistickim pravilima koja su bila su
protna helsinskoj "trecoj kosari". Po prvi put u povijesti ko
munizma opozicija je dobila odredenu mogucnost djelovanja.
Potkraj sedamdesetih godina komunisticka politika dvou
mila se izmedu represivnosti i smirivanja napetosti preko
ustupaka. Istovremeno se produbljivao gospodarski kaos, in
flacija povezana s problemima U opskrbi stanovniStva osnov
nim namirnicama, te sve vidljivija korupcija centralnih i
su
Iokalnih vlasti. Unutar partije
tendencije: uvodenja politike "cvrste ruke", obracuna s opozi
cijom, povecanja discipline u gospodarstvu, te druga - spora
zuma s intelektualnim grupacijama i Katolickom crkvom,
te gospodarskih reformi koje bi uvele
triisne mehanizme.
je put odabrala Demokratska Republika Njemacka.
Ona je pod vlascu Ulbrichtova nasljednika Erieha Honeekera
nastavila s politikom velike represivnosti i snaznije indoktri
nacije nego u drugim zemljama komunistickog blob. Pozicija
DDR-a unutar sovjetskog blob znatno je ojacala kada su ga
priznale zapadne driave. Honecker je tclio dobivanju pozicije
prvog partnera Moskve unutar bloka. lJ gospodarskoj se poli
tiei slieno kao u Poljskoj - najvainijim smatrao uvoz tehno
logija, ali se nije odustajalo od administrativnog lIpravljanja.
Usprkos svemu, DDR je uspjesno izasao iz problema se
damdesetih godina. Najnezadovoljniji su nakon
iIi
duljeg sikaniranja pusteni da odu u SR Njemacku iii je data su
glasnost za njihovo otkupljivanje iz zatvora. U gospodarstvu se
koristila zapadnonjemaeka pomoc, pruzana na razlicite naCi
ne. Tu je pomoc SR Njemacka pruZala sukladno nacionalnom
'~,~,,,,,,,,,-
DESET~JECE ST,\(;NAClJE
STAGNAClJE
ill...
148
STAGNAClJE
DESETLJECE STAGNAClJE
149
________________________________________________________________.... __
~
..
. .......____________________
.-ee~~I6~
150
STAGNAClJE
DESET1,fE<:E STAGNAClJF
151
152
STAGNAClJE
154
PROPADAN]E KOMUNIZMA
PROPADAN]E KOMUNIZMA
155
-
r=7
71
156
PROPADANJE KOMUNIZMA
KOMUNIZMA
157
e~
.....
] 58
PROPADAN.JE KOMUNIZMA
KOMLJNIZMA
159
Itt
]60
PROPADAN)E KOMUNIZ.MA
1.61
KOMUNIZMA
"""""fd.
sP". '
&*e
'MEW"
,m"P'R"RDEW'iRJWFTJWZ1f!'WIRWwmm 3m
Itt
162
PROI'ADANJE KOMUNIZMA
PROI'ADANJE KOMUNIZMA
s.,.","_,IS
".,,."
nmw=mmrrrnsz
164
Jl'lUJJ\"JlO
KOMUN!ZMA
KOMUNIZMA
Pristalo se
razoruZanje,
gasenje dotadasnjih
imalo je sklapanje medunarodnog
zenevskog ugovora 1988. godine, prema kojcm se sovjetska
iz Afganistana. To je otvaralo vrata kako po
ozracja 1I odnosima sa zapadnim zemljama, tako i
popustanju napetosti u sovjetsko-kineskom sukobu. Usprkos
formulacijama koje su trebale sacuvati prestii Sovjctskog
Saveza, poraz planova ckspanzije bio je ocigledan.
Linija perestrojke i glasnosti nije donosila vidljive rezulta
te u gospodarstvu zemljc. Godine 1988. Gorbacov je pokusao
dodati procesima reforme veeu dinamicnost. U ljeto je sazvao
partijsku konferenciju na kojoj je namjeravao dovcsti do izbo
ra Ccntralnog komiteta koji bi podrzavao reforme, tc zapoce
ti strukturalne promjene drZavnih vlasti. Prvi dio plana nije
uspio, ali jc konferencija prihvatila uvodna pravila buduCih
promjena ustava i izbornog zakona.
