Ispravno Mjerilo Ebu Hamid El Gazali

Ebu Hamid Muhammed El-GAZALI
ISPRAVNO MJERILO/ V"'lk-All

Naslov izvornika: EI-Kistasu'l-mustekim;
Medmu'at Resa'i l'l-imam Gazali,
Daru'l- kutubi'l-'ilm ijje, Bejrut, 1994.
Izdava:
Medlis Islamske zajednice Sanski Most
Za izdavaa:
Husejn Kovaevi
Prijevod i biljeke:
Al mirFati
Urednik:
Haris Grabus
Recenzenti:
prof dr. Demaluddin Lati,

prof. dr. Reid Hafizovi
Lektor:
prof. dr. Demaluddin Lati
Korektor:
dr. Zuhdija Hasanovi
Tehniko ureenje:
Aida Mujezin
Dizajn korice:
F ikret Keki
tampa:
"Bemust'; Sarajevo
Za tampariju:
Mustafa Beirovi
Cl P - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
141 . 336
al-G H AZZALI
Ispravno mjerilo l Ebu Hamid Muhammed EI-Gazali;
[prijevod i biljeke Almir Fati]. -Sanski Most:
Medlis Islamske zajednice, 2005. - 99 str.; 20
cm
Prijevod djela: EI-Kistassu'l-mustekim. Bibl iografske biljeke uz tekst

ISBN 9958-9684-7-9
l. EI-Gazali, Ebu Hamid Muhamed vidi ai-Ghazzali
COBISS. BH -ID 1 4 178566
Ebu Hamid Muhammed EL-GAZALI
ISPRAVNO MJERILO
Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO
Mierilo istinske spoznaie1

U ime Allaha, Svemi/osnog, Samilosnog:
Kao prvo, zahvala pripada Uzvienom Allahu, a kao drugo:
blagoslov Poslaniku odabranom!
Potom velim: Brao moja! I ma li neko meu vama da
mi povjeri svoje ui pa da mu ispriam neto od jednog svog
Prijevod je sainjen prema izdanju bejrutske izdavake kue Dar el-kutub el
'ilmijje iz 1994. godine. Naslov Gazalijevog djela ei-Kistas el-mustekim preveli
smo kao Ispravno mjerilo. Ova sintagma se dva put spominje u Kur'anu, prvi
puta u suri el-Isra', 17. :
Kad na litru mjerite, punu mjeru napunite, i sve ispravnim mjeri

lom vagajte!
- i drugi put u suri e-u'ara', 182. :
l mjerilom ispravnim mjerite!
Gazali, dakle, naslov svoga djela preuzima iz Ku r'ana. Takoer, imali smo priliku
konsultirati i engleski prijevod ovoga djela od strane Richarda McCarthya
kojeg smo preuzeli sa web-stranice: http://www.ghazali.org/works/qastas.htm
McCarthy naslov ei-Kistas el-mustekim prevodi kao The Correct Balance,
napominjui da Arberry, u svom prijevodu Kur'ana na engleski jezik, ovu
sintagmu prevodi kao "the straight balance." Engleski prevodilac dalje napominje
da je koristio arapski tekst ei-Kistasa u izdanju Victora Chelhota, Bejrut, 1959., i
njegov francuski prijevod od strane Institut Francais de Damas, Bulletin d'Etudes
orientales, tome XV, annees 1955-1957, Damask, 1958. Dakle, ovim prijevodom
na bosanski jezik naem itateljstvu predajemo, obimom ne veliku, ali uistinu
znaajnu i znamenitu Gazalijevu poslanicu "kao hrabar pokuaj islamizacije ili
'kur'anizacije' nekih aspekata aristotelijanizma, stoicizma i logike, koju je Gazali
sa vie 'znanstvenosti' izloio u drugim svojim djelima." (McCarthy) Ovo djelo
'""""' Ebu Hamid Mu ham med el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO '""""'
razgovora? Naime, prilikom jednog mog putovanja, jedan od

sljedbenika ta'limija2 l Jo-i (JO "_1.4,; ), iznenadi me neoeki
vanim pitanjem i raspravljae sa mnom uvjeren u svoju vjetinu
i svoj brilijantan argument.
Ree mi: "Vidim kako tvrdi da ima potpunu spoznaju.
Ali, koje je to mjerilo koje mjeri sutinu spoznaje (j; jl_x.. c.SW
d.! _r\.1 )? Je li to mjerilo miljenja i analogije3 (i.,?i)l jli
._,...lJ) - u emu je vrhunac proturjenosti i dvosmislenosti i
to je razlog razilaenja meu ljudima!? lli je to, moda, mjerilo
poduavanja (l ji), pa ti je onda obavezno da sl ijedi
nepogrjeivog uiteljaimama, ali ne vidim da udi za njim?"
Odgovorih mu: "to se tie mjerila razuma i analogije,
Boe sauvaj da se na nji h oslanjam jer su ona ejtansko mjerilo
(j\ 01_x.. ...;). A onaj ko od mojih prijatelja tvrdi da su to
mjerila istinske spoznaje, ja Allaha molim da me zatiti od zla
vjere njegove, jer on je neznalica u vjeri. To je zlo od pametna
neprijatelja, pa makar se takav opskrbio sreom uenja ta'limija!
On bi prvo trebao da se podui nainu raspravljanja iz Kur'ana
asnog, gdje Uzvieni Allah vel i:
je, takoer, posebno znaajno i zbog: l. zastupanja metoda selefa i prefiriranja
Tradicije; 2. uspostave islamske logike zasnovane na kur'anskim argumentima; 3.
snage i uspjenosti dokaza kojima uutkava i razoruava batinije i njima sline.
Ta'limije, eh/ et-ta'lim, sljedbenici uenja o poduavanju od nepogrjeivog
imama. Ta'limije su ogranak ismailijskog i izma i nauavali su da je istina samo u
poduenosti i poduavanju (ta'/im) od nepogrjeivog uitelja (mu'a l/im ma'sum).
Prema navodu Gazalijevog mlaeg savremenika, znamenitog hereziografa 'Abd
ei-Karima ahristanija (u. 548. /1153.), eh/ et-ta'lim je bio naziv pripadnika
sljedbe u Horosanu, dok su ih u Iraku nazivali bat inijama. (Navedeno prema:
Hilmo Neimarlija, prevod i biljeke, Izbav jl e nje od zablude, Sarajevo, EI-Kalem,
140 9. /1989, str. 10, biljeka br. 4.)
Gazali e pri kraju ove rasprave eksplicitno kazati ta podrazumijeva pod poj
movima m iljenja (re )) i analogije (k ji as) te navesti primjere njihove upotrebe.
Ebu Hamid Mu ham med ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO
A ti putu Gospodara svoga pozovi mudrou

i savjetom lijepim i s njima ti raspravljaj na
nain najljepi!4
Znaj da se neki ljudi Allahu pozivaju mudrou, neki se
pozivaju savjetom a neki raspravljanjem. Ukoliko se mudrou
pozivaju oni koji su za savjet, to e im samo tetiti, isto kao
to dojenetu teti da se nahrani ptiijim mesom. A ako se
raspravljanje koristi za one koje se pozivaju mudrou, oni e
osjeati odvratnost spram toga, kao to i snana ljudska priroda
osjea odvratnost od dojenja ljudskom mlijekom. Ko se koristi
raspravom u pozivanju onih kojima prilii raspravljanje, ali ne
na najljepi nain - kako o tome Kur'an zbori - taj je poput
onoga koji hrani beduina peninim hljebom a ovaj je navikao
samo na datule, ili graanina datulama, koji je navikao samo na
penini h ljeb. Takav bi trebao imati divan uzor u Ibrahimu, a.s.,
kada je vodio raspravu sa svojim protivnikom5 i rekao:
... Gospodar je moj Onaj Koji ivot daje i Koji
smrt daje...
- i poto je uvidio da to ne prilii prirodi protivnika niti mu
to ita znai, budui da je taj rekao:
Pa i ja ivot dajem i smrt dajem!
- Ibrahi m, a.s., se usmjerava na ono to odgovara njegovoj
prirodi i to je blie njegovom poimanju, pa onda ree:
en-Nahl, 125. Prijevode kur'anskih ajeta preuzimamo iz Pri jevoda Kur'a na na

b osan skom jez iku prof. dr. Enesa Karia, Sarajevo, Bosanska knjiga, 1995.
Komentari Kur'ana tvrde da je ovdje rije o babilonskom vladaru N imrudu b.
Kan'anu b. Kuu b. Samu b. N u h u. Gazali e ga kasnije poimenice spomenuti. V.
Ibn Kesir, Tefsir e l- Kur'a n e l-az im , l, D em'ijja ihja' et-turas el-islami, Kuveit, 1994,
str. 419-420.
.--.. Ebu Hamid Muhammed el-Gazali,/SPRAVNO MJERILO .--..
Allah zbilja daje da se Sunce na istoku raa!

Daj ti da Sunce grane sa zapada! l nevjernik se
zbuni.6
Ibrahim, a.s., n ije insistirao na raspravi o stvarnoj nemoi
njegovog protivnika da oivi mrtve budui da je znao da bi to
njemu bilo teko pojmiti, jer je ovaj mislio da trenutano ubijanje
predstavlja usmrivanje ( ,:r Lol J;.4.!1 l)r J>.,;). Dokazivanje
(pogrenosti) takvoga poimanja ne prilii sposobnosti protivni
ka niti odgovara stupnju njegove inteligencije. Ibrahim, a.s., nije
namjeravao "unititi" nego "oiviti" svoga protivnika: hranjenje
odgovarajuom h ranom je znak oivljavanja dok je uporno
insistiranje neodgovarajuom h ranom znak unitavanja ( .i;._:Jj
".l;,;\ 'i Lo J JU..J\14 c_l__, ..1 JiiJI ..I..W4)! Ovo su suptilnosti
koje se mogu spoznati jedino svjetlom poduavanja koje
proistie iz isijavanja svijeta vjerovjesnitva. Otuda oni (ta'limije)
ne doputaju umni rad kao to ne doputaju ni pristup tajni
valjanog poduavanja.7
Ta'limija:8 Ako ti moli Boga da ih uputi na Pravi Put i
porie njihov dokaz, pa ime onda ti mjeri svoju spoznaj u?
Gazali: Mjerim je ispravnim mjerilom koje mi ukazuje na
njezinu istinu, zabludu, ispravnost ili zastranjivanje. U tome ja
slij edim Uzvienog Allaha i nauavanja iz Kur'ana objavljenog
jezikom Njegovog istinitog Poslanika u kome je kazano:
el-Bekara, 258.
Tj. poduavanja od vjerovjesnika Muhammeda, a.s. (McCarthy).
Da bismo izbjegli konstantno ponavljanje f raza Gaza/i k ae/odgovara, Ta'limija
kae /pita, kako je to navedeno u izvorniku u polemikom tonu dijaloke forme, a
to je bila standardna forma u islamskoj skolastici postavljanja pitanja i odgovora
na njih ili pobijanja istih tih pitanja, odluili smo koristiti kratice: Gaza/i, i
Ta'/irnij a.
""""' Ebu Hamid Mu ham med el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO""""'
.. .i sve ispravnim mjerilom vagajte!9

Ta' limija: ta je to ispravno mjerilo (.)"'lk...l...Al \.._,)?
Gazali: To je pet mjerila koje je Allah objavio u Svojoj Knjizi
i pouio Svoje vjerovjesnike da njima mjere. Onaj ko je poduen
od strane Allahovog Poslanika, a.s., i mjeri Allahovim mjerilom,
taj je na Pravom Putu. A onaj ko se od njih udaljio i priklanja se
miljenju i analogiji, taj je zalutao i zastranio (?i)l -JI J.b (J"_,
-J J J.&> ..w (.)'"l_,).
Ta'limija: Gdje su ta mjerila u Kur'anu -jesu li ona moda
lana ili neistinita?

Gazali: Zar nisi uo Allahove Rijei u Kur'anu:
Svemilosni, Kur'anu ui, ovjeka stvara, govoru
ga pouava
-pa sve do:
.. .i postavio terezije, da ne prekoraujete u mje
renju, i pravo mjeru napunite i na tereziji ne
zakidajtef1
Zar nisi uo Njegove Rijei u suri el Hadid:
A Mi smo Nae Poslanike s jasnim dokazima
slali, i s njima smo Knjigu slali i Mjerilo, da bi
svijet postupao po pravdi."
Misli li da je Mjerilo spomenuto u Knjizi ono mjerilo
kojim se mjeri ito, penica, zlato i srebro? Da li ti zamilja da
je mjerilo uporedo postavljeno sa podizanjem nebesa - kako se
kae u ajetu:
10
11
el-Isra', 35.
er-Rahman, 1-9.
el-Hadid, 25.
,._.
Ebu Hamid Muhammed e l-Gazali, ISPRAVNO MJERILO,._.
A nebo je podigao i postavio terezije.

- mjerilo koje se naziva vaga (za novac) ili kantar? O, kako
li je samo to daleka pretpostavka i golema nepravda ( l.i.l. L. J
Jl:+.JII.i.l. J Jl;.-..:ll)! Boj se Allaha i ne govori nepromiljeno
o tumaenju! jamano znaj da je to Mjerilo mjerilo spoznaje
Allaha Uzvienog i spoznaje Njegovih meleka, Knjiga, poslanika,
Njegove vlasti i Njegovih carstava, da bi nauio od Njegovih
poslanika kako ispravno mjeriti kao to su i oni od Njegovih
meleka podueni. Zaista je Uzvieni Allah Prvi Uitelj, Dibril
drugi a Poslanik trei uitelj(J !)\!JIJ J)dl r-W' .r L.; .&1 J
J_,.... )I..:.J\!JIJ)-12 Svi drugi ljudi ue od poslanika i nemaju drugog
naina spoznaje osim tim putem.
Ta'limija: ime zna da je to Mjerilo ispravno ili lano? Da
li svojim miljenjem - poznato je da su umovi proturjeni - ili
pak promiljanjem? lli putem istinskog bezgrjenog imama koji
opstoji na istini u svijetu? To je pravac kojem ja pozivam.
Gazali: l to takoer znam posredstvom poduavanja
- ali od Imama imama, Muhammeda sina 'Abdullaha sina
'Abdu'I-Mutaliba, nek je na njega Boiji mir i blagoslov.
Premda ga ja nisam vidio, ja ujem za njegova nauavanja
putem vjerodostojnih predaja u koje nema nimalo sumnje.
Samo njegovo nauavanje je Kur'an, a objanjenja ispravnosti
kur'anskih mjerila poznata su iz samog Kur'ana (Ji}JI J
Ji).ll (J' i _,L... Ji).ll J.)y J..!...<:> J J).
Ta'limija: Daj mi svoj dokaz i izvedi iz Kur'ana svoje mjerilo
te mi pokai kako ti iz samog Kur'ana razumijeva njegovu
tanost i ispravnost!
12
lO
Ovdje se Gazali suprotstavlja filozofima koji, kao to je poznato, prv im uiteljem

(el-mu'all im el-evvel) aste Aristotela, a drugim (el -mu'al/im es-sa ni) ei-Farabija
(u. 950.).
Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO
Gazali: Reci ti meni kako ti zna za tanost i ispravnost

mjerila zlata i srebra? Spoznaja toga je tebi, ukoliko si duan,
obavezna da bi u potpunosti ispunio dug bez ikakva umanjenja;
ili ako je tebi neko duan, da bi to primio bez i kakva vika. Kada
ue na neku muslimansku pijacu i uzme jednu vagu kako
bi ispunio dug ili ga precizno isplatio - kako e znati da ne
umanjuje ili da ne povisuje iznos?
Ta'limija: Ja uistinu cijenim muslimane, i rei u da se
oni ne uputaju u posao dok ne natimaju vage (.)OJI i
Jji_,I.IJ..w '11 .:U..W40'1 r-ri Jji_, 4). Ukoliko mi se
pojavi sumnja u neku vagu, uzet u je i podignuti te pogledati
u njezine tasove i strjelice. Ukoliko su potpuno uspravne njene
strjelice, bez naginjanja na jednu i l i drugu stranu, samim time
uvidim da su one potpuno jednake na tasovima onda znam
da je takva vaga tana i ispravna.
Gazali: Znai, ti prihvata injenicu da su strelice potpuno
uspravne i da su tasovi te vage na istom nivou, ali kako ti zna
da je ta vaga ispravna?
Ta'limija: To znam a priori znanjem koji mi proistie iz
dvije premise: iskustvene/empirijske i osjetilne ( ..!.Ul i
e,?_/'1_, _jl..>-1 ..w 0" _v). Empirijska
podrazumijeva da iskustveno znam da tea stvar tei nadolje, a
ona jo tea jo vie. Tako mogu rei: "Da je jedan tas vage tei,
on bi vie teio nadolje." Ovo je univerzalna empirijska premisa
koja mi se nuno nadaje. Druga premisa podrazumijeva da
vaga po sebi koju vidim ne tei na jedan tas, nego su oba tasa
potpuno jednaka. Ovo je osjetilna premisa koju uoavam gle
danjem, i ne sumnjam u osjetilnu a niti u empirijsku premisu.
U mom srcu, otuda, iz ove dvije premise, pomalja mi se nuan
rezultat: znanje o ispravnosti takve vage. Stoga kaem: "Da je
11
jedan tas vage tei, on bi teio nanie, ali ja osjeam da on ne

tei nanie. Tako znam da on n ije tei_" n
Gazali: Da li je to samo promiljanje ili racionalna analogija
dl:iJ '-?i.J 'l'\ \.k)?
Ta'limija: Ne uope! Ovo je nuno znanje koji se nadaje iz

pouzdanih premisa ija jamanost proizlazi iz iskustva i osjetila.
Pa kako, onda, ovo da bude promiljanje ili analogija kad su
promiljanje i analogija pretostavke i nagaanja koje ne daju
pouzdano saznanje - a ja osjeam ba to pouzdano saznanje!
Gazali: Ako pomou tog dokaza zna za ispravnost vage,
ime onda zna za ispravnost sanda/mjere14 na vagi i miskala/
mjere za teinu? Moda je taj miskal laki ili tei od onog
ispravnog miskala?
Ta'limija: Ukoli ko sumnjam u to, uzet u mjerilo od sanda
koji mi je poznat pa u ga usporediti sa tim (miska/om). Ako oni
budu jednaki, onda znam da je zlato - ako je jednako tome
- jednako i mom sandu, jer - jednako jednakom je jednako
(.,L.. '-?JL-U '-?)-ll 0)!
Gazali: Da li ti poznaje onoga ko je prvi uspostavio vagu i
da l i je on prvi uspostavitelj? Da li je on poznavao ove mjere?
Ta'limija: Ne! A i zato da imam potrebu za njim kad
znam ispravnost vage koju l ino vidim svojim oima. tavie, ja
jedem zelen ne raspitujui se o povrtnjaku. Nema se potrebe za
onim ko je postavio vagu, ali ima se potrebe od njega spoznati
ispravnost vage i nain mjerenja njome. ja to ve znam, kao to
13
14
12
Ovo je konjuktivni hipotetiki silogizam {Mc Charthy).

S and () je oznaka za mjeru ili mjerilo vage. Porijeklom je perzijska rije koja
ja arabizirana (EI-Kis tas el-mus tekim, Bejrut, 1994, str. 7, biljeka br. 2.; u daljnjem
tekstu oznaeno kao EI-Kis tas).
Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO
sam ve objasnio. Nemam potrebu da se pri svakom mjerenju

vraam na onoga ko je postavio vagu. To bi uzelo puno vre
mena i ne bi bilo moguno u svakom momentu - uz to, ja
nemam potrebu za njim!
Gazali: Ako ti ja donesem mjerilo spoznaje slino ovom
(fizikom) mjerilu ak i jasnijem od njega i jo dodam da ja
poznajem njegovog Uspostavitelja, uitelja i korisnika - njegov
Ustanovitelj je Uzvieni Allah uitelj - Dibril, a korisnik
- Ibrahim i Muhammed, a.s., i ostali vjerovjesnici - a Uzvieni
Allah je svjedok njihove istinitosti (J L.u .41 ......,.;lJ 0_;:..;,
l jl....J J 11....- "J J)- da li bi ti to od mene
prihvatio i povjerovao mi?
Ta'limija: Allaha mi, bih! Kako ne bih u to povjerovao ako
je to tako jasno kao to je i ono to sam ja tebi ispriao!
Gazali: Sada nasluujem u tebi kvalitetnu inteligenciju
( l:5JI J r-"ji) i iskreno se nadam u tvoju ispravnost
i razumijevanje sutine tvoje doktrine poduavanju. Otkrit
u ti pet mjerila objavljenih u Kur'anu tako da uz njega
(Kur'an) nema potrebe za bilo kojim drugim imamom i da
takoer prevazie granicu sljepila. Tvoj imam je Odabranik
Muhammed, a.s.,; tvoj vodi je Kur'an; tvoja mjera je ono to
vidi vlastitim oima. Znaj da su tri temeljna mjerila u Kur'anu:
mjerilo ravnomjernosti, mjeril o meusobne povezanosti i mje
rilo suprotnosti. Mjerilo ravnomjernosti se dijeli na: veliko, sred
nje i malo, tako da ih ukupno i mamo pet (0i.}JI (.;!)J" 0i t;
J.)L...:\:J 01;:- L...::J' j--J rj')\::)1 01.-e: J J.)L...:\:.l 0\_r.- J..>\l' J
LJ-. j-.<>IJ .k...JIJ l l iWI 1).
13
Veliko mjerilo rovnomjernostP5

Ta'limija: Objasni mi onda veliko mjerilo ravnomjernosti i
znaenje spomenutih naziva! To su nekako udni nazivi! Nema
sumnje da ponad njihovih naziva poivaju supti lna znaenja.
Gazali: Znaenje ovih naziva shvatit e tek nakon to
ti se oni pojasne i razumije njihova znaenja kako bi, nakon
toga, pojmio sutinu nji hovih naziva u njihovom meusob
nom suodnosu. Prvo u te poduiti da je ovo mjerilo (ravno
mjernosti) slino mjerilu o kojem si ti govorio s tim da su
im forme razliite, jer duhovno mjerilo nije jednako onom
tjelesnom mjeril u {)\.c-:l:-1 c.?JL: !)J)\ 1_).1). A kako bi i mogli
biti jednaki kad su i fizika mjerila razliita: kantar e_,k....lill )
je mjerilo; vaga za novac'6 l) je mjerilo; ak je i astrolab
('-;-'"::p:JI) mjerilo za odreivanja kretnji nebeskih tijela; rav
nalo __,h-.-11) je, takoer, mjerilo za linearno odreivanje; visak
(Jj\..!JI ) je mjerilo za odreivanje okomitosti i krivudavosti.
Premda su im forme razliite, pomou svih ovih mjerila spoz
naje se uveanje ili umanjenje. Takoer je i metrika (.,..;J_,.JI)
mjerilo za poeziju kojom se mjeri poetski metar (_,...!JI lj})
"
Prva figura kategorikog silogizma (McCarthy).

