TEMELJENJE GRAEVINA

1. METODE TEMELJENJA
1.1 DEFINICIJA TEMELJA
-Temelj = dio konstrukcije koji omoguuje da se sile i
momenti reakcija konstrukcije raspodjele na toliku povrinu
tla kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost
od sloma tla i da deformacije tla budu kompatibilne sa
funkcijom graevine.
-Temelj = dio konstrukcije izmeu graevine i tla.
-Kod temeljenja prouavamo: promjene napona i
deformacije u tlu ispod temelja te meusobno dejstvo
djelovanja graevine i tla kako bi se temelj mogao to bolje
i povoljnije oblikovati.

-Temelji se konstruktivno mogu razlikovati zavisno o graevini

koja se na njih oslanja.
-Temelji mogu biti: PLITKI ILI DUBOKI, MASIVNI ILI
RALANJENI.
-Povrina temelja = ravnina ili povrina na kojoj lei
graevina.
-Izbor najmanje Df ispod povrine terena zavisi od sastava i
osobina zemljita.
-Temelj se postavlja na dubinu u kojoj osobine tla odgovaraju
zahtjevima sigurnosti protiv sloma, gdje e nakon
optereenja SLIJEGANJE graevine na osloncima ili u cjelini
biti u prihvatljivim granicama.

-Dubina temeljenja zavisi od klimatskih uslova.

-Pri smrzavanju tla voda se iz vee dubine kapilarno
privlai u smrznutu zonu, pa temeljnu plohu treba izvesti
ispod mogueg nivoa smrzavanja.

1.2 NEKI PROBLEMI TEMELJENJA

-Plitki temelji i temelji na ipovima su poznati kao naini
temeljenja od davnina.
-Nakon ovih temelja pojavili su se i tzv. duboki masivni
temelji.
-Duboki temelji: kopaju se duboki usjeci koji se obino pune
nearmiranim ili armiranim betonom.
-Temelj (prenosi na tlo optereenje od graevine) i mora:
1. Prenijeti sile na tlo sa dovoljnom sigurnou od sloma
2. Sprijeiti jae nejednako slijeganje dijelova objekta
3. Osigurati da slijeganje graevine bude u prihvatljivim
granicama
4. Sprijeiti oteenja na susjednim postojeim graevinama
-Poznati su gotovo svugdje u svijetu neuspjeli naini
temeljenja graevina, i to su tipini problemi koji prate
graevinskog inenjera od izbora tipa temelja pa sve do
zavretka graevine.

-Toranj katedrale u Pisi (KOSI TORANJ): pretpjela veliko

slijeganje i naginanje zbog neprikladnog temeljenja.
-U toku njegove gradnje nedovoljno su se poznavali
osnovni zakoni mehanike tla. U toku njegove gradnje
poeo se jako naginjati pa je rad obustavljen da bi kasnije
opet bio nastavljen.

-Tlo ispod temelja Kosog tornja sastoji se od debelih

glinovitih naslaga (dovelo do jakog konsolidacijskog
slijeganja).
-Temelj tornja je od masivnog kamena debljine oko 1,8 m.
-Ispod kamenog temelja nema ipova (drvenih u to doba)
iako se tada gradilo iskljuivo na ipovima. Projektant je
izveo jedno rizino rjeenje temeljenja.
-Primjer most na pruzi Split-Knin: Po projektu raspon
mosta 20,9 m i nosiva konstrukcija mosta lei na dva
masivna upornjaka.
Tlo je od slabo konsolidovanih naslaga meke gline. Temelji
upornjaka su u sloju gline i graeni su na nedovoljno
ispitanom tlu.
Na slijedeoj slici vidi se ematski presjek mosta sa
upornjacima i dijagram njihovih slijeganja.

Presjek mosta i temelja

Dijagram optereenja i slijeganje upornjaka mosta

-Primjer glavnog grada Meksika (Ciudad Mexico):

Tlo na kome se razvio i danas razvija grad sastoji se od
raznih jako stiljivih jezerskih naslaga.
Snienjem nivoa vode u jezeru zbog crpljenja za
vodosnabdjevanje grada izazvalo je nejednoliko slijeganje.
Zbog dodatnih optereenja od zgrada nastala su dodatna
slijeganja vea od 6 m!!!
-vrstoa tog slabo konsolidovanog glinovitog tla je veoma
mala, a stiljivost veoma velika = nejednaka slijeganja ak i
onih objekata iji su temelji u poetku zadovoljavali uslove
stabilnosti.
-Ovi primjeri pokazuju posljedice koje mogu nastati ako se
pri projektovanju temelja za velike i teke graevine ne
obrati panja svestranom ispitivanju tla.
-Rezevoari za tenosti = graevine kod kojih ukupno
optereenje moe se postii u kratkom vremenu (ili
odjednom). Kod tla velike stiljivosti i male vrstoe treba
paljivo raunati dop. optereenje.
-Primjer: rezervoar za ulje u Norvekoj (1957).
Graen metalni rezervoar; nije se tokom montae sipala
postepeno tenost nego je napunjen u roku 35 sati.

Posljedica: nakon punjenja nagnuo se na jednu stranu

(diferencijalno slijeganje nakon pranjenja = 50 cm).

Rezervoar za tenosti u Norvekoj

Tlo se sastojalo od gornjeg sloja pijeska, zatim ispod

prainasta glina i potom glina CH.

