You are on page 1of 14

portret

KOMANDIR DRAGIA BOJOVI


(1880-1920)
Novak Adi
This article contains a life story of Dragisa Bojovi, a commander of
the Montenegrin army, who was a famous and tragic hero. Bojovi
fought in the Balkan wars and after the Austro-Hungarian occupation
of Montenegro he ended up in a camp. As a Montenegrin patriot he was
opposed to the Podgorica Assembly and he participated in organising
the Christmas Rebellion and for that he was violently tortured and murdered.

U istoriji crnogorskog ustanikog i komitskog pokreta (19191929) komandir crnogorske vojske Dragia Bojovi bio je slavni i tragini junak. Dragia Bojovi roen je 1880. godine u
selu Kuta, u upi Nikikoj. Sin je Milosava Bojovia, plemenskog kapetana i poslanika Crnogorske narodne skuptine i unuk
znamenitog plemenskog kapetana Miloa Bojovia, istaknutog
junaka sa Vujeg Dola 1876. godine. Majka Dragie Bojovia
zvala se Ane, roena Radonji sa Njegua. Dragia Bojovi je
imao petoro brae: Radula (poginuo 1897, Kuta); Blaa (ubijen
od strane srpske vojske i bjelaa u Martiniima 1919): Antonija
(ubijen 1919. godine u Martiniima od strane srpske vojske i
bjelaa); Mila (poginuo 1920. godine u selu Kuta u obraunu s
pripadnicima srpske vojske, andarmerije i bjelaa) i Lazara
(umro 1972. godine).
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

557

Novak Adi

etiri sina Milosava Bojovia junaki i viteki su poginuli u


odbrani prava, asti i slobode Crne Gore tokom 1919. i 1920.
godine, prkosei velikosrpskoj agresiji na crnogorsku dravu.
Porodica Milosava Bojovia stradala je, vjerna crnogorskom
ponosu, obrazu, dostojanstvu, nepokolebljivo predana i odana
crnogorskim dravnim i nacionalnim institucijama i simbolima.
Dragia Bojovi je 1907. godine zakljuio brak sa Krstinjom,
roenom Popovi sa Njegua. U braku sa njom zasnovao je brojnu porodicu. Imao je petoro ece: kerke: Zorku (udatu Simovi)
1909-2001; Senku (udatu Nikevi) 1912: Stanu (udatu Ljumovi) 1917-1989; sina Duana, roenog 1914, koji je poginuo
kao narodni heroj i pripadnik partizanskog NOP-a 1943. godine
na Sutjesci; i sina Radomira, roenog 1919. godine, uesnika
NOP-a, prvoborca, i uesnika bitke na Sutjesci 1943. godine.
Dragia Bojovi je bio, kao oficir crnogorske vojske, uesnik
balkanskih ratova (1912-1913) i Prvog svjetskog rata (19141916) do pada Crne Gore pod austrougarsku okupaciju, u kojemu je bio vrilac dunosti komandanta upskog bataljona. Poslije vojnikog sloma i pada Crne Gore, kapetan Dragia Bojovi interniran je u logor Boldogasonj u Maarskoj. U zarobljenikom logoru dolo je do polarizacije u pogledu ujedinjenja
Crne Gore sa Srbijom. Kapetan Dragia Bojovi bio je na liniji
ouvanja crnogorske dravne slobode, samostalnosti i krunidbenih prava kralja Nikole i dinastije Petrovi Njego. Na jednom
sastanku oficira interniranih u Boldogasonju usvojena je izjava
koja je bila na fonu prisajedinjenja Crne Gore Srbiji. Tu izjavu
odbili su da potpiu upljani: kapetan Dragia Bojovi, kapetan
Punia Bojovi, kapetan Milonja Kosti, kapetan Andrija okovi, porunik Dimitrije Kneevi i porunik Bogi Kosti.
Nakon osloboenja iz zarobljenitva i konstituisanja Kraljevine SHS 1. XII 1918. godine, kada je nasilno ukinuta Kraljevina
Crna Gora, kapetan Dragia Bojovi odbio je da potpie zakletvu kralju Petru Karaoreviu i da stupi u vojsku Kraljevine
558

