You are on page 1of 117

ZALOŽBA MLADINSKA KNJIGA

SADRŽAJ
Z N A N O S T I TEHNIKA 22 Čemu služi čelik?
22 Kako se proizvodi čelik?
Kako radi stroj za pranje rublja? 22 Kako se vare metali?
": Kako radi hladnjak? 23 Kako se proizvodi staklo?
TI Kako radi stroj za pranje posuđa? 23 Kako se staklo oblikuje i boji?
11 Kako radi vaga? 23 Kako se proizvodi guma?
11 Kako radi mikrovalna pećnica?
12 Kako voda stiže do stanova?
12 Kako se voda pročišćava?
12 Kako sapun pere?
13 Kako rade odvodni kanali i kanalizacija?
13 Kako termos-boca održava stalnu
temperaturu?
13 Kako radi tlačni lonac?
14 Kako se dobiva šećer?
14 Kako se dobiva sol?
14 Kako se proizvodi maslac?
15 Kako se proizvodi kruh?
15 Kako u gazirana pića dolaze mjehurići?
15 Kako se konzervira hrana?

16 Kako rade brava i ključ?


16 Kako radi kućno zvonce?
24 Odakle dolazi zemni plin?
16 Kako radi sat? 24 Kako se dobiva nafta?
17 Kako radi glačalo? 24 Kako radi naftni toranj?
17 Kako radi raspršivač? 25 Kako se proizvodi benzin?
17 Kako radi usisavač za prašinu? 25 Kako se proizvodi plastika?
25 Čemu služi plastika?

26 Kako zrak postaje tekuć?


26 Kako se dobiva ugljen?
26 Kako se upotrebljava ugljen?
27 Kako rade elektrane?
27 Kako električna struja dolazi u
stanove?
28 Kako se iz zemlje uzima energija?
28 Kako rade vjetrenjače?
29 Kako koristimo Sunčevu energiju?
29 Kako rade hidroelektrane?
29 Kako se iz mora uzima energija?
18 Kako radi električna sijalica?
18 Kako radi baterijska svjetiljka? 30 Od čega se dobiva cement?
18 Kako rade osigurači? '.30 Kako se proizvodi beton?
19 Kako radi telefon? :30 Kako se grade neboderi?
19 Kako se može spriječiti prolaz zvuka? 31 Kako se ruše visoke zgrade i dimnjaci?
19 Kako radi centralno grijanje? 31 Kako se grade tuneli?
20 Kako radi gromobran? ;32 Kako se grade mostovi?
20 Kako se u stakleniku zadržava toplina? 32 Kako radi kompresiona bušilica?
20 Kako rade antene? '.32 Kako se grade ceste?
21 Kako radi ulična rasvjeta? ;33 Kako rade roboti?
21 Kako radi kosilica? '.33 . Što rade roboti?
21 Kako rade semafori? ',33 Kako se grade brane?
34 Kako se štavi koža? 45 Čemu služe klavirske papučice?
34 Kako se tka tkanina? 45 Kako na bubnju nastaje zvuk?
34 Kako radi patentni zatvarač?
46 Zašto svijetleće boje svjetle u mraku?
35 Kako se predu tekstilna vlakna?
46 Kako se izrađuju kipovi?
35 Kako se proizvodi lončarska roba?
46 Kako se izlijevaju kipovi i modeli?
36 Kako radi kemijska olovka? 47 Kako se izrađuju mozaici?
36 Kako se proizvodi tinta? 47 Što je kliše?
36 Kako briše gumica? 47 Kako se proizvode boje?
37 Kako radi dizalo?
48 Kako nastaje fotografija?
37 Kako rade pokretne stepenice?
48 Kako u fotoaparatu nastaje slika?
37 Kako radi aparat za gašenje požara?
48 Kako radi svjetlomjer?
49 Kako radi bljeskalica?
49 Kako se rade dijapozitivi?
50 Kako radi filmski projektor?
50 Kako radi filmska kamera?
51 Kako se snimaju crtani filmovi?
51 Kako radi mikrofon?
51 Kako se proizvode gramofonske ploče?
52 Kako radi gramofon?
52 Kako u zvučniku nastaje zvuk?
52 Kako rade stereo uređaji?
53 Kako radi kasetofon?
53 Kako se snimaju kasete?

54 Kako radi gradska radio-veza?


54 Koliko daleko dopiru radio valovi?
54 Kako radi televizijska kamera?
55 Kako radi radio?
55 Kako televizijska slika stiže u naše domove?
56 Kako radi televizor?
38 Kako se tiskaju novine?
56 Kako radi televizor u boji?
38 Kako se proizvodi papir?
56 Kako radi video uređaj?
39 Kako radi četverobojni tiskarski stroj?
57 Što je video-disk?
39 Kako se uvezuju knjige?
57 Kako radi akvalung?
40 Kako radi pisaći stroj? 57 Kako radi padobran?
40 Kako radi teleprinter?
40 Kako se na džepnom računalu prikazuju
brojevi?
41 Kako radi stroj za kopiranje?
41 Kako se na računalima obrađuje tekst?
42 Kako u limenim duhačkim instrumentima
nastaje zvuk?
42 Kako se sviraju drveni duhački
instrumenti?
43 Zašto harfisti koriste papučice?
43 Kako na žicanim instrumentima nastaje
zvuk?
43 Kako u orguljama nastaje zvuk?
44 Kako radi električna gitara?
44 Kako je građena gitara? 58 Kako radi magnet?
44 Kako radi sintesajzer? 58 Što je magnetsko polje?
45 Kako u klaviru nastaje zvuk? 58 Kako erektrična struja protječe žicom?
59 Kako radi akumulator?
59 Kako radi električni motor?
60 Kako radi transformator? PROMET
60 Kako radi elektromagnet?
61 Kako radi tranzistor? 76 Kako vozi brdska željeznica?
61 Kako mikročipovi mogu biti tako mali? 76 Kako radi parna lokomotiva?
61 Kako se rade mikročipovi? 77 Kako radi dizel-električna lokomotiva?
77 Kako radi brza željeznica?
?2 Kako radi digitalni sat?
62 Kako rade računala? 78 Kako lete avioni?
63 Koliko znamenki upotrebljavaju računala? 78 Kako je organizirana kontrola leta?
63 Koliko su brza računala? 79 Kako lete helikopteri?
63 Kako računala govore? 79 Kako avioni okomito uzlijeću i slijeću?

64 Kako radi nuklearni reaktor? 80 Kako se grade brodovi?


64 Zašto je nuklearna energija tako moćna? 80 Kako se kočama love ribe?
65 Kako se atomi mogu podijeliti? 81 Kako radi brodski vijak?
o5 Kako znamo koliko su fosili stari? 81 Kako rade podmornice?
65 Zašto su neke tvari radioaktivne? 82 Kako radi automobilski motor?
66 Kako radi laser? 82 Kako radi mjenjač brzina?
66 Kako brzo putuje svjetlost? 83 Kako rade amortizeri?
66 Kako se upotrebljava ultraljubičasta 83 Kako rade kočnice?
svjetlost? 83 Kako automobili skreću?
67 Što su hologrami?
67 Kako nastaju rendgenske zrake?

68 Zašto nam predmeti pod vodom izgledaju


bližima?
68 Kako radi povećalo?
68 Kako se vidimo u zrcalu?
69 Kako radi periskop?
69 Koliko mikroskop povećava predmete?
69 Kako radi elektronski mikroskop? DALEKO U S V E M I R U
70 Zašto neki predmeti plutaju na vodi? 84 Kako radi teleskop refraktor?
70 Kako radi koloturnik? 84 Kako radi teleskop reflektor?
70 Zašto led pluta na vodi? 85 Kako teleskop slijedi zvijezde?
71 Kako rade hidraulički sistemi? 85 Kako radi radio teleskop?
71 Kako radi girokompas? 85 Kako dobivamo slike svemirskih tijela?
72 Kako radi radar? 86 Kako se lansiraju svemirske letjelice?
72 Kako radi sonar? 86 Kako rade raketni motori?
"2 Kako radi termometar? 87 Kako se orijentiraju svemirske letjelice?
73 Kako se upotrebljava ultrazvuk? 87 Zašto satelit slijedi putanju?
73 Kako se metal širi i sažima? 87 Kako se svemirske letjelice vraćaju na
73 Kako radi termostat? Zemlju?
74 Kako radi eksploziv? 88 Kako astronauti dišu u svemiru?
""4 Kako radi puška? 88 Zašto astronauti nose tlačna odijela?
"4 Kako radi noćni nišan? 88 Kako astronauti razgovaraju?
~5 Kako radi atomska bomba? 89 Kako se astronauti kreću u svemiru?
~5 Kako radi hidrogenska bomba? 89 Što pokreće opremu na svemirskom
"5 Kako projektili pronalaze cilj? brodu?
90 Kako mjerimo udaljenost Mjeseca od
Zemlje?
90 Kako je istražen Mjesec?
90 Kako rade svemirska vozila bez posade?
91 Kako je Apollo stigao na Mjesec?
91 Kako je posada Apolla istražila Mjesec?
91 Kako je radilo mjesečevo vozilo?

92 Kako je istražen Mars?


92 Kako su istraženi vanjski planeti?
93 Kako se lansira raketoplan?
93 Kako se upotrebljava raketoplan?
93 Kako radi svemirski teleskop?

BILJKE I Ž I V O T I N J E
98 Kako biljke proizvode hranu?
98 Kako biljke dišu?
98 Kako se od sjemenke razvija biljka?
99 Kako biljke uzimaju vodu?
99 Kako voda putuje uz stabljiku?
99 Što je transpiracija?
100 Kako nastaje drvo?
PLANET ZEMLJA 100 Kako možemo stablu odrediti starost?
94 Kako se mjere oceanske struje? 100 Kako nastaje kora?
94 Kako se s dna oceana uzimaju uzorci? 101 Kako se hrane parazitske biljke?
95 Kako se mjere visokozračni vjetrovi? 101 Zašto imela raste na drveću?
95 Kako se istražuju orkani?
95 Kako se mjeri širenje morskog dna?

96 Kako nam sateliti šalju poruke o Zemlji?


96 Kako znanstvenici »vide« unutrašnjost
Zemlje?
96 Kako se mjere potresi?
97 Kako se može izmjeriti Zemlja?
97 Kako su nastale različite vrste stijena?
97 Kako se može izmjeriti starost stijena?
102 Kako neke pustinjske biljke preživljavaju suše
'02 Zašto su mnoge pustinjske biljke mesnate?
102 Kako se planinske biljke odupiru hladnoći?
103 Kako biljke žive u slanim močvarama?
103 Kako neke biljke bodu i grebu?
103 Kako se neke biljke penju?
04 Kako se kreće ameba?
104 Kako ptice lete?
"04 Kako se kreću zmije?
105 Kako se kreće papučica?
105 Kako plivaju lignje?
" 35 Kako plivaju ribe?
106 Kako kukci vide?
">06 Kako mačke vide u mraku?
06 Kako se šišmiši snalaze u tami?
107 Kako ribe dišu?
107 Kako ribe »vide« tijelom?
107 Zašto ulješura može dugo izdržati pod
vodom?
108 Kako se gusjenica pretvara u leptira? 114 Kako dišemo?
108 Kako se punoglavac pretvara u žabu? 114 Kako radi srce?
108 Kako pile izlazi iz jajeta? 115 Kako rade umjetno srce i pluća?
109 Kako deve čuvaju vodu? 115 Kako rade mišići?
109 Kako pčela govori drugim pčelama gdje 115 Kako dolazi do patelarnog refleksa?
ima nektara?
109 Kako pčele proizvode med? 116 Čemu služi koža?
116 Od čega su građeni zubi?
116 Kako grizemo hranu?
117 Čemu služi krv?
117 Kako krv brani tijelo od bolesti?
117 Kako zarastaju rane?

118 Što je menstrualni ciklus?


118 Zašto se rađaju blizanci?
119 Kako se razvija djete?
119 Kako se rađaju djeca?
120 Što su djeca iz epruvete?

ČOVJEK
110 Kako vidimo?
110 Kako se ispravlja loš vid?
111 Kako čujemo?
111 Kako održavamo ravnotežu?
111 Kako osjećamo miris i okus?
112 Kako probavljamo hranu?
112 Čemu služi jetra?
112 Kako radi stetoskop?
113 Kako rade bubrezi?
113 Kako radi umjetni bubreg?
113 Kako zarastaju kosti?
< KAKO RADI STROJ ZA
PRANJE RUBLJA?

Rublje se u stroju za pranje


umeće u okrugli bubanj.
Okretanjem bubnja se
međusobno tare i s pomoću
deterdženta pere. Na kraju
se ispire od prljave,
sapunaste vode.

Rublje se u stroju za pranje


više puta pere i ispire, sve
dok ne postane zaista čisto.
Na kraju se brzim
okretanjem bubnja iz rublja
cijedi voda, tako da se
može brzo osušiti.

> K A K O RADI
HLADNJAK?

U stijenkama hladnjaka
nalaze se cijevi ispunjene
hladnom tekućinom što hladi
njegovu unutrašnjost. Crpka
potiskuje tekućinu kroz
cijevi, te ona odvodi toplinu
od hrane i održava stalnu
temperaturu u hladnjaku.

Tekućina što kruži cijevima


lako se pretvara u paru.
Ulaskom u unutrašnjost
hladnjaka, tekućina prolazi
kroz isparivač i pod
sniženim tlakom se
pretvara u paru. Pri
prelasku iz tekućeg stanja u pretvara u tekućinu. Pritom raspršuje. Hladnjak mogu
paru troši se toplina, pa se se oslobađa toplina, koju pokretati električna
para hladi. Ohlađena para možemo osjetiti na toplim energija ili plin.
kruži cijevima u hladnjaku. cijevima sa stražnje strane
Na kraju para stiže u hladnjaka. Tako se toplina
kondenzator, gdje se pod iz hladnjaka ispušta u
povišenim tlakom ponovno okolinu, te se tamo

10
ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADI STRO] ZA (što je mnogo toplije nego


PRANJE P O S U Đ A ? čovjek može podnijeti), iz
mlaznica počnu štrcati
mlazovi vruće vode koji
Posuđe se u stroju za pranje
peru posuđe.
najprije ispire mlazom vruće
vode da se ukloni sva U vodu se mogu dodati
masnoća i prljavština, a deterdženti za rastapanje
zatim se suši na visokoj masnoća i agensi za
temperaturi. ispiranje prljavštine.
Upravljačka jedinica dodaje
te tvari u vodu kad je
Na stroju za pranje posuđa
potrebno i određuje
nalazi se brojčanik za
trajanje programa. Na kraju
Dodešavanje programa za
se grijač može upotrijebiti
pranje i ispiranje. Program
za sušenje posuđa.
ovisi o vrsti posuđa, te o
tome koliko je uprljano.
\ad se voda u grijaču
zagrije do otprilike 70°C

< KAKO RADI V A G A ? su ponekad prilično teški.


U vagi su s kazaljkom ili
brojčanikom povezane
U kućanstvima se za vaganje zupčasta šipka i zupčanik.
namirnica obično Kad opteretimo vagu,
upotrebljava opružna vaga. zupčanik se okreće i
Hrana koju stavimo na kazaljka pokazuje težinu.
pliticu pritišće oprugu, a Plitica je položena na
opruga okreće kazaljku i opruzi, pa pomak kazaljke
pokazuje točnu težinu hrane. ovisi o težini koja pritišće
Kad hranu uklonimo s vage, oprugu.
opruga se opušta i povlači
Elektronska vaga sadrži
kazaljku u prijašnji položaj.
poseban uređaj u kojem pri
opterećenju nastaje
Osobna vaga radi na isti električni signal. Signal
način kao i kuhinjska, ali odlazi u malo računalo koje
ima mnogo jaču oprugu jer izračunava težinu i
se njome važu ljudi, a oni pokazuje je na brojčaniku.

> KAKO RADI zagrijavaju isto kao što nas


MIKROVALNA PEĆNICA? griju Sunčeve zrake.
Međutim, mikrovalovi
Mikrovalna pećnica nema prodiru u hranu, pa se ona
plamenik ili užarenu ploču jednako brzo priprema u
kao električni ili plinski središtu kao i izvana. Dok
štednjak, već jelo je u običnoj pećnici
pripravljamo u metalnoj potrebno duže vrijeme da
kutiji. Kad pritisnemo toplina dopre do središta, u
prekidač, nevidljive toplinske mikrovalnoj se to događa
zrake bombardiraju hranu i trenutno. Zato se u
brzo je pripravljaju. mikrovalnoj pećnici jelo
pripravlja mnogo brže.
Mikrovalna pećnica je naziv U nekim su mikrovalnim
dobila po mikrovalovima, pećnicama ugrađena mala
zrakama koje pripravljaju računala za automatsko
hranu. Nalik su podešavanje temperature i
radiovalovima, a hranu duljine pripravljanja jela.

11
••MM
ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO SE V O D A
PROČIŠĆAVA?

spremište vode Voda iz akumulacija, jezera,


rijeka i bušotina nije uvijek
pitka, pa je na putu do
domova treba pročistiti. U
vodovodu joj se dodaju
spojevi za ubijanje bakterija i
odstranjivanje prljavštine, a
pročišćava se i prolaskom
kroz filtere.

U prvom stupnju
pročišćavanja se
dodavanjem raznih spojeva
iz vode izdvajaju čestice
prljavštine i bakterije.
Spojevi povezuju sitne
A K A K O V O D A STIŽE jezera i rijeka, ili iz čestice u veće nakupine
DO STANOVA? bušotina u zemlji. U koje se talože na dnu
svakom slučaju, radi se o pročišćivača. Preostala
kišnici koja pada na zemlju prašina i bakterije uklanjaju
Voda u stanove dolazi
i otječe u rijeke i jezera, ili se filtriranjem, a zarazne se
podzemnim cijevima.
je tlo upija, puneći klice ubijaju dodavanjem
Obično se dovodi iz velikih
bušotine. klora.
akumulacija u koje pritječe iz
rijeka. Ponekad se voda Voda iz akumulacija, Kvalitet vode postiže se
sprema u spremištu na jezera, rijeka ili bušotina dodavanjem još nekih
uzvisini uz naselje, odakle najprije odlazi u spojeva. Dodaje se,
otječe do domova. pročišćivače. Pročišćena naprimjer, fluor što ojačava
voda sprema se u zube, ili omekšivači za
Akumulacije nastaju spremištima ili vodenim sprečavanje nastanka taloga
pregrađivanjem riječne tornjevima, odakle cijevima u cijevima.
doline branom iza koje se odlazi do stanova. Može
zadržava voda, tvoreći otjecati prirodnim padom,
veliko jezero. Voda se ili se crpi posebnim
može crpsti i izravno iz crpkama.

> KAKO SAPUN PERE? molekulama masnoće. Na


taj način sapun povezuje te
Stvari se zaprljaju kad uza molekule, pa voda rastapa i
njih prijanju prašina i nečiste ispire masnoću.
tvari. Sapunasta voda rastapa Deterdženti i tekućine za
masnoću koju drže te čestice pranje djeluju na isti način
na odjeći. Nakupine čestica kao i sapun.
otplutaju u vodu, a odjeća Sapun se proizvodi
postaje čista. vrenjem kaustične sode sa
životinjskim mastima i
biljnim uljem, primjerice
Odjeću ne možemo oprati kokosovim. Na kraju se
običnom vodom jer se obično dodaju različiti
voda i masnoće ne mirisi i boje.
miješaju. Sapun se sastoji
od dugih, tankih molekula
koje se jednim krajem vežu
s molekulama vode, a
drugim krajem s

12
ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADE
O D V O D N I KANALI I
KANALIZACIJA?

kanalizacija odvodi otpadnu


vodu iz domova, a odvodni
»anali odnose kišnicu dalje
od kuće, gdje je zatim upija
tlo. Otpadna voda iz
kućanstva prolazi
podzemnim cijevima i Ondje se ona pročišćava, te bazenima za taloženje i
pročišćava se. je upija tlo. filtriranje iz vode izdvaja
U gradovima i naseljima kruti otpad. U bazenima se
^ dvorištima seoskih kuća otpadna voda otječe u vodi mogu dodati zrak i
često nalazimo septičke kanalizacijske bakterije koje uništavaju
ame. To su velika cijevi položene ispod ulica. nečistoću. Tada je voda
:odzemna spremišta u koja Njima dotječe do uređaja dovoljno čista da se ispusti
otječe sva otpadna voda. za pročišćavanje, gdje se u u rijeku ili more.

< KAKO T E R M O S - B O C A a vakuum između dviju


ODRŽAVA STALNU stijenki sprečava prolaz
TEMPERATURU? topline. Unutrašnja je
posuda okružena
Termos-boca može održati izolacijskim materijalom
temperaturu pića nekoliko koji usporava gubljenje
sati. U njoj je gubljenje topline. Na taj način toplina
topline smanjeno na vrlo sporo izlazi iz boce.
najmanju moguću mjeru, pa Termos-boca se ne
piće gubi malo topline i dugo upotrebljava samo za
ostaje toplo. održavanje topline. Kao što
toplina sporo izlazi iz boce,
Građom termos-boce je na tako u nju i prodire. Zato
nekoliko načina spriječeno se u njoj mogu držati i
otjecanje topline. hladno piće ili tekući zrak.
Srebrnaste stijenke u boci
odbijaju toplinske zrake
nazad prema unutrašnjosti,

> K A K O RADI TLAČNI može izaći iz lonca, pa se u


LONAC? njemu povećava tlak.
Para je pod visokim
Tlačni ili ekspres lonac je tlakom toplija od one što
• lika posuda s dobro izlazi iz čajnika. Što je tlak
prijanjajućim poklopcem. veći, para je toplija i hrana
Hrana se u njemu kuha u se brže kuha. Na poklopcu
v rio malo vode. Kad se se nalazi ventil koji ispušta
dovoljno zagrije, voda počne paru kad tlak dosegne
ključati i pretvara se u paru određenu granicu. Ventil
koja znatno ubrzava se može podesiti tako da
kuhanje. povećava ili smanjuje tlak,
pa se tako mijenja i
temperatura u loncu.
L tlačnom loncu se hrana
mnogo brže priprema, jer
se u njemu postiže vrlo
\isoka temperatura. Kad
\oda zakipi, nastala para ne
13
ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO SE D O B I V A hladnijim krajevima. U trski


ŠEĆER? se šećer nalazi u stabljici, a
u repi u korijenu.
Šećer se izdvaja iz šećerne U tvornici šećera se trska
trske ili šećerne repe. Trska i melje dok se ne dobije
repa se drobe i miješaju s šećerni sok, koji se zatim
vodom dok se ne otopi biljni čisti u posebim posudama.
šećer. Na kraju se voda Iz repe se šećerni sok
zagrijava, te se iz nje izdvaja rezanjem na ploške
izdvajaju kristali šećera. i uranjanjem u vruću vodu.
Otopina šećera iz trske ili
Šećerna trska je visoka repe se filtrira i zagrijava da
biljka iz porodice trava, se šećer kristalizira. Sirovi
nalik je bambusu i uzgaja šećer je svijetlosmeđe boje,
se u tropskim zemaljama, a bijeli se dobiva ponovnim
dok je šećerna repa rastapanjem, filtriranjem i
korjenasta biljka nalik kristaliziranjem.
mrkvi što se uzgaja u

> KAKO SE D O B I V A
SOL?

Sol je mineral koji nalazimo


u morskoj vodi i tlu. Izdvaja
se ostavljanjem morske vode
u plitkim bazenima na obali.
Voda pod utjecajem sunčeve
topline isparava, a u
bazenima ostaje sol. Može se
vaditi i iz rudnika soli.
vrućoj vodi, te otopina cijevima prodire do
Sol koju dobivamo iz mora odlazi u isparivače. Ondje nalazišta pod zemljom.
ili rudnika nije posve čista. se zagrijava pod smanjenim Kroz cijevi se pušta voda
Da bi je mogli tlakom, te se iz nje koja rastapa sol, a dobivena
upotrebljavati za kuhanje, izdvajaju čisti kristali soli. otopina se crpe na
treba je najprije očistiti. Sol se može vaditi i iz površinu.
Nečista sol se rastapa u bušotina, gdje se posebnim

< KAKO SE P R O I Z V O D I zagrijavanjem pasterizira


MASLAC? (ubijaju se bakterije) da se
ne bi pokvarilo. Potom se
Maslac se proizvodi od vrhnje mućka u posebnom
vrhnja. Vrhnje izdvojeno iz pokretnom bubnju. Čestice
kravljeg mlijeka stavlja se u se skupljaju u veće
pokretni bubanj, gdje se nakupine, stvarajući
mućka i mlati. Tako od maslac. Preostala tekućina
vrhnja nastaje maslac. Prije naziva se mlaćenicom.
pakiranja maslacu se mogu Dobiveni maslac se
dodati sol, da mu se poboljša prema potrebi soli i boji, te
okus, i boja, da postane na kraju reže i pakira.
zlatnožut. Može se napraviti i bez
soli, a ponekad ima
Vrhnje se sastoji od sitnih prirodno lijepu boju pa mu
kuglica masti koje plivaju u ne treba dodavati umjetne.
mlijeku. Izdvaja se
mliječnim centrifugama i

14
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO U GAZIRANA
PIĆA D O L A Z E
MJEHURIĆI?

Otvorimo li gazirano piće, u


njemu se stvaraju mjehurići.
To su mjehurići ugljik
dioksida, plina koji piću daje
peckav okus. Plin se u piće
stavlja u tvornici.

U tvornici se ugljik dioksid


pod visokim tlakom
utiskuje u piće i miješa s
tekućinom. U boci ili
limenci piće ostaje pod
visokim tlakom, pa je plin i
dalje u njemu otopljen.
Međutim, kad otvorimo
A KAKO SE P R O I Z V O D I bocu ili limenku, tlak pada i
KRUH? javlja se poznati zvuk. A KAKO SE
Ugljik dioksid se izdvaja i KONZERVIRA HRANA?
tvori mjehuriće.
Kruh se dobiva od pšenice ili
raži. Zrna se samelju u Gazirano piće možemo Hrana spremljena u limenke
brašno i izmiješaju s dobiti i rastapanjem praha ostaje svježa jer su iz nje
kvascem, vodom, šećerom i za napitak u vodi. Pored izdvojeni zrak i bakterije. Pri
solju, a zatim se mijesi različitih okusa, prah sadrži punjenju s hranom konzerva
tijesto. Tijesto se reže na i spojeve kao što su soda nema poklopac. Poklopac se
komade i peče u pećnici, te bikarbona i Iimunska vari tek kad se odstrane zrak
tako dobivamo štruce kruha. kiselina, koji u dodiru s i bakterije. Sve se to događa
vodom otpuštaju ugljik u tvornici za konzerviranje
dioksid. Nastali plirutvori u hrane.
Tijesto se dobiva
vodi mjehuriće.
miješanjem brašna, kvasca,
šećera i soli s vodom. Kad Hrana se sprema u sterilne
tijesto ostavljamo da limenke da bi ostala
fermentira, kvasac u njemu upotrebljiva i svježa. Ne
stvara mjehuriće ugljik smije biti u dodiru sa
dioksida, pa se ono diže. zrakom, jer se u njemu
Tijesto se tada oblikuje u nalaze bakterije.
štrucu i peče u pećnici. Na U tvornicama prehram­
toplome se još malo benih proizvoda hrana se
podigne, pa je kruh rahliji. priprema u velikim
Visoka temperatura ubija posudama. Prema potrebi
kvaščeve gljivice i kruh se kuha, a zatim odlazi u
zadržava dobiveni oblik. stroj za konzerviranje u koji
Kad se oko njega zapeče neprestano pritječu prazne
kora, kruh je gotov. limenke. Hrana se
Kad se ohladi, pekar ga pohranjuje u limenke i
može narezati i umotati. zalijeva umakom ili
Postoje različite vrste sirupom. Iz limenke se
kruha, ovisno o brašnu od uklanja zrak i na nju se vari
kojeg se mijesi. poklopac. Potom se
limenke zagrijavaju da bi se
hrana sterilizirala.
U nekim slučajevima se
limenke i hrana steriliziraju
prije punjenja.
15
ZNANOST I TEHNIKA

> K A K O RADE BRAVA I


KLJUČ?

Zaključamo li vrata, zasun


proviruje iz brave i ulazi u
utor na okviru, a
otključavanjem se vraća na
prijašnje mjesto. Kad u bravu
umetnemo ključ, zasun se
oslobađa i tada ga okretanjem ZASUNSKA BRAVA
ključa možemo pomicati.
za ostale dijelove brave da se zasun ne može pomicati.
U cilindričnoj bravi kakva je se ne bi mogao pomicati. Okretanjem ključa, poluge
Yaleova (po izumitelju Zasunska brava se sastoji se podižu i poravnavaju, te
Louisu Yaleu) okreće se od niza poluga koje drže oslobađaju zasun. Ključ
cijelo središte. Ključ podiže zasun otvorenim ili uvlači i izvlači zasun, te
niz čepića koji inače zatvorenim. Opruge drže tako otključava i zaključava
učvršćuju središnji cilindar poluge u položaju u kojem vrata.

< K A K O RADI K U Ć N O kroz elektromagnet stvara


ZVONCE? se magnetsko polje. Polje
pobuđuje kotvu, te ona
Pritiskom na dugme, kroz udara o zvonce. Veza
kućno zvonce počinje teći između izvora električne
električna struja. Struja struje i elektromagneta se
pokreće magnet koji prekida, struja prestaje teći
pobuđuje kotvu, te ona i opruga vraća kotvu u
udara po zvonu. Postoje i prvotni položaj. Međutim,
zvonca koja umjesto ubrzo se veza ponovno
električne struje ostvaruje i struja pokreće
upotrebljavaju satni elektromagnet. Zvonce
mehanizam. zazvoni i opet prekida
vezu.
Dugme električnog zvonca Na taj način zvonce zvoni
je prekidač što povezuje onoliko dugo koliko
izvor električne struje i pritišćemo prekidač.
zvonce. Prolaskom struje

t> K A K O RADI SAT? obješen uteg. Uteg polako


klizi, okrećući valjak.
U satu na navijanje kazaljke Hodnim regulatorom
pokreću opruga ili uteg. upravlja zapinjač povezan s
Zupčanik veliku kazaljku klatnom koje se
okreće 12 puta brže od male. ravnomjerno ljulja. Pritom
Klatno ili slična naprava zapinjač oslobađa zupce
održavaju stalnu brzinu hodnog regulatora i on se
pomicanja kazaljki da bi sat pomiče.
išao točno. U električnom Na taj se način hodni
satu kazaljke pomiče regulator okreće pravilnom
električni motor. brzinom, kao i kazaljke
koje su s njime povezane
U satu s klatnom nalazi se zupčanikom.
zupčanik koji zovemo
hodnim regulatorom.
Pokreće ga napeta opruga
ili valjak na kojem je
16
:NANOST I TEHNIKA

> K A K O RADI
GLAČALO?

Vruće glačalo izravnava


izgužvanu odjeću. Većinu
glačala pokreće električna
energija. U glačalu se nalazi
grijač poput onog u sobnoj
peći, ali ne toliko vruć. Parno
glačalo proizvodi paru što
lagano vlazi odjeću, te tako
olakšava izravnavanje većih
nabora. grijaćeg tijela i tako ga vrhu glačala otvara ventil i
kontrolirano zagrijava. omogućuje izlaz pare kroz
Električno glačalo ima Parno glačalo sadrži otvor na osnovici. Nije li
r
egulator topline koji šalje spremnik s vodom koju dugme pritisnuto, para ne
odgovarajuću količinu grijaće tijelo zagrijava i izlazi i glačalo ne vlazi
električne struje do pretvara u paru. Dugme na odjeću.

plin pod < K A K O RADI ne rastapa se u tekućini. Na


RASPRŠIVAČ? vrhu boce nalazi se ventil s
oprugom koja ga zatvara.
Pritisnete li ventil na vrhu Raspršivači se koriste za
boce, kroz otvor izlazi sprej. raspršivanje boja, parfema,
Sprej je mlaz raspršenih tekućina za poliranje,
kapljica tekućine. Limenka je sredstava za čišćenje,
ispunjena plinom koji pod pesticida i brojnih drugih
visokim tlakom tjera tekućih proizvoda.
tekućinu prema gore. Budući da je plin pod
Pritiskom na ventil oslobađa visokim tlakom, limenku
se prolaz i tekućina izlazi valja sklanjati od izvora
raspršujući se. topline jer bi mogla
eksplodirati.
Boca sa sprejom ispunjena
je plinom koji tjera
tekućinu prema gore. Radi
ventil se o plinu koji nije štetan i

> K A K O RADI
USISAVAČ ZA P R A Š I N U ?

Usisavač na jednom kraju


uvlači zrak zajedno s
česticama prašine i
prljavštine, koje se
zaustavljaju u vreći u
usisavaču. Sadrži električni
motor koji okreće ventilatore
i na taj način uvlači zrak.

Neki usisavači imaju četke


što skupljaju prašinu s jer ventilatori istjeruju zrak, prljavština se zadržava u
poda ili saga. pa u njega ulazi svježi zrak filteru i posebnoj
Kod drugih motor donoseći sa sobom prašinu papirnatoj vrećici.
pokreće četke. U usisavaču i prljavštinu. Da ne bi
nastaje djelomični vakuum oštetila motor i ventilatore,
ZNANOST ITEHNK

< KAKO RADI ispunjena plinom,


ELEKTRIČNA SIJALICA? primjerice argonom, koji
ne reagira na volfram. Kad
Pritiskom na prekidač bi u žarulju ušao zrak,
zatvara se strujni krug i volfram bi pod utjecajem
električna struja protječe do kisika oksidirao, i žarna nit
sijalice. U sijalici se nalazi bi trenutno pregorjela.
tanka žarna nit koja se Žarna nit je sjajna jer se
prolaskom struje užari i opire prolasku električne
počne svijetliti. struje. Porastom otpora nit
stakleno se jače zagrijava i snažnije
podnožje Žarna nit načinjena je od svijetli. Jaka sijalica troši
volframa. To je metal vrlo više električne energije od
visokog tališta, pa se žarna slabe, a snagu joj mjerimo
grlo vatima. Za prostoriju
sijalice H nit ne rastali čak ni kad
električna dosegne temperaturu pri srednje veličine dovoljna je
energija iz kojoj sjaji bijelom sijalica od 100 vata.
glavnog voda
svjetlošću. Sijalica je

> KAKO RADI


BATERIJSKA SVJETILJKA?
kućište od cinka
Sijalica baterijske svjetiljke se
uključi kad kroz nju poteče
struja iz galvanskog članka
(baterije). Iza sijalice se
nalazi zakrivljeno zrcalo koje
odbija svjetlosne zrake i
usmjerava ih prema van.
sloj magnezij dioksida
Sijalica za baterijsku amonij klorid u obliku paste
svjetiljku slična je spojevi koji, kad je Reflektorsko zrcalo u
električnoj, ali joj je za rad svjetiljka uključena, pozadini i leća ispred
dovoljna struja napona proizvode električnu sijalice skupljaju svjetlosne
nekoliko volti. Struja dolazi struju. Galvanski članci su zrake u snop. Na obasja­
iz galvanskih članaka. U prekidačem povezani sa nom predmetu obično
njima se nalaze kemijski sijalicom. se vide obrisi žarne niti.

pregorjeli < KAKO RADE u električnu mrežu. Počne


novi osigurač osigurač li struja u krugu nekog
OSIGURAČI?
električnog uređaja naglo
jačati, žica u osiguraču se
Osigurače nalazimo u
tali i prekida tok struje. To
električnim utičnicama. To
se obično događa prilikom
su male cijevi kroz koje
kvarova. Kad ne bi bilo
prolazi tanka žica. Prolaskom
osigurača, struja bi
prejake struje kroz osigurač
žica nastavila jačati i stroj ili
žica se zapali i rastali, te se
električna mreža bi se
dotok struje prekida prije
pregrijali.
nego dođe do veće štete.
Jačina osigurača mjeri se
amperima. To je jakost
Svi glavni električni vodovi struje koju uređaji
su na ulasku u kuću normalno troše. Osigurači
povezani nizom osigurača. štife osjetljive električne
Pored toga, osigurače dijelove od kvarova.
nalazimo u utičnicama i
svim strojevima uključenim

18
ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADI električna struja, a zrnca


TELEFON? mijenjaju njenu jakost.
Izmjenična struja odlazi
lud razgovaramo telefonom, telefonskom žicom do
u mikrofonu se stvara signal i prijemnika, a on je šalje do
žicama putuje do drugog malog zvučnika u školjci
elefona. Kad stigne do slušalice drugog telefona.
• Ijke slušalice, sugovornik U zvučniku se nalazi
čuje naš glas. Povratna elektromagnet koji
poruka putuje na isti način. prolaskom izmjenične
struje pobuđuje opnu.
Donji dio slušalice sadrži Titranjem opne stvaraju se
~ali mikrofon. Ispred njega opet zvučni valovi i
se nalazi opna koja pod sugovornik čuje glas.
stjecajem zvučnih valova
govora titra i pritišće
-gljena zrnca u mikrofonu.
\roz mikrofon teče

< KAKOSEMOZE udaljenostima zvukovi


SPRIJEČITI PROLAZ slabe, pa prolaskom kroz
ZVUKA? debele zidove postaju
znatno tiši. Prozorsko
staklo je pretanko da bi
Zvučni valovi se probijaju spriječilo prolaz zvuka, ali
kroz prozorska stakla, ali ih ga dva stakla razmaknuta
tkanina upija pa navlačenjem dvadesetak centimetara
prozorskih zavjesa možemo mogu znatno oslabiti.
utišati zvukove što dolaze
izvana. Dvostruki prozori Mekani materijali poput
također sprečavaju prolaz tkanine upijaju zvučne
zvuka. valove. Zato prostorije
poput studija za snimanje
obično nemaju prozore, a
Zvučni valovi putuju zidovi i strop su im obloženi
zrakom, ali i tvrdim tvarima koji upijaju zvučne
materijalima poput stakla, valove, naprimjer plutom ili
kamena ili opeke. spužvastom gumom.
Međutim, na većim

> KAKO RADI može zagrijavati s pomoću


CENTRALNO G R I J A N J E ? plina, ugljena ili nafte.
Istovremeno se grije i voda
Centralno grijanje koja teče kroz slavinu za
upotrebljavamo za grijanje toplu vodu. Vruću vodu
kuća i zgrada. U svakoj kroz cijevi tjeraju posebne
prostoriji nalazi se grijalica crpke.
koja koristi toplinu iz kotla ili Neke kuće i zgrade griju
nekog drugog zajedničkog se vrućim zrakom.
izvora. Grijalice zagrijavaju Ventilatori tjeraju zrak iz
sobu do određene središnje grijalice kroz
temperature, a tada se cijevi do soba. Sustavi što
automatski isključuju. rade na električnu struju
sastoje se od radijatora
Većina sustava centralnog koje zagrijava električna
grijanja upotrebljava za energija, ili od električnih
grijanje radijatora vruću grijalica ugrađenih u podu
vodu. Voda se u kotlu ili stropu.