-Kod ovih primjera temeljenja tekih i velikih graevina

treba:
*prouavati sve prirodne odnose,
*sve promjene koje e nastati nakon izgradnje objekta.
-Najbolje temeljenje: omoguava da se graevina najbolje
prilagodi prirodnim uslovima i osobinama tla.
-Uspjeno projektovanje temelja nije samo stvar strunih i
naunih principa, nego i domiljatosti projektanta.

1.2.1 NERAVNOMJERNA SLIJEGANJA TEMELJA

Opte napomene:
-Samo kada tlo ispod objekta ima veliku nosivost i malu
stiljivost ili je stjenovito, ne postavlja se problem
neravnomjernog slijeganja, jer su sva slijeganja mala, pa i
razlike su neznatne i nemaju tetnih posljedica.
-U praksi ima dosta sluajeva neravnomjernih slijeganja.
-Neravnomjerna slijeganja tla ispod temelja, pa prema tome
i slijeganja temelja i objekta mogu biti manja ili vea.
-Zavisno od veliine neravnomjernog slijeganja, javljaju se i
tetne posljedice.
-Manja neravnomjerna slijeganja mogu izazvati pukotine i
to je najea pojava. Ali, pukotine mogu biti i velike te
mogu izazvati neupotrebljivost objekta.
U teim sluajevima neravnomjernih slijeganja moe doi i
do ruenja objekta ili njegovog dijela.

-Neravnomjernost u slijeganjima najvie zavise od vrste

zemljita.
-Manje se javlja u nekoherentnim zemljitima, jer su ona
najmanje stiljiva.
-Koherentna tla imaju veliku stiljivost i osjetljivost naroito
na naknadna dejstva vode i kvaenja tla.
-Neravnomjerna vea slijeganja treba po mogunosti izbjei
prilikom odabira lokacije, projektovanja i graenja.
-Ukoliko se neravnomjerna slijeganja ne mogu izbjei treba
ih predvidjeti i preduzeti potrebne mjere, da bi se izbjegle
posljedice.
-Ukoliko su razlike u slijeganjima male, mogu se proraunati
slijeganja, pa konstrukcija pojaati da primi ovakva
optereenja bez tetnih deformacija.
-Ako se oekuju vee neravnomjernosti u slijeganjima, koje
se ne mogu prihvatiti odgovarajuim jaim konstrukcijama,
treba preduzeti dilatacione prekide, tako da nema
nepovoljnih posljedica.

Uticaj neravnomjernih slijeganja:

-Uzroci neravnomjernih slijeganja su manje u optereenjima,

a vie u deformacijama zemljita kao podloge temelja.
-Glavni uzroci neravnomjernosti slijeganja potiu od samog
zemljita.
-Kada su povrine nalijeganja velike, moe biti sluaj da
ispod pojedinih dijelova tih povrina lee slojevi tla razliitih
sastava.
-Znai, neravnomjernost moe biti u nosivosti i stiljivosti.
Takoe, mogu biti i slojevi sa ravnomjernim sastavom i
karakteristikama vezanim za slijeganje, ali sa nejednakom
debljinom, to izaziva neravnomjernost u slijeganjima.

Slika : Nejednake debljine slojeva zemljita pod temeljima

-Jedan od najeih uzroka koji izaziva neravnomjernost

slijeganja je uticaj vode.
Naroito moe biti nepovoljan uticaj vode kada su tla
koherentna.
-esto se u praksi deava mjestimino proputanje vode iz
vodovodnih i kanalizacionih vodova, prouzrokovanih
slijeganjima. Ta je pojava esta u naseljima na
koherentnom tlu.
-Postoji jo jedan uzrok neravnomjernoh slijeganja.
To je uticaj graenja i raznih postupaka primjenjenih tokom
fundiranja objekta.
-Mogunosti neravnomjernih slijeganja plitkih temelja su
mnogo vee nego dubokih temelja.

Mjere za obezbjeenje od posljedica slijeganja:

-Da bi izbjegli neravnomjerna slijeganja, mogu se povrine
nalijeganja pojedinih dijelova graevina tako usvajati, da
za stalna optereenja dobijemo ista slijeganja, naroito
ako su stalna optereenja i najvea, to je est sluaj.
-Ukoliko se oekuju neravnomjerna slijeganja, a ne mogu
se izbjei, treba predvidjeti odgovarajue konstruktivne
mjere za sprijeavanje tetnih posljedica, odnosno njihovo
smanjivanje na veliinu koja ima to manje takvih
posljedica.
-Kada oekujemo male neravnomjernosti u slijeganjima
odnosno male deformacije, moemo izraunati slijeganja,
pa prema deformacijama proraunati konstrukcije
odnosno uvesti te deformacije u proraun.
-Radi smanjenja nepovoljnih uticaja mogu se poveati
povrine nalijeganja, pa time samnjiti i pritiske na tlo i
slijeganja.
-Temeljne stope od AB mogu primiti i M savijanja i T.

-Radi smanjivanja deformacija i neravnomjernih slijeganja,

konstrukcije se mogu izvesti sa poveanom krutou, koje
se ravnomjernije slijeu.
-Krutost se poveava izradom ab horizontalnih serklaa.
Ab serklai se izvode i nad temeljima objekta (temeljni
serklai).
-Jo vea krutost objekta dobija se izradom i AB vertikalnih
serklaa, pored horizontalnih AB serklaa.

