TEAJ O UDIMA

Knjiga deseta

Tekst

SADRAJ:
POGLAVLJE 24...............................................................................................................4
CILJ POSEBNOSTI.....................................................................................................4
UVOD...........................................................................................................................4
I. Posebnost kao zamjena za ljubav..............................................................................4
II. Izdaja posebnosti......................................................................................................6
III. Pratanje posebnosti................................................................................................8
IV. Posebnost naspram bezgrenosti.............................................................................9
V. Krist u vama...........................................................................................................10
VI. Spasenje od straha................................................................................................12
VII. Sastajalite...........................................................................................................14
POGLAVLJE 25.............................................................................................................17
PRAVDA BOJA.......................................................................................................17
UVOD.........................................................................................................................17
I. Veza s istinom..........................................................................................................17
II. Spasitelj od tame....................................................................................................18
III. Percepcija i odabir................................................................................................20
IV. Svjetlost koju donosite..........................................................................................22
V. Stanje bezgrenosti.................................................................................................23
VI. Posebna uloga.......................................................................................................24
VII. Stijena spasenja...................................................................................................25
VIII. Pravda vraena ljubavi.......................................................................................28
IX. Pravda Nebeska....................................................................................................30
POGLAVLJE 26.............................................................................................................33
PROMJENA...............................................................................................................33
I. rtva Jedinstvenosti.............................................................................................33
II. Vie oblika; jedan ispravak....................................................................................34
III. Granica..................................................................................................................36
IV. Tamo gdje je nestao grijeh....................................................................................37
V. Malena prepreka.....................................................................................................38
VI. Imenovani prijatelj................................................................................................40
VII. Zakoni lijeenja...................................................................................................40
VIII. Neposrednost spasenja.......................................................................................44
IX. Jer oni su stigli......................................................................................................45
X. Zavretak nepravde................................................................................................46
POGLAVLJE 27.............................................................................................................48
LIJEENJE SNA........................................................................................................48
I. Slika raspea............................................................................................................48
II. Strah od lijeenja....................................................................................................50
III. Iza svih simbola....................................................................................................53
IV. Tihi odgovor..........................................................................................................54
V. Primjer lijeenja.....................................................................................................55
VI. Svjedoci grijeha....................................................................................................57
VII. Sanja sna............................................................................................................58
VIII. Junak sna........................................................................................................61
POGLAVLJE 28.............................................................................................................64

PONITENJE STRAHA............................................................................................64
I. Sadanje sjeanje.....................................................................................................64
II. Obrtanje posljedica i uzroka..................................................................................66
III. Pristanak na zdruivanje.......................................................................................68
IV. Vee zdruivanje...................................................................................................70
V. Zamjena za snove o strahu.....................................................................................71
VI. Tajni zavjeti..........................................................................................................72
VII. Arka sigurnosti....................................................................................................73
POGLAVLJE 29.............................................................................................................76
BUENJE...................................................................................................................76
I. Zatvaranje praznine.................................................................................................76
II. Dolazak Gosta........................................................................................................77
III. Boji svjedoci.......................................................................................................79
IV. Uloge sna..............................................................................................................80
V. Nepromjenjivo boravite........................................................................................81
VI. Pratanje i zavretak vremena..............................................................................82
VII. Nemojte traiti izvan sebe...................................................................................83
VIII. AntiKrist.............................................................................................................84
IX. San pratanja.........................................................................................................86
POGLAVLJE 30.............................................................................................................88
NOVI POETAK.......................................................................................................88
UVOD.........................................................................................................................88
I. Pravila odluivanja..................................................................................................88
II. Sloboda volje..........................................................................................................91
III. Iza svih idola.........................................................................................................92
IV Istina iza iluzija......................................................................................................93
V. Jedina svrha............................................................................................................95
VI. Opravdanje pratanja............................................................................................96
VII. Novo tumaenje..................................................................................................98
VIII. Nepromjenjiva stvarnost....................................................................................99
POGLAVLJE 31...........................................................................................................101
KONANA VIZIJA.................................................................................................101
I. Jednostavnost spasenja..........................................................................................101
II. Hodati uz Krista...................................................................................................103
III. Samo-optueni....................................................................................................105
IV. Stvarna alternativa..............................................................................................106
V. Samo-koncept protiv Sebstva...............................................................................108
VI. Priznavanje Duha................................................................................................110
VII. Vizija spasitelja..................................................................................................111
VIII. Odaberite jo jednom.......................................................................................114

POGLAVLJE 24

CILJ POSEBNOSTI
UVOD
1. Ne zaboravite da je motivacija ovog teaja postignue i ouvanje stanja mira.
Postignuem tog stanja um je miran i dosegnuto je stanje u kojem se prisjeamo Boga. Nije
potrebno govoriti Mu to treba initi. On e uspjeti. Tamo gdje On moe ui, tamo On ve jest. Je
li mogue da On ne moe ui tamo gdje On eli biti? Mir e postati vaim upravo zato jer je to
Njegova Volja. Moete li povjerovati da neka sjena moe zadrati Volju koja svemir odrava
sigurnim? Bog ne eka da Mu iluzije dopuste da postane On. Jo manje to eka Njegov Sin. Oni
jesu. I kakva to iluzija koja naizgled beskorisno pluta meu Njima ima mo poremetiti Njihovu
Volju?
2. Kako biste nauili ovaj teaj potrebna je voljnost preispitivanja svake vrijednosti koju
podravate. Niti jednu se ne moe sakriti niti zasjeniti jer e ugroziti vae uenje. Niti jedno
vjerovanje nije neutralno. Svako vjerovanje ima mo upravljati svakom vaom odlukom. Jer
odluka je zakljuak utemeljen na svemu u to vjerujete. Ona je rezultat vjerovanja i nastaje iz
njega jednako sigurno kao to patnja nastaje iz krivnje, a sloboda iz bezgrenosti. Ne postoji
zamjena za mir. Ne postoji alternativa onome to Bog stvara. Istina nastaje iz onoga to On zna. A
vae odluke nastaju iz vaih uvjerenja jednako sigurno kao to je sve stvaranje nastalo u
Njegovom Umu upravo zbog onoga to On zna.

I. Posebnost kao zamjena za ljubav

1. Ljubav je proirenje. Uskratiti i najmanji dar znai ne poznavati svrhu ljubavi. Ljubav
nudi sve zauvijek. Ako zadrite samo jedno uvjerenje, jedan dar, ljubav e nestati, jer ste traili
da neka zamjena zauzme njeno mjesto. I sada rat, zamjena za mir, mora doi s jedinom
alternativom koju moete odabrati za ljubav. Odabravi ju, podarili ste joj cjelokupnu stvarnost
koju ona naizgled ima.
2. Uvjerenja se nikada nee meusobno napasti otvoreno jer su suprotstavljeni rezultati
nemogui. Ali, nepriznato uvjerenje predstavlja odluku da ratujete u tajnosti, pri emu rezultati
sukoba nisu poznati i nikada se ne dovode pred razum, kako bi procijenio jesu li razboriti ili ne.
Mnogi besmisleni rezultati su postizani, a beznaajne odluke donoene i sakrivane kako bi
postale uvjerenja koja su sada dobila mo upravljanja svim narednim odlukama. Nemojte
pogreno protumaiti mo ovih skrivenih ratnika kako ne bi poremetili va mir. Jer, on je
preputen njima na milost sve dok ste odluili ostaviti ga tamo. Tajni neprijatelji mira, vaa
najmanja odluka da odaberete napad umjesto ljubavi, dovoljno nepriznat i okretan da vas izazove
na bitku i nasilje koje vas ukljuuje mnogo vie nego li vi to mislite, nalaze se tamo po vaem
izboru. Nemojte poricati njihovu prisutnost niti njihove strane posljedice. Moete poricati samo
njihovu stvarnost, ali ne i njihove posljedice.

3. Jedino to se ikada njeguje kao tajno vjerovanje, kako bi se branilo iako ne i

prepoznalo, jest vjera u posebnost. Ona ima razliite oblike, ali se uvijek sudara sa stvarnou
Bojeg stvaranja i veliinom koju je On podario Svome Sinu. to bi drugo moglo opravdati
napad? Jer, tko bi mogao mrziti nekoga ije Sebstvo pripada njemu i Koga on poznaje? Samo
posebni mogu imati neprijatelje, jer su oni razliiti, a ne isti. Razlika bilo koje vrste namee
razine stvarnosti i potrebu za prosudbom koju je nemogue izbjei.
4. to je Bog stvorio ne moe biti napadnuto, jer u svemiru ne postoji nita razliito od
toga. Meutim, ono to je drugaije zahtjeva prosudbu, a ona mora doi od nekog boljeg,
nekog tko nije sposoban biti slinim onome to osuuje, koji je iznad toga, u usporedbi s tim
bezgrean. I na taj nain posebnost postaje odjednom i sredstvo i cilj. Jer, posebnost ne samo da
razdvaja ve slui kao temelj na kojem napad na one koje su toboe ispod onih posebnih
postaje prirodnim i pravednim. Posebni se osjeaju slabima i krhkima zbog razlika, jer ono
to ih ini posebnima upravo jest njihov neprijatelj. A ipak, oni tite njegovo neprijateljstvo i
nazivaju ga prijateljem. U njegovo ime oni se bore protiv svemira, jer nita na svijetu njima
nije vrednije.
5. Posebnost je veliki diktator pogrenih odluka. Ovdje postoji velika iluzija o tome to ste
vi i to je va brat. I tu se nalazi ono to tijelo zasigurno ini dragim i vrijednim ouvanja.
Posebnost je potrebno obraniti. Iluzije ju mogu napasti i one to ine. Jer, ono to bi va brat
morao postati kako bi odrao vau posebnost jest iluzija. On, koji je loiji od vas, mora biti
napadnut, kako bi vaa posebnost mogla ivjeti na njegovom porazu. Jer, posebnost je pobjeda i
njena pobjeda je njegov poraz i sram. Kako on moe ivjeti dok se na njemu nalaze svi vai
grijesi? I tko je drugi njegov osvaja nego vi?
6. Da li bi bilo mogue mrziti svoga brata kada biste bili slini njemu? Biste li ga mogli
napasti kada biste shvatiti da vi putujete sa njim do zajednikog cilja? Zar mu ne biste pomogli na
svaki nain da stigne do njega, kada biste njegovo postignue smatrali svojim postignuem? Vi
ste njegov neprijatelj u posebnosti; njegov prijatelj u zajednikoj svrsi. Posebnost nikada ne moe
dijeliti, jer ona ovisi o ciljevima koje samo vi moete postii. I on ih nikada ne smije postii, jer
e inae va cilj biti ugroen. Ima li ljubav znaenja tamo gdje je cilj pobjeda? I kakvu odluku
o tome moete donijeti, a koja vas nee povrijediti?
7. Va brat je va prijatelj jer ga je njegov Otac stvorio slinog vama. Ne postoji razlika.
Vi ste dodijeljeni svome bratu kako bi se ljubav mogla iriti, a ne iskljuiti od njega. Ono to
uvate za sebe, to gubite. Bog je vama i vaem bratu dao Sebe i dao vam je da se sjetite kako je to
sada jedina svrha koju vi dijelite. I stoga jedina svrha koju imate. Biste li mogli napasti svoga
brata kada biste odluili izmeu vas i njega ne vidjeti nikakvu posebnost? Pogledajte iskreno sve
to vas tjera da svome bratu nudite samo djelominu dobrodolicu i to vam doputa miljenje da
vam je bolje ako ste odvojeni. Ne vjerujete li vi oduvijek kako je vaa posebnost ograniena
vaim odnosom? I nije li upravo to taj neprijatelj koji vas i vaeg brata jednog drugome ini
iluzijama?
8. Strah od Boga i od vaeg brata nastaje iz svakog nepriznatog vjerovanja u posebnost.
Jer, vi od svog brata traite da joj se klanja protiv svoje volje. I Sam Bog ju mora tovati ili trpjeti
osvetu. U tome nastaje svaka zloba, svaki ubod mrnje ili elja za odvajanjem. Jer, ovdje je svrha
zajednitva vas i vaeg brata zaklonjena od obojice. Vi biste se htjeli suprotstaviti ovome teaju
jer vas on ui kako ste vi i va brat slini. Ne postoji svrha koja vama ne bi bila jednaka, niti
svrha koju va Otac ne dijeli s vama. Jer, va je odnos proien od posebnih ciljeva. I biste li
sada ometali cilj svetosti kojeg vam je podarilo Nebo? Kakvu perspektivu mogu imati posebni, a
koja se ne mijenja sa svakim tobonjim udarcem, svakom neznatnom ili zamiljenom prosudbom
sebe?