EIKalestuun i e t-tajjar (vaga za novac) su mjere/vage koje su bile poznate
u Gazalijevo vrijeme. Rije el-ka/estuun neki objanjavaju rijeju el-kubb an
(kamar, vrsta stare vage) (EI-Kistas, str. 8, biljeka br. 2.).
15
'""""" Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '"""""
kako bi se razlikovao pogreni od onog ispravnog metra. Ovo

mjerilo, od svih tjelesnih mjerila, ima najvii stupanj duhov
noga, ali ono nije lieno povezanosti sa tijelima zato to je ono
mjerilo glasova a oni nisu odvojeni od tijela. Najvii stupanj
duhovnosti pripada mjeril u Sudnjega dana, budui da se njime
mjere djela stvorenja, njihova vjerovanja i spoznaje. A spoznaja i
vjerovanje nisu povezani sa tjelesnim i zato je njihovo mjerenje
suta duhovnost. Isto tako je i Kur'an mjerilo za duhovnu
spoznaju ( .;>-J.J Jlj.ll Jl j:-o ..!.lll ..lS'J). Ali njegovo odreenje
je povez<tno sa vidljivim svijetom kroz korice koje su same
po sebi povezane sa tjelesnim, premda sam Kur'an nije tijelo.
A to je zato to je meusobna komunikacija na ovom svijetu
mogua jedino usmenim putem, tj. pomou glasova - koji su
tjelesne naravi - i pismenim putem, tj. pisanjem koje se urezuje
na povrinu papirusa koji je i sam tijelo. Ovo je, dakle, status
njegovih korica u kojima je Kur'an predoen. Meutim, on
je sam po sebi ista duhovna supstanca ( .;>-J.;) koja ne
podlijee odnosima tjelesnoga. Njime se mjeri spoznaja Allaha,
d. ., Koji je izvan svijeta tjelesa, ist od odnosa smjeravanja
i dimenzioniranja, pogotovu od samih tjelesa (.&1 ..r- Jjj
.:_r J.kj\IIJ ..::..4:!:-l Jt .:_r V"..illl r\11 fWI .:_r );ll
r\11). Ali, uprkos tome, Kur'an ima polugu i dva tasa koji
su povezani sa polugom i poluga s njima, jer su oni ionako
meusobno povezani. Eto, ovo je mjerilo ravnomjernosti. to se
tie mjerila meusobne povezanosti, ono je nali k kantaru jer on
ima jedan tas, ali, s druge strane, stoji naspram kazaljke/kugle
pomou koje razlike i procjene bivaju oite.
Ta'limija: Ovo je ogromna buka! Ali, gdje je znaenje?
Vidim premise, ali ne i rezultat (t:..,J" (.5) 'lJ t"""t" JI.!)!
Gazali: Strpi se!
16
Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO ...."".
A s Kur'anom ne uri prije negoli se tebi ob

javljivanje njegovo ne zavri! l reci: "Gospodaru
moj! Poveaj znanje meni!" 17
Znaj da je urba od ejtana a smirenost od Allaha! Znaj
da je veliko mjerilo (ravnomjernosti) mjerilo Ibrahima, a.s.,
koje je on koristio sa Nimrudom. Mi smo to nauili od njega
ali posredstvom Kur'ana. Nimrud je tvrdio da mu pripada
Boanstvenost, a Boanstvenost, prema konsenzusu, podrazu
mijeva svemonost. l brahim, a.s., onda ree: "Moj Bog je stvarni
Bog, jer On proivljuje i usmruje i On je Svemoan, On moe
uiniti ono to ti ne moe uiniti !" Nimrud odgovori:
Pa i ja ivot dajem i smrt dajem!
- tj. on ivot daje posredstvom spolnog openja, a usmr
uje ubijanjem. Ibrahim, a.s., je znao da bi njemu bilo teko
shvatiti njegovu pogreku te prelazi na ono to mu je jasnije,
rekavi:
Allah zbilja daje da se Sunce na istoku raa!
Daj ti da Sunce grane sa zapada! l nevjernik se
zbuni.J8
Uzvieni Allah pohvaljuje I brahima, a. s., rijeima:
To su dokazi Nai koje Ibrahimu, za narod
njegov, dadosmo '9
...
Iz ovoga spoznajem da je argument i dokaz u rijeima

I brahima, a.s., i njegovom mjerilu. Takoer uoavam kako
on mjeri, kao to si ti uoio mjerenje zlata i srebra. U ovom
17
18
19
Ta Ha, 114.
el-Bekara, 258.
ei-En'am, 83.
17
'""""' Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO,...""
argumentu vidim dva podudarna principa (yj\..1! i) iz

kojih prizlazi zakljuak, a to je spoznaja, budui da se Kur'an
izraava eliptino(...i1LI)
..
i koncizno G\f.:l). Potpuna forma ovog
mjerila bi bila:
"Ko god je kadar uiniti da Sunce izie, on je Bog

- prvi princip.
Moj Bog je kadar uini da Sunce izie - drugi
princip.
Otuda nuno proizlazi: moj je Bog stvarni Bog, a
ne ti, Nimrude!"
Sada razmisli, da li je mogue da onaj ko priznaje ove
principe posumnja u zakljuak? l li, da li onaj koji poima moe
da posumnja u ove principe? Nema nikakve sumnje u iskaz da
je Bog onaj koji je kadar da Sunce izae, jer za njih (ta'limije)
i za svakog drugog Bog je Svemoan, a izlazak Sunca pripada
ukupnosti stvari (koje On moe uiniti) - ovo je princip koji se
zna konvencijom20 i konsenzusom (.;IANIJ e:!' }4 i_,J..,..,. J.<>i lJ)
Na iskaz: "Onaj koji je kadar da Sunce izie je Allah, a ne ti"
- saznatljiv je vienjem, jer nemo Nim ruda i nemo bilo koga
drugog osim Allaha da pokrene Sunce spoznatljiva je osjetilom.
To onda znai da je Bog Onaj Koji pokree Sunce i njegovo
izlaenj. Iz spoznaje prvog principa - poznatog po konvenciji
i konsenzusu - i drugog prinCipa - poznatog osjetilom vienja
- znamo da N imrud n ije kadar da pokrene Sunce. Poslije
spoznaje ova dva principa, znamo da N imrud nije Bog - Bog
je samo Allah, d.. Provjeri sada sam sebe, misli li da je ovo
20
18
Konvencija (lat. conv entio sastanak, dogovor, sporazum), dogovor po kojemu

se prihvaaju izvjesni pojmovi ili principi samo kao podloga za znanstveno
istraivanje, a da sami po sebi ne predstav ljaju apsolutnu vr ijednost. (Navedeno
prema: Vladimir Filipovi, Fi lo zofijski rjenik , Zagreb,1984, str. 178.)
=
Ebu Hamid Muha m med el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO
jasnije od osjetilne i empirijske premise na kojima temelji is

pravnost mjerila za zlato i srebro?
Ta'limija: Ova spoznaja nuno proizlazi i ne mogu da
posumnjam u ova dva principa niti u n unost zakljuka koji iz
njih proistie. Meutim, meni je od koristi samo ovaj primjer
i nain kako ga je Ibrahim, a.s., upotrijebio u sluaju pobijanja
Nimrudove Boanstvenosti i potvrivanja Boanstvenosti samo
za onoga ko je u stanju Sunce pokrenuti. Kako u, dakle, s time
mjeriti ostale spoznaje u koje sumnjam, a potrebno mi je da u
njima razlikujem istinu od lai?
Gazali: Onaj ko mjeri zlato na vagi u stanju je da njome
mjeri i srebro kao i druge dragocjenosti, jer se mjerenje znade
po svojoj koliini, a ne zato to se mjeri zlato, zapravo i ono
posjeduje koliinu. Jednako tome, ovaj dokaz nam otkriva ovu
spoznaju ne zbog spoznaje same, nego zato to je to jedna
od istina i znaenja. Razmislimo zato ovaj zakljuak nuno
proistie, razmotrimo njegov duh i liimo ga ovog specifinog
primjera kako bismo se okoristili njime za ono to elimo.
Njegovo nuno proisticanje je zato to se sud koji se odnosi na
svojstvo nuno odnosi i na predmet (if l if p1 J'l
o-4....;).l). Objanjenje ovoga je u skraenom navoenju
ovog argumenta:
"Moj Gospodar daje da Sunce izlazi.

Onaj ko daje da Sunce izlazi - Bog je.
Otuda proizilazi: moj Gospodar je Bog." 21
21
ini se da je ovdje oskrnavljena prva figura, tj. da ono manje mora biti
afirmativno i vie univerzalno. Ovaj silogizam bi radije glasio ovako: "Onaj ko
daje da Sunce izlazi - Bog je. Moj Gospodar daje da Sunce izlazi. Otuda proizilazi:
moj Gospodar je Bog" (McCarthy).
,..",. Ebu Hamid Muhammed eiGazali, ISPRAVNO MJERILO,..",.
"Davanje Sunca" je svojstvo Gospodara. l mi donosimo

sud da "davanje Sunca" - koje je svojstvo - predstavlja in
Boanstvenosti. Iz toga slijedi sud da moj Gospodar "posje,
duje" boanstvenost. Tako je i u svim sitacijama o kojima
imam spoznaju svojstva neega; drugu spoznaju zadobivam
potvrivanjem suda toga svojstva, iz tog dvoga poistie trea
spoznaja: potvrivanje suda se nuno od nosi na predmet
(odredenog svojstva).
Ta'limija: Sposobnost spoznaje ovoga isuvie je profinjena
za moje razumijevanje. Ako bih posumnjao u nju, ta da uinim
kako bih je otklonio?
Gazali: Uzmi mjeru koja ti je poznata, kao to si to uinio
pri mjerenju zlata i srebra!
Ta'limija: Kako u uzeti tu mjeru? Gdje je ta mjera koja je
poznata u ovom sluaju?
Gazali: Poznata mjera su nune primarne spoznaje _;..,JI
})l) koje proizlaze bilo iz osjetila, _bilo iz iskustva ili prirode
uma. Promotri primarne spoznaje! Da li moe pojmiti sud koji
se odnosi na svojstvo ali nije primjenljiv i na predmet?
Na primjer, ukoliko ispred tebe proe ivotinja nadutog
stomaka i bude to mazga, a onda neko kae: "Ova ivotinja
je steona!" - zatim mu ti uzvrati: "Zar ne zna da je mazga
sterilna i ne moe oteliti?" On potom odgovori: "Da, to znam
iz iskustva." "A da li zna da je ovo mazga?" - ponovo ga ti
priupita. On pogleda i rekne: "Svakako, znam to osjetilom i
vienjem."
l onda ti kae: "Da l i sada zna da ona nije steona?" On
nee biti u stanju da sumnja u to nakon spoznaje dva principa:
iskustvenog i osjetilnog, zapravo, on e spoznati da mazga nije
20
""""" Ebu Hamid Muhammed elGazali, ISPRAVNO MJERILO"""""
steona a priori znanjem proizalim iz prethodne dvije spoznaje,

upravo kao to i ti zna za mjerenje izvedenog iz iskustvenog
znanja da tea stvar tei nadalje i osjetilnog znanja da od dva
utega nijedan, u odnosu na drugi, ne tei nadalje.
Ta'limija: Ovo sam potpuno shvatio, ali mi nisi objasnio
uzrok posljedice da je sud o svojstvu sud i o predmetu!
Gazali: Razmisli malo! Tvoj iskaz "Ovo je mazga" - pred
stavlja svojstvo, a svojstvo je mazga. A tvoj iskaz: "Svaka mazga
je sterilna." - je sud o mazgi koja je sterilna. Dakle, iz ovoga
proizlazi sud o ivotinji opisanoj kao mazga. Takoer, kao dokaz
ti moe posluiti i primjer da je svaka ivotinja ivo bie i otuda
ti je jasno da je i crv ivotinja, i nemogue je da posumnja u to
da je on i ivo bie. Njegov metod (4-:---) je da kae slijedee:
Svaki crv je ivotinja.

Svaka ivotinja je ivo bie.
Svaki crv je ivo bie.22
Tvoj iskaz da je svaki crv ivotinja predstavlja svojstvo
crva da je on ivotinja. Pa kada donese sud da je ivotinja
ivo bi.e ili tijelo ili neto drugo, pod taj sud nesumnjivo ulazi
i crv. Ovo je nuna spoznaja u koju je nemogue sumnjati.
Siguran uvjet ovoga je da svojstvo bude jednako predmetu ili
openitije od njega kako bi sud o njemu obuhvatio i ono to je
njime okvalifikovano. Takav zakljuak se nadaje i onom ko se
prepusti fikhskom promiljanju da svako vino opija, a sve ono
to opija je zabranjeno, te ne moe biti sumnje da je svako vino
zabranjeno jer je opijanje svojstvo vina. Tako da sud o zabrani
obuhvaa vino budui da ono nesumnjivo potpada pod pojam
22
V. biljeku pod rednim brojem 20.
21
Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRA VNO MJERILO
predmeta (koji je okvalifikovan svojstvom opijanja)_ Ovako je

u svim vrstama spekulativnih promiljanja (":"l_,i tf: -!lli
..;.,}2JI).
Ta'limija: Potpuno razumijem da djelovanje sjedinjenja
(C_yjl'l tl) dva principa na ovaj nain rezultira nunim zak
ljukom i da je dokaz l brhima, a.s., valjan dokaz, a njegovo mje
rilo ispravno mjerilo. Shvatio sam njegovu definiciju i sutinu te
spoznao mjeru. meni poznatu, ali elim da spoznam primjere
upotrebe ovog mjerila u problematinim znanstvenim spoz
najama (JlS:.!-\11.:.>\.12....) tako da ovi primjeri budu jasni po sebi i da
oni nee traiti mjerilo i dokaz.
Gazali: Daleko od toga! Neki od ovih primjera nisu spoz

natljivi sami po sebi, nego oni proistiu iz sjedinjenja dva prin
cipa. Samo onaj koji zna da je neka ivotinja sterilna, on zna,
posredstvom osjetila, da je to mazga, a posredstvom iskustva,
da mazga ne moe oteliti. Samo je primarna spoznaja ona koja
je jasna sama po sebi (J;l'l.r J !J). A ono to proizlazi
iz dva principa ima oca i majku i ne moe biti primarno i jasno
samo po sebi, nego po drugome. Ali to drugo, tj. dva principa, u
nekim sluajevima su jasna nakon iskustva i vienja.
Slino je i sa vinom ija zabrana n ije jasna sama po sebi,
nego posredstvom dva principa: prvi je da ono opija, i ovo
je saznatljivo iskustvom; drugi je da sve ono to opija je zab
ranjeno, ovo je predanje izreeno od strane zakonodavca
Poslanika, a.s. Ovim saznaje kako e mjeriti i kako e se
koristiti tim mjerilom. Ukoliko eli malo zamrenije primjere
od ovih spomenutih, mi i h imamo napretek, ali ovim mjerilom
spoznali smo veinu takvih zamrenijih primjera. Medutim, ti
se zadovolji samo jednim primjerom!
22
Od zamrenih primjera je i ovaj: ovjek nije proiziao iz

samog sebe, niti je uzronik a niti tvorac To isto vai i za svi
jet. Ukoliko se sada vratimo na ovo mjerilo, spoznat emo da
on (ovjek) ima Tvorca i da je njegov Tvorac poznat. Zato mi
kaemo: Sve to je mogue ima svoj uzrok. Specifinost svijeta
ili ovjeka po njihovom kvantitetu23 (.)...1.4J kojim se razlikuju
je neto to je mogue. Stoga je n uno da oni imaju uzrok. Ko
priznaje dva principa i ko i h je spoznao, ne moe sumnjati u ovaj
zakljuak. Meutim, onaj ko sumnja u dva principa, neka onda
derivira () njihovu spoznaju iz druga dva jasna principa
dok ne zaimadne primarne spoznaje u koje nee sumnjati.
Skrivene primarne spoznaje su poela nejasnih i zamrenih
spoznaja i one su njihove sjemen ke (i}.JI J_,...,i ..,t l i }.JI c)t;
../" 3 liJI). Njima se moe koristiti onaj ko je ekspert u
"
kultivi ranju i deriviranju posredstvom njihova povezivanja.
Ako ti kae: Ja sumnjam u oba principa. Zato ti tvrdi

da sve ono to je mogue ima svoj uzrok? l zato kae da je
specifinost ovjeka odreenim kvantitetom mogua a ne nu
na?
Odgovorit u: Moju tvrdnj u da sve ono to je mogue ima

svoj uzrok shvatit e kada razumije znaenje pojma onoga to
je mogue (;1). Ja pod pojmom mogueg podrazumijevam
ono to se koleba izmeu dva jednaka dijela (J! L.; -?t J
0;i..JL.,.,:;.. )24 Kada su dvije stvari jednake, jedna od n] i h
23
24
Kvantiteta (lat. qua nti ta s) , jedna od osnovnih filozofskih kategorija, koja

oznaava koliinu, mnoinu, veliinu jednog predmeta ili pojave. Svi predmeti i
pojave imaju osim kvalitativne i kvantitativnu odreenost te ostajanje samo na
njoj ne iscr pljuje odreenosti (oznake) predmeta (V. Filipovi, n.d., str. 184.).
Usp. mogue: 1) u logikom smislu, sve to ne sadri u sebi nita protivrjeno, 2) u
kolokvijalnom govoru, sve ono to je vjerovatno, moe se, ali ne mora dogoditi,
23
Ebu Hamid Muhammed el-Gazali,ISPRAVNO MJERILO
nije specifina po postojanju i nepostojanju sama po sebi, jer

ono to se potvrdi za jednu stvar, to se n uno odnosi i na njoj
slinu stvar - ovo je primarna istina. to se tie moga iskaza
da je osobenost ovjeka ovim slinim odreenjem mogua
a ne nuna - to je isto kao kad kaem da rukopis nekog pisa
ra ima specifini kvantitet i to je mogua stvar, jer rukopis
- s obzirom da je rukopis - nema jedan odreen kvantitet,
nego moe biti dui ili krai. Nema sumnje da je njegovoj
specifinosti u pogledu kvantiteta duljine ili kratkoe uzrok
agens {pisar). Odnos kvantiteta prema prihvatu rukopisa je
jednak (u svim sluajevima)- i ovo je nuno. Tako je isto jednak
i odnos kvantiteta prema formi ovjeka i njegovim stranama.
Dakle, njegova specifinost je besumnje posredstvom Agensa
(Stvoritelja). Zatim, idemo dalje od ovog te kaem: Ljudski
Agens je Znalac, jer svako dobro ureeno i spravljeno djelo
temelji se na znanju njegova agensa. Struktura ovjeka je dobro
ureena i spravljena te je onda nuno da se ta dobro ureena
i rasporeena struktura temelji na znanju njezinog agensa.
Ovdje imamo dva principa, i kada ih spoznamo, ne moemo
posumnjati u njihov rezultat. Prvi princip: ljudska struktura je
dobro ureena - ovo se spoznaje gledanjem harmonije ljudskih
organa i pripravljenosti svakog od nji h za specifinu namjenu,
npr. ruka je za dohvatanje a noga za hodanje. Spoznaja ana
tomije organa proizvodi n uno znanje o ovom. to se, pak, tie
potrebe da ono to je dobro ureeno i rasporeeno treba da se
temelji na znanju - to je takoer jasno. Razuman ovjek nee
posumnjati da je dobro rasporeen rukopis rezultat znalca
u pisanju iako je to posredstvom pera koje nema sposobnost
j e r nije sigurno, 3) ontoloki j e mogue to bivstvuje prema mogunosti, ega jo
nema, ali bi moglo biti i sposobno je da se dogodi (ibid., str. 215).
24
Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO'"""""
znanja. Tako isto i dobra graevina koja se koristi kao zatita,

npr. kua, kupatilo la--), mlin i sl., napravljena je samo od
onog ko poznaje kako se gradi. U koliko u neto od ovog moe
posumnjati, metod je da ide dalje ka onom jasnijem kako bi
zaimao primarne istine. Objanjenje toga nije na cilj. Na cilj je
da pojasnimo da sjedi njenost primarnih istina (..:.,..l.)}YI CJ J) na
nain kako ih je upotrijebio I brahim, a.s., predstavlja ispravno
mjerilo koje daje istinsku spoznaju. Niko ne moe rei da je ovo
neistina jer bi onda taj izjavio da je neistinito Allahovo, d..,
poduavanje Njegovih vjerovjesnika i porekao bi ono to je
Allah, d.., pohvalio:
To su dokazi Nai koje Ibrahimu, za njegov
narod, dadosmoP
Poduavanje je nesumnjivo istina iako to razum nije;
poricati ovo znailo bi poricati i jedno i drugo - a to se uope
ne moe.prihvatiti.
25
ei-En'am, 83.
25
Ebu Hamid Muha m med el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO
Srednje mjerilo rovnomjernostF6

Ta'limija: Shvatio sam veliko mjerilo, njegovu definiciju,
mjeru, pretpostavke i bit njegove upotrebe. Objasni mi sada
ta je to srednje mjerilo ravnomjernosti, odakle izvire njegovo
nauavanje, ko ga je uspostavio i njime se koristio?
Gazali: Srednje mjerilo je takoder koristio Ibrahim, a.s.,

kada je rekao:
)a ne volim one koji zalazeP7

Cjelovita forma ovog mjerila izgleda ovako:
"Mjesec je stvar koja zalazi.

Bogu nije pripadno zalaenje.
Mjesec nije Bog."
Medutim, Kur'an se i ovdje izraava koncizno i eliptino.
Ipak, spoznaja negacije Boanstvenosti Mjesecu nuno proiz
lazi samo iz ova dva principa, tj. da Mjesec zalazi i da Bog ne
zalazi. Kada spozna ova dva principa, spoznaja negacije Boan
stvenosti mjesca postaje nuna.
Ta'limija: Ne sumnjam da negacija Boanstvenosti Mjeseca

proistie iz ta dva principa, ukoliko se spoznaju. Medutim, ja
26
27
Druga figura kategorikog silogizma (McCarthy).

ei-En'am, 76.
27
znam da Mjesec zalazi, i to m i je poznato osjetilom, ali da Bog

ne zalazi, to nuno ne znam niti osjeam!
Gazali: Moja namjera - kada govorim o ovom mjerilu - nije
da spozna kako Mjesec nije Bog, nego da te podui m da je ovo
mjerilo istinito i da je spoznaja zadobivena njime - nuna. Kroz
znanje zadobi veno na taj nain oitovana je istina I brahimu, a.s.
Njemu je bilo poznato da Bog ne zalazi, premda mu to nije bilo
primarno znanje, ve mu je proizilo iz druga dva principa koja
su rezultirala znanjem da Bog nije promjenljiv )- Sve
to je promjenljivo - ono je nastalo <b- J), a nestajanje
je promjenljivo. Dakle, on je mjerenje temeljio na onom to mu
je bilo poznato. l ti onda moe uzeti mjerilo i upotrijebiti ga
tako da zadobije spoznaju posredstvom dva principa.
Ta'limija: N uno sam razumio da je ovo mjerilo istinito
i da ova spoznaja proizlazi iz dva principa kada oni postanu
poznati. Ali, elim da mi pojasni definiciju ovog mjerila i nje
govu sutinu te da mi pojasni njegovu mjeru koja je meni
poznata, a zatim da mi navede primjere njegove upotrebe
u zamrenim sluajevima! Negacija Boanstvenosti Mjeseca
potpuno mi je jasna.
Gazali: Svake dvije stvari od kojih je jedna o kvalifikovana
(opisana) onim ime druga n ije jesu razliite- tj. jedna od njih
drugu nijee i nije njome opisana. A budui da je definicija
velikog mjerila da se sud koji se odnosi na ono ope odnosi i
na ono pojedinano i ono ga, besumnje, ukljuuje u se (U ..t:...._,
)fl if- \'1 if-P' JI 6! \') - tako je isto definicija
ovog (mjerila) da ono to se n eemu negira a ime se drugo
potvruje, co drugo je razliito C:tl:-.o o Lo <.>lli .:>1
__,.;JI..!lll.il). Prema tome, zalaenje se negira kad je u pitanj Bog,
a Mjesecu se ono potvruje. Otuda nuno proizlazi razlika
28
izmeu Boga i Mjeseca, tj. Mjesec ne moe biti Bog, niti Bog
moe biti Mjesec (1 ..J\ .J Ul _,....All !J). Uzvieni Allah je
svoga vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., poduio da mjeri
ovim mjerilom na mnogo mjesta u Kur'anu povodei se za
svojim pretkom I brahimom, a.s. Zadovolji se skretanjem panje
na dva mjesta, a ostale potrai u kur'anskim ajetima!
Prvo: Allahove Rijei upuene Njegovom Vjerovjesniku:

Ti reci: "Zato vas onda On zbog grijehova
vaih kanjava? Ne! Vi ste samo ljudi koje On
stvara!"28
Ovi su tvrdili da su oni Boija djeca, pa ga je Allah poduio
kako da njihov govor izmjeri ispravnim mjerilom, te je rekao:
Ti reci: "Zato vas onda On kanjava zbog grije
hova vaih?"
Potpuna forma ovog mjerila glasi:
"Djeca (Boija) se ne kanjavaju.