19
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI naboj iz oblaka prolazi


GROMOBRAN? uskom prugom zraka do
tla, uzrokujući bljesak.
Munja je divovska iskra što Munje udaraju o visoke
putuje između oblaka i tla. zgrade, pa se na njih
Da udar munje ne bi načinio postavljaju gromobrani. Na
neku štetu, na nekim šiljku gromobrana stvara se
zgradama se postavljaju
gromobrani. To su duge
jako električno polje koje
privlači atmosferski naboj. mu
metalne trake koje provode Kad munja udari u
elektricitet u zemlju. gromobran, elektricitet
prolazi metalnom trakom u električni naboj
Za oluja se u oblacima zemlju, a zgrada ostaje
nagomilava golem neoštećena.
električni naboj, a na tlu se
istovremeno stvara
protunaboj. Kad električna —
gromobran
napetost postane prevelika,

< KAKO SE U toplinske zrake, pa se zato


STAKLENIKU Z A D R Ž A V A nikada znatno ne zagrije.
TOPLINA? U stakleniku staklo
sunčeve zrake sprečava prolaz topline
U stakleniku je uvijek toplije koja isijava iz tla i biljaka.
nego na otvorenom, pa ih Toplinske zrake ne mogu
toplotne zrake izići, pa je u stakleniku
iz biljaka vrtlari upotrebljavaju za
uzgajanje biljaka. Toplinske toplije nego na otvorenom.
zrake iz svemira prolaze kroz To se događa zbog razlike
staklo i ulaze u staklenik. između zraka koje dolaze
Međutim, više ne mogu izaći, sa Sunca i onih iz biljaka.
pa griju staklenik. Zrake se razlikuju jer je
Sunce vrlo vruće, a biljke
nisu.
Toplinske zrake dolaze sa
Sunca čak i kad je oblačno.
One griju unutrašnjost
staklenika kao što griju tlo.
Međutim, tlo ispušta

> KAKO RADE ANTENE? oblikovane da skupljaju što


jače signale i obično se
okreću prema predajniku.
Da bi televizor ili radio radili, Ako je predajnik udaljen,
moraju imati antenu. Antena antena mora biti prilično
skuplja televizijske ili radio velika. Za radio je obično
signale što putuju zrakom. U dovoljan metalni štap
anteni se signali mijenjaju u ugrađen u kućište, dok
slabe električne impulse, koje televizor treba jače signale,
prijemnik pretvara u sliku i pa se televizijske antene
zvuk. sastoje od nekoliko
metalnih sipki koje
Televizijski i radio signali su omogućuju bolji prijem.
nevidljive zrake koje Tanjuraste antene skupljaju
odašilje predajnik. U signale sa satelita.
dodiru s metalnim
predmetom zrake
proizvode slabe električne
impulse. Antene su tako
20
ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADI U L I Č N A V KAKO RADE


RASVJETA? SEMAFORI?

Većina uličnih svjetiljki radi U semaforima su ugrađene


na električnu struju. Neke crvena, žuta i zelena sijalica.
imaju žarulju poput one u Njihovim radom upravlja
sobnoj svjetiljci. Iza žarulje kontrolna jedinica s
se nalazi zrcalo koje mjeračom vremena ili malim
usmjerava svjetlost na ulicu. računalom. Detektori na ulici
Druge imaju plinske cijevi javljaju računalu koliko
koje prolaskom električne vozila prilazi semaforu i ono
struje počnu svijetliti. mijenja svjetlo.

Narančastu svjetlost daju Na nekim se semaforima


natrijeve sijalice. Sastoje se svjetlo mijenja u određeno
od cijevi ispunjenih vrijeme. To su obično
natrijem i plemenitim privremeni semafori za
plinom neonom. usmjeravanje prometa oko
Prolaskom električne struje neke prepreke na putu.
kroz cijev neon se užari i Ponekad se niz tempiranih
A KAKO RADI
sjaji crvenom svjetlošću. semafora može povezati,
Pritom se cijev ugrije, pa KOSILICA? pa kroz tu ulicu promet
natrij isparava. Natrijeva teče određenom brzinom
para miješa se s neonom i Kosilica reže travu oštrim bez zaustavljanja.
svjetlost postaje noževima. Kod cilindrične Većinom semafora
narančasta. Natrijeve kosilice lopatice su upravljaju računala
sijalice daju jaku svjetlost a raspoređene u valjak što se povezana s detektorima na
koriste malo energije. okreče i potiskuje travu ulici i središnjim računalom
Bijelu svjetlost daju živi­ prema nepomičnom nožu. za kontrolu prometa.
ne sijalice koje su umjesto Lopatice rotacijske kosilice se Detektori sadrže električne
natrijem ispunjene živom. okreću i izravno sijeku travu. krugove u kojima se
Živina para proizvodi Kosilicu može pokretati prolaskom metalnog vozila
nevidljive ultraljubičaste benzinski motor ili električna stvara signal. Središnje
zrake. Unutrašnjost sijalice struja. računalo upravlja nizom
obložena je florescentnom semafora i omogućuje
tvari koja pod utjecajem Na cilindričnoj kosilici dobar tok prometa.
ultraljubičastih zraka valjkaste lopatice i
počinje svijetliti. nepomičan nož sijeku travu
poput škara. Valjak okreću
kotači, a kod nekih kosilica
kotači služe i za ravnanje
trave. Na kosilicu se može
pričvrstiti dodatak za
skupljanje odrezane trave.
Cilindrične kosilice se
mogu gurati ručno ili ih
pokreću mali benzinski ili
električni motori. Postoje i
velike kosilice u koje se
vrtlar može popeti.
Rotacijske kosilice imaju
niz horizontalnih lopatica
koje pokreće električni ili
benzinski motor. Neke
rotacijske kosilice stvaraju
zračni jastuk, pa prilikom
košenja lebde iznad trave.

21
ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO SE P R O I Z V O D I
ČELIK?

Čelik se proizvodi od
željezne rude, minerala što
se vadi iz zemlje. Miješanjem
rude s koksom i vapnencom
te zagrijavanjem u visokoj
peći dobiva se sirovo željezo,
a dodavanjem plinovitog
kisika nastaje čelik.

Zagrijavanjem željezne
rude, koksa i vapnenca u
visokoj peći nastaje
mješavina željeza i ugljika
koju zovemo sirovim
željezom. Koks oslobađa
ugljik, a vapnenac veže sve
otpadne tvari. Spuštajući se
A C E M U SLUZI ČELIK? Čelik se dobiva miješanjem u peći, mješavina željezne
čistog željeza s ugljikom. rude prolazi kroz mlaz
Čelik je najvažniji metal. Od Ovisno o namjeni, u vrućeg zraka. Na dnu
njega se rade mnoge stvari, čelik se mogu dodati visoke peći skuplja se
od velikih mostova, brodova različiti metali. Neki daju rastaljeno sirovo željezo.
i okosnica zgrada, do čeliku čvrstoću, tako da se Vrući plinovi što se
malenih predmeta poput ne može brzo istrošiti. razvijaju na vrhu visoke
igala. Većina metalnih Takav čelik je koristan za peći zagrijavaju zrak koji u
predmeta izrađena je od pokretne dijelove strojeva, mlazu ulazi u peć.
čelika. primjerice zupčanike. Sirovo željezo sadrži
Dodatkom drugih metala previše ugljika, pa se on
Čelik se često koristi jer je čelik postaje vrlo elastičan izdvaja dodavanjem kisika.
jeftin, ali tvrd i jak. Jeftin je pa se koristi za opruge, ili Prije toga mogu se dodati i
jer se dobiva od željeza, je otporan na toplinu i rđu, otpaci željeza. Proizvedeni
kojeg u prirodi ima mnogo. pa se od njega proizvode se čelik lijeva u kalupe da
Čisto željezo se spremnici i cijevi. bi se dobili čelični blokovi.
upotrebljava znatno manje
jer nije dovoljno čvrsto.

> KAKO SE VARE plamen. Plamenik se napaja


METALI? i kisikom koji plamen čini
toliko vrućim da se može
Varenjem se spajaju metalni koristiti čak i pod vodom.
predmeti. Metal se na mjestu Drugi način varenja je s
spoja zagrijava posebnom pomoću elektriciteta. Na
spravom sve dok se mjestu spoja se kroz metale
površinski sloj ne rastali i pušta snažna električna
razlije preko komada koji struja koja tali metale i
spajamo. Kad se ponovno povezuje dva komada. Za
stvrdnu, metali su čvrsto varenje se može koristiti i
spojeni. metalni štapić što se tali,
ispunjava prostor među
Metali se mogu variti metalima i učvršćuje spoj.
plamenikom u kojem Jaka svjetlost može oštetiti
sagorijevanjem plinova, oči, pa varioci nose tamne
primjerice acetilena ili zaštitne naočale ili masku.
vodika, nastaje vrući
22
ZNANOST I TEHNIKA

> K A K O SE P R O I Z V O D I
STAKLO?

Staklo se proizvodi od
pijeska, kalcija i natrija.
Miješanjem i zagrijavanjem
tih sirovina u peći dobiva se
talina stakla. Prije nego što se
ohladi, staklo je meko i lako
ga je oblikovati. Tada se u
njega mogu dodati i drugi
sastojci koji ga čine čvršćim
ili ga bojaju.
kamenolomima. Natrij se sijalica i mnogih drugih
dobiva iz soli, dok kalcij staklenih predmeta.
Za proizvodnju stakla potječe iz vapnenca. Staklo Otporno staklo za posude
upotrebljava se vrlo čisti izrađeno od tih triju za kuhanje dobiva se dodat­
pijesak dobiven iz sirovina koristi se za kom boraksa, dok se u staklo
pješčenjaka iskopanog u proizvodnju boca, prozora, za leće dodaje kalij.

< K A K O SE STAKLO kobalta dobiva tamnoplavo,


OBLIKUJE I BOJI? a dodatkom bakra
žarkocrveno staklo.
Kod proizvodnje obojenog Prozorsko staklo oblikuje
stakla osnovnim sirovinama se valjanjem rastaljene
dodaju se metali. staklene mase. Valjci hlade
Staklopuhači dugim cijevima staklenu talinu i valjaju je u
upuhuju zrak u staklenu ploču koja se zatim
talinu, oblikujući je u posebnim postupcima
različite predmete kao što su, učvršćuje, brusi i glača.
naprimjer, vaze. Lijevano staklo proizvodi
se lijevanjem staklene
taline na rastaljeni metal.
Za proizvodnju zelenog
Staklo je toplije od metala
stakla za boce koristi se pa se raspoređuje po
pijesak što sadrži željezo. površini, tvoreći ravnu
Različiti metali daju staklu ploču.
različite boje. Tako se,
naprimjer, dodatkom

D> K A K O SE P R O I Z V O D I
GUMA?

Dio gume proizvodi se od


soka gumijevca, vrste drveća
što raste u toplim tropskim
predjelima. Zarezivanjem
kore tog drveća dobiva se
tekućina zvana lateks. Iz
lateksa se izdavaja guma i
oblikuje se u različite
predmete. Međutim, danas
se većina gume proizvodi na njem kora gumijevca. Sirova Zatim se stavlja u posebne
umjetan način. se guma može načiniti i od strojeve, te se u njima
nekih kemijskih spojeva. prerađuje u različite
Mliječni sok ili lateks, od Sirova guma se miješa s proizvode, primjerice
kojeg se proizvodi sirova bojama i spojevima koji je automobilske gume ili
guma, skuplja se zareziva- učvršćuju i čine trajnijom. gumena crijeva.
23
ZNANOST I TEHNIKA

A ODAKLE DOLAZI A K A K O SE D O B I V A A KAKO RADI NAFTNI


Z E M N I PLIN? NAFTA? TORANJ?

Zemni plin vadi se iz slojeva Pod zemljom i morima leže Naftni toranj je visoka
pod zemljom i morima. Iz velika naftna ležišta. konstrukcija kroz koju se
bušotina plin cijevima stiže u Pronalaze se instrumentima spušta dugačka bušilica. Na
stanove, gdje se koristi kao koji istražuju podzemne moru se tornjevi postavljaju
energija za kuhanje i grijanje. stijene. Da bi se nafta izvadi­ na platformama koje plivaju
Zemni se plin upotrebljava i la, u zemlji se buši rupa i kroz na površini i odozgo buše
u tvornicama za proizvodnju nju se spuštaju cijevi. U nekim morsko dno.
goriva i plastike. slučajevim nafta istječe sama,
ali je ponekad treba crpsti. Većina bušilica ima
Zemni plin nalazimo u zupčasto svrdlo za
ležištima duboko ispod Nafta se pronalazi probijanje stijena. Svrdlo je
Zemljine površine. Nastaje seizmičkim mjerenjem. pričvršćeno na kraju duge
od ostataka životinja i Znanstvenici na površinu rotirajuće osovine koja se
biljaka koje su živjele prije Zemlje ispuštaju mali neprestano produljuje sve
mnogo milijuna godina. naboj, stvarajući udarne dok ne dosegne naftonosni
Plin se zadržava u slojevima valove koji putuju prema sloj. Da se spriječi
stijena, najčešće zajedno s središtu Zemlje. Kad naiđu urušavanje, u bušotinu se
naftom. Vadi se na isti na stijene, valovi se odbijaju spuštaju zaštitne cijevi.
način kao nafta i cijevima i vraćaju na površinu. Anali­ Kad se dosegne ležište, u
prenosi do domova i zom valova znanstvenici bušotinu se spuštaju
tvornica. dobivaju sliku podzemnih naftovodne cijevi kojima
Zemni plin se uglavnom stijena. Nafta se obično nafta odlazi do spremišta.
sastoji od metana koji skuplja između nepropus­ Platforme se ponekad
nema mirisa. Da bi se nih stijena, pokrivena podupiru nogama, iako se,
puštanje plina moglo brzo i slojem zemnog plina. ako je more preduboko,
lako otkriti, u plin što ga Kad se pronađe nalazište, mogu učvrstiti samo
upotrebljavamo kao gorivo radnici okretnom bušilicom sidrom.
dodaje se mala količina probijaju stijene, prodirući Izvađena nafta se do
tvari jakog mirisa. prema nafti. Tada u kopna može odvoditi
Metan iz zemnog plina bušotinu spuštaju cijevi. naftovodom ili tankerima.
upotrebljava se i u proiz­ Nafta se diže uz cijevi, te
vodnji metilnog alkohola naftovodom otječe u
te goriva poput butana, a spremnike. U početku se
također je i izvor helija. sama uzdiže zbog
prirodnog tlaka.

24
< KAKO SE P R O I Z V O D I s benzinom, ali imaju više
BENZIN? točke vrelišta. Para se
uzdizanjem hladi i
kondenzira na različitim
Benzin se izdvaja iz nafte
razinama, te otječe kroz
izvađene iz ležišta duboko
cijevi.
pod zemljom ili morem. U
rafineriji se nafta zagrijava i Preostala teška nafta se
šalje u stup za destilaciju. postupkom »krekiranja«
Benzin isparava i u obliku zagrijava pod visokim
pare prelazi u kondenzator, tlakom i razlaže na benzin i
gdje se hladi i ponovno plinove, primjerice etilen
pretvara u tekućinu. koji se upotrebljava u
proizvodnji plastike.
Međutim, dobiveni plinovi
Benzin nije jedini produkt se isto tako mogu podvrći
destilacije nafte. Tim još jednom postupku,
procesom nastaju i parafin, reformiranju, i tako
kerozin i maziva ulja. Ti preraditi u benzin.
sastojci isparavaju zajedno

> KAKO SE P R O I Z V O D I
PLASTIKA?

Plastika se proizvodi od
kemijskih spojeva izdvojenih
iz nafte i ugljena. Zagrijava­
njem ti spojevi međusobno
reagiraju, stvarajući plastiku
koja se zatim oblikuje u razli­
čite predmete. Plastika može
biti mekana ili kruta.

Spojevi od kojih se
proizvodi plastika građeni
su od vrlo malih molekula.
Zagrijavanjem se male
molekule povezuju u duge
lance i tvore velike moleku­
le. Tako se, naprimjer,
molekule etilena povezuju A Č E M U SLUŽI gramofonskih ploča, politen
u duge lance i tvore jednu PLASTIKA? za izradu filma i posuda,
vrstu plastike - polietilen. polifluoroetilen za teflonsko
Tvari čije molekule tvore Mnogo je vrsta plastike, a posuđe i najlon za užad.
duge lance zovemo polime- svaka se upotrebljava na Kod termoreaktivne
rima, pa većina plastika nosi drukčiji način. Plastika može plastike se dugi lanci
ime s prefiksom poli-. biti mekana ili tvrda, kruta ili povezuju i sprečavaju
Razlikujemo dvije vrste podatna, prozirna ili svijanje, pa je ona zato
plastike. Kod proizvodnje obojena. Zato se od plastike tvrda i kruta. U njih
termoreaktivne plastike izrađuju najrazličitiji predme­ ubrajamo melamin za
rastaljena smjesa izlijeva se ti, između ostaloga konopci, izradu pribora za jelo,
u kalupe, gdje se odjeća, boje i ljepila. tekuću plastiku što se
hlađenjem ukrućuje i upotrebljava za prevlačenje
zadržava određeni oblik. Termoplastična plastika je tkanine ili kao dodatak
Termoplastična plastika meka i podatna jer se njeni bojama', te epoksilne smole
zagrijavanjem omekša, pa dugi molekulski lanci mogu koje ukrućivanjem lijepe
se na taj način može svijati. U takvu plastiku predmete. Umjetna guma
mijenjati njen oblik. ubrajamo vi n i I za izradu je vrsta plastike nalik gumi.

25
ZNANOST I TEHNIKA

V K A K O SE D O B I V A
UGLJEN?

Ugljen nalazimo u
podzemnim ležištima. Za
vađenje ugljena iz
površinskih slojeva
upotrebljava se površinski
kop, dok se iz ležišta
smještenim duboko pod
Zemljinom površinom ugljen
vadi jamskim kopom.

U slučaju otvorenog kopa


do ugljenog ležišta prodire
se velikim bagerom. Tada
se ugljen minira, a
odlomljeni komadi se
A KAKO ZRAK POSTAJE odvoze u postrojenja za
TEKUĆ? preradu gdje se ispiru i A KAKO SE
razvrstavaju prema veličini. UPOTREBLJAVA U G L J E N ?
Zrak postaje tekuć kad se U jamskom se rudniku
ohladi do temperature od do rudne žile kopaju okna. U nekim se stanovima ugljen
oko - 200°C, jer tada svi Rudari se voznom košarom upotrebljava za grijanje, a u
plinovi od kojih se on sastoji spuštaju do čela rudnika, plinari se od njega proizvodi
prelaze u tekućinu. Tekući gdje posebnim strojevima gradski plin. Plin se cijevima
zrak se proizvodi u posebnim režu komade ugljena i šalju dovodi do stanova i
strojevima što rade na ih tekućom vrpcom do upotrebljava za kuhanje i
principu hladnjaka, a čuva se podzemnog kolosijeka. grijanje. Od ugljena se
u termos bocama. Ugljen se vagonima prevozi dobiva i koks, a koristi se i za
do okna, te se podiže na proizvodnju plastike, lijekova
Tekući zrak se proizvodi površinu do postrojenja za i boja.
tlačenjem, odvođenjem ispiranje i grupiranje.
topline nastale pri tlačenju, Divovski ventilatori Koks je gorivo nastalo
te njegovim ponovnim usisavaju ustajali zrak u zagrijavanjem ugljena u
širenjem. Naglim širenjem tunelima i zamjenjuju ga peći. Ugljen pritom ne
zrak se hladi. Kad nakon svježim. Radilišta se izgara, već se razlaže na
više uzastopnih ponavljanja ponekad prostiru više koks, sirovi katran i koksni
postupka temperatura kilometara pod zemljom. plin. Koks se upotrebljava u
zraka padne do - 200°C, pli­ klinke proizvodnji željeza i čelika,
noviti dušik i kisik prelaze sirovi katran za prevlačenje
u tekućinu. Postupak ulica, a koksni plin kao
se koristi za dobivanje gorivo u stanovima i
dušika i kisika iz zraka. industriji.
Isparavanjem tekućeg Međutim, katran i koksni
zraka mogu se razdvojiti plin sadrže korisne
plinovi od kojih se sastoji. kemijske spojeve. Oni se
Uštrcavanjem tekućeg izdvajaju i upotrebljavaju u
dušika može se smrznuti proizvodnji plastike, boja,
tlo, pa ga graditelji lijekova, gnojiva i
upotrebljavaju za iskapanje insekticida.
vodom isprane zemlje. Neki se spojevi mogu
Tekući kisik se upotrebljava dobiti i drukčijom obradom
kao gorivo za rakete, a ugljena. Zagrijavanjem s
miješanjem tekućeg kisika vodikom, naprimjer,
sa zapaljivim tvarima nastaju ugljikovodici koji se
proizvode se eksplozivi. upotrebljavaju kao gorivo.
26
ZNANOST I TEHNIKA

7 K A K O RADE obično upotrebljava ugljen, U generatoru osovina


ELEKTRANE? nafta ili plin koji se u parne turbina okreće
elektranu dopremaju elektromagnet. Mali
Električna struja se proizvodi posebnim cijevima. generator napaja
u elektranama. Tamo se u Međutim, u nuklearnim se elektromagnet, te on
golemim generatorima elektranama za zagrijavanje proizvodi snažno
neprestano okreću veliki kotla upotrebljava magnetsko polje. Vrtnjom
magneti, stvarajući u žicanoj nuklearni reaktor. Para magnetsko polje prelazi
zavojnici električnu struju. prolazi kroz turbinu i preko žice omotane oko
Generator pokreće parna okreće njene lopatice. Tada elektromagneta, stvarajući
turbina. Para nastaje u kodo­ odlazi do rashladnih u zavojnici jaku električnu
vima koji kao gorivo upotre­ tornjeva i kondenzira se u struju. Proizvedena struja
bljavaju ugljen ili naftu. vodu. Topla voda se iz otječe do transformatora
rashladnih tornjeva vraća u gdje joj se povećava napon,
U kotlu se para tlači i kotao, pa se na taj način te odlazi u električne
pregrijava. Kao gorivo se štedi voda i gorivo. vodove.

A KAKO ELEKTRIČNA Električni vodovi gube kroz transformator i napon


STRUJA D O L A Z I U energiju ako kroz njih joj se snižava. Tvornice
STANOVE? protječe struja niskog mogu preuzeti struju
napona, pa na izlazu iz napona nekoliko tisuća
elektrane struja prolazi volti, dok se u kućanstvima
Električna struja teče kroz transformator gdje se upotrebljava struja napona
električnim vodovima do njen napon povisuje na između 100 i 250 volti.
stanova i tvornica. Struja 400.000 ili više volti. Iz Transformatori za sniža­
visokog napona prolazi transformatora struja odlazi vanje napona smješteni
podzemnim ili nadzemnim u mrežu visokonaponskih su u područnim stanicama.
vodovima do transformatora električnih vodova koji je Iz područnih stanica se
i područnih stanica, gdje se razvode po okolnom struja obično razvodi pod­
mijenja u struju niskog području. zemnim kablovima, iako se
napona koju koristimo u Kad stigne do odredišta, za veće udaljenosti mogu
domovima. struja još jednom prolazi koristiti i nadzemni kablovi.
ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO SE IZ ZEMLJE uglavnom na Islandu, u


U Z I M A ENERGIJA? Italiji, Novom Zelandu,
Japanu i SAD. To su
Unutrašnjost Zemlje je vrlo vulkanska područja s
vruća, a u nekim se kraje­ mnoštvom toplih izvora i
vima svijeta toplina širi gejzira gdje na površinu
gotovo do površine. Na tak­ izvire topla voda. U
vim mjestima kroz žile u posljednje vrijeme za
stijenama ili rupe izbušene u geotermalnom energijom
tlu izviru vruća voda ili para. tragaju i druge zemlje.
Vruća voda se upotrebljava za Pored iskorištavanja
grijanje kuća, a para odlazi u prirodnih toplih izvora i
elektrane i sudjeluje u gejzira, geotermalna se
proizvodnji električne struje. energija može dobiti i iz
suhih toplih stijena.
Toplinu koja se dobiva iz Spuštanjem vode kroz
tla zovemo geotermalnom bušotinu stijena puca i
energijom. Upotrebljava se pretvara vodu u paru.

> KAKO RADE dok se velike vjetrenjače u


VJETRENJAČE? tu svrhu koriste
automatskim upravljačkim
Velike vjetrenjače s sistemom.
lopaticama nalik avionskom Najveće vjetrenjače imaju
propeleru grade se za lopatice duge 60 metara,
opskrbu gradova i sela podignute na tornju
električnom strujom. visokom oko 100 metara.
Lopatice okreću osovinu Lopatice moraju biti vrlo
povezanu s električnim velike da bi se jačina vjetra
generatorom na vrhu. Male što više iskoristila u
vjetrenjače upotrebljavaju se proizvodnji električne
za crpenje vode ili stvaranje energije. Možda će u
električne struje za farme. budućnosti redovi
divovskih vjetrenjača
obrubiti obale vjetrovitih
Male vjetrenjače imaju iza
područja.
krila vjetrulju za hvatanje
vjetra i usmjeravanje krila,

< KAKO K O R I S T I M O upijale što više topline.


Kroz cijevi u ploči protječe
SUNČEVU ENERGIJU?
voda i zagrijava se
Sunčevom toplinom. Topla
Sunčeva se toplina može voda odlazi u spremnik ili se
upotrebljavati kao besplatno vraća kroz ploče da se još
gorivo. Solarne ploče više zagrije. Na taj način se
postavljene na krovovima s pomoću Sunčeve topline
kuća hvataju sunčeve zrake i može ugrijati voda. Sun­
griju vodu što protječe čeva energija nije uvijek
cijevima u ploči. Na taj se dovoljna da se ugrije sva
način sunčeva energija potrebna voda, ali je
upotrebljava za grijanje vode besplatna, pa smanjuje
za pranje i grijanje. troškove grijanja. Neke
kuće imaju izmjenjivače
Solarne ploče su pokrivene topline i toplinske
staklom koje zadržava spremnike u kojima se
sunčeve zrake. Obojene su toplina može zadržati i
tamnom bojom kako bi pohraniti.

28
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO RADE Hidroelektrane mogu raditi odvija kao i u drugim


HIDROELEKTRANE? samo na mjestima gdje vrstama elektrana.
voda ima veliki pad, jer Hidroelektrane
Hidroelektrane su samo tada ima dovoljnu nastavljaju raditi i noću,
postrojenja u kojima se s snagu da pokrene kad je potrošnja električne
pomoću vodene energije generator. Zbog toga se struje vrlo mala. Da bi se
proizvodi električna struja. nad hidroelektranama spriječio gubitak energije,
Grade se uz vodopade ili često grade velike brane iza neke od turbina se napajaju
visoke brane. Voda protječe kojih nastaje jezero. U električnom energijom, pa
cijevima i pokreće hidroelektranama se nalaze služe kao crpke. One pune
generatore, te oni proizvode turbine kroz koje protječe spremnik iznad
struju. Struja nastala na ovaj vodena struja i okreće hidroelektrane vodom, te
način ne razlikuje se od one lopatice. Osovina povezana se ona danju opet koristi za
proizvedene u drugim s lopaticama pokreće proizvodnju struje.
vrstama elektrana. generator i dalje se sve

A KAKO SE IZ M O R A upotrebljavaju gorivo. graditi samo na mjestima s


U Z I M A ENERGIJA? Zbog toga je proizvodnja velikom razlikom između
struje jeftinija, ali više plime i oseke, primjerice u
Iz mora se energija može sredstava treba uložiti u uskim estuarijima,
dobiti korištenjem morskih gradnju. Plimne elektrane tjesnacima i zaljevima.
mijena. Izmjenom plime i ne mogu u vrijeme izmjene Malo je mjesta pogodnih za
oseke voda utječe i istječe iz plime i oseke proizvesti izgradnju plimnih
riječnog ušća, što se može mnogo struje, pa se u elektrana, pa ih vjerojatno
iskoristiti za pokretanje vrijeme male potrošnje dio neći biti još mnogo. Prva je
električnih generatora u brani energije upotrebljava za izgrađena u Francuskoj, na
izgrađenoj na rijeci. Jedna napajanje crpki. One crpe rijeci Rance, a pogodna
takva elektrana izgrađena je morsku vodu u ušće rijeke, mjesta su još estuarij
na rijeci Rance u Francuskoj. stvarajući zalihu koja se SeVern u Engleskoj i zaljev
koristi kod povećane Fundv u Kanadi, gdje
Kao ni hidroelektrane, potrošnje. plima doseže visinu od
plimne elektrane ne Plimne elektrane se mogu 16 metara.

29
ZNANOST I TEHNIKA

V OD Č E G A SE D O B I V A V KAKO SE G R A D E
CEMENT? NEBODERI?

Cement se obično dobiva od Neboderi su građevine što se


vapnenca i gline, ali se mogu uzdižu visoko u zrak. Kod
koristiti i sve druge gradnje nebodera najprije se
karbonatne stijene i u zemlji iskopa rupa za
pješčenjaci. Sastojci se temelje. Na temeljima se
posebnim strojevima drobe u gradi okvir, a tada se na
male komadiće i miješaju, a njega učvršćuju podovi i
zatim zagrijavaju u pećima. zidovi.
Ohlađena smjesa se melje, te
tako nastaje cement. Temelji nebodera se rade
tako da se u tlu iskopaju
Glavni sastojci cementa su rupe i ispune betonom. Na
vapno, koje se dobiva iz čvrstom tlu postavljaju se
vapnenca, zatim silicij i široki i plitki temelji, tako
aluminij iz gline, iako se da se težina zgrade
katkad dodaje i željezna rasporedi velikim
ruda. Nakon drobljenja i A KAKO SE P R O I Z V O D I područjem. U porozno tlo
miješanja, sastojci se se umeću duge betonske
BETON?
stavljaju u rotirajuću peć, osovine koje čvrsto drže
gdje se nekoliko sati neboder.
zagrijavaju na temperaturi Beton nastaje miješanjem
šljunka, pijeska i cementa s Na temeljima se podiže
od1500°C. Na taj način okvir od čeličnih ili
nastaje klinker, koji se vodom. Sastojci se obično
stavljaju u rotirajuću betonskih greda, u čijem se
miješa sa sadrom i melje u središtu obično nalaze
prah. Sadra je mineral što mješalicu, ali se mogu
miješati i lopatom. Beton je betonski stupovi za
se dodaje da bi se stepenište i konstrukciju za
regulirala brzina vezanja žitka masa koja se sušenjem
stvrdne. Upotrebljava se u dizalo. Okvir i stupovi nose
cementa. Miješanjem svu težinu zgrade, pa
cementa s vodom minerali građevinarstvu za izradu
podova i zidova, ali i za zidovi ne moraju
međusobno reagiraju, podržavati stropove.
povezujući se čvrstim gradnju cesta, mostova i
vezama. brana.

Beton se obično radi u


mješalici, koja se okreće i
miješa sastojke. S jedne
strane mješalice nalazi se
otvor za izlijevanje betona.
Svježi beton se stavlja u
kalupe, gdje se ukrućuje i
zadržava željeni oblik. Na
taj način se izrađuju
betonske ploče, blokovi i
cijevi, ali i čitave
konstrukcije. Međutim,
beton nije čvrst, pa se
često mora pojačati
čeličnim šipkama.

30
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO SE RUSE


VISOKE Z G R A D E I
DIMNJACI?

Stručnjaci za rušenje zgrada i


dimnjaka moraju paziti da ne
oštete okolne građevine.
Ponekad moraju skidati dio
po dio zgrade ili dimnjaka,
ali ih obično, da uštede
vrijeme, miniraju.

Stručnjaci moraju vrlo


pažljivo rasporediti
eksploziv da bi se zgrada
srušila ravno dolje i da
pritom ne ošteti okolne
građevine. Kad se eksploziv
aktivira, svi zidovi pucaju
istovremeno. Prije
miniranja popuštaju se
noseće grede, pa se stupovima, te se tada s
nijedan zid ne ruši prema jedne strane osnovice
van. Smjer pada dimnjaka napravi rupa. Kad se
može se odrediti tako da se stupovi maknu, dimnjak se
dimnjak podupre sa ruši u željenom smjeru.

V KAKO SE G R A D E divovskog svrdla buše prolaz


TUNELI? u tlu. Rotirajuća glodalica na
prednjoj stani stroja mrvi
Većina tunela se probija stijene i zemlju, dok je snažni
velikim strojevima koji poput hidraulički mehanizmi guraju
prema naprijed. Odlomljeni
materijal se tekućim vrpcama
odvozi iz tunela.

Dok stroj za bušenje kopa


prolaz u zemlji, radnici na
zidove tunela postavljaju
oplate. Zbog sigurnosti,
strojeve za bušenje
pokreću električni motori i
hidraulički mehanizmi što
se napajaju visokotlačnom
tekućinom koja protječe
cijevima na površini.
Stroj za bušenje može u
dobrim uvjetima za jedan
sat iskopati pet metara
zemlje za željeznički tunel.
Napredovanje je sporije
ako se voda ili meko,
isprano tlo obrušavaju u
tunel. Da se to ne dogodi,
glodalica je okružena
zapečaćenim pločama.

31
ZNANOST I TEHNIKA

Dugi mostovi se između


nosača moraju dodatno
poduprijeti. Neki imaju
lukove koji prenose težinu
mosta na potpornje sa
svake strane luka, dok se
drugi učvršćuju
postavljanjem željeznih
konstrukcija iznad i ispod
ceste ili željezničke pruge.
Gredni se mostovi
A KAKO SE G R A D E nosači. Na nosače se sastoje od dva dijela
MOSTOVI? postavlja most, a zatim se poduprta nosačem na
neki od njih mogu ukloniti. svakom kraju mosta.
Na visećim mostovima se Dijelovi se u sredini
Većina mostova počiva na
spajaju, dajući mostu veliki
velikim nosačima. Nakon što cesta vješa na kablove
raspon.
se rijeka pregradi zidom koji razapete među stupovima s
sprečava prodiranje vode, u obje strane rijeke.
njeno se korito učvršćuju

> K A K O RADI komprimirani zrak. Kad


KOMPRESIONA uđe u bušilicu, zrak prolazi
BUŠILICA? kroz membranski ventil i
ispunjava prostor ispod
Kompresiona ili pneumatska pokretnog klipa. Klip se
bušilica upotrebljava se za podiže i zaljulja ventil,
probijanje površine ceste. Na puštajući zrak u šupljinu
vrhu bušilice nalazi se iznad klipa. Stlačeni zrak
snažna lopatica nalik dlijetu, gura klip prema dolje i on
koja mnogo puta u sekundi udara u lopaticu. Zrak tada
udari u cestu. Pokreće je izlazi kroz ispušne ventile,
stlačeni zrak što dolazi iz a membranski ventil se
kompresora. vraća u prvotni položaj.
Zrak opet ispunjava prostor
ispod klipa i čitav proces se
Kompresione bušilice se
ponavlja.
tako zovu jer ih pokreće

< KAKO SE G R A D E grade od cementa


CESTE? pokrivenog čvrstim
bitumenom. Gradske ceste
Prije gradnje ceste radnici nisu toliko prometne, pa se
moraju izravnati tlo. Zatim najčešće rade od šljunka i
postavljaju osnovicu od makadama i prekrivaju
kamenja i šljunka i pokrivaju asfaltom i krhotinama
je slojem betona ili kamenja. Takve ceste se
makadama (izmrvljeno lako mogu raskopati da se
kamenje pomiješano s glinom poprave podzemni vodovi.
ili katranom). Naposlijetku Ispod ceste se protežu
cestu prevlače katranom - drenažne cijevi, električni i
bitumenom ili asfaltom. Uz telefonski kablovi, te
cestu se moraju načiniti vodovodne i plinske cijevi,
kanali za otjecanje kišnice. a ispod njih odvodni kanali
koji odnose otpadnu vodu
Autoceste moraju iz stanova do pogona za
odolijevati gustom pročišćavanje ili do rijeka i
prometu, pa se obično mora.

32
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADE R O B O T I ?

Većina robota sastoji se od


mehaničke ruke opremljene
hvataljkom nalik kliještima.
U ruci se nalaze hidraulički
motori koji je pomiču u svim
smjerovima. Robotska ruka je
povezana s kontrolnom
jedinicom što upravlja
motorima i omogućava
izvođenje određenih
zadataka.