9. Oni koji su posebni moraju braniti iluzije od istine. Jer, to je drugo posebnost nego
napad na Volju Boju? Vi ne ljubite svoga brata sve dok upravo to elite braniti od njega. To je
ono to on napada, a vi titite. Ovdje se nalazi temelj bitke koju vodite protiv njega. Ovdje on
mora biti va neprijatelj, a ne va prijatelj. Meu razliitima nikada ne moe biti mira. On je va
prijatelj upravo zato jer ste jednaki.

II. Izdaja posebnosti

1. Usporedba mora biti sredstvo ega, jer ljubav ne ini usporedbe. Posebnost uvijek
usporeuje. Ona se uspostavlja uslijed nedostatka kojeg vidimo u drugome i odrava se u potrazi
i jasnom promatranju svih nedostataka koje je mogue uoiti. To ona trai i to promatra. I onaj
koga ona na taj nain umanjuje bio bi zauvijek va spasitelj da ga niste umjesto toga odluiti
pretvoriti u siunu mjeru vae posebnosti. Nasuprot neznatnosti koju vidite u njemu vi stojite
visoki i dostojanstveni, jasni i poteni, isti i neokaljani u usporedbi s onim to vidite. No, uope
ne shvaate da na taj nain umanjujete sebe.
2. Bavljenje posebnou uvijek ide na tetu mira. Tko moe napasti svog spasitelja i
pokositi ga, a ipak priznavati njegovu snanu podrku? Tko moe umanjiti njegovu svemo, a
ipak dijeliti njegovu mo? I tko se moe njime posluiti kao mjerilom neznatnosti i osloboditi se
granica? Vi imate ulogu u spasenju. Bavljenje njime donijet e vam radost. Meutim, bavljenje
posebnou mora vam donijeti bol. Ovdje postoji cilj koji bi htio poraziti spasenje i na taj nain
pobijati Volju Boju. Smatrati posebnost vrijednom znai cijeniti stranu volju kojoj su iluzije o
vama drae od istine.
3. Posebnost je ideja o grijehu koja je uinjena stvarnom. Grijeh je nemogue ak i
zamisliti bez ovog temelja. Jer, grijeh je nastao iz toga, iz niega; opaki cvijet bez korijenja.
Ovdje se nalazi samo-nastali spasitelj, stvoritelj koji stvara drugaije od svoga Oca i koji je
nainio Njegovog Sina slinim sebi, a ne slinim Njemu. Njegovi posebni sinovi su brojni,
nikada nije samo jedan, a svaki od njih se nalazi u progonstvu od njega i od Onoga iji su oni
dio. Isto tako, oni ne vole Jedinstvenost koja ih je stvorila kao jedno sa Njim. Oni su odabrali
svoju posebnost umjesto Neba i umjesto mira i paljivo je omotali grijehom, kako bi ju drali na
sigurnom od istine.
4. Vi niste posebni. Ako mislite da jeste i htjeli biste braniti svoju posebnost od istine o
tome to uistinu jeste, kako moete poznavati istinu? Koji odgovor Svetog Duha moe doprijeti
do vas, kada vi sluate svoju posebnost i kada upravo ona postavlja pitanja i na njih odgovara?
Jedino to vi sluate je njen maleni odgovor, neujan u melodiji koja se slijeva vjeno od Boga k
vama u ljubavlju ispunjenoj pohvali onoga to vi jeste. I ta beskrajna pjesma asti i ljubavi prema
onomu to jeste doima se tihom i neujnom pred njenom moi. Napinjete svoje ui kako biste
uli njen neujni glas, a ipak je Poziv Boga Samoga za vas neujan.
5. Vi moete braniti svoju posebnost, ali uz nju nikada neete uti glas za Boga. Oni
govore razliitim jezicima i ulaze u razliite ui. Svakom tko je poseban istinu predstavlja
drugaija poruka drugaijeg znaenja. No, kako istina moe biti razliita za svakog pojedinca?
Posebne poruke koje uju posebni uvjeravaju ih da su oni drugaiji i odvojeni; svatko od njih u
svojim posebnim grijesima, siguran od ljubavi koja uope ne primjeuje njegovu posebnost.
Kristova vizija je njihov neprijatelj, jer ona ne vidi ono to bi oni eljeli vidjeti i htjela bi im
pokazati kako je posebnost koju oni po svom miljenju vide, samo iluzija.

6. to bi oni htjeli vidjeti umjesto toga? Blistavi sjaj Sina Bojeg, toliko nalik njegovom
Ocu da se sjeanje na Njega pojavljuje u umu istog trena. I s tim sjeanjem, Sin se prisjea svojih
vlastitih djela, jednako slinih njemu kao to je on slian svome Ocu. I itav svijet kojeg je
nainio, cjelokupna njegova posebnost i svi grijesi koje je drao kao obranu od njega, nestat e
onog trenutka kada njegov um prihvati istinu o njemu samom i vrati se kako bi zauzeo njihovo
mjesto. To je jedina cijena istine: vie neete vidjeti ono to nikada nije niti postojalo, niti uti
ono to ne proizvodi nikakav zvuk. Je li rtva odrei se niega i zauvijek primiti Ljubav Boju?
7. Vi koji ste lancima okovali svog spasitelja uz svoju posebnost i dali joj njegovo mjesto,
upamtite ovo: On nije izgubio mo oprostiti vam sve grijehe koje smatrate da ste postavili izmeu
njega i uloge spasenja koju je on dobio za vas. Niti ete vi promijeniti njegovu ulogu, kao to ne
moete promijeniti istinu u njemu i u sebi. No, budite sigurni da je istina jednaka u obojici. Ona
ne alje razliite poruke i ima samo jedno znaenje. I to je ono to i vi i va brat moete razumjeti
i to e donijeti osloboenje i jednom i drugom. Ovdje stoji va brat i u ruci dri klju Nebeski i
prua ga prema vama. Nemojte dopustiti da snovi o posebnosti ostanu izmeu vas. Ono to je
jedno zdrueno je u istini.
8. Pomislite na ljepotu koju ete vidjeti u sebi nakon to ste ga pogledali kao prijatelja. On
jest neprijatelj posebnosti, ali je prijatelj samo onome to je u vama stvarno. Niti jedan napad
kojeg smatrate da ste mu uputili nije mu oduzeo dar kojeg je Bog htio da vam ga pokloni.
Njegova potreba da ga pokloni jednaka je vaoj potrebi da ga imate. Dopustite mu da vam oprosti
svu vau posebnost i uini vas potpunim u umu i jednim sa njim. On eka vae pratanje samo
kako bi vam ga mogao vratiti. Bog nije taj Koji je osudio Njegovog Sina, ve ste to bili vi, kako
biste spasili njegovu posebnost i ubili njegovo Sebstvo.
9. Vi ste stigli daleko na putu istine; predaleko da biste sada oklijevali. Samo jo jedan
korak i svaki trag straha od Boga istopit e se u ljubavi. Posebnost vaeg brata i vaa posebnost
jesu neprijatelji i vezani su mrnjom kako bi se meusobno poubijali i porekli da su jednaki.
Meutim, nisu iluzije stigle do te posljednje prepreke koja naizgled ini Boga i Njegovo Nebo
toliko udaljenim da se do njih ne moe doi. Ovdje na ovom svetom mjestu istina stoji iekujui
da primi vas i vaeg brata u tihom blagoslovu i u miru toliko stvarnom i toliko sveobuhvatnim da
se izvan njega ne nalazi nita. Sve iluzije o sebi ostavite izvan tog mjesta na koje dolazite u nadi i
potenju.
10. Ovdje se nalazi va spasitelj od vae posebnosti. Njemu je potrebno da ga vi prihvatite
kao dio sebe, kao to je i vama potrebno njegovo prihvaanje. Vi ste nalik Bogu kao to je Bog
nalik Samome Sebi. On nije poseban, jer On ne bi htio zadrati jedan dio onoga to On jest za
sebe i ne dati to Svome Sinu ve zadrati to samo za Sebe. Upravo toga se vi bojite, jer ako On
nije poseban, onda je On htio da njegov Sin bude slian Njemu, a va brat uistinu jest slian
vama. Ne poseban, ve onaj koji ima sve, ukljuujui i vas. Dajte mu samo ono to on ima i ne
zaboravite da je Bog dao Sebe vama i vaem bratu u jednakoj ljubavi, kako biste obojica mogli
dijeliti svemir sa Njim Koji je odredio da ljubav nikada ne moe biti podijeljena i odvojena od
onoga to ona jest i mora zauvijek biti.
11. Vi doista pripadate svome bratu; njemu nije bio uskraen dio ljubavi. No, je li mogue
da vi gubite jer je on potpun? Ono to je njemu dano ini i vas potpunim, kao to ini i njega.
Boja ljubav dala je vas njemu i njega vama jer je On dao Sebe. Ono to je jednako Bogu jedno je
sa Njim. I samo posebnost moe uiniti da se istina kako ste Bog i vi jedno uini razliitom od
Neba, gdje se konano nazire nada u mir.
12. Posebnost je peat izdaje nad darom ljubavi. Sve to slui njenoj svrsi mora biti dano
u svrhu ubijanja. Svaki dar koji nosi njen peat samo nudi izdaju onome tko daje i onome tko
prima. Svaki pogled oiju koje ona zastire samo promatra prizore smrti. Svatko tko vjeruje u

njenu mo samo trai pogodbe i kompromise koji bi uspostavili grijeh kao zamjenu za ljubav i
sluili mu vjerno. I svaki odnos koji tu svrhu smatra dragom samo se dri ubojstva kao oruja
sigurnosti, velikog branitelja svih iluzija od prijetnje ljubavi.
13. Nada u posebnost prikazuje kako je toboe mogue da je Bog stvorio tijelo kao zatvor
koji zadrava Njegovog Sina dalje od Njega. Jer, njoj je potrebno posebno mjesto na koje Bog ne
moe ui i sklonite u kojem nitko nije dobrodoao osim vaeg malenog sebstva. Sve to se tu
nalazi sveto je vama i samo vama, odvojenom od sve svoje brae; sigurnom od svih upletanja
razboritosti u iluzije; sigurnom od Boga i sigurnom za sukob vjeni. Ovdje se nalaze vrata pakla
koja ste zatvorili za sobom, kako biste vladali u ludilu i u samoi svog posebnog kraljevstva,
odvojeni od Boga, daleko od istine i spasenja.
14. Klju kojeg ste odbacili Bog je dao vaem bratu, ije svete ruke e vam ga ponuditi
kada budete spremni prihvatiti Njegov plan svog spasenja umjesto svoga plana. Kako bi
drugaije mogli postii tu spremnost osim tako da vidite svu svoju bijedu i postanete svjesni kako
je va plan propao i nikada vam nee uspjeti donijeti mir i radost bilo koje vrste? Vi sada putujete
kroz taj oaj, meutim, to je samo privid oaja. Smrt posebnosti ne znai vau smrt, ve vae
buenje u ivot vjeni. Vi samo izranjate iz iluzije o tome to jeste u prihvaanje sebe kakvim vas
je Bog stvorio.