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me

Komandir Dragia Bojovi

SHS. On je bio estoki protivnik odluka tzv. Podgorike skuptine iz novembra 1918. godine, kojima je Crna Gora ukinuta
kao drava. O tome je ostavio eksplicitne pisane tragove, potpisujui nekoliko rezolucija, proklamacija, pisama i predstavki, u
kojima se traila restauracija crnogorske dravne suverenosti i
nezavisnosti.
Odlukom kralja Nikole, koju je pretoio u dekret ministar
vojni u crnogorskoj Vladi u egzilu divizijar Milutin M. Vuini,
Dragia Bojovi je u drugoj polovini 1919. godine proizveden u
in komandira crnogorske vojske.
U cilju utvrivanja stvarnog stanja u Crnoj Gori poslije 1918.
godine, dolazili su u Crnu Goru brojni strani predstavnici, misije i delegacije, slate od relevantnih subjekata u meunarodnoj
zajednici sa konkretnim i specijalnim zadacima. U tu svrhu,
pored ostalih, u Crnu Goru je 1919. godine stigao, kao predstavnik SAD-a, ameriki oficir i lini sekretar predednika
Vudroa Vilsona major arls Velington Furlong, kasniji univerzitetski profesor. Furong je, inae, bio lan amerike delegacije
na Konferenciji mira u Versaju 1919. godine. Imao je obavezu
da o situaciji u Crnoj Gori, u svojstvu efa amerike misije, na
osnovu istraivanja, saini i podnese izvjetaj. Furlong je bio u
Crnoj Gori od 6. februara do 2. marta 1919. godine. Obiao je
svu njenu teritoriju, razgovarao je sa predstavnicima okupacionih vojnih i civilnih vlasti, kao i sa protivnicima aneksije Crne
Gore Srbiji, zapravo, sa politiarima, oficirima, zatvorenicima,
ustanicima, komitima crnogorskim. Preko arlsa Furlonga,
lana amerike misije, predstavnici osam nikikih plemena i
crnogorskih ustanika poslali su jedno opirno pismo amerikom
prededniku Vilsonu 13. februara 1919. godine. Autori i potpisnici tog pisma bili su: Milisav Nikoli, bivi potpredednik
Narodne skuptine, ivko Nikevi, sekretar crnogorskog MUPa, Stevan Pavlovi, major, Antonije Bojovi, pravnik, Radojica
Nikevi, glavnokomandujui ustanikih snaga, Nikodim
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

559

Novak Adi

Janjuevi, glavar monakih redova, Ljubomir Nikoli, svetenik, Milisav Nikevi, uitelj, Dragia Bojovi, vojni zapovjednik i Andrija Stankovi, major. U tome pismu veli se da su
Crnogorci lieni prava slobodnih ljudi i vraeni ulaskom
srpske vojske u Crnu Goru 1918. godine u jo grublje ropstvo. Ustanike voe, meu kojima i Dragia Bojovi, podvlae u tome pismu i to da je Crna Gora postala rtva srpskih
osvajaa i crnogorskih izdajnika. U tome pismu osuuje se tzv.
Podgorika skuptina i njene odluke kao lane i namjetene, bez
legitimiteta i legaliteta, govori se o teroru koji se sprovodi nad
crnogorskim narodom, propagandi i podmiivanju koje koriste
srpske okupatorske vlasti za svoje ciljeve, potom, o tome da su
ume pune crnogorskih komita, koji su uzeli oruje da odbrane
izgubljena i oduzeta prava crnogorskom narodu, zatvorima prepunim crnogorskih patriota, skrnavljenju crnogorske istorije i
tradicije itd., te da Crnogorci, pored ostalog, ni na koji nain
ne mogu prihvatiti stvaranje velike Srbije.1
Na podruju Nikia meu najistaknutije linosti ukljuene u
planiranje, organizovanje i izvoenje Boinog ustanka crnogorskog naroda 21. XII 1918. godine najee se u izvorima i
literaturi spominju: vojvoda Boo Petrovi, vojvoda uro Petrovi i Marko Petrovi, bivi ministar Marko ukanovi, brigadir
uro Jovovi, Milisav Nikoli, bivi potpredednik i poslanik
Crnogorske narodne skuptine, poslanik Vuko Krivokapi,
komandir Stevan Pavlovi, kapetani Dragia Bojovi, Punia
Bojovi, Mato Todorovi, Ilija Damjanovi i Joo Jovovi, plemenski kapetan Vasko Marojevi i sekretar MUP-a ivko Nikevi, pravnik Antonije Bojovi, brigadni barjaktar Milo Jovovi,
kapetan Radojica Nikevi, Boko Agram, orije Kustudi, te
nastojatelj manastira upskog arhimandrit Nikodim Janjuevi.
1 Ovo pismo prvi put objavljeno je u knjizi erba Rastodera, Crna Gora u
egzilu 1918-1925, Knjga II, Podogirca, 2004. godine, str. 40-47. Original se
nalazi u Huverovom Institutu u SAD-u.
560