Svaki put kad robot izvede


neki zadatak, kontrolna
jedinica vraća robotsku
ruku s hvataljkom u isti
položaj.
Robot najprije mora
»naučiti« različite pokrete A STO RADE R O B O T I ? automobila. Obavljaju
koji su mu potrebni za rad. prilično jednostavne
Stručnjaci kontrolnim Roboti se uglavnom koriste poslove kao što su,
uređajem izazivaju za obavljanje poslova kod naprimjer, jednoliko
pojedine kretnje. U kojih se neprestano bojanje ili varenja istih
kontrolnom uređaju nalazi ponavljaju isti postupci, dijelova automobila.
se memorija slična primjerice bojanje i varenje, Razvojem robotike,
računarskoj koja pamti sve utovar i istovar robe u roboti će moći kontrolirati
položaje ruke i hvataljke. tvornici ili prenošenje robe s svoj rad. Danas već postoje
Potom robot može s mjesta na mjesto. roboti s vizuelnim i
nevjerojatnom točnošću dodirnim senzorima koji
ponavljati naučene Roboti mogu besprijekorno izrađuju i spajaju pojedine
pokrete. Podaci u memoriji točno ponavljati isti dijelove nekog proizvoda.
se mogu mijenjati, pa zadatak, pa se
roboti služe za izvođenje upotrebljavaju u industriji,
različitih zadataka. primjerice u tvornicama

od čvrste glinene jezgre


okružene zemljom i
šljunkom i pokrivene
kamenjem. Ponekad u
sredini treba izgraditi zid
da bi se spriječilo naviranje
vode kroz branu. Kao i
brane od betonskih ili kame­
nih blokova, zemljane brane
su toliko teške da ih na mjestu
drži vlastita težina.
Manje, lakše brane se
A KAKO SE G R A D E gomilanjem zemlje i kamenja, podupiru stupovima koji ih
BRANE? dok se druge sastoje od drže uspravnima. Brane s
betonskih ili kamenih bloko­ lukovima imaju visoke i
Brane su velike prepreke va. Prilikom gradnje brane tanke svijene zidove koje
kojima se pregrađuju riječne riječni tok se najprije skreće voda upire o stijenke
doline da bi se voda izgradnjom male brane ili zida. doline, te na taj način
nagomilala i stvorila jezero. sprečava da brana popusti.
Neke brane se grade Zemljana brana sastoji se

33
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO SE ŠTAVI


KOŽA?

Cipele i drugi kožni predmeti


izrađuju se od životinjske
kože. Najčešće se prerađuje
goveđa koža, ali se može i
svinjska, ovčja, kozja, pa čak
i koža zmija i morskih pasa.
Nakon što se očisti od krzna
ili dlaka, koža se štavi da bi
se zaštitila od kvarenja.

Dlake ili krzno uklanjaju se koja se izdvaja iz biljaka, a upotrebljavaju kemijski


uranjanjem kože u otopinu služi za vezanje spojevi. Nakon bojanja,
vapna i struganjem. Tada se bjelančevina u koži. koža se premazuje uljem ili
koža obično premazuje Ponekad se za štavljenje mašću kako bi postala
otopinom tanina. To je tvar kože umjesto tanina podatna.

listovi < KAKO SE TKA listovi se dižu i spuštaju. Na


TKANINA? taj način čunak naizmjence
prolazi iznad i ispod
Tkanina se najčešće osnove. Kako bi se dobili
proizvodi ispreplitanjem niti različiti uzorci, osnovne niti
na tkalačkom stanu. Između se podižu i spuštaju a
vratila i namotnice razapnu raspoređene su na različite
se osnovne niti i kroz njih se načine. Namotnica vuče
čunkom provlače potke. Na niti kroz tkalački stan i
taj se način osnova i potke namata istkanu tkaninu.
međusobno isprepliću. Automatski tkalački stan
radi na isti način kao i
Osnovna nit namotana je ručni.
na vratilu. Njeni krajevi se
provlače kroz očice kotlaca
na žicanim okvirima —
listovima. Provlačenjem
čunka kroz osnovne niti,

> KAKO RADI među zupcima na drugoj


PATENTNI Z A T V A R A Č ? traci i patentni zatvarač se
zatvara. Kad kliznik
Metalni zatvarači imaju na povučemo prema dolje,
unutrašnjem rubu svake razdjelnik na njegovom
trake niz malih zubaca, dok vrhu razdvaja zupce.
su trake plastičnih Pločice na oba kraja
obrubljene malom petljom. patentnog zatvarača
Kad povučemo kliznik, zupci sprečavaju kliznik da
ili petlje ulaze jedni u druge. otpadne, iako su neki
zatvarači tako oblikovani da
Na metalnom zatvaraču se se u potpunosti razdvajaju
između zubaca nalaze izvlačenjem jednog niza
pravilni razmaci. Kliznik je s zubaca iz donje pločice.
donje strane sužen, pa se Plastični patentni zatvarači
njegovim povlačenjem imaju umjesto zubaca
zupci spajaju. Zubac s spiralne petlje, ali u osnovi
jedne trake ulazi u prostor rade na isti način.

34
ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE P R E D U Oni se zatim valjaju i režu


TEKSTILNA VLAKNA? u vlakna.
Nit se prede
Tkanine se izrađuju od niti provlačenjem trake
dobivenih predenjem umjetnih ili prirodnih
tekstilnih vlakana. Prirodna vlakana (primjerice pamuka
vlakna potječu od biljnih ili ili vune) kroz valjke. Oni se
životinjskih dlaka, dok se brzo okreću i izvlače
umjetna proizvode od vlakna. Istovremeno ih
plastike. Vlakna se najprije suču i međusobno
češljanjem dijele u trake, isprepliću, tvoreći nit. Nit
koje se tada valjaju i suču u odlazi do motovila -
niti. rotirajućeg okvira što
ornata nit oko čunka i
Umjetna vlakna se pritom je još jednom suče.
proizvode od plastičnih Tada je nit spremna za
zrnaca. Zrnca se tope i tkanje.
protiskuju kroz otvore u
sapnici tvoreći filamente.

> KAKO SE P R O I Z V O D I Glina se prije pečenja


LONČARSKA R O B A ? mora posušiti. Posuđe se
može premazati
Lončarska roba obuhvaća sve pocaklinom koja stvara
predmete izrađene od gline, sjajnu prevlaku. Pocaklina
primjerice zdjele, vrčeve ili se često stavlja tek nakon
opeke. Posude i drugi glineni pečenja, ali u tom slučaju
proizvodi oblikuju se dok je posuđe treba još jednom
glina još vlažna i mekana, a ispeći. Lončarski predmeti
zatim se suše i peku u se prije ili nakon
posebnoj peći. pocakljivanja mogu obojati.
Najljepše glineno posuđe
Za oblikovanje gline većina izrađuje se od porculana.
lončara upotrebljava Bijele je boje i kroz njega
lončarsko kolo. Rukama se probija svjetlost. Jedan
oblikuju posudu, a nogom od glavnih sastojaka
upravljaju okretanjem kola. porculana je kaolin ili
Ručke i kljun se izrađuju kineska glina.
posebno i pričvršćuju na Lončarska roba se u
oblikovanu posudu dok je velikom broju proizvodi u
glina još vrlo mekana. Neki tvornicama. Strojevi
glineni proizvodi oblikuju oblikuju glinene predmete,
se rezanjem ili utiskivanjem ukrašavaju ih i prevlače
gline u kalup. pocaklinom.

35
ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO SE P R O I Z V O D I
TINTA?

Tinta koju koristimo u


nalivperu obično se izrađuje
miješanjem vode s
raznobojnim pigmentima ili
bojama. Kod pisanja voda
isparava, a na papiru ostaju
pigmenti ili boja. U tinti za
flomastere i kemijske olovke,
boje ili pigmente pomiješani
su s brzo hiapljivom
tekućinom.

Pigment je obojeni prah što


prekriva površinu papira,
dok su boje obojene tvari
koje papir upija.
Tiskarska tinta dobiva se
A KAKO RADI KEMIJSKA kemijskom olovkom ne miješanjem pigmenata s
OLOVKA? razmazuje. Istog trena kad posebnim uljem ili lakom
olovku dignemo s papira, koji olakšavaju lijepljenje
Kemijska olovka sadrži tinta na kuglici se osuši i pigmenta za papir. Za
uložak s tintom. To je tanka zatvara otvor na vrhu cijevi. izradu crne tiskarske tinte
cijev na čijem se vrhu nalazi Tinta više ne može istjecati, obično se koristi crni
otvor zatvoren kuglicom. niti se ostatak u ulošku suši. ugljeni pigment. To je
Kad pišemo olovkom, njen Većina kemijskih olovaka nježan crni prah nalik čađi.
vrh prelazi po papiru i ima na jednom kraju Obojeni pigmenti i boje što
kuglica se okreće. Tinta se dugme koje gura uložak s se upotrebljavaju za
lijepi za kuglicu i prelazi na tintom prema naprijed i tiskarsku i druge vrste tinte
papir. ponovnim pritiskom ga dobivaju se od različitih
vraća u prijašnji položaj. kemijskih spojeva.
Za kemijske olovke koristi Pritiskom na dugme,
se posebna vrsta tinte koja vodilica se okreće i pomiče
se u dodiru sa zrakom suši. uložak, a opruga ga drži na
Zbog toga se tekst napisan mjestu.

> KAKO BRIŠE


GUMICA?

Gumicom možemo ukloniti


tragove grafitne olovke s
papira. Olovka na površini
papira ostavlja sloj grafitnih
čestica. Te su čestice ljep­
ljive, pa se lijepe za gumicu.

Mekana gumica ostaje čista


jer se pri brisanju skida Daktilografi pogreške slovo. Pored toga, mogu se
njen vanjski sloj. Za brišu na drukčiji način. koristiti i bijelim papirom ili
brisanje tragova kemijske Postoje posebne bijele boje trakom koja pogrešno
olovke ili nalivpera valja koje se vrlo brzo suše i otipkano slovo prekriva
upotrijebiti tvrdu gumicu. prekrivaju pogrešku. Tada istim slovom, ali ovaj puta
Ona ne skuplja čestice daktilograf pomakne papir bijele boje.
tinte, već skida površinski za jedno mjesto unazad i
sloj papira. ponovno otipka ispravno

36
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO RADE
POKRETNE STEPENICE?

Eskalatore ili pokretne


stepenice nalazimo u velikim
trgovinama i robnim kućama.
Stepenice se kreću brzinom
od oko četiri metra u
sekundi. Povezane su s
beskonačnim lancem što se
neprestano kreće, a na kraju
se podvlače pod lanac i
vraćaju na početak.

Svaka stepenica eskalatora


ima kotače koji prolaze
tračnicama. U kosom dijelu
su tračnice položene jedna
pored druge i svaka je
stepenica uzdignuta iznad
A KAKO RADI D I Z A L O ? one prethodne.
Na početku i kraju A K A K O RADI APARAT
stepenice se izravnavaju da ZA GAŠENJE POŽARA?
Kabina za prijevoz ljudi i
tereta obješena je na bi se ljudi mogli popeti ili
čeličnom kablu. Elekrični sići s eskalatora. Ovdje se Aparat za gašenje požara
motor okreće kolotur i na tračnice razmiču i vrhovi hladi i prekriva vatru
njega se namata kabel. Na stepenica se poravnavaju. tekućinom, parom ili pjenom
drugom kraju kabla nalazi se Osim lanca i stepenica, i taj način je gasi. Najčešći su
veliki uteg kojeg zovemo motor nizom zupčanika aparati koji štrcaju vodu. Plin
protutežom. Jednako je težak pokreće i ogradu. koji nastaje u aparatu stvara
kao i kabina, te održava visoki tlak, te voda izlazi
ravnotežu. kroz mlaznicu.

U aparatu za gašenje
Uteg je uvijek u ravnoteži s
požara vodom nalazi se
kabinom, tako da
boca sumporne kiseline i
elektromotor podiže samo
otopina nartij bikarbonata.
težinu putnika. Kabina se
Prije upotrebe aparat valja
podiže i spušta po
okrenuti naopako ili udariti
vodilicama u oknu za
njime o neku čvrstu
dizalo. Upravljačka ploča u
podlogu. Pritom se boca sa
kabini zaustavlja motor kod
sumpornom kiselinom
određenog kata i upravlja
otvori ili slomi i kiselina se
otvaranjem i zatvaranjem
miješa s otopinom natrij
vrata.
bikarbonata. Istog trena u
Dizalo ima više aparatu nastaje velika
sigurnosnih uređaja koji količina ugljik dioksida, pa
sprečavaju nezgode u otopina pod visokim
slučaju pucanja kabla. tlakom štrca kroz mlaznicu.
Sigurnosno uže povezano s
kabinom okreće regulator. Vatra uzrokovana kvarom
Ako se okreće prebrzo, električne instalacije ili
regulator uključuje uređaje kemijskim spojevima ne
za usporavanje i smije se gasiti vodom.
zaustavljanje kabine. Vatrogasci tada koriste
Zakaže li i taj uređaj, aparate koji štrcaju gustu
odbojnik na dnu okna paru ili pjenu.
ublažava pad.

37
ZNANOST I TEHNIKA

komadu papira, koji se zatim


u posebnim strojevima reže i
presavija.

U većini tiskara nalazimo


strojeve koji od
štamparskih slova slažu
pojedine redove nekog
članka. Gotovi redovi se
zajedno sa slikovnim
blokovima umeću u okvire,
te tako nastaje stranica.
Potom se izrađuje kalup
stranice i iz svakog se
kalupa izlijeva nekoliko
tiskarskih ploča. U nekim
se tiskarnama tiskarske plo­
če izrađuju elektron­
skim ili fotografskim
A K A K O SE TISKAJU mogu otisnuti više milijuna metodama. Ploče se pričvrš-
NOVINE? primjeraka. U tiskarski stroj ćuju na tiskarske valjke,
se uvlači divovski svitak tako da svaki tiskarski stroj
Novine se tiskaju na golemim papira. Čitave novine se može otisnuti čitave novine.
tiskarskim strojevima koji tiskaju na jednom dugačkom

> K A K O SE P R O I Z V O D I
PAPIR?

Papir se najčešće radi


ispreplitanjem drvenih
vlakana ili čestica. Međutim,
može se raditi i od tkanine.
Drvo i tkanina se miješaju s
vodom i pretvaraju u kašu,
koja se zatim rasprostire u
tanki sloj i suši.

Papir se proizvodi u velikim


tvornicama. U tvornici se
komadi drveta valjaju i
melju, te se miješaju s
vodom dok ne nastane
kaša. Kaša se može dobiti i
zagrijavanjem komadića
tkanine i drveta s
kemijskim spojevima.
Nakon što joj se dodaju
sredstva za - izbjeljivanje i
različiti dodaci (primjerice
ljepilo koje papir čini
čvršćim), kaša se
rasprostire na metalno sito.
Voda otječe kroz otvore, a
na situ ostaje sloj papira. Različite vrste papira,
Taj se sloj na kraju provlači primjerice svileni papir ili
kroz valjke koji suše papir i papir za pisanje, dobivaju
glačaju njegovu površinu. se iz različitih kaša.
38

»
A KAKO RADI Četverobojni tiskarski stroj papira otiskuje se jedna
ČETVEROBOJNI sadrži četiri tiskarske ploče boja. Papir prolazi ispod
TISKARSKI STROJ? pričvršćene na valjke. Kad četiri valjka i na njemu
se slike štampaju u više ostaju četiri različita otiska,
lako izgledaju vrlo šarene, boja, za svaku osnovnu koji zajedno daju višebojnu
slike u bojama u knjigama i boju (crvenu, žutu, plavu i sliku. Kod ofsetnog ili
časopisima tiskane su u samo crnu) valja izraditi poseban plošnog tiskarskog stroja
četiri boje. Tiskarski stroj kliše ili film, po kojem se slika se prenosi na ofsetni
nanosi zasebno crvenu, žutu, zatim izrađuje ploča. valjak te je on otiskuje na
plavu i crnu boju. Te boje se Okretanjem valjka na papir.
na nekim mjestima prekla­ ploču se nanosi boja.
paju, pa slika izgleda višebojno. Prelaskom valjka preko

> KAKO SE U V E Z U J U
KNJIGE?

Uvezivanje knjige
podrazumijeva povezivanje
stranica i učvršćivanje
korica. Stranice su podijelje­
ne u arke nalik tankim
knjigama. Arci se poredaju
odgovarajućim redoslijedom
i zašiju čvrstim koncem, a
zatim se lijepe korice.

Nakon što se arci


međusobno sašiju, na njih
se obično pričvršćuju
zalisci. Tada se hrbat knjige
zalijepi da bi listovi čvrsto
stajali, a listovi se
poravnaju nožem. Knjiga se
stavlja u okvir, a hrbat joj Nakon svega se mogu se napraviti i
se zaobljuje čekićem. Na pričvršćuju korice. Korice odvojeno, te učvrstiti na
hrbat se, zatim, lijepi se mogu zalijepiti na zaliske. Na kraju se na
zaglavna vrpca koja daje zaliske i tada presvući korice otiskuju autorovo
knjizi čvrstoću. tkaninom ili kožom, a ime i naslov.
39
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO RADI Telefonski sistem koji se


TELEPRINTER? upotrebljava za povezivanje
teleprintera naziva se telex.
Svi teleprinteri uključeni na
Teleprinter je vrsta pisaćeg telex mrežu pozivaju se
stroja koji se upotrebljava za biranjem njihovog broja.
prenošenje pisanih poruka Telex je koristan za
telefonom. Umjesto prenošenje pismenih
govorenja na telefon, poruka poruka.
se ispisuje na teleprinteru. Međutim, danas se sve
Slova se pretvaraju u više koriste računala. Ona
električne impulse i kroz se također mogu povezati
telefonske žice odlaze do telefonom, a poruke se
drugog teleprintera, gdje se prenose znatno brže nego
ispisuje poruka. teleprinterom.

A KAKO RADI PISAĆI


STROJ?

Na pisaćem stroju nalazi se


niz tipki označenih slovima,
brojevima i drugim
znakovima. Pritiskom na
neku tipku na papiru se
otiskuje određeni znak.
Glava s tiskarskim slovom
udara o traku s tintom i traka
na papiru ostavlja oznaku. V KAKO SE NA povezane s elektronskim
Opruga povlači valjak i papir DŽEPNOM RAČUNALU mozgom. Kad električni
se pomiče na sljedeći položaj. P R I K A Z U J U BROJEVI? impulsi stignu do linija, one
zasvijetle i na displeju se
Svaka tipka je sistemom Brojevi na displeju džepnog pojavljuje broj.
poluga i opruga povezana s računala sastavljeni su od
odgovarajućom glavom. Na različito raspoređenih ravnih Dvije su različite vrste
glavi se nalaze dva tiskarska linija. Sve linije zajedno daju displeja. Na LED displejima
slova (jedno veliko i jedno broj osam. Linije su žicama su brojevi sjajni, obično
malo), broj i znak ili dva crvene boje, dok su oni na
znaka. Pritiskom na LCD displejima sličniji
mjenjač skup tipki s brojevima napisanim na
polužjem se podiže i papiru. Kratica LED
spušta, tako da glava udara označava light- emitting
samo jednim slovom. U diodes (svijetleće diode),
električnom pisaćem stroju koje prolaskom električne
glave i valjak pomiče struje emitiraju svjetlost.
elektični motor. Kratica LCD znači liquid
Neki pisaći strojevi crystal display (displej s
nemaju slovne poluge s tekućim kristalom). Takav
glavama, već su sva slova, displej troši vrlo malo
brojevi i znakovi energije. Linije svakog
raspoređeni na kugli nalik broja sadrže tekući kristal
loptici za golf. Pritiskom na kojt ovisno o električnom
tipku, kugla se okreće u signalu propušta ili
odgovarajući položaj i zaustavlja svjetlost.
udara o traku.

40
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI STRO] ZA


KOPIRANJE?

Stroj za kopiranje
upotrebljavamo za brzo
umnožavanje pojedinih
stranica knjige ili nekog
drugog dokumenta. Stranicu
stavimo na staklenu ploču i
pritisnemo dugme. Stroj je
osvjetljava i od čestica
tamnog praha stvara njenu
kopiju.

Dvije su glavne vrste


fotokopirnih aparata.
Kserografski strojevi za
kopiranje upotrebljavaju
običan papir, dok za
elektrostatske on mora tamni prah zvan toner, koji U elektrostatskom stroju
imati posebnu prevlaku. se lijepi za nabijene za kopiranje stranica se
U kserografskom stroju dijelove površine stvarajući projicira izravno na papir i
za kopiranje slika stranice na bubnju sliku stranice. nabija njegovu površinu.
se projicira na rotirajući Prolaskom papira ispod Papir prolazi kroz toner i na
bubanj s fotoosjetljivom bubnja toner prelazi na njegove nabijene dijelove
površinom i na njemu se papir. Na kraju se papir se lijepe čestice, stvarajući
stvara različiti električni zagrijava da bi se toner kopiju stranice.
naboj. Na bubanj se nanosi dobro učvrstio.

V KAKO SE NA pisaća mašina. Riječi koje mijenjati, a pritom nije


RAČUNALIMA upisujemo na tastaturi potrebno ponovno tipkati
O B R A Đ U J E TEKST? pojavljuju se na ekranu, a cijeli tekst.
kasnije se ispisuju na papir
Računalo radi kao
Može se ispisati onoliko
električna pisaća mašina, ali
Uz odgovarajući program, kopija koliko je potrebno.
ima i neke prednosti. Sve
računalo može raditi kao Tekst se po potrebi može
riječi koje napišemo na
tastaturi pohranjuju se u
memoriji i mogu se svakog
trenutka pozvati i ispisati
na pisaču. Tekst se najprije
ispisuje na ekranu, pa se
može provjeriti jesu li sve
riječi točno napisane. Tada
računalo ispisuje
besprijekorno točan tekst u
onoliko primjeraka koliko
je potrebno.
Na računalu se, također,
mogu automatski unijeti
neke promjene. To je
posebno korisno za pisanje
velikog broja pisama u
kojima se razlikuju samo
imena i adrese. Pored toga,
računalo može provjeriti
ima li u tekstu pogrešaka.

41
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO U L I M E N I M tonovi dobivaju pritiskom na povlačka proizvesti niz


DUHAČKIM zaklopce ili ventile. Time se harmonijskih tonova. Takvi
INSTRUMENTIMA otvaraju ili zatvaraju pojedini se tonovi koriste i na rogu,
NASTAJE Z V U K ? dijelovi cijevi, zračni stup se koji nema ventila. Dobri
produžava ili skraćuje, a svirači mogu na taj način
Svirači limenih instrumenata, zvuk postaje niži ili viši. odsvirati vrlo visoke tonove.
primjerice trube, stavljaju Obično na instrumentima Za izvođenje tonova koji
usnice na usnik, čvrsto ih postoje svega tri zaklopca ili se nalaze između harmonij­
stisnu i pušu kroz otvor u ventila, i pritiskanjem svih skih tonova koriste se
sredini. Usnice titraju i titraji kombinacija dobiva se samo zaklopci, ventili ili povla­
se prenose na zrak u trubi, sedam tonova. Trombon ima čak. Da bi izveo odgovara­
stvarajući zvuk. Među limene povlačak, ali i njegovim po­ jući ton, svirač limenog
duhačke instrumente micanjem nastaje samo se­ duhačkog instrumenta mora
ubrajamo trombon, rog, dam tonova. paziti na stisnutost usnica,
bastubu i bas trubu. Veći broj tonova dobiva pritisnuti odgovarajući zaklo-
se stezanjem i opuštanjem pac ili postaviti povlačak u
Na limenim duhačkim usnica. Svirač može bez odgovarajući položaj.
instrumentima se različiti korištenja zaklopaca ili

A KAKO SE S V I R A J U jer se saksofon i flaute, kroz usnik, jezičci zatitraju


DRVENI DUHAČKI koje ubrajamo u »drvene«, i zračni stup u instrumentu
INSTRUMENTI? instrumente, najčešće rade proizvodi zvuk. Klarinet i
od metala. Točnija je saksofon imaju samo jedan
Da bi na drvenom duhačkom podjela prema vrsti usnika jezičac, a oboa, engleski
instrumentu poput klarineta ili piska. Kod flauta se usnik rog i fagot dva.
proizveli zvuk, svirači ustima nalazi sa strane. Različiti tonovi dobivaju
obuhvaćaju usnik i upuhuju Upuhivanjem zraka rubovi se zatvaranjem i otvaranjem
zrak. Stup zraka u klarinetu otvora počinju titrati, te otvora na cijevi, čime se
počinje titrati, stvarajući zračni stup u cijevi skraćuje i produžava
zvuk. Različiti tonovi nastaju proizvodi zvuk. Slično se duljina zračnog stupa koji
pritiskom na zaklopce što događa i u blokflauti, ali na titra u instrumentu.
zatvaraju otvore na njoj svirač upuhuje zrak
instrumentu. kroz usnik, te on prelazi
preko ruba otvora u cijevi.
Podjela duhačkih Drugi drveni duhački
instrumenata na limene i instrumenti imaju u usniku
drvene nije posve točna, jezičce. Prolaskom zraka

42
ZNANOST I TEHNIKA

< Z A Š T O HARFISTI samo niz tonova koji


KORISTE PAPUČICE? odgovaraju onima na
bijelim klavirskim tipkama.
Ostale tonove (poput
Promatrate li orkestar dok onih na crnim tipkama)
svira, primijetit ćete da harfisti izvode koristeći
harfisti osim prebiranja žica papučice. Pločice se okreću
pritišću i papučice. One tako da izbočine skraćuju i
okreću okrugle pločice s produžavaju duljinu
dvije izbočine koje vibrirajuće žice, pa tonovi
prihvaćaju žice, pa se postaju za pola tona viši ili
njihovim pritiskanjem može niži.
odsvirati više tonova.
Postoji sedam papučica,
svaka se koristi za jedan
Harfa koju viđamo u ton u nizu od A do G.
orkestru nema dovoljno Pritiskom na papučicu D,
žica da se na njoj odsviraju naprimjer, sve D žice
svi potrebni tonovi. Na postaju Dis.
žicama se može odsvirati

> KAKO NA Ž I C A N I M površina strune produžava


INSTRUMENTIMA titranje. Jačim trzanjem ili
NASTAJE Z V U K ? povlačenjem gudala prema
dolje titranje postaje
Žičani instrumenti imaju snažnije, pa je zvuk
čvrste žice koje proizvode glasniji.
zvuk. Na gitari se žice trzaju Zvuk koji nastaje
prstima, dok se drugi žičani titranjem žica nije glasan.
instrumenti, primjerice Titraji se sa žica prenose na
violina, čelo ili kontrabas, šuplje tijelo instrumenta,
obično sviraju gudalom. pa zvuk postaje glasniji.

Na svim žicanim
instrumentima zvuk nastaje
titranjem žica. Kad se
pobude trzanjem, žice
titraju vrlo kratko, dok
povlačenjem gudala gruba

< KAKO U O R G U L J A M A u cijevi ili preko metalnog


NASTAJE Z V U K ? jezička. Oni titraju, titraji se
prenose na zračni stup i
tako nastaje zvuk.
Kad orguljaš pritisne tipku na
orguljama, kroz neke od U sviralama različite
svirala počinje strujiti zrak. duljine nastaju različiti
tonovi. Orguljaš pomoću
Svaka svirala izvodi drukčiju
registarskih tipki usmjerava
notu. Takve orgulje nalazimo
zrak u određeni niz svirala i
u crkvama, dok na
tako dobiva različite
električnim zvuk izlazi iz
zvukove. Na električnim
zvučnika.
orguljama tipke nalikuju
prekidačima koji uključuju
Na crkvenim orguljama električne generatore
zrak obično dolazi iz zvuka..Oni proizvode
električnog mijeha. električne impulse koji
Pritiskom na tipku otvara se odlaze do zvučnika.
ventil i u svirale ulazi zrak,
strujeći preko ruba otvora
43
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO JE G R A Đ E N A
GITARA?

Gitare se izrađuju od drveta,


a najbolje su one izrađene
rukom. Tijelo gitare je šuplje.
Titraji se sa žica prenose na
zrak u tijelu, te u njemu
također nastaje zvuk i izlazi
kroz zvučni otvor ispod žica.

Na kobilici gitare
pričvršćeno je sedam žica
od metala ili ovčjih crijeva.
Provučene su kroz gornje
sedlo u glavi, a podešavaju
se s pomoću zateznih
vijaka.
Vrat gitare građen je od
A KAKO RADI tvrdog drveta na kojem su gitara se može pretvoriti u
pričvršćene metalne trake — električnu ako se na nju
ELEKTRIČNA GITARA?
priječnice. Priječnice pričvrsti pikap.
sačinjavaju hvataljku.
Električna gitara ima žice kao Pritiskanjem žica o
i obična, ali one ne priječnice dobivaju se
proizvode zvuk. Trzanjem razlici tonovi. Akustična
žica u pikapu smještenom
ispod žica nastaje električni
signal. On putuje do pojačala > KAKO RADI
i zvučnika te se ondje SINTESAJZER?
pretvara u zvuk.
Sintesajzer stvara
Budući da žice ne elektronsku muziku. Na
proizvode zvuk, električna njemu se korištenjem
gitara ne mora imati šuplje kontrolnog uređaja može
tijelo. Žice su načinjene od izvesti mnoštvo različitih
metala. zvukova. U sintesajzeru
Na gitarama s nastaju različiti elektronski
magnetskim pikapom signali koji se u zvučniku
metalne žice titraju iznad pretvaraju u zvuk.
magneta. Zbog toga se
magnetsko polje mijenja i u Sintesajzer može oponašati
zavojnicama oko pikapa druge instrumente ili
nastaje električni signal. proizvesti niz vlastitih
Na nekim gitarama je uz tonova. Većina sintesajzera
kobilicu na žicama se svira na klavijaturi, ali
pričvršćen tlačni pikap. najprije treba podesiti
Titraji se sa žica prenose na dugmad na kontrolnom
pikap, te u njemu nastaje uređaju da se dobije titranje membrane u
električni signal. Jačina odgovarajući zvuk. zvučniku, te tako nastaje
signala ovisi o jačini trzaja, Kontrolni uređaj upravlja određeni zvuk.
pa gitaristi mogu zvuk elektronskim strujnim Osim preko klavijature,
učiniti tišim ili glasnijim. krugovima u sintesajzeru. na sintesajzeru se može
Oni stvaraju električne • svirati pomoću računala.
impulse različite snage, koji U računalo najprije treba
odlaze do pojačala i unijeti odgovarajuće
zvučnika. Impulsi potiču podatke.

44
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO U K L A V I R U
NASTAJE Z V U K ?

Pritiskom na klavirsku tipku


batić se pomiče prema
naprijed i udara o žicu.
Glava batića obložena je
pustom, a žice su metalne.
Batići potiču titranje žica,
stvarajući zvuk. Kad pustimo
tipku, na žicu se naslanja
prigušnik i zaustavlja titranje.

Svaka tipka na klavijaturi


povezana je s udarnim
mehanizmom sastavljenim
od nekoliko drvenih
poluga. Pritiskom na tipku
podiže se udarni jezičak i
batić udara o žicu. A Č E M U SLUŽE stisnemo papučicu, batići
Istovremeno se sa žice KLAVIRSKE PAPUČICE? udaraju samo jednu žicu,
podiže prigušnik, te ona pa je zvuk tiši.
počinje titrati. Dok je tipka Većina klavira ima dvije Na nekim se klavirima svi
pritisnuta, zubac drži batić papučice. Lijeva utišava batići približavaju žicama.
uza žicu, tako da je može zvuk, a desna ga produžava. Pritiskom na tipku batići
vrlo brzo ponovno udariti. Kad pritisnemo desnu prelaze manju udaljenost,
Kad otpustimo tipku, papučicu, zvuk se čuje još pa je udar slabiji i zvuk tiši.
udarni jezičac se spušta, a neko vrijeme nakon što Desnom papučicom
batić se udaljuje od žice. pustimo tipku. podižemo prigušnike sa
žica. Žice zvuče sve dok
Lijeva papučica na različite tonovi ne utihnu.
načine utišava zvuk.
Obično se njenim
pritiskom batići za srednje i
dublje tonove pomiču malo
ustranu. Ti tonovi imaju
dvije do tri žice. Kad

< KAKO NA B U B N J U bubnja. Na većoj su koži


NASTAJE Z V U K ? tonovi dublji i bučniji, a na
manjoj viši.
Bubanj se sastoji od kože Na malom su bubnju
razapete na okviru. Koža od razapete dvije kože između
kojih se nalazi niz žica. Kad
udarca zatitra i stvara zvuk.
udarimo gornju kožu, žice
Titraji se prenose na okvir i
lupkaju po donjoj koži i
zrak, te se njihovi zvukovi
daju zvuku oštrinu.
miješaju s onima koje ispušta
koža. U orkestrima najčešće
viđamo timpane. Na
timpanima se zatezanjem i
Zvukovi se na bubnju opuštanjem kože mogu
razlikuju po načinu udarca. izvesti različiti tonovi.
S pomoću batića se dobiva
oštar zvuk, dok se rukama
ili mekanim batićem mogu
izvesti prigušeniji tonovi.
Zvuk ovisi i o veličini

45
ZNANOST I TEHNIKA

energija njenih molekula.


Međutim, u mraku se višak
energije trenutačno gubi.
Svijetleća boja ne oslobađa
energiju odjednom, već
postupno, što u tami
vidimo kao blagi sjaj.
Neke tvari svijetle i
danju. Kao i svijetleće boje,
one upijaju svjetlosnu
energiju. Istog trenutka je
ispuštaju u obliku
A ZAŠTO SVIJETLEĆE oslobođenu energiju vidimo jednobojne svjetlosti, pa se
BOJE SVIJETLE U kao blagi sjaj. Kad se sva zato florescentne boje
MRAKU? energija pohranjena u boji doimaju sjajnima.
oslobodi, sjaj nestaje.
Svijetleće boje na svjetlu
upijaju svjetlosnu energiju, a Obasjavanjem neke tvari
u mraku je oslobađaju. Tu svjetlošću povećava se

> KAKO SE I Z R A Đ U J U
KIPOVI?

Kipari mogu isklesati kip iz


komada kamena ili drveta,
odlamajući čekićem i
dlijetom komadiće
materijala. Za metalne
kipove se najprije oblikuje
glineni model i po njemu se
izrađuje kalup. U kalup se
ulijeva rastaljeni metal, te
tako nastaje kip.

Kipari moraju vrlo pažljivo


klesati kamen ili drvo da ne
odlome preveliki komad.
Na kraju oprezno poliraju
kip da bi mu površina
postala glatka i sjajna.
Izrada metalnog kipa je
A KAKO SE I Z L I J E V A J U metoda s voskom. U kalup
obično jednostavnija jer
KIPOVI I MODELI? od gipsa izlijeva se sloj
kipar prvo izrađuje glineni
model, oblikujući mekanu vrućeg voska koji, kad se
glinu. Model se može Prilikom izrade metalnih ohladi, zadržava oblik
mijenjati dodavanjem ili kipova najprije se izrađuje kalupa.
uklanjanjem komadića glineni model, a oblaganjem Šuplji voštani lik smješta
gline. Glineni lik se iznutra modela gipsom dobiva se se u kutiju za izlijevanje i
podupire ugrađenim kalup. Iz kalupa se tada ispunjava i okružuje sitnim
žicanim okvirom. Na kraju ukloni glineni lik i na njegovo pijeskom. Pijesak prijanja
se prema modelu izrađuje mjesto se stavlja jezgra. Na uz vosak, tvoreći kalup.
kalup, te se u njemu kraju se u prostor između Tada se u kalup ulijeva
izlijeva metalni kip. gipsa i jezgre lijeva rastaljeni rastaljeni metal. Vosak se
metal. rastapa i otječe iz kalupa, a
njegovo mjesto ispunjava
Za izlijevanje metalnih metal. Hlađenjem metala
kipova često se primjenjuje nastaje šuplji metalni kip.

46
ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE I Z R A Đ U J U Može se koristiti i staklo, a


MOZAICI? lijepi se uzorci dobivaju i
slaganjem kamenčića.
Mozaici su slike i uzorci na Prije izrade mozaika na
zidovima ili podovima. papiru se nacrta skica, a
Sastoje se od tisuća obojenih zatim se na vlažnoj žbuci
kockica raspoređenih tako da označuju obrisi slike. Tada
tvore sliku. Umjetnik najprije se u žbuku umeću obojene
izrađuje skicu, a zatim prema pločice. Kad se žbuka osu­
njoj slaže kockice u vlažnu ši, prostor između pločica A K A K O SE P R O I Z V O D E
žbuku. se ispunjava rijetkom BOJE?
žbukom ili malterom.
Mozaici se najčešće Da bi se taj postupak Boje se sastoje od obojenog
izrađuju od keramike. ubrzao, neki mozaici se praha - pigmenta, i tekućine
Keramika se izreže na slažu od blokova pločica poput ulja. Nanošenjem boje
komadiće određene učvršćenih na nekom na neku površinu tekućina se
veličine i po potrebi oboji. mekom materijalu. stvrdne i veže pigmente.
Vodene boje su mješavina
pigmenata i vode. Kad voda
STO JE KLISE? urezuje na ploči sliku, ispari, pigmenti ostaju
skidajući pritom glazuru i zaljepljeni na papiru.
Kliše ili obrazac je negativni izlažući, metal.
otisak na metalnoj ploči. Na Izrezbarena ploča uranja
Boje se proizvode
ploči se najprije izrezbari se u posudu s kiselinom.
provlačenjem pigmenata i
crtež, zatim se na nju nanosi Glazura štiti metal od
tekućeg sredstva za vezanje
boja i naposlijetku se slika kiseline, a na mjestima gdje
kroz valjke. Gustoća i
otiskuje na papir. Taj je glazura skinuta kiselina
nijansa boje mijenjaju se
postupak zovemo izjeda metal i stvara utore.
ovisno o količini tekućine i
kliširanjem. Tada se na ploču nanosi
pigmenata.
boja, te ona ispunjava
Za uljane i zaštitne boje
Metalna ploča za kliširanje utore. Pritiskom papira na
kao vezivo se često
prekrivena je slojem ploču, boja iz utora prelazi
upotrebljava sredstvo koje
posebne glazure. Umjetnik na papir, stvarajući otisak
se izdvaja iz prirodnih ulja
oštrim, šiljastim alatom klišeja.
ili sintetskih smola
napravljenih poput
plastike.
Neke boje sadrže otapala
koja isparavaju, ostavljajući
na papiru sloj smole s
pigmentima. Emulzije se
sastoje od sintetskih smola
pomiješanih s vodom. Kad
se boja osuši, na površini
ostaje sloj smole.