III. Pratanje posebnosti

1. Pratanje znai zavretak posebnosti. Mogue je oprostiti samo iluzije, a zatim one
nestaju. Pratanje znai osloboenje od svih iluzija i zbog toga je nemogue oprostiti samo
djelomino. Svaki onaj koji se dri samo jedne iluzije ne moe sebe smatrati bezgrenim, jer on
jo uvijek jednu greku smatra dragom. I tako ju on naziva neoprostivom i pretvara ju u grijeh.
Kako bi onda mogao u potpunosti dati svoje pratanje, kada ga ne eli prihvatiti za sebe? Jer,
sigurno je da bi ga on u potpunosti prihvatio onog trena kada bi ga tako i dao. I na taj nain bi
nestala njegova tajna krivnja, koju je on sam oprostio.
2. Kakav god oblik posebnosti njegovali, inite grijeh. Neoskvrnjen on stoji, a vi ga silno
branite svom svojom slabanom moi od Volje Boje. I tako se on suprotstavlja vama; va je
neprijatelj, a ne Boji. I ini se da vas on razdvaja od Boga i kao svog branitelja odvaja vas od
Njega. Vi biste htjeli zatititi ono to Bog nije stvorio. A ipak, taj idol koji vam je toboe dao
mo, oduzeo ju je. Jer, vi ste za to dali pravo prvorodstva svoga brata, ostavljajui ga samog i
neoprotenog, a sebe grjenog pokraj njega, obojica u bijedi ispred idola koji vas ne moe spasiti.
3. Niste vi toliko osjetljivi i otvoreni za napad da samo jedna rije, samo apat koji vam se
ne dopada, okolnost koja vam ne odgovara ili dogaaj kojeg niste predvidjeli uznemiri va svijet i
baca ga u kaos. Istina nije krhka. Iluzije ju uope ne mogu pokolebati niti omesti. Meutim,
posebnost nije istina u vama. Upravo nju moe bilo to izbaciti iz ravnotee. Ono to poiva na
niemu nikada ne moe biti stabilno. Koliko god se inilo velikim i silno napuhanim ono se
svejedno mora kotrljati i okretati i vrtjeli oko sebe pri svakom udarcu povjetarca.
4. Nita nije sigurno ako je bez temelja. Da li bi Bog ostavio Svog Sina u takvom stanju, u
kojem sigurnost nema znaenja? Ne, Njegov Sin je siguran, jer poiva u Njemu. Upravo vau
posebnost napada sve to hoda i die, pue ili uope ivi. Nita nije sigurno od tog napada i ona
nije sigurna ni od ega. Ona e zauvijek biti nepomirljiva, jer ona je upravo to; tajni zavjet da se
ono to Bog eli za vas nikada nee ostvariti i da ete se vi zauvijek suprotstavljati Njegovoj

Volji. Isto tako nije mogue da dvoje ikada budu jednaki dok meu njima stoji posebnost poput
plamteeg maa smrti i pretvara ih u neprijatelje.
5. Bog trai vae pratanje. On ne eli da se odvajanje, poput strane volje, uzdie izmeu
onoga to vam je On namijenio i onoga to vi elite. To jest jednako jer nitko od Njih ne eli
posebnost. Kako bi Oni mogli poeljeti smrt same ljubavi? A ipak Oni nemaju mo izvriti napad
na iluzije. Oni nisu tijela; kao jedan Um Oni ekaju da se sve iluzije donesu pred Njih i napuste.
Spasenje ne izaziva niti smrt. I Sam Bog, koji zna da smrt nije vaa volja, mora rei, Neka bude
volja tvoja, jer vi mislite da jest.
6. Oprostite velikom Stvoritelju svemira izvoru ivota, ljubavi i svetosti, savrenom Ocu
savrenog Sina, zbog iluzija koje imate o svojoj posebnosti. To je pakao kojeg ste odabrali da
bude vaim domom. On to nije odabrao za vas. Nemojte od Njega trai da tu ue. Taj put je
ljubavi i spasenju preprijeen. Meutim, ukoliko poelite osloboditi svoga brata iz paklenih
dubina, vi ste oprostili Njemu ija je Volja da vi zauvijek poivate u rukama mira, u savrenoj
sigurnosti, bez vruine i zlobe one jedne misli o posebnosti koja bi pokvarila va poinak.
Oprostite Svetome onu posebnost koju On nije mogao dati, a koju ste vi umjesto Njega nainili.
7. Svi koji su posebni spavaju okrueni svijetom ljupkosti koju ne vide. Sloboda i mir i
radost stoje uz mrtvaka nosila na kojima oni spavaju i pozivaju ih da priu i probude se iz svog
sna smrti. No, oni nita ne uju. Oni su izgubljeni u snovima o posebnosti. Oni mrze taj poziv
koji bi ih htio probuditi i proklinju Boga jer On nije njihov san uinio stvarnim. Proklinju Boga i
umiru, ali ne od Njega Koji nije nainio smrt; ve samo u snu. Otvorite malo svoje oi;
pogledajte spasitelja kojeg vam je Bog dao kako biste ga mogli vidjeti i vratiti mu njegovo pravo
prvorodstva. Ono pripada vama.
8. Robovi posebnosti ipak e postati slobodni. Takva je Volja Boja i Njegovog Sina. Zar
bi Bog osudio Sebe na pakao i prokletstvo? Biste li vi eljeli da se to uini spasitelju? Bog vas
poziva kroz njega da se pridruite Njegovoj Volji kako bi spasili obojicu od pakla. Pogledajte trag
avala na njegovim rukama koje on prua radi vaeg pratanja. Bog od vas trai milost za Svoga
Sina i za Sebe. Nemojte Ih odbiti. Oni od vas samo trae da vaa volja bude ispunjena. Oni trae
vau ljubav kako biste mogli voljeti sebe. Nemojte umjesto Njih voljeti svoju posebnost. Trag
avala se nalazi i na vaim rukama. Oprostite svome Ocu, nije bila Njegova Volja da budete
raspeti.

IV. Posebnost naspram bezgrenosti

1. Posebnost znai nedostatak povjerenja u bilo koga drugog osim sebe. Vjera se ulae
samo u sebe same. Sve drugo postaje vaim neprijateljem; preplaenim i napadnutim,
smrtonosnim i opasnim, omraenim i vrijednim jedino unitenja. Svaka njenost koju ono nudi
samo je obmana, ali njegova je mrnja stvarna. U opasnosti od unitenja ono mora ubiti, a vas
vue kako biste ubili prvi. Upravo je takva privlanost krivnje. Ovdje se smrt ustoliuje poput
spasitelja; raspee sada znai otkupljenje, a spasenje moe samo znaiti unitenje svijeta, osim
vas samih.
2. to bi drugo mogla biti svrha tijela nego posebnost? A upravo ga to ini krhkim i
bespomonim u svojoj vlastitoj obrani. Ono je nastalo kako bi vas uinilo krhkim i
bespomonim. Cilj odvajanja je njegova kletva. Meutim, tijela nemaju cilja. Svrha dolazi samo
od uma. A umovi se mogu mijenjati prema svojoj volji. Oni ne mogu izmijeniti ono to jesu niti
sve svoje atribute. Meutim, mogue je promijeniti ono to oni smatraju svrhom, a ve prema

tome se mijenjaju stanja tijela. Samo po sebi, tijelo ne moe initi nita. Ako ga smatrate
sredstvom nepravde, ono e biti nepravedno. Ako ga smatrate sredstvom lijeenja, ono e biti
izlijeeno.
3. Vi sebe moete samo povrijediti. To se esto ponavlja, meutim, to je jo uvijek teko
shvatiti. To je nemogue umovima namijenjenim posebnosti. No, onima koji ele lijeiti, a ne
napadati, to je prilino oigledno. Svrha napada nalazi se u umu i njegove posljedice se osjeaju
samo tamo gdje je ona. Isto tako um nije ogranien; stoga je sigurno da tetna svrha mora
povrijediti um u cjelini. Posebnosti nita nema manje smisla. udima nita nema vie smisla. Jer,
uda predstavljaju jednostavno promjenu svrhe iz povreivanja u lijeenje. Ta promjena svrhe
uistinu ugroava posebnost, ali samo u smislu da svim iluzijama prijeti istina. One ne ele
stati pred nju. No, kakve je u njima ikada bilo utjehe da biste htjeli zadrati dar kojeg va Otac
trai od Njega i umjesto toga ga dati tamo? Ako ga date Njemu, vama e pripasti svemir.
Ponudite li ga njima, nikakvi darovi ne mogu biti vraeni. Zbog onoga to ste dali posebnosti vi
ste propali, a vaa riznica je ostala ogoljela i prazna, otvorenih vrata koja pozivaju sve to bi
eljelo ometati va mir na ulazak i unitavanje.
4. Ranije sam rekao da ne trebate razmatrati sredstva pomou kojih se postie spasenje,
niti kako ga dosei. Ali razmotrite i to dobro, je li vam elja vidjeti svoga brata bezgrenog. Za
posebnost odgovor mora glasiti ne. Bezgreni brat jest njen neprijatelj, dok bi grijeh, kada bi
bio mogu bio njen prijatelj. Grijeh vaeg brata htio bi opravdati sebe i dati sebi znaenje koje
istina porie. Sve to je stvarno proglaava njegovu bezgrenost. Sve to je lano proglaava
njegov grijeh stvarnim. Ako je on grjean, onda vaa stvarnost nije stvarna, ve je samo san o
posebnosti koji traje samo tren prije nego se razmrvi u prainu.
5. Nemojte braniti taj besmisleni san u kojem je Bog lien onoga to On voli, a vi ostajete
izvan spasenja. Jedino je ovo sigurno u ovom promjenjivom svijetu koji u stvarnosti nema
znaenja: Kada mir nije u potpunosti s vama i kada trpite patnje bilo koje vrste, vi ste u svome
bratu uoili neki grijeh i obradovali se tome to ste pomislili da se tamo nalazi. Uslijed toga se
vaa posebnost uinila sigurnom. I vi ste na taj nain spasili ono to ste imenovali svojim
spasiteljem i razapeli onoga koga vam je umjesto njega dao Bog. Tako ste vi vezani uz njega, jer
vi ste jedno. I tako je posebnost njegov neprijatelj , a isto tako i va.