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me

Komandir Dragia Bojovi

Potpukovnik Svetozar Bogdanovi, komandant Nikike


pukovne okrune komande, u izvjetaju, Pov. br. 225, od 29. jula
1919. godine iz Nikia komandantu Zetske divizijske oblasti
generalu Milou Mihailoviu navodi i to da u upi Nikikoj
ima oko 600 puaka, a da su voe ustanikog komitskog pokreta u upi Nikikoj Antonije Bojovi, najvei agitator i protivnik postojeeg stanja i njegov stariji brat Dragia Bojovi,
kapetan, koji se odmetnuo u umu, kao i Punia Bojovi, kapetan, koji se zbog uea u Boinom ustanku nalazi zatvoren u
podgorikom zatvoru Jusovaa.
upa Nikika je proljea 1919. godine bila poharana od strane srpske vojske, andarmerije i bjelakih eta. Naime, za borbu
protiv crnogorskih ustanika i komita vlasti su organizovale
vojne formacije. Crnogorska komitska grupa Milisava Mie
Nikolia i kaluera Nikodima Janjuevia 25. maja 1919. godine nalazila se u selu Morakovo u upi prikupljena kod komitske
grupe Dragie Bojovia i Vaska Marojevia. Potpukovnik
Svetozar P. Bogdanovi naredio je da oruane formacije u slubi vlasti preduzmu gonjenje crnogorskih komitskih grupa u cilju
njihovog razbijanja ili likvidacije.
Kancelarija povjerenika kraljevske Vlade za Crnu Goru Ivana
Lole Pavievia, Pov. br. 2348, od 14. decembra 1919. godine,
dostavlja komandantu Zetske divizijske oblasti na Cetinju izvjetaj naelstva Kolainskog okruga od 12. XII 1919. godine u
kome se tvrdi da se u selima Vlahovii i Bulatovii nalazio oko
100 komita koje seljaci tih sela prikrivaju. U tome aktu tvrdi
se da se meu tim komitima nalaze komandir Pero Vukovi,
komandir Dragia Bojovi, Novica Radovi i ivko Stojovi,
koji su se ponovo okupili nakon to su kod Nikia u vojnom
sukobu sa vlastima bili razbijeni.
U izvjetaju o stanju na podruju Nikia i okoline kojeg je
Nikika pukovska okruna komanda, Pov. br. 245, odn. zastupnik njenog komandanta pomonik potpukovnik Bogdanovi,
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