Pomjeranja temelja:
-Kao i velika neravnomjerna slijeganja, tako i pomjeranja
temelja mogu imati nepovoljne posljedice po graevinu.
-Uzroci pomjeranja temelja uglavnom su neravnomjerna
odnosno jednostrana kosa ili horizontalna optereenja
objekta i temelja.
-Kao i kod slijeganja, pomjeranja temelja zavise od samog
zemljita kao podloge na koju se temelji oslanjaju.

1.2.2 PROBLEMI PRILIKOM TEMELJENJA

-est je sluaj da su slojevi tla do velike dubine slabe

nosivosti, a da su dovoljno nosivi slojevi tek na veim
dubinama od povrine terena.
-Problem je kod nestabilnih zemljita, na padinama,
podlonih kretanju terena klizita.
-Problem fundiranja objekta u veoma dubokoj vodi.

Nosivi slojevi tla na velikoj dubini:

-Ovo je dosta est sluaj u praksi prilikom gradnje
objekata.
-Obina fundiranja standardnim metodama graenja
gotovo uvijek su ograniena na izvjesnu dubinu.
Na primjer, ipovi vee dubine od 35 m bi bili veoma teko
izvodljivi.

-Moe se desiti da dubina nosivih slojeva bude 40, 50 i

vie metara od povrine terena.
Ovakva mjesta treba izbjegavati za graenje objekata, ali
se esto deava da se ne mogu izbjei iz raznih
opravdanih razloga.
-U ovakvim sluajevima nije dovoljno rjeenje ni
temeljenje pomou ipova uobiajnih naina izrade i
malih presjeka, zbog nesigurnosti izrade i mogue
nestabilnosti.
Kao mogunost dolaze u obzir specijalni stubovi velikih
presjeka, kao ipovi ili u obzir dolaze i bunari srednjih i
velikih prenika.
Fundiranje u dubokoj vodi:
-Ovdje je rije, takoe, o sluajevima fundiranja na nosivim
slojevima na velikoj dubini ispod nedovoljno nosivih
slojeva.
-Primjeri su graenje mostova, pristanita itd.

-Kada je takva dubina da se moe oslanjati na dno, kao

kod mostova, za fundiranje dolaze u obzir bunari i
kesoni.
-Kada se radi o bunarima od AB sastavljnih od dijelova
po dubini, iz gotovih prstenova, moe se za povezivanje
dijelova primjeniti prednaprezanje.
-Kod slabo nosivog dna treba primjeniti poznata
ojaavanja zamjenom materijala, nasipanjem, radi
stvaranja podloge za oslanjanje objekta.

Temelji samci i konstrukcije u zemljitu

-Velike potekoe u projektovanju i izvoenju radova mogu
stvoriti veliki temelji samci, ili konstrukcije (zidovi i strari
temelji) koji postoje u tlu na kojem treba fundirati novi
objekat.
-U ovakvim sluajevima treba pri ispitivanju zemljita
ustanoviti tanu veliinu, poloaj i dubinu ovakvih samaca
kao i slojeve tla ispod njih, a sve iz razloga da bi se sa
sigurnou moglo projektovati temeljenje objekta na tom
mjestu, i pri tome izraunati slijeganje.
-U zavisnosti od sluaja do sluaja mogu biti opravdana
rjeenja sa uklanjanjem ovakvih samaca, ili sa oslanjanjem
novog objekta na njih, ili sa djeliminim oslanjanjem na njih
i djeliminim oslanjanjem na okolno tlo.
-Ako je odabrano rjeenje sa oslanjanjem nove graevine
na postojei temelj samac ili na postojeu konstrukciju u
tlu, onda treba statikim proraunom provjeriti mogua
slijeganja ili pomjeranja.

Fundiranje u zemljitima nepovoljnog sastava

-Vrlo esto se deava da prilikom fundiranja u raznim

zemljitima nailazimo na sluajeve da je sastav samog tla
takav, da nepovoljno utie na materijale od kojih se grade
temelji (beton, drvo itd).
-Takoe, moe se desiti da se temelji oslanjaju na
zemljite odnosno materijale u tlu koji u dodiru sa vodom
ili vazduhom se raspadaju, pa su nepovoljni kao podloga
za oslanjanje temelja.
-Kod primjene betona ili AB postoje mogunosti razaranja
veze u betonu zbog agresivnosti zemljita.
-Kod nekih sluajeva fundiranja u tlu nepovoljnog sastava,
mogu se primjeniti zatitne mjere za sprijeavanje
nepovoljnih uticaja, kao npr. premazi ili zatitne obloge.

1.3 VRSTE MATERIJALA I NJIHOVA UPOTREBA

-Temelje dijelimo na plitke i duboke. Sa stajalita prorauna
napona i dop. optereenja imamo:
Plitki temelji: dubina D nije vea od etiri irine B.
Duboki temelji: ostali temelji iznad ovih granica.
PLITKI TEMELJI:
1. Ralanjeni (ispod pojedinog konstruktivnog elementa
objekta stubovi, skup stubova, zidovi itd).
2. Jedinstveni (ploa ispod cijelog objekta).
DUBOKI TEMELJI:
1. Masivni
2. Puni
3. uplji (stub za most)
4. Ralanjeni (ipovi razliite izrade)
PLUTAJUI TEMELJI:

Kategorija dubokih temelja. Iznad temelja izvodi se lagana

konstrukcija nepropusna za vodu.