A vi se kanjavate.
Dakle, vi niste (Boija ) djeca."
Ovdje imamo dva principa: Djeca se ne kanjavaju - to se
iskustveno zna; a vi se kanjavate - to se zna vienjem. Iz njih
n uno proistie negacija sinovstva.
Drugo: Allahove Rijei:

Ti reci: 110, jevreji! Ako vi mislite da ste Allahovi
prijatelji mimo svega svijeta, deder smrt onda
zaelite ako istinu govorite!" A nee smrt zae-
28
el-Ma'ida, 18.
29
"""" Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO """"
ljeti nikada ba zbog onoga to su ruke njihove

pripravi/eP
To je zato to su oni tvrdili da su Allahovi prijatelji.
Poznato je da prijatelj eli to prije sresti svoga prijatelja, kao
to je poznato i to da oni n isu eljeli smrt koja je uzrok susreta
s njihovim "Prijateljem." Otuda nuno proizlazi da oni nisu
Allahovi prijatelji. Potpuna forma ovog mjerila je da se kae:
"Svaki prijatelj eli sresti svoga prijatelja.

jevreji nisu eljeli sresti Allaha.
Nuno proizlazi da oni nisu Allahovi prijatelji."
Definicija ovog mjerila je da je "eljenje" okval ifikvano
prijateljstvom, a to se negira kod jevreja, tako da su prijateljstvo
i jevreji razliite stvari -jedno od drugoga je izdvojeno - i otuda
prijatelji (Boiji) nisu jevreji n iti su jevreji prijatelji (Boiji). to se
tie mjere koja ti je poznata, m islim da ti n ije potrebno neto
to e ti ga pojasniti. Meutim, ako eli pojanjenje, razmisli
ovako: Ukoliko zna da je kamen neivo tijelo (.)\;:-), a zatim da
ovjek nije neivo tijelo, ti e nuno spoznati da ovjek nije
tijelo jer se neivost (.)!,).-\) pririe kamenu, a negira ovjeku.
Nema sumnje da je ovjek lien kamenosti, a kamen lien
ovjenosti, niti je ovjek kamen, a niti kamen ovjek. Upotreba
ovog mjerila u zamren im sluajevima je mnogobrojna. jedan
dio spoznaje je spoznaja svetosti C...r! .J.A.::.li.U JV' ), a to je ono ime
se pririe visoka svetost Uzvienom Gospodaru. Sve spoznaje
Gospodara Uzvienog mjere se tim mjerilom. I brahim, a.s.,
je koristio ovo mjerilo u izricanju svetosti, i nas je poduio
kako emo njime mjeriti. Ovim mjerilom se negira tjelesnost
29
30
ei-Dumu'a, 6-7.
Ebu Hamid Muha m med e i G azali ISPRAVNO MJERILO

-
Uzvienog Allaha (JW ..:iJI ,:_r l)_ Takoer izriemo da Bog

n ije ograniena supstancija30 ./' u:1 .J) <)l), jer Bog
nije prouzroeno (J u:l), a sve ono to je ogranieno
specifino je po tome da je ono prouzroeno; odatle n uno
proistie da Bog n ij e supstancija. Kaemo, takoer, da Bog nije
akcident3' ( .;" u:1 l) zato to akcident n ije neto ivo i neto
to zna, a Bog je ivi i Znalac, tako da nije akcident. Ostale vrste
svetosti, isto tako, deriviraju se iz ove spoznaje jedinstva dva
principa na ovaj nain:
a)
b)
negativan princip sadri ono to je negativno (J.:>i

_;:JI _,....a.. L..)'
pozitivan princip sadri ono to je pozitivno/afirma
tivno (ul.;)ll _,....a.. y J.:>i). Iz ovoga dvoga proiz
lazi spoznaja negacije i svetosti (_;:JI 4! JU 1.:-f.:... ..U_;;
u-! lli \J).
lO
ll
Supstancija (gr. ousia, hypostasis; lat. substan tia), bivstvo, sutnost ili sop
stvo, gotovo podudarno s pojmom supstrata i subjekta, bie samostalno i
samostojno kao nositelj svojstava, to stoji po sebi i za sebe za razliku od neeg
nesamostojnog to bitkuje samo u-drugome i po njemu kao svojstvo, pripadak,
ili akcidencija, ono postojano u odnosu na njegova promjenljiva stanja. (V.
Filipovi, n. d., str. 321) Usp. Tarik Haveri, Srednjovjekovno fi /osofijsko n azivlje u
arapskom jeziku, Sarajevo, 1991, (odrednica ga har) str. 88-91.
Akcidencija/kontingencija (lat. con tingentia), sluajnost, kao suprotnost nu
nosti. Kontingentno je sve ono to moe biti ovako ili onako ali i drugaije, tj.
ne postoji unutranja nunost da neto jest ili nije. Moe biti i ne biti. Moe
se dogaati i ne dogaati. (V. Filipovi, n.d., str. 177.); Usp. T. Haveri, n.d.,
(odrednica 'rd) str. 98-99.
31
Molo mjerilo rovnomjernostP2

Ta'limija: l ovo sam takoer nuno shvatio. A sada mi
objasni malo mjerilo, njegovu definiciju, mjeru i njegove pret
postavke prilikom mjerenja zamrenih pitanja!
Gazali: Malom mjeril u nas je poduio Allah, d.., kada je
Muhammeda, a.s., poduio u Kur'anu, a to su slijedee Allahove
Rijei:
A on i ne poznaju Allaha kako Mu dolikuje kad
govore: "Allah nijednom ovjeku nita objavio
nije!" Ti reci: ko je objavio Knjigu koju je
Musa don io, Svjetlost i Uputu svijetu "33
...
Nain mjerenja ovim mjerilom je da kaemo: Negiranje

objave ovjeku je neistinita izjava zbog jedinstva zakljuka koji
proistie iz dva principa: prvi: Musa, a.s., je ovjek; drugi: Musau,
a.s., je objavljena Knjiga; iz ovoga nuno proizlazi specifina
propozocija (4..,.:. 1>- ) da je nekim ljudima objavljena Knjiga,
ime se negira opa tvrdnja da ovjeku uope nije objavljena
Knjiga. Prvi na princip glasi: "Musa je ovjek" - to je osjetilom
poznato; a drugi: "Musau je objavljena Knjiga" - a to je poznato
32
33
Trea figura kategorikog silogizma (McCarthy).

el-En'am, 91.
33
njihovim priznanjem, budui da su jedan dio (Knjige) skrivali, a

drugi iskazivali, kao to je Uzvieni rekao:
... pa je pokazujete, ali mnogo nje i skrivate...34
On (Allah) je ovo njima izloio u formi rasprave na najljepi
nain. Specifinost rasprave je da ona zadovoljava (protivnika)
time to su dva poznata principa njemu odgovarajua; ak i ako
u jedan sumnja, drugi je mogu. Zakljuak mu se nuno nadaje
ako ga priznaje. Veina dokaza u Kur'anu izvodi se na ovaj nain.
Ukoliko se samom tebi pojavi sumnja u neke od ovih principa i
njihovih premisa, znaj da su oni upueni onom ko ne sumnja (u
Kur'an). to se, pak, tebe tie, tvoj je cilj da se podui nainima
mjerenja ovim mjerilom (ili Kur'anom?) u ostalim sluajevima.
Mjera ovog mjerila je da kad neko kae: "Nije mogue
poj miti da ivotinja hoda bez nogu" - time on spoznaje tvoju
izjavu: "Zmija je ivotinja. Zmija hoda bez nogu. Otuda je nuno
da neke ivotinje hodaju bez nogu." - i takoer on spozna(je)
netanost izjave onoga ko kae: "ivotinja hoda samo pomou
nogu."
to se tie upotrebe ovog mjerila u zamrenim pitanjima,
ona su brojna. Na primjer, kad neko kae: "Svaka la je runa
sama po sebi." Onda mi kaemo: "Kada neko vidi nekog
Allahovog Poslanika ili Allahovog prijatelja koji je skriven od
nasilnika, pa onda nasilnik upita za mjesto takvoga, a zatim ga
sam skrije, da li je on izrekao la?" "Da," - odgovorit e onaj.
A mi ga upitamo: "Je li to zlo?" - on odgovara: "Ne, ali e zlo
biti istina koja e ga odvesti u propast!" Zatim mu mi reknemo:
"Razmisli o mjerilu! Njegova izjava o neznanju mjesta je lana
el-En'am, 91.
34
'""""' Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '""""'
- ovo je poznat princip; ova izjava nije zlo - ovo je drugi princip.
Dakle, nuno proizlazi da svaka la n ije zlo. Razmisli sada, da
li se moe posumnjati u ovaj rezultat nakon priznanja dva
principa? Da li je ovo jasniji primjer od onog kojeg sam naveo u
sluaju iskustvene i osjetilne premise nakon priznanja principa?
Da li je ovo jasniji primjer od iskustvene i osjetilne premise koje
sam spomenuo u sluaju spoznaje mjerila svetosti?"
Definicija ovog mjerila je da, kada se dva svojstva zajedno
nau u jednoj svari, onda je n uno da jedno od ova dva svoj
stva mora biti okvalifikovano onim drugim, ali nije nuno da
ono bude u cijelosti njime okvalifikovano, tj. u nekim stanjima
moe, a u nekom ne moe ( J J J' .:;i
L. J) .J5 <l.i ..._.i.,." J! .:;i i)! J -__.44 /1 ..._.i.,." J!-- .:;i _,ll ,)b-i
.;J!- ;A; 0 -li J Jly\11 J 0 .;.; J -.r" ) . Zar ne vidi da
ovjek sadri svojstvo ivotinje i svojstvo tijela; odatle nuno
proizlazi da su neka tijela ivotinje, ali ne i da je svako tijelo
ivotinja! Nemoj da te zbuni mogunost svojstva da je svaka
ivotinja tijelo, jer kvalifikacija svakog svojstva drugim svoj
stvom nije nuna u svakoj situaciji n iti je znanje rezultirano
time ono nuno znanje.
.
Ta'limija: Shvatio sam ova tri mjerila. Ali zato je prvo

nazvano velikim, drugo srednjim, a tree malim?
Gazali: Zato to je prvo primjenljivo na mnoge stvari,
malo nije, a srednje je izmeu toga. Prvo mjerilo je najvee
mjerilo zato to se njime deriviraju spoznaje o potvrivanju i
negaciji opeg i pojedinanog (..;_,)1\J iW \ ..;_,)14 4! rtl ,)l.i:..,_j
V"'\.;l\ J iWI J V"'\.;ll). Njime je mogue mjeriti etiri vrste
spoznaja. Drugim mjerilom se moe mjeriti samo negacija: za
jedno opa i pojedinana ( V"'\.;l\J iWI ""! .JjJ!-). A treim
se mjerilom moe mjeriti samo pojedinana (negacija), kako
35
Ebu Hamid Mu ham med el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO
sam ti to ve naveo, da iz njega n uno proizlazi da je jedno

od dva svojstva okvalifikovano drugim zato to su ujedinjeni
u jednoj stvari. A to se odnosi samo na jedan pojedinani sud
koji je nesumnjivo "manji". Mjerenje opeg suda njime spada u
ejtanska mjerila; neke spoznaje njime mjere ta'limije, a ejtan
ga je ubacio u Ibrahimovu, a.s., misao kada je rekao:
Evo Gospodara moga, evo najveegaP5
Kazivanje o njemu u ti kasnije izloiti, ako Bog da!
35
el-En'am, 79.
,..". Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO ,..".
Mierilo meusobne povezonostP6

Ta'limija: Objasni mi sada mjerilo meusobne povezanosti!
Shvatio sam tri vrste mjerila ravnomjernosti.
Gazali: Ovo mjerilo se izvodi iz Allahovih Rijei:
Da na nebesima i na Zemlji imajo bogova osim
Allaha, poremeti/i bi se i nebesa i ZemljaP7
Ti reci: 11Da uz Njega, kao to oni govore, postoji
jo bogova, tad bi oni potraili puteve do Vlas
nika Prijestolja!" 38
Da su boanstva, oni u dehennem stupili ne
bir
Potpuna forma ovog mjerila glasi: "Da na svijetu postoje
dva Boga, svijet bi se poremetio" - ovo je princip. "Poznato
je da se svijet nije poremetio" - ovo je drugi princip. Odatle
proistie nuan zakljuak o negaciji jednog od dva Boga. Da
ima jo Bogova koji su vlasnici Prijestolja, oni bi potraili puteve
do Vlasni ka Prijestolja - a poznato je da oni ne trae {puteve), iz
ega proizlazi negacija drugih bogova osim Vlasnika prijestolja.
Mjera ovog mjerila koje je tebi poznato bila bi npr. da kae:
36
37
38
39
Konjuktivni, hipotetiki ili kondicionalni silogizam (McCarthy).

ei-Enbija', 22.
el-Isra', 42.
ei-Enbija', 99.
37
'""""' Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO '""""'
"Kada Sunce izie, zvijezde zau." Ovo je poznato posredstvom

iskustva. A zatim mi kaemo: "Poznata je injenica da Sunce
izlazi" - ovo je spoznatljivo osjetilom. Zakljuak koji odatle
nuno proizlazi je da zvijezde zalaze. Potom ti takoer ka
e: "Ako taj i taj nije jeo, on je gladan" - ovo je iskustveno
spoznatljivo. A onda opet kae: "Ali poznato je da je on jeo"
- ovo je osjetilom znano. Dakle, nuno proistie iz iskustvenog
i osjetilnog principa da on nije gladan.
Veliki je broj primjera za upotrebu ovog mjerila u zamr
enim pitanjima, npr. da pravni k kae: "Da je prodaja odsutne
stvari ispravna, to bi bila izriita obaveza" - a poznato je da
takva prodaja nije izriita obaveza. Odatle proistie da ona nije
ispravna. Prvi princip je poznat pravnom indukcijom40 (.1_;..:')l
:...
J' _rll) iz koje proistie pretpostavka, premda ona ne daje si
gurno znanje, a drugi je poznat ustupanjem i pomaganjem
protivnika. U spekulativnim pitanjima (...:... ).k:.ll), mi kaemo:
"Ako su nastanak svijeta i struktura ovjeka izvanredno i savr
eno ureeni, onda je njihov Tvorac Znalac" - ovo je neto pri
marno u umu, a poznato je da su oni izvanredno ureeni - to
je naoigled pom ljivo; onda proizlazi da je njihov Tvorac Znalac.
Zatim idemo dalje pa kaemo: "Ako je njihov Tvorac Znalac, On
je iv" - a poznato je prvim mjerilom da je On Znalac, iz koga
nuno proistie da je On Znalac.
Potom kaemo: "Ukoliko je On iv i Znalac, On opstoji
sam po Sebi i nije akcident (_,..;f-'. u-:1 J L; U. t&. L:>- .:>IS .Jl). A
prethodnim prvotnim mjerilima je poznato da je On iv i Znalac
o
Indukcija - logiki postupak zakljuivanja od pojedinanih iskustava na ope

nite spoznaje. Oituje se kao induktivni zakljuak i kao nauno-empirijski postu
pak koji, sluei se induktivnim zakljucima, dovodi do ustanovljavanja opih
zakonitosti. (V. Filipovi, n.d., str. 143.).
- iz ega proistijee da je On opstojei sam po Sebi. Zatim od

svojstva ljudske strukture idemo ka svojstvu njenog Tvorca, tj.
Znanju, od Znanja ka ivotu, a onda ka Biti - i to je duhovno
uzlaenje (}b-_,JI C__,.J.I). Ova mjerila su ljestve uspona a Nebu, a
onda ka Tvorcu nebesa, a ovi principi su razine ljestava. Sto se, pak,
tie tjelesnog uzdizanja, nema te snage koja to moe podnijeti,
ali to je specifikum snage vjerovjesnitva. Definicija ovog mjerila
je da sve to je uzrok jedne stvari, to je prati u svim stanjima (.J
JI>- J" J .J li trJJ ij'l --"' L. J")- Zato, negacija uzroka nuno
podrazumijeva i negaciju onog prouzroenog _,)l l) a postojanje
onog prouzroenog nuno podrazumijeva postojanje uzronika
( ij J\ll). Negacija prouzroenoga a postojanje uzronika ne vodi
ka zakljuku, zapravo, to su ejtanska mjerila, a upravo njima
neke ta'limije mjere svoju spoznaju. Zar ne primjeuje da je
za ispravnost namaza, bez sumnje, vezana istoa onoga koji
klanja! Ispravno je i da kae: "Ako je Zejdov namaz ispravan,
on je ist - a poznato je da nije ist." Ovo je negacija uzroka,
odakle proizlazi da njegov namaz nije ispravan - to predstavlja
negaciju prouzroenog _,)11 _;; ) . Takoder, ako kae: "Ali,
poznato je da njegov namaz n ije ispravan" - to je onda pos
tojanje prouzroen og ( _,)ll ,:)f.'" _,) iz kojeg nuno proistie da
i
on nije ist - to predstavlja postojanje uzroka. to se tie
tvoje izjave da je poznato da je on ist, iz nje nuno proistjee
da je njegov namaz ispravan, ali ovo je pogreno, jer je, moda,
pokvario namaz drugim uzrokom - ovo je postojanje uzroka
koji ne ukazuje na postojanje prouzroenoga. Takoder, tvoja
izjava da je poznato da njegov namaz, budui da nije ist, nije
ispravan - je pogrena, jer ne predstavlja nuni uzrok zato to
je mogue da neispravnost namaza izazvana drugim uvjetom
mimo istoe - a ovo je negacija prouzroenog koja ne napuuje
na negaciju uzroka jJ\ll _;; if
_,)ll _;; l).
i -' i
39
'""""' Ebu Hamid Muhammed ei Gaza l i ISPRAVNO MJERILO '""""'

-
Mierilo suprotnosti41
Ta'limija: Objasn i mi sada mjerilo suprotnosti, navedi
njegovo mjesto u Kur'anu, njegovu mjeru i mjesto njegove
upotrebe!
Gazali: Njegovo mjesto u Kur'anu su Allahove Rijei kojima
On poduava Svoga vjerovjesnika Muhammeda, a.s.:
Ti upitaj: "Ko vas opskrbljuje iz nebesa i lem,
lje?" Ti odgovori: "Allah! Da li smo onda dois,
ta mi - ili ste vi na Pravoj Stazi, ili u oitoj
zab/udi?''42
Uzvieni Allah Svoje Rijei:
Da li smo onda doista mi ili ste vi...
nije iskazao u formi jednakosti i sumnje nego je u njima
skrivena misao na drugi princip, tj. n ismo u oitoj zabludi kada
kaemo: Zaista vas Allah opskrbljuje iz nebesa i Zemlje, On
vas kiom iz nebesa opskrbljuje a iz Zemlje rastinjem, ali vi ste
u oitoj zabludi ako to negirate. Potpuna forma ovog mjerila
glasi: "Mi ili vi ste u oitoj zabludi" - ovo je princip. Zatim mi
kaemo: "Meutim, mi n ismo u zabludi" - ovo je drugi princip.
Disjunktivni (kondicional ni) silogizam. (McCarthy)
Sebe', 24.
41
Iz sjedinjenja ova dva principa nuno proizlazi da ste vi u

zabludi. Mjera tebi poznata ovog mjerila je da, kada neko ue u
kuu koja ima samo dvije sobe, a potom mi uemo u jednu od
soba pa njega ne vidimo u njoj, nuno znamo da je on u drugoj
sobi. Ovo je zbog jedinstva dva principa: prvog: rijei da je on
sigurno u jednoj od soba; drugog: da on stvarno nije u ovoj sobi.
Nuan zakljuak iz ovoga je da je on u drugoj sobi, tako da mi
onda znamo da je on u drugoj sobi. Mi znamo da je u drugoj
sobi zato to smo ga vidjeli prvo u njoj, a zatim smo vidjeli da
nije u drugoj sobi. Ako smo tome podueni naim vienjem
njega u njoj - to je oigledno znanje; a ako to znamo zato to ga
nismo vidjeli u drugoj sobi - to je znanje mjerenjem (\.;\;:.- ).
Ovo znanje zasigurno biva kao ono oigledno. Definicija ovog
mjerila je da sve ono to je ogranieno na dva dijela, postojanje
jednog nuno podrazumijeva negaciju onog drugog, a negacija
jednog postojanje drugog (LJ>J.:.-i .:;.. :.t rJ-:; Jl Lo J .:>i
./':ll .:;..__,; \..A> J.:.-i _;:, ifJ y.\11 _;:,), pod uvjetom da podjela43 bude
ograniena, a n e neograni ena ( 0.J 0i .1 A J
;;,;::.:.. ':l). Neogran iena podjela je ejtansko mjerilo, a njome
i neke ta'limije mjere svoje iskaze ('%) u mnogo sluajeva
koje sam spomenuo u djelima ei-Kavasim - t="'l_,.all (Smrtni
udarac)44, Devab mufessa/i'l-hi/af - .....;'J\;l \ J.,a.4_. '7'\.r. (Odgovor
na detaljno objanjenje razlika)45, Kitabu'l-mustazhiri - '7'1.:5
l?\ (Knjiga rekapitulacije)46 i drugim mojim knjigama.
"
42
Podjela, u logikom smislu: ralanjivanje, razdjeljivanje neke misaone, poj

movne cjeline (V. Filipovi, n.d., str. 249.).
Nismo ustanovili o kakvom se djelu radi.
Spis nije sauvan. Gazali ga spominje u Ispravnom mjerilu i u Draguljima
Kur'ana. (H. Neimarilija, n.d., str. 50, b. br. 52.)
Najpoznatiji Gazalijev spis protiv batinija, naslovljen po a basijskom halifi ei
Mustazhiru (512/1 1 1 8.). Djelo je djelimino objavio, s opsenim predgovorom
Neograniena je upotreba ovog mjerila u zamrenim pitanjima,

moda najvie u domenu spekulativnih pitanja. Onaj ko negira
vjeno postojanje, mi emo mu rei: "Postojea bia su ili sva
stvorena ili su neka od njih stvorena a neka vjena" - ovo je
ograniavanje jer se kree izmeu negacije i potvrivanja.
Zatim emo rei: "Meutim, poznato je da nisu sva stvorena, pa
je otuda nuno da neka budu vjena." Ukoliko neko zapita: "A
zato se kae da ona nisu sva stvorena?" - mi odgovaramo: "Jer
da su sva bia stvorena, njihovo bi stvaranje bilo po sebi, bez
uzroka; otuda je pogreno miljenje da su ona sva stvorena te
se potvruje da meu njima ima vjenih bia. Slinih sluajeva
upotrebe ovog mjerila ima neogranien broj.
Ta'limija: Uistinu sam shvatio ispavnost ovih pet mjerila.
Ipak, elim da znam znaenje njihovih naziva, zato je prvo
nazvano mjerilom ravnomjernosti, drugo mjerilo meusobne
povezanosti, a tree mjerilo suprotnosti?
Gazali: Prvo sam nazvao mjerilo ravnomjernosti zato to
ono ima dva ravnomjerna principa, poput dva paralelna tasa;
drugo sam nazvao mjerilo meusobne povezanosti zato to
jedan od dva principa sadri dva dijela: uzrok i prouzroeno
JJ..J ij), slino Allahovim Rijeima:
Da na nebesima i na Zemlji imajo bogova, osim
Allaha, poremeti/i bi se i Zemlja i nebesa!"
Rijei poremeti/i bi se su lazim, a me/zum je Da na
nebesima i na Zemlji ima jo bogova, osim Allaha. Zakljuak
nuno proizlazi iz negacije uzroka//azima. Tree mjerilo sam
"
i iscrpnim komentarom, Ignaz Goldziher u Lajdenu 1916. (19S6). Izalo u Kairu