561

Novak Adi

podnio 9. jula 1919. komandantu Zetske divizijske oblasti, govori se o pristalicama kralja Nikole I Petrovia Njegoa i procjeni broja crnogorskih komita na tom podruju, pa se, izmeu
ostalog, veli i to da Vasko Marojevi i Bojovii u upi Nikikoj imaju uza se cijelo selo Morakovo i dobar dio upe. Svima
ovima simpatie vie od 50% stanovnitva okoline Nikia.
U izjavi koju su u Rimu 7. juna 1920. godine dali Milisav Nikoli i Radojica Nikevi, o zvjerstvima koja su poinjena od strane
reima u Crnoj Gori, navodi se i to da je srpska vojska u upi Nikikoj popalila i kue Bojovia. U julu 1919. godine, kua
Dragie Bojovia i njegove brae i roditelja izgorela je u plamenu.
Komandant Nikike okrune komande potpukovnik Svetozar
Bogdanovi u hitnom izvjetaju iz Nikia 14. XII 1919. godine
komandantu Zetske divizijske oblasti veli da su vojni odredi
organa vlasti upali u upu Nikiku, da je upa danas sva
razoruana. Uhapeno je oko 40 upljana, jedan od njih strijeljan. Saznae se sve o ubistvu Bojovia. Sve familije odmetnika
iz upe uhapene.
U izvjetaju povjerenika Vlade Kraljevine SHS za Crnu Goru
Ivana Lole Pavievia (Pov. br. 2657 od 16. decembra 1919. godine), podnijetog sa Cetinja komandantu Zetske divizijske oblasti
navodi se da je naelnik okruga Nikikog poslao njegovoj kancelariji 15. XII 1919. godine depeu u kojoj se veli i ovo:
Odmetnici su se nalazili u selu Morakovu 13. ovog mjeseca. Bilo
ih je do 50. Voe su im Dragia Bojovi, Vasko Marojevi, Vuk
Stojovi i Radovan Gardaevi. Lukovski odred je veeras doao
iz upe i doveo stotinu i esdeset jataka i lanova familija odmetnika iz sela Kuta, Bjeloevine i G. Morakova. Iz ovog izvjetaja
vidi se da su srpska vojska, andarmerija i gonei odredi 15. XII
1919. godine uhapsili iz upe Nikike 160 lica pod optubom da
su jataci komitski i krvni srodnici crnogorskih ustanika.
U izvjetaju crnogorskog komandira Ivana Bulatovia o
ustanku Rovaca za odbranu prava, asti i slobode Crne Gore,
562

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me

Komandir Dragia Bojovi

koji obuhvata period od 13. novembra 1918. do jula 1920. godine, koji je podnio u mjestu zvanom Sulmano 29. X 1921. godine, govori se i to da su na sastancima crnogorskih ustanika, komita na erania Gori, odranim u prvoj polovini 1919. godine
prisustvovale sljedee voe crnogorskog ustanka: Milisav Nikoli, Antonije Bojovi, Vasko Marojevi, Nikodim Janjuevi,
Vujo Bulatovi, Mijajlo Bulatovi, Milija Rakoevi, Ivan Bulatovi i drugi. Potom je u selu Broanac kod Nikia odran sastanak crnogorskih ustanika, na kojem su prisustvovali i donosili odluke o preduzimanju akcija sljedei ustanici komiti: Ivan
Bulatovi, Ibro Bulatovi, Atanasko Bulatovi, Ilija Bulatovi,
Milija Rakoevi, Miko Vlahovi, Bogdan Simovi, Rade
Krikapa, Tomo Krikapa, ivko Nikevi, Milisav Nikoli,
Antonije Bojovi, Dragia Bojovi, Nikodim Janjuevi, Vasko
Marojevi, Vuk Nikoli, Ilija Damjanovi, Radojica Nikevi i
Nikola Nikoli. Ivan Bulatovi tvrdi da su Rovcima u borbama
sa okupacionim formacijama pomogli nikiki komiti, a meu
njima pominje i Dragiu Bojovia. U tom izvjetaju Ivan
Bulatovi navodi da su se Rovani uputili prema Dugi
Nikikoj, po snijegu do dva metra i da su stigli 5. XII 1919.
godine u selo Morakovo e su nali Milisava Nikolia, kapetana Dragiu Bojovia, Vaska Marojevia i Radojicu Nikevia i
da su se potom 23. XII 1919. godine vratili ponovo u Rovca.
Za temu koja je predmet nae panje relevantno je i pismo
Crnogorskih ustanikih voa komandantu crnogorskih trupa u
inostranstvu generalu Andriji Raieviu, koje je objavio emigrantski list Glas Crnogorca, Nej kod Pariza [god izlaska 47, br.
78, od 10. oktobra 1919 (po starom kalendaru), odnosno, od 23.
oktobra 1919. godine (po novom kalendaru) str. 3], koji je tada
izlazio kao slubeno glasilo Kraljevine Crne Gore u progonstvu.
Jedan od tvoraca i potpisnika tog pisma, u kojemu se govori o
zloinima nad Crnogorcima vrenim od strane srpskih trupa i o
borbi crnogorskog naroda za odbranu svoje nacionalne slobode
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