Odlllke uvedene u iivot 1989. godine odnosilc su sc na
osnovnc funkcije komunistickog sustava. Sovjetima su preda
vale vrhovnu vlast 1I cijelom Sovjetskom Savezu, u saveznim
rcpublikama koje Sll od tad a trebaIe imati veeu samostalnost,
te u visestupanjskoj lokalnoj samoupravi. To je oznaeavalo
ogranicenje uloge partije, iako je prcdsjednik Vrhovnog
ta trebao postati generalni sekretar partije, a ostalih sovjeta
sekretar partijc na odgovarajueem
Ti su predsjcdnici sovjeta trebali istovremcno biti i ceinici
izvrsne vlasti s velikim ovlastima (na najviSoj razini) iii
driavne lIprave. Gorbacov je preduhitrio ustavna rjeSenja.
1988. godine preuzeo je - pored partijske
- i fllnkciju predsjednika jos nereformiranog
Vrhovnog sovjcta. Na tom je poloiaju ostao i nakon ustavnih
promjena.
Promjene ustava i novi izborni zakon na komplicirani su
naCin odredivali na6n biranja parlamenta. Njihova je inten
165
-;'l\IIII.,.,eeWWWl
_,_rw
""
166
PROPADAN)E KOMllN[ZMA
167
KOMUNIZMA
p,,..,.,
!I' W!I!
le . . ._
Ear_
==-=='"'""'
168
PROPADANJE KOMUNIZMA
PROPADANJE KOMUNIZMA
"'rt
169
.::;,*._,.*",,..",
e-""'I''W'w=_m
rrmm
=wan
170
PROI'ADANJE KOMUNIZl\lA
nekada
Grcki eurokomunisti SkOfO su
"""""
~::''1llm;iiM,ii#4%1@.WD'." ,
!j
r=zmrmw
?W"717Frr'
]72
PAD KOMUNIZMA
PAD KOMUNIZMA
173
ft:
.F"-~~~;dt*~~~~3'P;m~~*riiiljilii.\iV8lMMji!m;;m'51~l'Jt'iZffi:lF~Thlfu;m/,,,,,nr.:.~?"t,Il!:'"J!!!!
i:
:1
PAD KOMUNIZMA
PAD KOMUNIZMA
175
176
PAD KOMUNIZMA
PAD KOMLJNIZMA
177
178
PAD KOMUNIZMA
PAD K01'>IUNIZMA
't
179
.c
~9"
,::;,r' ",';
~',,-;:;:;~~?,IT:P:~I(~~fr;t~11p?m;;5mvy::;rS?!Kz5&31?7W,Kf1t?mSZlf'j'!'?lh~mSZ5"f'f1W?P7'Fwzrzm===:rwwwzrr
180
PAD KOMUNIZMA
Soeijalisti su optuzivani za
ta, te je napetost u zcmIji rasIa. Pod
)alicijska vIada soeijalista i antikomunistickih
a U OZltjku 1992. oddani su novi parlamcntarni iz
bori. Ovaj put socijalisti su dobiIi samo 26% glasova, tc su ko
nacno izgubili vlast.
" Na pose ban naCin zatvoreno je komunistiCko poglavlje u
]ugoslaviji. Godine 1989. naeionalni sukobi S1l se zaostrili, te
su jaeale eentrifugalne tendeneije. U rujnu je
zatrazila priznavanje prava na ddavnu nezavisnost. U
godine konacno se raspalo jedinstvo Saveza komunista
se ne samo prema republickim granica
ma, nego i na protivnike i pristase dubokih reformi. Potonji
su se odrekli komunistickog imena i ideologije. U svim fede
rativnim republikama odluceno je da se odde parlamentarni
izbori i uvede politicki pluralizam.