V. Krist u vama
1. Krist u vama je veoma tih. On promatra ono to On voli i poznaje to kao Sebe. I tako se
on raduje onome to vidi, jer On zna da je to jedno sa Njim i sa Njegovim Ocem. Posebnost se
takoer raduje onome to vidi iako to nije istinito. Meutim, ono to vi traite jest izvor radosti
kakvog ga zamiljate. Ono to elite za vas je istinito. Isto tako nije mogue da moete neto
poeljeti i nemati vjere da to zaista jest tako. elja ini stvarnim, jednako sigurno kao to volja
stvara. Mo elje podrava iluzije onako snano kako to se ljubav iri. Jedina je razlika to jedno
od njih obmanjuje dok drugo lijei.
2. Ne postoji san o posebnosti, bez obzira koliko skriven ili preruenog lika, koliko se
ljupkim moda inio, koliko obzirno nudio nadu u mir i bijeg od patnje, u kojem vi ne patite
osuujui sebe. U snovima se posljedica i uzrok izmjenjuju, jer u njima tvorac snova vjeruje
kako mu se ono to je nainio dogaa. On ne shvaa da je odavde uzeo nit, od tamo krpicu i
satkao sliku ni iz ega. Jer, ti dijelovi ne pripadaju zajedno, a cjelina nimalo ne pridonosi
dijelovima kako bi im dala znaenje.

3. Odakle bi mogao nastati va mir ve samo iz pratanja? Krist u vama promatra samo
istinu i ne vidi osudu kojoj bi bilo potrebno pratanja. On je u miru upravo zato jer On ne vidi
grijeh. Ako se poistovjetite sa Njim, to onda On ima, a to vi nemate? On je vae oi, vae ui,
vae ruke, vaa stopala. Kako su njeni prizori koje On promatra i zvukovi koje On uje. Kako je
lijepa Njegova ruka koja dri ruku Njegovog brata i kako ljupko On hoda uz njega, pokazujui
mu to se moe vidjeti i uti, a na kojem mjestu nee vidjeti nita i nee uti nikakvog zvuka.
4. Meutim, ako dopustite da vaa posebnost upravlja njegovim putem, vi ete ga slijediti.
I obojica ete krenuti u opasnost, svaki s nakanom, u tamnoj umi slijepih, osvijetljenoj samo
malenim zrakama koje poskakuju i zaiskre na trenutak iz krijesnica grijeha, a zatim se gase, da
povede onog drugog do bezimenog ponora i snano ga u nj zavitla. Jer, u emu posebnost moe
uivati nego u tome da ubije? to ona drugo trai osim prizora smrti? Kuda ona vodi ako ne do
unitenja? No, nemojte misliti da je ona najprije vidjela vaeg brata ili da je zamrzila njega prije
nego li je zamrzila vas. Grijeh kojeg su njene oi vidjele u njemu i rado ga gledaju, one su vidjele
u vama i jo uvijek ga promatraju s radou. Meutim, je li uitak promatrati propadanje i ludilo i
vjerovati da ta stvar koja propada, na kojoj meso ve otpada sa kostiju, sa slijepim rupama
umjesto oiju, slii vama?
5. Radujte se to nemate oiju za gledanje; niti uiju za sluanje, niti ruku za dranje niti
nogu za voenje. Budite sretni da vam samo Krist moe posuditi Svoje, dok imate potrebu za
njima. I one su iluzija, ba kao i vae. A ipak, budui da slue drukijoj svrsi, njima je dana snaga
sadrana u njihovoj svrsi. I ono to one vide i uju i dre i vode, to je dobilo svjetlost, kako biste i
vi mogli voditi onako kako ste bili voeni.
6. Krist u vama je veoma tih. On zna kuda vi idete i On vas tamo vodi u blagosti i
blagoslovu cijelim putem. Njegova Ljubav prema Bogu zamjenjuje sav strah kojeg ste mislili da
ste vidjeli u sebi. Njegova Svetost pokazuje vam Njega u onome iju ruku drite i koga vodite
Njemu. I ono to vidite nalik je vama. Jer, postoji li to drugo osim Krista za vidjeti i uti i voljeti
i slijediti kui? On je najprije pogledao vas, ali je shvatio da niste potpuni. I tako je On traio
vae ispunjenje u svakom ivom biu koje On gleda i ljubi. I jo uvijek trai, kako bi vam svatko
mogao ponuditi Ljubav Boju.
7. Meutim, On je tih, jer On zna da je sada u vama Ljubav i sigurno ju u vama dri ista
ona ruka koja dri ruku vaeg brata u vaoj. Kristova ruka dri svu Njegovu brau u Njemu. On
daje viziju njihovim slijepim oima i pjeva im o Nebu, kako njihove ui vie ne bi mogle uti
zvuk bitke i smrti. Preko njih on see, pruajui Svoju ruku, kako bi svatko mogao blagosloviti
sva iva bia i vidjeti njihovu svetost. I On se raduje jer ti prizori pripadaju vama kako biste ih
mogli promatrati sa Njim i dijeliti Njegovu radost. On vam poklanja svoj savreni nedostatak
posebnosti, kako biste mogli spasiti sva iva bia od smrti, primajui od svakog od njih dar ivota
kojeg vae pratanje nudi vaem Sebstvu. Prizor Krista je jedino to je mogue vidjeti. Pjesma
Kristova je jedino to je mogue uti. Ruka Kristova je jedino to je mogue primiti. Ne postoji
drugo putovanje nego ii sa Njim.
8. Vi koji biste htjeli biti zadovoljni sa posebnou i traite spasenje ratujui sa ljubavlju,
razmislite o ovome: Sam Sveti Gospodar Nebeski je siao k vama, kako bi vam ponudio vae
ispunjenje. Ono to pripada Njemu, to pripada i vama, jer se u vaem ispunjenju nalazi i Njegovo
ispunjenje. On Koji nije elio biti bez Svog Sina ne bi nikada mogao poeljeti da vi budete bez
brata. A, da li bi vam On dao brata ukoliko on nije jednako savren kao to ste i vi i jednako
slian Njemu u svetosti kao to i vi trebate biti?
9. Prije sukoba mora postojati sumnja. I svaka sumnja mora biti vezana uz vas. Krist nema
sumnji i iz Njegove sigurnosti dolazi Njegov mir. On e zamijeniti Svoju sigurnost za sve vae
sumnje, ukoliko se sloite da je On jedno s vama i da je ta Jedinstvenost beskrajna, bezvremenska

i unutar vaeg dosega, jer vae ruke su Njegove. On se nalazi u vama, a ipak On hoda uz vas i
ispred vas, predvodei putem kojim On mora poi kako bi Sebe pronaao ispunjenog. Njegov
spokoj postaje vaom sigurnou. A gdje je sumnja kada stigne sigurnost?

VI. Spasenje od straha

I. Pred svetou vaeg brata svijet je miran i mir se sputa na njega blago i u blagoslovu
toliko potpunom da vie ne ostaje niti jedan trag sukoba koji bi vas progonio u tami noi. On je
va spasitelj od snova o strahu. On je lijeenje vaeg osjeaja rtve i straha da e vjetar raspriti
ono to imate i pretvoriti u prah. U njemu je vae jamstvo da je Bog ovdje i sada s vama. Dok je
on ono to on jest, moete biti sigurni da je Bog spoznatljiv i biti e vam znan. Jer On nikada ne
bi mogao napustiti Svoje Vlastito djelo. Znak da je tako nalazi se u vaem bratu i ponuen vam je
kako bi sve vae sumnje o sebi mogle nestati pred njegovom svetou. Pogledajte u njemu Boje
stvaranje. Jer u njemu njegov Otac oekuje vae priznanje da vas je On stvorio kao dio Sebe.
2. Bez vas Bogu bi neto nedostajalo, Nebo bi bilo nepotpuno, Sin bi bio bez Oca. Ne bi
mogao postojati svemir niti stvarnost. Jer, ono to Bog eli jest potpuno i dio je Njega jer je
Njegova Volja Jedno. Nita nije ivo to nije dio Njega i sve je ivo samo u Njemu. Svetost vaeg
brata pokazuje vam da je Bog jedno sa njim i sa vama; da ono to on ima pripada vama jer vi
niste odvojeni od njega niti od njegovog Oca.
3. U itavom svemiru za vas nita nije izgubljeno. Nita to je Bog stvorio On nije
propustio poloiti pred vas s ljubavlju, kao ono to vam pripada zauvijek. I svaka Misao
Njegovog Uma nalazi se i u vaem umu. Njegova je Volja da vi dijelite Njegovu Ljubav prema
vama i sebe promatrate jednakom ljubavlju kao to vas je On zamislio prije poetka svijeta i kao
to vas On jo uvijek zna. Bog ne mijenja Svoje Miljenje o Svom Sinu zbog prolaznih okolnosti
koje nemaju znaenja u vjenosti u kojoj boravi On i vi sa Njim. Va brat jest onakav kakvim ga
je On stvorio. I upravo vas to spaava od svijeta kojeg On nije stvorio.
4. Ne zaboravite da je lijeenje Bojeg Sina jedino zbog ega svijet postoji. To je jedina
svrha koju Sveti duh vidi u njemu te stoga jedina svrha koju on ima. Sve dok lijeenje Sina ne
budete smatrali jedinim to elite da postigne ovaj svijet, vrijeme i sve pojave, vi neete
poznavati Oca niti sebe. Jer, vi ete koristiti svijet za ono to mu nije svrha i neete izbjei
njegovim zakonima nasilja i smrti. Meutim, vama je dano da budete izvan njegovih zakona u
svakom pogledu, na svaki nain i u svim okolnostima, u svakom iskuenju da vidite ono to ne
postoji i u svakom uvjerenju da Boji Sin moe patiti jer vidi sebe onakvim kakav on nije.
5. Pogledajte svog brata i vidite u njemu potpuni obrat zakona koji naizgled upravljaju
ovim svijetom. Gledajte u njegovoj slobodi svoju slobodu, jer tako jest. Nemojte dopustiti da
njegova posebnost zasjeni istinu u njemu, jer vi neete izbjei niti jednom zakonu smrti uz kojeg
ga budete vezali. I svaki grijeh kojeg vidite u njemu samo vas obojicu dri u paklu. Meutim,
njegova savrena bezgrenost obojicu e vas osloboditi jer je svetost prilino nepristrana i sve
koje promatra procjenjuje na isti nain. I to ne nastaje od samog sebe, ve kroz Glas koji govori
umjesto Boga u svemu to ivi i dijeli Njegovo Bie.
6. Oi koje vide mogu promatrati Njegovu bezgrenost. Njegovu ljupkost one vide u
svemu. I upravo Njega one trae svugdje i ne nalaze prizora niti mjesta niti vremena gdje Njega
nema. U svetosti vaeg brata, u savrenom okviru za vae spasenje i spasenje svijeta, smjeteno je
blistavo sjeanje na Njega u Kome ivi va brat i vi zajedno sa njim. Nemojte dopustiti da vae
oi budu zaslijepljene koprenom posebnosti koja skriva lice Krista od njega, a i od vas. I nemojte