563

Novak Adi

i asti, podnijetog iz ustanikog logora u Rovcima 1. septembra


1919. godine bio je i kapetan Dragia Bojovi. O situaciji u
Crnoj Gori, borbama ustanika s okupacionim vlastima i teroru
koje vlasti sprovode nad crnogorskim narodom navodi se i u
Predstavci 42- voa crnogorskog narodnog ustanka za pravo,
ast i slobodu Crne Gore, koju su, iz ume 24. septembra 1919.
godine, postali na adresu kraljevskog crnogorskog generalnog
konzula u Rimu gospodina Veljka Ramadanovia. Jedan od tvoraca i potpisnika te predstavke bio je i kapetan Dragia Bojovi.
Komandant nikike vojne posade potpukovnik Svetozar P.
Bogdanovi u izvjetaju Pov. br. 133 od 18. I 1920. godine
komandantu Zetske divizijske oblasti dostavlja pregled crnogorskih komita na prostoru nikike oblasti ili kako on to formulie
Pregled razbojnikih bandi na nikikoj oblasti. U tome izvjetaju, pored ostalog, on navodi da komitski voa Dragia Bojovi
iz sela Kuta, optine upske, srez i okrug Nikiki, sa svojom
komitskom grupom iji broj ne silazi ispod 15 ljudi, dejstvuje
kroz selo Kuta i druga mjesta kao i na erania Gori, a pridruuju mu se mjetani djelimino iz optine upske i Lukovske.
Pogibija Dragie Bojovia, ovjeka i oficira s velikim autoritetom ne samo u upi Nikikoj nego i znatno ire, odjeknula je,
ne samo u Kraljevini SHS, nego i u inostranstvu. Nju, kao posebnu vijest, aposrofiraju organi vlasti Kraljevine SHS u vie svojih slubenih izvjetaja, hvalei se kako su uspjeli likvidirati jednog od najuvenijih crnogorskih komitskih voa i oficira kralja
Nikole. Pogibija Dragie Bojovia bila je predmet pisanja i tampe u Kraljevini SHS. Smrt Dragie Bojovia pogodila je estoko
kako crnogorske komite, rodoljube, u zemlji, tako i legalne i legitimne predstavnike Crne Gore u emigraciji. Ona je bila, bez sumnje, i pucanj u srce crnogorskog ustanikog pokreta.
U izjavi crnogorskog potporunika Mihaila Vojinovia iz
upe Nikike, koju je on dao kao emigrant u italijanskom
gradu Formija, o zloinima u upi Nikikoj kae se i ovo: 23.
564

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me

Komandir Dragia Bojovi

januara 1920. godine ef upske omladine kapetan Dimitrije


Kneevi, napanuo je komandira Dragiu Bojovia sa drutvom
u selo Kuta, i sa vojskom opkolio ih je sa svake strane, i nebratski spram boraca svoje domovine postupao, i na neasan nain
mnozinu drugova kapetana Dragie unitio. Tu, na tome mjestu,
unitie komandira Dragiu Bojovia, barjaktara Milutina
Bojovia i poto su jo bili ivi u opsadi, pomenuti predvoditelj
vojske dobavi oca kom. Dragie Bojovia, stara 75. godina i
njegovu malenu er od 9. godina, dok je ena i ostala familija
bila toga puta u Nikikom zatvoru, te dovedu ih da gledaju
kako im naa nebraa vade ivijema oi, lice bajonetima para, i
odsijecaju komat po komat njihova tijela i prinose starome ocu
kom. Dragie Bojovia da od svoga sina ivo meso jede. Ovaj
kada je to vidio prenerazio se i tako je u nesvijesti leao dugo
vremena, e su ga srbijanski korbai neprestano po lea tukli.
Njegova malena er od velikoga zuluma i straha izae iz pameti, te se i dan danas tako potuca po tuijeh ulica. Familije pokojnih Bojovia i dan danas se nalaze u Nikikom zatvoru, i bez
ige iega stradaju.
I jo jedan primjer: dvojicu isto od drutva kom. Dragie
Bojovia, uhvatie ranjene, Mila Bojovia i Vasilija Mikovia,
koji su bili teko ranjeni, i onako ranjene su ih bokama od puaka tukli. Nijesu im heli ivot oduzeti, no su ih onako ranjene u
najteem zatvoru stavili bez ikakvih ljekova, e se i dan danas
mue tantalovih muka.
Meutim, injenica je da je tada devetogodinja Zorka
Bojovi, kerka Dragie Bojovia preivjela uasne i jezive
stvari, gledajui slike muenja i kasapljenja svog oca, to je na
nju djelovalo vie nego potresno, ali se kasnije oporavila, odrasla, udala se i umrla kao mentalno zdrava osoba.
O stradanju crnogorskog junaka i patriote, komandira crnogorske vojske Dragie Bojovia i njegovog brata Mila Bojovia, te
barjaktara Milutina Bojovia u svojoj kui u Kutima, koju su vojwww. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