U travnjll 1990. godine demokratska opozieija
je 1I Sloveniji, iako su upravo u
sa svoJll1 starim programol11, te Sll
lIZ viSestranacki parlamentarizam i tdiSno gospodar
stvo. Dva mjeseca kasnije Slovcnija je odbacila federativni su
stay, najavila proglasenje nezavisnosti i pozvala na reorgani
zaciju ]ugoslavije na konfederaInim principima. Takav stav
poddavali su i postkomunisti, a njihov !ider Milan Kucan iza
bran je za prvog predsjednika nezavisne Slovenije.
Opozicija je pobijediIa na izborima u proljece iste godine
lider Franjo Tudman, koji je
mnogo gOdlI1a preKlI1uo s komunizmom, postao je predsjed
nik. Hrvatska je po(\rzavala Sloveniju 11 zahtjevima za konfe
deralnom reorganizacijom. Istovremeno, snazno je naglasa
van nacionalni karakter drzave u nastajanju iako su - za raz
liku od Slovenije - velika podrucja republike bila naseljena sr
pskim stanovniStvom.
Najveci poraz komunisti su dozivjeli potkraj
za bi
na izborima u Bosni i Hercegovini.
race imala je
PAD KOMUN1ZMA
181
182
PAD KOMliNIZMA
PAD KOMUNIZMA
183
~~ C.O.<'.''7;,i~~'''''iqi'Y,?~C'~'Y~''''~~'~'''''''''C''C'""''''5r~'ilE!'l!;"F""Fmrr~""'H"li1l!!Z'7"""""'="P;""~"';
. . .;-.,... ..
184
p,\\) KOMUNIZMA
.""
....._____________________________________ F....... ~ ,""'-;'","'"
PAl) KOMllNIZMA
185
t W .,nDlt'
,w("W1
186
PAD KOMUNIZMA
PAD KOMUNIZMA
187
r~
189
ZAVRSETAK
'1"
I'I
ZAVRSETAK
~,,,...-----c-;o;o--;--
--'-'~:---'-----'--~,:----,rr;~~;:;-;-:--",":,"";-':;:;-;-~':;;:''"'";'''::~;~~"'C'''0~'?''~
''''!7'''''1\'I''''~''''''rr.'''i''3'J'f'i!'l}lE]~"
;!""1?''1!O'''''''''''''''''-w
ZAVRSETAK
ZAVRSETAK
191
;1
.4
192
ZAVRSETAK
BIL]ESKE
SJ
194
BILJESKE
Sovjetskogo
v rezolucjah i
Dlenumol) CK, 1. dio, Moskva 1953,
rjesenjah slezaov.
195
BU,JESKE
2:,
str.265.
12 Ernst Nolte, Der EurojJdische Biirgerkrieg 1917-1945. Natio
nalsozialismus und Bo!schewismus, Frankfurt-Berlin 1987, str. 58 i
d.
13 Hannah Arendt, Korzenie tota/itaryzrnu, t. 1, Warszawa 1989,
str. 255.
14 W[tadimirJ L Lenin, Pallstwo a rewo!ucja, Dziela, t. 25.,
Warszawa 1951., str. 458, 510.
15 Roza Luksemburg, Rewo!ucja rosyjska, Paryz 1960. Vidi: Paul
t::rr.hl'",h Rosa Luxemburg. Gedanke und Tat, 4.
Frankfurt 1967,
str.215.
2'1 Robert Conquest, Er1lte des Todes. Stalins Holokaust in del'
str.367.
1I
tajnom referatu
str.286.
16 Hermann Weber, Die
63.
33
lUI
XV1lJ
Partii 0 dzialalnosci KC
leninizn1u, Warszawa 1949, str. 570 i d.
34 Podaci prema: KOfl1nulllisl iceskaja Part(;a ,'n:IJiptd;'O!J'fl
Ii rezo/ucijah... , t. 1., str. 407, t. 2, stl'. 743, 877. Ndto
datke navodi Fainsod, flow Russia... , str. 260 i d.