1964. Djelimino prevedeno na panjolski (ibid., str. SO, b. br. SO.).
ei-Enbija', 22.
43
"""""' Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO ,...""..
nazvao mjerilo suprotnosti jer se ona vraa na diobu dva dijela

izmeu negacije i potvrivanja tako da afirmacija jednoga
nuno podrazumijeva negaciju drugoga, i obratno. Te dvije
diobe su: suprotnost48 i kontradiktornost49 (.)L..a;_, l..u) .
Ta'limija: jesi li ti izumio ove nazive i mjerila, i da li si ih
samo ti derivirao iz Kur'ana?
Gazali: to se tie naziva, ja sam ih izumio. Mjerila sam
izveo iz Kur'ana, i ne mislim da je to tako neko prije mene
uradio. Meutim, principi ovih mjerila su izvedeni od strane
prethodnika koji su im dali imena drugaija od ovih mojih, dok
su meu nekim prolim narodi ma, prije Muhammeda, a.s., i
lsaa, a.s., bili u opticaju drugi nazivi. Oni su i h derivirali iz Suh ufa
Ibrahima i Musa, a.s. Ono to me je ponukalo da njihovu odoru
zamijenim drugim nazivima je spoznaja slabanosti tvoga
uma i sklonost tvoje due ka uobraziljama. Uvidio sam da
se zavarava onim izvanjskim tako da, kada bi bio ponuen
crvenim medom u zatvorenoj boci, ti ga ne bi mogao prihvatiti
zbog svoje prirodne odbojnosti spram zatvorene boce i slaba
nosti svoga uma da spozna da je med ist u ma kojoj boci bio.
ak kada bi vidio Turina obuenog u dronjak ili haljetak, ti bi
prosudio da je rije o sufiji ili vjerskom pravniku. A da sufija
obue kaftan ili turban, ti bi svojom uobraziljom prosudio da
je rije o Turinu. Dakle, ti uvijek svojom uobraziljom obraa
panju na vanjtinu stvari, ne traei sutinu. Takoer, ti ne
49
44
Suprotnost - u logici, odnos izmeu dva suda, i to u uem smislu odnos izmeu
univerzalnog-afirmativnog i univerzalno-negativnog suda, a u irem smislu
odnos imeu svaka dva suda koji ne mogu birti istovremeni istiniti, a mogu (ali
ne moraju) biti istovremeno neistiniti (npr. konjuktivni i binegativni sud) (V.
Filipovi, n.d., str. 321).
Kontradiktoran - protuslovan; kontradiktorni pojmovi, jedan je negacija dru
goga (A. ne-A) (ibid., str. 178,).
Ebu Hamid Muhammed e l-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO
gleda na iskaz kao iskaz i n a njegovu bit, nego na ljepotu

njegove formulacije, ili po svom lijepom miljenju o onome
ko ga je izrekao. Pa ukoliko je njegov iskaz za tebe odvratan ili
odbojne pozicije spram tvoga vjerovanja, ti ga ne bi prihvatio
makar on sam po sebi bio l ijep i istinit.
Kada bi ti neko rekao: "Reci: 'Nema Boga osim Allaha,
a Isa je Allahov poslanik' - tvoja bi priroda to odbila te bi
rekao: 'Ovo je iskaz kranina, pa kako u to rei!' Ti nema
um kojim bi spoznao da je ovaj iskaz sam po sebi istinit i da
je kranin odbojan ne zbog ove ili drugih izjava, nego samo
zbog druga dva iskaza. jedan od tih je: "Allah je trei od
trojice," a drugi: "Muhammed n ije Allahov poslanik." Drugi
njegovi iskazi, osim ovih, istiniti su. Pa kada bih u tebi i tvojim
prijateljima ta'limijama opazio slabane umove koji se zavara
vaju vanjtinom stvari, spustio bih se na tvoj nivo davi ti lijek
u kragu vode i tako bih te vodio ozdravljenju postupajui
prijazno s tobom kao to lijenik postupa sa svojim pacijentom.
Kada bih ti rekao da je to bio lijek i pokazao ti ga u boici, tvoja
bi se priroda usprotivila da ga prihvati - a i kada bi ga prihvatila,
ne bi ga lahko progutala.
Ovo j e, dakle, moj cilj u zamjeni ovih naziva izumijevajui
nove: njih e prihvatiti oni koji spoznaju, a poricat e ih i negirati
oni koji poriu i negiraju!
Ta'limija: Sve sam ovo potpuno shvatio, ali gdje je ono to
si obeao, tj. da ovo mjerilo ima dva tasa i polugu kojom su oni
povezani? Ne vidim na ovom mjerilu tas i polugu. Gdje je ono
to si spomenuo da ova mjerila slie kantaru?
Gazali: Zar ja ove spoznaje nisam derivirao iz dva principa?
Svaki princip je jedan tas, a zaj edniki dio dva principa koji
45
potpada pod nji h je poluga. Naveo sam ti primjere iz pravne

materije ne bi li ih bolje shvatio.
Dakle, ja sam rekao: "Na iskaz: 'Sve ono to opija je
zabranjeno" - je jedan tas. Takoer na iskaz: "Svako vino
je zabranjeno" - je drugi tas. Zakljuak je da je svako vino
zabranjeno. Ovdje imamo u dva principa samo tri stvari: vino,
opijenost i zabranu. Vino se nalazi samo u jednom principu i
ono je tas. Zabrana se nalazi u drugom principu, i to je drugi
tas. Opijenost je spomenuta u oba principa zajedno i ona se
ponavlja zajedno u njima - ona je poluga. Oba tasa su s njom
povezani, zato to je jedan od nji h povezan s njom kao to je
predmet povezan sa svojstvom, npr., kada kae: "Svako vino
opija" - vino je okvalifikovano opijenou. Drugi je povezan s
njom (polugom) kao to je svojstvo povezano s predmetom,
npr. kada kae: "Sve to opija je zabranjeno." Razmisli o tome
tako da spozna! Neispravnost ovoga mjerila je nekada zbog
tasa, nekada zbog poluge, a nekada zbog povezanosti tasa sa
polugom, kao to u ti na to skrenuti panju jednostavnim
primjerom u sluaju ejtanskog mjerila.
to se tie slinosti sa kantarom, to se odnosi na mjerilo
meusobne povezanosti, jer jedna od njegovih strana je mnogo
dua od druge. Kada kae: "Da je prodaja odsutne stvari
ispravna, to bi bila izriita obaveza" - ovo je dui princip koji
sadri dva dijela: uzrok i prouzroeno. A drugi, kada rekne:
"To nije obavezujue zato to nije izriita obaveza" - je krai
princip od prvog. l on slii manjem kuglastom mjerilu koji
odgovara tasu na kantaru. Na mjerilu ravnomjernosti oba tasa
su jednaka, jedan od njih n ije dui od drugog, nego oba sadre
samo svojstvo i predmet. Razumi ovo samo ovako kako sam te
poduio, tj. da duhovno mjerilo nije poput tjelesnog mjerila, ali
oni imaju meusobni odnos ( l:... "-:-"\.:.: J 1,.-.:l:- 1 l_x.ilS' :'j

).
To je mogue usporediti sa zakljukom proisteklim iz
jedinstva dva principa: da neto jednog od dva principa mora
potpadati i pod onaj drugi, npr. opijanje se nalazi u dva principa
- tako da proizlazi zakljuak. Ako dio jednog principa ne bi
pot padao pod onaj drugi, ne bi uope proizlazio zakljuak,
kao to ne proizlazi zakljuak iz tvojih iskaza: "Sve to opija
je zabranjeno" i "Sve to je opljakano osigurano je." Ovo su
takoer dva principa, ali nisu zdrueni i meusobno povezani
tako da dio jednog od nji h ne potpada pod drugi. A zakljuak
proizlazi samo iz zajednikog dijela koji potpada pod oba
principa - to je ono to mi zovemo polugom mjerila. Kada bih
ti otvorio vrata usporedbe izmeu osjetilnog i umnog, otvorio
bih golema vrata spoznaje usporedbi izmeu materijalnog i
vidljivog svijeta sa duhovnim i nevidljivim svijetom {!JJ ).J
t 4.iji) \ .J"A J '-:"'4 ..!.ll 'J J#I.J ._,..,_,_-tl 4.ijiJ I '-:"'4
4--!J \.J ..!ill i ).
Ovaj domen sadri vel i ke tajne, i onaj ko u njih nije

prodro, sprijeen je da spozna iz svjetala Kur'ana, da se podui
iz njega i svojim e znanjem dokuiti samo obinu ljusku.
Kao to se u Kur'anu nalaze mjerila svih znanosti, tako su
isto u njemu i kljuevi svih znanosti, kako sam na to ukazao
u djelu Devahiru'I-Ku'ran .if_}ll .J>Ir. (Dragulji Kur'ana)50, i to
-
so
U svome djelu e/-Mustesfa Gazali naglaava da je posebnu panju posvetio

djelima koja tretiraju pitanja znanosti Ahi reta i tajnama unutarnje spoznaje vjere.
Neka od tih djela su, istie Gazali, "obimna i opsena, poput lhja-u ulumiddina,
neka su saeta i koncizna, kao Devahiru'I-Kur'ani, a neka su izmeu wga kao
Kimija es-se'adeti." Gazali je ovo djelo podijelio u tri cjeline: predgovori, ciljevi i
dodaci. Ovaj zadnji dio se moe uzeti kao zasebna cjelina i posebna knjiga. Ona
je tako i naslovljena: Kitabu el-erbe'in fi usu/i ed-din (etrdeset ajeta o osnovama
47
,<;::".>
Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO ,<;::".>
tamo potrai ! Usporedba izmedu materijalnog i vidljivog sa

nematerijalnim i nevidljivim svijetom mogua je samo onim
to se oituje posredstvom sna od duhovnih istina u istim
primjerima, zato to je (istinski) san dio vjerovjesnitva5', a u
svijetu vjerovjesnitva, materijalni i duhovni svijet se savreno
manifestira ( ..;.,_,s;ll. l J l tJ o.)IJ l t 0:! jl)i J
d ..)':- _;)i J'l 4.) l::L I J i!.o''d i J _;.J.I _;W-1 li' il:.l l J 'l!
..;.._,s;li.IJ l
i ll ol t .jJ ol). Primjer toga je kao kada
ovjek u snu vidi da mu je na ruci peat kojim peati usta ljudi
i stidnice ena_ Onda on taj svoj san ispria Ibn Sirinu52 koji mu
kae: "Ti si mujezin koji e mujeziniti u ramazanu prije sabaha."
"To i jest tako!" - odgovorit e ovaj.
Promisli sada, zato m u se oitovalo njegovo stanje, putem
ovog primjera, iz nevidljivog svijeta i nadi usporedbu izmedu
ovog primjera i ezana prije sabaha u ramazan u. Moda je ovaj
mujezin vidio samog sebe na Sudnjem danu, a na ruci mu
51
52
vjere). Ovo djelo nije tefsir Kur'ana u klasinom smislu. Gazali je u njemu
naveo pet stotina ajeta iz Kur'ana koji direktno tretiraju vjerovanje (i'tikada).
Ti tekstovi su, po miljenju Gazalija, osnov za spoznaju Allaha, delle a'nuhu,
i ukazuju i osvjetljuju put koji vodi ka Njemu. Interesantno je da orijentalisti
ovom djelu nisu poklonili zaslunu panju. Utisak je da su pokuali odvratiti
interesovanje italaca za ovim djelom. Napominjemo da je zadnji dio djela
Devahir el-Kur'an preveden na bosanski jezik pod naslovom Knjiga etrdeset
osnova vjere, Kadirijsko-bedevijska tekija eljigovii, Sarajevo, str. 270.
Aluzija na Poslani kov iskaz: Snovi vjernika su etrdeset i esti dio vjerovjesnitva.
{Navedeno prema: M. Ali Nasif, Et-Tad e/-dami' li/ usu/ fi ehadis er-Resu/, IV,
Istanbul, 1961, str. 304).
Ebu Bekr Muhammed b. Sirin (h. 110./729.) spada u generaciju tabiina, ivio
je u Basri. Bio je izuzetan sufija, m ufessir, muhaddis i fakih. Neprikosnoven je
autotitet u nauci tumaenja snova. Na bosanski jezik mu je prevedeno djelo
Tefsir el-ahiam el-kebir pod naslovom Veliki tuma snova. V. Ibn Sirin, Veliki
tuma snova, prijevod s arapskog Salih Ibri evi, - 2. izd. - Tuzla, 1418./1998, -406
str.
pakleni peat, te mu onda bude reeno: "Ovo je peat kojim si

peatio usta ljudima i stidnice enama." A on odgovori. "Tako
mi Allaha, ja to n isam inio." Potom mu se rekne: "Da, inio si,
ali nisi znao, jer je ovo duh tvoga ina."
Stvarna znaenja stvari i njihovih unutarnjih smislova
manifestuju se jedino u duhovnom svijetu. Taj duh je prekriven
formama u svijetu obmane - osjetilnom i uobraziljskom svije
tu. Ali sada emo mi okriti tvoj pokriva pa e danas tvoj vid
biti otar.53 Takoer e se otkriti svako onaj ko je ostavljao
eriatske propise. Ako eli stvarno znaenje toga, pronai
ga u poglavlju o stvarnom znaenju smrti u lhja'us i knjizi
Devahiru'I-Kur'an, pa e tu vidjeti mnoge zaudnosti i proirit
e svoje razmiljanje o tome, a moda ti se otvore i vrata
duhovnoga svijeta kroz kojeg e prislukivati. Meutim, ja ne
53
54
Aluzija na kur'anski ajet sure Kaf, 22.

Oivljenje vjerskih nauka (Ihja u/um ed-din). "Gazalijevo remek-djelo i po mnogo
emu najvea vjerska knjiga koju je jedan musliman ikada napisao" (AJ. Arberry).
Oivljenje vjerskih nauka podijeljeno je na etiri "etvrtine", koje su podijeljene
na ukupno etrdeset "knjiga", u kojima su sistematski obraene teme islamske
obredne, osobne ("svjetovne") i duhovne prakse u njihovoj teolokoj, pravnoj
i mistinoj formulaciji i osvjeenju. (Usp. Prikaz sadraja Oivljenja vjerskih
nauka u: Artur D. Arberi, Struktura sufijske teorije i prakse, u: Sufizam, priredili
Darko Tanaskovi i Ivan op, Beograd 1981, str. 82-3.). Glavno Gazalijevo djelo je
jedno od najvie koritenih i najrairenijih djela iz reda duhovno i intelektualno
zahtjevnije vjerske literature u islamu uope. Neprekidno se izuava, navodi i
tumai u svim sreditima i na svim jezicima vie islamske obrazovanosti. Od kraja
prolog stoljea tee i njegovo intezivno prouavanje, prikazivanje i tumaenje u
okvirima zapadne islamologije, te djelimino prevoenje na engleski, njemaki,
panjolski, francuski, talijanski, ruski. Od sredine prolog stoljea, kada zapoinje
njegovo cjelovito obajvljivanje, Oivljenje vjerskih nauka je objavljeno vie puta,
uglavnom u etverotomnim izdanjima, u Kairu, Lukni, Istanbulu i Teheranu
(H. Neimarlija, n.d., str. 58, b. br. 64.). Na bosanski jezik je do sada objavljeno
vie kratkih izvoda iz pojedinih knjiga lhja'a, a nedavno je zapoeto i njegovo
cjelovito prevoenje.
49
Ebu Hamid Muhammed e i-Gazali, ISPRA VNO MJERILO
vidim da su ti se otvorila njegova vrata dok oekuje spoznaje

istina od nevidljivog uitelja kojeg ne vidi. A i kada bi ga vidio,
uvidio bi da je on od tebe u spoznaji mnogo slabiji. Zato je uzmi
od onoga ko je proputovao, spoznao i istraio, jer onaj ko je
obavijeten nema potrebe uputati se u takvo to!
Ta'limija: Ovo je sada drugo pitanje i spor oko njega bi
nas daleko odveo. Za ovog odsutnog uitelja, premda nisam
vidio njegovu pojavu, ujem putem predaja o njemu, isto kao u
sluaju pauka, iako njega ne vidim; vidim njegove tragove.
Vidio sam kako moja majka, sve do smrti, i na uitelj,
vladar tvrave Alamut (...:..>_,l.i :i...Jj \...., li_,.)ss, visoko ga hvale,
ak oni govore da je on imao uvid u sve to se dogaa na svijetu
- ak i na udaljenosti od hiljadu ferseha.
Hou li ja sada kazati da moja stara, edna i skromna
majka lae, ili, pak, na uitelj, koji je predvodnik estitog i
svjesnog ivota?! Naravno da neu, oni su iskreni svjedoci. A i
kako bih to mogao kada se sa njima slau svi moji prijatelji od
stanovnika Dameganas6 i Asbehanas' (.Ji .J .Jl.i...ob JP>i). Oni
imaju autoritet i u njihovoj vlasti su stanovnici tvrave. Misli
li da su oni zavarani - a oni su inteligentni ljudi, ili da oni lau
- a oni su poboan svijet?! Daleko od toga! Daleko od toga!
55
56
57
so
Rije je o el-Hasanu b. es-Sabahu, voi isma'ilija, vladaru tvrave Alamut,

osobi koja je podigla ugled inovatorske skupine isma'ilija. ehristani navodi:
"Spomenuti je zatraio pomo od naroda i sklonio se u tvravu. Svoje uspinjanje
na tvravu zapoeo je u mjesecu a'banu 483. g. Pozvao je ljude da slijede
odreenog istinitog imama, zabranio obinom svijetu bavljenje naukom a odli
nicima da itaju stare knjige. Umro je 518. Ovako se navodi u Istoriji od Ibn el
Verdija" ( ei-Kistas, n.d., str. 23. b. br. 1.).
Veliki grad izmeu Rejja i Nejsabura (ibid., str. 23, b. br. 2.).
Poznati i znameniti grad (ibid., str. 23, b. br. 3.).
Ebu Hamid Muhammed el-Gaza! i, ISPRAVNO MJERILO
Ostavi se spletke! Zaista na uitelj nesumnj ivo ima uvid u sve

to se izmeu nas dogaa, tako da mu ne promakne ni koliko
atom na nebu i na Zemlji. Plaim se, zbog njegove mrnje, da ti
iznesem samo uvenje i sluanje! Smotaj stranicu tlapnji i vrati
se na raspravu o mjerilu te mi objasni ejtansko mjeri lo i kako
njime mjere ta'limije!
Sl
Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRA VNO MJERILO
ejtanskim mjerilima
i kako njima ta'limije mjere
O
Gazali: Sluaj sada, jadnie, objanjenje mjerila tvojih

prijatelja, jer si zaista pretjerao. Znaj da ejtan, i pored svakog
mjerila koje sam spomenuo kao kur'anska mjerila, ima svoje
mjerilo za koje se vezuje i koje on prikazuje kao ispravno mjerilo
da bi se njime mjerilo, i, naravno, pogrijeilo. Ali, ejtan ulazi
samo u ona mjesta gdje ima prolaz. Ko zatvori prolaz i ojaa
ga, siguran je od ejtana. Ima deset njegovih prolaza, a koja sam
pobrojao i objasnio u djelima Kitabu'n-nazr )i:.JI '-:-'L:5 (Knjiga
o spekulaciji)58 i Mijaru'/-'i/m l (Mjerilo znanja),59 i
u kojima sam dao jo neke detalje u vezi sa uvjetima mjerila
koje sada ne spomi njem jer tvoje razumijevanje je nedostatno
da ih shvati. No, ako se eli usmjeriti na zamrenosti njihovih
rezimea, pronai e ih u djelu Kitabu'/-mihak
l '-:-'L:5
(Kamen spoticanja u spekulaciji)/0 a ako eli objanjenje
-
58
59
60
Nismo ustanovili o kakvom se djelu radi.