565

Novak Adi

ska, andarmerija i bjelaka omladina zapalili, 12. januara 1920.


godine piu i crnogorski ustanici ivko M. Nikevi, Milisav
Nikevi, Radojica Nikevi, Jovan Nikoli, orije Kustudi,
Marko Vujovi, Marko Popovi i Spasoje Drakovi iz Budoa
28. marta 1920. godine, u pismu predsjedniku crnogorske izgnanike Vlade Jovanu S. Plamencu u Neju na Seni kod Pariza. U
tome opirnom izvjetaju konstatuje se i to da su komandir
Dragia Bojovi i njegovi srodnici, saborci herojski izginuli i u
vezi s time se veli ovo: 12. januara 1920. godine Kontra komiti
krijui nono napali su kuu kapetana Dragie Bojovia, gdje je
bio doao na veeru sa svojim bratom Milom i roakom
Milutinom Bojoviem. Tom prilikom ubili su na mrtvo kapetana
Dragiu i barjaktara Milutina Bojovia, a zarobili Mila Bojovia
iza estoke odbrane koju su davali neprijatelju iz opaljene kue.
U izjavi crnogorskog potporunika Mija Mikovia iz upe
Nikike, za iju su tanost kao svjedoci jemili M. Turinovi i
D. Vukovi, se kae i to da se u jednoj jami kod Nikia, koja je
bila pretvorena u zatvor, gdje je ve bilo dolo prilino vode od
navrnute rijeke, ena pokojnog kapetana Dragie Bojovia,
porodila je. ak i prema njoj namijenili su svoje zvjerstvo ostavivi je tako za 15 dana u istom stanju. U pomenutoj izjavi
Mijo Mikovi tvrdi i ovo: Uvjeren sam da je u toj Komandi
poznato o zvjerstvu nad pokojnim Antonijem Bojoviem. S tim
Paievi plaenici nijesu bili zadovoljni, nego su jo i svoj
metod i na njegove stare roditelje primijenili bacivi ih tako
iznemogle poslije tolikog bijenja u zatvoru.
Pogibiju komandira Dragie Bojovia navodi i crnogorski
ustanik iz upe Nikike Simeun Mikovi u jednoj svojoj izjavi koju je dao predstavnicima crnogorske Vlade u egzilu.
O pogibiji komandira Dragie Bojovia navodi potpukovnik
Hurkijevi, komandant II bataljona II andarmerijske brigade u
izvjetaju, koji 23. I 1920. godine podnosi komandantu cjelokupne andarmerije u Beogradu. U tome raportu stoji ovo: Za566