47
ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO NASTAJE A KAKO U A KAKO RADI


FOTOGRAFIJA? F O T O A P A R A T U NASTAJE SVJETLOMJER?
SLIKA?
Kad pritisnemo dugme, Svjetlomjer nam pokazuje
svjetlost obasjava film u Leća s prednje strane osvijetljenost predmeta koji
fotoaparatu i mijenja ga. usmjerava sliku predmeta na slikamo. Svjetlost se u
Uranjanjem u posebne film u unutrašnjosti svjetlomjeru mijenja u
tekućine, ili razvijače film se fotoaparata. Kroz tražilo električnu struju i pokreće
razvija i na njemu se možemo vidjeti sliku koju će brojčanik, te na njemu
pojavljuje slika. fotoaparat snimiti. Pritiskom vidimo kako valja podesiti
na dugme, u fotoaparat ulazi brzinu zaslona i otvora na
Crno-bijeli filmovi svjetlost i na filmu nastaje leći da dobijemo dobru
pokriveni su slojem slika. fotografiju.
srebrnog jodida ili
srebrnog bromida, dok Svjetlosne zrake što dolaze Svjetlomjer sadrži ćelije
filmovi u boji imaju od predmeta ispred kamere osjetljive na svjetlost koje
nekoliko takvih slojeva. U se prolaskom kroz leću pretvaraju svjetlosne zrake
dodiru sa svjetlošću srebrni lome i na filmu projiciraju u električnu struju ili
bromid ili srebrni jodid sliku tog predmeta. Na mijenjaju jačinu struje što
djelomično se pretvaraju u filmu nastaje obrnuta slika, protječe od male baterije u
srebro. Kad razvijemo film, ali se prilikom razvijanja kameri do ćelija. U oba
osvijetljeni dijelovi se do ispravlja. Kad pritisnemo slučaja ulaskom svjetlosti u
kraja mijenjaju u srebro, a dugme na fotoaparatu, svjetlomjer pojačava se
neosvijetljeni još uvijek zaslon se na djelić sekunde jakost struje. Struja pomiče
sadrže spoj srebra koji se otvara i izlaže film iglu, pa na njoj možemo
uklanja. Srebro tvori tanki svjetlosti. To se odvija tako provjeriti osvijetljenost
crni sloj na filmu, stvarajući brzo da predmeti u pokretu predmeta koji slikamo.
negativnu sliku. Na takvoj izgledaju kao da miruju. Prema položaju igle
slici su svijetli dijelovi Neke leće imaju otvor možemo odrediti kako
tamni, a tamni su svijetli. koji se povećava i namjestiti zaslon i otvor da
Na kraju se od negativa smanjuje, kontrolirajući bi se film ispravno
izrađuju fotografije. Na količinu svjetlosti što ulazi osvijetlio i da dobijemo
njima su tamni dijelovi u aparat. Ako prizor koji lijepu fotografiju.
tamni, a svijetli su svijetli. fotografiramo nije dobro
osvijetljen, otvor je posve
otvoren.

48
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI boji se upotrebljavaju


BLJESKALICA? sijalice u plavom omotaču
koji mijenja svjetlost u
bijelu.
U sijalicama četvrtaste Neke sijalice rade na
bljeskalice nalaze se metalne električnu struju. Prekidač
zavojnice ili listići i cijevi s u fotoaparatu uključuje
ugljenom prašinom. Kad sijalicu u istom trenutku
pritisnemo dugme na kad se otvara zaslon.
fotoaparatu, opruga udara o Sijalice se napajaju
cijev i pali ugljenu prašinu. energijom iz baterija.
Zavojnica ili listić se ugriju,
Za razliku od četvrtaste,
uzrokujući bljesak svjetlosti.
elektronska bljeskalica se
može neprestano
Sijalice su ispunjene upotrebljavati. Ona sadrži
kisikom, pa zavojnica ili cijev koja prolaskom
listić trenutačno električnog naboja snažno
sagorijevaju uz vrlo jak bljesne.
bljesak. Budući da je
svjetlost žućkasta, za film u

V KAKO SE RADE srebra. Kad se film izloži svjetlost. Žuta, crvena i


DIJAPOZITIVI? svjetlosti, svaki sloj reagira plava boja se na nekim
na određenu boju. U filmu mjestima preklapaju i daju
Filmovi u boji imaju tri sloja se nalazi i žuta prozirna sve ostale boje. Žuti i plavi
koji reagiraju na žutu, crvenu vrpca koja omogućava sloj, naprimjer, zajedno
ili plavu boju nekog prizora. razlaganje bijele svjetlosti daju zelenu boju. Crna
Dijapozitiv u boji također na pojedine boje. Prilikom nastaje preklapanjem svih
sadrži žuti, crveni i plavi sloj. razvijanja dijapozitiva triju boja, a bijela kad su
Na nekim mjestima se slojevi srebro nastalo na sva tri sloja bezbojna.
preklapaju, stvarajući sve osvijetljenim dijelovima Fotografije u boji se, kao i
ostale boje. filma zamjenjuje se žutom, dijapozitivi, sastoje od
crvenom i plavom bojom, a žutog, crvenog i plavog
Film u boji načinjen je od žuta vrpca se uklanja. Kad sloja.
tri sloja fotoosjetljive gledamo dijapozitiv, kroz
emulzije koja sadrži spoj njega prolazi bijela
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO RADI FILMSKI sporiji. Zupci u projektoru svjetlost prolazi kroz


PROJEKTOR? zahvaćaju niz rupica s obje zvučnu traku i udara u
strane filma i vuku sliku do stanice osjetljive na
Film se sastoji od dugačkog prozorčića. Ovdje se slika svjetlost, te one odašilju
niza slika. Prolaskom filma na trenutak zaustavlja i električne signale različite
kroz projektor, pojedine slike osvjetljava, te je leća jakosti. Signali odlaze do
se osvjetljavaju i leća ih projicira na ekran. Zupci pojačala i zvučnika, te u
projicira na ekran. Slike se povlače film i kod njima nastaje zvuk.
izmjenjuju tako brzo da prozorčića se zaustavlja Ponekad se zvuk snima
dobivamo dojam kretanja. sljedeća slika. Između na magnetsku vrpcu nalik
svjetiljke i filma nalazi se onoj koju upotrebljavamo
Kinematografski film se rotirajući zaklopac čije u kasetofonima.
projicira brzinom od 24 lopatice prikrivaju
slike u sekundi, dok su pomicanje filma.
kućni projektori nešto Kod zvučnih filmova

A KAKO RADI FILMSKA dugačku filmsku vrpcu koja sljedeća slika.


KAMERA? obično traje nekoliko U mnogim se filmskim
minuta. S jedne strane kamerama zaslon sastoji od
U filmskoj kameri se, kao i u kasete nalazi se otvor kroz rotirajućeg polukruga. Da
fotoaparatu, nalazi film. koji film ulazi u prozorčić. bi se dobio usporeni film,
Međutim, u filmskoj se Kuka za povlačenje filma brzina filma se prilikom
kameri svake sekunde snimi zahvaća rupice i zaustavlja snimanja uvećava, tako da
nekoliko slika. Dok film jednu po jednu sliku ispred se svake sekunde osvijetli
prolazi ispred objektiva, prozorčića. Kad se kuka više slika. Međutim, u
zaslon se neprestano vrlo pomakne prema nazad, projektoru se film uvijek
brzo otvara i zatvara, film se zaustavlja i zaslon se projicira istom brzinom.
stvarajući na filmu niz slika. nakratko otvara. Zaslon se Zbog toga film dulje prolazi
Snimljeni film se razvija i može povezati s jedinicom kroz projektor nego kroz
prikazuje na ekranu. za automatsku kontrolu kameru, pa se kretanje na
ekspozicije. Kad se zaslon filmu usporava.
U većini kamera zatvori, kuka ponovno Smanjenjem brzine
upotrebljavaju se filmske zahvaća film i pred snimanja kretanje se
kasete. One sadrže prozorčićem se zaustavlja ubrzava.

50
ZNANOST I TEHNIKA

Svaki crtež se zasebno


snima na stolu za
animaciju. Crtež se postav­
lja na stol i iznad njega se
učvrsti kamera. Crtači ne
crtaju cijeli crtež na svakom
listu, već pojedine dijelove
slike crtaju na zasebnim
prozirnim folijama.
Postavljanjem folije s nekim
likom na foliju s
pozadinom dobiva se
cjelovit crtež.
A KAKO SE S N I M A J U Za izradu crtanih filmova
CRTANI F I L M O V I ? vidimo 24 različite slike, te mogu se upotrebljavati i
tako dobivamo dojam računala. Umjetnici
Kad gledamo crtani film, čini kretanja. Svaki crtež se posebnom olovkom crtaju
nam se da se crteži kreću. zasebno snima posebnom na električnoj ploči, a
Ustvari, u svakoj sekundi filmskom kamerom. računalo samo unosi boje.

> KAKO RADI reagira na dodir membrane


MIKROFON? i stvara signal. Mikrofon s
pokretnom zavojnicom
Zvučni valovi stvaraju u sadrži malu zavojnicu
mikrofonu električne signale razapetu među polovima
koji zatim odlaze do pojačala magneta. Kad membrana
i zvučnika. zatitra, u zavojnici nastaje
električni signal.
U mikrofonu zvučni valovi Slično rade i mikrofoni s
udaraju u tanku ploču koju vrpcom, ali oni umjesto
zovemo membranom, te zavojnice imaju metalnu
ona titra istom brzinom kao vrpcu. Kondenzatorski i
zvučni valovi. Povezana je s ugljeni mikrofoni se
uređajem u kojem titraji napajaju električnom
izazivaju nastanak strujom. Ugljena zrnca
električnih signala različite titraju i mijenjaju struju,
jakosti. stvarajući signal.
U kristalnom mikrofonu
piezoelektrični kristal

vrpca signale od pojedinog kanala


< KAKO SE P R O I Z V O D E
G R A M O F O N S K E PLOČE? do oštre igle što klizi
površinom okrugle lak-
Prilikom snimanja ploča, u ploče i uzrezuje na njoj
studiju se glazba najprije utore, stvarajući »oca«.
snimi na matičnu vrpcu. Svaka stijenka utora
Prema vrpci se izrađuje predstavlja zapis jednog
matrica, »otac«, a potom i kanala. Galvaniziranjem
kalup, »majka«. Tlačenjem »oca« i Ijuštenjem stvore­
komada plastike između nog metalnog sloja dobiva
kalupa dobiva se se »majka«, na kojoj se na
gramofonska ploča. mjestima gdje su na »ocu«
bili uto'ri nalaze izbočine.
Matična vrpca snimljena u Na kraju se tlačenjem
muzičkom studiju sadrži komada plastike između
dva kanala. Pojačala prenose dva kalupa izrađuje ploča.
51
ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO RADI A KAKO U Z V U Č N I K U A KAKO RADE STEREO


GRAMOFON? NASTAJE Z V U K ? UREĐAJI?

Kad na gramofonu želimo Zvučnici pretvaraju signale iz Da bismo mogli slušati stereo
slušati glazbu, iglu učvršćenu kasetofona, gramofona, radio ploču ili kasetu, potrebna su
na pikapu spuštamo na uređaja ili televizora u zvuk. nam dva zvučnika. Glazba se
ploču. Okretanjem ploče igla U zvučniku se nalazi na ploču ili kasetu snima u
klizi njenim valovitim čunjasta opna od materijala dva dijela ili kanala. Signali s
utorima i titra. Pikap reagira sličnog plastici, povezana sa prvog kanala odlaze do
na titraje i odašilje električne zavojnicom i magnetom. Kad lijevog, a s drugog kanala do
signale, te oni kroz pojačalo do zvučnika stigne električni desnog zvučnika, te nam se
dolaze do zvučnika i signal, magnet pomakne čini kao da se zvukovi šire
pretvaraju se u zvuk. zavojnicu, te opna zatitra i među zvučnicima.
proizvodi zvuk.
Postoje dvije vrste U studiju se glazba duž
gramofonskih pikapa. Električni signal mijenja matične vrpce snima na dva
Kristalni pikap sadrži električno polje zavojnice. kanala, lijevi i desni. Na
piezoelektrični kristal Okolni magneti privlače i svaki kanal snima se jedan
povezan s gramofonskom odbijaju zavojnicu. Tako dio zvukova. Instrument
iglom. Prolaskom kroz izazivaju titranje koje se koji se čuje samo na
utore igla titra i neprestano prenosi na membranu. lijevom kanalu snima se
pomiče kristal, potičući Zavojnicu i magnet zajedno samo na lijevom
stvaranje električnih nazivamo sustavom za mikrofonu, dok se pjevač,
signala. pobuđivanje membrane. kojeg čujemo na oba,
Magnetski pikap sadrži Zvučnici često imaju više snima i na lijevom i na
male žičane zavojnice koje takvih sustava - veliki desnom mikrofonu.
titraju među polovima proizvode duboke Na ploči je svaki kanal
magneta i generiraju zvukove, a mali visoke. zapisan na jednoj stijenci
električne signale. Neki U elektrostatskom utora. Stereo gramofon ima
gramofoni imaju vlastito zvučniku titranje na pikapu dva kristala ili
pojačalo i zvučnike, dok se membrane ne potiče zavojnice u kojima nastaju
drugi moraju povezati s magnetsko polje, već dva signala i odlaze do
kasetofonom. elektrostatska sila. zvučnika.

52
ZNANOST I TEHNIKA

V K A K O RADI koji se pojačavaju u Signal kroz pojačalo odlazi


KASETOFON? pojačalu i odlaze do glave do zvučnika priključenog
kasetofona. Glava se sastoji na kasetofon.
Kasetofon radi mijenjajući od žičane zavojnice U većini kasetofona se
zvučne valove u magnetske. omotane oko željeznog nalazi ista glava i za
Zvuk se duž vrpce bilježi kao prstena s malim otvorom. snimanje i za reprodukciju.
magnetski zapis. Kad slušamo Glava reagira na signal i Međutim, najkvalitetniji
muziku, magnetski zapis se stvara magnetsko polje, te uređaji imaju jednu glavu
ponovno pretvara u zvuk. se vrpca koja prolazi ispred za snimanje, a drugu za
nje magnetizira. Kad reprodukciju. Prilikom
Na kasetofon se obično slušamo kasetu, vrpca snimanja zvuka na vrpcu,
priključuje mikrofon, iako ponovno prolazi ispred druga glava briše sve ranije
ga mnogi kasetofoni imaju glave, te njeno magnetsko zapise stvarajući magnetsko
ugrađenog. On pretvara polje potiče zavojnicu, polje koje uklanja
zvuk u električne signale stvarajući u njoj signal. magnetizam.

A K A K O SE SNIMAJU vrpce koja se Obje strane kasete


KASETE? upotrebljavaju za izradu snimaju se istovremeno. Na
kaseta su jednako ubrzane. kopiji osnovne vrpce, koja
Kao i kod snimanja ploča, Kad se kaseta reproducira se koristi za izradu kaseta,
glazba se u studiju najprije normalnom brzinom, snimljene su obje strane:
snima na matičnu kasetnu glazbu čujemo onako kako jedna je zapisana od
vrpcu. Ona se tada vrlo brzo je prvotno snimljena. početka prema kraju, a
reproducira, a ubrzani Kasete imaju dvije strane. druga od kraja prema
zvukovi se bilježe na vrpcu. S jedne strane se glazba početku. Kad okrenemo
Ta se vrpca dalje upotreblja­ snima duž gornjeg dijela kasetu, magnetski zapis se
va za umnožavanje kaseta. vrpce, a s druge duž donjeg. čita u ispravnom smjeru.
Kad slušamo glazbu, Kad kasetu stavimo u
Snimanje vrpce velikom kasetofonska glava uvijek kasetofon, zupci na
brzinom omogućuje brzu čita zapis s gornjeg dijela. kolutima s trakom prionu
izradu kopija. Kopije Da bismo slušali drugu stra­ uz vitlo koje ih okreće.
matične kasetne vrpce i nu, kasetu valja okrenuti.

53
ZNANOST I TEHNIKA

V K O L I K O DALEKO
DOPIRU RADIO
VALOVI?

Valovi za prijenos televizijske


slike putuju od predajnika do
antene u ravnoj liniji i
prelaze samo onu udaljenost
koliko iznosi od predajnika
do horizonta. Međutim,
valovi za radio prijenos
mogu se kretati iza
horizonta, a neki čak prate
zakrivljenost Zemlje.

Dugački radio valovi (niske


frekvencije) prelaze
horizont i zaobilaze
planine. Ovisno o snazi, ti
A KAKO RADI signali mogu prijeći oceane A KAKO RADI
G R A D S K A RADIO-VEZA? i kontinente. TELEVIZIJSKA KAMERA?
Kratki se valovi (visoke
Gradski kanal nam frekvencije) ne lome na taj U televizijskoj kameri slika
omogućuje da razgovaramo način, već putuju nastaje u fotoosjetljivoj cijevi
putem radija. Za to nam je pravocrtno, a u gornjim se koja pretvara svjetlost u
potreban mali primopre- slojevima atmosfere električne impulse. Kad
dajnik. Kad govorimo u reflektiraju nazad prema impulsi stignu do
mikrofon, predajnik odašilje Zemlji. Na taj način obilaze televizijskog uređaja, na
radio valove što se šire u čitav svijet. Televizijski se njegovom se ekranu
krugu od nekoliko kilome­ signali šalju do pojavljuje slika.
tara. Sve osobe s primopre- komunikacijskih satelita u
dajnikom mogu na tom orbiti. Probijaju se kroz Objektiv televizijske
području čuti poruku i na nju atmosferu, a satelit ih kamere projicira sliku pred
odgovoriti. Tada zvučni usmjerava nazad prema sobom u posebnu
valovi iz njihovog uređaja Zemlji. U svemiru radio elektronsku cijev. Kamere
dolaze do našeg prijemnika. signali prelaze vrlo velike u boji sadrže tri
udaljenosti. elektronske cijevi koje
Da se radio stanice ne bi reagiraju na crvenu, plavu
miješale, svaka odašilje ili zelenu svjetlost.
signale različitih frekvencija. Polarizirajuća zrcala ili
Frekvencije određenog prizme rastavljaju
opsega grupiraju se u svjetlosnu sliku na tri boje.
radio-veze, od kojih svaka Pojedine boje padaju na
ima drugačiju namjenu. fotoosjetljivu ploču,
U mnogim je zemljama stvarajući na osvijetljenim
gradska radio-veza mjestima električni naboj.
namijenjena privatnoj Pritom se na stražnjoj strani
upotrebi. Radio-veza je ploče javlja suprotni naboj,
podijeljena na više kanala, te tvori elektronsku sliku
a signali su preslabi da bi se predmeta. Po elektronskoj
daleko širili. Zato gradsku slici se u strogo određenim
radio-vezu može koristiti linijama usmjeruje mlaz
mnogo ljudi, a da se .elektrona. Njegova jakost
međusobno ne ometaju. ovisi o veličini naboja
Gradska radio-veza je vrlo pojedinog dijela elektron­
popularna među vozačima ske slike, te tako nastaju
automobila i kamiona. različiti video signali.

54
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO RADI R A D I O ? mjerimo hercima (Hz). Val- promjenu svoje jakosti ili
nosilac nastaje slanjem frekvencije. Stigavši do
Radio prima nevidljive radio električnog signala prijemne antene, val-
valove koje odašilje određene frekvencije u nosilac pobuđuje elektrone
predajnik. U studiju se predajnu antenu. Njihova u njenim atomima i stvara
glazba ili govor pretvaraju u frekvencija je toliko visoka slabi električni signal iste
električne impulse, a oni se u da pobuđuje titranje frekvencije.
predajnoj anteni mijenjaju u elektrona u atomima U radio prijemniku birač
radio valove. Prijemna metalne antene i stvara kanala (tuner) određuje
antena hvata radio valove, a radio val te frekvencije. prijemnu frekvenciju, a
radio uređaj ih opet pretvara Međutim, val-nosilac se demodulator odvaja val-
u zvuk. najprije miješa sa zvučnim nosilac, ostavljajući samo
signalom nastalim u studiju zvučni signal.
Predajnik odašilje val- s pomoću mikrofona. Zbog
nosilac određene toga se val-nosilac mijenja
frekvencije. Frekvenciju tako da nosi zvuk kao

A KAKO TELEVIZIJSKA Signali od studija do smještenu na krovu ili na


SLIKA STIŽE U NAŠE predajnika obično putuju samom televizijskom uređaju.
DOMOVE? zemnim vodovima, ali se za Televizijska slika i zvuk
slanje signala na veće prenose se valom
U televizijskom studiju udaljenosti mogu nosiocem na isti način kao i
kamere proizvode električne upotrebljavati i radio veze. kod radija. Televizijski se
signale. Nastali signali odlaze Za potrebe velikih gradova program može prenositi i s
do televizijskog predajnika dovoljan je jedan televizijski pomoću svemirskih
smještenog nedaleko naših stup. Međutim, radio valovi satelita, ali su za to
domova. Tamo ih predajna kojima se prenose slike s potrebne posebne velike
antena pretvara u radio udaljenošću gube na jakosti, tanjuraste antene. Do
valove koji se šire zrakom. pa se u udaljenijim mnogih domova program
Prijemna antena priključena mjestima postavljaju predaj­ dolazi kablovima. U tom
na televizijski prijemnik nici ponavljači, tzv. slučaju se slike i zvukovi ne
hvata valove, a televizor ih repetitori. Obično svaka prenose radio valovima,
ponovno pretvara u sliku. kuća ima vlastitu antenu već izravno kablovima.

55
< K A K O RADI
TELEVIZOR U BOJI?

Pogledate li izbliza sliku


televizora u boji, vidjet ćete
da je sastavljena od mnoštva
sitnih crvenih, zelenih i
plavih točkica ili crtica.
Gledano s veće udaljenosti,
te se tri boje miješaju,
stvarajući čitavu paletu boja.

Kamera u boji stvara tri


video signala koji odgova­
raju crvenom, zelenom ili
plavom dijelu svjetlosti sni­
manog prizora. Televizor u
boji prima te tri vrste sig­
nala i šalje ih do tri elektron­
ska topa u katodnoj cijevi.
A KAKO RADI topova, oni ispaljuju Oni prema ekranu ispaljuju
TELEVIZOR? mlazove elektrona prema tri zrake, od kojih svaka
ekranu. Na mjestu gdje predstavlja određenu boju.
Televizijska antena skuplja mlaz udari u stražnju stranu Ekran se sastoji od
signale koje širi predajnik i ekrana pojavljuje se mozaika fluorescentnih
provodi ih do katodne cijevi osvijetljena točkica. točkica ili crtica koje pri
u TV uređaju. U cijevi se Mlaz prolazi ekranom udaru mlaza elektrona
prema ekranskim linijama slijedeći istodobno iste zasvijetle crvenom, zele­
ispaljuju mlazovi elektrona linije kao u televizijskoj nom ili plavom svjetlošću.
(sitnih električnih čestica). kameri, te tako gradi sliku. Da bi se na pojedinim mjes­
Pogođene točkice u linijama Slika se obnavlja 25 do 30 tima pojavila odgovaraju­
zasvijetle, tvoreći sliku. puta u sekundi, pa ća boja, mlazovi prolaze
dobivamo dojam kretanja. kroz otvore u zaslonu sa
Signal uhvaćen u anteni je Zvuk nastaje na isti način stražnje strane ekrana.
kopija video signala kao i u radio uređaju. Kutovi između mlazova i
nastalog u kameri. Kad otvora su tako podešeni da
stigne do kontrolnog mlaz do fluorescentne
uređaja elektronskih točke ispravne boje.

> KAKO RADI V I D E O


UREĐAJ?

Video uređajem možemo


snimiti televizijski program
na video kasetu. Video
kaseta sadrži vrpcu nalik
onoj u audio kaseti. Na njoj
se zapisuju signali uhvaćeni
TV antenom.

Video uređaj bilježi duž znatno brže. Prolaskom bubnja duž


vrpce video signale u Ustvari, vrpca se ne trake, glave se brzo okreću,
obliku magnetskog zapisa. pomiče brže, ali se glava zapisujući video signale u
Sadrži glave za snimanje i brže okreće. Vrpca je nizu dijagonalnih kanala.
za reprodukciju nalik omotana oko rotirajućeg Zvuk se bilježi u ravnom
onima u kasetofonima, ali bubnja na kojem su kanalu duž jednog kraja
preko njih vrpca prelazi položene dvije glave. trake.

56
ZNANOST I TEHNIKA

< ŠTO JE VIDEO-DISK? Neki na površini imaju


urezane spiralne utore
kojima prolazi igla poveza­
Video-disk je u potpunosti
nalik gramofonskoj ploči, ali na s pikapom. Na njime se
se na njemu pored zvukova video signal zapisuje kao
bilježe i slike. Za gledanje niz električnih naboja koje
filma snimljenog na video- igla prepoznaje.
disku potreban nam je Druga slična vrsta nema
poseban uređaj priključen na utore, već se zapis čita
televizor. vođenjem elektrode nad
spiralnim tragovima duž
kojih su na površini ploče
Na video-disku se ne može utisnute udubine.
snimati program, već ga Treća vrsta, prikazana na
upotrebljavamo samo za slici, upotrebljava za čitanje
gledanje onoga što je spiralnih tragova lasersku
snimljeno u studiju. zraku.
Postoji više različitih
sistema video-diskova.

> KAKO RADI disanja pomiče i podešava


AKVALUNG? tlak zraka.
Kod udisaja se tlak zraka
Akvalungom se koriste u usniku smanjuje, pa tlak
ronioci da bi mogli slobodno vode gura opnu prema
naprijed. Opna pomiče
plivati pod vodom. Ronilac
polugu koja otvara ulazni
na leđima nosi boce s
ventil na cijevi povezanoj s
komprimiranim zrakom koji
bocama, te zrak ulazi u
kroz cijevi prolazi do usnika.
roniočevo tijelo.
Na taj način ronilac može
pod vodom udisati zrak. Prilikom izdisaja zračni
tlak gura opnu prema
natrag, zatvarajući pritok
Da bi ronilac mogao lako zraka. Otvara se ispušni
disati, tlak zraka mora biti ventil kroz koji zrak izlazi u
jednak tlaku vode oko vodu.
njegova tijela. Zbog toga se
u usniku nalazi savitljiva
opna koja se prilikom
< KAKO RADI na kupoli nalaze otvori za
PADOBRAN? kontrolu prolaza zraka.
Otpor zraka se poništava s
težinom padobranca, pa on
Otvoreni padobran se poput
pada jednoliko i tlo
kupole nadvija nad
dodiruje brzinom od oko
padobrancem. Njegova
četiri metra u sekundi. To
velika površina opire se
je jednako kao da skočimo
strujanju zraka i usporava
sa zida tek nešto višeg od
pad. Smjer pada može se
jednog metra. Prilikom
donekle kontrolirati
prizemljenja padobranac
povlačenjem konopaca
povlači ručicu za brzo
pričvršćenih na kupoli.
oslobađanje. Neki su
padobrani četvrtasti i imaju
Padobran je pažljivo složen »krilca« što omogućuju
u naprtnjači zajedno s padobrancu da upravlja
pomoćnim padobranom padom.
koji za sobom povlači
glavnu kupolu. Ponekad se

57
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI


MAGNET?

Svaki se magnet sastoji od


mnoštva magnetica. To nisu
zasebni predmeti, već vrlo
sitni dijelovi koji i sami
djeluju poput magneta. U
magnetu se ti magnetski
dijelovi slažu u nizove.

Magnetske dijelove zove­


mo elementarnim magnetima.
Nemagnetizirane tvari
također sadrže elementar­
ne magnete, ali su njihovi
polovi okrenuti u različitim
smjerovima i magnetizmi
im se poništavaju, pa tvar
nema stalni magnetizam.
Međutim, kad se tvar A ŠTO JE M A G N E T S K O južni prema jugu.
namagnetizira snažnim POLJE? Između dva pola šire se
magnetskim poljem, nevidljive magnetske
elementarni magneti se Svaki magnet ima magnetsko silnice koje sačinjavaju
poslože u redove tako da polje. To je nevidljiva sila magnetsko polje. Kad
im magnetska sila djeluje u koja privlači čelične približimo dva magneta,
istom pravcu. pribadače i slične predmete. njihova magnetska polja
Kad slomimo ili prereže­ Ono je, također, razlog zašto djeluju jedno na drugo.
mo magnet, svaki komad se magneti privlače ili Privlače se samo suprotni
zadržava magnetska svoj­ odbijaju. polovi magneta, dok se
stva jer elementarni magne­ istoimeni odbijaju.
ti ostaju poredani u nizovima. Svaki magnet ima sjeverni Zemljino magnetsko
Magnetizam elementarnih (S) i južni (J) pol. Koji je pol polje širi se između
magneta uzrokovan je sjeverni a koji južni, saznat magnetskih polova,
djelovanjem elektrona koji, ćete objesite li magnet o prekrivajući čitavu Zemljinu
kružeći oko jezgre nit. Magnet će se okretati kuglu. Zbog toga se kompa-
(središta) pojedinih atoma, sve dok se sjeverni pol ne sova igla uvijek okreće
stvaraju magnetsku silu. usmjeri prema sjeveru, a prema Sjevernom polu.

< KAKO ELEKTRIČNA električne struje, primjerice


STRUJA PROTJEČE baterija ili generatora u
ŽICOM? elektranama. Svaki elektron
ima negativni električni
Električna struja je protok naboj. Elektroni napuštaju
vrlo sitnih čestica, elektrona, negativni pol i prolaze
kroz žicu. Svaki elektron ima žicom do pozitivnog pola,
vrlo slabi, jedinični električni zatvarajući strujni krug.
naboj. Kad elektroni stignu Elektroni protječu samo
do potrošača, na njemu se kroz metale kao što su,
pojavljuje napon. Da bi naprimjer, bakar ili željezo,
električna sijalica svijetlila, jer atomi metala imaju u
kroz žicu svake sekunde vanjskoj ljusci slobodne
mora proteći oko dva elektrone. Slobodni
milijuna milijuna milijuna elektroni prelaze s jednog
elektrona. atoma na drugi, pa
električni naboj može vrlo
Elektroni dolaze iz izvora brzo teći kroz žicu.

58
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI


AKUMULATOR?

Akumulator je obnovljivi
izvor električne struje. Sastoji
se od ploča uronjenih u neku
kiselinu. Kiselina mijenja
kemijski sastav ploča i na taj
način proizvodi struju.
Punjenjem akumulatora
proces teče u suprotnom
smjeru i vraća pločama
prvobitni kemijski sastav.

U akumulatoru su ploče
raspoređene u parovima.
Jedna je načinjena od
spužvastog olova, a druga
od olovnog oksida. Parovi
su uronjeni u otopinu Sve olovne ploče
sumporne kiseline. povezane su jedna s pločama, pa se olovo i
Pojedine ploče su drugom i s negativnim olovni oksid mijenjaju u
međusobno izolirane polom akumulatora, dok su olovni sulfat. Elektroni
separatorima. Skupine ploče od olovnog oksida oslobođeni na olovnoj
ploča su odijeljene priključene na pozitivni ploči teku prema ploči od
pregradama i sačinjavaju pol. Struja nastaje kad olovnog oksida, stvarajući
članke akumulatora. sulfatna kiselina reagira s električnu struju.

V KAKO RADI zavojnica u motoru se magnetsko polje čiji se


ELEKTRIČNI M O T O R ? magnetizira. Magnet okreće polovi zakreću prema
zavojnicu, a ona osovinu. polovima magneta. Sjeverni
Električni motor okreće neku pol zavojnice se pomiče
osovinu, primjerice osovinu Električna struja odlazi iz prema južnom polu
kotača dječje električne baterije do zavojnice magneta, a južni prema
željeznice. Protokom smještene između polova sjevernom. Kao posljedica
električne struje, žičana magneta. Zavojnica stvara tog međusobnog
djelovanja magnetskih
polja zavojnica se zakreće.
Kad polovi zavojnice
dođu do magnetskih
polova suprotnog
predznaka, struja u
zavojnici promijeni smjer.
Tu promjenu izaziva
komutator. Promjenom
smjera struje mijenja se i
magnetsko polje zavojnice.
Južni pol postaje sjeverni,
pa zavojnicu sada provlače
magnetski polovi koji su je
ranije odbijali.
Na taj se način zavojnica
neprestano okreće. Svakih
pola okreta komutator
mijenja smjer struje.

59
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI


TRANSFORMATOR?

Transformator mijenja napon


električne struje. U
transformatoru struja ulazi u
zavojnicu, te ona stvara
magnetsko polje. Pod
utjecajem magnetskog polja
u sekundarnoj se zavojnici
stvara izmjenična struja.

Transformator povisuje ili


snižava napon izmjenične
struje. To je električna
struja koja mnogo puta u
sekundi mijenja smjer toka.
Transformatori se
upotrebljavaju za stvaranje
struje vrlo visokog napona,
koja se može provoditi na
velike udaljenosti. Prije zavojnicu transformatora, zavojnicu, te se u njoj
nego što stigne u stanove, izmjenična struja stvara na stvara nova izmjenična
struja ponovno prolazi kroz zatvorenoj željeznoj kotvi struja.
transformator i napon joj se magnetsko polje koje prati
snižava. promjene struje. Polje
Kad uđe u primarnu presijeca sekundarnu

jako magnetsko
magnetizirano kad se struja
isključi, već se odmah
demagnetizira.
Veliki elektromagneti se
koriste na dizalicama za
podizanje i prenošenje
starog željeza. Kad kroz
zavojnicu teče struja,
elektromagnet skuplja
željezo i dizalica ga prenosi
na željeno mjesto. Tada se
struja isključi i željezo pada
na zemlju.
Elektromagneti se
upotrebljavaju i za
stvaranje jakog magnetskog
polja u mnogim električnim
A KAKO RADI protječe električna struja, strojevima, primjerice
ELEKTROMAGNET? šipka postaje jaki magnet. električnim motorima i
generatorima. Oni mogu
Elektromagnet je vrsta Željezna jezgra proizvodi stvoriti i izmjenično
magneta koji radi pod mnogo jače magnetsko magnetsko polje, ovisno o
utjecajem električne struje. polje nego sama zavojnica. jačini struje kojom se
Njegovo se magnetsko polje To se događa zato što napajaju. Zbog toga
može uključiti i isključiti. zavojnica megnetizira elektromagnete nalazimo u
Sastoji se od žičane zavojnice željezo istog trenutka kad električnim napravama za
obavijene oko željezne kroz nju počne teći struja. mjerenje, kasetofonima i
šipke. Kad kroz zavojnicu Međutim, željezo ne ostaje zvučnicima.

60
ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO RADI
TRANZISTOR?

Tranzistore nalazimo u svim


električnim strojevima poput
televizora i radio uređaja.
Oni pojačavaju slabu
električnu struju, a mogu je
također uključivati i
isključivati.

Tranzistor se sastoji od tri


sloja tvari koju zovemo
poluvodičem. Tanki
središnji sloj naziva se
bazom, a dva vanjska,
deblja sloja odašiljačem i
sabiračem.
Struja protječe od
odašiljača do sabirača, ali je
baza zaustavlja. U bazu
ulazi slabi električni signal i A KAKO Ml KROČI P O V I A KAKO SE P R O I Z V O D E
mijenja njen napon. Ako se M O G U BITI TAKO MALI? MIKROČIPOVI?
taj signal povećava, baza
propušta više električne U svim elektronskim Mikročipovi se izrađuju od
struje. Suprotno tome, kad uređajima, primjerice vrlo tankih pločica silicija.
se signal smanjuje, baza džepnom računalu, nalazimo Na površini silicijske pločice
zaustavlja protok struje. mikročipove sastavljene od izrađuju se male elektronske
Zbog toga se protok mnogo pojedinačnih komponente. Na pločicu se u
struje kroz tranzistor komponenata nalik sitnom, ali vrlo složenom
mijenja ovisno o jakosti tranzistorima. S obzirom na uzorku nanosi nekoliko
signala koji ulazi u bazu. brojnost, oni moraju biti slojeva silicija.
Ako je struja jača od maleni. Elektroni, čijim
signala, tranzistor pojačava protokom nastaje struja, su Na pločici se kliširanjem
signal. Ako je signal jednak vrlo sitni, pa i komponente izrađuju pojedini slojevi
nuli, kroz tranzistor ne mogu biti sićušne. komponenata. Obrisi
protječe struja. elektroničkih komponenata
Mikročipovi sadrže stotine se smanjuju fotografskom
ili tisuće tranzistora i metodom i projiciraju na
drugih elektronskih površinu pločice. Tako
komponenata. Oni moraju nastaje maska s »rupama«
biti tako brojni da bi na osvijetljenim (ili
mikročip mogao u kratkom neosvijetljenim, ovisno o
vremenu izvesti mnogo tehnologiji) dijelovima.
elektronskih operacija Pločica se tada obrađuje
potrebnih za računanje. s tvarima koje prodiru u
Ako su komponente vrlo rupe u maski i mijenjaju
male i nedaleko jedna od električna svojstva silikona.
druge, električna struja Na taj se način na površini
može među njima vrlo brzo pločice stvara sloj s malim
protjecati. područjima različitih
Kako se sve komponente električnih svojstava.
izrađuju od silicija, Postupak se nekoliko
proizvode se što sitnije na puta ponavlja, sve dok se
komadiću silicija - ne izrade sve komponente i
mikročipu. uspostave njihove
međusobne veze.

61
ZNANOST I TEHNIKA

> KAKO RADI


D I G I T A L N I SAT?

Na digitalnom se satu
vrijeme prikazuje brojevima.
U središtu sata nalazi se
kvarcni kristal koji u svakoj
sekundi zatitra jednaki broj
puta. Pri svakom titraju
nastaje električni impuls.
Ostali dijelovi broje nastale
impulse i mijenjaju brojeve
na displeju, tako da sat uvijek
pokazuje točno vrijeme.

Kad se sažme ili raširi,


kvarcni kristal stvara
električni impuls. Baterija
napaja sat električnom električne impulse, te oni digitalnom displeju.
energijom i potiče kristal odlaze do komponenata u Mikročip također može
da titra određenom mikročipu. One broje brojiti sekunde i računati
frekvencijom. primljene impulse i svake izmjene minuta, sati,
Kvarcni kristal sekunde odašilju drugi datuma, pa čak i mjeseci ili
neprestano odašilje impuls koji mijenja broj na godina.