Ovo djelo je Gazali pisao istovremeno kada i Tehafut el-fe/asiJe. Zakljuak pro
izlazi iz injenice da Gazali u Mijaru el-i/mi spominje Tehafut, a u Tehafutu
ukazuje na Mi jar da bi se lake razumio Tehafut.
Interesantno je da je Gaza li ovo djelo napisao poslije Mi jara, a objavio ga prije. U
ovom djelu navodi i razlog korekcija odreenih stvari u Mijaru. Inae, ovo djelo
je tampano u Bejrutu (Dar en-nehdati) 1996. (Ibid., str. 38.) Puni naziv ovog
Gazalijevog djela je Mihak en-nezar.
53
'""""" Ebu Hamid Mu ham med ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '"""""
njihovih detalja, nai e ih u knjizi Kitabu'l-mijar. Meutim,

sada u ti ponuditi samo jedan primjer, koji se odnosi na sluaj
kada je ejtan neto ubacio u misao Ibrahima, a.s. - budui da
je Allah, d.., rekao:
A prije tebe Mi nismo poslali nijednog poslanika,
niti vjerovjesnika a da ejtan nije, kad bi on ta
kazivao, u kazivanje njegovo neto ubacio,
a Allah bi uklanjao to to je ejtan ubacivao, i
potom bi Allah Svoje Znake uvrstio!61
- pa je on pohitao Suncu, govorei: "Ovo je moj Gospodar,
ovo je najvei! " Zato to je najvei, ejtan je elio da se on
(Ibrahim) time zavara. Nain toga mjerenja je slijedei: Bog
je najvei - ovo je jednoglasno poznat princip. Sunce je vee
od zvijezde - ovo je drugi princip osjetilno spoznatljiv. Iz toga
nuno proizlazi da je Sunce Bog - to je zakljuak. Ovo je mjerilo
koje je ejtan pripojio malom mjerilu mjerila ravnomjernosti, jer
je "najvei" svojstvo koje sa nalazi i kod Boga i kod Sunca, tako
da se pretpostavlja da je jedno od toga okvalifikovano onim
drugim, i ovo je suprotno malom mjerilu budui da je njegova
definicija: kada su dvije stvari prisutne u jednoj stvari, to ne
znai da je jedna stvar prisutna u dvije stvari ( L.Ji L.JI.)I ..:..U l J
J J 'i J t_s-!J L> ). To zbog toga da, ako
su dvije stvari prisutne u jednoj stvari, dio njih je okvalifikovan
onom drugom, kao to smo to naprijed naveli. Ali, kada je
jedna stvar prisutna u dvije stvari, jedna od dvije stvari nije
okvalifikovana onom drugom. Mjera ovog pogrenog mjerila
se nalazi u pogrenoj mjeri boje, ona je prisutna i u bjelini i u
crnini zajedno, ali to nuno ne znai da je bjelina o kvalifikovana
crninom il i crnina bjelinom.
61
54
ei-Hadd, 52.
Ako neko kae: "Bjelina je boja a i crnina je boja; odatle

nuno proizlazi da je crnina bjelina" - to je apsolutna pag
reka. Tome je slina i njegova izjava: "Bog je najvei i Sunce je
najvee"; dakle, Sunce je Bog - ovo je pogreka, jer je dopu
teno da dvije suprotne stvari budu okvalifikovane jednim
svojstvom. Kvalifikacija dvije stvari jednim svojstvom ne znai
nuno sjedinjenost izmeu dvije stvari, ali ako je jedna stvar
okvalifikovana sa dvije stvari, onda je nuno sjedinjavanje
izmeu dva svojstva (l .J!. 'l .J..>. I_, U.p Y. .....;L.a; t;
'JL.a;l _,ll .J..>- 1_, .....; L.a;l L.l 'JL.a;l). Svako onaj
ko shvaa spoznao je razliku izmeu sjedinjenja jedne stvari,
koja ima dva svojstva, i sjedinjenja dvije stvari, koja ima jedno
svojstvo.
Ta'limija: jasna mi je pogrenost ovog mjerila, ali u kojim
sluajevima ta'limije njime mjere svoje iskaze?
Gaza li: Oni njime mjere mnoge svoje iskaze, ali ja sam suvie
vremenski skuen da opovrgnem njihove primjere. Meutim,
navest u ti jedan primjer. Sigurno si uo za njihov iskaz: "Istina
je sa pojedincima a neistina sa veinom. Metod razuma vodi ka
veini, dok metod poduavanja vodi ka pojedincima. Dakle, iz
toga nuno proizlazi da je istina na strani ta'limija."
Ta'limija: Da, uo sam to m nogo puta i vjerujem u to kao
jasan dokaz koga sam, bez sumnje, spoznao!
Gazali: To je ejtansko mjerilo. Pogledaj samo kako tvoji
prijatelji naopako postupaju! Uzimaju ejtansku analogiju i nje
govo mjerilo da pobiju mjerilo Ibrahima, a.s., i druga mjerila!
Ta'limija: Koji je to nain zakljuivanja protivan njemu
(ejtanu - d.f;j- _, L._,)?
55
'""""' Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '""""'
Gazali: ejtan samo obmanjuje mjerilima mnogim mi

ljenjima i unosi u njih zbrku tako da ovjek ne zna mjesto
obmane. Ta mnoga miljenja dovode do toga da je istina
okvalifikovana pojedincima - ovo je princip - i da je doktrina
ta'limija okvalifikovana pojedincima - ovo je drugi princip. Iz
toga proizlazi da je doktrina ta'limija okvalifikovana istinom,
jer su "pojedinci" na jednoj stvari kojom su okvalifikovane dvije
stvari, tako da je nuno da dvije stvari budu okvalifikovane
dvama drugim. To je kao kad neko kae: "Boja je stvar koja
je zajedno okvalifikovana bjelinom i crninom. Iz toga nuno
proizlazi da je bjelina okvalifikovana crninom." lli kao kad
ejtan kae: '"Najvei' je jedno svojstvo kojim su okvalifikovani
Bog i Sunce, te je nuno da Sunce bude okvalifikovano Bogom."
Nema razlike meu ovim mjerilima, tj. prisutnost boje u crnini i
bj e lini i prisutnost svojstva 'najveeg' u Bogu i Suncu. Razmisli,
onda, da bi shvatio!
Ta'limija: Ovo sam sasvim jasno shvatio, ali, nisam
zadovoljan samo jednim primjerom. Spomeni mi jo neke druge
primjere mjerila mojih prijatelja kako bi se moje srce jo vie
smiri lo u saznanju da su oni zavedeni ejtanskim mjerilima!
Gazali: Zar nisi uo njihovu izjavu: "Istina se zna ili istim
razumom ili istim poduavanjem; ako je jedno od ovoga
pogreno, drugo je ispravno. Pogreno se spoznaje istim
intelektualnim razumom, jer su umovi i uenja meusobno
suprotstavljena, a ono ispravno se zna poduavanjem {.li Jb_,
i \.ll\_, J_;.,JI )..::l J-WI -,?i) lS"y... 0)."
Ta'limija: jesam, tako mi Allaha, uo sam to mnogo puta, i
to je klju njihova poziva i vodei argument!
Gazali: Ovo se mjeri ejtanskim mjerilom koje je povezano

sa mjerilom suprotnosti. Negiranje jednog dijela rezultira
potvrivanjem drugog, pod uvjetom da taj dio bude ogranien a
ne neogranien. ejtan neogranieno obmanjuje ogranienim.
Neto je neogran ieno kada se n e kree u rasponu negiranja i
potvrivanja, zapravo, mogue je da izmeu njih bude i trei
dio, tj. da se neto spozna zajedno razumom i poduavanjem.
Poznata mjera ovog mjerila je n itavnost iskaza onoga ko kae:
"Boje se ne spoznaju gledanjem, nego sunevom svjetlou." "A
zato" - upitat emo ga. On e odgovoriti: "One se spoznaju ili
gledanjem ili sunevom svjetlou. Meutim, neispravno je da
se one spoznaju gledanjem jer se nou ne vide, zato je oigledno
da se one spoznaju sunevom svjetlou." Njemu e se rei:
"Jadnie! Tu postoji trei dio, tj. on e se spoznaju gledanjem ali
pri sunevoj svjetlosti (r....!J I J} -' J,:.J 4 .!.lA .Ji _r_,)."
Ta'limija: l ovo sam razumio. Meutim, jo mi malo
pojasni greku spomenutu u prvom primjeru, tj. u diskusiji
o istini i pojedincima, jer razum ijevanje mjesta greke vrlo je
profinjena stvar!
Gazali: Greka je u onome to sam spomenuo, tj. da
kvalifikovanje jedne stvari dvjema stvarima znai i kvalifikaciju
dvije stvari jednom stvari. Ali, osnov ove greke je u simulaciji
konverzije (l (\r.I)Y Onaj ko zna da je svaka jedna stvar
istina, moda e pomisliti da je svaka istina jedna. Ali ova
suprotnost nije nuno istinita, ve iz ovoga nuno proizlazi
pojedinaana konverzija v>- ), a to znai da je dio
.,
Konverzija (lat. conversio okretanje), obrtanje. U sudu: zamjenjivanje subjekta

i predikata. Prema tome m ijenja li se kod tog zamjenjivanja kvantiteta suda,
razlikujemo neistu (conversio par accidens) i istu konverziju (conversio pura)
(V. Filipovi, n.d., str. 178.).
=
57
Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRA VNO MJERILO
jedne stvari istina_ Iz tvog iskaza: "Svaki ovjek je ivotinja"

ne proizlazi univerzalna konverzija ), tj. da je svaka
ivotinja ovjek; zapravo, nuno proizlazi da je neka ivotinja
ovjek. ejtan ne ovladava svojim spletkama slabie aktivnije
i vie doli upravo spletkom univerzalne simulacije konverzije
koja se, ak, zavrva na osjetilnim predmetima <rtr-:4 4 (f
._:.,L.. l <-.j> iW\ 1 ). Tako da onaj ko vidi areno
dugo ue, posumnjat e da je to zmija. Razlog ovakve njegove
spoznaje je da je svaka zmija duga i arene boje, pa njegova
uobrazilja daje prednost univerzalnoj konverziji i prosuuje da
je svaka stvar koja je duga i arena zmija. Dakle, on promilja
na nain univezalne konverzije, tj. da je svaka stvar koja je duga
i arene crne boje zmija_ Meutim, ono to nuno proizlazi
jeste samo pojedinana konverzija, tj. da je neka duga i arena
stvar zmija, a ne da su sve stvari.
U sluajevima konverzije i kontradikcije nalaze se mnoge

profmjene injen ice t .ji\i l J l J J) koje moe
razumjeti samo u djelima Mihaku'nnezar i Mijaru'l'i/m_
Ta'limija: U svakom spomenutom primjeru nalazim drugu
sigurnost spoznaje ejtanskih mjerila. Zato, nemoj mi uskratiti
jo drugih primjera ejtanskih mjerila!
Gazali: Nekada nitavnost takvog mjerila proizlazi iz loe
strukture zato to dva tasa ne budu ispravno povezana sa
polugom, a nekada, pak, iz samog tasa i nitavnosti njegove
materije od koje je uzet. On moe biti uzet iz eljeza, ili bakra, ili
koe, pa ako bude uzet od snijega ili pamuka, njime se ne moe
mjeriti. Ma je katkada nitavan zbog manjka njegova oblika
zato to je u obliku tapa koji nije pljosnat niti otar, a katkada
zbog materije od koje je spravljen, npr. od drveta ili gline. Tako
je isto i sa ejtanskim mjerilom; nekada je neispravan zbog
58
nitavnosti svoje strukture, kao to sam spomenuo u primjeru

veliine Sunca i istine pojedinaca - jer je njihova forma razliita
i suprotna, kao kod onoga ko postavi tasove iznad poluge
elei tako mjeriti; a nekada je, pak, zbog nitavnosti materije,
kao to su lblisove rijei: "Ja sam bolji od njega, mene si stvorio
od vatre, a njega si svorio od zemlje!" - u odgovoru na Rijei
Uzvienoga:
... ta te je sprijeilo da se niice pokloni onome
koga sam ja rukom stvorio Svojom? Da li si se
uzoholio ili smatra da si ti uzvien?!63
U ovom sluaju l blis je upotrijebio dva mjerila koja su bila
uzrok da se ne pokloni, smatrajui da je bolji od njega. Zatim je
"boljitak" potvrdio time to je stvoren od vatre. l kada je iskazao
sve dijelove svoga argumenta, uoio je da je njegovo mjerilo
ispravne strukture, ali neispravne materije. Potpuna forma
ovoga je da je on rekao: "Ono to je stvoreno od vatre, to je
bolje, a 'bolji' se ne poklanja n iice. Dakle, ja se neu pokloniti."
Oba ova principa su neispravna, jer nisu poznata. Ali, skrivena
znanja se mjere jasnim spoznajama ( i }.J4 <Jjj i_,LJIJ).
Ono to je on (lblis) naveo n ije jasno i neprihvatljivo je; zato
mi kaemo: "Ne prihvatamo da si bolji od njega" - ovo je prvi
neispravni princip; drugi je: "Ne prihvatamo da 'bolji' nije duan
da se niice pokloni, jer je obaveza i pravo putem naredbe, a ne
'boljitka."'
Meutim, l blis je zanemario dokaz drugog principa, koji
glasi da su obaveze i prava putem naredbe a ne "boljitka." On se
zabavio dokazom: "Ja sam bolji zato to sam stvoren od vatre."
Ovo je tvrdnja o "boljitku" u pogledu porijekla. Potpuna forma
63
Sad, 75.
59
'""""" Ebu Hamid Mu ham med e!-Gaza!i, ISPRAVNO MJERILO '"""""
njegovog dokaza i mjerila je da je rekao: "Ono to je porijeklom

bolje, ono je bolje. A ja sam bolji porijeklom. Dakle, ja sam
bolji."
Takoer su oba ova tasa pogrena, jer m i ne prihvatamo
injenicu da, ono to je porijeklom bolje da je to bolje, nego
je boljitak u odnosu na svojstva biti a ne porijekla. Mogue
je da je eljezo bolje od staklenice. Postoji ono to je vjeto i
lijepo napravljeno od staklenice, a koje je bolje od onoga to
je napravljeno od eljeza. Isto tako mi velimo: Ibrahim, a.s., je
bolji od Nuhovog, a.s., djeteta iako je Ibrahim, a.s., stvoren od
Azera,6' nevjernika, a Nuhovo, a.s., dijete od vjerovjesnika. to
se tie drugog principa da je on stvoren od boljega jer je vatra
bolja od zemlje, i ovo je takoer neprihvatljivo, ustvari, zemlja
je bolja jer je on od (smjese) praine i vode. Moda neko moe
rei da su od njihove smjese biti ivotinja i biljaka i njima se
omoguava njihov nastanak i rast. to se, pak, vatre tie, ona
niti i unitava sve stvari tako da njegove rijei da je vatra bolja
- ne stoje. Ova mjerila su ispravne forme, a neispravne materije
(o.)ll.l o..L...o t; ;;.)_raJI .:tJ}I -49). Mogu se uporediti sa sabljom
koja je napravljena od zemlje, ali ona je kao varka u ravnici
u kojoj edan vidi vodu, ali kad do tog mjesta doe, nita ne
nae, - a zatei e da ga eka kraj njega Allahova kazna i On e
mu potpuno isplatiti raun njegov.65
Tako e isto ta'limije vidjeti svoje stanje na Sudnjem danu
kada im se otkriju istine njihovih mjerila. Ovo je, takoer, jedan
od ejtanovih prolaza kojeg treba zatvoriti. Ispravna materija
koja se upotrebljava u spekulaciji je svaki jasni poznati princip,
64
65
6o
Otac poslanika I brahima, a. s.

Aluzija na kur'anski ajet iz sure en- Nur, 39.
bilo putem osjetila ili iskustva, potpuno vjerodostojne predaje,

primarnim umom ili dedukcijom66 iz ovog mnotva (;;\11
1_, _r.::J !_, ._rl l WU i J..oi J" _}a;JI J if1 l
41 o.k J' c_l::.;: : _} JW1 JJ j a.\SJ1 j1_fl).
..
.
.
A to se tie upotrebe u raspravi, to je ono to protivnik

prihvata i slae se, makar to ne bilo po sebi saznatljivo, jer to
postaje dokaz protiv njega. Na taj nain su postavljeni i neki
dokazi u Kur'anu, i potrebno je da ne porie dokaze iz Kur'ana,
ako ti se pojavi sumnja u njihove dokaze, jer se oni predoavaju
onoj skupini koja ih prihvata .
Dedukcija (lat. deducere odvoditi, izvoditi), izvoenje. Prema tradicionalnom

logikom shvaanju: izvoenje posebnog (odnosno manje openitog) suda iz
opeg (odnosno openitijeg). Od tako shvaene dedukcije razlikuju se indukcija
(izvoenje opeg iz posebnog) i analogija (izvoenje posebnog iz posebnog) (V.
Filipovi, n.d., str. 64.).
=
6t
Ebu Hamid Muha m med el-Gazali, ISPRA VNO MJERILO
O dostotnosti Muhommedo, o.s., i uenjoko
njegovog um meto od potrebe zo drugim

bezgrjenim imomom
Ta'limija: Ti si usavrio lijek, otklonio zastor i spretno
dokazao! Ali, sagradio si dvorac a poruio grad! Ja sam od
tebe do sada oekivao da me podui mjerenju mjerilom i da,
zahvaljujui tebi i Kur'anu, nemam potrebu za bezgrjenim
imamom_ l sada, kada si spomenuo ove profinjenosti u pogledu
prolaza za greku, oajno elim da s tim nastavim_ Ali ja nisam
siguran od pogreke ukoliko se sam upustim u mjerenje, i sada
sam spoznao zato se ljudi razilaze u pogledu doktrina_ To
je zato to oni ne razumiju ove profinjenosti kao ti, pa neki
upadaju u greku, a neki i pogode. Stoga je za mene najsigurnije
da se oslonim na bezgrjenog imama ne bi li bio sauvan od tih
profinjenosti.
Gazali: O, jadnie! Tvoja spoznaja o bezgrjenom imamu
nije nuna, ona je ili naslijeena od roditelja ili je izmjerena jed
nim od ovih mjerila_ Svaka spoznaja koja nije primarna nuno
biva prisutna kod subjekta spoznaje posredstvom uspostave
ovih mjerila u njegovoj dui, iako on toga nije svjestan (J' 0
0\5 0j__, J -:tJJI o..iA i L.., ')\...:> 0fo_. iiJJ_".;l } u-)
A '1). Ti si spoznao istinitost vrijednosti mjerila posredstvom
rasporeda dva principa u tvom umu, empirijskog i osjetilnog. Ovo

je sluaj i sa ostalim ljudima iako toga nisu svjesni. Ko, na primjer,
zna da ova ivotinja nije steona, jer je u pitanju mazga, zna za
raspored dva principa koja smo naveli na poetku knjige, makar
i ne znao izvor svoga znanja. Takoer, svaka spoznaja na svijetu
koju ovjek zadobiva biva na ovaj nain. Znai, ako ti prihvata
vjerovanje u bezgrjenost istinitog imama, ili ak Muhammeda,
a.s., od roditelja i prijatelja naslijeenim vjerovanjem, onda se ti
ne razlikuje od jevreja, kranina ili vatropoklonika. Oni, zap
rava, tako postupaju. Ali ako to prihvati posredstvom mjerenja
jednim od mjerila, ti e, moda, pogrijeiti u nekim profinjenim
detaljima, pa ne treba da se u to pouzda.
Ta'limija: U pravu si. Pa gdje je, onda, metod? Ti me
upuuje na dva metoda zajedno: poduavanje i mjerenje.
Gazali: Daleko od toga! Vrati se na Kur'an, pa e biti
poduen metodu, kada Allah, d. ., kae:
A oni koji se Allaha boje, kad njih ejtansko kolo
dodirne, Allaha se oni sjete i odmah se k sebi
vrate!67
Uzvien i n ije rekao: "Putujte ka bezgrjenom imamu pa
ete se sebi vratiti! Tebi je poznato da su spoznaje brojne, pa
ako bi ti prilikom svakog problema poduzimao putovanje
ka bezgrjenom imamu, tvoje bi se nevolje oduljile a malo
bi nauio. Meutim, tvoj je metod da naui od mene kako
e mjeriti i ispuniti njegove uvjete. A, onda, ako zapadne
u potekoe, prihvatit e mjerenje i promisliti njegove uvjete
istim razmiljanjem i s punom marljivou, te e tako "sebi
67
ei-A'raf, 201.
Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, /SPRAVNO MJERILO
doi." Tome je slino kada ti rauna piljaru kojem si duan, ili

je on duan tebi, ili rjeava neko pitanje iz nasljednog prava,
pa onda sumnja da li si pogodio ili pogrijeio, e, onda bi
trebao dugo putovati bezgrjenom imamu. Meutim, ti e
presuditi na osnovu znanja matematike, podsjetit e se na nju
i neprestano e raunati sve dok ne bude potpuno siguran
da nisi pogrijeio u nekom detalju. Ovo je poznato onom ko je
spoznao matematiku. Isti je sluaj i sa onim ko poznaje mjerenje
kao to je meni poznato, pa ga uz podsjeanje, razmiljanje i
neprestano ponavljanje privede kraju do nune spoznaje da nije
pogrijeio. Ukoliko ne slijedi ovaj metod, nee nikada uspjeti i
bit e u sumnji sa onim "moda" i "moglo bi biti." A moda e
pogrijeti i u slijepom slijeenju svog imama, ak i Vjerovjesnika
u kojega vjeruje, jer spoznaja istinitosti Vjerovjesnika, a. s., nije
nuna fA .J ..:.:...T <,?ill J ..!l. L.)' !l.-Yz J ..:...1ill- .l! ..!.lW .J
_).)__,...; l __;.._.",).
Ta'limija: Pomogao si mi da spoznam da je poduavanje

istina i da je imam Vjerovjesnik, a.s., Priznajem da niko ne moe
uzeti znanje od Vjerovjesnika, a.s., bez spoznaje mjerila i da ga
u potpunosti moe spoznati samo od tebe. Ti onda kao da
posebno za sebe pririe imamet, pa ta je tvoj dokaz i tvoj
nadnaravni in?! Moj imam ili ini nadnaravno djelo ili izvodi
argumentaciju iz izriitog odreenja od svojih oeva. Pa gdje je
tvoje izriito odreenje i gde je tvoj nadnaravni in?
Gazali : to se tie tvog izriaja da ja za sebe potvrujem
poseban imamet, to nije tano. ja se nadam da i drugi, osim
mene, mogu uestvovati u ovoj spoznaji i da tako mogu
spoznati kao to bi i od mene nauili. A to se tie tvoje izjave
da ja potvrujem imamet samom sebi, treba da zna da mi
pod pojmom imama podrazumijevamo onoga ko je poduen
od Allaha, dB., posredstvom meleka Dibrila, a ja to za sebe

ne tvrdim. Pod tim pojmom podrazumijevamo i onoga ko
je poduen sa ili bez Dibrila posredstvom Poslanika. Zato
mi kaemo da je Alija, r.a./" imam jer je poduen od strane
Poslanika, a ne od Dibrila. U tom smislu i ja za sebe potvrujem
imamet. Moj dokaz za to je jasniji od izriitog odreenja i od
onoga to ti vjeruje da bi mogao biti nadnaravni in.
Ako bi tri osobe u tvome prisustvu tvrdile da znaju
Kur'an napamet, pa ih ti upitao ta im je dokaz, jedan od nji h
b i odgovorio: "Moj dokaz j e da m e je opunomoio ei-Kisa'i/9
uitelj uaa, on je opunomoio mog uitelja a on mene, a to
znai kao da me ei-Kisa'i opunomoio." Drugi bi rekao: "Dokaz
mi je taj to mogu tap preobraziti u zmiju i obratno." Trei e
rei: "Moj dokaz je da u pred tobom prouiti itav Kur'an ne
gledajui u mushaf." Eh, da mi je znati koja od ova tri dokaza su
za tebe jasnija i kojem od njih tvoje srce najvie vjeruje?
Ta'limija: O nom ko proui Kur'an, jer je to neoboriv dokaz,
oko kojeg me ne obuzima sumnja. to se tie onog koga je
opunomoio njegov uitelj, a njegovog uitelja ei-Kisa'i, u tom
je mogua pogreka, pogotovo ako je lanac opunomoenika
68
69
66
etvrti pravovjerni halifa, jedan je od deseterice onih kojim je zajamen

dennet, pobratim Boijeg Poslanika, njegov zet, jedan od prvih muslimana,
jedan od Boijih znalaca, slavnih j unaka, uvenih asketa, priznatih govornika.
Umro je 35. g. po Hidri. V. vie u: Delaluddin es-Sujuti, Povijest ha lifa, prijevod:
Mustafa Prljaa, Sarajevo, 2003, str. 277-309.
Ebu-1-Hasan Ali ibn Hamza ei-Kisai je porijeklom Perzijanac, klijent Benu Eseda.
Poetne znanosti uio je u Kufi. Kiraet je uzeo od Hamze ez-Zejjata da bi kasnije
bio proelnik kole itanja u Kufi. Umro je u Rejju 189./804. g. Historiari navode
da je napisao neto oko dvadeset djela. (Navedeno prema: Dr. Jusuf Rami,
"Arapske filoloke i gramatiarske kole", Zbornik radova Fakulteta islamskih
nauka u Sarajevu, 8/2002, str. 239-240).
dug. to se, pak, tie preobrazbe tapa u zmiju, mogue je da taj

in i to s prijevarom i obmanom, pa i ako nije u pitanju obmana,
njegov cilj je da uini neto udnovato. A otkud to da onaj ko je
u stanju uiniti nekakvo udo mora znati Kur'an napamet?
Gazali: Moj dokaz je, dakle, da, kao to sam spoznao
ova mjerila, takoer sam spoznao, razumio i otklonio sumnju
u tvom srcu u pogledu njihove ispravnosti. Tako da ti nuno
vjeruje u moj imamet. To je isto kao kada naui matematiku
od svog uitelja. Kada te on podui matematici, ti onda
zadobije znanje matematike i drugo nuno znanje, jer je tvoj
uitelj matematiar i znalac matematike. Takoer, iz njegovog
poduavanja ti spozna ispravnost njegove tvrdnje da je on
matematiar. Tako isto i ja vjerujem u istinitost Muhammeda,
a.s., i Musaa, a.s, ne samo zbog raspoluenja Mjeseca70, niti
zbog preobrazbe tapa u zmiju71, jer se u tom sluaju pomaljaju
mnoge dvosmislenosti na koje se ovjek ne moe osloniti,
tavie, onaj ko vjeruje u probrazbu tapa u zmiju moe poricati
rikanje teleta72
Zaista su u osjetilnom i vidljivom svijetu prisutne mnoge
proturjenosti (1...:=:-- lfi. o.)4--!JI_, l tl.Y J U""J...:J I .J)- Meutim,
70
"
U komentarima Kur'ana se navodi nekoliko predaja o come kako su mekkanski

idolopoklonici traili od Boijeg Poslanika da uini neko udo, pa se tada mjesec
raspalu cio i vidjeli su dvije polovine njegove a brdo Hira izmeu njih. Kur'an je
registrovao ovaj udan dogaaj, sura ei-Kamer, 1. V. npr.: Ibn Kesir, n.d., IV, 333336.
Takoer dogaaj koji je registriran u Kur'anu na vie mjesta u vezi znamenite
pobjede (mu'dize) Musa, a.s., nad faraonovim arobnjacima. V. npr. u surama
ei-A'raf, Ta Ha, e-u'ara.'
Kur'an spominje (ei-'Araf, 148.) da je narod Musa, a.s., nakon njegovog odlaska
na Sinaj, napravio od svog nakita kip teleta koje je rikala ('idl desed lehu
hu var) .
,._.
Ebu H amid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO ,._.
ja sam spoznao mjerila i z Kur'ana i, onda, njima mjerim sve