SJ
"-',"';-:::":"~;:""'"T:r:~::l~
i;:"~':"C.~':~::-::i'?:~;;::~-::'J~:~ '";";i~",,,\1'1'I"'-''''''If'i'~Y:'\'''1'''t'l''l'!~.<:''''1l'':,,t:\lif
197
196
55 Thomas H.
~..JI
198
BILjESKE
."
199
BILJESKE
E
."M;' -'-~-";-,~"'-~---'--~~"':-r';':"r~~':::';;:-;:"~:,;
'1'i'~.~~f'S~~~~~?r::;~':
';,1,\,' ,I"
'I'
200
BIIJESKE
BILJESKE
201
n~
BIIJESKE
203
202
.,
I'
II,.
KRONOLOGIJA
KRONOLOGI]A
1935.-1938.
srpanj-kolovoz 1903.
1936.-1939.
23. kolovoza 1939.
sVibanj 1947.
rujan 1947.
205
"velika Cistka" u SSSR-u, masovne
represije koje obuhvaeajll i
inozemne komunisticke emigranre
pohjeda liste Narodnc fronte na
kojoj sueijeluju komunisti u
Spanjolskoj
gradanski rat u Spanjolskoj
IJotpisivanje njemacko-sovjetskog
sporazuma 0 nenapadanju (pakt
Ribbentrop-Molotov) u Moskvi
njemacki napad na SSSR
raspustanje Kominternc
uspostava ddava "narodne
demokracije" II istocnom dijelu
Europe
konfercncija u Jalti na temu ratnih
ciljeva koaJicije
tl sovjetskoj okupacijskoj zoni
Njcm;tcke spajanjem
socijaldemokracije (SDP) i
komunisticke partije nastaje SED
k01l1unisti napustaju vladajuce
koalicijc u Francuskoj i Italiji
osnivanje Informacijskog biroa
Komunistickih i radnickih partija
(Informbiro)
Informbiro osuduje jugoslavenske
k0111uniste
u ddavama "narodne demokracije"
sOcijalisticke partije ukljucene 1I
komunisticke
osnivanje Savjeta za uzajamnll
ekonomsku pomoc (SEV)
proglasenje Njemacke Demokratske
Republike (DDR)
Staljinova smrt
206
KRONOLOGlJA
KRONOLOGUA
6. veljace ]989.
4. lipnja 1989.
listopada 1989
9. stuclenog 1989.
sijecanj 1991.
.....
..................................................................................e~~
207
209
LITERATURA
LITERATURA
i
I
C.W
"' r,-;
m" ___,,
~-'--~""'~'~"''-r:'"'r(~
~"9:IT3K?-""T7m'fCtFE57EZ
210
il ,
I
LITERATURA
LrfERATURA
Zapadnoeuropski komunizam
Pad komunizma
Timothy Garton Ash, The Uses ofAdversity. Essays on the Fate
of Central Europe, Cambridge 1989.
Timothy Garton Ash, Wiosna obywateli. Rewolucja 1989
widziana w Warszawie, Budapeszcie, Berlinie i Pradze,
Londyn 1990. (Mi gradani revolucije 1989. : svjedocanst
va iz Varsave, Budimpeste, Berlina i Praga, Zagreb 1993.)
David S. Bell (izd.), Western European Communists and the
Collapse of Communism, Oxford 1993.
Alexander Dallin (izd.), The Gorbachev Era, New York 1992.
John W. Parker, Kremlin in Transition, t. 1-2, Boston 1991.
Michael Waller, Meindert Fennema (izd.), Communist Parties
in Western Europe. Decline or Adaptation?, Oxford 1988.
I'
I
211
Sovjetski blok
Zbigniew Brzeziri.ski,jednosc czy konflikty, Londyn 1964.
Fran<;;ois Fejto, Die Geschichte der Volksdemokratien, t. 1-2,
Frankfurt/M 1988.