A KAKO RADE od četiri osnovna dijela. To ih možemo učitati s


RAČUNALA? su ulazne i izlazne jedinice, magnetske vrpce ili diskete
memorija i centralna na kojoj su spremljeni.
Da bi računalo radilo, mora obradna jedinica. Drugi dio memorije,
imati odgovarajući program Kao ulazna jedinica ROM, sadrži upute koje
koji mu nalaže kako se obično se koristi tastatura. upravljaju centralnom
rješava određeni zadatak, Upotrebljavamo je za obradnom jedinicom. Ta
primjerice zbrajanje. Kad unošenje novih jedinica uz pomoć
dobije potrebne informacije programskih uputa i programa preračunava
(podatke), računalo ih informacija ili podataka, zadane podatke.
obrađuje i pokazuje odgovor. primjerice brojeva. Na kraju centralna obrad­
Program i podaci se na jedinica šalje podatke
Svako se računalo, bez pohranjuju u dio memorije do izlazne jedinice,
obzira na veličinu, sastoji koji zovemo RAM. U RAM obično ekrana ili pisača.

62
ZNANOST I TEHNIKA

V K O L I K O SU BRZA V KAKO R A Č U N A L A
RAČUNALA? GOVORE?

Najbrži superkompjutori Neka računala mogu


mogu u jednoj sekundi izves­ govoriti. Oni sadrže jedinicu
ti oko 100 milijuna računskih za govor koja može
-operacija! Međutim^ sve su oblikovati određeni broj
to jednostavni aritmetički riječi. Svaka riječ ima vlastiti
zadaci poput zbrajanja dvaju električni kod. Kodovi
brojeva. Računala rastavljaju nastaju u mikročipovima i
sve složene probleme na odlaze do jedinice za govor.
jednostavne aritmetičke
opejracije. Računarska jedinica za
govor sadrži sintesajzer
Jedan od najtežih zadataka glasa. Riječi se u sintesajzer
je vremenska prognoza. Za unose tako da ih osoba
predviđanje sutrašnjeg izgovara u stroj za
stanja u atmosferi potrebno pretvaranje zvukova u
je izvesti više milijuna digitalne signale. To su
računskih operacija. Samo nizovi električnih impulsa
A KOLIKO ZNAMENKI superkompjutori to mogu slični binarnim kodovima s
UPOTREBLJAVAJU izvesti prije nego što kojima rade računala.
RAČUNALA? vrijeme stvarno nastupi. Signali se trajno pohranjuju
Računala brzo rade jer u memoriji sintesajzera.
Računala upotrebljavaju razlazu sve računske Računalo govori čitajući
samo dvije znamenke - 0 i 1. operacije u kodove kodove za odgovarajuće
Ona pretvaraju brojeve i električnih signala. riječi iz memorije. Kodovi
riječi u kodove sastavljene od Električni impulsi od kojih se mijenjaju u električne
nula i jedinica, koje upotreblja­ se sastoje kodovi prolaze signale i kroz pojačalo
vaju za sve daljnje postupke. nevjerojatnom brzinom dolaze do zvučnika, te mi
kroz sitne krugove u čujemo riječ.
Nizove nula i jedinica mikročipovima. Centralna Računala se
kojima se koriste računala obradna jedinica upotrebljavaju za davanje
zovemo binarnim brojevima. raspoređuje impulse na nekih informacija, a
Sve programske upute i drugačiji način i oblikuje ponekad i za čitanje knjiga
podaci se u računalo unose nove kodove. Tako ona slijepim ljudima.
decimalnim brojevima, slo­ izvodi više milijuna
vima, simbolima i znakovi­ operacija u sekundi.
ma, a ulazna jedinica ih
pretvara u odgovarajuće
binarne brojeve. Oni se ne
sastoje od znamenki, već
od električnih impulsa.
Kad u neki dio računala
stigne impuls, on predstav­
lja 1. Ako impulsa nema, radi
se o 0. Kodovi se u memoriju
računala pohranjuju kao
da—ne nizovi električnog
naboja ili magnetizma.
Centralna obradna
jedinica obavlja sve zadatke
slažući nizove impulsa na
različite načine, odnosno
stvarajući binarne brojeve.
Dobiveni brojevi se pretva­
raju u jezik čitljiv čovjeku.
63
ZNANOST I TEHNIKA

V K A K O RADI gorivom u kojima se spuštaju i on prestaje raditi


NUKLEARNI REAKTOR? uranove jezgre sudaraju s Kao rashladno sredstvo
neutronima i dijele. Tako najčešće se upotrebljava
Nuklearne elektrane sadrže
nastaju manje jezgre i voda ili ugljik dioksid. Ono
nuklearne reaktore koji
druge čestice koje se naglo prolazi kroz toplinski
upotrebljavaju uran kao
ubrzavaju, otpuštajući izmjenjivač u kotlu i
gorivo. Uran se ugrije do vrlo
toplinu. Kako bi se spriječilo zagrijava vodu do ključanja
visoke temperature i
da se lančana reakcija U nekim se nuklearnim
zagrijava rashladno sredstvo
ubrza do te mjere da se reaktorima voda pretvara u
(paru ili plin) što protječe
uran prebrzo ne raspadne, paru već u središtu
kroz reaktor. Prolaskom
u reaktor se spuštaju reaktora. Para se cijevima
vruće pare ili plina u kotlu se
kontrolne šipke. One upija­ provodi do parne turbine
stvara para koja pokreće
ju neutrone i usporavaju koja pokreće električne
električne generatore.
raspadanje urana. Ako se generatore. Ohlađena para
U središtu nuklearnog reaktor pregrije, kontrolne se kondenzira u vodu i
reaktora nalaze se šipke s šipke se automatski vraća do kotla ili reaktora.

A ZASTOJE korisna energija. Za gorivo višak neutrona i održava


NUKLEARNA ENERGIJA se upotrebljava rijetki stalnu brzinu reakcije.
TAKO MOĆNA? izotop metala urana zvan Dijeljenjem jezgre
uran—235. oslobađa se vrlo jaka
Nuklearnu energiju U sudaru jezgre privlačna sila koja znatno
proizvode sitne čestice u urana—235 s neutronima, ubrzava neutrone i male
atomskoj jezgri (središtu). jezgra se raspada na dvije jezgre. Zbog vrlo brzog
Među njima djeluje jaka manje jezgre i nekoliko kretanja, jegre i neutroni
privlačna sila. Raspadanjem neutrona. Nastali neutroni oslobađaju toplinu, pa se
jezgara ta se sila oslobađa se sudaraju s drugim na taj način uran pretvara u
velikom snagom. jezgrama, one se dijele i energiju. Pretvaranjem
oslobađaju još neutrona. mal'e količine urana dobiva
U reaktoru se nuklearna Na taj se način dijeli sve se mnogo energije.
reakcija odvija pod više i više jezgara.
kontrolom da bi se dobila Kontrolna šipka upija

64
ZNANOST I TEHNIKA

strojevi koriste jaki


električni naboj za
provođenje čestica duž
cijevi. Čestice poput
protona su električki
nabijene, pa ih naboj na
cijevi privlači ili odbija,
dajući im vrlo veliku
brzinu.
Na kraju cijevi zraka se
usmjerava prema cilju.
A KAKO SE A T O M I raspadale. Međutim, Čestice se sudaraju s
M O G U PODIJELITI? znanstvenici mogu podijeliti atomima, te se u nekima od
atome i proučavati čestice njih jezgra dijeli na više
Sve što postoji sastavljeno je koje se u njima nalaze. čestica i manje jezgre. One
od malih čestica, atoma, koje odlaze do detektora koji ih
se ne mogu dijeliti. Kad bi se Znanstvenici atome dijele u bilježi.
atomi mogli dijeliti, stvari ne velikim strojevima za
bi zadržavale oblik, već bi se ubrzavanje čestica. Ti

> KAKO Z N A M O tisuća ili milijuna godina.


K O L I K O S U FOSILI Biljke i životinje sadrže
STARI? vrlo male količine
radioaktivnih elemenata.
Fosili su ostaci Njihova radioaktivnost se
prethistorijskih biljaka i počinje smanjivati čim
životinja. Stari su više tisuća uginu. Zbog toga
ili milijuna godina. Fosili, ili mjerenjem radioaktivnosti
stijene u kojima ih nalazimo, možemo doznati njihovu
malo su radioaktivne. starost.
Znanstvenici starost fosila Radioaktivni minerali u
određuju mjerenjem njihove stijenama gube radioak­
radioaktivnosti. tivnost od trenutka nastan­
ka. Budući da se stijene
Nakon određenog vremena stvaraju oko biljnih i životinj­
tvari posve izgube skih ostataka, mjerenjem
radioaktivnost. Nekim je starosti stijena može se
tvarima za to potrebno više odrediti i starost fosila.

< ZAŠTO SU NEKE radioaktivne tvari građene


TVARI R A D I O A K T I V N E ? su od elemenata s vrlo
velikim brojem protona i
neutrona u jezgri.
Neke tvari isijavaju nevidljivo Zbog velike
zračenje koje zovemo koncentracije protona i
radioaktivnošću. Zračenje neutrona, neke od tih
može biti slično čestica napuštaju jezgru,
rendgenskom (vidi str. 67) ili čineći element
struja čestica, a javlja se radioaktivnim.
prilikom raspadanja jezgri
Pritom nastaju dvije vrste
pojedinih elementa.
čestica. Alfa čestice se
sastoje od dva protona i
U središtu svakog atoma dva neutrona, dok su beta
nalazi se jezgra sastavljena čestice elektroni koji
od gusto zbijenih čestica - nastaju raspadanjem
protona i neutrona. Sve neutrona.

65
ZNANOST I TEHNIKA

upotrebljavaju posebni
stakleni štapići i cijevi ispu­
njene bojom ili plinovima.
Aktivni materijal se
napaja energijom iz
električnog ili svjetlosnog
izvora. Atomi upijaju
energiju i dolaze u stanje
visoke energije. Svi atomi u
istom trenutku oslobađaju
višak energije, stvarajući
A KAKO RADI LASER? kasnije ispušta u vrlo sjajnom, svjetlosne zrake potpuno
kratkom bljesku svjetlosti. iste boje.
Laser stvara vrlo tanak, ali Materijal ima na jednom
neobično snažan snop Tvar koja ispušta laserske kraju zrcalo koje spaja
svjetlosti. U laseru se nalazi zrake zovemo aktivnim pojedine zrake u snop.
tvar nalik kristalu. U njoj se materijalom. U prvim Neki laseri umjesto
pohranjuje svjetlosna ili neka laserima nalazio se kristal svjetlosti proizvode nevid­
druga energija, koja se rubina, a danas se također ljive infracrvene zrake.

> KAKO B R Z O PUTUJE u sekundi. Kroz zrak, vodu


SVJETLOST? i prozirne tvari svjetlost
putuje nešto sporije.
Svjetlost putuje brzinom od Istom brzinom putuju i
približno 300.000 kilometara druge vrste zraka slične
u sekundi. Udaljenost svjetlosnim, primjerice radio
između Mjeseca i Zemlje i televizijski signali, te infra-
prevali za tek nešto više od crvene, toplinske, ultralju-
jedne sekunde, a od Sunca bičaste i rendgenske zrake.
do našeg planeta putuje Smatra se da je brzina
nešto više od osam minuta. svjetlosti najveća brzina što
Međutim, da stigne od nekih se može postići. Budući da
zvijezda do Zemlje, svjetlosti svemirski brodovi, bez
je potrebno više godina. obzira na snagu, ne mogu
putovati brže od svjetlosti,
putovanje do najbližih
U svemiru brzina svjetlosti zvijezda trajalo bi godinama.
iznosi 299.792,5 kilometara

blijedom ili nevidljivom


tintom što sadrži fosfor. U
posebnom stroju
ultraljubičasta svjetiljka
obasjava tintu i ona počinje
svijetliti. Stroj »čita« poštan­
ski broj i šalje pismo u odre­
đeni odjeljak za isporuku.
Obasjani ultraljubičastom
A KAKO SE svjetlošću svijetliti, pa se ona svjetlošću tinta i boje izgle­
UPOTREBLJAVA ULTRA­ upotrebljava za strojno daju posve drugačije nego na
LJUBIČASTA SVJETLOST? razvrstavanje pisama i običnom svjetlu, pa se tako
identifikaciju zaboravljenih može prepoznati falsifikat.
Ultraljubičasta svjetlost dokumenata i slika. Na Zemlju ultraljubičasta
pripada nevidljivom dijelu svjetlost dolazi sa Sunca.
spektra. Međutim, tvari što Na pismima koja dolaze u Ona izaziva tamnjenje kože
sadrže fosfor počinju u ured za razvrstavanje i proizvodi u koži vitamin
dodiru s ultraljubičastom poštanski broj je napisan D, koji sprečava rahitis.
66
ZNANOST I TEHNIKA

upotrebljavaju posebni
stakleni štapići i cijevi ispu­
njene bojom ili plinovima.
Aktivni materijal se
napaja energijom iz
električnog ili svjetlosnog
izvora. Atomi upijaju
energiju i dolaze u stanje
visoke energije. Svi atomi u
istom trenutku oslobađaju
višak energije, stvarajući
A KAKO RADI LASER? kasnije ispušta u vrlo sjajnom, svjetlosne zrake potpuno
kratkom bljesku svjetlosti. iste boje.
Laser stvara vrlo tanak, ali Materijal ima na jednom
neobično snažan snop Tvar koja ispušta laserske kraju zrcalo koje spaja
svjetlosti. U laseru se nalazi zrake zovemo aktivnim pojedine zrake u snop.
tvar nalik kristalu. U njoj se materijalom. U prvim Neki laseri umjesto
pohranjuje svjetlosna ili neka laserima nalazio se kristal svjetlosti proizvode nevid­
druga energija, koja se rubina, a danas se također ljive infracrvene zrake.

> KAKO B R Z O PUTUJE u sekundi. Kroz zrak, vodu


SVJETLOST? i prozirne tvari svjetlost
putuje nešto sporije.
Svjetlost putuje brzinom od Istom brzinom putuju i
približno 300.000 kilometara druge vrste zraka slične
u sekundi. Udaljenost svjetlosnim, primjerice radio
između Mjeseca i Zemlje i televizijski signali, te infra-
prevali za tek nešto više od crvene, toplinske, ultralju-
jedne sekunde, a od Sunca bičaste i rendgenske zrake.
do našeg planeta putuje Smatra se da je brzina
nešto više od osam minuta. svjetlosti najveća brzina što
Međutim, da stigne od nekih se može postići. Budući da
zvijezda do Zemlje, svjetlosti svemirski brodovi, bez
je potrebno više godina. obzira na snagu, ne mogu
putovati brže od svjetlosti,
putovanje do najbližih
U svemiru brzina svjetlosti zvijezda trajalo bi godinama.
iznosi 299.792,5 kilometara

blijedom ili nevidljivom


tintom što sadrži fosfor. U
posebnom stroju
ultraljubičasta svjetiljka
obasjava tintu i ona počinje
svijetliti. Stroj »čita« poštan­
ski broj i šalje pismo u odre­
đeni odjeljak za isporuku.
Obasjani ultraljubičastom
A KAKO SE svjetlošću svijetliti, pa se ona svjetlošću tinta i boje izgle­
UPOTREBLJAVA ULTRA­ upotrebljava za strojno daju posve drugačije nego na
LJUBIČASTA SVJETLOST? razvrstavanje pisama i običnom svjetlu, pa se tako
identifikaciju zaboravljenih može prepoznati falsifikat.
Ultraljubičasta svjetlost dokumenata i slika. Na Zemlju ultraljubičasta
pripada nevidljivom dijelu svjetlost dolazi sa Sunca.
spektra. Međutim, tvari što Na pismima koja dolaze u Ona izaziva tamnjenje kože
sadrže fosfor počinju u ured za razvrstavanje i proizvodi u koži vitamin
dodiru s ultraljubičastom poštanski broj je napisan D, koji sprečava rahitis.
66
ZNANOST I TEHNIKA

A ŠTOSU Hologram nastaje ponovno osvijetli


HOLOGRAMI? obasjavanjem predmeta laserskom svjetlošću, iza
laserskom zrakom. ploče se ukazuje slika
Hologrami su čudesne slike Svjetlost se odbija od predmeta.
koje izgledaju kao da imaju predmeta i pada na Slika je trodimenzio­
dubinu poput pravih obližnju fotografsku ploču. nalna, kao i stvarni
predmeta. Gledamo li, Istovremeno se laserska predmet, ali u boji laserske
naprimjer, hologram kocke i zraka dijeli, tako da se svjetlosti. Neki hologrami
okrećemo li ga na jednu također odbija od zrcala i se mogu projicirati laserom
stranu, vidjet ćemo sve njene izravno pada na ploču. tako da se slika pojavljuje
stranice kao da je obilazimo! Tada se ploča razvija, te na prednjem dijelu ploče.
Hologrami se izrađuju se na njoj pojavljuje crno- Postoje i posebni
pomoću lasera. bijela slika. Kad se jedna hologrami koji se vide na
strana hologramske ploče dnevnoj svjetlosti.

> K A K O NASTAJU
RENDGENSKE ZRAKE?

Na rendgenskom snimanju
kroz određeni dio našeg
tijela, primjerice usta ili prsni
koš, prolazi snop
rendgenskih ili X- zraka.
Zrake su nevidljive i ne
izazivaju nikakav osjet. Na
kraju zrake padaju na
fotografski film. Kad se film
razvije, na njemu se
pojavljuje slika unutrašnjosti
usta ili prsnog koša.
elektrona s metom nastaju smješten uz onaj dio tijela
Rendgenski aparat sadrži rendgenske zrake. koji se snima. Rendgenske
cijevi čijim se zagrijavanjem Stvorene zrake izlaze zrake prodiru do filma i
oslobađa strujanje kroz prozorčić iz aparata i osvjetljavaju ga.
elektrona. Aparat se napaja prolaze kroz tijelo. Kroz Ponekad zrake stvaraju
jakom električnom strujom meko tkivo prolaze lakše sliku na fluorescentnom
koja ubrzava elektrone nego kroz kosti ili zube, pa ekranu sličnom
kako bi dovoljnom brzinom su pojedina tkiva na filmu televizijskom.
udarali u metu. Sudaranjem različito zasjenjena. Film je
67
ZNANOST I TEHNIKA

> ZAŠTO N A M
PREDMETI P O D V O D O M
I Z G L E D A J U BLIŽIMA?

Pokušate li dohvatiti neki


predmet pod vodom,
primijetit ćete da se nalazi
dublje nego nam se čini. To
se događa zato što se
svjetlosne zrake što dolaze
od predmeta lome na
površini vode.
se prema površini. Tada pa nam se čini da se
Kad svjetlosne zrake što kroz zrak prolaze do naših predmet nalazi na onom
dolaze od nekog predmeta očiju. mjestu gdje bi se nalazio da
pod vodom stignu do Međutim, oči su se zrake nisu prelomile.
površine, prelaskom u naviknute da svjetlosne Izgleda kao da se predmet
rjeđe sredstvo (zrak) lome zrake putuju pravocrtno, nalazi bliže površini.

< KAKO RADI može pretpostaviti da su se


POVEĆALO? zrake prelomile, pa smatra
da one dolaze izravno od
Prolaskom kroz povećalo predmeta. Zbog toga iza
svjetlosne zrake se lome. povećala vidimo uvećanu
Međutim, naše oko ne sliku predmeta.
prepoznaje da su zrake Pomoću povećala
prelomljene, pa nam se čini možemo, također,
da dolaze od mnogo većeg projicirati sliku nekog
predmeta. predmeta na papir. Tako
se, naprimjer, na papiru
Povećalo je konveksna ili može pojaviti slika Sunca i
sabirna leća. Svjetlosne zapaliti papir. To se događa
zrake se prolaskom kroz zato što se Sunčeve zrake
sredstva različite gustoće prolaskom kroz povećalo
(zrak i staklo) lome, a leća lome i susreću u jednoj
ih usmjerava u jednu točni na papiru, te se na
točku. Međutim, oko ne njemu pojavljuje slika.

> KAKO SE V I D I M O U
ZRCALU?

Kad se gledamo u zrcalu, na


njegovu sjajnu površinu
padaju svjetlosne zrake što
dolaze od nas, te se odbijaju
i vraćaju do naših očiju. Tako
u zrcalu vidimo svoju sliku,
ali je ona obrnuta.
pod kutom jednakim kutu stranu, pa nam je, gledano
Zrcalo se sastoji od stakla upadanja. Zato je slika u u zrcalu, desna strana
čija je stražnja strana ravnom zrcalu iste veličine i predmeta uvijek s desne
premazana sjajnom oblika kao i sam predmet. strane. Kad bi umjesto
prevlakom. Svjetlosne Međutim, slika je uvijek zrcalne slike pred nama
zrake prolaze kroz staklo i obrnuta. To se događa jer stajao pravi predmet,
odbijaju se od prevlake. zrake koje upadaju s desne njegova desna strana bila bi
Ravno zrcalo odbija zrake strane odbijaju na istu s naše lijeve.
68
ZNANOST I TEHNIKA

V KOLIKO MIKROSKOP
POVEĆAVA PREDMETE?

Kad ih gledamo kroz


mikroskop, sitne čestice
izgledaju znatno veće.
Najsnažniji optički
mikroskop ih uvećava do
2500 puta, dok ih elektronski
mikroskop čini još većima.

Na donjem dijelu
mikroskopa zrcalo i
kondenzer usmjeravaju
svjetlosne zrake kroz
preparat, koji je obično
smješten između dvaju
laboratorijskih stakalaca.
Objektiv se kotačićem za
A KAKO RADI podešavanje približava
preparatu. Svjetlosne zrake
PERISKOP? A KAKO RADI
se prolaskom kroz
objektivsku leću susreću, ELEKTRONSKI
Periskop se upotrebljava za MIKROSKOP?
stvarajući u mikroskopskoj
promatranje zbivanja na
cijevi uvećanu sliku čestica
visini koju inače ne možemo Elektronski mikroskop može
iz preparata. Na kraju
dosegnuti. Obični teleskop uvećati čestice i do milijun
svjetlost prolazi kroz leću u
sadrži dva nagnuta zrcala puta. Umjesto svjetlosnim
okularu, te ona još više
položena jedno iznad zrakama koristi se mlazom
uvećava sliku.
drugoga. Svjetlost što dolazi elektrona. Slika se pojavljuje
od nekog predmeta pada na Moć uvećavanja dobiva
se množenjem jakosti leća na ekranu ili se može snimiti.
gornje zrcalo. Ono je
usmjeruje na donje zrcalo, u objektivu i okularu.
Mikroskop može imati više Optički mikroskop ne
koje odbija svjetlost u naše može uvećavati više od
oči. leća, a o njihovom broju
ovisi njegova moć 2500 puta, jer svjetlosne
uvećavanja. zrake ne stvaraju oštru
Podmornički periskop služi sliku. Elektronski
za motrenje obzora ili neba mikroskopi umjesto
iz zaronjene podmornice. svjetlosnih zraka
Radi na isti način kao i upotrebljava elektronski
obični, ali umjesto zrcala mlaz. Elektroni imaju
ima prizme, pa je slika mnogo manju valnu duljinu
oštrija. Također sadrži i nego svjetlost, pa se
leću koja uvećava plovila s pomoću njih može postići
površine. mnogo veće uvećanje.
Periskopi imaju i mnoge Kao i optički mikroskop,
druge namjene. Naprimjer, elektronski sadrži leće u
omogućuju promatranje okularu (projektoru) i
dijelova stroja ili građevine objektivu, te kondenzor.
do kojih se ne može doći ili Leće su snažni
kojima je opasno prilaziti. elektromagneti ili elektrode
Isto tako, stručnjaci mogu koje sliku stvaraju koristeći
u izvanrednim slučajevima se elektronskim mlazom
periskopom pregledati što prolazi kroz preparat.
nuklearni reaktor ili Projektor nastalu sliku
pojedine dijelove aviona. prikazuje na ekranu.

69
V KAKO RADI
KOLOTURNIK?

Koloturnik se upotrebljava za
podizanje teškog tereta.
Povlačenjem konopca okreću
se pojedini koloturi.
Koloturnik je učvršćen za
strop ili potporanj i podiže
teret.

Težina tereta koja se može


podići koloturnikom ovisi o
broju kolotura i načinu na
koji su povezani. S jednim
konopcem i šest kolotura
može se podići šest puta
teži teret nego s jednim
koloturom.
A Z A Š T O NEKI Razlog tome je što je A Z A Š T O LED PLUTA
PREDMETI PLUTAJU NA konopac koji povlačimo NA V O D I ?
šest puta dulji od
VODI?
udaljenosti na koju Led pluta na vodi jer je lakši
podižemo predmet, pa se
Uz dovoljno pažnje i od iste zapremnine vode.
šest puta povećava i sila
strpljenja, iglu možete Međutim, razlika u težini je
kojom djelujemo na teret.
spustiti na vodu tako da vrlo mala, pa se veći dio leda
Međutim, time se ne nalazi ispod vodene
ostane plutati na površini. Na
smanjuje količina uloženog površine.
površini vode nalazi se nevid­ truda ili rada. Osim o težini
ljiva »prevlaka« koja drži iglu tereta, rad ovisi i o visini na
i sprečava je da potone. Smrzavanjem vode
koju teret podižemo. Za
molekule se slažu u
podizanje 80 kilograma
U vodi se molekule redove, ali se istovremeno i
tereta na visinu od jedan
međusobno snažno malo razmiču. Zato se voda
metar potrebno je uložiti
privlače. Zbog toga su one smrzavanjem širi i led ima
isti rad kao za podizanje 10
povezane i voda je tekuća. manju gustoću pa pluta na
kilograma na osam metara.
Na površini je vodi.
međumolekulska sila još Međumolekulska sila je
snažnija, jer joj se ne opiru vrlo jaka, pa se ništa ne
privlačne sile molekula može oduprijeti širenju
odozgo. Tako nastaje neka vode. Zbog toga
vrsta površinske barijere. vodovodne cijevi zimi
Međutim, površinske ponekad pucaju. Voda se
molekule vode privlače i smrzavanjem širi i cijev
molekule svih drugih puca. Kad vrijeme postane
predmeta na površini. toplije, led se topi i iz
Ako je predmet lagan puknute cijevi počinje
poput igle, privlačna sila curiti voda. Širenje pri
među molekulama vode smrzavanju nije uobičajeno
drži ga na površini, za tekućine, ali je dobro što
odnosno sprečava ga da je s vodom tako. Kad se
potone. Tu silu zovemo voda smrzavanjem ne bi
površinskom napetošću. širila, led bi tonuo i dublji
Ona omogućava mnogim • slojevi oceana i jezera bi se
dugonogim vrstama kukaca zauvijek zaledili.
da hodaju po površini
vode.

70
ZNANOST I TEHNIKA

D> K A K O RADE
H I D R A U L I Č K I SISTEMI?

Hidraulički sistemi se
upotrebljavaju u
automobilskim kočnicama,
prešama i čekićima za
oblikovanje predmeta te
strojevima za podizanje i
kopanje. Rade na principu
stlačene tekućine.

Hidraulički se sistemi
upotrebljavaju u strojevima
u kojima valja postići male
pomake s vrlo velikom
snagom. Upotrebljavaju se,
naprimjer, za podizanje
velikih teških vozila.
Hidraulički sistemi sadrže
dva klipa koji se podižu i povećava se tlak tekućina u se podiže s više snage.
spuštaju u cilindrima. sistemu. Stlačena tekućina Međutim, da bi se stvorio
Prostori ispod klipova prolazi kroz cijev i podiže dovoljan tlak, manji klip se
ispunjeni su hidrauličkom klip u drugom cilindru. mora više pomaknuti
tekućinom, primjerice Prvi klip je manji od prema dolje nego što se
uljem, i povezani cijevima. drugoga. Budući da je tlak veći podiže.
Spuštanjem jednog klipa isti u oba cilindra, veći klip

energijom iz električnog
motora i neprestano se
okreće. Os rotora je uvijek
usmjerena u istom pravcu i
podešena je tako da se
uvijek okreće prema sjeveru.
Rotor je okružen
kardanskim okvirom koji se
okreće neovisno o rotoru.
Kad avion ili brod
promijeni smjer, kardanski
okvir se okreće tako da je
osovina rotora i dalje
usmjerena prema sjeveru.
Taj pomak se prenosi na
vjetrulju, te se ona okreće i
pokazuje smjer sjevera.
Postoji i vrsta
girokompasa koja se
automatski okreće u smjeru
sjever-jug. Radi poput
A K A K O RADI rotirajućeg diska poput giro- giroskopa koji se okreće
GIROKOMPAS? skopa. Os oko koje se disk pod pravim kutom u
vrti uvijek je usmjerena prema smjeru pomaka osovine. U
Girokompas se upotrebljava sjeveru. Oznaka na okviru girokompasu rotor reagira
na brodovima velike čelične pokazuje gdje leži sjever. na svaki pomak osovine i
mase koja ometa rad magnet­ vraća je tako da pokazuje
skog kompasa. Sastoji se od Rotor giroskopa se napaja sjever.

71
ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO RADI S O N A R ?

Sonar se upotrebljava na
čamcima i brodovima za
mjerenje dubine vode i
otkrivanje ribljih jata ili
podmornica. Radi na istom
principu kao radar, ali se
umjesto radarskim koristi
sonarnim valovima.

Pretvarač ispod broda


pretvara električne signale
u zvučne impulse koji
prolaze vodom. Impulsi se
odbijaju od svih predmeta
u vodi i kao jeka vraćaju do
pretvarača, koji ih opet
pretvara u električne
signale.
A KAKO RADI RADAR? Radarska antena se
okreće i šalje signale u svim Prijemnik mjeri vrijeme
smjerovima. Na povratku potrebno da se impulsi
Radar se upotrebljava za
signali dolaze do ekrana i vrate i njihovu snagu. To
otkrivanje položaja objekata.
na njemu se pokazuje određuje dubinu na kojoj
Radarska antena odašilje
položaj svih objekata od se objekti nalaze i njihovu
signale nalik radio signalima.
kojih su se valovi odbili. Na čvrstoću. Tada se signali
Oni se odbijaju od udaljenih
taj se način na ekranu prikazuju na ekranu.
objekata i vraćaju do antene.
dobiva radarska mapa Dubina se prikazuje na
Mjerenjem vremena
okolnog područja. dubinskoj ljestvici, a
potrebnog da se signal vrati
čvrstoća različitim bojama.
radar izračunava udaljenost Radari se upotrebljavaju i
Na taj način ribari
objekta. na aerodromima za
pronalaze riblja jata,
provjeru položaja aviona
saznaju o kojim ribama se
Radar olakšava navigaciju koji odlaze ili dolaze.
radi i na kojoj su dubini.
brodova i aviona, naročito Stručnjaci u kontroli leta
Sonari se upotrebljavaju i
noću ili u magli. Pored dru­ vide na ekranu sve obližnje
za otkrivanje neprijateljskih
gih brodova i aviona, radar avione.
podmornica.
naznačuje obalu ili tlo.

> KAKO RADI Srebrnasta tekućina koju


TERMOMETAR? viđamo u većini
termometara je živa. Ako
U termometru se nalazi termometar sadrži crvenu
tanka staklena cijev sa ili plavu tekućinu, radi se o
zadebljanjem na donjem obojanom alkoholu. Živa se
dijelu. To zadebljanje širi brže od alkohola, pa
ispunjeno je tekućinom. Kad zbog toga brže pokazuje
se termometar zagrije, temperaturu. Međutim,
tekućina se širi i podiže uz alkohol se širi jače, pa se
cijev. Na hladnome se može koristiti u široj cijevi.
tekućina opet skuplja, pa Postoji još nekoliko vrsta
njena razina u cijevi pada. termometara. Neki od njih
toplinu pretvaraju u
Tekućina se u cijevi termo­ električne signale koji
metra širi i skuplja poveća­ pomiču kazaljku ili ispisuju
njem i smanjenjem titranja temperaturu na brojčaniku.
njenih atoma ili molekula.
72
> KAKO SE raznih predmeta i vraćaju
UPOTREBLJAVA do prijemnika. Analizom
ULTRAZVUK? primljenih impulsa stroj
saznaje udaljenost nekog
predmeta.
Ultrazvuk je zvuk vrlo visoke
frekvencije, kojeg ne može Kod pregledavanja
čuti ljudsko uho. nerođene djece, ultrazvuk
Upotrebljava se za se odbija od tijela djeteta u
pregledavanje djece prije majci. Ultrazvučna jeka se
vraća u stroj, a on je koristi
rođenja, u napravama koje
za slaganje slike djeteta na
slijepi ljudi koriste za orijen­
ekranu, kao što se vidi na
taciju, te u kamerama za auto­
slici.
matsko izoštravanje slike.
Slijepi ljudi se mogu
koristiti ultrazvučnim
Ultrazvučni strojevi rade na napravama koje ih
isti način kao i sonari: upozoravaju na razne
odašilju ultrazvučne prepreke.
impulse koji se odbijaju od

< KAKO RADI


TERMOSTAT?

Termostat uključuje i
isključuje grijač i na taj način
održava stalnu temperaturu.

Većina naprava za grijanje


sadrži termostat. Nalazimo
ga u glačalima, električnim
kotlovima, grijačima vode,
štednjacima i svim drugim
strojevima koji rade na
određenoj temperaturi.
Termostati obično sadrže
vrpcu sastavljenu od dva
međusobno povezana sloja
metala. Na toplome se
jedan metal širi više od
drugoga, pa se vrpca zbog
A KAKO SE METAL ŠIRI I titranje se ponovno nejednolikog širenja savija.
SAŽIMA? usporava i atomi se Termostatska upravljačka
međusobno privlače, jedinica je podešena tako
Metal se zagrijavanjem širi u širenje i sažimanje je da se vrpca na određenoj
svim smjerovima (postaje neznatno, ali je sila koja temperaturi savija i
veći), a hlađenjem se sažima pritom djeluje vrlo jaka. uključuje i isključuje
(smanjuje se). To se događa Zbog tog svojstva metala prekidač. Kad se prostorija
jer se sitni atomi u metalu električni kablovi se nikada ohladi, vrpca se izravnava i
pod utjecajem topline razmi­ ne napinju među uključuje grijalicu.
ču, a na hladnoći se primiču. stupovima. Kad bi bili Grijači element povezan
zategnuti, zimi bi se zbog s prekidačem pojačava
Zagrijavanjem metala atomi sažimanja metala prekinuli. savijanje vrpce.
počinju brže titrati. Pored metala šire se i
Ubrzano titranje se sažimaju i drugi kruti
suprotstavlja sili koja drži materijali. Zato se u
atome na okupu i oni se mostovima moraju ostaviti
malo razmiču. mali otvori koji ljeti
Hlađenjem metala omogućavaju širenje.

73
ZNANOST I TEHNIKA

D> KAKO RADI


EKSPLOZIV?

Prilikom eksplozije kemijski


spojevi u eksplozivu naglo
oslobađaju veliku količinu
plinova i topline. Vrući
plinovi se brzo šire, dajući
eksploziji snagu i šireći val
visokog tlaka zrakom.

Jaki eksplozivi, primjerice


nitroglicerin, trenutačno
oslobađaju vruće plinove,
uzrokujući jaku eksploziju.
Kemijska reakcija koja se
pritom javlja odvija se
brzinom od 7,5 kilometara
na sat. A KAKO RADI PUŠKA? utore okreće i iz cijevi
Jaki eksplozivi se izlijeće rotirajući se. Na taj
aktiviraju s pomoću Povlačenjem okidača puške način se sprečava skretanje
detonatora. To su mali oslobađa se udarna opruga i taneta s putanje.
eksplozivni naboji igla udara u osnovicu čahure U automatskoj pušci su
umetnuti u glavnom s tanetom. Igla pali meci smješteni u
eksplozivu i žicom eksploziv, a plin stvoren pri spremniku. Eksplozivna sila
povezani s baterijom ili eksploziji ispaljuje tane iz izbacuje čahuru iz
nekim drugim izvorom puške. zatvarača, a na njeno
energije. Eksplozija se javlja mjesto se iz spremnika
kad do detonatora stigne U kapici čahure nalazi se podiže novi metak.
električna struja. Žice u upaljač koji aktivira
detonatoru se zagrijavaju te eksploziv za izbacivanje
se on pali, aktivirajući taneta iz cijevi. S
glavni naboj. Slabiji unutrašnje strane cijevi
eksplozivi poput baruta urezani su spiralni utori.
rade i bez detonatora. Tane se prolaskom kroz

metalni disk koji zovemo


foto-emiterom. Na
osvijetljenim se mjestima
na disku stvaraju elektroni i
putuju niz cijev noćnog
nišana. Magneti u cijevi
sabiru elektrone u zraku.
Zraka udara u fluorescentni
ekran na kraju cijevi,
stvarajući na njemu sliku
cilja.
Gledajući kroz noćni
A KAKO RADI N O Ć N I gradi sliku ciljnog predmeta nišan, strijelci usmjeravaju
NIŠAN? na ekranu. pušku prema cilju. Ovakva
vrsja noćnog nišana može
Strijelci mogu gađati i u Na prednjem kraju noćnog pedeset puta jače osvijetliti
mraku. Čak i u najvećoj tami nišana nalazi se leća. Ona cilj, tako da je i u
postoji malo svjetlosti. Noćni usmjerava slabe svjetlosne potpunom mraku jasno
nišan skuplja tu svjetlost i zrake što dolaze od cilja na vidljiv.

74
> KAKO RADI
ATOMSKA B O M B A ? ATOMSKA BOMBA

Atomska ekspolozija je
dovoljno moćna da razori
čitav grad. Atomska bomba
umjesto običnog eksploziva
sadrži komade urana ili
plutonija. U bombi se ti
komadi spajaju, izazivajući
eksploziju.