-Prema nainu izvedbe temelje dijelimo na:

a) Temelji u otvorenoj graevinskoj jami sa crpljenjem
podzemne vode (ako je ona via od nivoa temelja)
plitki i duboki.
b) Temelji u zagraenoj jami (kad oko objekta nema
mjesta za kosinu iskopa) plitki i duboki.
c) Prethodno izraeni temelji koji se grade na povrini i
potkopavaju da se spuste na potrebnu dubinu (otvoreni
bunari ili zatvoreni sanduci iz kojih se materijal kopa pod
vodom uz zatitu komprimiranog zraka kesoni)
d) Prefabrikovani temelji (grade se u fabrici betona i
montiraju na gradilite montane konstrukcije).
e) ipovi (bueni i betonirani u tlu).
f) ipovi (pobijani u tlo).
g) Dijafragme razliitih oblika.

-Izbor naina temeljenja zavisi od vie uticaja, kao to su:

1. Osobine i vrste tla.

2. Konstruktivne osobine, veliina objekta i osjetljivost na

ukupne i diferencijalne deformacije koje nastaju zbog
optereenja tokom trajanja objekta.
3. Deformacije tla (npr. postojee graevine u blizini nove
mogu pretrpjeti deformacije i oteenja zavisi od naina
temeljenja).

4. Nivo i oscilacija PV.

-Na osnovu 1 i 2 odreujemo dop. optereenje tla koje ne
zavisi samo od optereenja ve i od deformacija.
-Doputeno optereenje odreuje se da imamo dovoljnu
sigurnost protiv sloma i da deformacije ne budu
prekoraene.
-Deformacije: zavise od intenziteta napona i od veliine i
dubine temeljne povrine.
-Na osnovu 1 i 4 trebamo izabrati nain temeljenja da
najbolje savladamo uticaj PV.

1.4 UTICAJ SLIJEGANJA TLA NA GRAEVINE

-Svako optereenje izaziva deformacije pod temeljima
objekta.
-Deformacije zavise od osobina tla i inteziteta optereenja i
nisu jednake ispod cijele temeljne povrine.
-Jednoliko optereenje izaziva vea slijeganja u sredini nego
na rubu temelja (slika dole).

Slijeganje tla ispod savitljive graevine: a) optereenje povrine;

b) slijeganje povrine; c) reakcija tla

-Sasvim kruta graevina ne deformie se (sve take povrine

tla ispod temelja nakon slijeganja ostaju u jednoj ravni).
-Naponi na temeljnoj povrini koncentrisani su prema njenim
rubovima (koherentno tlo) i u sredini (nekoherentno tlo).
-Meutim, graevine nisu ni sasvim savitljive ni sasvim krute
pa raspodjela optereenja na tlo zavisi o krutosti temelja.

Slijeganje tla ispod krute graevine: a) optereenje povrine; b)

slojeganje povrine tla; c) optereenje tla; d) zona plastifikacije
tla; e) optereenje tla u nekoherentnom materijalu

-Dananje zgrade su uglavnom od AB, i grade se dosta brzo.

Visoke zgrade se grade za desetak ili vie mjeseci i beton
znatno bre ovrsne pa vee deformacije zbog nejednakog
slijeganja tla izazivaju velike napone u konstrukciji i lokalne
slomove.
-Diferencijalne deformacije kontinualne konstrukcije koja je
na pojedinanim temeljima, mogu se izraunati primjenom
teorije elastinosti.
-Naime, pomou zadatog optereenja i dimenzija
konstrukcije dobit emo reakcije na tlo kao funkciju
deformacije tla pod temeljima.
NEKI PRIMJERI:

-Stambena zgrada u Zagrebu duine 70m, graena na

glinovitom sloju nehomegenog sastava slegla se u sredini za
cca 2 cm vie nego na krajevima (zgrada sa trakastim
temeljima, sa ab serklaima i krutim ab platnima).
Nakon useljenja pokazalo se vie sitnih pukotina na ab
serklaima i oko prozora (konstrukcijska nije opasno, ali su
se neki prozori teko otvarali).

-Blok elija u silosu za ito u Rijeci: Temeljen vrlo plitko na

ab temeljnoj ploi; slegao se na jednom kraju oko 25
cm, a na drugom kraju oko 45 cm.
Uprkos tako velikom slijeganju silos nije pretrpio nikakve
tete, jer je blok elija vrlo krut.
-Doputeno max. slijeganje zavisi o dva faktora:
1. Krutost graevine
2. Smetnje normalnom funkcionisanju graevine zbog
prevelikog slijeganja.
-Sasvim krute graevine podnose samo male diferencijalne
deformacije, a veliina ukupnog slijeganja zavisi samo o
tome hoe li objekat nakon slijeganja obavljati svoju
funkciju bez smetnji ili nee.
-Veliina i granice diferencijalnih slijeganja koje moemo
dopustiti, zavise ne samo od konstruktivnih osobina
objekta nego i od njenih funkcionalnih obiljeja.