Stephen Fischer-Galati (izd.), The Communist Parties of
Eastern Europe, New York 1979.
Ben Fowkes, Aujstieg und Niedergang des Kommunismus in
Osteurope, Mainz 1994.
Jeans Hacker, Der Ostblock. Entstehung, Entwicklung und
Struktur 1939-1980, Baden-Baden 1983.
Jerzy Tomaszewski, Europa Srodkowo-Wschodnia 1944-1968.
Powstan ie, ewolucja i kryzys rea In ego socjalizmu, 2. izd.,
Warszawa 1992.
,~
""""i(~'l'-"'-"~~"-'7VTn~?'~""''''''
"P=G'"
213
KAZALO IMENA
IV,1I1 Gmzni 10
KAZALO IMENA
Genrih 34, 48
172-173
JeZOv, Nikolai 48
Badoglio, Pietro 59
38
Bawv, Pavel
Benes, Edvard 65, 67
Blum, Leon 37
Brandler, Heinrich 26
128-129,132,138,140,146,157,
Nagy, Ferenc 66
Nenni, Pietro 84
Kalltsky, Karl 6
Kerenski, Aleksander 16
Patra~canu, Lucretiu 83
Kirov,
33-34
Pallker, Ana 83
Kornilov, Lev 16
Petar Veliki 10
Petkov, Nikola 66
Pieck, Wilhelm 82
Koszucka, Maria 31
115
156
Erdei, Ferenc 69
Fierlinger, Zdenek 70
Fischer, Ruth 26
Frossard, Oscar-Louis 26
Frunze, Mihail 49
117-118, 132
Gramsci, Antonio 27
Gromiko,
Grosz, Karolv
174
Chllrchil, WinstOn 62
Groza, Petru
Clementis, Vladimir 82
Lenjin, Vladimir
Uberman,Jevsej 115
Liehknecht, Karl 13
Longo, Luigi 38
Luca, Vasile 83
Majakovski, Vladimir 42
100,102
Mereckov, Kiril 38
Mikojan, Anastas 90
Mikolajczyk, Stanislaw 66
Viktor 163
Konstantin 128,158,160
Hitler, Adolf 30,32,37, 53, 55,62-63
Vilko 94
Dahlem, Franz 82
Humbert-Droz,]u!es 31
177
86,100,102
82
Rikov, Aleksej 44
SemiCasni, Vladimir114
Silone, Ignazio 31
Siansky, Rudolf 82
Smrkovsky, Josef 82
SOllvarine, Boris 26
Staljin,]osifVisarionovic 6,24-36,38
39,41-44,46,48-52,58,61-62,72
73, 75-77, 82-83, 85-90, 98-101,
,-~-.-"- -~,
214
KAZALO ]MENA
Aleksandr 103
Svermov;I, Marie 82
Tasca, Angelo 31
Thalheimer, August 30
Tito,
Broz 76-78, 90, 99, 117,
124,
1147-]48, ]59
Treint, Albert 26
132-133,145
SADR7AJ
Voznesenski, Nikolaj 75
Warski, Adolf 31
Wyszynski, Stefan 94
I. Geneza
Xoxe, Ko<,;i 81
II. Postanak
Zaisser, Wilhelm 92
komunizma
IV. Staljinisticki sustav ...........................................................40
V. Komunizam u Drugom
svjetskom ratu
VI. Radanje bloka
VII. Posljednje godine staljinizma
VIII. Prva kriza
IX. Komunizam Hruscovljeva
razdoblja
100
putova
114
komunizma
127
Literatura .................................................................................208
Kazalo imena
SadrZaj
-~
BILJESKA 0 PISCU
Srednja Europa
Vankina 3
10020 Zagreb
(Ol) 66.00.707
I.
- -
...
4..
'?
0)
"...
0)
<0
LO
O'l
(fl
0...
0
<.,
!::l
~
r-..
O'l
<D
co
.....
O'l
en
L{')
0)
.(/
.....
.....
('t')
co
r-..
O'l