Spajanjem dvaju komada


urana ili plutonija započinje
raspadanje atomskih jezgri
i javlja se lančana reakcija
poput one u nuklearnom
reaktoru (vidi str.64).
Međutim, u bombi se
reakcija ne kontrolira, pa se
tako oslobađa velika A KAKO RADI eksplozije gorivo se izlaže
količina energije. HIDROGENSKA BOMBA? golemoj temperaturi i
Lančana reakcija tlaku, te se javlja nuklearna
započinje stvaranjem Hidrogenska bomba je toliko reakcija koju zovemo
kritične mase urana ili snažna da se za njeno fuzijom.
plutonija. Slobodni paljenje koristi atomska Jezgre deuterija i tricija
neutroni pokreću reakciju, bomba. Atomska eksplozija se spajaju u jezgru helija.
a masa sadrži dovoljno izaziva u okolnom sloju Budući da helijeva jezgra
atoma da se reakcija može vodika još snažniju ima manju masu nego
odvijati. eksploziju. jezgre od kojih je nastala, u
Umjesto spajanja toj reakciji dolazi do
odvojenih komada urana ili Atomski okidači su u gubitka mase. Masa se
plutonija u kritičnu masu, vodikovoj bombi okruženi pretvara u vrlo veliku
šuplja se kugla može tvari što proizvodi izotope količinu energije i bomba
eksplozivom razbiti u kruti vodika zvane deuterij i eksplodira.
grumen. tricij. Prilikom atomske

> KAKO PROJEKTILI


PRONALAZE CILJ?

Projektil je raketa s
eksplozivnom glavom koja u
sudaru s ciljem eksplodira.
Projektil može pratiti cilj u
pokretu. Kontrolni sistem
vodi projektil otkrivanjem
topline koja izlazi iz motora
ili radarom. Nekim se kretanjem projektila. unaprijed zadanom kursu.
projektilima upravlja sa Projektilima može Pojedini projektili sadrže
zemlje. upravljati i čovjek s računala s kartom područja
pomoću dugačke žice ili nad kojim lete. Oni »vide«
Radarski sistem može radija. Neki projektili prate kamo idu i na taj način
pratiti i projektil i njegovu lasersku zraku usmjerenu prate odgovarajući smjer.
metu. Računalo analizira prema cilju. Veliki projektili
radarski signal i radio namijenjeni uništavanju
valovima upravlja gradova ili mjesta lete po

75
svladavanje uspona. Da bi
se spriječilo klizanje vlaka,
po sredini kolosijeka se
ugrađuje dodatna
nazupčana tračnica koju
zovemo zupčanicom.
Lokomotiva i vagoni
imaju posebni zupčasti
kotač čiji zupci zahvaćaju
zupce na tračnici,
zadržavaju vlak i sprečavaju
klizanje.
Na švicarskoj planini
Pilatus, željeznička pruga je
toliko strma (prosječno 1
A KAKO V O Z I BRDSKA lokomotivi da lakše svlada metar visine na 2,75 metara
ŽELJEZNICA? uspon. dužine) da utori nisu
urezani samo na vrhu, već i
Pruga brdske željeznice Na strmim usponima trenje s obje strane zupčanice, a
sastoji se od tri tračnice. između kotača i tračnica lokomotiva i vagoni imaju
Treća tračnica omogućuje nije dovoljno za po dva zupčasta kotača.

V KAKO RADI PARNA kotla i zagrijavaju vodu koja cilindra. Kretanje klipa se
LOKOMOTIVA? isparava. Nastala para nizom stapajnica prenosi
prolazi kroz kontrolni na pogonske kotače
U parnoj se lokomotivi nalazi ventil kojim upravlja vozač lokomotive.
veliki kotao u kojem nastaje iz svoje kabine, te se tada Na kraju para kroz
para. Para pokreće parni pregrijava da bi joj se tlak dimnjak izlazi u zrak. Jedan
stroj, a on okreće kotače. još više povećao. dio pare se odvaja iz kotla i
Stlačena para prolazi upotrebljava za pokretanje
Izgaranjem ugljena u peći kroz klipne ventile u kočnica.
oslobađaju se vrući plinovi. cilindar, gdje se širi i gura
Oni putuju cijevima do klip prema drugom kraju

kontrolni
klipnjača ventil
pec
dimnjak

cilindar
klip

76
PROMET

A KAKO RADI DIZEL- mješavine stlačenog zraka i na okretnom postolju, a


ELEKTRIČNA nafte u cilindrima. Nastala služi za pokretanje
LOKOMOTIVA? energija mora se prenijeti pogonskih kotača.
do pogonskih kotača Dizel-električne
Dizel motor pokreće lokomotive. Za to se ne lokomotive su najčešća
generator. Električna struja upotrebljavaju zupčanici vrsta lokomotiva. U većini
nastala u generatoru kao kod automobila, već dijelova svijeta, osim u
upotrebljava se za pokretanje električna energija. Dizel južnoj Africi i dijelovima
kotača. motor pokreće generator, Azije, para se rijetko upotre­
te on napaja električni bljava. Električne lokomotive
Dizel motori proizvode motor za vuču energijom. su isplative samo na
energiju sagorijevanjem Motor za vuču je smješten opterećenijim linijama.

V KAKO RADI BRZA Najpoznatije brze željeznice potrebni podaci prikazuju


ŽELJEZNICA? voze u Francuskoj i Japanu. se u vozačevoj kabini.
U Francuskoj je TCV (train Pri osnivanju britanske
Brzina putničkih vlakova grande vitesse) 1981. brze željeznice (Britain's
obično ne prelazi 160 godine povezala Pariz i Advanced Passenger Train)
kilometara na sat. Međutim, Lyon, dok u Japanu stručnjaci su naišli naviše
u nekim gradovima nalazimo Shinkansen ( »metak«) vozi tehničkih teškoća. Problem
i mnogo brže željeznice. Za još od 1964. godine, a skretanja pri velikoj brzini
njih su potrebne posebne danas povezuje gotovo sve riješen je mehanizmom za
lokomotive i nešto drugačije velike gradove. naginjanje. Budući da za
pruge. U nekim se čak Za TCV i Shinkansen su brzu željeznicu nije
krajevima za brze željeznice izgrađene posebne linije. izgrađena posebna linija,
grade odvojene pruge, po Mogu voziti vrlo brzo jer na potrebno je vrlo pažljivo
kojima ne voze obični liniji nema drugih vlakova odrediti vrijeme vožnje
vlakovi. niti prometnih znakova. Svi pojedinih vlakova.

77
ispod krila. Zrak koji
prolazi uz gornju,
zaobljenu stranu krila mora
prijeći veći put, pa se kreće
brže od zraka koji prolazi
duž ravne strane. Zbog
toga se tlak iznad krila
smanjuje, pa se letjelica
podiže.
Prilikom uzlijetanja
motori daju avionu snagu i
pojačavaju potisak. Ako
A KAKO LETE A V I O N I ? Avionska krila su s gornje avion leti jednolikom
strane zaobljena, a s donje brzinom, potisak je jednak
Avionima su za let potrebni ravna. Njihov prednji rub je težini, pa letjelica lebdi.
motori koji im daju snagu, te zaobljen, dok je stražnji Djelovanje motora
krila što omogućavaju šiljast. Kad avion leti, poništava se s otporom koji
uzlijetanje i održavaju prednji rub krila siječe zrak pruža zrak.
letjelicu u zraku. i raspoređuje ga iznad i

V KAKO JE kilometara od aerodroma i te o vremenskim prilikama.


ORGANIZIRANA na visini od 600 metara, Na temelju tih podataka
K O N T R O L A LETA? avion ulazi u područje za stručnjaci donose konačnu
kontrolu slijetanja. Osoblje odluku koji će avion gdje
Kontrola leta je neophodna u kontrolnom tornju sletjeti.
da bi avioni mogli sigurno neprestano prati događanje Ponekad se događa da
uzlijetati i slijetati, te da u na pistama i upućuje pilote više aviona čeka znak za
prometu ima što manje kojom brzinom i na kojoj slijetanje - tada kruže nad
zastoja. Kontrola leta visini moraju letjeti. aerodromom poredani
obavještava pilote gdje Radar neprestano daje jedan iznad drugoga.
moraju letjeti kako se ne bi stručnjacima za kontrolu Stručnjaci za kontrolu leta
sudarili s drugim avionima. leta nove informacije o odgovorni su i za
točnom položaju, cilju i uzlijetanje aviona, a često
Na udaljenosti od oko 2700 identitetu pojedinih aviona, nadziru čitav let.

78
A K A K O LETE stvara se potisak. Kad stražnjem kraju letjelice taj
HELIKOPTERI? helikopter lebdi, svi se kut smanjuje, a na
krakovi su postavljeni prednjem povećava i
Helikopteri mogu letjeti u vodoravno i pravilno se helikopter se pomiče pre­
svim smjerovima, pa čak i okreću. Težina letjelice je ma naprijed. Podešavanjem
lebdjeti u zraku. Smjer jednaka potisku i krakova helikopter može
letenja određuje se helikopter stoji na mjestu. letjeti u svim smjerovima.
položajem krakova rotora. Helikopter se uspinje Zbog okretanja rotora
povećanjem kuta kojim letjelica se okreće u suprot­
Pogonski motor pokreće prednji rubovi krakova nom smjeru. Na većini
rotor helikoptera. sijeku zrak. Naginjanjem helikoptera se takva reakcija
Okretanjem krakova rotora krakova prema naprijed na sprečava repnim rotorom.

V KAKO AVIONI vodoravno. Na prednjem dolje, pa se avion podiže u


OKOMITO UZLIjEĆU I kraju zrak ulazi u zrak.
SLIJEĆU? kompresijsku komoru i Avioni s okomitim
miješa se s gorivom. Iz uzletom se upotrebljavaju
Za avione s okomitim stražnjeg dijela motora za vojne svrhe, ali nisu
uzletom nisu potrebne piste. izlazi mlaz ispušnih plinova pogodni za prijevoz
Koristeći se mlaznim koji gura avion prema putnika. Za vertikalno
pogonom, takvi se avioni naprijed. Kod aviona s uzlijetanje su potrebni vrlo
uzdižu pod kutem od 90°. okomitim uzletom odvija se snažni, veliki motori, pa za
isti proces, ali su njihovi putnike i teret ostaje
Kod normalnih mlaznih motori položeni uspravno. premalo prostora. Pored
aviona motori su položeni Mlaz je usmjeren prema toga, takvi su avioni vrlo

79
obavljaju kompjutori.
Ponekad se izrađuje
maketa, čija se svojstva
ispituju u velikom bazenu.
Tada započinje
oblikovanje broda. Pojedini
dijelovi trupa se izrađuju u
brodogradilištu i sastavljaju
na brodskom ležaju. Neki
brodovi se grade od
sredine prema pramcu i
krmi, dok gradnja drugih
započinje od krme i ide
prema pramcu. Dijelovi
poput propelera ili sidra
proizvode se na drugim
mjestima.
Porinuće broda u vodu je
A KAKO SE G R A D E Prije početka gradnje, svečani obred. Nakon
BRODOVI? stručnjaci mjesecima porinuća u trup se ugrađuju
izrađuju planove za brod. motori i odvodne cijevi,
Gradnja brodova podijeljena Najprije se određuje opća postavljaju se električna i
je u dva glavna dijela. konstrukcija, a potom se navigacijska oprema, čamci
Najprije se gradi trup, a crtaju podrobne skice za spašavanje i slično.
zatim se u njega postavljaju svakog pojedinog dijela. Posljednji posao je
strojevi i druga oprema. Takve poslove često namještanje kabina.

V KAKO SE K O Č A M A Mreže potegače ponekad u mrežu otvorenim. Kad se


LOVE RIBE? prelaze duljinu od 100 mreža ispuni, automatska
metara. Spuštaju se s krme, vitla je podižu na krmu.
Na kočama se ribe love obješene na dugim Mnoge suvremene koče
velikom mrežom koju konopcima, i dosežu do imaju na palubi postrojenja
zovemo potegačom. dubina od 1500 ili više u kojima se ribe čiste, režu
Potegača se upotrebljava za metara. Ribe ulaze u širi, na režnjeve i smrzavaju.
lov bakalara, iveraka, listova, otvoreni dio i hvataju se u Neke čak sadrže i
oslića, raža i mnogih drugih užem dijelu mreže. Plovci i laboratorije za ispitivanje
riba. veliki drveni utezi drže ulaz kvalitete.

80
PROMET

> KAKO RADI B R O D S K I


VIJAK?

Vijak ili propeler gura brod


kroz vodu. To je dio
brodskog uređaja koji
pretvara snagu pogonskog
stroja u poriv i time pokreće
brod.

Brodski vijci obično imaju


četiri do sedam krila i
načinjeni su od bronce. Vijci mogu biti učvršćeni Na podesivim vijcima se
Okretanjem krila ubrzava ili podesivi. Na učvršćenim nagib krila može mijenjati
se strujenje vode kroz se vijcima ne može ovisno o potrebnoj brzini i
vijak, s prednje strane se mijenjati nagib krila, pa se vremenskim prilikama.
stvara potlak i brod se brod najbolje kreće ako
pomiče prema naprijed. vozi normalnom brzinom.

A KAKO RADE krmila se okreću tako da kuje voda. Izranjanjem tornja


PODMORNICE? usmjeravaju plovilo prema s periskopom u spremnike
dolje. Čim se podmornica se usisava svježi zrak.
nađe ispod površine vode, Podmornice se pod
Podmornice se prilikom krmila se ponovno vodom koriste električnim
zaronjavanja i izronjavanja podešavaju i upravljaju motorima priključenim na
koriste malim perajama koje kutom zaranjanja. Na akumulatore, a na površini
zovemo krmilima ili željenoj dubini krmila se dizel-motorima. Dizel-
hidroplanima. Energiju postavljaju vodoravno i u motori se upotrebljavaju i
najčešće dobivaju iz male pomoćne tankove za punjenje akumulatora.
električnih i dizel-motora, ulazi voda.
dok u nuklearnim Nuklearne podmornice
podmornicama energija Prilikom izranjanja odvija upotrebljavaju toplinu
nastaje u nuklearnom se suprotan proces. Krmila nastalu u nuklearnom
reaktoru. se okreću tako da reaktoru za pokretanje
usmjeravaju podmornicu parne turbine koja
prema gore. Kad plovilo proizvodi svu potrebnu
Kad podmornica zaranja, gotovo dosegne površinu, električnu energiju. Nuklea­
balastni se spremnici iz balastnih spremnika se rne podmornice mogu vrlo
naplave morskom vodom, a komprimiranim zrakom istis­ dugo ostati pod vodom.
81
KAKO RADI A U T O ­
MOBILSKI M O T O R ?
U motoru nastaje energija
potrebna za rad automobila.
Izvor te energije su cilindri
automobilskog motora.
Klipovi u cilindrima motora
rade u četverotaktnim
ciklusima. U trećem taktu
se mješavina zraka i
raspršenog goriva pali
električnom iskrom, te
dolazi do eksplozije koja
gura klipove u cilindrima
prema dolje. Većina
automobila ima četiri, šest
ili osam cilindara.
Preostali dio motora
pretvara nastalu energiju u
pogonsku energiju. Prenos
energije ide s klipova preko
koljenaste osovine
(radilice), bregaste osovine
i razdjelnika na prijenosni
sistem. Klipovi pomiču
koljenastu osovinu, a
klipnjača kojom su
povezani pretvara
podizanje i spuštanje
klipova u kružno kretanje.
Koljenasta osovina pokreće
bregastu osovinu s kojim je
povezana trakom ili
lancem. Bregasta osovina
pokreće razdjelnik, te on
raspoređuje električnu
struju potrebnu za
poticanje eksplozije u
cilindrima. Bregasta
osovina je povezana i s ma smanjuje brzina
A KAKO RADI MJENJAČ
prijenosnim sistemom, koji motora, a da se pritom ne
BRZINA?
prenosi energiju stvorenu u izgubi nimalo njene snage.
motoru do pogonskih Energija prolazi od
Mjenjač brzina je dio
automobilskih kotača. zamašnjaka do spojke, duž
automobilskog prijenosnog
Različiti dijelovi motora uređaja. On prenosi energiju tri poluge u mjenjaču
imaju i druge vrlo važne stvorenu u motoru do brzine i na kraju stiže do
zadaće. Bregasta osovina pogonskih kotača. pogonskih kotača. Na
upravlja ventilima koji svakoj poluzi je pričvršćeno
propuštaju zrak i raspršeno Automobilski motor nekoliko zupčanika
gorivo u cilindre i osloba­ najbolje radi ako se različite veličine preko
đaju ispušne plinove, dok koljenasta osovina okreće kojih se prenosi energija.
koljenasta osovina pokreće dovoljno brzo. To se Promijenom brzine
zamašnjak na koji je događa u četvrtoj brzini, uključuju se zupčanici.
pričvršćena spojka. Motor kad se pogonska energija Svaki zupčanik smanjuje
se uključuje okretanjem prenosi izravno do kotača. brzinu motora i povećava
ključa za startanje. U prvoj brzini se zupčanici­ njegovu snagu.

82
V KAKO RADE stisne i upija udarac. V KAKO RADE
AMORTIZERI? Međutim, opruga se mora KOČNICE?
ponovno raširiti i osloboditi
Bez obzira na to koliko nam energiju koju je upila. Za sigurnu vožnju
se ravnima čine, prometnice Teleskopski prigušnik neophodne su dobre
su ustvari prilično kvrgave. vibracija preuzima energiju kočnice. Vozač zaustavlja
Udarce nastale vožnjom koju je oslobodila opruga i automobil pritišćući
preko neravnina ublažavaju sprečava podrhtavanje papučicu za kočenje.
amortizeri. automobila. Ponekad se
umjesto prigušnika Većina suvremenih
lako i same gume vibracija upotrebljava automobila upotrebljava
ublažavaju udarce, torziona poluga. disk kočnice barem na
automobili ipak moraju Većina suvremenih prednjim kotačima.
imati amortizere. Postoji automobila ima na prednjim Pritiskom na papučicu za
više vrsta amortizera, ali se kotačima zasebne amortizere kočenje uključuje se glavni
najčešće sastoje od opruge koji rade neovisno jedan cilindar koji upravlja
i teleskopskog prigušnika o drugome. Ako jedan kotač cilindrima na svakom
vibracija. Kad automobil prijeđe preko kvrge ili kotaču. Klip u cilindru na
prijeđe preko udubine ili udubine, amortizeri na dru­ kotačima pritišće par
kvrge na cesti, opruga se gom kotaču ne reagiraju. pločica na disk od lijevanog
teleskopski prigušnik vibracija žaljeza koji zaustavlja
kotače.
Pločice su ključni dijelovi
kočnica i moraju se
redovito održavati. One
moraju raditi na svim
temperaturama, ispod
točke ledišta, ali i na
velikim vrućinama.
Mnogi suvremeni
automobili imaju servo-
kočnice koje povećavaju
pritisak što ga vozač čini na
papučicu kočnice.
Disk-kočnice su
djelotvornije od starijih
doboš-kočnica. Na njima
pločice pritišću bubanj te
on zaustavlja kotače. Ručna
kočnica se ne može
A KAKO A U T O M O B I L I poluge, pomičući je s jedne upotrebljavati kad se
SKREĆU? strane na drugu. Kratka automobil kreće i služi
spojna motka prenosi samo za parkiranje.
Automobilom se upravlja pomake zupčaste poluge
okretanjem upravljača u na prednje kotače.
željenom smjeru. Upravljač Mnogi veliki automobili
je povezan s prednjim imaju hidraulički sistem za
kotačima. upravljanje. Za skretanje se
uvijek upotrebljavaju
Upravljač je učvršćen na prednji kotači. Kao pogon­
jednom kraju stupa ski kotači (oni na koje se
upravljača, dok se na prenosi energija stvorena
suprotnoj strani nalazi u motoru) mogu se koristiti
zupčasti kotač. i prednji i stražnji.
Okretanjem upravljača Do pogonskih kotača
okreće se i zupčasti kotač energija dolazi kroz
te zahvaća utore zupčaste diferencijal.

83
KAKO RADI TELESKOP
REFRAKTOR? slika koju daje objektiv

U objektivu teleskopa
refraktora nalazi se leća što u
cijevi stvara umanjenu sliku
predmeta. Okular se sastoji
od mnogo manje leće koja
znatno uvećava nastalu sliku. prividna slika
objektiv
Objektiv nacrtan na slici
sastoji se od dvije leće
položene jedna do druge. »bezbojna« i oštra, s jasno refraktor, ali sadrži i
Jedna leća daje obojenu, izraženim pojedinostima. staklenu prizmu koja
nejasnu sliku na kojoj se ne Okular povećava sliku. skraćuje duljinu cijevi i
vide detalji, dok je slika Dalekozor radi na isti stvara uspravnu sliku.
nastala s dvije leće način kao i teleskop

> KAKO RADI


TELESKOP REFLEKTOR?

U teleskopu reflektoru slika


nastaje s pomoću zrcala sa
šupljom ili lagano
udubljenom površinom.
Nevvtonov teleskop sadrži
malo zrcalo koje odbija
svjetlost i usmjerava je u
okular, dok se svjetlosne
zrake u Cassegrainovom
teleskopu vraćaju kroz otvor
u glavnom zrcalu.

Većina astronoma amatera


upotrebljava Nevvtonove
teleskope, jer su jeftiniji od
Cassegrainovih, a isto tako
i od teleskopa refraktora
čiji je promjer glavnog
zrcala ili objektiva veći od
100 milimetara. Što je
promjer veći, teleskop
može opaziti udaljenije Promjer njegovog zrcala Cassegrainovi jer oni mogu
zvjezde i sitnije pojedinosti iznosi šest metara, što irrjati kraću cijev nego
na Mjesecu ili planetima. znači da je šest puta veći Nevvtonov teleskop.
Najveći teleskop od najvećeg teleskopa Svemirski teleskop,
reflektor postavljen je u refraktora. Gotovo svi lansiran 1990. godine,
Sovjetskom Savezu. profesionalni teleskopi su također je Cassegrainov.

84
DALEKO U SVEMIRU

> KAKO TELESKOP


SLIJEDI ZVIJEZDE?

Čini se da Sunce, Mjesec,


planeti i zvijezde u 24 sata
jednom obiđu oko Zemlje.
Međutim, to je samo varka
koja se javlja zbog okretanja
Zemlje. Zbog toga
astronomski teleskop mora
svakodnevno obići jedan
krug oko svoje osi u smjeru
suprotnom rotiranju Zemlje.

Da bi mogli pratiti zvijezde,


teleskopi se grade na
ekvatorijalnom postolju.
Najvažnije svojstvo je
polarna os koja je vodo­
ravna saZemljinom osi. Kut prema Sjevernjaci. učinjeno, teleskop se
između tla i polarne osi Deklinacijska os okreće oko polarne osi i
jednak je zemljopisnoj upotrebljava se samo tijelo uvijek ostaje u
širini na kojoj se teleskop prilikom usmjeravanja vidnom polju. Teleskop se
nalazi, a na sjevernoj teleskopa na neko može okretati ručno ili
polutki je ta os usmjerena svemirsko tijelo. Kad je to pomoću elektromotora.

t> K A K O RADI R A D I O
TELESKOP?

Radio valovi se, kao i oni


svjetlosni, odbijaju. Odbijaju
se od svake metalne
površine, pa čak i žičane
mreže. Radio teleskopi se
obično sastoje od velikog
šupljeg ili udubljenog tanjura
koji odbija signale iz svemira
i usmjerava ih u radio
prijemnik.

Radio teleksopi ne A KAKO D O B I V A M O Mnogi suvremeni


prikazuju sliku, već stvaraju SLIKE S V E M I R S K I H profesionalni teleskopi su,
zapis na magnetskoj traci ili TIJELA? ustvari, golemi fotografski
crtaju grafikone. Radio aparati. Glavna razlika kod
valove odašilju sva Svi teleskopi se mogu fotografiranja neba je što se
svemirska tijela, a najjači upotrebljavati kao fotografski film ponekad mora eksponi­
dolaze s udaljenih galaksija aparati. U objektivu (u rati čak dulje od jednog
koje zovemo kvazarima. U refraktoru) i zrcalu (u sata. Što se dulje eksponi­
našoj je galaksiji najsnažniji reflektoru) nastaje slika ra, na fotografiji će se vidje­
izvor radio valova Rakova nekog planeta ili zvijezde na ti slabije zvijezde. Postavi li
maglica u zviježđu Bika. To nebu. Projiciramo li tu sliku se na postolje koje prati kre­
su ostaci eksplozije na film, možemo reći da se tanje zvijezda, čak i obični
zvijezde ili supernove, koja teleskop koristi kao fotografski aparat može s
se 1054. godine mogla fotografski aparat. ekspozicijom od 5 minuta
vidjeti na danjem svjetlu. zabilježiti tisuće zvijezda.

85
DALEKO U SVEMIR

< KAKO SE L A N S I R A J U stupnja. Svemirska letjelica


SVEMIRSKE LETJELICE? Apollo je, naprimjer, pri
lansiranju težila oko 3000
Da bi se probila kroz tona (otprilike kao stotinu
Zemljinu atmosferu, raketa kamiona). Međutim, 2000
se mora kretati brzinom od tona otpadalo je na gorivo
11 kilometara u sekundi. u prvom stupnju, koje je
Jedna letjelica ne može nositi potrošeno na prvih 90
dovoljno goriva da dosegne kilometara uzletanja. Kad
tu brzinu: bila bi preteška da se prvi stupanj odvojio,
se digne sa Zemlje! Zbog letjelica je imala dovoljno
toga se rakete sastoje od goriva za put do Mjeseca i
nekoliko stupnjeva koji se nazad.
uključuju kad niži stupanj Rakete s manjim
potroši cjelokupno gorivo. motorima moraju imati više
stupnjeva. Indijski satelit
Za lansiranje Rohini lansiran 1980.
međuplanetarne letjelice godine imao je raketu s
obično su dovoljna tri četiri stupnja i kruto gorivo.

A KAKO RADE RAKETNI samo u atmosferi, jer je za


MOTORI? izgaranje baruta potreban
kisik. Svemirske rakete
Na Zemlji se obično krećemo upotrebljavaju dvije vrste
odguravajući se od nekog goriva koje u dodiru
nepomičnog predmeta. snažno reagiraju. Obično
Međutim, u svemiru ne se kao jedna vrsta koristi
postoji ništa od čega bi se kisik, a kao druga kerozin
mogli odgurnuti, pa je za ili tekući vodik. Kisik je
kretanje potrebna reakcijska pohranjen u obliku vrlo
sila. Metak ispaljen iz puške hladne tekućine koja se
gura strelca prema nazad - prolaskom kroz ventil
isto tako i vrući plin koji pretvara u plin.
izlazi iz rakete gura letjelicu , Poznata raketa Saturn
prema naprijed. koja je donijela prve ljude
na Mjesec upotrebljava u
Rakete s barutnim prvom stupnju kerozin, a u
punjenjem mogu letjeti ostalima tekući vodik.

86
< KAKO SE letjelici, ali se
ORIJENTIRAJU upotrebljavaju i mjerni
SVEMIRSKE LETJELICE? uređaji inercije. Ako se
veliki kotač brzo okreće,
Dok letjelica putuje svemirom, vrlo je teško pomaknuti
izgleda kao da Sunce prolazi njegovu os, jer poput zvrka
ispred udaljenijih zvijezda, želi zadržati isti položaj. Tri
baš kao što nam se, kad kotača koji se okreću pod
odgovarajućim kutom drže
hodamo ulicom, čini da
platformu u letjelici u istom
obližnje zgrade prolaze
položaju, pa se, kad se
ispred onih udaljenijih.
upale motori, mogu
Kompjutor proračunava
izmjeriti promjene smjera.
položaj Sunca i zvijezda i
održava smjer letenja. Kotači u letjelici Voyager
postavljeni su tako
Za promatranje položaja precizno da su se mogli
zvijezda koriste se posebni vrtjeti još 36 sati nakon što
teleskopi pričvršćeni na su motori prestali raditi!

> Z A Š T O SATELIT Kad jednom uđe u putanju,


SLIJEDI P U T A N J U ? satelit će gotovo vječno
kružiti. Međutim, nalazi li
Zamislite golemu pušku na se manje od 200 kilometara
vrhu vrlo visoke planine. Kad iznad površine Zemlje,
bismo iz nje ispalili metak, privlačna sila u gornjim
dogodila bi se jedna od tri slojevima atmosfere ga
mogućnosti. Metak bi mogao privlači i usporava, pa
pasti na zemlju (1), odletjeti satelit nakon nekoliko
u svemir (2) ili kružiti oko godina poput meteora
Zemlje i postati njen satelit izgori u atmosferi.
(3). Veliki sateliti brže
usporavaju nego manji.
Da bi ostao u putanji oko Satelit Skylab lansiran 1973.
Zemlje, satelit se mora godine ispao je iz putanje
kretati brzinom od oko 8 nakon svega sedam godina.
kilometara u sekundi
(28.000 kilometara na sat).

< KAKO SE SVEMIRSKE njen vanjski omotač jako


LETJELICE V R A Ć A J U NA usijao. Nakon nekoliko
ZEMLJU? minuta brzina se smanjila
na oko 100 kilometara na
Svemirske letjelice moraju sat, i letjelica se padobranom
naglo usporiti da bi posada ili mirno spustila u ocean.
teret meko prizemljili. S druge strane,
Prilikom slijetanja obično se raketoplan putanjsku
koriste padobranom, a brzinu smanjuje uključujući
raketoplan se spušta kao motore u suprotnom
jedrilica. smjeru, te u atmosferu
ulijeće brzinom od 7
Povratak letjelice Apollo kilometara u sekundi. Tada
primjer je brzog usporava kruženjem duž
atmosferskog kočenja. U zračile staze koja prelazi
atmosferu je ušla brzinom polovicu svijeta, te
od 11 kilometara u sekundi, prizemljuje brzinom od
pri čemu se zbog trenja otprilike 345 km na sat.

87
DALEKO U SVEMIR

V KAKO A S T R O N A U T I Zemljina atmosfera sadrži Sovjetske letjelice koriste


DIŠU U SVEMIRU? oko 78 % dušika, mješavinu kisika i dušika.
bezopasnog plina koji Drugi problem je što
Zrak koji udišemo sadrži razrjeđuje kisik. Čisti kisik učiniti s otpadnim ugljik
nekoliko različitih plinova. može u svemirskoj letjelici dioksidom koji izdišemo.
Najvažniji je kisik jer je on biti vrlo opasan, jer i Upijaju ga neki kemijski
neophodan za život. U najmanja iskra uzrokuje spojevi, ali bi na dugim
svemiru nema tog plina, pa eksploziju. Tako su letovima bilo neophodno iz
austronauti moraju u kabini i poginula tri američka njega ponovno izdvojiti
svemirskim odijelima imati astronauta prilikom kisik tako da se može još
zalihu kisika. isprobavanja modula Apollo jednom upotrijebiti.

< ZAŠTO ASTRONAUTI


NOSE T L A Č N A ODIJELA?

Podignemo li neku ribu s


morskih dubina na površinu,
njene će se oči zbog velikog
pada tlaka izbuljiti. lako toga
nismo svjesni, atmosfera nas
snažno pritišće, pa bismo u
svemiru, čak i kad bi se
moglo disati, ubrzo otekli i
umrli u mukama.

Atmosfera stvara na
jednom četvornom metru
Zemljine površine tlak
jednak težini kamiona. Mi
to ne primjećujemo, jer je
tlak unutar tijela jednak
onome izvana. Međutim,
kad bismo u limenci
uzavreli vodu i tako istjerali
zrak, ona bi zbog tlaka
pukla.
Nezaštićeni astronaut ne
bi umro samo zbog
oticanja. Njegova bi krv
počela ključati. Vrelište
složena, jer prijemnik zbog tekućina ovisi o
A KAKO A S T R O N A U T I
rotacije našeg planeta izlazi atmosferskom tlaku. Na
RAZGOVARAJU? visini od devet kilometara
izvan dosega svemirskog
(visina Mount Everesta)
Kad se nalaze izvan broda. Zbog toga se
voda počinje ključati na
svemirskog broda ili na prijemnici moraju postaviti
7 4 ° C . Iznad 19 kilometara
površini Mjeseca, astronauti širom Zemlje, tako da je
za ključanje krvi dovoljna je
moraju razgovarati putem uvijek barem jedan u vezi s
tjelesna toplina, a u
radija, jer zvuk ne može letjelicom. Komunikacija se
zrakopraznom se prostoru
putovati zrakopraznim ponekad prekida prilikom (gdje nema tlaka) krv
prostorom. Međutim, u kabi­ brzog ulijetanja letjelice u trenutačno pretvara u
ni s umjetnom atmosferom atmosferu. Jaka vrućina smrtonosnu pjenu.
mogu normalno razgovarati. ionizira atome dušika i
kisika, stvarajući električni
Komunikacija astronauta sa štit.
Zemljom može biti vrlo
88
< KAKO SE
A S T R O N A U T I KREĆU U
SVEMIRU?

Izraz »svemirska šetnja« nije


točan. Osoba može hodati
samo ako se nalazi na
površini planeta, gdje je
gravitacija pritišće prema tlu.
U svemiru astronauti mogu
samo lebdjeti oko svemirskog
broda.

Prvu svemirsku šetnju izveo


je u martu 1965. godine
član posade sovjetskog
satelita Voskhod, A.
Leonov. Izvan broda je
proveo 24 minute. Kao i svi
ostali »svemirski šetači«, s
brodom je bio povezan
pupčanom vrpcom. Posada
američkog satelita Skylab je
1973. godine izašla iz broda
i popravila oštećeni
toplinski štit, zbog kojeg se
letjelica opasno pregrijala.

> ŠTO POKREĆE


O P R E M U NA
SVEMIRSKOM BRODU?

Sve svemirske letjelice


upotrebljavaju električnu
energiju. Neke je dobivaju iz
baterija koje napaja Sunčeva
energija. Takve letjelice
imaju velike solarne ploče za
skupljanje Sunčeve topline.
Međutim, električna se struja
može proizvesti i na druge
načine.

Svemirske letjelice koje


moraju raditi više godina
obično ovise o solarnim
pločama jer je Sunce
pouzdan i trajan izvor
energije. Međutim, letjelice
koje istražuju vanjske
planete ne mogu se barem toliko koliko će Voda je korisna za posadu
opskrbljivati na taj način jer postojati Uran i Neptun. letjelice, ali reakcija može
je ondje Sunčeva svjetlost Drugi mogući izvor biti opasna. Zbog
preslaba. Sonda Voyager se energije su ćelije u kojima eksplozije ćelije s gorivom
koristi malom nuklearnom spajanjem vodika i kisika upropaštena je mjesečeva
centralom koja će trajati nastaju energija i voda. misija Apolla 1 3 .
89
> K A K O MJERIMO Za ovaj način mjerenja
UDALJENOST MJESECA potreban je veliki teleskop.
O D ZEMLJE? Njegovo zrcalo se
upotrebljava kao reflektor
Brzina svjetlosti je vrlo za odašiljanje svjetlosnih
precizno izmjerena: u valova prema reflektnoj
svemiru iznosi 299,796 ploči koju su na Mjesecu
kilometara u sekundi. Iz tog ostavili astronauti, lako
podatka možemo vrlo točno svjetlost taj put pređe za
izračunati kolika je svega 2,5 sekunde,
udaljenost između Zemlje i elektronički mjerači
Mjeseca usmjerimo li zraku vremena mogu izmjeriti
svjetlosti prema Mjesecu utrošeno vrijeme s
tako da se od njega odbije. točnošću od nekoliko
milijuntina sekunde.

< KAKO JE ISTRAŽEN Godine 1966. na Mjesec je


MJESEC? prvi puta meko prizemljila
letjelica s automatskim
instrumentima. Američki
U rujnu 1959. godine na svemirski znanstvenici su
površinu Mjeseca je spustila letjelice Surveyor smatrali
se Luna 2. To je bila prva samo pripremom za
letjelica izrađena ljudskom spuštanje čovjeka na
rukom koja je stigla na Mjesec. Međutim, Sovjeti
Zemljin satelit. Iste je godine su nastavili istraživanja sa
Luna 3 (na slici) snimila prvu sondama bez ljudske posade.
fotografiju nevidljive strane Najprije su na Mjesec slali
Mjeseca. Prve fotografije svemirske brodove Luna,
izbliza snimila je 1964. koji su na Zemlju poslali
američka istraživačka sonda uzorke kamenja.
Ranger 7.

> K A K O RADE
SVEMIRSKA V O Z I L A BEZ
POSADE?

Na Mjesec je poslano više


različitih vrsta svemirskih
brodova bez posade. Neki su
ušli u mjesečevu putanju i
snimali fotografije s mnogo
pojedinosti, dok su se drugi
spustili na površinu Mjeseca i
istraživali uvjete koji ondje
vladaju. Podatke su na
Zemlju slali putem radija.

Sovjetski »lunohod« je
najnaprednije svemirsko
vozilo bez posade. Teži potrebi kretati, zaustavljati, Zemlju s uzorcima
oko jedne tone i na sebi okretati i uzimati uzorke mjesečeve prašine. Luna 24
ima televizijske kamere tla. Do sada su na Mjesec je prodrla dva metra u
koje omogućuju sa svemirskim vozilom površinu Mjeseca. Gornji
znanstvenicima da sa Luna poslana dva dio letjelice ispaljen je s
Zemlje prate njegovo lunohoda, a tri su se vozila površine Mjeseca i spustio
kretanje. Može se prema (Luna 16, 20 i 24) vratila na se na Zemlju padobranom.