dopustiti da strah od Boga i dalje ud vas skriva viziju koja je namijenjena da ju vidite. Tijelo
vaeg brata ne pokazuje vam Krista. On jest prikazan unutar njegove svetosti.
7. Odaberite stoga hoete li vidjeti njegovo tijelo ili njegovu svetost; i na vama je
promatrati ono to ste odabrali. Meutim, vi ete birati u bezbroj situacija i u vremenu koje
naizgled nema kraja, sve dok se ne odluite za istinu. Jer, vjenost se ne spaava jo jednim
poricanjem Krista U njemu. I, gdje je vae spasenje, ako je on samo tijelo? Gdje je va mir nego
u njegovoj svetosti? I gdje se nalazi Bog Sam nego u onom dijelu Njega kojeg je On zauvijek
smjestio u svetost vaeg brata, kako biste mogli vidjeti istinu o sebi, konano prikazanu na
prepoznatljiv i razumljiv nain?
8. Svetost vaeg brata je vama sakrament i blagoslov. Njegove greke ne mogu uskratiti
Boji blagoslov njemu, niti vama koji ga vidite iskreno. Njegove pogreke mogu prouzroiti
odgaanje i vama je dano da mu ga oduzmete, kako biste obojica mogli zavriti putovanje koje
nikada nije niti zapoelo i kojemu nije potreban zavretak. Ono to nikada nije postojalo nije dio
vas. Meutim, vi ete misliti da jest, sve dok ne shvatite da to nije dio onoga koji stoji pored vas.
On je ogledalo vas, u kojem vi vidite prosudbu koju ste poloili na obojicu. Krist u vama vidi
njegovu svetost. Vaa posebnost promatra njegovo tijelo i ne vidi ga.
9. Vidite ga onakvim kakav on jest kako vae odrjeenje ne bi bilo dugo. Besmisleno
lutanje, bez cilja i bilo kakvog postignua je jedino to vam onaj drugi izbor moe ponuditi.
Uzaludnost neispunjene uloge progonit e vas dok va brat spava, sve dok ne uinite ono to vam
je bilu dodijeljeno, a on bude uzdignut iz prolosti. Na vama je da, zajedno sa sobom, spasite od
osude onoga koji je osudio sebe i vas. I obojica ete vidjeti slavu Boju u Njegovom Sinu, kojeg
ste zamijenili za tijelo i vezali uz zakone koji nad njim nemaju nikakve moi.
10. Zar ne biste priznali radosno kako ti zakoni nisu za vas? Onda ga nemojte promatrati
kao njihovog zatvorenika. Ne moe biti da ono to upravlja jednim dijelom Boga ne vrijedi i za
ostalo. Vi stavljate sebe pod zakone za koje smatrate da njime vladaju. Pomislite koliko velika
mora biti Ljubav Boja prema vama, da vam je On dao dio Sebe kako bi ga spasili od patnje i
kako bi vam dao sreu. I nemojte sumnjati da e vaa posebnost nestati pred Voljom Bojom,
Koji ljubi svaki dio Sebe jednakom ljubavlju i panjom. Krist u vama moe iskreno vidjeti vaeg
brata. Zar biste se htjeli odluiti protiv svetosti koju On vidi?
11. Posebnost je uloga koju ste sebi dodijelili. Ona postoji samo za vas, samo-stvorena,
sama se odrava, nije joj potrebno nita i nije vezana ni sa im drugim izvan tijela. U njenim
oima vi predstavljate odvojeni svemir, u kojem imate cjelokupnu mo da sebe odrite potpunim
unutar sebe, u kojem je svaki ulaz zatien od nasilnog upada, a svaki prozor zatien od
svjetlosti. Uvijek napadani i uvijek ljuti, s uvijek u potpunosti opravdanim bijesom, vi slijedite
ovaj cilj s budnou koju nikada niste ni zamiljali ustupiti i trudom kojeg nikada niste
namjeravali obustaviti. I cjelokupna ta neumoljiva odlunost bila je namijenjena ovome; vi ste
eljeli da posebnost bude istina.
12. Sada se od vas jednostavno trai da slijedite drugi cilj s mnogo manjom budnou; s
manjim trudom i s manje vremena, sa snagom Bojom koja ga odrava i obeava uspjeh.
Meutim, od te dvije mogunosti, upravo ova vam se ini mnogo teom. rtvu sebe vi
razumijete i vi tu cijenu ne smatrate previe tekom. Ali malenu voljnost, kimanje Bogu, pozdrav
Kristu u vama, vi smatrate teretom dosadnim i zamornim, previe tekim za noenje. Meutim, za
predanost istini kakvu je uspostavio Bog ne trai se rtva, nije potreban napor i dodijeljena je sva
mo Neba i snaga istine same kako bi omoguila sredstva i zajamila postignue cilja.
13. Vi koji vjerujete da je jednostavnije vidjeti tijelo vaega brata nego njegovu svetost,
dobro pazite da li razumijete iz ega je nastala takva prosudba. Ovdje se jasno uje glas
posebnosti, kako prosuuje protiv Krista i razlae vam svrhu koju vi moete postii i ono to ne

moete uiniti. Ne zaboravite da se ova prosudba mora primijeniti na ono to vi sa njom inite
kao sa svojim saveznikom. Jer, ona ne zna to vi inite kroz Krista. Za Njega ova prosudba uope
nema smisla, jer je mogue samo ono to eli njegov Otac i ne postoji alternativa koju bi On
mogao vidjeti. Iz nedostatka sukoba kod Njega dolazi va mir. A iz Njegove svrhe dolaze sredstva
za jednostavno postignue i poinak.

VII. Sastajalite
1. Koliko estoko svatko vezan uz ovaj svijet brani posebnost za koju eli da bude istinita!
Njegova elja je za njega zakon i on joj se pokorava. On ne uskrauje nita to njegova posebnost
zahtjeva. Nita to joj je potrebno on ne uskrauje onome to on voli. I dok ga ona poziva on ne
uje drugoga Glasa. Nikakav trud nije prevelik, ni jedna cijena previsoka, nikakva vrijednost
previe draga da bi spasio svoju posebnost od najneznatnijeg omalovaavanja, najmanjeg napada,
proaptane sumnje, nagovjetaja prijetnje ili bilo ega drugog osim najdubljeg potovanja. To je
va sin, kojeg vi volite kao to vas voli va otac. A ipak, on stoji na putu vaim djelima, koja jesu
vai sinovi, kako biste mogli dijeliti Oinstvo Boje, a ne istrgnuti ga od Njega. to je taj sin
kojeg ste vi nainili da bude vaom snagom? to je to dijete zemlje kojem se takva ljubav tako
rastrono daruje? to je ta parodija Bojeg stvaranja koja zauzima mjesto Vaega? I gdje su oni,
sada kada je domain Boji naao drugog sina koji mu je drai od njih?
2. Uspomena na Boga ne sjaji sama. Ono to se nalazi u vaem bratu jo uvijek sadri
cjelokupno stvaranje, sve to je stvoreno i to stvara, roeno i jo neroeno, ono to je jo uvijek
u budunosti ili je ve oigledno prolo. Ono to je u njemu nepromjenjivo je, a vaa
nepromjenjivost se prepoznaje u njegovom priznavanju. Svetost u vama pripada njemu. I kada ju
vi vidite u njemu, ona se vraa vama. Cjelokupno priznanje koju dajete posebnosti pripada njemu
i na taj nain se vraa vama. Cjelokupna ljubav i briga, snana zatita, misao danju i nou,
duboka zabrinutost, snano uvjerenje da ste to vi, sve to pripada njemu. Sve to ste dali
posebnosti pripada jedino njemu. A sve to pripada njemu pripada vama.
3. Kako moete poznavati svoju vrijednost dok vas umjesto toga posebnost smatra
svojim? Kako moete ne prepoznati ju u njegovoj svetosti? Nemojte nastojati svoju posebnost
uiniti istinom, jer, kada bi bila istina, vi biste uistinu bili izgubljeni. Umjesto toga, budite
zahvalni to vam je dano vidjeti njegovu svetost upravo zato jer ona jest istina. A ono to je
istinito u njemu mora biti jednako istinito i u vama.
4. Upitajte se: Moete li vi zatititi um? Tijelo da, malo; ne od vremena, ve privremeno. I
onoliko koliko mislite da spaavate, vi ste povrijedili. Za to biste ga htjeli sauvati? Jer, u tom
odabiru nalazi se ujedno i njegovo zdravlje i njegova nepravda. Ako ga uvate za pokazivanje,
kao mamac kako biste uhvatili jo jednu ribu, kako bi svoju posebnost sklonili u boljem stilu ili
satkali okvir ljupkosti oko svoje mrnje, onda ste ga osudili na propadanje i smrt. A ukoliko
ovakvu svrhu vidite kod svog brata, onda ste tako osudili sebe samog. Stoga radije oko njega
satkajte okvir svetosti, kako bi ga mogla obasjavati istina, a vama pruiti sigurnost od propadanja.
5. Otac pazi na ono to je On stvorio. Vi to ne moete dotaknuti lanim idejama koje ste vi
nainili, jer to vi niste stvorili. Nemojte dopustiti da vas plae vaa nerazumna matanja.
Nemogue je napasti ono to je besmrtno; ono to je samo privremeno nema nikakvih posljedica.
Samo svrha koju vidite u njemu ima znaenje i ako je istinita, onda njena sigurnost sigurno
poiva. Ako nije tako, onda ona nema svrhe i sredstvo je to niemu ne slui. Sve to se smatra
sredstvom istine sudjeluje u njenoj svetosti i poiva u svjetlu jednako sigurno kao i ono samo. I to