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me

Komandir Dragia Bojovi

jednika akcija protivu odmetnika vri se dalje dobrim rezultatima. 19. januara 1920. godine, u borbi je ubijen odmetniki
voa kapetan Dragia Bojovi i jo jedan odmetnik u Nikikoj
upi i dva odmetnika. 2 januara predali su se u Nikiku 9 i u
evu 8 odmetnika. O datumu smrti Dragie Bojovia postoje
opreni podaci. Jedni govore da se to zbilo novembra 1919.
godine, dok drugi, brojniji, navode da se to dogodilo u drugoj
polovini januara 1920. godine. Izgleda da je Dragia Bojovi
ubijen 19. januara 1920. godine u borbi u rodnoj kui u Kutima,
mada to nije mogue sasvim precizno utvrditi.
Ministarstvo vojno i mornarice 31. I 1920. godine iz Beograda
dostavlja MUP-u izvjetaj Vrhovne komande koji je ova podnijela komandantu II armijske oblasti a na osnovu raporta komandanta Zetske divizijske oblasti od 23. I 1919. godine. U tome
aktu koje je po zapovjesti ministra vojnog podnio naelnik
Opteg vojnog odjeljenja pukovnik Mih. M. Jovanovi veli se i
ovo: gonjenje odmetnika se produava. u Nikikom kraju.
Ubijen je voa jedne odmetnike bande, kapetan nejske Vlade,
Dragia Bojovi, barjaktar Milutin Bojovi a iva uhvaena jo
2 odmetnika iz njihove druine.
U opirnom izvjetaju komandanta Zetske divizijske oblasti
od 12. februara 1920. godine podnijetog komandatu II armijske
oblasti, koji je ovaj podnio Ministarstvu vojnom 1. marta, govori se o akcijama gonjenja komita i rezultatima postignutim u
periodu od decembra 1919. do zavretka februara 1920, pa se,
pored ostaloga, navodi da je u akcijama preduzetim januara
1919. godine rezultat kontra-komitskog rada bilo taj to su 4
komita ubijena meu ovima kapetan nejske Vlade Dragia
Bojovi, jedan od najuvenijih odmetnikih voa Nikikog
kraja, veli se uz ostalo u tome aktu.
U slubenom izvjetaju o situaciji u Crnoj Gori ustanikih voa
komandira Pera Vukovia i kapetana Boa Beira od 15. marta
1920. godine upuenom komandiru Marku Vuerakoviu
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

567

Novak Adi

(Medua) navode i ovo: Kapetana Dragiu Bojovia i barjaktara Milutina Bojovia protivnici su ubili a brata Dragiina Mila
Bojovia uhvatili-poto mu je u odbrani nestala municija- sada
se nalazi u zatvoru i kako priaju umno je poremeen. Meutim,
ta ocjena u pogledu mentalnog zdravlja Mila Bojovia nije
odgovarala realnosti. On jeste bio utamnien i prolazio je strahovitu psihofiziku torturu u zatvoru, ali je ostao u istoj svijesti i uspio je da pobjegne iz tamnice. Neto kasnije je poginuo u
oruanom obraunu sa srpskim formacijama.
U knjizi Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karaorevia Dokumenta o zloinima Srbijanaca u Crnoj Gori (koja je objavljena u Rimu 1921. godine u izdanju Ministarstva inostranih
poslova Kraljevine Crne Gore i Odbora Crnogorskih izbjeglica),
navodi se da se u nikikom zatvoru, u uasnim uslovima, tokom
jula 1919. godine porodila ena Dragia Bojovia - Krstinja
Bojovi. U navedenoj knjizi pie i ovo: U novembru 1919. godine komandir Dragia Bojovi, ef jednog odjeljenja ustaa, roen
u upi (Nikika oblast) bio je sa roakom barjaktarom
Milutinom Bojoviem opkoljen od jednog odjeljenja srbijanskog.
Ni jedan ni drugi nijesu htjeli da se predadu dok nijesu bili teko
ranjeni. Oni su doveli 75-godinjeg oca komandirovog i njegovu
devetogodinju ker (ostali su se lanovi porodioce nalazili u
tamnici u Nikiu) da prisustvuju ubistvu njihovog sina, ondosno,
oca. Iako su bili teko ranjeni, srbijanski vojnici su ih tukli, muili i zavrili su svoj zloin bodui ih bajonetima.
Pogibija Dragie Bojovi bila je veliki udarac za crnogorski
ustaniki i komitski pokret. Dragia Bojovi je sa drutvom bio
opkoljen u svojoj kui, poto su bjelaki konfidenti obavijestili
organe vlasti i gonee odrede e se nalazi. Organi okupacione vlasti opkolili su kuu i pozvali Dragiu i ostale komite na predaju, ali
oni su to odbili. Vlasti su zapalile kuu, a crnogorski komiti poginuli su u pokuaju da se probiju iz zapaljene i opkoljene kue.
Prema narativnim izvorima, brat Dragie Bojovia - Milo
568