90
DALEKO U SVEMIRU

A KAKO JE A P O L L O A K A K O JE P O S A D A A KAKO JE R A D I L O
S T I G A O NA MJESEC? APOLLA ISTRAŽILA MJESEČEVO V O Z I L O ?
MJESEC?
Apollo, prva letjelica s Mjesečevo vozilo bilo je
ljudskom posadom koja se Najvažniji zadatak posade jednostavno vozilo na četiri
spustila na Mjesec, morao je bio je skupljanje uzoraka kotača. Pokretala ga je
postupno putovati. Najprije stijena i tla. U prve tri misije električna energija iz
je ispaljen u Zemljinu orbitu, astronauti su se po Mjesecu baterija, dosezalo je brzinu
a zatim je odletio do Mjeseca kretali pješice, a kasnije su od 12 kilometara na sat i s
i ušao u Mjesečevu orbitu. koristili mjesečevo vozilo. jednom baterijom prelazilo
oko 65 kilometara. Korišteno
lako je sa Zemlje poletjela Astronauti su na Mjesecu je u posljednje tri misije
letjelica težine oko 3000 postavili različite uređaje letjelica Apollo.
tona, do Mjeseca je stigao kojima se upravlja sa
samo mjesečev modul Zemlje. To su seizmometri Mjesečevo vozilo moglo je
težak svega 15 tona, od za mjerenje podrhtavanja nositi dva astronauta i oko
čega je deset tona otpadalo površine, uređaji za 180 kilograma tereta,
na gorivo. Pored lansiranja otkrivanje atomskih čestica uključujući i uzorke stijena
i konačnog pada u Tihi sa Sunca, uređaji za i tla. Imalo je nekoliko
ocean, najkritičniji trenuci otkrivanje kozmičke kamera i antenu nalik
leta na Mjesec bili su prašine i posebni reflektori kišobranu s pomoću koje
spuštanje mjesečevog za mjerenje udaljenosti su slike snimljene
modula i njegovo ponovno između Zemlje i Mjeseca. televizijskom kamerom u
spajanje s matičnim Ti i mnogi drugi uređaji boji stizale na Zemlju. Na
brodom. postavljeni su oko kotačima su se nalazili
U pozadini crteža nalazi nuklearnog reaktora koji će metalni podnožnici koji su
se mjesečev modul. Njegov ih dugo napajati omogućavali bolje
donji dio ostao je na električnom energijom. grabljenje mekanom
Mjesecu. Gornji dio, u Na crtežu vidimo Mjesečevom površinom.
kojem su se nalazila dva astronaute kako cijevima Astronauti su upravljali i
austronauta, ispaljen je u skupljaju uzorke tla. U šest prednjim i stražnjim
Mjesečevu orbitu, gdje se misija skupili su oko 400 kotačima, pa je vozilo
spojio s matičnim brodom. kilograma stijena. moglo naglo skretati.

91
> KAKO JE ISTRAŽEN
MARS?

Prve fotografije Marsa snimio


je 1965. godine Mariner 4, a
1971. godine u orbitu Marsa
ušao je Mariner 9 i poslao na
Zemlju mnogo uspješnih
fotografija. Godine 1976. na
Mars su se spustile dvije
letjelice Viking, od kojih smo
dobili prve snimke i podatke
sa same površine planeta.

Obje letjelice Viking


spustile su se na sjevernoj
polutki Marsa, Viking 1 na
23° širine, a Viking 2 na 48°
širine. Temperature se čak
ni na položaju letjelice pronađeno ništa nalik nebo zbog pješčanih oluja
Viking 1 nije podigla iznad Zemaljskim ružičasto, a ne tamnoplavo
- 2 7 ° C , a noću se spuštala mikroorganizmima i kako se očekivalo. Viking 2
do - 6 5 ° C . bakterijama. Marsova je podatke slao do ožujka
Letjelice su analizirale površina je pusta i 1980, dok je Viking 1 misiju
uzorke tla, ali u njima nije pokrivena kraterima, dok je završio u studenom 1982.

> KAKO SU ISTRAŽENI


VANJSKI PLANETI?

Pluton je jedini planet koji do


danas nije ispažen iz blizine.
Sve ostale daleke planete
posjetile su letjelice
opremljene kamerama i
instrumentima za istraživanje
kemijskih elemenata, magnet­
skog polja planeta i čestica
koje stižu sa Sunca. Letjelice
imaju vlastite kompjutore,
iako se svim instrumentima
upravlja sa Zemlje.

Godine 1973. Jupiteru se


približio Pioneer 10, a
ubrzo su pored njega
proletjeli Pioneer 1 1 ,
Voyager 1 i Voyager 2,te Titana. lako je bila skrenula putanju letjelice
nastavili putovanje prema namijenjena samo prema Neptunu, te je ona
udaljenijim planetima. istraživanju Titana, letjelica 1989. godine stigla i do tog
Pioneer 11 je do Saturna još uvijek funkcionira i šalje dalekog, zagonetnog
stigao 1979. godine i time podatke o prostoru daleko planeta. Tako je Voyager 2
završio svoju misiju, a iz orbite Saturna. Voyager 2 postao jedinstvena
Voyager 1 je godinu dana je nastavio istraživanja i svemirska letjelica koja je
kasnije proletio pored 1986. godine nadletio Uran. istražila čak četiri planeta!
Saturna i njegovog mjeseca Gravitacija Urana je

92
DALEKO U SVEMIRU

V KAKO SE LANSIRA motore da bi se usmjerio uključuju prilikom slijetanja


RAKETOPLAN? prema Zemlji i slijeće jedreći. na oko 2,5 minute. Kako bi
se smanjila brzina koja
Na raketoplanu se sve prilikom ulaska u gornje
Prilikom lansiranja može ponovno upotrijebiti slojeve atmosfere iznosi
raketoplan je pričvršćen na osim golemog spremnika oko 7 km u sekundi,
dvije pomoćne rakete i veliki za gorivo. Nakon što raketoplan više puta oštro
spremnik goriva. Na visini od letjelica dosegne putanju, skreće tvoreći petlju, pri
oko 43 kilometra pomoćne spremnik se odvaja i pada u čemu se vanjski omotač
rakete se odvajaju i padobra­ Indijski ocean. Letjelici za letjelice zbog trenja zagrije
nom spuštaju na Zemlju. Na raketni pogon preostaju još do 2000° C.
povratku raketoplan pali samo mali motori koji se

tereta u svemir. Može orbitu svemirski laboratorij


prevoziti sedam putnika, a Spacelab i veliki svemirski
teretni prostor promjera 4,6 teleskop.
metara dugačak je 18,3 Međutim, 28. siječnja
metra. 1986. dogodila se najveća
katastrofa u povijesti svemir­
Prvi raketoplan lansiran je skih letova. Nepune dvije
A KAKO SE 1981. godine. To je bio minute nakon lansiranja,
UPOTREBLJAVA veliki uspjeh i predviđalo raketoplan Challenger
RAKETOPLAN? se da će ubrzo dati znatan (»Izazov«) pretvorio se u
doprinos svemirskim golemu buktinju u kojoj je
Raketoplan se upotrebljava istraživanjima. Planirano je život izgubilo svih sedmero
za prijenos ljudske posade i da raketoplani ponesu u članova posade.

> KAKO RADI poruka sa Zemlje, a fotogra­


SVEMIRSKI TELESKOP? fije na Zemlju šalje radiom.
Njegova velika prednost
Planirano je da se svemirski pred instrumentima
teleskop lansira 1985. smještenim na tlu je u tome
godine, ali je zbog tragedije što je nebo uvijek čisto, a
Challengera taj projekt slike su mnogo oštrije.
odgađan sve do 10. 4.1990. Možda će svemirski
Promjer objektiva zrcala mu teleskop otkriti velike
iznosi 240 cm, pa je zato planete što kruže oko
desetak puta jači od bilo obližnjih zvijezdi i upoznati
kojeg drugog teleskopa. nas s osamljenim
galaksijama koje su za
Svemirski teleskop je posve današnje instrumente
automatiziran. Prema nevidljive. On će svakako
pojedinim nebeskim tijeli­ otvoriti novu epohu u istra­
ma okreće se pomoću radio živanju dalekog svemira.

93
V KAKO SE MJERE strujomjera. Za mjerenje temperature
OCEANSKE STRUJE? i slanosti vode upotrebljava
Postoji mnogo vrsta se elektronska oprema koja
Najjednostavniji način strujomjera. Većina ima podatke bilježi na vrpcu.
mjerenja brzine i smjera peraju što ih usmjerava u Na jedan kabel mogu se
oceanskih struja je bilježenje tok struje, kompas za svezati više instrumenata,
kretanja plutajućih predmeta određivanje smjera, te pa se tako struje mjere na
poput ledenih bregova. propeler koji se prolaskom različitim dubinama.
Međutim, najtočniji način je vode okreće i bilježi brzinu
mjerenje s pomoću oceanske struje.

A K A K O SE S D N A dijelove oceana i skupljaju propelerima i drže brod na


O C E A N A UZIMAJU uzorke. jednom mjestu. Tada se na
UZORCI? dno spuštaju svrdlo, alat za
Istraživački brod Clomar skupljanje uzoraka i cijevi.
U prošlosti su znanstvenici Challenger opremljen je Posebni uređaji omogućuju
za skupljanje uzoraka alatom koji dopire sedam da se svrdlo podigne,
upotrebljavali jednostavna kilometara ispod površine zamijeni i ponovno spusti
jaružala. Na slici je prikazana mora. na isto mjesto. Kako svrdlo
suvremena oprema. Na Na morsko se dno spušta lomi dijelove morskog dna,
morsko se dno može spustiti sonarna signalna jedinica. pojedini se slojevi taloga i
pribor za skupljanje na Ona šalje signale u stijena skupljaju u kutiji, te
daljinsko upravljanje, a računala na brodu, koja podižu na površinu gdje ih
ronilice dosežu i najdublje upravljaju automatskim znanstvenici proučavaju.

94
PLANET ZEMLJA

> KAKO SE MJERE Radiosonda bilježi podatke


VISOKOZRAČNI o temperaturi, tlaku i
VJETROVI? vlažnosti zraka, te o
vjetrovima. Kad tlak
postane prenizak, balon
Svakodnevno se iz mnogih eksplodira, a instrumenti se
meteoroloških stanica u s padobranom vraćaju na
atmosferu podižu brojni Zemlju.
baloni s radiosondama. Balon Iz podataka koje odašilju
je ispunjen vodikom, pa se baloni, avioni i sateliti
podiže vrlo brzo. Sa sobom saznajemo da 15 kilometara
nosi maleni predajnik koji iznad površine zemlje pušu
odašilje informacije o vjetrovi brzine 300 do 400
vremenu. Smjer njegova kilometara na sat, a zovemo
kretanja može se pratiti ih mlaznim vjetrovima.
radarom. Pored toga, Putujući niz mlazne vjetrove,
informacije o vremenu avioni mogu uštedjeti
odašilju avioni i sateliti. vrijeme i gorivo.

< KAKO SE I S T R A Ž U J U oluju i samo »oko«. U


ORKANI? avionu znanstvenici proma­
traju radare i druge instru­
Godine 1943. jedan je avion mente, te bilježe brzinu
prvi puta proletio kroz orkan. vjetrova (i uspravnih i
Danas se oni mogu fotografira­ vodoravnih), smjer vjetro­
ti iz satelita i pratiti radarom, va, temperaturu, tlak i česti­
ali se najtočniji podaci još ce oblaka. Kompjutori
uvijek dobivaju iz posebno zapisuju te informacije, te
opremljenih aviona. ih s pomoću satelita šalju
do Nacionalnog centra za
orkane u Majamiju. Instru­
Jake oluje na Atlantskom menti se ponekad mogu pa­
oceanu nazivaju se orka­ dobranom spustiti u more
nima. Na Tihom oceanu ih da se dobiju što podrobniji
zovu tajfunima, a u Indij­ podaci. Avioni se nakon
skom oceanu ciklonima. svakog leta pregledavaju da
U SAD avioni istražuju bi se otkrila sva oštećenja.
orkane prolijećući kroz

> KAKO JE I Z M J E R E N O
ŠIRENJE M O R S K O G DNA?
Danas znanstvenici znaju da
na dijelovima nekih dubokih
oceana rastaljene stijene iz
zemljine kore izviru na
morsko dno. Zbog toga se
morsko dno širi i kontinenti
se vrlo sporo razmiču.

Ova je teorija potvrđena


skupljanjem uzoraka širom oceana, pa se u kartu stijene se nalaze uz
sedimenata i stijena iz morskog dna može zacrtati Srednjoatlantski hrbat,
oceanskih dubina. starost pojedinih stijena. područje podzemnih
Proučavanjem strukture, Na dnu Atlantskog vulkana. Proučavanja su
fosila i magnetizma oceana su stare i nove pokazala da se Atlantski
procijenjena je njihova stijene pravilno ocean širi, a Evropa i
starost. Uzorci su skupljeni raspoređene. Najnovije Amerika se razmiču.
95
> KAKO N A M SATELITI od Zemlje i šalje suše ili vrste površinskih
ŠALJU PORUKE O informacije do posebnih stijena.
ZEMLJI? prijemnika na Zemlji, u
kojima se one pretvaraju u
Oko našeg planeta kruže sliku (desno).
brojni sateliti. Neki na Sa Landsatovih slika
Zemlju šalju fotografije koje saznajemo što se događa
se koriste za vremensku na bilo kojem dijelu
prognozu, dok nam drugi Zemlje. Pomoću njih se
vidljivim i infra-crvenim mogu predvidjeti poplave i
dijelom svjetlosnog spektra uočiti zagađenja. Budući da
šalju poruke što se u satelit bilježi razlike u
računalu pretvaraju u sliku toplini, u kartu se mogu
Zemlje. ucrtati tople i hladne struje.
Landsatovi infra-crveni
Landsat sadrži mali skener zapisi mogu se tako
koji bilježi svjetlosne i obraditi da slike pokazuju
toplinske zrake odbijene stanje usjeva, posljedice

< KAKO ZNANSTVENICI


»VIDE« U N U T R A Š N J O S T
ZEMLJE?

Znanstvenici znaju da se naš


planet sastoji od nekoliko
slojeva: kore, plašta, vanjske
jezgre i unutrašnje jezgre.
Podaci o Zemljinim slojevima
dobiveni su proučavanjem
potresa, ili seizmologijom.

Seizmografi bilježe tri


različite vrste potresnih
valova. Primarni (P) valovi
se najbrže šire i prolaze
kroz krutine, tekućine i
plinove. Sekundarni (S)
valovi se mogu širiti samo
kroz krutine, dok su dugi
A KAKO SE MJERE zrakom koja ucrtava (D) valovi najsporiji i šire se
POTRESI? oznake na papiru samo površinom Zemlje.
omotanom oko bubnja. Dugi valovi uzrokuju
Za vrijeme potresa kroz Prilikom potresa uteg najveće štete.
zemlju putuju seizmički ostaje na mjestu, dok Geolozi posebnu pažnju
valovi koji se mogu izmjeriti preostali dio seizmografa posvećuju P i S valovima.
seizmografom. Jakost potresa podrhtava. Njihova brzina i smjer
iskazuje se ljestvicama. Jedna Oznake na papiru bilježe širenja ovise o gustoći
od njih je Richterova nekoliko vrsta udarnih stijena. P valovi ubrzavaju u
ljestvica. Što je broj na valova, a zapisuje se i plastu, usporavaju u
ljestvici veći, potres je jači. vremenski razmak u kojem vanjskoj jezgri i ponovno
se javljaju. Po zapisu na ubrzavaju u unutrašnjoj
Seizmograf je ugrađen u seizmografu može se jezgri. S valovi ne prolaze
zidani stup koji zadire u tlo saznati gdje se javio potres kroz vanjsku jezgru, što
do živih stijena. Za nosač je i koja je njegova jakost. ukazuje da je ona tekuća.
žicom ili oprugom Prelaskom iz jednog sloja u
pričvršćen uteg povezan drugi valovi mijenjaju
olovkom ili svjetlosnom smjer.

96
< K A K O SE M O Ž E ljeta u podne Sunce se
IZMJERITI ZEMLJA? nalazilo točno iznad bunara
u Sieni, nedaleko Asuana u
Znanost koja se bavi Egiptu. Istovremeno je
mjerenjem Zemlje zove se spomenik u Aleksandriji
geodezijom. Kad su otkrili da pokazivao da sunčeva
je Zemlja okrugla, ljudi su je svjetlost pada na njega pod
mogli izmjeriti koristeći kutom od 7,2°. Poznavajući
znanje o krugu i kutovima geometriju, Eratosten je
(geometrija). Danas se znao da je taj kut jednak i u
pomoću svjetlosnih zraka središtu Zemlje, te je
mogu vrlo točno izmjeriti izračunao da opseg Zemlje
velike udaljenosti. iznosi 46.300 kilometara.
Eratosten nije mnogo
Na crtežu je prikazano pogriješio. Ustvari, opseg
kako je Eratosten oko Zemlje uz ekvator iznosi
250.g.pr.n.e. izmjerio 40.076 kilometara.
opseg Zemlje. Sredinom

> K A K O SU NASTALE
RAZLIČITE VRSTE
STIJENA?

Geolozi dijele stijene u tri


glavne skupine: eruptivne ili
vulkanske, sedimentne ili
taložne i metamorfne.

Najstarije stijene na Zemlji


su eruptivne, nastale od
rastaljenog materijala koji
se ohladio. Erozijom tih
stijena, u morima i na tlu su
se taložile čestice koje su
polako gradile sedimentne
stijene. One koje su bile
izložene visokoj
temperaturi i tlaku
pretvorile su se u A K A K O SE M O Ž E naprimjer, uran postupno
metamorfne stijene. IZMJERITI STAROST pretvara u olovo. Brzina
Stijene nastaju još i STIJENA? promjene nekog elementa
danas. Rijeke ispiru se može izmjeriti. Analizom
površinu Zemlje i odnose Proučavanjem slojeva stijena uzoraka neke stijene
mulj i pijesak u more, gdje i fosila koji se u njima nalaze saznajemo koliko su se
se sedimenti skupljaju i geolozi mogu odrediti kojim radioaktivni elementi
povezuju, te tvore stijene su redoslijedom stijene promijenili, pa možemo
poput gline i vapnenca. nastajale, ali ne i njihovu procijeniti i njihovu dob.
Stijene se pomiču prema dob. Naravno, najdonji sloj je Radioaktivnim elemen­
rubovima ploča i mijenjaju i najstariji. Starost nekih tima poput urana-238 i
se, ili metamorfiraju. stijena može se odrediti kalija—40 su za raspadanje
Eruptivne stijene se na mjerenjem radioaktivnog potrebne stotine godina. Ti
površinu uzdižu u otpada. elementi se mogu koristiti
vulkanskim erupcijama. za određivanje starosti
Radioaktivni elementi se prekambrijskih stijena,
polako pretvaraju u druge može se odrediti pomoću
elemente. Tako se, ugljika 14.

97
V KAKO SE OD
SJEMENKE RAZVIJA
BILJKA?

Klijanje počinje kad kroz


tvrdi omotač sjemenke
prodre voda. Sjemenka bubri
i iz nje izviruju korijen i
stabljika.

Kad sjemenka počne klijati,


najprije se razvija mali
korijen (korijenak), a zatim
stabljika (stabalce).
Mladica se hrani
hranjivim tvarima ili
endospermom koji je
pohranjen u klicinim
listićima, ili kotiledonima.
Kod nekih se biljaka,
A KAKO BILJKE A KAKO BILJKE D I S U ? primjerice suncokreta,
PROIZVODE HRANU? kotiledoni sa stabljikom
Biljke se kisikom koriste za podižu iznad zemlje,
Biljke hranu proizvode razlaganje hranjivih šećera, dobivaju zelenu boju i do
fotosintezom. To je proces u pri čemu oslobađaju energiju pojave prvih listova se u
kojem posredstvom sunčeve i ugljik dioksid. Taj proces njima odvija fotosinteza.
energije pretvaraju ugljik zovemo disanjem. Kod drugih, pak, biljaka
dioksid i vodu u šećere. kotiledoni ostaju ispod
Disanje je u osnovi proces zemlje.
Fotosinteza ovisi o zelenom suprotan fotosintezi. Biljka
pigmentu klorofilu koji posredstvom kisika razlaže
hvata sunčevu svjetlosnu šećere dobivene
energiju. Klorofil se nalazi fotosintezom na ugljik
u malim tvorevinama, dioksid i vodu, a pritom
kloroplastima, koje su oslobađa energiju
najbrojnije na gornjoj strani potrebnu za druge
(naličju) lista. aktivnosti, primjerice rast i
Klorofil pretvara razmnožavanje.
svjetlosnu energiju u Disanje se odvija u sitnim
kemijsku, te tako potiče staničnim tjelešcima koje
fotosintezu. Biljka pretvara zovemo mitohondrijima.
ugljik dioksid i vodu u Oko 40 posto energije
šećere, koje tada floemom pohranjene u obliku šećera
prenosi do drugih tkiva i pretvara se u kemijsku
pohranjuje u obliku energiju, a ostatak se
škroba. oslobađa kao toplina.

98
ILJKE I ŽIVOTINJE

A KAKO BILJKE A K A K O V O D A PUTUJE A STOJE


UZIMAJU V O D U ? UZ STABLJIKU? TRANSPIRACIJA?

Biljke vodu uzimaju iz tla. Voda do listova dolazi Transpiracija je gubljenje


Skupljaju je nježnim stabljičnim ksilemom. U vode kroz listove. Voda
korijenovim dlačicama i zeljastim biljkama to je isparava iz stanica u
provode do drugih stanica. skupina cjevčica koje tvore listovima i kroz sitne pore,
provodne snopiće. stome, odlazi u okolinu.
Korijenje ima dvojaku
ulogu. Njime se biljka drži Ksilem se sastoji od mrtvih Gubljenje vode
za tlo, te traži i upija cjevastih stanica, otvorenih isparavanjem s listova
neophodnu vodu. na oba kraja i međusobno sprečava pregrijavanje
Nekoliko je različitih povezanih tako da tvore biljke. Za vrućih dana
vrsta korijenovog sustava. duge provodne kanaliće što veliko drvo može sniziti
Neki se vodoravno šire uz prolaze cijelom biljkom. temperaturu za nekoliko
površinu, dok se drugi Nekoć se smatralo da stupnjeva, ali pritom izgubi
ukapaju duboko u tlo. vodu uz stabljiku tjera nekoliko stotina litara
Biljke vodu upijaju korijen ili žive stanice u vode. Važnija uloga
vrhovima najnježnijih stabljici. Međutim, transpiracije je da potiče
korjenčića i korijenovim dokazano je da je to upijanje vode iz tla, a time i
dlačicama (zasebne, duge nemoguće. Danas važnih minerala.
stanice koje izrastaju iz znanstvenici vjeruju da Brzina transpiracije ovisi
površine korijena). Tada vodu vuku gornji dijelovi o okolnim uvjetima. Za
ona prelazi u unutrašnje biljke. Molekule vode se vrućih, suhih dana biljke
korijenove stanice, te na međusobno snažno vrlo brzo gube vodu. Suhi
kraju u ksilem. privlače. Isparavanjem vjetrovi također potiču
Ksilem je vrsta vode s listova ili transpiraciju, dok se za
provodnog tkiva. Tvori transpiracijom stvara se hladnih dana, kad je zrak
zvjezdasto središte djelomični vakuum, pa vlažan, njena brzina
korijena, i služi za prijenos biljka crpi više vode. smanjuje.
vode do stabljike. Brzinom transpiracije
može se upravljati i
stomama. Kad je tlo suho i
biljka počne venuti, stome
se zatvaraju.

99
BILJKE I ŽIVOTINJ

A KAKO NASTAJE A KAKO M O Ž E M O A KAKO NASTAJE


DRVO? STABLU O D R E D I T I KORA?
STAROST?
Drvo je provodno tkivo ili Kako mladica iznutra
ksilem. Svake godine se Pogledate li panj, vidjet ćete odrvenjava, oko nje se stvara
stvara sve više drvene tvari, niz prstenova koje zovemo kora. Kora se sastoji od
pa deblo postaje deblje. godovima. Svaki god mrtvih, vodootpornih
predstavlja jednu godinu stanica.
Kod mladica su provodni života stabla, pa brojeći
snopići raspoređeni godove možemo odrediti Nagomilavanjem drveta u
prstenasto. Svaki snopić njegovu starost. središtu mladice, vanjski
sadrži floem i ksilem, a sloj stanica se počinje
među njima se nalazi sloj Stablo raste samo tijekom dijeliti i stvara »plutene«
stanica koje sačinjavaju proljeća i ljeta. U proljeće stanice, čije stijenke ubrzo
kambrij. Kambrijske stanice kambrij proizvodi velike zadebljaju i postaju
se dijele i tvore novi floem i ksilemske stanice, a ljeti vodootporne. Stanice
ksilem. diobom nastaju sve manje propadaju i izgrađuju koru.
Stabljika odrvenjava stanice. Krajem ljeta ili Tijekom godina u koru
razvijanjem kambrija početkom jeseni rast neprestano dolaze nove
između snopića. prestaje, a nastavlja se stanice. Bez obzira na
Istovremeno nastaje novi sljedećeg proljeća, kad povećavanje promjera,
ksilem koji tvori cilindar. ponovno nastaju velike grančice, grane ili deblo
Svake godine kambrij stanice. Razlika između uvijek su zaštićeni
stvara sve više ksilema i malih ljetnih i velikih vodootpornim pokrovom.
drvenasta stabljika postaje proljetnih stanica se jasno Kora štiti stablo od
debljom. Stanice ksilema vidi na godovima. Zbog vremenskih nepogoda i
su krute i imaju zadebljale toga broj godova pokazuje naglih promjena
stijenke, što daje stabljici koliko je stablo staro. temperature, sadrži spoj
čvrstoću. Kambrij stvara i nove koji odbija kukce i otporna
Središte starijih grana i stanice floema, ali one, za je na vatru. Danas se kora
debla se tijekom godina razliku od ksilemskih, ne prerađuje na razne načine.
zatvara. Vodu provode tvore godove. Stijenke Pluto se dobiva od kore
vanjski slojevi drveta, dok floemskih stanica su sredozemnog hrasta
središnja srž daje stablu mekane. Kako se svake plufnjaka, kinin se izdvaja
čvrstoću. godine razvija novi floem, iz kore kininovca, dok se
stare stanice propadaju i cimet proizvodi iz kore
izgrađuju koru. istoimenog drveta.

100
BILJKE I ŽIVOTINJE

naškoditi domaćinima.
Viline kose su jedna od
najvećih skupina
nametničkih biljaka. Imaju
duge, crvene ili žute
stabljike koje se ovijaju oko
domaćina i malene
Ijušturaste listiće. Većina ih
živi na malim biljkama,
primjerice koprivama i
štipavcima, ali neke
nalazimo i na velikom
drveću. Male biljčice se
brzo omotaju oko
domaćina i prodru u njega
haustorijima (crpkama).
Česti paraziti su i
volovod i potajnica.
Volovodi napadaju biljke
poput djeteline i tratinčice,
dok potajnica živi na
drveću, primjerice na
lješnjaku. Obje vrste žive
na korijenju domaćina.
A KAKO SE H R A N E je uzimaju iz tkiva drugih Jedan od najneobičnijih
PARAZITSKE BILJKE? biljaka. parazita je Rafflesia. Njen
veliki cvijet, najveći na
Parazitske biljke ovise o Parazitske biljke su one svijetu, jedini je vidljivi dio
domaćinu i njegovoj hrani. koje žive na drugim biljke. Ostatak se sastoji od
Budući da nemaju zelene biljkama, a da one od njih niti ukopanih u
listove, hranu ne mogu nemaju koristi. U nekim domaćinovom korijenu.
proizvesti fotosintezom, već slučajevima mogu čak

> Z A Š T O IMELA RASTE


NA D R V E Ć U ?

Imela raste na visokim


granama drveća kako bi bila
što bliže svjetlosti. Svu
potrebnu vodu uzima iz
parenhima (osnovnog biljnog
staničja) domaćina.

Imela je poluparazitska
biljka. Nalazimo je na
različitim vrstama drveća,
primjerice na jabuci, glogu, sjemenke se zalijepe za
vrbi, topoli ili limeti. Nije kljun ili na granu padnu
potpuni parazit jer ima zajedno s ptičjim izmetom.
zelene listove i proizvodi Prilikom klijanja
hranu fotosintezom. sjemenke najprije se razvija
Međutim, vodu s kruti, klinasti organ,
otopljenim mineralima crpe haustorij, koji prodire u
iz domaćina. domaćinov parenhim.
Sjeme imele šire ptice što Kasnije nastaje polukružna
se hrane njenim bijelim struktura koja se učvrsti za
bobicama. Ljepljive granu. /

101
BILJKE I ŽIVOTINJE

< KAKO NEKE


meskite agava PUSTINJSKE BILJKE
PREŽIVLJAVAJU SUŠE?

Mnoge pustinjske biljke


izbjegavaju suše jer njihovo
sjeme klija tek nakon kiše.

U razdoblju suše sjemenke


mnogih pustinjskih biljaka
miruju na tlu. Nakon kiše
iznenada proklijaju, cvatu i
uvenu.
Sjevernoameričke suhe
doline povremeno prekriva
mnoštvo cvjetova jaglaca i
maka.

A ZAŠTO SU M N O G E nemaju listove. Umjesto i korijen. Kaktusi imaju


PUSTINJSKE BILJKE njih imaju bodlje koje ih plitki korijen koji se širi
MESNATE? štite od životinja. velikim područjem. Korijen
U pustinjama nalazimo i stupastog kaktusa se
Jedan od načina za biljke koje vodu pohranjuju ponekad prostire 15 m oko
preživljavanje sušnih u listovima. Agava ima biljke. Meskite, s druge
razdoblja je stvaranje zaliha rozetu krutih, zašiljenih strane, imaju vrlo duboko
vode. Mnoge pustinjske listova, dok živi kamen ima korijenje, koje prodire i do
biljke vodu spremaju u par mesnatih listova nalik 30 m pod zemlju.
stabljikama i listovima. kamenčićima. U pustinjama raste i vrlo
Mnogi pustinjski grmovi, neobičan grm Laureta
U mesnatim stabljikama i primjerice fukijera, mexicana. Njegovi listići
listovima može se sačuvati odbacuju u vrijeme suša uvenu u vrijeme suša, ali
velika količina vode. Zbog listove, i zameću nove kad nakon kiše ponovno ožive.
toga ježasti kaktus nakon se kiše vrate, dok Pored toga, taj grm brani
kiše ponekad podvostruči kaktusima poput opuncije teritorij s kojeg skuplja vodu.
svoj promjer. Kako bi venu krajevi stabljika.
smanjili gubitak vode Za preživljavanje
transpiracijom, kaktusi pustinjskih biljaka važan je

> KAKO SE PLANINSKE


BILJKE O D U P I R U
HLADNOĆI?

Planinske biljke su obično


male, a tijelo im prekrivaju
dlačice.

Planinske biljke se moraju


oduprijeti oštrim U hladnim planinskim da u proljeće rastu ispod
vjetrovima, te nedostatku područjima važno je sloja snijega.
vode i hranjivih tvari. Zbog sačuvati toplinu. U Tijelo nekih biljaka
toga su male i povijaju se jastučiću koji tvore biljke pokrivaju dlačice kao u
uz tlo. Tako su, naprimjer, temperatura je obično runolista. One štite biljku
listovi alpskog zvjezdana znatno viša od okolne. od iakog sunca i čuvaju
položeni neposredno uz Neke biljke, primjerice vodu. Planinska čuvarkuća
tlo. Većina planinskih encijani, stvaraju vlastitu u mesnatim listovima stvara
biljaka tvori male jastučiće. toplinu, što im omogućuje zalihu vode.

102
> KAKO BILJKE ŽIVE U Slana voda obično crpe
SLANIM MOČVARAMA? vodu iz biljaka, pa one
ugibaju. Međutim, biljke iz
Slana voda ubija većinu slanih močvara imaju
biljaka. Međutim, kod nekih neobično veliku količinu
biljaka se razvio niz soli u stanicama, pa mogu
prilagodbi koje im koristiti slanu vodu. Mnoge
omogućuju život uz slane biljke iz slanih močvara
močvare. spremaju vodu u mesnatim
listovima i stabljikama.
Slane močvare se javljaju Sol najbolje podnosi
na mjestima gdje rijeka caklenjača, koja je u
nanosi mulj na obale vrijeme plime posve
estuarija. U tom slanom pokrivena vodom. U višim
mulju žive brojne biljke. dijelovima slanih močvara
Neke od njih žive na višim, rastu biljke poput morskog
sušim i manje slanim zvjezdana i nekih trava.
dijelovima močvare.

< KAKO NEKE BILJKE grančica. Trnje ruža i


BODU I GREBU? kupina također raste na
stabljici, ali se ono razvija
Neke biljke se brane od od vanjskog sloja kore, ili
biljoždera. Njihov obrambeni epidermisa.
sustav sastoji se od trnja, Biljke poput gaveza,
bodlja ili žarnih dlačica. pačjeg gnijezda i opuncije
imaju male bodljice koje
Ubiranje čička ili nadražuju kožu, dok neke
božikovine je obično vrlo imaju žarne dlačice. Dlačica
bolno, jer su rubovi koprive sastoji se od šuplje
njihovog lišća obrubljeni cjevčice na čijem se vrhu
oštrim bodljama. Štipavac i nalazi tvrda kuglica. Kad
kaktusi su lišće zamijenili dodirnemo list koprive,
bodljama, dok se biljke kuglice na dlačicama
poput crnog trna, gloga i otpadaju, pa otrov iz
akacija brane trnjem što se dlačica ulazi u kožu.
razvija od promijenjenih

> KAKO SE NEKE BILJKE po njima. Bršljan se penje


PENJU? po drveću i zgradama pridr­
žavajući se čvrstim zračnim
korijenjem, dok se penjači­
Penjačice se penju ce poput slaka i kozje krvi
obavijajući vitice ili stabljike penju obavijajući stabljike
oko drugih biljaka, a neke za oko svojih domaćina.
prihvaćanje koriste i trnje. Kod nekih su se biljaka
razvili posebni organi za
Većina biljaka ulaže mnogo prihvaćanje. Grahorice,
energije u razvoj čvrstih, naprimjer, imaju na
dugih stabljika koje se rubovima lišća vitice, dok
uzdižu prema svjetlosti. na biljkama poput bundeva
Penjačice štede energiju i i mnogih loza duge vitice
koriste stabljike drugih izrastaju iz stabljika.
biljaka kao potpornje. Pavitina i druge vrste
Trnje omogućuje ružama klematisa se za potporanj
i kupinama da se prihvate prihvaćaju ovijajući ga
za druge biljke i penju se lisnim stapkama.

103
Kad se ameba počne
kretati, ektoplazma na
određenom mjestu postaje
tekuća i životinjica pruža
pseudopodij. Endoplazma
iz središta prelazi u
pseudopodij, ondje se širi i
postaje čvršća, te prijanja
uz ektoplazmu. Na
stražnjem kraju se odvija
suprotan proces, pa se
Veći dio amebinog tijela čitava životinjica pomiče
A KAKO SE KREĆE sastoji se od zrnaste prema pseudopodiju.
AMEBA? tekućine zvane Još uvijek ne znamo
endoplazma. Između zašto endoplazma prelazi u
Ameba se polako kreće endoplazme i vanjske opne pseudopodij, ali
pružanjem pseudopodija, ili nalazi se tanki sloj znanstvenici smatraju da se
lažnih nožica, koje slijede i prozirne, hladetinaste tvari stražnji dio tijela steže i
ostali dijelovi tijela te koju zovemo istiskuje tekućinu prema
životinjice. ektoplazmom. naprijed.

svinuta, pa zrak brže klizi


gornjom površinom nego
donjom, stvarajući potisak.
Zamah prema dolje je
uvijek snažniji. Kad ptica
maše krilima, unutrašnji
dio stvara potisak, a
vanjski, obrubljen velikim
letnim perjem, stvara
dodatni potisak i gura tijelo
aviona to postiže prema naprijed.
A KAKO PTICE LETE?
Spuštanjem krila, letno
propelerima ili mlaznim
perje se okreće i savija, te
Ptica mahanjem krilima motorima.
djeluje poput propelera.
stvara potisak, slično kao u
aviona. Međutim, krila U poprečnom presjeku,
istovremeno guraju pticu ptičja krila su građena
prema naprijed, dok se kod poput avionskih. Blago su

> KAKO SE KREĆU


ZMIJE?

Neke zmije se pomiču u nizu


skokova, savijajući se poput
harmonike. Druge vijugaju,
neke se odupiru o ljuske na
trbuhu, dok se mnoge
pustinjske zmije kreću
postrance, ostavljajući u Na ravnijem se tlu neke tijelo posve mirno, a o tlo
pijesku niz usporednih zmije stežu i rastežu poput se odupiru nizom
tragova. harmonike. Najprije skupe neprimjetnih pomaka
tijelo u niz valova, te držeći Ijuskica na trbuhu (4).
Na grubom tlu većina se repni dio čvrsto uza zemlju Postrance se većinom
zmija kreće vijugajući gurnu glavu i tijelo prema kreću pustinjske zmije.
tijelom i odupirući se o naprijed (3). One se pomiču pijeskom u
kamenje i druge prepreke S druge strane, postoje i nizu postranih koraka (1).
(2). zmije koje se kreću držeći

104
> KAKO SE KREĆE
PAPUČICA?

Papučica pliva kroz vodu


koristeći svoje male dlačice
ili trepetljike kao »vesla«.
Pritom se spiralno okreće, a
put pronalazi metodom
pokušaja i pogreške.

Tijelo papučice pokriveno


je poprečnim redovima dojam da niz tijelo životinje 500 puta veća od njene
sitnih dlačica ili trepetljika, putuju valovi. duljine (trećine milimetra).
koje životinjica koristi za Budući da su trepetljike Kad naiđe na prepreku,
plivanje. Kad se papučica raspoređene u poprečnim papučica se okreće,
kreće prema naprijed, redovima, papučica se neznatno mijenja kut
svaka trepetljika se pomiče prilikom plivanja okreće i kretanja i pokušava
neposredno nakon one vijuga. U jednoj minuti ponovno.
prethodne, što pruža prelazi udaljenost koja je

< KAKO PLIVAJU RIBE?

Ribe plivaju stezanjem


pojedinih mišića tako da im
se čitavo tijelo valovito giba.
Na taj način se odguruju o
vodu i kreću prema naprijed.