svjetlo nee nestati kada ona ode. Njegova sveta svrha dala mu je besmrtnost, postavljajui jo
jedno svjetlo na Nebu, gdje vaa bia prepoznaju va poklon, znak da ih niste zaboravili.
6. Kunja svega na zemlji jednostavno je ovakva: emu to slui? Odgovor na to pitanje
ini ga onim to to za vas predstavlja. Ono samo po sebi nema znaenja, meutim, vi mu moete
dati stvarnost, prema svrsi kojoj sluite. Ovdje ste vi, zajedno s tim, samo sredstvo. Bog je ujedno
i Sredstvo i Cilj. Na nebu su sredstvo i cilj jedno i jedno su sa Njim. To je stanje istinskog
stvaranja, koje se ne nalazi u vremenu, ve u vjenosti. To se ovdje ne moe nikome opisati. Isto
tako ne postoji nain da se naui to taj uvjet znai. Sve dok ne proete put od uenja do Onoga
to je Dano; sve dok ponovno ne nainite sveti dom za vaa stvaranja to nije mogue razumjeti.
7. Su-stvoritelj s Ocem mora imati Sina. Meutim, taj sin je morao biti stvoren poput
njega. Savreno bie, sveobuhvatno, koje sve obuhvaa, kojem se nita ne moe dodati i nita
oduzeti; koji nije roen od veliine, mjesta niti vremena; kojeg ne zadravaju granice niti
nesigurnosti bilo koje vrste. Ovdje se sredstvo i cilj sjedinjuju u jedno; i tome uope nema kraja.
Sve ovo je istinito, a ipak, to ne znai nita nekome tko jo uvijek dri jednu nenauenu lekciju u
svojem sjeanju, jednu misao kojoj je svrha jo uvijek nesigurna ili jednu elju s podijeljenim
ciljem.
8. Ovaj teaj ne pokuava poduavati neto to nije mogue jednostavno nauiti. Njegov
raspon ne premauje va djelokrug, osim to kae da e ono to vam pripada postati vae kada za
to budete spremni. Ovdje su sredstva i svrha odvojeni jer su tako bili nainjeni i tako se zapaaju.
I stoga se mi njima bavimo kao da su uistinu bili takvi. Nuno je upamtiti da je cjelokupna
percepcija jo uvijek okrenuta naglavake, sve dok njezina svrha ne bude shvaena. Ne izgleda
da je percepcija sredstvo. I upravo to oteava razumijevanje cjelokupnog razmjera do kojeg ona
mora ovisiti o tome za koju svrhu ste ju namijenili. ini se da vas percepcija poduava onome to
vidite. Meutim, ona samo svjedoi onome to ste poduavali. Ona je vanjska slika elje; prikaz
za kojeg ste eljeli da bude istinit.
9. Pogledajte sebe i vidjet ete tijelo. Pogledajte to tijelo u drugaijem svjetlu i ono
izgleda drugaije. A bez svjetla ini se da je nestalo. A ipak, vi ste uvjereni da je ono tamo jer ga
jo uvijek moete osjetiti svojim rukama i uti ga kako se kree. Ovo je slika za koju biste eljeli
da predstavlja vas. To je sredstvo za ostvarenje vae elje. Ono daje oi kojima ga vi promatrate,
ruke kojima ga osjeate i ui kojima oslukujete zvukove koje ono proizvodi. Ono vam dokazuje
svoju vlastitu stvarnost.
10. Tako je tijelo nainilo teoriju o vama, bez odredbi nastalih kao dokaz izvan sebe i bez
izlaza van njegovog pogleda. Njegov tijek je siguran, kada se promatra njegovim vlastitim oima.
On raste i vene, cvjeta i umire. I vi ne moete zamisliti sebe odvojeno od njega. Smatrate ga
grjenim i mrzite njegova djela, procjenjujui ih zlim. Meutim, vaa posebnost apue: Ovdje
je moj voljeni sin, kojim sam veoma zadovoljan. Na taj nain sin postaje sredstvom koje slui
svrsi njegovog oca. Nije jednak, nije ak niti slian, ali je jo uvijek sredstvo koje nudi ocu
to on eli. Takva je karikatura Bojeg stvaranja. Jer, kako Mu je stvaranje Njegovog Sina
podarilo radost i svjedoilo o Njegovoj Ljubavi i dijelilo Njegovu svrhu, tako tijelo svjedoi o
ideji koja ga je nainila i govori o njegovoj stvarnosti i istini.
11. I tako su nastala dva sina i obojica naizgled hodaju ovom zemljom i bez sastajalita i
bez susreta. Jednog vi zapaate izvan sebe, svog vlastitog voljenog sina. Onaj drugi poiva u
nutrini, Sin njegovog Oca, u vaem bratu kao to je on u vama. Njihova razlika nije u njihovom
izgledu, niti u tome kuda oni idu, ak niti u tome to oni rade. Oni imaju razliite svrhe. Upravo
to ih spaja sa sebi slinima i odvaja svakog od njih od svih aspekata razliite svrhe. Sin Boji
uva Volju svoga Oca. Sin ovjeji opaa stranu volju i eli da bude tako. I na taj nain njegova
percepcija slui njegovoj elji dajui joj izgled istine. Meutim, percepcija moe sluiti drugom

cilju. Ona je vezana uz posebnost samo vaim odabirom. A vama je dano da nainite i drugaiji
odabir i koristite percepciju za drugaiju svrhu. I ono to vidite dobro e sluiti toj svrsi i vama
dokazati svoju vlastitu stvarnost.

POGLAVLJE 25

PRAVDA BOJA

UVOD
1. Krist u vama ne nastanjuje tijelo. A ipak, On se nalazi u vama. Stoga proizlazi da ni vi
niste u tijelu. Ono to se nalazi u vama ne moe se nalaziti vani. I vi sigurno ne moete biti
odvojeni od onoga to se nalazi u samom sreditu vaeg ivota. Ono to vam daje ivot ne moe
biti smjeteno u smrti. Isto tako ne moete biti niti vi. Krist se nalazi u okviru Svetosti koji slui
jedino kako bi se On mogao oitovati onima koji Ga ne znaju, kako bi ih mogao pozvati da dou
k Njemu i vide Njega tamo gdje su mislili da se nalaze njihova tijela. Tada e se njihova tijela
otopiti, kako bi oni mogli uokviriti Njegovu Svetost u njima.
2. Svatko tko nosi Krista u sebi mora u svemu prepoznati Njega. Osim u tijelima. I sve
dok on vjeruje da se nalazi u tijelu, On ne moe biti tamo gdje on misli da jest. I tako Ga on nosi
ni ne znajui i ne oituje ga javno. I na taj nain Ga ne prepoznaje tamo gdje On jest. Sin ovjeji
nije uzaao Krist. A ipak, Sin Boji boravi upravo tamo gdje on jest i hoda sa njim u njegovoj
svetosti, to se moe vidjeti jednako tako jednostavno kao to je njegova posebnost iskazana
unutar tijela.
3. Tijelu nije potrebno lijeenje. Ali um koji sebe smatra tijelom uistinu je bolestan! I
upravo ovdje Krist pokazuje lijek. Njegova svrha umata tijelo Njegovom svjetlou i ispunjava
ga Svetou koja sja iz Njega. I sve to tijelo kae ili ini samo Ga javno pokazuje. Onima koji
Ga ne poznaju, on Ga nosi blago i s ljubavlju kako bi izlijeilo njihove umove. Takva je misija
vaeg brata za vas. I takva mora biti i vaa misija za njega.

I. Veza s istinom
1. Ne moe biti teko izvriti zadatak kojeg vam je namijenio Krist, jer je upravo On taj
Koji ga izvrava. Izvravajui ga, shvatit ete da je tijelo samo naizgled sredstvo njegovog
izvravanja. Jer, Um pripada Njemu. Stoga mora pripadati vama. Njegova Svetost upuuje tijelo
preko uma u jedinstvo s Njim. I vi se oitujete svome svetom bratu, kao to se i on oituje vama.
Ovo je sastanak svetog Krista sa Njim; i ne postoje nikakve razlike koje bi stajale izmeu
aspekata Njegove Svetosti, koje se susreu i zdruuju i uzdiu ga do njegovog Oca, potpunog i
istog i vrijednog Njegove vjene Ljubavi.
2. Kako drugaije moete oitovati Krista u sebi osim pogledavi u svetost i vidjevi Ga
tamo? Percepcija vam govori da se vi oitujete u onome to vidite. Pogledajte tijelo i vjerovat
ete da ste to vi. I svako tijelo koje promatrate podsjea vas na vas samog; vau grenost, vau
zlou i iznad svega, vau smrt. Zar ne biste prezreli onoga koji vam to govori i umjesto toga
traili njegovu smrt? Poruka i glasnik su jedno. A vi morate promatrati svoga brata kao sebe. U

njegovom tijelu vi ete vidjeti uokvirenu svoju grenost, u kojoj vi stojite osueni. Stavite se u
njegovu svetost i Krist u njemu e navijestiti Sebe kao vas.
3. Percepcija je odabir onoga to elite postati; svijeta u kakvom elite ivjeti i stanja u
kojem smatrate da e va um biti zadovoljan. Ona prema vaoj odluci bira mjesto na kojem se, po
vaem miljenju, nalazi i vaa sigurnost. Ona vam otkriva vas onakvog kakvi biste vi eljeli biti. I
ona je uvijek vjerna vaoj svrsi, od koje se nikada ne odvaja i ni najmanje ne svjedoi neemu to
svrha u vaem umu ne podrava. Percepcija je dio onoga to vam je svrha vidjeti, budui da
sredstvo i cilj nisu nikada odvojeni. I na taj nain shvaate da ono to naizgled ima odvojen ivot
uope ivota nema.
4. Vi ste sredstvo za Boga; koje nije odvojeno i iji ivot nije odvojen od Njegovog.
Njegov ivot se oituje u vama koji ste Njegov Sin. Svaki aspekt Njega je uokviren u svetosti i
savrenoj istoi, u ljubavi nebeskoj i toliko potpunoj da samo prieljkuje kako bi mogao
osloboditi sve to promatra u sebi. Njegov sjaj sja u svakom tijelu koje on promatra i preobraava
svaku tamu u svjetlost, jednostavno gledajui pored nje prema svjetlosti. Koprena je podignuta
njegovom blagou i nita ne skriva lice Kristovo od njegovih promatraa. Vi i va brat sada
stojite pred Njim, kako bi mu dopustili da odmakne koprenu koja vas naizgled odvaja i dijeli.
5. Budui da vi vjerujete kako ste odvojeni, Nebo vam se takoer prikazuje kao odvojeno.
To nije uistinu tako, ve je to zato da bi veza koja vam je dodijeljena kako biste se zdruili s
istinom mogla doprijeti do vas pomou onoga to razumijete. Otac i Sin i Duh Sveti jesu kao
Jedno, kao to se sva vaa braa zdruuju u jedno u istini. Krist i Njegov Otac nikada nisu bili
odvojeni i Krist ivi u vaem razumijevanju, u onom dijelu vas koji dijeli Volju Njegovog Oca.
Sveti Duh povezuje drugi dio - onu malenu, nerazumnu elju da budete odvojeni, drugaiji i
posebni - s Kristom, kako bi jedinstvenost pojasnio onome koji je uistinu jedno. To se u ovom
svijetu ne moe razumjeti, ali se moe nauiti.
6. Sveti Duh slui svrsi Kristovoj u vaem umu, kako bi se cilj posebnosti mogao ispraviti
tamo gdje se nalazi pogreka. I, jer je Njegova svrha jo uvijek jedno i s Ocem i sa Sinom, On
poznaje Volju Boju i ono to vi uistinu elite. Ali, to moe razumjeti um koji se smatra jednim,
koji je svjestan da je jedno i koji je tako doivljen. Uloga Svetog Duha je poduiti vas kako
iskusiti tu jedinstvenost, to morate uiniti kako bi ju mogli iskusiti i gdje trebate poi kako bi to
uinili.
7. Sve to vodi rauna o vremenu i mjestu kao da su oni zasebni, jer, sve dok vi smatrate da
je jedan dio vas odvojen, ideja o Jedinstvenosti zdruenoj u Jedno nema znaenja. Oigledno je
da um koji je tako podijeljen ne bi nikada mogao biti Uiteljem Jedinstvenosti koja u Sebi
ujedinjuje sve stvari. Stoga Ono to se nalazi u ovom umu i doista ujedinjuje sve stvari u jedno,
mora biti Uitelj toga. Meutim, Ono se mora sluiti jezikom kojeg taj um moe razumjeti, u
stanju u kojem on smatra da on je. I Ono se mora sluiti cjelokupnim poduavanjem kako bi
iluzije prenijelo u istinu, oduzelo sve lane ideje o tome to jeste i povelo vas pored njih do istine
koja se nalazi iza njih. Sve ovo moemo jednostavno krae rei ovako:
Ono to je jednako ne moe biti razliito
i ono to je jedno ne moe imati odvojene dijelove.