Boanske spoznaje ("t....).l Jl_ri J :Y,)'I )..J.I tf':), ak i stanja
na Danu povratka, kao i kabursku patnju i kaznu grjenika a
nagradu pokornika, kako sam to spomenuo u knjizi Devahiru'/
Kur'an, pa sam sve to naao usuglaenim sa onim u Kur'anu
i Predaji (hadisu). vrsto vjerujem da je Muhammed, a.s., bio
iskren i da je Kur'an istina (_;,.. .:>Tjll .:>i_, t;"\.p ..4> .:>i ).
Postupio sam onako kao to je rekao Alija, r. a.: "Ne spoznaji
istinu putem ljudi, nego upoznaj istinu pa e spoznati njene
nosioce (i _rU J:l-- 1 _r\ J )4 Jol i _rU 'i)." Moja spoznaja
istinitosti Vjerovjesnika, a.s., je nuna, kao to je nuna i tvoja
spoznaja kada vidi nekog ovjeka kako raspravlja o nekom
pravnom (fikhskom) pitanju na lijep nain prezentujui izriite i
jasne pravne dokaze. Ti nee sumnjati da je on pravnik, i tvoje
je uvjerenje na taj nain jasnije od uvjerenja zadobivenog kroz
njegov fikh time da je preobrazio hiljadu tapova u zmije, jer,
u tom sluaju, postoji mogunost sihra,73 obmane, talismana
i drugoga, a tim stvarima on ne zadobiva znanje iz Kur'ana
zato to su to nadnaravna sredstva koja se postiu dugim
istraivanjem i preciznim prouavanjem. Time se dobiva slabo
vjerovanje, i to je vjerovanje puka i dogmatiara. to se tie
vjerovanja onih koji imaju osvjedoenje zadobiveno iz Boanske
nie, i ono, takoer, biva ria taj nain (, -:t}lll o.AA L!..l.l '-:"4j Lo\.;
I.J .!11 1..6 -d' ).
"
68
Sihr, po scrogoj ecimologiji, znai ogranien oblik magije nazvan "opsjena",

"arolija". Prema lingviscikom cumaenju, co je skrecanje neega od njegove
prave prirode (ha kika) ili forme (sura) prema neemu drugom co je neprirodno
ili cek prividno (hajeO. (Navedeno prema: Nerkez Smailagi, Leksikon islama,
Sarajevo, 1990, str. 544.)
Ebu Hamid Mu ham med el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO
Gazali: l ja takoer elim da spoznam Vjerovjesnika kao

to si ga ti spoznao_ Ali ti si spomenuo da se to moe spoznati
samo mjerenjem svih Boanskih spoznaja ovim mjerilom (0jj .:.,4
01_r.l.l .ir. )'l ._jj....l l ), i nije mi jasno da sve vjerske spoznaje
mogu mjeriti ovim mjerilima. Dakle, ime u to saznati?
Ta' limija: Daleko od toga! Ja ne tvrdim da se njima mjere
samo vjerske spoznaje, nego se njima mjere i matematike,
geometrike, prirodne, pravne, kelamske74 spoznaje i svaka vrs
ta istinske spoznaje koja nije konvencionalna'5 ( i_,LJi lr. .:.,j J ...bA;
J J$'J ")\.S;]IJ lJ lJ ..L:..l.l J LJ-l
...Ll i ._jJ...l.l lr. ,:.,) Ji c.f,)i ..:;_,). Ja tim mjerilima razlikujem
istinu od neistine: A kako i ne bih kad je to Ispravno Mjerilo,

Mjerilo koje se zajedno spominje sa Knjigom i Kur'anom u
Boijim Rijeima:
A Mi smo poslanike s jasnim dokazima slali,
i s njima smo Knjigu slali i Mjerilo da bi svijet
postupao po pravdi/6
Tvoja spoznaja o mojoj moi da to inim ne proizlazi iz
eksplicitnog teksta, niti iz injenice preobrazbe tapa u zmiju,
nego si to otkrio putem iskustva i vjebe_ Istinitost tvrdnje
onoga ko tvrdi da je jaha otkriva se samo onda kada uzjae
konja i izie na mejdan! Dakle, pitaj me to god eli o vjerskim
spoznajama da ti otkrijem zastor onoga u emu je istina, jednu
po jednu, i izmjerit u je ovim mjerilom tako da zadobije
nuno saznanje da je mjerenje istinito i da je jamano znanje
proistekla iz toga.
74
75
76
V. biljeku br. 99.

Konvencionalan (lat. conventionalis
dogovoran), koji je u skladu s nekim
preutnim dogovorom, sporazumom ili obiajem (V. Filipovi, n.d., str. 178).
el-Hadid, 25.
=
Ta'limija: A da li si u stanju da sve ljude podui svim

Boanskim istinama i spoznajama pa da tako otkloni njihova
meusobna razilaenja?
Gazali: Daleko od toga! Ja to ne mogu. Kao da je tvoj
bezgrjeni imam do sada otklonio razilaenja meu ljudima
i potekoe s njihovih srca! tavie, kada su to vjerovjesnici
otklonili neslaganja i kada su to bili to u stanju uiniti? Zapravo,
razilaenje meu ljudima je nuna vjeita norma (Jl;li ..J )\:>l j
-J) <.?r" ). l oni e se neprestano razilaziti osim onih
kojima se tvoj Gospodar smiluje. On ih je tako stvorio.77 A Rijei
tvoga Gospodara su savrene.78 Zar da ja tvrdim za sebe da sam
u stanju promijeniti Allahovu odredbu koju je On u vjenosti
odredio! Moe li tvoj imam to tvrditi? Ako li to potvrdi, zato,
onda, to dosad n ije uinio, a dunjaluk je prepun razilaenja.
Da mi je znati da li je predvodnik ummeta, Alija b. Ebi Talib,
bio uzrok otklanjanja razilaenja meu ljudima ili je bio uzrok
razilaenja koje za vijeke vjekova nee prestati!
77
78
70
Kur'anske rijei iz sure Hud, 119.

Aluzija na kur'anski ajet iz sure ei-En'am, 1 15.
Nain izbavljenja ljudi

iz tmina razilaenja
Ta' limija: Kako e se ljudi spasiti ovih razilaenja?
Gazali: Kad bi mene sluali, ja bih sa Allahovom Knjigom
otklonio razilaenja medu nji ma_ Medutim, nema tog naina
da ih uvjerim u njihovo sluanje, jer oni nisu uope sluali
vjerovjesnike niti tvog imama, pa kako e, onda, sluati mene
i kako da se saglase u sluanju kad im je ve presudeno jo u
vjenosti da e se neprestano razilaziti osim onih kojima se tvoj
Gospodar smiluje! Tako ih je O n stvorio. Postojanje razilaenja
medu njima je nuna stvar i to moe spoznati u (mojoj) knjizi
Devabu'l-mufessal koja ima dvanaest poglavlja.
Ta'limija: A kad bi te sluali, ta bi uinio?
Gazali: Naveo bih im jedan ajet iz Allahove Knjige, i to ovaj:
. .i s njima smo Knjigu slali i Mjerilo, da bi svijet
postupao po pravdi. l spustili smo eljezo...
.
On im je spustio samo ove tri stvari zato to se ljudi dijele u

tri grupe i svakoj od njih Knjiga, eljezo i Mjerilo je lijek.
Ta'limija: Ko su, onda, oni i kako ih treba lijeiti?
Gazali: Ljudi se dijele u tri grupe: obini ljudi \_r)- oni
su na selametu, bezbrini i stanovnici Denneta; elita (_,.:.lyo:-)
71
- to su ljudi otroumnosti i pronicanja, iz njih proizlazi grupa
dijalektiara i svaa/ica (lJ J.cl:-1 i) pa slijede ono to je
nejasno u Knjizi elei smutnju_ to se tie ovih potonjih, ja

bih njih lijeio tako to bih ih poduavao pravednom mjerilu
i nainu mjerenja njime i tako bih ubrzo otklonio razilaenja
meu njima. Ovo su ljudi koji u sebi objedinjuju tri svojstva:
a)
b)
e)
prodornu intelegenciju i snanu otroumnost (_;JI

_;ll 4:...k..iJ IJ ;;.J.;L:JI) - ovo je prirodni instinktivni dar
koji se ne moe stei;
njihova unutrina je liena slijepog oponaanja i
ekstremizma naslijeene i prenesene doktrine, jer
oponaatelj ne slua, a glup, i kad slua, ne razumije; i
oni vjeruju da sam ja ovjek prodorne inteligencije pri
mjerenju, jer onaj ko ne vjeruje da ti zna matematiku
ne moe da naui od tebe.
Druga grupa, tj_ oni bezbrini, su svi obini ljudi. Oni

nemaju otroumnosti da razumiju istine. l ako bi posjedovali
prirodnu otroumnost, oni nemaju motiv traganja, ve su
zabavljeni vjetinama i zanatima. Oni, takoer, ne posjeduju
motiv rasprave i - za razliku od onih koji se prave vjeti u
znanju premda manjkavog razumijevanja - oni se ne razilaze
nego su izabrali jednog izmeu imama koji se ne slau_ Ove bih
Allahu pozvao putem savjeta, kao to bih one koji posjeduju
sposobnost pronicanja pozvao mudrou, a svaalice bih
pozvao raspravljanjem. Ove tri skupine Uzvieni Allah je
objedinio u jednom ajetu kako sam ti to na poetku predstavio.
Rekao bih im ono to je Allahov Poslanik rekao jednom beduin u
koji mu je doao i rekao: "Podui me udima znanja!" Allahov
Poslanik je znao da on nije sposoban za to pa mu je rekao: "ta
ti zna o vrhuncu znanja, tj_ o i manu, bogobojaznosti i pripremi
72
Ebu Hamid Mu ham med el-Gaza li, ISPRA VNO MJERILO
za Ahiret? Idi i prosuuj prema vrhuncu znanja, a onda se vrati

da te podui m udima znanja!" Obinom ovjeku bih rekao:
"Uputanje u razilaenja nije stvar ljubavi pa da se u to unese.
uvaj se toga ili ne sluaj to, pa da te to upropasti! jer ako ti
provede svoj ivot u vjetini zanata, onda ti nisi sposoban
da bude tkalac, a ako provede svoj ivot u neem drugom
a ne u nauci, kako onda da bude sposoban u njoj i da se u to
upusti! uvaj se, i opet uvaj se da svoju duu ne upropasti!
Svaki grijeh koji poini obian ovjek laki je nego da se upusti
u nauku pa onda postane nevjernik a da i ne zna kako (...&"
-?Y-!. J' h r-LJI J d'f: Ji J' Ji -,tWI if' -? .J)!" Ukoliko
on kae: "Mora postojati vjera u koju u vjerovati i po kojoj u
djelovati tako da u zasluiti oprost. Ljudi se razilaze u vjerama
- pa koju onda vjeru ti mi nareuje da je prihvatim ili da se
za nju odluim?" Odgovorit u mu: "Vjera ima svoje temelje
i sekundarne izvore (uJJ JJ""'i -:t..ill ) . U jednom i drugom se
deavaju razilaenja ( W e. ! ._;lJ)- to se tie temelja,
na tebi je da vjeruje samo u ono to je u Kur'anu spomenuto.
Allah od Svojih robova nije sakrio Svoja Svojstva i Imena.
Ti mora vjerovati da nema drugog Boga osim Allaha i da
je Allah Onaj Koji je iv, Znan, Svemoan, Sveujni, Svevidei,
Silni, Gordi, Sveti, nita Mu n ije slino, i sve ono to se navodi
u Kur'anu i oko ega su se imami saglasili. To je dovoljno za
ispravnost vjere, a ako ti se u neto pojavi sumnja, onda reci: 'Mi
vjerujemo u sve ono to je kod naeg Gospodara.'79
Vjeruj u sve ono to se navodi u vezi sa potvrivanjem
i negiranjem Svojstava sa krajnjim potovanjem i svetou,
79
Aluzija na ajet iz sure Ali 'lm ran, 7.
73
Ebu Hamid Mu ham med ei-Gazali, ISPRA VNO MJERILO
uz negaciju slinosti i uvjerenjem da On nije niemu slian.o

Poslije ovoga, ne osvri se na 'reklakazala' jer time nisi zaduen
niti to odgovara tvojoj sposobnosti ( Jli.ll_, J-ill J1 ...:....4.::.t 'i
...; \1. ....:> -"" -:;_, .J_,. t. )." Ako se on pravi znalce i kae:
"O tome e razilaze e'arije"' i mu'tezilije"2 ( 4:\'1 .....A..l:>.l _,
_;..J.I_,)!" time je on prekoraio granicu obinog ovjeka, jer
obian ovjek svoje srce ne okree neemu takvome, a da ga
ejtan ne potakne na raspravu.
-
Zaista Allah ne unitava jedan narod dok se on ne upusti

u raspravu, kako se to navodi u hadisu. A ako se prikljui onima
koji raspravljaju, ja u mu spomenuti njihov lijek. A njihov lijek
je taj to u kazivati o temeljima koji se temelje na jamstvu
Allahove Knjige, jer je Allah spustio Knjigu, Mjerilo i eljezo, a
ovi svoje jamstvo temelje na Knjizi.
to se tie sekundarnih izvora, rei u: "Nemoj upoljavati
svoje srce mjestima razilaenja sve dok ne zavri sa svim
onim oko ega je postignuta saglasnost. Imami su se sloili
da je poputbina za Ahiret bogobojaznost i strah (od Boga),
da su nedozvoljena dobit, nedozvoljen imetak, ogovaranje,
prenoenje tuih rijei, blud, kraa, prijevara i drugo od nedoz
BO
81
82
74
Aluzija na ajet iz sure e-u'ara', 11.

E"arizam je naziv filozofijsko-religijske kole miljenja u islamu koja se razvila
tokom etvrtog i petog stoljea/desetog i jedanaestog. EI-E'ari je postao poznat
kao utemeljiva ortodoksne filozofijske teologije; kola koju je ustanovio dobila
je poslije njega naziv e'arizam. (Navedeno prema: M.M. arif, Historija islamske
filozofije, s engleskog preveo Dr. Hasan Sui, Zagreb, 1988, str. 239.) V. vie o Ebu
el-Hasanu ei-A'ariju u: Adnan Silajdi, Filozofijska teologija Abu al-Hasan a/
A'arija, Sarajevo, 1999, - 272. str.
Mu'teziliti, (a. el-mu'tezile) naziv je velike teoloke kole koja je bila tvorac
spekulativne islamske dohmatike. Mu'taziliti su oni koji izlau uenje o i'tizalu,
tj. uenju o menzi/a bejn el-menziletejn ili stanja koje je koje je izmeu vjerovanja
i nevjerovanja a to je temeljno uenje ove kole (N. Smailagi, n. d., str. 445.).
voljenih stvari zabranjeni (haram) i da su sve vjerske dunosti

obavezne_ Pa kada sa svim ovim zavri, ja u te poduiti putu
spasa iz razilaenja_" Ako on bude traio od mene da to uinim
prije nego to je zavrio sa svime ovim, on je onda dijalektiar
a ne obian ovjek, jer kada e obian ovjek zavriti sve ovo
pa da prijee na mjesta razilaenja? Misli li da su tvoji prijatelji
zavrili sa svime ovim i da su problem razilaenja zahvatili
svojim grkljanima? Daleko od toga!
Njihovi slabi umovi, u svojim razilaenjima, slie umu
bolesnog ovjeka kojeg je bolest dovela pred vrata smrti a oko
njegovog lijeka lijenici su se sloili, meutim, on onda kae:
'Lijenici se razilaze oko nekog lijeka: da li je topao ili hladan,
a ja moda imam potrebu za njim jedan dan, tako da se ja
neu izlijeiti dok ne naem nekoga ko e me poduiti kako u
otkloniti razilaenja oko tog lijeka_' Naravno, ako vidite dobrog
ovjeka koji je ispunio sve granice bogobojaznosti a koji veli:
'Evo imam nekoliko problematinih pitanja {JLo t;i):
ne znam da li se trebam abdestiti zbog dodira: povraanja
i krvarenja; da li u ramazanski post zanijetiti nou ili danju i
tome slino_' - ja u mu odgovoriti: 'Ukoliko trai sigurnost na
putu Ahireta, onda slijedi put opreznosti i uzmi ono oko ega
postoji saglasnost_
Abdesti se u svim onim sluajevima u kojima postoji
razilaenje, jer svako onaj ko to ne smatra obaveznim, dri ga
preporuljivim; zan ijeti ramazanski post nou, jer onaj ko to
ne smatra obaveznim, dri ga preporuljivim.' Ukoliko on kae:
'Teko mi je biti na oprezu kada mi se pojave pitanja koja se kreu
izmeu negiranja i potvrivanja {..:...)'lJ ._;;J I _v-lj J Lo), npr.:
da li u uiti Kunu t-dovu na sabahu ili neu; hou li uiti Bismillu
naglas ili u sebi?' Odgovorit u: 'Sada slobodno sam prosudi i
75
.-,.. Ebu H amid Muha m med el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO .-..
razmotri koji je od imama po tebi bolji i ispravniji tvome srcu;

isto kao da si bolestan a u gradu ima nekoliko ljekara, ti, onda,
svojim presuivanjem a ne pristranou i temperamentom,
izabire jednog od njih. Dovoljno ti je isto takvo presuivanje i
u vjerskim pitanjima. Ko je prema tvome miljenju bolji, njega i
slijedi. Pa ako je on pogodio u onome to je rekao, kod Allaha e
imati dvije nagrade, a ako je pogrijeio, kod Allaha e imati jednu
nagradu. Upravo kao to je Allahov Poslanik rekao:
Onaj ko slobodno prosuuje pa pogodi, ima dvije

nagrade, a onaj ko pogrijei, ima jednu nagradu
(..!.>-I.J y.-i .W tk;. t; ..lp-l 0"J .Jiy.-i 4 '-:-'L,.. t; ..lp-l 0" ).
Uzvieni Allah nareuje obraanje onima koji koriste
slobodno presuivanje, jer kae da bi tada:
... od njih doznali ono to doznati treba.83
l Allahov Poslanik je zadovoljan njihovim p resuiva njem
budui da je Poslanik rekao Mu'azu: Na osnovu ega e presu
ivati? "Na temelju Allahove Knjige" - odgovori Mu'az A ako
u njoj ne pronae rjeenje? - priupita Poslanik. "Na temelju
sunneta Allahovog Poslanika" - nastavlja Mu'az. A ako ni
u njemu ne pronae rjeenje? - ree dalje Allahov Poslanik.
"Onda u prosuivati na osnovu svoga razuma" - zakljui
Mu'az. On je to zakljuio prije nego to mu je Allahov Poslanik
naredio i dopustio. Onda je Allahov Poslanik rekao:
Hvala Allahu koji je Njegovom Poslaniku dao

izaslanika s kojim je Allahov Poslanik zadovoljan.84
"
84
en-N isa', 83.