Kad riba pliva, svaki dio


njenog tijela pomiče se s
jedne strane na drugu, pa
izgleda kao da val putuje
niz riblje tijelo. Takvo
valovito gibanje
uzrokovano je stezanjem
pojedinih mišića. Neke ribe
imaju i veliki rep kojim se
A K A K O PLIVAJU prione uz lijevak, mišići se snažno odguruju prema
LIGNJI? stegnu i voda izlazi kroz naprijed.
lijevak. Jaki mlaz gura Većina riba se koristi
Lignji plivaju koristeći se životinju u suprotnom prsnim perajama za
»mlaznim pogonom«. smjeru. upravljanje i usporavanje.
Štrcajući vodu kroz lijevak Lijevak se može usmjeriti Međutim, to nije uvijek
liganj postiže zavidnu brzinu. prema naprijed ili prema tako. Za razliku od riba
nazad, ovisno o smjeru u koštunjača, morski psi i
Da donjoj strani lignjinog kojem je liganj naumio njihovi srodnici nemaju
tijela nalazi se velika poći. Kao kormilo mu služe zračni mjehur da im
šupljina okružena dvije peraje. omogući plutanje. Zbog
mišićnom stijenkom koju Lignji imaju izrazito toga se pored kretanja
nazivamo plaštem. Šupljina hidrodinamično tijelo i prema naprijed moraju i
se otvara prema glavi mogu nevjerojatnom neprestano podizati.
životinje, a na njenom snagom istisnuti vodu kroz Morski psi se podižu
kraju nalazi se kratki lijevak. Zbog toga su te koristeći se prsnim
lijevak. primitivne životinje odlični perajama i posebno
Liganj kroz otvor uvlači plivači. oblikovanim repom.
vodu u plašt. Plašt tada

105
< KAKO KUKCI VIDE? Leće su smještene na
površini oka i svaka je
Oko kukaca sastavljeno je od usmjerena u drugom
nekoliko stotina sitnih smjeru. Gledano pod
jedinica ili očica. Svaka od mikroskopom, oko je
njih ima vlastitu leću i građeno od mnogo faceta
stanice osjetljive na svjetlost. ili pobočnih ploha.
Pojedine jedinice šalju Kukci svaki predmet vide
informacije do mozga gdje s nekoliko očica, ili
nastaje potpuna slika. ommatidia. Međutim, samo
jedna od njih vidi čitavi
Oko kukaca sastoji se od predmet, dok okolne
mnoštva leća, a svaka od jedinice vide tek neke
njih usmjerava svjetlost na njegove dijelove. Na taj
vlastitu skupinu način kukci dobivaju
fotoosjetljivih stanica. Zbog podatke o položaju i obliku
toga kažemo da kukci određenog predmeta.
imaju složeno oko.

> KAKO MAČKE V I D E U znatno prošire i hvataju


MRAKU? svaki tračak svjetlosti koji
im je dostupan. Da bi
Mačke i druge životinje što zaštitile osjetljive štapiće
love i hrane se noću imaju od prejakog svjetla, na
posebno prilagođene oči. jarkoj se svjetlosti zjenice
Zato one prilično dobro vide posve suze.
u tami. Drugo svojstvo mačjih
očiju je njihova veličina,
Oči sisavaca sadrže dvije koja omogućuje bolje
vrste stanica osjetljivih na hvatanje svjetlosti.
svjetlost. Čunjići Oblikom su prilično slične
omogućuju dobar vid i moć spljoštenoj teniskoj loptici.
razlučivanja danju, dok su Na stražnjoj strani
štapići osjetljivi na slabu mačjeg oka nalazi se sloj
svjetlost. Mačkine oči imaju refleksnog tkiva koje poput
velik broj štapića. zrcala odbija svjetlost i
Noću se mačje zjenice usmjerava je na mrežnicu.

Neke vrste, primjerice


dugouhi šišmiš (na slici
lijevo), zvukove stvaraju
ustima, dok vrste poput
potkovnjaka (na slici
desno) za to upotrebljavaju
nos. Zvučni valovi se
odbijaju od predmeta i
vraćaju do velikih,
osjetljivih ušiju šišmiša.
Prema smjeru, glasnoći i
odbijaju od okolnih visini zvučnih valova
A KAKO SE ŠIŠMIŠI predmeta. odbijenih od od kukca,
SNALAZE U TAMI? šišmiš može nevjerojatno
Način na koji se šišmiši točno odrediti položaj,
Šišmiši nemaju dobar vid, ali snalaze u tami nazivamo udaljenost i brzinu svoga
mogu »vidjeti« s pomoću eholokacijom. Oni odašilju plijena.
zvučnih valova. Oni stvaraju visoke zvukove koje
niz visokih zvukova koji se ljudsko uho ne može čuti.

106
< KAKO RIBE »VIDE«
TIJELOM?

Ribe imaju posebni osjetilni


sustav koji zovemo sustavom
bočne pruge. Njime riba
saznaje sve što se oko nje
događa.

Sustav bočne pruge sastoji


se od kanala duž svake
strane tijela koji se uz glavu
granaju. U svakom od njih
nalazi se niz neuromasta
(skupina osjetilnih stanica)
sa sitnim dlačicama koje
zadiru u kanal. Kod većine
riba kanali se nizom pora
otvaraju prema površini
tijela.
A KAKO RIBE D I Š U ? se širi, te u nju ulazi voda. Smatra se da neuromasti
Zatvaranjem usta škržni reagiraju na promjene tlaka
Ribe dišu škrgama. poklopci se otvaraju i voda vode oko ribe. Zahvaljujući
Protjecanjem vode kroz protječe škrgama. sustavu bočne pruge riba
škrge kisik iz vode prelazi u U škrgama se ispod saznaje ima li oko nje
krvne žile na škržnim površinskog sloja kože drugih životinja, što je
listićima. nalazi splet krvnih žila. Kad svakako korisno za
voda protječe škrgama, otkrivanje plijena i
Škrge su smještene u dva kisik prelazi u krvne žile, a grabežljivaca. Pored toga,
otvora koji zadiru u riblje ugljik dioksid se iz krvi taj sustav omogućuje ribi
tijelo sve do stražnjeg dijela oslobađa u vodu. da ostane u jatu, a možda
usne šupljine. Otvori su s ga koriste za snalaženje
vanjske strane prekriveni eholokacijom.
škržnim poklopcima.
Ribe dišu protjerujući
vodu kroz škrge. Kad riba
otvori usta, škržni poklopci
se zatvaraju i usna šupljina

> ZAŠTO U L J E Š U R A
M O Ž E D U G O IZDRŽATI
POD VODOM?

Ulješura može zaroniti do


dubine od oko tisuću metara
i zadržati se pod vodom
dulje od jednog sata. To
postiže pažljivom kontrolom
disanja i krvnog optoka.
plućima. (Ljudi obnavljaju pohranjuje u mišićima.
Prije nego što zaroni, svega jednu četvrtinu Prilikom ronjenja se
ulješura provede oko deset zraka.) Kad se dobro opskrbi usporava kucanje srca i
minuta na površini vode, kisikom, ulješura zaranja. krvlju se napajaju samo
udišući 60 do 70 puta. Pri Da bi mogle dugo ostati vitalni organi — mozak i
svakom udisaju i izdisaju pod vodom, ulješure su srce. Do drugih je organa
izmijeni se oko devet razvile niz prilagodbi. Tako dotok krvi smanjen ili čak
desetina zraka u njenim se, naprimjer, kisik posve prekinut.

107
B I L J K E I ŽIVOTINJE

> KAKO SE G U S J E N I C A
PRETVARA U LEPTIRA?

Začuđujuća pretvorba
gusjenice u leptira odvija se u
kukuljici. Taj proces
nazivamo metamorfozom, ili
»promjenom oblika«. pričvršćuje se za njega
svilenom niti. Tada
Gusjenica provodi život posljednji put odbacuje
jedući i rastući. Neprestano pretijesnu kožu, a ovaj put
jede velike količine biljne nova koža ima drukčiji
hrane i često odbacuje oblik i ubrzo se skrutne u
staru kožu, zamjenjujući je kukuljicu, ili čahuru.
većom. U kukuljici se odvija
Kad naraste do pune nevjerojatna preobrazba.
veličine, gusjenica Naposljetku iz nje izlazi
pronalazi pogodno mjesto i odrasli leptir i odlijeće.

< KAKO SE pričvršćen za list, hraneći


P U N O G LAVAC se preostalim žutanjkom.
PRETVARA U Ž A B U ? Kad dobije usta i niz
rožastih zubića, punoglavac
Prije nego što postane žaba, se hrani stružući komadiće
punoglavac prolazi niz biljaka. Ubrzo zatim
velikih promjena. Razvijaju razvijaju se i unutrašnje
mu se pluća, rastu noge, škrge.
nestaje rep i, na kraju, iz Metamorfoza, ili
vode izlazi kao žaba. promjena oblika, započinje
nakon otprilike tri mjeseca.
Kad se izlegne iz jajašca, Na punoglavcu se razvijaju
punoglavac ima malo crno pluća i nestaju škrge. Tada
tijelo, rep i par perastih, počinju rasti stražnje noge,
vanjskih škrga. Usta mu se a nakon nekoliko dana
pojavljuju tek nekoliko pojavljuju se i prednje. Rep
dana nakon izlijeganja, pa se postepeno skraćuje, a
prve dane provodi usta povećavaju.

> KAKO PILE IZLAZI IZ izlijeganje podiže dio


JAJETA? ljuske i izlazi iz jajeta.
Ubrzo nakon izlijeganja
Pile mora samo probiti tvrdu natkljunak i mišić nestaju.
jajčanu ljusku, pa u prvim Nekim je pticama za
danima života ima na kljunu izlijeganje dovoljno
rožnati »nat kl junak« i vratni nekoliko sati, dok kod
»mišić za izlijeganje«. većih vrsta to može
potrajati i tri dana.
Kad je spremno da se Većina ptića pripada
izlegne, pile počne lupkati skupini čučavaca. Posve su
po ljusci i na taj način bespomoćni, slijepi, bez
ostvaruje vezu sa svojim perja i mogu samo
roditeljima. U sljedećih otvorenog kljuna čekati da
nekoliko dana lomi dobiju hranu, pa u
rožnatim natkljunkom gnijezdu ostaju više
unutrašnjost ljuske. Na tjedana.
kraju snažnim mišićem za

108
> KAKO DEVE Č U V A J U
VODU?

Deve su prilagođene životu u


pustinji. One spremaju vodu
i mogu bez posljedica
izgubiti velike količine
tekućine.

Poput svih sisavaca, deve


imaju vodu u svim koriste tekućinu iz stanica, se smatralo da je to
tjelesnim tkivima. a vrlo malo iz krvi. Nakon spremište vode, ali je
Međutim, deva može bez dužeg razdoblja žeđi dokazano da mast služi kao
posljedica izgubiti 22 posto izgledaju prilično mršavo, izvor energije. Deve se ne
vode, dok za čovjeka ali im se nakon dobrog pića znoje i izlučuju male
gubitak od samo 12 posto vraća dobar izgled. količine urina. Te
može biti koban. Razlog Devina grba je, ustvari, prilagodbe omogućuju
tome je što deve većinom nakupina masnoće. Nekoć devama život u pustinji.

< KAKO PČELE


PROIZVODE MED?

Pčele skupljaju nektar i pelud


kojim se hrane. Jedan dio
nektara se pod utjecajem
pčelinje sline pretvara u
med.

Košnica se sastoji od
brojnih uspravnih voštanih
ploča, saća. Sa svake strane
saća nalaze se stotine
šesterokutnih ćelija. Neke
od ćelija se koriste za
othranjivanje ličinki, a
druge za spremanje hrane.
Odrasle pčele sišu svojim
dugim rilcem nektar koji ih
opskrbljuje energijom.
A KAKO PČELA udaljenom do 50 metara, Višak nektara uvlače u
GOVORI DRUGIM pčela izvodi jednostavni »medni želudac«, odnose
PČELAMA G D J E IMA kružni ples (gore lijevo). ga u košnicu i spremaju u
NEKTARA? Pčele tada napuštaju saća. Pčele skupljaju i
košnicu i lete prema hrani. pelud, koji im se lijepi na
Kad pčela pronađe izvor Ako je nalazište nektara dvije peludne vrećice na
nektara (hrane), vraća se u udaljeno, pčela izvodi stražnjim nogama. Pelud je
košnicu i izvodi neobičan složeniji ples u obliku broja izvor bjelančevina. Također
ples. Tresući krilima i tijelom osam (gore desno). Kut ga pohranjuju u saću, te
pokazuje drugim pčelama između uspravnih i njima hrane ličinke.
gdje se nalazi nektar. položenih crta predstavlja Pčele spremaju med kao
kut između smjera Sunca i zalihu hrane za zimu. Med
Pčela medarica izvodi svoj položaja hrane. Uspravna se ne skuplja sa cvijeća, već
ples na površini jednog od crta, naprimjer, znači da se nastaje od nektara koji
uspravnih saća. Oko nje se hrana nalazi u istom smjeru pčele ostave u spremištima.
okupljaju ostale pčele i kao i Sunce. Na taj način Tamo se nektar pod
promatraju je. Radi li se o druge pčele saznaju gdje utjecajem sline mijenja u
obližnjem izvoru nektara, da potraže hranu. med.

109
A KAKO SE ISPRAVLJA
LOŠ V I D ?

Neki ljudi ne vide oštro


predmete koji se nalaze
predaleko ili preblizu. Takve
mane oka ispravljaju se
naočalama ili kontaktnim
lećama. Leće skupljaju
svjetlosne zrake u
odgovarajuće mjesto na
mrežnici.

Kratkovidno se oko ne
može akomodirati na
A KAKO V I D I M O ? oblik leće i omogućuju udaljene predmete. To se
akomodaciju oka. Ako je događa ako je očna
Oko je kugla ispunjena predmet koji gledamo jabučica suviše izdužena,
tekućinom. S njegove udaljen, leća je spljoštena, pa se svjetlosne zrake
prednje strane nalazi se dok je u suprotnom sijeku ispred mrežnice.
otvor koji propušta svjetlost i ispupčena. Kratkovidnost se ispravlja
usmjerava ga na U stražnjem dijelu oka lećama koje rasipaju
fotosenzibilne stanice u svjetlost pada na svjetlosne zrake prije
stražnjem dijelu oka. fotosenzibilne stanice u ulaska u oko i usmjeravaju
mrežnici. Podražene ih na mrežnicu.
Svjetlost prolazi kroz stanice šalju impulse do S druge strane,
prozirnu rožnicu i zjenicu mozga, gdje »vidimo« sliku dalekovidno se oko ne
(otvor u obojenoj šarenici) i nastalu u oku. može akomodirati na
ulazi u oko. Mišići u Očni mišići omogućuju predmete u blizini. U tom
šarenici automatski pomicanje oka. Budući da je slučaju očna jabučica
povećavaju i smanjuju su nam oči smještene s kraća nego je normalno, pa
zjenicu. Pri jakoj svjetlosti prednje strane glave, sliku svjetlost pada iza mrežnice.
zjenica se smanjuje, a pri vidimo binokularno, pa Za ispravljanje daleko­
slaboj se povećava. izgleda trodimenzionalno. vidnosti koriste se leće što
Cilijarni mišići mijenjaju sabiru svjetlosne zrake.

110
< KAKO O D R Ž A V A M O
RAVNOTEŽU?

Polukružni kanalići u
unutrašnjem uhu šalju u
mozak informacije o
promjenama položaja glave.

U unutrašnjem uhu nalaze


se tri polukružna kanalića.
Postavljeni su na različitim
visinama i ispunjeni
tekućinom. Svaki kanalić
ima na jednom kraju
zadebljanje u kojem su
smještene osjetilne stanice
s dlačicama obloženim
želatinoznom tvari.
Pomaknemo li glavu,
A KAKO Č U J E M O ? nalik puževoj kućici tekućina u polukružnim
ispunjena tekućinom. kanalićima podiže
Uši su organi koji pretvaraju Titraji prelaze sa stremena želatinozne nakupine koje
zvučne valove u živčane na tekućinu, koja ih svijaju dlačice, te osjetilne
impulse. Zvučni valovi iz prenosi na opnu u središtu stanice šalju informacije u
okoline ulaze u pužnicu gdje pužnice. Ovdje titraji mozak.
pobuđuju osjetilne stanice, te podražuju osjetilne stanice. Ispod polukružnih
one šalju živčane impulse u Na vrhu pužnice opna kanalića nalaze se još dvije
mozak. reagira na niske tonove, šupljine. Također sadrže
dok na njenom početku osjetilne stanice s
Zvučni valovi dolaze do reagira na visoke. Mozak dlačicama, ali ove na kraju
bubnjića i on se zatrese. prepoznaje koje su imaju sitne kredaste čestice.
Slušne košćice zvane čekić, osjetilne stanice podražene Reagiraju na gravitaciju, pa
nakovanj i stremen prenose i »čuje« odgovarajući zvuk. osjetilne stanice šalju u
titraje. mozak informacije o
Pužnica je duga cijev položaju glave.

> KAKO O S J E Ć A M O
glavna okusa. Na stražnjem
MIRIS I O K U S ?
dijelu jezika osjećamo
Nos i usna šupljina sadrže gorko, sa strane kiselo, a s
posebne osjetilne stanice prednje strane slatko.
koje, kad ih podražimo Slano osjećamo cijelim
kemijskim molekulama, jezikom, a naročito njego­
odašilju živčane impulse u vim prednjim dijelom.
mozak. Osjetilne stanice za miris
smještene su u gornjem
Jezik je pokriven dijelu nosne šupljine.
mnoštvom sitnih bradavica. Imaju osjetilne dlačice koje
Neke od njih sadrže male se granaju i ulaze u
skupine stanica zvanih sluznicu što okružuje
okusnim pupoljcima. Svaki nosnu šupljinu. Molekule u
okusni pupoljak sadrži 4 do zraku se razlazu u sluzi i
20 osjetilnih stanica s podražuju dlačice. Postoji
kratkim dlačicama što oko 15 različitih vrsta
reagiraju na molekule mirisnih osjetila, koji mogu
hrane rastopljene u slini. prepoznati više od 10 tisuća
Jezikom osjećamo četiri različitih mirisa.

111
< Č E M U SLUŽI JETRA?

Jetra je najveća žlijezda u


tijelu. U nju dolaze sve
hranjive tvari razložene u
tankom crijevu, a većina ih
se tamo i prerađuje.

Jetra ima mnogo zadaća.


Ona mijenja ugljikohidrate
u glukozu, kontrolira
količinu šećeri u krvi
spremajući višak u obliku
glikogena, te sudjeluje u
prerađivanju masnoća.
Razlaganjem bjelančevina
nastaju aminokiseline, od
kojih tijelo stvara nove
bjelančevine. Višak
aminokiselina se ne može
spremiti, pa se u jetri
pretvara u šećere i dušični
otpad. U jetri nastaju i neke
bjelančevine, primjerice
A KAKO PROBAVLJAMO probave odvija se u tankom fibrinogen, koji prilikom
HRANU? crijevu. ozljeda potiče grušanje
Kaša poluprobavljene krvi.
Tijelo probavlja hranu hrane postepeno napušta Jetra proizvodi žuč,
razlažući složene molekule želudac. U tankom crijevu zelenkastu tekućinu što
hrane u jednostavnije. se miješa sa žuči (nastaje u sadrži ostatke krvnih
Probava počinje u ustima i jetri i pohranjuje se u pigmenata dobivene iz
želucu, ali se većim dijelom žučnoj kesici) i probavnim potrošenih krvnih stanica.
odvija u tankom crijevu. sokovima iz gušterače. Pored toga, jetra čisti krv
Enzimi razlazu od otrova, primjerice
Probavni sokovi sadrže bjelančevine, alkohola, a u njoj se
enzime, kemijske spojeve ugljikohidrate i masti u sprema željezo iz krvnih
koji potiču razgradnju jednostavne molekule koje pigmenata, kao i neki
hrane. Probava počinje u tijelo upija. vitamini.
ustima, gdje se žvakanjem Hrana odlazi u debelo
hrana miješa sa slinom. crijevo, gdje tijelo upija
Hrana jedno vrijeme ostaje preostalu vodu. Ostaci, ili
u želucu gdje se izmet, odlaze u rektum.
djelomično razlaže.
Međutim, glavni dio

> KAKO RADI Suvremeni oblik, sastavljen


STETOSKOP? od gumenih cijevi koje
provode zvukove od
Stetoskop se koristi za okrugle pločice ili cunja do
slušanje zvukova u tijelu. On dvije slušalice, pojavio se
skuplja zvukove na površini krajem 19. stoljeća. Zvukovi
tijela i provodi ih kroz duge koje skuplja čunj prolaze
cijevi do slušalica. gumenim cijevima do
slušalica. Ova jednostavna
Prvi stetoskop je napravljen naprava se još uvijek koristi
1815. godine, a sastojao se kao najjednostavniji način
od drvenog šupljeg valjka. slušanja rada srca i pluća.
112
Bubreg sadrži oko dva
milijuna sićušnih
filtrirajućih tjelešaca. Svako
tjelešce sastoji se od
Brovvmanove čahure
obavijene kapilarnim
klupkom, glomerulom.
Voda i otopljene tvari
prelaze iz krvi u
Brovvmanovu čahuru.
Korisne tvari i oko 80 posto
vode se odvodnim
kanalićima vraćaju u krv, a
otpadne tvari u obliku
mokraće odlaze u
mokraćovod.

> K A K O RADI UMJETNI umjetnim bubregom. Jedna


BUBREG? od njih odvodi krv iz
arterije u ruci u stroj.
Ne rade li bubrezi dobro, u U stroju krv dugom cijevi
krvi se nagomilavaju otpadne prolazi do tanke,
tvari. U tom slučaju ulogu polupropusne plastične
bubrega može preuzeti opne, okružene slanom
posebni stroj za otopinom što se
pročišćavanje krvi zvan neprestano giba. Voda i
umjetni bubreg. Krv prolazi otpadne tvari prolaze kroz
kroz tanku opnu koja membranu iz krvi u slanu
propušta vodu i otpadne otopinu. Krv se tada
tvari. zagrijava i kroz drugu
cjevčicu vraća u venu u ruci
Osoba čiji bubrezi ne rade bolesnika. Proces čišćenja
dobro se dvjema krvi traje nekoliko sati.
cjevčicama povezuje s

< KAKO ZARASTAJU


KOSTI? Ponekad kost ošteti velike
krvne žile, ili je na mjestu
Da bi kost pravilno zarasla, prijeloma smrskana.
slomljeni dijelovi se moraju Zarastanje počinje kad
držati na mjestu nekoliko krv iz oštećenih žila stvori
tjedana. Između njih se ugrušak. Nakon nekoliko
polako stvara nova koštana dana krajevi slomljene kosti
tvar. postaju mekani, a prostor
među njima se popunjava
Kost može puknuti na ljepljivom tvari koja sadrži
nekoliko različitih načina. stanice za razvoj koštanog
O jednostavnom prijelomu tkiva.
govorimo kad kost ostane Nakon dva do tri tjedna
na svome mjestu i ne ošteti novo tkivo posve ispuni
okolno tkivo. U slučaju prostor između kostiju i
otvorenog prijeloma postepeno počne
puknuta kost razdere kožu. okoštavati.

113
ČOVJEK

> KAKODIŠEMO?

Pri udisaju i izdisaju ošit se


podiže i spušta povećavajući
i smanjujući volumen pluća.

Širenjem i smanjivanjem
pluća automatski upravlja
ošit. Kad se mišići ošita
stegnu, on se smanjuje,
tlak u prsnom košu pada i
volumen pluća se povećava
uvlačeći zrak. Istovremeno
se stežu i međurebreni
mišići i pomiču rebra
prema van i prema gore.
Kod izdisaja se mišići
ošita i rebra opuštaju,
volumen pluća se smanjuje
i iz njih izlazi zrak. Pluća
sadrže četiri do šest litara
zraka, a u jednom udisaju i
izdisaju se obično izmijeni
nešto manje od pola litre.
Zrak ulazi kroz usta i nos,
prolazi dušnikom, te kroz
dva bronha dolazi u pluća.
Bronhi se u plućima
granaju na manje cjevčice
zvane bronhiolama, a one
se granaju na još manje
koje, na kraju, završavaju vrlo tanke i neprestano
zračnim vrećicama, ili vlažne. Kisik se rastapa u
alveolama. vlazi i ulazi u krv. Otpadni
Svaka alveola okružena je ugljik dioksid prelazi iz krvi
stotinama sićušnih krvnih u alveole i izdisajem
žila. Njihove stijenke su napušta tijelo.

< KAKO RADI SRCE? »bim — bam« zvuk.


Između šupljina nalaze
Srce je mišićna crpka se zalisci koji sprečavaju
podijeljena u dva dijela. krv da teče u krivom
Jedan dio šalje krv u pluća, a smjeru. Desna pretklijetka
drugi u ostale dijelove tijela. prima krv iz tijela. Kad se
ona stegne, krv prelazi u
Srce se sastoji od četiri desnu klijetku, a iz nje
šupljine: dvije pretklijetke i odlazi u pluća.
dvije klijetke. Stijenke tih Iz pluća krv dolazi u
šupljina građene se od lijevu pretklijetku, prelazi u
posebnog mišićnog tkiva lijevu klijetku, te odatle
koje se ritmički steže i odlazi u ostale dijelove
opušta. Svaki otkucaj srca tijela.
ima dva stupnja. Prvo se
steže pretklijetka, a odmah
potom i klijetka. Zato srce
proizvodi poznati

114
> K A K O RADE
UMJETNO SRCE I P L U Ć A ?

Ovaj se stroj upotrebljava


kod većih operacija srca. On
tjera krv kroz tijelo,
obogaćuje je kisikom i
oslobađa ugljik dioksida.

Za vrijeme operacije
bolesnikovo srce ne može
crpsti krv. Budući d a j e
prsni koš otvoren, ne mogu
raditi ni pluća. Zbog toga tako da se u posebnoj ploču koja se vrti. Tako
se glavne krvne žile zavežu komori u krv puste nastaje tanki sloj krvi u koji
i krv šalje u umjetno srce i mjehurići zraka ili, kako je prodire kisik. Istovremeno
pluća, gdje se obogaćuje prikazano na crtežu, se krv čisti od ugljik
kisikom. To se može učiniti kapajući krv na okruglu dioksida.

< KAKO RADE MIŠIĆI? stegne, podlaktica se


podiže prema
Mišići se mogu samo stegnuti gore.
i opustiti; da bi pomicali Kad želimo ispružiti
dijelove tijela u oba smjera, ruku, biceps se opušta.
moraju raditi u parovima. Međutim, to nije dovoljno.
Steže se triceps i povlačeći
Svaki mišić što uzrokuje ulnu ispravlja ruku.
neki pokret ima svoj par U složenijim pokretima
koji vraća tijelo u prvotni sudjeluju veće skupine
položaj. Jedan takav mišića suprotnog
primjer su mišići ruke. djelovanja.
Ruku svijamo u laktu
stežući biceps. Gornji kraj
tog mišića je tetivama
pričvršćen za lopaticu, a
donji za radius (kost
podlaktice). Kad se biceps

> KAKO D O L A Z I DO odlazi do mozga i mi


PATELARNOG REFLEKSA? postajemo svjesni udarca.
Međutim, mozak ne
Udari li nas netko ispod upravlja reakcijom mišića.
koljena, ne možemo spriječiti Dio impulsa se šalje izravno
da nam se noga podigne. To do mišićnog motoričkog
se događa jer živčani impulsi živca.
putuju kroz leđnu moždinu Suprotno prvotnom
izravno do nožnog mišića, pa stezanju, mišić se naglo
pokretom ne upravlja mozak. pruža. Reakcija je obično
pretjerana, pa se
Udarimo li tetivu pod potkoljenica podiže.
koljenom, mišić pružač se
stegne. To potiče osjetilni
živac, pa on šalje živčane
impulse do leđne moždine.
Ovdje se osjetilni živac
grana, pa dio impulsa
115
< Č E M U S L U Ž I KOŽA? u njoj se nalaze i korijeni
dlaka i noktiju.
Koza je vodootporni, Koža je vodootporna, pa
rastezljivi pokrivač tijela. sprečava gubitak vlage.
Ona štiti tijelo od ozljeda i Međutim, vlaga napušta
bakterija, te pomaže u tijelo kroz znojne pore, što
održavanju stalne je posebno korisno za
temperature. vrućih dana, jer se
isparavanjem znoja
Koža je čvrsti pokrov koji hladimo. Kad je tijelo
štiti donja tkiva. Ona pregrijano, krvne žile u
sprečava ulazak bakterija u koži se prošire, pa se krv
tijelo, a pored toga je i hladi. Suprotno tome, za
osjetilni organ jer sadrži hladnih dana se krvne žile
osjetila koja reagiraju na sužavaju i toplina ostaje u
hladnoću, vrućinu, dodir i tijelu.
bol. Kad je izložimo suncu,
koža proizvodi vitamni D, a

> OD ČEGA SU nešto mekše od cakline.


GRAĐENI ZUBI? Od dentina se sastoje i
korijeni (ili korijen u
Zubi se sastoje od krune koja slučaju prednjih zuba)
izviruje iznad zubnog mesa i obloženi zubnim
korijena u čeljusnoj kosti. cementom.
Kruna je obložena slojem Srž zuba zovemo
čvrste cakline. Ispod cakline pulpom. To je mekana tvar
se nalazi sloj dentina koji kojom prolaze krvne žile i
obavija unutrašnju pulpu. živci. Živčana vlakna
prolaze i slojem dentina i
Vanjski sloj zubne krune cementa. Pokvari li se zub
građen je od tvari zvane te dentin ostane izložen,
caklinom. To je najtvrđa javlja se jaka zubobolja. Bol
tvar u tijelu, i vrlo je se javlja i u slučaju da se
otporna. Ispod se nalazi zubno meso povuče, te
sloj dentina. To je tvrdo proviri sloj cementa.
koštano tkivo, ali ipak

< KAKOGRIZEMO
sjekutića su dva šiljasta
HRANU?
očnjaka, kojim trgamo
Čovječje zubalo se sastoji od hranu pretvrdu da je
sjekutića, očnjaka i kutnjaka. presječemo sjekutićima. Iza
S prednje strane se nalaze očanjaka nalaze se kutnjaci.
sjekutići. Iza njih slijede Imaju široku, nazubljenu
očnjaci, a u stražnjem dijelu krunu i služe za žvakanje
čeljusti su kutnjaci. Djeca hrane.
imaju manje zuba nego Odrasli imaju 32 zuba. U
odrasli. svakoj čeljusti također
imaju četiri sjekutića i dva
Djeca imaju ukupno 20 očnjaka. Međutim,
zuba. U svakoj čeljusti kutnjake koje su imali kao
imaju četiri sjekutića. To su djeca zamijenila su četiri
klinasto oblikovani zubi pretkutnjaka, a iza njih je
namijenjeni sječenju naraslo još šest novih
komadića hrane. Iza kutnjaka.

116
< Č E M U SLUŽI KRV? hranjivih i otpadnih tvari.
U krvi nalazimo tri glavne
Krv je vitalna tjelesna vrste stanica. Trombociti su
tekućina. Ona prenosi kisik malena tjelešca koja potiču
do svih tkiva u tijelu i odnosi grušanje krvi, dok bijele
ugljik dioksid iz pluća. Pored krvne stanice brane tijelo
toga, donosi hranjive tvari u od bolesti. Crvene krvne
jetru i druga tkiva, te prenosi stanice prenose kisik po
otpadne tvari iz jetre u tijelu. U krvi ih ima više
bubrege. milijuna. Sadrže crveni
pigment hemoglobin koji
Krv se sastoji od nekoliko veže kisik u plućima i
vrsta stanica koje plivaju u otpušta ga u drugim
žućkastoj tekućini — krvnoj tjelesnim tkivima.
plazmi. U krvi je oko 55
posto plazme, koja se
uglavnom sastoji od vode,
nešto proteina, minerala te

> K A K O KRV BRANI primjerice kroz ranu, bijele


TIJELO O D BOLESTI? krvne stanice zvane
neutrofili požure do
Bijele krvne stanice su jedan ozlijeđenog mjesta i počnu
ih nro^dirati T a d a Sf>
sustava. Nekoliko je različitih pojavljuju veće bijele
vrsta tih stanica. Neke stanice, monociti, i
napadaju i proždiru uništavaju bakterije
bakterije, dok druge zajedno sa svim otpadom.
omogućuju stvaranje Ako neka bakterija ipak
posebnih spojeva - antitijela. uspije proći, dočekat će je
treća vrsta bijelih krvnih
U usporedbi s mnoštvom stanica - limfociti. Limfociti
crvenih krvnih stanica, prepoznaju bakterije kao
bijelih u krvi ima prilično »strane bjelančevine«, ili
malo - svega oko 9000 u antigene, te potiču
prostornom milimetru. Kad stvaranje obrambenih
bakterije uđu u tijelo, bjelančevina, antitijela.

< K A K O ZARASTAJU stvrdne u zaštitnu krastu


RANE? (1).
U međuvremenu na
Otvorenu ranu mogu napasti mjesto ozljede stižu bijela
bakterije. Da ne dođe do krvna zrnca i uništavaju
infekcije, krv se gruša i opasne bakterije (2). U
zatvara ranu krastom ispod donjem sloju kože (dermis)
koje se polako razvija novo u ranu stižu posebne
kožno tkivo. stanice zvane fibrinoblasti i
počnu obnavljati tkivo (2).
Oštetimo li kožu, U gornjem sloju
prerezane krvne žile se (epidermis) stanice se
naglo sužavaju. Tako se dijele i ispunjavaju prostor
sprečava preveliki gubitak među tkivima (3). Kad je
krvi i ulazak bakterija. U rana već gotovo zarasla,
krv se ispušta tvar koja krasta otpada (4).
uzrokuje grušanje. Ugrušak
zatvara ranu i ubrzo se

117
ČOVJEK

Početkom menstrualnog
ciklusa u jednom od dva
jajnika počinje dozrijevati
jajašce. Istovremeno se u
tijelo ispuštaju hormoni
koji potiču rast i
zadebljanje maternične
sluznice, te je pripremaju
da primi oplođeno jajašce.
Nakon otprilike 14 dana,
jajašce se ispušta iz jajnika,
a meternica nastavlja rasti.
Ne oplodi li se jajašce na
putu do maternice, nakon
dva dana ugiba. Tjedan
dana kasnije se sluznica
počinje Ijuštiti i maternica
se smanjuje.
Posljednjeg dana ciklusa
neoplođeno jajašce
zajedno sa sluznicom i
nešto krvi napušta tijelo. To
zovemo menstruacijom.
A Š T O JE MENSTRUALNI prva dva tjedna u jajniku Menstruacija traje oko pet
sazrijeva jajašce i ispušta se u dana, prvi puta se javlja u
CIKLUS?
maternicu. Ako se ne oplodi, dobi između 12 i 14 godina,
ono zajedno s dijelom a prestaje oko pedesete.
To je ciklus promjena u žena,
koji se javlja kad se u tijelu maternične sluznice napušta
počne razvijati jajašce. Ciklus tijelo.
traje oko četiri tjedna. U

> Z A Š T O SE RAĐAJU
BLIZANCI?

Jednojajčani blizanci se
rađaju ako se oplođeno
jajašce podijeli, te se od obje
stanice razvije beba.
Dvojajačani blizanci se
razvijaju ako se istovremeno
oplode dva jajašca.

Podijeli li se oplođeno
jajašce, obje stanice.se
nastavljaju normalno
razvijati. U maternici se
usade nedaleko jedna
drugoj, pa se bebe razvijaju
u zajedničkoj posteljici.
Jednojajčani blizanci su
istog spola, dijele svojstva
poput boje kose, visine i hrane preko odvojenih rađaju češće od
težine i izgledaju gotovo posteljica, mogu ali ne jednojajčanih, dok su
jednako. Dvojajčani moraju biti istog spola i * trojke najčešće kombinacija
blizanci se razvijaju od dva obično su tek donekle jednojajčanih blizanaca i
zasebna jajašca oplođena u slični. brata ili sestre.
isto vrijeme. U maternici se Dvojajčani blizanci se
118
Devet dana nakon oplodnje što su srce i mozak, a
oplođeno jajašce se razvija nakon šest tjedana se
u šuplju staničnu kuglu i pojavljuju udovi, oči i uši.
usađuje se u materničnu Nakon osam tjedana
Dijete započinje život kao stijenku. Dio te kugle s beba (sada se zove fetus)
oplođeno jajašce koje se dijelom maternične ima gotovo sve organe i
ubrzo razvija u embrij, a stijenke tvori posteljicu — tkiva, uključujući živčani
nakon osam tjedana poprima organ koji opskrbljuje sustav, mišiće i kostur, a u
ljudske osobine. Ono embrij hranom i kisikom. sljedećih sedam mjeseci se
nastavlja rasti i nakon devet Na embriju se ubrzo oni dalje razvijaju.
mjeseci se rađa. razvijaju glavni organi kao

< Š T O SU DJECA IZ
EPRUVETE?

Djeca ne rastu u
epruvetama! Takozvano
»dijete iz epruvete« rađa se
kad se jajašce izvadi iz
majčinog jajnika i oplodi
izvan tijela, te tada vrati u
maternicu gdje se dalje
razvija.

Neke žene ne mogu


zanijeti na prirodni način.
To se događa ako je
začepljen jajovod (cijev
A K A K O SE RAĐAJU sve češće i jače. Grčevi koja povezuje jajnik i
DJECA? guraju djetetovu glavu maternicu) ili ako sperma
prema dolje, proširujući nije dovoljno plodna.
Kad se dijete u potpunosti grlić maternice. Kad se on U takvom slučaju liječnici
razvije, majka dobiva posve otvori, opne oko mogu izvesti operaciju i
trudove. Maternični mišići novorođenčeta pucaju izvaditi iz jajnika jedno
guraju dijete prema dolje i puštajući tekućinu (to se jajašce. Ono se smješta u
grlić maternice se počinje ponekad događa i ranije), odgovarajuću sredinu i
otvarati. Na kraju beba izlazi te dijete izlazi. oplođuje spermom uzetom
iz trbuha majke. Ubrzo nakon rođenja od muškarca. Oplođeno
dijete počinje disati i reže jajašce se dalje dijeli na
Trudovi počinju kad beba se pupčana vrpca. Tada se uobičajeni način. U stadiju
dosegne odgovarajući iz maternice izbacuju kad je još uvijek šuplja,
stupanj razvoja. To je posteljica i opne. stanična kugla umeće se u
grčenje maternice koje maternicu gdje se
može potrajati nekoliko normalno nastavlja
sati, a postepeno postaje razvijati.

119