II. Spasitelj od tame

1. Nije li oigledno da vas ono to tjelesne oi zapaaju ispunjava strahom? Moda
smatrate da u tome nalazite nadu u zadovoljstvo. Moda zamiljate da postiete nekakav mir i

zadovoljstvo u svijetu kakvim ga zapaate. No, oigledno je da se rezultat ne mijenja. Unato

vaim nadama i matanjima, posljedica je uvijek oaj. I tu nema iznimaka, niti e ih ikada biti.
Jedina vrijednost koja moe postojati u prolosti jest da ste shvatili kako vam nije podarila
nagrade koje biste eljeli sauvati. Jer, jedino na taj nain ete biti voljni odrei je se i ukloniti ju
zauvijek.
2. Nije li neobino da biste jo uvijek trebali njegovati istu nadu u zadovoljstvo u svijetu
kojeg vidite? Ni na koji nain, u bilo koje vrijeme, ili na bilo kojem mjestu, vaa nagrada nikada
nije bila drugo do strah i krivnja. Koliko vam je potrebno da shvatite kako je mogunost
promjene u ovom smislu jedva vrijedna odlaganja promjene koja bi mogla za posljedicu imati
bolji rezultat? Jer, jedno je sigurno; va sadanji nain promatranja, kojim se ve dugo sluite, ne
prua podrku temeljima vaih buduih nada niti bilo kakvu naznaku uspjeha. Polaganje nade u,
neto u emu nade uope nema mora vas uiniti beznadnim. Meutim, ta beznadnost je va izbor,
sve dok elite traiti nadu tamo gdje je nikada niste pronali.
3. Nije li takoer tono da ste van toga pronali nekakvu nadu; neko svjetlucanje, nestalno
i kolebljivo, a ipak nejasno vidljivo, da je nada zajamena na temeljima koji se ne nalaze u
ovome svijetu? A ipak, vaa vas nada da bi oni ipak mogli biti ovdje jo uvijek sprjeava od
odustajanja od beznadnog i nezahvalnog zadatka kojeg ste si odredili. Ima li smisla zadravati
vrsto uvjerenje kako postoji razlog da se i dalje bavite onime to nikada nije uspjelo, na temelju
uvjerenja da e to naglo uspjeti i donijeti ono to do sada nikada nije donijelo?
4. Prolost toga nije uspjela. Budite sretni da je nestala u vaem umu, da zasjeni ono to se
tamo nalazi. Ne smatrajte oblik sadrajem, jer je oblik samo sredstvo sadraja. A okvir je samo
sredstvo koje dri sliku, kako bi ju mogli vidjeti. Okvir koji skriva sliku nema svrhe. On ne moe
biti okvir ako samo njega vidite. Bez slike okvir nema znaenja. Njegova svrha je istaknuti sliku,
a ne sebe.
5. Tko postavlja na zid prazan okvir i stoji pred njim s dubokim potovanjem, kao da
promatra remekdjelo? Meutim, ako vi svog brata smatrate tijelom, vi inite upravo to. Sve to
moete vidjeti je remekdjelo koje je Bog smjestio u taj okvir. Tijelo ga neko vrijeme dri i ne
zasjenjuje ga ni na koji nain. Meutim, onome to je Bog stvorio nije potreban okvir, jer to je
On stvorio On podrava i gradi unutar Sebe. On vam nudi svoje remekdjelo da ga vidite. Zar
biste umjesto toga radije promatrali okvir? I uope ne vidjeli sliku?
6. Sveti Duh je okvir kojeg je Bog postavio oko onog dijela Sebe kojeg biste vi htjeli
vidjeti odvojenog. Meutim, taj okvir je sjedinjen sa njegovim Stvoriteljem, jedno je sa Njim i
Njegovim remekdjelom. To je njegova svrha i vi okvir ne pretvarate u sliku odaberete li vidjeti ga
umjesto nje. Okvir kojeg mu je Bog dao samo slui Njegovoj svrsi, a ne vaoj svrsi odvojeno od
Njegove. Upravo vaa odvojena svrha zasjenjuje sliku i njeguje taj okvir umjesto nje. Meutim,
Bog je smjestio Svoje remekdjelo unutar okvira koji e trajati zauvijek, dok se va razmrvio u
prah. No, nemojte misliti da je slika na bilo koji nain unitena. Ono to Bog stvori sigurno je od
svakog kvara, nepromjenjivo i vjeno savreno.
7. Prihvatite Boji okvir umjesto svojega i vidjet ete remekdjelo. Pogledajte tu ljupkost i
shvatite Um koji ga je zamislio, ne u krvi i mesu, ve u okviru jednako ljupkom kao to je i sam.
Njegova svetost obasjava bezgrenost koju skriva okvir tame i baca koprenu svjetlosti preko lica
slike koja samo odraava svjetlost to sja od nje do njenog Stvoritelja. Nemojte pomisliti da je
ovo lice ikada bilo zatamnjeno, jer ste ga vidjeli u okviru smrti. Bog ga je sauvao kako biste ga
mogli promatrati i vidjeti svetost koju joj je On dao.
8. U tami vidite spasitelja od tame i shvatite svog brata kakvim ga Um njegovog Oca
vama pokazuje. On e istupiti iz tame kada ga pogledate i vi vie neete vidjeti tamu. Tama ga
nije dodirnula, niti je dodirnula vas koji ste ga iznijeli na svjetlo kako biste ga mogli pogledati.

Njegova bezgrenost samo prikazuje vau bezgrenost. Njegova blagost postaje vaom snagom i
oboje ete radosno pogledati unutra i vidjeti svetost koja se mora tamo nalaziti zbog onoga to ste
vidjeli u njemu. On je okvir u kojem je smjetena vaa svetost i ono to je Bog dao njemu mora
biti dodijeljeno i vama. Koliko god on previa remekdjelo u sebi i vidi samo okvir tame, vaa je
jedina uloga jo uvijek vidjeti u njemu ono to on ne vidi. I u tom vienju dijeli se vizija koja
gleda Krista umjesto da vidi smrt.
9. Kako bi Gospodar Nebeski mogao ne biti radostan ukoliko vi cijenite Njegovo
remekdjelo? to bi On drugo mogao uiniti nego zahvaliti vama koji ljubite Njegovog sina kao
to ga On ljubi? Zar vam On ne bi objavio Svoju Ljubav, kada biste vi samo dijelili njegovu
zahvalnost onome to On ljubi? Bog njeguje stvaranje kao savreni Otac kakav On jest. I tako
Njegova radost postaje potpunom kada se neki dio Njega pridrui Njegovoj zahvalnosti kako bi
podijelio Njegovu radost. Taj brat predstavlja Njegov savreni dar vama. I On je radostan i
zahvalan kada zahvaljujete Njegovom savrenom Sinu jer je ono to jest. I sva Njegova
zahvalnost i radost obasjavaju vas koji biste eljeli ispuniti Njegovu radost zajedno sa Njim. I na
taj nain je i vaa radost ispunjena. Oni koji ele sreu svog Oca i ujedno i svoju sreu uiniti
potpunom ne mogu vidjeti niti jednu zraku tame. Zahvalnost Samog Boga slobodno se daje
svakome tko sudjeluje u Njegovoj svrsi. Nije Njegova Volja biti sam. A nije niti vaa.
10. Kada oprostite svome bratu neete se moi odvojiti od njega niti od njegovog Oca.
Vama nije potrebno pratanje, jer oni koji su u potpunosti isti nisu nikada niti grijeili. Dajte,
stoga, ono to vam je On dao, kako biste mogli vidjeti Njegovog Sina kao jedno i zahvaliti
Njegovom Ocu kao to On zahvaljuje vama. I nemojte vjerovati da sva njegova zahvalnost nije
dodijeljena vama. Jer, ono to vi dajete pripada Njemu i u davanju toga vi uite razumjeti ono to
vam je On dao. I dajte Svetom Duhu ono to On nudi jednako i Ocu i Sinu. Nad vama nema mo
nita drugo osim Njegove volje i vae volje koja samo proiruje Njegovu Volju. Vi ste stvoreni
upravo radi toga i va brat s vama, kao jedno s vama.
11. Vi i va brat ste jednaki, kao to je Sam Bog Jedno i nije podijeljen u Svojoj Volji. I vi
morate imati jednu svrhu, budui da je On dao jednako i jednom i drugom. Njegova volja se
ponovno okuplja kako se vae volje zdruuju, kako biste postali potpuni nudei ispunjenje svome
bratu. Nemojte u njemu gledati grenost koju on vidi, ve mu dajte ast kako biste mogli cijeniti
sebe i njega. Vama i vaem bratu dana je mo spasenja, kako biste mogli dijeliti izlaz iz tame u
svjetlost; kako biste mogli vidjeti kao jedno ono to nikada nije bilo odvojeno, niti odvojeno od
cjelokupne Boje Ljubavi koja je ravnomjerno dodijeljena.