Mustafa es-Sibai, u svom djelu es-Sunneh ve mekanetuha fi et-teri'il-islami,
Bejrut, 1976, str. 55, napominje da, izmeu ostalih, ovaj hadis navode i Ahmed,
Ebu Davud, Tirmizi i Bejheki.
Iz ovoga se razumije da je Allahov Poslanik bio zadovoljan

odgovorom Mu'aza kao i u drugim sluajevima, kao to
je npr. sluaj jednog beduina koji je rekao: "Propao sam i
druge u propast odveo! Imao sam snoaj sa svojom enom u
ramazanskom danu." Oslobodi roba - ree mu Allahov Poslanik.
Iz ovoga se razumije, da je neki Turin ili Indijac uradio isto, bio
bi takoer obavezan da oslobodi roba. To zato to ljudi nisu
zadueni onim to je ispravno kod Allaha, jer bi to bilo neto
nemogue niti, onim to ne mogu podnijeti, nego su zadueni
onim to oni misle da je ispravno {&1 '-:"'l_,..al l lp L. J.l;l-1 J'::J \..i...J
Ll ...; l:.. l.. l ; l< J - lb ':J l ':J .....1;
dl\ -'f t;) .
.y
.r'!.
'-'
.J
...lJ-lA.o
Na primjer, n isu zadueni da obavljaju n amaz u istoj

odjei nego u onoj odjei za koju oni misle da je ista. Ako bi oni
bili podsjeeni da im je odjea bila neista, ne bi bili obavezni
da obnove namaz zato to je Allahov Poslanik jedanput u toku
namaza izuo svoju obuu, jer ga je Dibril obavijestio da je na
njoj neist, ali on n ije obnovio namaz.
Takoer, ovjek {putnik) nije zaduen da se u namazu
okree prema Kibli ve na onu stranu na kojoj misli da je Kibla
na osnovu {poloaja) planina, zvijezda i Sunca. U koliko pogodi,
ima dvije nagrade, a ako pogrijei, ima jednu n agradu. Ljudi
nisu zadueni da zekjat daju siromahu nego onom za koga oni
misle da je siromaan - zato to njima nije poznata njegova
unutri na.
Kadije nisu zaduene da u sluaju prolijevanja krvi i silo
vanja trae svjedoke za koje znaju da su iskreni, ve za koje misle
da su iskreni. Ako je doputeno prolijevanje krvi na osnovu
greke koja se temelji na pretpostavci o iskrenosti svjedoka,
zato, onda, nije doputen namaz na osnovu pretpostavke
svjedoanstva dokaza pri slobodnom promiljanju (
77
'""""" Ebu Hamid Muhammed el Gazali ISPRAVNO MJERILO '"""""

-
tP.-'ll 1 )?"5 Da mi je znati ta bi na ovo rekli tvoji prijatelji? Oni

bi rekli da, ako ovjek sumnja u poloaj Kible, on e odgoditi
namaz dok ne otputuje do imama i upita ga o tome, ili e
ga on zaduiti onim to on n ije u stanju uiniti. lli e moda
rei: "Upotrijebi svoje presuivanje" - jer onaj ko nije u stanju
promiljati, nee ni spoznati dokaze gdje je Kibla i a kako e
izvesti zakljuak na osnovu zvijezda, planina i vjetrova?
Ta'limija: Ne sumnjam da e im on dopustiti slobodno
presuivanje i nee im pripisati za grijeh ako, nakon to uloe
svoj napor, pogrijee ili klanjaju u pravcu gdje nije Kibla?
Gazali: Onaj ko trai pravac Kible moe imati opravdanje i
moe biti nagraen; nije daleko da onaj ko pogrijei i u drugim
pitanjima slobodnog prosuivanja ima opravdanje. l mud
tehidi"6 i mukallidi"7 (r_,.u..a..._, .:,t.;) imaju opravdanje; neki
pogode ono to je ispravno kod Allaha, a neki zajedno ues
tvuju u dobijanju jedne od dvije nagrade. Otuda su njihove
pozicije bliske i nemaju razloga da se inade jedni s drugima niti
da budu ekstremni jedni spram drugih, pogotovo to ono to
je ispravno nije tano odreeno i svaki od njih pretpostavlja da
je upravu.
85
U islamskoj pravnoj terminologiji idtihad znai samostalno rjeenje nekog

vjersko-pravnog pitanja tumaenjem izvora erijatskog prava. Definiciju i'dtiha
da nalazimo kod afi]a, koji u svojoj "Risali" istie da je idtihad tumaenje
propisa putem analogije (kijas). Sinonim rijei idtihad je er-re). Er-Re) znai
slobodno pravnikovo miljenje o odreenom pitanju pravne naravi, gdje nema
jasnog i nepobitnog dokaza u Kur'anu i Sunnetu. (Navedeno prema: Ibrahim
Dananovi, ldtihad u prva etiri stoljea islama, Sarajevo, 1995, str. 12.)
Osoba koja je kvalificirana neovisno izvoditi iz izvora eriatkog prava pravne
propise putem idtihada.
Oni koji nisu u stanju provoditi idtihad, odnosno koji slijede ranije mudtehi
de.
-
86
87
""""' Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO """"'
Ako, recimo, dva putnika koriste slobodno promiljanje

pa se raziu u tome, svaki je obavezan da klanja prema pravcu
za koji on misli da je ispravan i da se sustegne od nijekanja i
suprotstavljanja svome saputniku zato to je on zaduen da
slijedi samo ono na to ga je obavezala vlastita pretpostavka.
A to se tie okretanja prema Kibli prema Boijem
"pogledu," on to n ije u stanju uiniti. Tako je i Mu'az u Jeme
nu upotrijebio slobodno promiljanje ne u uvjerenju da nee
pogrijeiti, nego u uvjerenju ako i pogrijei, da e imati oprav
danje. To zato to u eriatskim pitanjima koja se promiljaju
moe doi do neslaganja; jedna stvar je blia svojoj suprotnosti
nakon to bude objektom pretpostavke u tajni promiljanja. Ali
nema razilaenja u onome to u eriatu nije predmet razilaenja
(wl 'JL.). Bit ovog razilaenja spoznat e iz tajni
slijeenja sunneta koje sam spomenuo u desetom principu
vanjskih djela u knjizi Devahiru'I-Kur'an.
to se tie tree grupe, tj. grupe dijalektiara, njih bih
pozvao lijepim putem na istinu. Pod lijepi m putem podrazu
mijevam da prema njima ne budem ekstreman ili grub, nego
da budem blag i da sa njima raspravljam na najljepi nain. To
nareuju Allah i Negov Poslanik.
Raspravljanje na najljepi nain znai da uzmem principe
koje prihvata dijalektiar i da iz njih deriviram istinu putem
ispravnog mjerila na nain koji sam predstavio u svojoj
knjizi ef-lktisad fi'/-'itikadat .;...b'JI J L..:ci'J I (Umjerenost
u vjerovanju)88 Ukoliko ga to ne zadovolji zbog elje njegove
-
88
Rije je o znaajnoj Gazalijevoj knjizi koja ima etiri poglavlja. V. npr. bejrutsko
izdanje iz 1988.
79
'"""'"' Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '"""'"'
pronicljivosti za neim dodanim, onda bih mu poveao podu

avanje o mjerilima. Ako ga i to ne bi zadovoljilo zbog njegove
upornosti i istrajnosti na ekstremizmu i njegove tvrdoglavosti
i inata, onda bih ga lijeio eljezom. jer Uzvieni Allah je uz
Knjigu zajedno spomenuo eljezo i Mjerilo da bi se time
spoznalo da e ljudi postii pravdu samo sa ove tri stvari.
Knjiga je za obian svijet, Mjerilo je za elitu, a eljezo, u kome je
velika snaga, je za one koji slijede nejasne ajete iz Knjige - eljni
smutnje i svog tumaenja - ne znajui da im to nije zadatak, jer
njihovo tumaenje zna samo Allah i oni koji su duboko uronili
u nauku, a ne dijalektiari.
ja pod dijalektiarima podrazumijevam skupinu koja
poseduju otroumnost pomou koje se je uzdigla iznad obinog
svijeta, meutim, njihova analogija je manj kava premda im
je priroda savrena; u njihovoj unutrini je pokvarenost, inad,
ekstremizam i slijepo oponaanje. To ih sprjeava da spoznaju
istinu, a ova svojstva su katanci na njihovim srcima tako da je ne
shvaaju, a u uima im je gluhoa. No, njih e upropastiti samo
njihova manjkava otroumnost (;;.,.,.,.; Ul L:S 'l'l 'l' jSJ)!
Zaista je nepotpuna pronicljivost i manjkava otroumnost
mnogo puta gora od glupavosti.
U jednom hadisu se navodi:
Veina stanovnika Denneta su oni bezbrini, a

u '1/ijj unu' su oni pametni. Od ove dvije skupine
se izdvajaju oni koji raspravljaju o Allahovim
ajetima, i oni su stanovnici Vatre (l _y.i ;s-i 01
Jlll _)JI U" c_f:.) '--:-' l:JI 0\.) ..,.YI
_}.:JI '--:-' \ .).)\.) 41 ..;:_,\ J 0_,l,) tf.).
So
A Allah obuzdaje vlau ono to ne obuzdaje Kur'anom!

Ovi trebaju sabljom i kopljem biti sprijeeni od rasprave, kao
to je Omer, r.a.,89 biem dohvatio jednoga ovjeka koji ga
je upitao o dva nejasna ajeta u Allahovoj Knjizi, ili kao to je
Malik, r.a./0 kada je bio upitan o zaposjedanju A ra (l_;:....'il :_r
.;../'ll ), odgovorio: "Zaposjedanje Ara je istina, vjerovati
u to j e obaveza, kako to biva je nepoznato, a pitati o tome je
novotarija ().9' - ime je zatvorio vrata rasprave.
Ovako su postupali svi Dobri prethodnici (-.....i..L.J I ).92 U ot
varanju vrata rasprave je golema teta za Allahove robove .j
L..u 41 l;&- if _;_;-P J.JJ:- 1 '7-'l:). Ovo je moj metod u pozivanju
ljudi na istinu i njihovo izbavljenje iz tmina zablude na svjetlo
istine. l otuda ja elitu pozivam mudrou poduavanja mje89
90
91
"
Drugi pravovjerni halifa (634.-644.), jedan od prvih muslimana, jedan od Posla

nikove tazbine i jedan od istaknutih uenjaka i pobonjaka prve generacije
muslimana. V. vie u: Delaluddin es-Sujuti, n.d., str. 1 83-246.
Malik b. Enes (93.-179. H.) je jedan od najpoznatijih imama, eriatskih pravnika,
ejhu'l-islam, poznati uenjak Medi ne i emiru'l-mu'minin u h adi su. Najpoznatije
njegovo djelo je Muvetta. Prvi dio ovog djela je preveden na bosanski jezik:
Imam Malik ibn Enes, Zbirka hadisa Muvetta, prijevod i komentar Hamid lndi,
Travnik, 2004., gdje je donesena iscrpna studija o ivotu i djelu imama Malika.
Bid'a je upravo suprotno od su nne, te znai gledite, smisao ili nain djelovanja,
slino eni u nije prije postojalo ili bilo primjenjivana, dakle novinu ili novotariju.
Rije je postala teoloki vanom prilikom protivljenja preciznom slijeenju
Poslanikove Su nne; ona, tako, oznaava sve nove ideje i postupke koji su se
pojavili u islamskoj zajednici, pokrivajui sobom novine, na planu vjerskh zasada,
koje nisu u suglasju sa tradicionalnim vrelima (u su/) vjere, te nain ivota koji je
razliit od Poslanikovog. Rije se javlja, prema tome, da oznai napuivanje na
osobno razilanje, koje ide do krivovjerja, premda ne do pravca nevjere (kufr) (N.
Smailagi, n.d., str. 95.).
Pod tim se nazivom misli na sve ashabe, r. a., tabi'ine, tabi' tabi'ine i njihove
sljedbenike meu islamskim uenjacima poslije njih, koje je ummet prihvatio
kao prvake u vjeri i koji su imali velike utjecaje na druge, kao to su bili etvorica
poznatih imama kojim se pripisuju priznati mezhebi. (Navedeno prema: Dr.
Safvet Halilovi, Osnovi tefsira, Zenica, 2005, str. 45.)
St
Ebu Hamid Muha m med e l-Gazali, /SPRAVNO MJERILO
rilu tako da, kada neko spozna ispravno mjerilo, njime se

ne ograniava samo na jednu vrstu znanja nego na mnoga
znanja. Onaj ko posjeduje mjerilo, on onda time zna kvantitet
supstancija bez ogranienja {L!. y '1 ,:"i .;!\A.. ). Tako isto onaj
k9 posjeduje Ispravno Mjerilo, on posjeduje mudrost koja mu
je time data, time mu je dato beskrajno mnogo dobro.93
Da Kur'an ne sadri mjerila, ne bi ga bilo spravno imeno
vati Svjetlom, jer je svjetlo ono to se po sebi vidi i posredstvom
ega se vidi drugo, a to je svojstvo mjerila. Zar nisu istinite Rijei
Uzvienog:
... niti ita svjee, niti ita suho postoji a da nije
u jasnoj Knjizi!"
Nisu sve znanosti eksplicitno spomenute u Kur'anu, ali jesu
spomenute na potencijalan nain zato to su u njemu ispravna
mjerila posredstvom kojih se otvaraju vrata mudrosti kojoj
nema kraja. Dakle, na ovaj nain ja pozivam elitu. Obian svijet
pozivam lijepim savjetom pozivajui se na Knjigu i na svoju
ogranienost u pogledu svojstava pripisan ih Uzvienom Allahu
u njoj. Dijalektiare pozivam putem rasprave na naj ljepi nain_
Ako on to odbije, onda razgovaram sa njim i zaustavim njegovo
zlo snagom vlasti i eljeza sputenog sa Mjerilom. Da mi je sada
znati, prijatelju moj, ime tvoj i mam lijei ove tri skupine? Da li
on poduava obian svijet pa i h zaduuje onim to ne razumiju
i time se suprotstavlja Alahovom Poslaniku? lli on, moda,
eliminie raspravu iz mozga dijalektiara putem argumenta i
tako ini ono to Allahov Poslan ik nije inio premda Uzvieni
Allah esto u Kur'anu raspravlja sa nevjernicima? Kako je samo
93
94
82
Aluzija na kur'anski ajet iz sure ei-Bekara, 269.

ei-En'am, 59.
Ebu Hamid Muha m med ei-Gazali,
ISPRAVNO MJERILO
moan tvoj imam budui da je postao moniji od Uzvienog

Allaha i Njegovog Poslanika!? Da li one pronicljive poziva na
tak/icrs njemu a oni to ne prihvataju zbog izjave Poslanika
o tak/idu, niti se zadovoljavaju preobrazbom tapa u zmiju?
Radije govore: "Ovo je udna stvar!" Meutim, odakle proizlazi
istinitost onoga to ini?
Na svijetu postoje uda sihra i talismana (ina) koja zbu
njuju umove i ovjek ne moe luiti razliku izmeu mu'dize,96
sihra i ina ukoliko nije spoznao sve njihove vrste, kako bi znao
da mu'diza ne spada u to dvoje, upravo kao to su i faraonovi
maioniari spoznali Musaovu, a_s_, mu'dizu jer su bili uitelji
magije_ l ko se moe osloniti na to?
Ovi pronicljivi radije ele da znaju njegovu iskrenost, osim
kroz mu'dizu, i kroz njegovu rije, kao to uenik matematike
putem same matematike zna za iskrenost svoga uitelja kada
kae da je matematiar_ Ovo je, dakle, izvjesna spoznaja kojom
se zadovoljavaju pametni i pronicljivi, i nikada ne zadovoljavaju
neim drugim Kada ovakvi ljudi, posredstvom ovog metoda,
spoznaju istinitost Allahovog Poslanika i Kur'ana i kada razumiju
kur'anska mjerila, kako sam ti spomenuo, uzimajui iz njih
kljueve svih nauka sa mjerilima koja sam ti naveo u knjizi
Devahiru'I-Kur'an onda oni nemaju potrebu za tvojim bez
grjenim i mamom? Koji je on to vjerske probleme rijeio? Koja je
to zamrena pitanja raskrio?
-
95
vjerskim stvarima: usvajanje izreka i l i djelovanje nekog drugog, vjerujui da
su ispravne, bez zadi ranja u razloge. U tom smislu,

Povijesno, poetak
tak/ida
tak/id je suprotan idtihadu.

mezheba (vjersko
podudara se s utemeljenjem
pravnih kola), do kojega je dolo i kroz pristajanje uz glasovite prav n i ke (Nerkez

96
Smailagi, n.d., str. 592.).

Nadnaravno djelo koje remeti uzrono-posljedini poredak stvari a koje, Alla
hovom dozvolom, ini vjerovjesnik.
'""""' Ebu
Hamid Mu ham med e lGazali, ISPRA VNO MJERILO '""""'
Uzvieni kae:
To je stvaranje Allahovo! A deder pokaite vi
meni ta su drugi osim Njega stvorili?"7
Do sada si uo moj metod u mjerilima znanja, pokai
ti meni ta si do sada nauio od zamrenih znanja od svoga
imama? ta su oni (tvoji prijatelji) nauili od njega? Da mi je
samo znati ta si nauio od svog bezgrjenog imama! Pokai mi
ta vidi?:
Udalji se srce onoga to voli, a ono to minu - nesta;

zanemarivanjem spoznaje ne doe do sutine!"
Cilj mog poziva za sofru n ije sami poziv, bez jela i uzimanja
hrane s nje! Ja vidim da vi pozivate ljude ka imam u, zatim vidim
onoga ko se odazove tvome imamu nakon poziva a i dalje
ostaje neznalica kao to je bio i prije! Imam mu nije razrijeio
nijedno zamreno pitanje, tavie, zamrsio mu je ono to je bilo
razrijeeno! Prihvatanje poziva n ije mu donijelo znanje, tavie,
ono mu je povealo tumaranje i neznanje!
Ta'limija: Dugo sam se druio sa mojim priateljima,
medutim, nisam od njih n ita drugo nauio osim onoga to
govore: Slijedi doktrinu ta'limija i uvaj se razuma i analogije jer
su oni proturjeni i kontradiktorni !
Gazali: udno je da oni pozivaju poduavanju a sami
se time ne bave! Reci ti njima ovako: Vi ste me pozvali na
poduavanje i ja sam se odazvao pozivu. Pouite me, onda,
onim to imate kod sebe!
97
98
Lukman, l l .
U izvorniku je ovaj stih naveden na perzijskom jeziku. Prevel i smo prema, kako
veli prireiva bejrutskog izdanja, priblinom arapskom prijevodu kojeg navodi u
fusnoti. V. ei- Kistas, str. 38, b. br. 2.
Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, /SPRAVNO MJERILO
Ta'limija: Ne vidim da oni bilo ta tome dodaju.

Gazali: l ja takoer kaem da prihvatam poduavanje i
imama i da drim n itavnim razum i analogiju. Ali ja dodajem i
ovo: Kada bi ti mogao ostaviti tak/id izuavanjem znanstvenih
uda i tajni Kur'ana, ja bih ti iz njega derivirao kljueve svih
nauka, kao to sam iz njega derivirao mjerila svih nauka, kako
sam ukazao na nain njihova deriviranja iz Kur'ana u knjizi
Devahiru'/-Kur'an. Meutim, ja ne pozivam drugom imamu
doli Muhammedu, a.s., niti drugoj knjizi osim Kur'anu iz kojeg
deriviram, sve tajne nauka. Moj dokaz je moj jezik i moj govor.
Ukoliko sumnja, iskuaj me i ispitaj: da li me smatra boljim za
poduavanje od svojih prijatelja ili ne smatra?
Formiranje miljenja i analogije

i ukazivanje na njihovu pogrenost
Ta'limija: Moda e prekid druenja sa mojim prijateljima
i tvoje poduavanje odvratiti me od onoga to sam ti rekao
u vezi sa oporukom moje majke na samrti. Ali elim da mi
raskrije pogrenost miljenja i analogije (_,..L:AJI__, <.SiJI w),
jer mislim da ti moj razum smatra slabim pa me zavarava
tako to analogiju i miljenje imenuje mjerilom i navodi mi, u
skladu s tim, Kur'an. Meutim, ja mislim da je mjerilo samo po
sebi analogija koju trae tvoji prijatelji.
Gazali: Daleko od toga! Objasnit u ti ta ja, a ta oni
podrazumijevaju pod pojmovima miljenja i analogije (re)
i kijas V"'l::-9--' J) to se tie reja, primjer toga je tvrdnja
mu'tezila: "Uzvieni Allah je obavezan da ini ono to je najbolje
za Njegove robove."
-
Kada se od njih trai sutina ove tvrdnje, oni nemaju

ta da kau osim to rejom, kojeg dokazuju svojim umovima,
vre komparaciju Stvoritelja sa stvorenjima i porede Njegovu
Mudrost sa njihovom mudrou. Stvar dokazana ljudskim
umovima je miljenje kojeg ne drim pouzdanim, jer on proiz
vodi zakljuke za koje kur'anska mjerila svjedoe pogrenosr.
kao to je ova spomenuta tvrdnja. l kada je mjerim mjerilom
'"""" Ebu Hamid Muha m med el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '""""
meusobne povezanosti, ja kaem: "Da je Allah obavezan da

ini dobro, On bi to inio. Meutim, poznato je da On to ne
ini, to dokazuje da On nije obavezan jer, On ne bi izostavio
ono to je obavezan."
Ako neko kae: "Prihvatam to, da je On obavezan, On
bi to i inio ali ne prihvatam injenicu da On to ne ini!"
- odgovorit u mu: "Da on (obavezno) ini dobro, On bi ih
(stvorenja) stvorio u Dennetu i ostavio bi ih u njemu - i ovo
bi bilo najbolje za njih - a poznato je da On to nije uinio, to
dokazuje da On ne ini (obavezno) dobro."
Ovo je, dakle, zakljuak koji se nadaje iz mjerila meu
sobne povezanosti. Sada se protivnik nalazi izmeu dvije al
ternative: da kae da ih je On ostavio u Dennetu - pa da se
uvjeri u svoju la - ili da kae kako je najbolje za njih to ih
je izveo na dunjaluk, kuu kunji, i izloio ih grijeenju, a onda
e, na Dan otkrivanja grijeha, rei Ademu: "Izvedi, Ademe, dio
(stvorenja) iz Vatre!" "Koli ko njih" - upitat e Adem. A On e
rei: "Od svake hiljade devetsto devedeset devet Crl c_.;-i
.J d....J
...; 4j --..ili eJ .y J_H rS J _);JI .y )." - kako se
n avodi u vjerodostojnom hadisu. Time protivnik tvrdi da je to
bolje za njih (stvorenja) od stvaranja u Dennetu i ostavljanje
u njemu, jer njihovo blaenstvo, u tom sluaju, ne bi bilo zbog
njihova truda i zasluga, a tako bi i (Boija) blagodat za njih bila
vea i tea. A ukoliko oni uju i pokore se, oni tada dobivaju
nagradu i platu koja ne sadri blagodat. ja istim tvoj sluh i
moj jezik od neega poput ovoga, a pogotovo da na ovakvo
neto odgovaram! Razmisli o ovome, i uvidjet e odvratnost
zakljuka reja i kakav je on!
Ti zna da Uzvieni Allah umrlu malodobnu djecu stavlja
na mjesto u Dennetu koje nije na stupnju onih koji su dosegli
88
'""""' Ebu Hamid Muhammed e l-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO '""""'
zrelost i bili pokorni. l ako bi oni rekli: "Gospodaru na, ti ne

krtari u dobru prema nama, ali bi za nas bolje bilo da si s
nama tako postupio da i mi dosegnemo njihov stupanj !"
Uzvieni Allah bi, prema onome to tvrde mu'tezilije,
rekao: "Kako da dosegnete nj ihov stupanj kad su oni postali
punoljetni, trudili se i bili pokorni, a vi ste umrli kao djeca!"
Oni bi onda kazali: 'Ti si nas, Boe, usmrtio i sprijeio nam dui
boravak na zemlji i visoke stupnje na Ahiretu. Za nas bi bilo
bolje da si nam omoguio da dosegnemo njihov stupanj ili da
nas nisi usmrtio. Zato si nas onda usmrtio?"
Uzvieni bi, prema reju mu'tezilija, odgovorio: "Ja sam znao
da biste vi, ako biste dosegli punoljetnost, postali nevjernici te
tako zasluili Dehennem u kojem biste vjeno ostali. Znai,
ja Sam znao da je za vas bolja smrt u djeatvu." E, onda bi
punoljetni nevjernici iz dehennemskih nizina povi kali govorei:
"Zar Ti, Boe, nisi znao da emo mi, kada postanemo punoljetni,
postati nevjernici! Zato nas nisi usmrtio dok smo bili djeca! Mi
bismo bili zadovoljni desetim dijelom stupnja djece!"
Kod ovoga pitanja mu'tezilija zastaje ne dajui odgovor
od strane Uzvienog Allaha a tako ostaje i argument nevjernika
protiv Allaha - Uzvien je On od onoga to tvrde laljivci!
injenje onog najboljeg je tajna koja se derivira iz spoznaje
Uzvienog Allaha u pogledu kadera {Boijeg odreenja). Meu
tim, mu'tezilija ne gleda u taj princip i zato on ne moe zadobiti
spoznaju te tajne posredstvom izvora ke/ama. On nasumice
Nauka kelama, ilm el-ke/am. U islamskoj obrazovanosti tradicionalnog ustrojstva,

u kojoj su vjerske nauke razvrstavane na tri glavne grane: nauka o vjerovanju
(ilm el-akide), nauka o vjerozakonu (ilm el-fikh) i nauka o karakternosti (ilm el
ah/ak), nauka kelama se odreuje kao "nauka koja nas ui o istinama islamskog
vjerovanja sa tanim logikim dokazima" {M. Handi). U zapadnim naukama
'"""'"' Ebu Hamid Muha mmed e l-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '"""'"'
neto opipa i miljenja su mu konfuzna. Ovo je, dakle, prema