1.5 IZBOR DUBINE TEMELJA

-Izbor Df kod plitkog i dubokog temeljenja zavisi od osobina

tla na kojem gradimo.
-Kriteriji za izbor najmanje Df su doputeno optereenje tla i
slijeganje temelja.
-Kod temelja gdje se tlo moe tokom eksploatacije erodirati
(stubovi mostova u rijekama) Df je na dubini koja je time
i diktirana.
-Kada je tlo dobro i poudano u pogledu nosivosti i kada
moe preuzeti optereenja na povrini tla, temelj ipak
treba dublje ukopati i to iz vie razloga:
a) Sezonske promjene vlanosti i zapreminske promjene se
osjeaju do neke odreene dubine (zbog toga se izdiu ili
slijeu horizontalne ravni, te temelj treba ukopati ispod
tih uticaja).
b) U vegetacijskoj zoni uz povrinu tlo je posebno mekano,
jer tu korijenje istruhne.
c) Dubina smrzavanja u naim krajevima iznosi 80 cm, te Df
bi trebala biti ispod te dubine.

d) Korijenje velikih stabala u blizini temelja objekta su

nepovoljni: stabla troe veliku koliinu vlage iz tla i
isuuju tlo te se temelji nejednoliko slijeu i korijenje
tokom rasta drvea izdie temelje.

-Postavljajui temelje na veu Df postie se napon sloma i

doputeno optereenje.
-Terzaghi je izrazio napon sloma za tlo teine g i otpornosti
smicanja f i c, za kontinuirani temelj, kao:

Za nekoherentno tlo (c=0) ako je napon sloma za

optereenje na povrini qro:

Uticaj Df na slijeganje: a) ema temelja, b) porast Ms sa dubinom,

c) naponi od vlastite teine i dodatnog optereenja temelja, d)
slijeganje za razliite Df

-Ako su temelji na veoj dubini manje je i slijeganje (vidi

sliku).
-Ms raste redovno sa dubinom, a sa dubinom se smanjuje
stvarno dodatno optereenje tla zbog veeg rastereenja
teinom materijala iskopanog do ravni temelja.
-Nekada dublje ukopavanje temelja moe biti i tetno.
Kada je na povrini naslaga vee vrstoe, ili su ispod sloja
povoljnih osobina naslage nepovoljnih osobina, onda se
temelj moe postaviti i plie, kako bi napon sloma bio
manji.

Dubina fundiranja

Dubina fundiranja zgrade

-Kod stambenih ili javnih objekata, Df zavisi od dubine
pojedinih prostorija odnosno etaa.
-Osim dubokog i plitkog fundiranja, razlikujemo DIREKTNA I
POSREDNA FUNDIRANJA.
-DIREKTNA FUNDIRANJA mogu imati relativno veliku dubinu
u sluajevima kada ispod povine terena ima vie etaa.
-POSREDNA FUNDIRANJA su uglavnom na ipovima ili na
bunarima malih prenika.

Dubina temelja zgrada: 1 kota najnieg poda

2 gornja ivica temelja

Dubina fundiranja hala i privrednih zgrada

-Vae isti principi kao i kod stambenih i javnih objekata.
-Kod ovih objekata pritisci u osloncima mogu imati velike
horizontalne komponente, a mogu biti i optereenja sa
veim ekscentritetom.
-esta je pojava i pokretnih optereenja od kranova, kao i
optereenja sa udarima i vibracijama.
-U ovim objektima nalaze se razne maine sa razliitim
dejstvom na temelje.
Dejstvo rada maina prenosi se na temelje i na zemljite
kao i na konstrukciju objekta sve to utie na izbor Df
radi smanjenja nepovoljnih uticaja.

Dubina fundiranja mostova

-Kod fundiranja mostova postoje tri posebna
karakteristina sluaja, i to:
a) Pojedinani temelji ispod stubova na manjim ili veim
odstojanjima
b) Pokretna optereenja
c) Fundiranje u vodi koja tee
-Kod velikih mostova, velika optereenja stubova = temelji
mogu imati velike povrine nalijeganja na tlo
-Mogua horizontalna optereenja i mora se voditi rauna o
stabilnosti stubova i njihovih temelja

-Stubovi mogu biti u rijenim koritima sa manjom ili veom

dubinom vode.

-Kod stubova u rijenim koritima jedan od glavnih uslova

pri izboru Df je izbjegavanje erozije tla rijenog nanosa oko
temelja stuba.
-Na pojavu erozije i odnoenja dna utie i brzina kretanja
vode (f-ja od vodostaja, hidraulikog pada itd).

Dubina temelja obzirom na eroziju dna

-Pri izboru dubine temeljnih stopa na ipovima ili

bunarima, treba obratiti panju na odnoenje dna ispod
stopa i kretanje vode oko i izmeu ipova.
-Poveana erozija oko ipova=ipovi manje nose,
slijeganja su vea.

Osiguranje koje ne dostie do sredine stope na ipovima

Dubina fundiranja potpornih zidova

-Df zavisi od dubine dejstva mraza i potrebe osiguranja
stabilnosti potpornog zida.
-Vrste potpornih zidova: masivni, zid sa konzolom, zategegeotehniko sidrenje, AB sa ili bez kontrafora, gabioni,
sistem Terramesh, zidovi od montanih elemenata,
armirano tlo.
-Drenaa iza zida: drenana cijev i barbakane (otvori u
betonskom ili ab zidu).
-Statiki uticaji na zid: G, p i P, voda W, pritisak tla iza
zida, seizmika.

Otvori za oticanje vode kroz zidove - barbakane

-Za HG bitna je i stabilnost tla na dejstvo uzgona i erozije.

-Df potpornih zidova i objekata na nagnutom terenu treba
odabrati obzirom na opasnost od klizanja dijela padine nakon
optereenja.

1.6 OPTEREENJE TLA POD TEMELJIMA

-Na narednoj slici prikazan je jedan jednostavni temelj.

