Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Izvor: Metapedia
Sadraj
1 Abstract
2 Poviestni proslov
o 2.1 Poviest korienskog normiranja
o 2.2 Poviestna uporaba korjenopisa
o 2.3 Domai noviji korjenopisci
3 Obenito o korienskom pravopisu
4 Pravila korienskog pisanja
5 Glagoljini predkorjenski
o 5.1 Ultrakorjenska homogenizacia
6 Korienske hrvatske slovnice
7 Ina prava literatura
8 Vanjske sveze
9 Poveznice
10 Reference
Abstract
Croatian etymological orthography: 'Radical Croatian orthography' is an
old national writing model, which is used in Croatia during 9 centuries
before 1945, and it was inseparable part of the original Croatian language.
Word 'Radical' is coming from the Latin radix , which means root (i.e.
etymoloy). After Yugoslavian occupation, the Croatian radical ortography
was forbidden, and replaced by the Serbian phonological orthography (socalled 'Serbo-Croat'), which was then in official use there.
Poviestni proslov
Korienskim (morfolokim) ili bar polukorienskim (morfonolokim) pravopisima
slubeno pie danas veina europskih i amerikih naroda: zamalo svi
romanski i germanski jezici, a od inih jo npr. knjievni grki (Katharevousa),
ter veina inih slavenskih jezika (izvan Balkana). Inae se fonetski u Europi
(izvan Balkana) piu uglavnom atrovaki polupismeni tekstovi, a doslovnim
fonetskim pisanjem se danas preteito slue noviji, donedavna agrafiki
(nepismeni) jezici afroazijskih domorodaca, ter dielom slini i polupismeni
balkanski jezici jugoiztone Europe: vidi o tomu jo poblie Balkanski
Sprachbund i Balkan, vukopis i dimotiki.
svoj bezvuni ili zvuni par, a svaki suglasnik uva svoj izvorni, korienski
lik. Tako primjerice po hrvatskom korienskom pravopisu piemo:
Pripomena:
One sloenice kojima prvi dio nije priedlog nego neka ina rie (npr. broj),
piu se na sliedei nain: petdeset, estdeset, kadkad.
Iznimke: zdrav, zbor, zdrug, zgrada (do 1892. se pisalo: sdrav, sbor,
sdrug, sgrada, itd.)
Iznimke:
o j piemo kad je u sredini strane riei, izmeu i-u : milijun,
pijun;
o j piemo onda kad je na kraju strane riei: trienij
11. Koriensko dvostruko "d" ostaje u sloenoj riei ako bez njega nema
razumievanja:
naddimnjaar,
naddrutven,
naddravni,
preddiplomski, naddiplomski, i t.d.
Dugi odraz glasa 'j-jat' koji je kod nas uobiajeno pisan po izgovornom
pravopisu kao dugo, dvoslono "ije" u korienskom hrvatskom pie se kao
dvoglas "ie": "ije" = "ie"
o
o
o
o
14. Po hrvatskom pravopisu "je" piemo iza "r", u rieima gdje je "r" iza
stalne suglasnike skupine, primjerice:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
6. navedeni glagoli:
o smjeti (smijem),
o umjeti (umijem);
o (pro)htjeti se (prohtije se)
o brijati (brijem),
o dospjeti (dospijem)
o grijati (grijem),
o kriti (krijem),
o liti (lijem),
o miti (mijem),
o piti (pijem),
o riti (rijem),
o sijati (sijem),
o smijati se (smijem se)
o iti (ijem)
o viti (vijem)
o vijati (vijem)
Glagoljini predkorjenski
DODATAK - Glagoljino-predkorjenski ili rano ultrakorjensko pisanje
srednjovjekog hrvatskoga: Gore ukratko opisani nain korienskog pisanja u
klasinomu izvornohrvatskom jeziku se javno-slubeno rabio uglavnom
izmedju 17.- 19. stoljea do godine 1918. i jo ukratko obnovljen god. 1939.1945. Medjutim je i taj sada najpoznatiji korienski bio tek osiromaenom
naknadnom fazom iz jo raniega ultrakorienskog izgovora, s ekstremno-
Ultrakorjenska homogenizacia
Glagoljina praakavica i arhajski 'bodulski' dialekt otoana je kod nas
daleko "najkorjenskiji" tj. najizvorniji medju svim pukim tekstovima i
govorima u Hrvatskoj (pa se Paveliev "korienski pravopis" iz NDH moe
shvatiti tek kao malo polukorjensko nedonoe spram ultrakorienske
praakavice). Zato u glagoljskoj i otonoj deklinaciji i konjugaciji uglavnom
izostaje veina vukovskih "asimilacija po srbosti", tj. veinom nema ni
palatalizacie niti ikakvog jotiranja, a sibilarizacie su rjedje i obratnoatipine, zato jer je nepromjenjiva osnovica rijei u praakavskoj deklinaciji,
konjugaciji i stupnjevanju pridjeva stalno i bezuvjetno ista. Tako se
vukovsko jotiranje (jotacija) slino kao ni tokavska palatalizacija (k > , g >
, h > ) u tom izvornomu praakavskom doslovce nikada ne pojavljuju, pa
ak su i u novijemu turistikom argonu kvarnerskih otonih akavaca (izim
doseljenika i mieanih brakova) jotiranje i palatalizacia su jo razmjerno
rjedje pojave tek kod najmladjih govornika pod utjecajem vukovske kole i
medija.
Od svih tih vukovskih asimilacia, jedino se netipska sibilarizacia (k > c, g >
z, h > s) tek dielom nalazi u praakavici, ali je i tu posvema atipino-izvrnuta
tj. obratna od tokavske sibilarizacie: Naime u sluajevima gdje bi se inae
Vanjske sveze
Poveznice
Jezini stil
Starohrvatski jezik
Izvornohrvatski pisci
Jezina Wiki-Orjuna
Balkanski Sprachbund
Adolfo Veber Tkalevi
Svima koji vole hrvatski
Izvornohrvatski pravopisi
Korienske filoloke kole
Balkan, vukopis i dimotiki
Izvornohrvatski knjievnici
MHM: Korieni i Cromazohi
Izvornohrvatski (starohrvatski)
Korienska neVukova akavica
Koriensko pisanje kajkavine
Jugojezina rekonkvista po Vuku
Reference
Adapted and enlarged by GNU-license almost from WikiSlavia and Wikinfo
(partly from Wikimedia: Rejected Wiki-languages by User: Ndhrvatska, 11
March 2009 [2]).
Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/wiki/Korjenopis_i_ultrakorienski"
Kategorije: Hrvatski jezik | Pravopis | akavica