mome sudu, primjer nitavnog miljenja (L,? J>l L?iJI Jl!.. ) .
to se, pak, tie analogije, ona predstavlja donoenje suda
za jednu stvar na osnovu analogije sa drugom stvari'"" (ul;l
A- if u-"l:ll J pt), npr. iskaz utjelotvoritelja da je Uzvieni
Allah -Koji je daleko iznad onoga to oni kau - tijelo. "Zato?"
pitat emo ih. Oni e odgovoriti: "Zato to je On Agens {J:-l9)
Stvoritelj ( \....::o ) , tako da je, analogijom sa drugim agensima
i stvoriteljima, tijelo." Ovo je pogrena analogija, zato ih mi
dalje pitamo: "Zato vi tvrdite da je Agens, zato to je Agens
tijelo?" Ovo ne moe biti pokazano kada se mjeri mjerilom
Kur'ana, jer je njegovo mjerilo najvee mjerilo ravnomjernosti.
Forma mjerenja njime je slijedea: Svaki agens je tijelo. Uzvieni
Allah je Agens. On je, onda, tijelo. N a ovo mi odgovaramo:
"Pri hvatamo da je Uzvien i Allah Agens, ali ne pri hvatamo prvu
p rem isu: da je svaki agens tijelo. Odakle vi to znate?" Kod ovog
pitanja ne preostaje im nita drugo osim pribjegavanja indukciji
{.-l_;.:;...,'l'\) i proirenoj podjeli (;;_r:;J.I \), ali ni jedno od ovoga
dvoga ne sadri dokaz. Indukcija je da neko kae: "Paljivo
100
el-kefam se imenuje islamskom skolastikom, ortodoksnom skolastikom,

skolastikom teologijom, teologijom uopte, i dijalektikom teologijom. Kako
se radi o nauci koja koristi "onaj m etod diskurzivnog izlaganja koji mogunosti
dijalektike naslijeene od grkih filozofa stavlja u slubu religijskih shvatanja koja
nude Kur'an i hadis" (H. Corbin), ovaj posljednji naziv sve vie potiskuje ostale,
jer najizravnije odreuje metodsku bit i povijesnu formiranost nauke kelama
u odnosu na druge duhovne discipline u islamu. (ire o izvorima, temeljnim
pitanjima i metodici, glavnim razvojnim fazama i ulozi Gazalija na razvoj ilm
ef-kefama, usp. Fazlur Rahman, Duh islama, Beograd, 1983, str. 127-145, Henry
Corbin, Historija islamske filozofije, Sarajevo, 1987, str. 98-115, 251 -257 i 293-297;
Nerkez Smailagi, Klasina kultura islama l, Zagreb, 1973, str. 125-216, Mehmed
Handi, lfmul-kelam, Sarajevo, 1934.) (H. Neimarlija, n.d., str. 10, b. br. 3.).
Usp. V. Filipovi, n.d., str. 25.
sam prouavao agense, npr. tkalca, kupiara, obuara, krojaa,

tesara itd., i zapazio sam da su svi oni tijela. Tako sam shvatio
da je svaki agens tijelo." Neko moe upitati: "Jesi li ti paljivo
prouio sve agense ili si neke ispustio?" Ako on odgovori:
"Prouio sam neke od nji h" - odatle ne moe proizai sud
o svima njima; a ako odgovori: "Sve sam ih prouio" - to ne
moemo prihvatiti jer mu svi agensi nisu poznati. A i kako da
mu budu poznati! Da li je on u cijelosti prouio Agensa nebesa
i Zemlje? Ako nije u cijelosti prouio nego djelimino, onda iz
toga ne proizilazi cjelina; a ako jeste, da li Ga je pronaao kao
tijelo? Ukoliko on kae da jeste, onda e mu se rei: "Ako si to
pronaao u premisi svoje analogije, kako e je onda uiniti
principom na osnovu kojeg e izvesti zakljuak?" Ti si izveo
dokaz samo osjeanjem do kojeg si ti doao, a to je greka!
Zapravo, on je svojim prouavanjem izuavao poput onoga
ko prouava konja, kamilu, slona, insekte i ptice pa uvia da
sve one hode na nogama - ali n ije vidio zmiju i crva - pa onda
prosuuje da svaka ivotinja hodi na nogama. lli je poput onoga
ko prouava ivotinje, pa uvidi da sve one vaui pokreu
donje eljusti i na osnovu toga zakljui da svaka ivotinja pri
vakanju pokree donje eljusti, meutim, on ne vidi krokodila
t_L:.o..:J I ) koji pokree gornje eljusti. To zato to to je mogue
da se za hiljadu i ndividua iz iste vrste primijeni jedan sud a da
se za jednu individuu primijeni razliit sud od hiljade individua
( J'd Ul t;.:_, if -1_, ,J' UJi 0,h 0i j.Jf. .;, \.k_,
-1_,). Ovo, dakako, ne donosi jamanu izvjesnost i zato je ovo
pogrena analogija.
to se tie nJegovog oslonca na proirenu podjela, to je
kao kad kae: "Istraivao sam kvalitete/osobine agensa - i oni
su tijela. Oni su tijela zato to su agensi ili to su postojei ili to
91
su takvi i takvi." Onda on porie sve razlike i zakljuuje da su oni

svi tijela na osnovu toga to su agensi. Ovo je, dakle, proirena
podjela (;;_r.:ll l) kojom ejtan mjeri svoju analogiju iju
smo pogrenost ve spomenuli.
Ta'limija: Mislim da, ako su druge razlike pogrene, onda

se odreuje razlika koju ti eli. Drim da je ovo jak dokaz
protiv veine dogmatiara (0_,....LS::::l.1 )'0' u njihovim vjerovanjima.
Oni kau o vienju Uzvienog Allaha: "On je vidljiv zato to je
svijet vidljiv."
Pogreno je da se kae da je svijet vidljiv zato to je on bijel
jer vidi se i crnina; pogreno je rei da je on vidljiv zato to je
supstancija jer je vidljiva i akcidencija, kao to je pogreno da
se kae da je on akcidencija jer je i supstancija vidljiva. Kada
se odbace podjele, ostaje da je on vidljiv zato to je postojei.
elim da mi sasvim jasno otkrije pogrenost ovog mjerila tako
da poslije ne sumnjam!
Gazali: Pokazat u ti to p utem istinitog primjera koji nije
izveden iz pogrene analogije i tako u ti otkriti zastor toga.
Na iskaz: "Svijet je stvoren (..:,., tWI)" - je istinit. Ali tvrdnja
onoga koji kae: "Svijet je stvoren jer ima formu/oblik (..:,., ...;l
.J_r4l' ...;'J ), analogno npr. kui i drugim zgradama koje imaju
formu." - je pogrena i ne daje pouzdano znanje o postanku
svijeta.
Ako se kae da je ispravno mjerilo rei: "Sve to ima formu
je stvoreno ili svijet ima formu, iz ega nuno proizilazi da je
on stvoren" - mi prihvatamo drugu premisu, ali tvoj iskaz da
101
92
U knjizi e/-Munkiz min ed-dala/, Gazali kae d a mutekellimini sebe proglaavaju

ljudima miljenja i spekulacija/eh/ er-re) ve en-nezar {H. Neimarlija, n.d., str.
21.).
je sve to ima formu stvoreno - protivnik ne prihvata. U ovom

sluaju on pribjegava indukciji i kae: "Prouavao sam sve stvari
koje imaju formu i primijetio sam da su sve one stvorene, npr.
kuu, au, koulju, itd."
Ti sada ve zna da je ovo pogreno_ On se ponovo vraa
na prouavanje, te ustvrdi: "Kua je stvorena, istraimo sada
njene osobine/kvalitete! Ona je tijelo, sama po sebi opstoji,
egzistira i ima formu. Ovo su, dakle, njene osobine. Svakako da
je pogreno da objasnimo (kako je ona stvorena) zato to je ona
tijelo, ili zato to sama po sebi opstoji, ili zato to ona egzistira,
nego se to objanjava injenicom da ona ima formu, tj. njenim
etvrtim kvalifikativom." Njemu e se odgovoriti: "Ovo je
pogreno zbog brojnih razloga, a ja u ti spomenuti etiri:
1.
2.
Ako se o d tebe prihvati pogrenost prva tri kva

lifi kativa, onda nije utemeljen ni razlog kojeg si ti
pronaao, jer je, moda, sud (o stvorenosti) obja
njen ogranienim a ne opim razlogom a niti je pre
nosiv (izvan samog sebe), kao to je n pr. u sluaju
postojanja kue. Ako se utvrdi da kua nije stvorena,
taj je sud, moda, objanjen ogranienim znaenjem
onoga to je oigledno stvoreno - b udui da je
mogue pretpostaviti posebni kvalitet koji ukljuuje
sve druge, a nije prenosiv {et V"'L,.;. .J .J!JZ 1
'l.J I).
To bi moglo biti ispravno samo onda ako je sprovedeno

temeljito istraivanje tako da n ije isputen nijedan
dio. Ali ako je ono ogranieno kreui se izmeu
potvrivanja i negiranja, neprihvatljivo je da n ijedan
dio nije isputen, a ogranieno istraivanje n ije lahka
stvar. Dogmatiari i pravnici se uglavnom time ne
93
'""""" Ebu H amid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '"""""
3.
102
94
zanimaju, nego kau: "Ako u tome ima jo neki dio,

onda ga pokai!" Dok e drugi, moda, odgovoriti:
"Nisam duan da ti ga pokaem!" Tako e se rasprava
izmeu njih oduljiti. Moda e logiar traiti dokaz
putem analogije pa e rei: "Da postoji u tome drugi
dio, mi bi to znali, kao i ti, jer nae neznanje ukazuje
na negiranje drugog dijela, npr. ako ne vidimo slona
meu nama, to ukazuje na njegovu negaciju." Ovaj
jadnik ne zna da mi nikad nismo znali za slona koji
je prisutan niti smo ga vidjeli, a onda smo ga vidjeiL
Koliko smo samo vidjeli prisutnih ideja a bili smo
nemoni da ih spoznamo; tek nakon nekog vremena,
postali smo ih svjesni! Tako, moda, postoji drugi dio
koji nam izmie i kojega sada,nismo svjesni, a moda
ga ne budemo svjesni i itav na ivot!
ak i ako prihvatimo ograniavanje,102 potvrivanje
etvrtog ne proistie nuno iz negacije prethodna
tri (kalifikativa). Zapravo, kombinacija koja proizlazi
ii etveroga je vea od deset i dvadeset. Zato je
mogue da bude jedan uzrok za ova etiri, ili tri,
ili dva, ili da, pak, drugi i trei nisu odreeni. ak
je prihvatljivo da uzrok bude postojece, ili tijelo,
ili postojee i samopostojee, ili postojee tijelo,
postojee i samoopostojee, ili postojee i kua, ili
kua i napravljeno, ili kua opstojea po sebi, ili kua
i tijelo, ili tijelo i napravljeno, ili tijelo i postojee,
ili samopostojee i postojee. Ovo su samo neke
Tj. potpunu disjunkciju (Mc Carthy). Disjunkcija je logika operacija povezivanja

iskaza i oznaava se sa "ili" (neiskljuujua disjunkcija) ili sa "ili - ili" (iskljuujua
disjunkcija) (V. Filipovi, n.d., str. 75.).
4.
kombinacije dva (kvalifikativa), pa sada uporedi sa tri

od njih. Znaj da sudovi zavise od postojanja mnogih
sjedinjenih uzroka :-r.J "' ...jj _F i1 0i J
fi.). jedna stvar se ne vidi ne zato zato to
vidjelac ima oi, nego zato to on ne vidi nou; niti
zato to je vidljiva stvar osvijetljena suncem - jer je
slijepac ne vidi; n iti zato to su obje stvari naporedo
- zato to zrak n ije vidljiv; ali cjelina toga i injenica
da je vidljiva stvar obojena, kao i drugi faktori, ine
ovaj sud postojeim. Meutim, vienje na Ahiretu je
druga stvar.
Ukoliko se prihvati temeljito istraivanje i ogranie
nje na etiri (kvalifikativa), a postrani se ostavi kom
binatorika, onda negacija tri (kvalifikativa) nema za
posljedicu prihvatanje suda za etvrti openito, nego
je sud ogranien samo na njega (etvrti kvalifikativ).
Moda se etvrti dijeli na dva dijela, a sud se moe
odnositi samo na jedan od njih. Ti bi svakako uvi
dio, da neko prvi podijeli i kae: "On je ili tijelo, ili
postojee, ili samopostojee, ili je napravljen slino
etvrtastoj formi, ili je napravljen u krunoj formi" - a
onda negira tri dijela, sud se apsolutno ne bi odnosio
na formu, ali bi se mogao odnositi na specifinu
formu. Zbog zanemarivanja ovakvih profinjenih i
njenica, dogmatiari i mnoge njihove svae estoko
reaguju kada se pridravaju reja i analogije. Ali to
ne daje jamano saznanje, nego je pogodno za pret
postavljene pravne analogije i za privlaenje ljudskih
srca na ono to je ispravno i istinito, jer njihov razum
nije pri hvatljiv za daleke vjerovatnoe, ustvari,
95
Ebu Hamid Muha m med ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO
oni svoje vjerovanje deriviraju posredstvom slabih

uzroka. Ti bi vidio da neko kae obinom ovjeku
koji i ma glavobolju slijedee: "Upotrijebi ruino
ulje, jer ja, kad sam imao glavobilju, nju sam koristio
i valjala mi je." Ustvari, kao da mu je rekao: "Ovo je
glavobolja, ruino ulje e ti koristiti analogno mojoj
glavobolji." Srce bolesnog ovjeka e posegnuti za
njom i upotrijebit e je, a da ne kae: "Utvrdimo,
prvo, da li je ruino ulje pogodno za svaku glavobolju,
onu od hladnoe, toplote, isparavanja stomaka - jer,
mnoge su vrste glavobolje - pa da onda ustvrdimo
da li je moja glavobolja poput tvoje, da li je moj
temperament jednak tvome, jesu li moje godine,
zanimanje i okolnosti kao tvoje, jer lijeenje zavisi
od svega ovoga." Obini ljudi ne tragaju za ovim
injenicama zato to im ne pridaju vanost. Takoer
ni dogmatiari, jer oni, premda im za razliku od
obinih ljudi pridaju vanost, ne tragaju za korisnim
putom . koji im. donosi sigurnu izvjesnost. Oni su
.
jednostavo ljudi prakse koji su od Ahmeda, s.a.v.s.,
spoznal i, koji su Allahovim Svjetlom napueni na
svjetlo Kur'ana i iz njega uzimaju pravedno i ispravno
mjerilo te su tako postali ljudi koji Allaha radi
pravedno svjedoe/mjere.
Ta'limija: Sada mi se zbilja iz tvoje diskusije ukazuj u
znakovi i tajne istine. Hoe l i mi zato dozvoliti da te slijedim pa
da me podui onome emu si ti poduen?
Gazali: Nikako! Ti sigurno nee moi sa mnom da se
strpi, a i kako da se strpi u onome o emu nita ne zna!
Ebu Hamid Muha m med ei-Gazali,
ISPRAVNO MJERILO
Ta'limija: Vidjet e da u biti strpljiv, ako Bog da, i da ti se

neu ni u emu protiviti!'03
Gazali: Misli li ti da sam ja zaboravio tvoju lekciju o savjetu
tvojih prijatelja i majke i tvoje pulsiranje venama tak/ida? Ti nisi
dostojan mog drutva a niti ja tvog! Napusti me, ovo je rastanak
izmeu mene i tebe! ja sam uistinu zauzet popravljanjem sebe
od tebe i poduavanjem Kur'ana od tvog nauavanja. Poslije
ovoga, ti me nee vie vidjeti n iti ja tebe! Nemam vremena vie
za ovo popravljanje nevaljalog i udaranje po hladnom eljezu! Ja
sam vam iskren savjetnik, ali vi ne volite one koji vas savjetuju!104
l neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova svih, a blagoslov na
Muhammeda, a.s., naega vjerovjesnika, prvaka poslanika svih.
Eto, brao moja, ovo je moj razgovor sa mojim sudrugom
kojeg sam vam jasno i kratko ispriao kako bi mu se zaudili i
okoristili njegovim sadrajem koji obujmljuje profinjenije stvari
od popravljanja doktrine ta'limija. To, dakle, nije bio moj cilj,
ali "ti zna ta ja mislim, ali sluaj, komija ( I.J i .!l \ -'
_P.- )!" 1 05
Od iskrenih, kada budu itali ovaj razgovor, traim da
prihvate moju ispriku za ono to sam ja preim smatrao
o pitanju sinteze i analize doktrine, to sam izumio nove
termine za promjenu i zamjenu, i ono to sam pronaao o
pitanju mate i uobrazilje. Ispod svega ovog poiva jasan cilj,
a tajna za on e pronicljive je oigldna. Pazite da ne promijenite
ovaj red i da ne svuete ruho ovi h znaenja! Poduio sam vas
103
104
lOS
Dijalog koji se ovdje odvija izmeu Gazalija i ta' li mije je zapravo kur'anski dijalog
izmeu Hidra i Musa, a. s., opisan u suri ei-Kehf, 66-69.
Kur'anski ajet iz sure ei-'Araf,
79.
Narodna poslovica u smislu da je neto reeno osobi A,
ali
se
odnosi na osobu B
(McCarthy).
97
Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, /SPRAVNO MJERILO
kako ete mjeriti miljevine pozivajui se na Tradiciju tako da

srce to brzo prihvati! uvajte se da miljevine ne postavite za
principe, a Tradiciju za neto to ih slijedi i prati ( l# 0i r-S'!J
,) Li J_;;J.I_, ).pi J_;....i l )! To je, zaista, odvratno i odbojno!
Uzvieni Allah vam je naredio da ostavite odvratnosti i da
raspravljate na najljepi nain! uvajte se da se ne suprotstavite
ovoj naredbi jer ete propasti i druge u propast odvesti, kao
i zabludjeti i druge u zabludu odvesti. Ali kako da koristi moj
savjet kad je istina zametena, izvor zamuen, a podlost se
rairila i krui pokrajinama. Ona (istina) je postala predmet
ismijavanja po gradovima. Neki ljudi su ovaj Kur'an napustili, a
sa vjerovjesnikim naukom postupaju kao sa prainom razasu
tom. Sve to proizlazi zbog kratke pameti neznalica i njihovih
podupiraa u odbrani vjere, zvanja znalaca. Mnogi prema
prohtjevima svojim, nemajui za to nikakva znanja, zavode
druge u zabludu. A Gospodar tvoj dobro zna one koji u zlu
prelaze svaku mjeruP06
Zavrena je knjiga Ispravno mjerilo,
koja istanava umove, otvara velike misli i
napuuje na Pravi Put!
106
Dio kt1r'anskog ajeta iz sure ef En am

-
'
1 1 9.
,<;::,.o
Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO ,<;::,.o
Sadraj
Mjerilo istinske spoznaje --------
.. - ------
Veliko mjerilo ravnomjernosti
Srednje mjerilo ravnomjernosti

Malo mjerilo ravnomjernosti
.................... ....................... .....................
Mjerilo suprotnosti .. ..
.
27
..............................................................
.......... ........................................................
Mjerilo meusobne povezanosti
..
............ . ........... ................................
. ..
..... .... ....................... .
. ..
..... .
............ .... .................
O ejtanskim mjeril i m a i kako njima ta'l i m ije mjere
15
33
37
41
. 53
....... ........ ..
O dostatnosti Muhammeda, a.s., i uenjaka

njegovog ummeta od potrebe za drugim
bezgrjeni m imamom .
. ................................................................................
63
Nain izbavljenja ljudi iz tmina razilaenja ....................................... 71

Formiranje miljenja i analogije
i ukazivanje na njihovu pogrenost .
. . ...... ............................................
Sadraj
......................................................... .................................... ....................
87
99
99

Ispravno Mjerilo Ebu Hamid El Gazali

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Ispravno Mjerilo Ebu Hamid El Gazali

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Ebu Hamid Muhammed El-GAZALI

ISPRAVNO MJERILO/ V"'lk-All

Medlis Islamske zajednice Sanski Most

prof dr. Demaluddin Lati,

prof. dr. Demaluddin Lati

dr. Zuhdija Hasanovi

Prijevod djela: EI-Kistassu'l-mustekim. Bibl iografske biljeke uz tekst

Ebu Hamid Muhammed EL-GAZALI

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO

Mierilo istinske spoznaie1

Kad na litru mjerite, punu mjeru napunite, i sve ispravnim mjeri

- i drugi put u suri e-u'ara', 182. :

l mjerilom ispravnim mjerite!

razgovora? Naime, prilikom jednog mog putovanja, jedan od

Ebu Hamid Mu ham med ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO

A ti putu Gospodara svoga pozovi mudrou

en-Nahl, 125. Prijevode kur'anskih ajeta preuzimamo iz Pri jevoda Kur'a na na

.--.. Ebu Hamid Muhammed el-Gazali,/SPRAVNO MJERILO .--..

Allah zbilja daje da se Sunce na istoku raa!

""""' Ebu Hamid Mu ham med el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO""""'

.. .i sve ispravnim mjerilom vagajte!9

lana ili neistinita?

Ebu Hamid Muhammed e l-Gazali, ISPRAVNO MJERILO,._.

A nebo je podigao i postavio terezije.

Ovdje se Gazali suprotstavlja filozofima koji, kao to je poznato, prv im uiteljem

Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO

Gazali: Reci ti meni kako ti zna za tanost i ispravnost

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO

jedan tas vage tei, on bi teio nanie, ali ja osjeam da on ne

dl:iJ '-?i.J 'l'\ \.k)?

Ta'limija: Ne uope! Ovo je nuno znanje koji se nadaje iz

Ovo je konjuktivni hipotetiki silogizam {Mc Charthy).

Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO

sam ve objasnio. Nemam potrebu da se pri svakom mjerenju

LJ-. j-.<>IJ .k...JIJ l l iWI 1).

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO

Veliko mjerilo rovnomjernostP5

Prva figura kategorikog silogizma (McCarthy).

'""""" Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO '"""""

kako bi se razlikovao pogreni od onog ispravnog metra. Ovo

Ebu Hamid Muhammed el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO ...."".

A s Kur'anom ne uri prije negoli se tebi ob

Iz ovoga spoznajem da je argument i dokaz u rijeima

'""""' Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRAVNO MJERILO,...""

argumentu vidim dva podudarna principa (yj\..1! i) iz

"Ko god je kadar uiniti da Sunce izie, on je Bog

Konvencija (lat. conv entio sastanak, dogovor, sporazum), dogovor po kojemu

Ebu Hamid Muha m med el-Gaza li, ISPRAVNO MJERILO

jasnije od osjetilne i empirijske premise na kojima temelji is

"Moj Gospodar daje da Sunce izlazi.

,..",. Ebu Hamid Muhammed eiGazali, ISPRAVNO MJERILO,..",.

"Davanje Sunca" je svojstvo Gospodara. l mi donosimo

""""" Ebu Hamid Muhammed elGazali, ISPRAVNO MJERILO"""""

steona a priori znanjem proizalim iz prethodne dvije spoznaje,

Svaki crv je ivotinja.

V. biljeku pod rednim brojem 20.

Ebu Hamid Muhammed ei-Gazali, ISPRA VNO MJERILO

predmeta (koji je okvalifikovan svojstvom opijanja)_ Ovako je

Gazali: Daleko od toga! Neki od ovih primjera nisu spoz

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, ISPRAVNO MJERILO

Od zamrenih primjera je i ovaj: ovjek nije proiziao iz

Ako ti kae: Ja sumnjam u oba principa. Zato ti tvrdi

Odgovorit u: Moju tvrdnj u da sve ono to je mogue ima

Kvantiteta (lat. qua nti ta s) , jedna od osnovnih filozofskih kategorija, koja