-Sa stuba se na temelj prenose maksimalni uticaji V, H, M,
koje dobijamo statikim proraunom konstrukcije.
-Na bazu temelja djeluje jo teina betona u temeljnom
bloku i teina zemlje na proirenu osnovu temelja, te su
ukupne komponente reakcije na nivo temelja:

ema po kojoj se rauna optereenje temelja

-Na nivou temelja prvo je djelovao napon g * D kojem je

uzrok teina materijala, pa je dodatno optereenje na
nivou temelja:

-Ako je najnii nivo podzemne vode vii od nivoa temelja

onda treba uzeti u obzir i uzgon.

2. PLITKI TEMELJI
2.1 VRSTE PLITKIH TEMELJA
-Prema obliku dijelimo ih na:
1) TEMELJI SAMCI
2) TEMELJNI NOSAI
3) TEMELJNE TRAKE
4) TEMELJNE PLOE
TEMLJI SAMCI:
Prenose i raspodjeljuju na tlo teret jednog stuba
graevinskog objekta.
TEMELJNI NOSAI:
Prenose ili raspodjeljuju na tlo teret dva ili vie stubova
graevinskog objekta.
TEMELJNE TRAKE:
Raspodjeljuju teret masivnih zidova na tlo i temelji mogu
biti poduni ili popreni (zavisno od poloaja zida)
TEMELJNE PLOE:
Cijeli objekat lei na temeljnoj ploi i ona teinu objekta
prenosi na tlo.

-Prema statikom dejstvu temelji mogu biti masivni, armirane

betonske grede ili ploe.
-Veliina temeljne povrine odreuje se za zadano
optereenje uzimajui u obzir rezultate ispitivanja tla, da bi
se zadovoljili uslovi sigurnosti protiv sloma i prihvatljive
veliine slijeganja.
-Kada odredimo veliinu temeljne plohe onda izraunavamo i
njeno naginjanje kako bi se kontrolisao uticaj nejednake
deformacije tla na sigurnost i funkciju objekta.
-Deformacija tla na tem. plohi u svakoj taki jednaka je
slijeganju i deformaciji temelja, zato to je raspodjela
kontaktnog napona q, kojim temelj optereuje tlo, f-ja
elastinih i plastinih osobina tla, temelja i graevine.
-Pretpostavke rauna napona na temeljnu plohu mogu biti:
1. Temelj prenosi na tlo sile graevine kao linearno
raspodjeljeno optereenje
2. Tlo se zamjenjuje sistemom tzv. pera (Winklerov prostor)
3. Tlo je elastian poluprostor
4. Tlo je stiljiv, jednoliko ili nejednoliko uslojen prostor

-Tanost rezultata raste sa sloenou rauna.

-U drugoj pretpostavci stiljivost tla zamjenjuje se
modulom reakcije k (kN/m3).
Po modelu sa perima deformie se i slijee samo dio
neposredno optereen silom, a ostala povrina se ne
deformie.
Nasuprot tome, elastian poluprostor deformie se i izvan
optereenog podruja.
-U treoj pretpostavci deformabilnost tla karakterie se
modulom elastinosti E i Poissonovim brojem n, a
raspodjela napona zbog optereenja rauna se
integrisanjem Boussinesqovim rjeenjem, dok se
raspodjela napona kojim graevina pritie temeljnu
plohu rauna iz izjednaenja deformacija konstrukcije,
temelja i temeljne plohe.

2.2 LINEARNA RASPODJELA OPTEREENJA NA

TEMELJNU PLOHU
-Optereenje temelja sastoji se openito od kose sile P koja
djeluje u njegovom sreditu i od M.
-Hvatite sile je u taki a u sredini donje plohe stuba,
odnosno u taki b na temeljnoj plohi (slika dole).
Na dnu stuba djeluje jo i M pa e rezultanta sile P i M
prolaziti takom d na temeljnoj plohi.
-Krak sile P prema sredini temeljne plohe je r1, a krak sile
P je:

Slika : etverokutni temelj jednostrano ekscentrino optereen

-Napone na temeljnoj plohi koje proizvodi sila P u taki d

izraunavaju se iz uslova ravnotee sa pretpostavljanjem
linearne raspodjele napona.
-Najvei napon je na rubu temelja, blie hvatitu sile P, a
najmanji na suprotnom rubu.
-Kada se sila P rastavi na normalnu i tangencijalnu
komponentu N i S, onda raspodjela napona treba da
zadovolji ravnoteu sila i momenata.
-Kada bi sila N djelovala u sredini temeljne plohe, dala bi
jednoliko raspodjeljeni normalni napon:

Slika :a) Raspodjela napona kada je R sila u jezgri b) raspodjela

napona sa reduciranim presjekom kada je R izvan jezgra

-Moment M izaziva, uz linearnu raspodjelu, na lijevom rubu

tlani napon, a na desnom rubu zateui napon, inteziteta:

Iz ovoga dobijamo rubne napone:

2.3 POJEDINANI NEARMIRANI TEMELJI

-Kada ploha temelja koja je potrebna za prenos sile nije
prema povrini stuba ili zida velika, moemo izvesti od
nearmiranog betona ili kamena.