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me

Komandir Dragia Bojovi

Bojovi bio je sa njim i barjaktarom Milutinom Bojoviem kada


se vodila oruana borba sa srpskom vojskom, andarmerijom i
bjelaima u njhovoj rodnoj kui u Kutima, upa Nikika.
Dragia Bojovi pokuao je da izvri proboj i izvue se iz volta
kue, dok su bacane bombe koje su eksplodirale, pogodio ga je
plotun i on je pokoen pao teko ranjen na zemlju. Njegov brat
Milo uspio je nekako da izae iz kue i krenuo prema oblinjem
guvnu, ne znajui da je i ono pod opsadom napadaa. Naletio je
na njih i naao se u zamci, u bezizlaznom poloaju. Uhvatili su
ga ivog i vezanog sproveli u Nikiki zatvor, iz kojega je docnije uspio pobjei. Ponovo se odmetnuo u umu i kao komita
vratio se u upu Nikiku, u selo Liverovii, odakle se uputio ka
rodnim Kutima. Imao je namjeru da se osveti pijunima, koji su
njegovog brata i njega prokazali vojsci i bjelaima. Naiao je na
jednog od njih i u meusobnom obraunu obojica su poginuli.
Nakon pogibije polovinom 1920. godine, Mila Bojovia je
sahranio jedan njegov roak i njegovi roditelji tajno, po noi.
Kasnije su njegovi posmrtni ostaci prenijeti u porodinu grobrnicu u Kutima i tamo sahranjeni.
Milo Bojovi uspio je sa grupom crnogorskih komita da pobjegne iz zatvora u Nikiu u noi izmeu 10 i 11. maja 1920. godine.
Glas Crnogorca, Nej na Seni kod Pariza [broj 90 od 12.
decembra / 25. decembra 1920. godine], objavio je lanak pod
naslovom Za slobodu zlatnu. U tom lanku navodi se i sljedee:
U neravnoj borbi koju vode crnogorske patriote protivu zloinakih srbijanskih okupatorskih vlasti u Crnoj Gori dosad je
palo mnogo estitih crnogorskih sinova, ija e imena biti duboko urezana u srcima sviju estitih Crnogoraca, koji su ostali
vjerni svojim vjekovnim tradicijama i vjerni svojoj otadbini...
Porunik Vuk Nenezi iz Lukova poginuo u julu 1919. godine
u borbi na Trubjelu (Rudine).
Oficir uro Mikovi iz Dragovoljia, poginuo u planini nikikoj;
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2011.

569

Pravnik Antonije Bojovi, Blao Bojovi, Jaka Mani i


Radonja Simonovi svi iz upe.
Student Mileta Andrijevi iz Martinia.
Sin kom. Marka Markovia iz Pipera poginuli u mjesecu
avgustu 1919. godine u Martinie;
Mirko, Andrija i Neko etkovii iz Ozrinia, poginuli oktobra
1919. godine na Krnovu.
Oficir Jovan Bulatovi i Vui Rakoevi iz Rovaca, poginuli
u oktobru 1919. u Rovca;
Kapetan Dragia i barjaktar Milan Bojovii i Vaso Muiki iz
upe, poginuli januara 1920. u Rudine;
Porunik Nikola Nikoli iz Rudina, poginuo novembra 1919.
u Rudine.
Svi su oni poginuli u borbama protivu okupatorskih vlasti.
Slava im, zavrava svoj svojevrsni nekrolog emigrantski Glas
Crnogorca.
Na spomeniku koji su Milisav i Ane Bojovi podigli svojim
sinovima stoji uklesano ovo: Dragia, kapetan prve klase,
Antonije, pravnik, Blao, narednik, Milo, artiljerac, poginue od
bratske ruke u revoluciji 1919-1920. godine. Milo, Blao,
Antonije i Dragia soko sivi, ko lavovi izginue da se s njima svijet divi, jer su pali za ideju da se obnovi slava stara.

570

MATICA, proljee 2011.

www. maticacrnogorska.me