Slika : Nearmiran masivan temelj dvije varijante

-Kada se izraunaju dimenzije temelja, pretpostavlja se da

se naponi sa baze zida ili stuba jednoliko ire u temeljnoj
stopi pod uglom a.
-Za temelje od kamenog zida taj ugao je oko a=30o, a za
temeljene stope od masivnog betona oko a=45o.
-Sa time se dobije debljina temeljne stope ili trake:
D=0,5 do 0,85 (B b)
-Vee proirenje se moe izvesti stepenasto i stepenice ne
smiju zahvatiti unutar crtkane linije. Takvi temelji se izvode
samo pod zidovima zgrada klasine gradnje ili pod
stubovima koji prenose mala optereenja.

2.4 POJEDINANI TEMELJI OD ARMIRANOG BETONA

-Sastoje se od kvadratne ili etverougaone armirane ploe

na koju se oslanja stub koji prenosi vertikalnu ili kosu silu,
bez M ili sa M.
-Ovakvi temelji se dimenzioniraju na osnovu statikog
prorauna i ispitivanja na modelu.
-Debljina temelja d mora zadovoljiti uslov da se ne prekorai
glavni zateui napon. Takoe, tangencijalni naponi na plohi
cd moraju biti u granicama doputenih napona za beton.

Slika : Kvadratni temelj od armiranog betona

2.4.1 Armirane betonske ljuske kao pojedinani temelji

-Za pojedninane temelje mogu se upotrijebiti i ljuske od
armiranog betona.
-U njima se sile prenose osnim, tlanim i zateuim silama.
-Temelji u obliku ljuske pogodni su za prenos velikih sila na
tlo sa malim doputenim optereenjem, pa je potrebna
velika temeljna ploha.
-Temeljne ljuske su unjastog oblika ili su to plohe
sastavljene od dijelova hiperbolikog paraboloida.
-Doputeno optereenje tla ispod ovih temelja rauna se kao
i za ravne temeljne plohe na dubini D najdubljeg ruba ljuske
ispod povrine tla.

Slika : Temelji samci od AB ljuske: a) rotacijski unj

b) odsjeci parabolinog hiperboloida

2.5 TEMELJNI NOSAI

2.5.1 Proraun za linearnu raspodjelu napona
-Temeljni nosai prenose na tlo optereenje dva ili vie
stubova, za koje se moe raunati kao da je jednoliko
raspodjeljeno ako stubovi optereuju temelj simetrino, ili
kao linearno rasporeeni po duini nosaa uz nesimetrino
optereenje.
-U ovom drugom sluaju, posebnim oblikom temelja moe
se izjednaiti optereenje tla na cijeloj duini temeljnog
nosaa.

Slika : Ekscentrino optereena temeljna greda: a)nejednoliko

optereenje tla b)ujednaenje optereenja tla c)isto, uz
ekscentrian poloaj temelja

-esto se dogaa pri graenju zgrada u urbaniziranim

podrujima da treba postaviti stubove na granici zemljita
na kojem su susjedni objekti.
Kada je doputeno optereenje veliko, a stubovi se mogu
postaviti na pojedinane temelje, bili bi rubni temelji jako
ekscentrino optereeni.
Tada se rubni i susjedni stubovi postave na zajedniku
gredu koja se oslanja na dva pojedinana temelja tako da
ih optereuje centrino preko zglobova, kao na slici dole.

Slika : Prenos sile stubova na granici zemljita na dva centrino

optereena temelja

Slika : Primjer izraunavanja napona, momenata savijanja i

poprenih sila temeljne grede za linearnu raspodjelu
napona na tlo

-Momente savijanja u uzdunom smjeru raunamo

polazei sa jednog kraja nosaa zbrajajui momente sila i
optereenja tla, kao na prethodnoj slici.
Na prethodnoj slici temeljni nosa je kontinualni nosa sa
tri oslonca sa prepustima.
Sistem je statiki odreen.
Iz statikih uslova ravnotee nalazimo i poprene sile
uzdu temeljne grede.
Znai, pretpostavimo da se naponi to ih nosa prenosi na
tlo linearno mijenjaju izmeu ekstrema na dva kraja. To je
priblian proraun koji se moe primjeniti samo za manje
temeljne nosae.
-Stvarna raspodjela optereenja izmeu temelja i tla zavisi
od krutosti i elastinim deformacijama temelja i
konstrukcije koju temelj podupire, te o stiljivosti tla.
-Taniji proraun stvarne raspodjele napona izmeu
temeljne grede i tla provodi se za razliite modele osobina
tla, i to:
Tlo je linearno deformabilan Winklerov prostor
Tlo je linearno elastian homogen neizmjeran poluprostor
Tlo je nehomogeno i nelinearno stiljivo.

2.5.2 Rjeenje za Winklerov prostor

-Winklerov prostor samo priblino predstavlja

deformacione osobine temeljnog tla.
-Osnovno je da stiljivo tlo zamjenjujemo sistemom
elastinih pera.
-Optereenje deformie samo ona pera na kojima greda
lei.

-Meutim, realno tlo se ponaa drugaije. Optereenje tla

gredom izaziva deformacije i izvan nje.
-Ova razlika utie na stvarnu raspodjelu reakcija izmeu
grede i tla.
-Ovakav model, koji u sutini ne zadovoljava cjelovitost
rjeenja, jo se uvijek esto koristi iz razloga to su
analitika rjeenja diferencijalne j-ne za zadane rubne
uslove relativno jednostavna, a rezultati su realniji nego
oni sa pretpostavkom da je reakcija tla linearno
raspodjeljena.
-Pomak take na povrini Winklerovog prostora linearno je
proporcionalan intenzitetu optereenja p(x):

K = modul reakcije tla (kN/m3)

Slika : Usporedba deformacije tla ispod temelja:

a) Winklerov prostor (model sa perima)
b) stiljiv poluprostor

-Modul reakcije tla k zavisi o intenzitetu optereenja p, o

obliku i o veliini optereene plohe, te nije konstanta tla.

2.6 TEMELJNE PLOE

-Objekat se temelji na jedinstvenoj temeljnoj ploi kada je:

1. Doputeno optereenje tla previe malo da bi se sile
mogle sigurno prenijeti na tlo preko manjih pojedinanih
temelja
2. Slijeganje na raznim mjestima pod objektom je previe
razliito pa sile treba prenijeti na veu ukupnu povrinu
jedinstvenim temeljem koji e izjednaiti lokalne razlike
u slijeganju.

-Jedinstveni temelj djeluje kao ploa kada je odnos L:B < 2

ili kada je on krune osnove.
-Krutost u smjeru krae strane znatno je vea pa temelj
djeluje kao temeljna greda.
-SAVITLJIVA je temeljna ploa kada slijeganje svake take
zavisi od optereenja, krutosti objekta i osobina tla.
-KRUTA je temeljna ploa kada je slijeganje na cijeloj plohi
jednoliko.

-Postoje vie naina projektovanja temeljnih kontra ploa.

-Temeljna kontra ploa prima reaktivno optereenje od tla
prouzrokovano od vertikalnih slila u konstrukciji objekta.
-Ploe mogu biti sistema proste grede, kontinualne ploe,
krstato armirane ploe, kada optereenje prenosi do
stubova i zidova preko temeljnih greda ili peukarste
konstrukcije.
-Temeljna rebra mogu se postavljati sa gornje ili donje
strane ploe.
-Postavljanje temeljnih greda ispod ploe je ekonomski
isplatljivije jer ima manje radova iskopa tla, ali ovaj nain
onemoguava postavljanja instalacija kanaliacije.
-Zato, kada je potrebno izvesti instalacioni razvod u nivou
temeljne konstukcije, temeljne grede postavljaju se iznad
ploe, pa se prostor izmeu poda i ploe koristi
za instalacioni razvod.

-Proraun temeljne kontra ploe radi se u svemu isto kao i

proraun ploa tavanica, stim da je optereenje ploe
jednako koliniku svih vertikalnih sila i povrine temeljne
ploe (q' = V/Ftploe) i deluje suprotno od optereenja
tavanica.

Slika : Primjeri temeljenja graevina na ploi: a) tanka ploa

b) tanka ploa ukruena zidovima zgrade
c) ploa ukruena gredama d) prostorno ukruena ploa

Potpuno savitljiva ploa (I=0)

-Prenosi jednoliko rasporeeno optereenje q u jednakom
intenzitetu na tlo p=q, pa na ploi nema momenata
savijanja.

-Meutim, zbog razliitog slijeganja jednolino

optereenog tla, ploa se uz rubove i na sredini savija, te
tako nastaju M.

Sasvim kruta ploa (I=beskonano)

-M savijanja ploe raunamo alternativno za dva naina

raspodjee napona na tlo.
-Optereenje moemo da raspodjelimo linearno po
cijeloj temeljnoj plohi uzimajui pri tome ravnoteu sila.

Slika : ema za proraun krute ploe: a) jednolika raspodjela

optereenja b) koncentracija napona uz rub

Tane metode dimenzioniranja temeljne ploe

-Kod temeljne ploe kao i kod temeljnih greda reakcije
izmeu ploe i tla u svakoj taki zavise o njenoj
krutosti i o deformacionim osobinama tla.
-ematski se postavljaju jednostavni mehaniki modeli:
a) Winklerov medij
b) Elastian izotropan poluprostor
-Za oba ova modela poznate su razne metode pomou
kojih raunamo raspodjelu reakcije izmeu tla i ploe
i raspodjelu M savijanja za dimenzioniranje ploe.
-Primjenom numerikih metoda i konanih elemenata
pomou raunarskih programa mogu se upotrijebiti i
komplikovaniji modeli tla (uslojeno tlo, nehomogeno
tlo itd).

2.7 TRAKASTI TEMELJI

-Trakasti temelji se postavljaju ispod nosivih zidova (zidanih
opekom ili od armiranog betona).

-Odreivanje dimenzija temelja vri se iz uslova nosivosti tla

(irina temelja - B) i uslova nosivosti betonskog preseka na
savijanje (visina temelja - H).
2.7.1 TRAKASTI TEMELJI OD NEARMIRANOG BETONA
-irina temelja odreuje se iz uslova dozvoljenih napona:

=V / Ft
gde je:
V zbir svih vertikalnih sila koje deluju na temeljnu
spojnicu,
Ft povrina temeljne spojnice (Ft=B 1.00).
Tada je B = V / z dozv.

-Visina stope temelja odreuje se iz uslova dozvoljenih

napona zatezanja od savijanja na konzolnom prepustu.

2.7.2 TRAKASTI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA

-irina temelja odreuje se istim postupkom kao i kod
temelja od nearmiranog betona.
-Reaktivno optereenje tla od vertikalne sile V je:

s = V / B
Kontrola napona u tlu

-Po usvajanju konanih dimenzija temelja vri se kotrola

napona u tlu, u nivou temeljne spojnice.
-Stvarni napon u tlu ne sme da prekorai dozvoljene
napone.

sz stv. = V / B * 1,0 < sz dozv.