III. Percepcija i odabir

1. U onoj mjeri u kojoj krivnju smatrate vrijednom, do te mjere ete zapaati svijet u
kojem je napad opravdan. U onoj mjeri do koje priznajete besmislenost krivnje, do te mjere ete
shvaati da napad ne moe biti opravdan. To je u skladu s osnovnim zakonom percepcije: Vi
vidite ono u to vjerujete da tamo postoji i vjerujete da to tamo postoji jer elite da je tamo. U
opaanju ne postoji neki drugi zakon. Sve ostalo samo proizlazi iz ovoga, kako bi ga podupiralo i
davalo mu podrku. To je, ovome svijetu prilagoen, oblik percepcije znatno temeljnijeg Bojeg
zakona; da ljubav stvara sebe i samo sebe.
2. Zakoni Boji ne vladaju izravno svijetom kojim vlada opaanje, jer Um kojem
percepcija ne znai nita nije mogao stvoriti takav svijet. A ipak se Njegovi zakoni odraavaju
svugdje. To ne znai da svijet u kojem postoji takav odraz uope jest stvaran. Samo zato to

Njegov Sin vjeruje da jest, zbog vjerovanja Njegovog Sina On nije mogao dopustiti Sebi da se u
potpunosti odvoji. On nije mogao ui u nerazboritost Svog Sina sa njim, ali On moe biti siguran
da je Njegova razboritost otila tamo sa Njim, kako ne bi bio zauvijek izgubljen u ludilu svoje
elje.
3. Percepcija poiva na odabiru; znanje ne. Znanje ima samo jedan zakon jer ono ima
samo jednog Stvoritelja. Meutim, postoje dvojica koja su nainila ovaj svijet i oni ga ne vide
jednako. Za svakog od njih on ima razliitu svrhu i svakom od njih on predstavlja savreno
sredstvo koje slui cilju za koji je predvien. Za posebnost on predstavlja savreni okvir za
njegovo isticanje; savreno bojno polje za provoenje njegovih ratova, savreno sklonite za
iluzije koje bi ona htjela uiniti stvarnima. Samo jedno ona podrava u svojoj percepciji; samo
jedno moe biti potpuno opravdano.
4. Postoji drugi Tvorac svijeta istodobni Ispravlja nerazumnog vjerovanja da se bilo to
moe uspostaviti i odrati bez neke veze koja ga jo uvijek dri unutar zakona Bojih; ne na nain
na koji sam zakon podrava svemir kakvim ga je Bog stvorio, ve u nekom obliku prilagoenom
potrebi koju Sin Boji sebi pripisuje. Ispravljena pogreka znai zavretak pogreke. I na taj
nain Bog jo uvijek titi Svoga Sina, makar i u pogreci.
5. Postoji jo jedna svrha u svijetu kojeg je nainila pogreka, jer on ima jo jednog
Tvorca Koji moe uskladiti njegov cilj sa svrhom Njegovog Stvoritelja. Sve to se moe vidjeti u
Njegovoj percepciji svijeta samo opravdava pratanje i prizor savrene bezgrenosti. Sve to
nastaje doekano je trenutnim i potpunim pratanjem. Ne zadrava se niti na trenutak nita to bi
zasjenilo bezgrenost to sjaji nepromijenjeno, s onu stranu jadnih pokuaja posebnosti da ju
izbaci iz uma gdje se ona mora nalaziti i umjesto nje osvjetljavati tijelo. Ne treba um odabrati
vidjeti svjetiljke Nebeske tamo gdje on to poeli. Ukoliko odabere vidjeti ih negdje drugdje, a ne
u njihovom domu, kao da su obasjale mjesto na kojem nikada ne bi mogle postojati, onda Tvorac
svijeta mora ispraviti vau pogreku, kako ne biste ostali u tami u kojoj ne postoje svjetiljke.
6. Svatko ovdje ulazi u tamu, meutim, nitko u nju ne ulazi sam. Niti u njoj mora ostati
dulje od trenutka. Jer, on stie s Nebeskom pomoi u sebi, koja je spremna povesti ga van iz tame
u svjetlost u bilo kojem trenutku. Vrijeme koje on odabere moe biti bilo koje vrijeme, jer pomo
je tamo i oekuje samo njegovu odluku. I kada on odlui iskoristiti ono to mu je dano, onda e
vidjeti svaku situaciju koju je prije smatrao sredstvom koje opravdava njegov bijes kako se
pretvara u dogaaj koji opravdava njegovu ljubav. On e jasno uti kako pozivi na rat koje je
prije uo ustvari predstavljaju pozive na mir. Shvatit e kako mjesto na kojem je prije napadao
predstavlja samo jo jedan oltar na kojem on moe, s jednakom lakoom i mnogo vie sree,
darivati pratanje. I on e ponovno protumaiti svako iskuenje kao jo jednu priliku koja mu
moe donijeti radost.
7. Kako moe pogreno opaanje biti grijeh? Neka sve pogreke vae brae predstavljaju
za vas samo priliku koju ste dobili kako biste vidjeli djela Pomagaa koja su vam dana kako biste
vidjeli svijet kojeg je On nainio namjesto svog svijeta. to onda jest opravdano? to vi elite?
Jer, ova dva pitanja su jednaka. I kada shvatite da su jednaka, vi ste odluili. Jer, shvaanje da su
ona jednaka donosi osloboenje od vjerovanja kako postoje dva naina gledanja. Ovaj svijet
moe mnogo ponuditi vaem miru i u njemu postoje brojne prilike za proirenje svog vlastitog
pratanja. Takva je njegova svrha za one koji ele vidjeti kako se mir i pratanje sputaju na njih i
daruju im svjetlost.
8. Tvorac svijeta blagosti ima savrenu mo oslabiti svijet nasilja i mrnje koji naizgled
stoji izmeu vas i Njegove blagosti. Taj svijet ne postoji u Njegovim oima koje prataju. I stoga
on ne treba postojati niti u vaim oima. Grijeh je vrsto uvjerenje kojeg opaanje ne moe
promijeniti. to je prokleto, prokleto je i takvo je zauvijek, zauvijek neoprostivo. No, ako je to

oproteno, onda je percepcija grijeha vjerojatno bila pogrena. I tako je promjena postala
moguom. I Sveti Duh takoer vidi to On smatra udaljenim od mogunosti promjene. Ali, grijeh
ne moe prisvojiti Njegovu viziju, jer grijeh je bio ispravljen Njegovim pogledom. Stoga to je
sigurno bila pogreka, a ne grijeh. Jer, to je on tvrdio da nikada ne moe biti, bilo je. Kazna
napada grijeh i tako ga uva. Ali, oprostiti ga znai promijeniti njegovo stanje iz pogreke u
istinu.
9. Sin Boji nikada ne bi mogao grijeiti, ali on moe poeljeti ono to bi ga rado
povrijedilo. I on ima mo misliti kako moe biti povrijeen. to bi to moglo biti drugo nego
pogrena percepcija samog sebe? Je li to grijeh ili pogreka, oprostivo ili ne? Je li mu potrebna
pomo ili osuda? Je li vaa svrha njegovo spasenje ili prokletstvo? Zar zaboravljate da e ono to
on vama predstavlja ovaj odabir uiniti vaom budunou? Jer, vi ga inite sada, u trenutku kada
cjelokupno vrijeme postaje sredstvom za postizanje cilja. Odluite se. Ali, priznajte da ta odluka
bira i opravdat e svrhu svijeta kojeg vidite.

IV. Svjetlost koju donosite

1. Umovi koji su zdrueni i prepoznaju da je tako ne mogu osjeati krivnju. Oni ne mogu
napadati i raduju se to je tako, jer u toj sretnoj injenici vide svoju sigurnost. Njihova radost
nalazi se u nevinosti koju oni vide. I tako ju oni trae, jer njihova je svrha vidjeti ju i radovati joj
se. Svatko trai ono to e mu donijeti radost kako ju on shvaa. Ne mijenja se cilj kao takav.
Meutim, nain promatranja cilja neizbjeno odreuje odabir sredstva i nema nade u promjenu
ukoliko se cilj ne promijeni. A onda se sredstva ponovno biraju, kao da se ono to e donijeti
radost odreuje i trai na drugaiji nain.
2. Mogli bismo rei da osnovni zakon percepcije glasi ovako: Radovat e se onome to
vidi jer ti to vidi kako bi se radovao. I sve dok smatrate kako e vam patnja i grijeh donijeti
radost, toliko dugo ete ih moi vidjeti. Nita nije tetno ili dobrostivo osim vae elje. Upravo
vaa elja stvari ini onakvima kakve posljedice one izazivaju kod vas. Jer ih vi odabirete kao
sredstvo za postizanje istih tih posljedica, vjerujui kako one donose veselje i radost. Ovaj zakon
vlada ak i na nebu. Sin Boji stvara kako bi sebi donio radost, sudjelujui u svrsi svog Oca pri
svom vlastitom stvaranju, kako bi njegova radost mogla biti poveana, a zajedno sa njegovom i
Boja radost.
3. Vi, tvorci svijeta koji to nije, odmorite se i utjeite u drugom svijetu u kojem boravi mir.
Ovaj svijet vi donosite sa sobom svim iscrpljenim oima i umornim srcima koja promatraju
grijeh i u ritmu ponavljaju njegov tuni pripjev. Vi im moete donijeti poinak. Vi im moete dati
svijet kojem e se oni radovati ugledavi ga i u kojem e njihova srca biti radosna. U vama
postoji vizija koja se iri na sve njih i prekriva ih blagou i svjetlou. I u tom svijetu svjetlosti
koji se iri tama za koju su mislili da tamo postoji biva odgurnuta na stranu, sve dok se ne
pretvori samo u daleke sjene, negdje u daljini, sjene koje se nee pamtiti jo dugo, jer ih sunce
svojim sjajem pretvara u nitavnost. I sve njihove zle misli igrene nade, njihovi snovi o
krivnji i nemilosrdnoj osveti i svaka elja da se povrijedi i ubije i umre, nestat e pred suncem
kojeg vi donosite.
4. Zar vi to ne biste htjeli uiniti za Ljubav Boju? I za sebe? Promislite to bi to uinilo
za vas. Vae zle misli koje vas sada proganjaju init e se sve dalje i dalje, daleko od vas. I one
se sve vie udaljavaju, jer se sunce u vama podiglo kako bi one mogle biti odgurnute u stranu
pred svjetlou. One se zadravaju jo nakratko, jo samo malo, u iskrivljenim oblicima previe

udaljenim, a da bi se mogli prepoznati i nestale su zauvijek. U sunevoj svjetlosti vi ete stajati u

tiini, nevinosti i potpuno bez straha. I od vas e se iriti poinak kojeg ste pronali, kako va mir
nikada ne bi nestao i ostavio vas bez doma. Oni koji nude mir svakome pronali su dom na Nebu
kojeg svijet ne moe unititi. Jer, on je dovoljno velik da dri svijet u svome miru.
5. U vama se nalazi cjelokupno Nebo. Svaki list koji padne dao vam je ivot. Svaka ptica
koja je ikada zapjevala ponovno e zapjevati u vama. I svaki cvijet koji je ikada procvjetao
sauvao je svoj miris i svoju ljupkost za vas. Koji cilj moe zamijeniti Volju Boju i volju
Njegovog Sina, da Nebo bude vraeno onome za kojeg je bilo stvoreno kao jedini njegov dom?
Nita prije i nita poslije toga. Niti jedno drugo mjesto; niti jedno drugo stanje niti vrijeme. Nita
dalje niti nita blie. Nita drugo. Ni u jednom obliku. Upravo to moete donijeti itavom svijetu
i sve one misli koje su ule u njega i na kratko bile u krivu. Kako bi bolje vae vlastite pogreke
mogle biti pretvorene u istinu nego vaom voljnou da sa sobom donesete svjetlo Nebesko, dok
prolazite pored svijeta tame u svjetlost?

V. Stanje bezgrenosti
1. Stanje bezgrenosti je jednostavno ovakvo: Cjelokupna elja za napadom je nestala i
stoga ne postoji razlog da Sina Bojeg zamjeujete drugaijim nego onakvim kakav on jest.
Potreba za krivnjom je nestala, jer ona nema svrhe i nema znaenja ako joj grijeh nije cilj. Napad
i grijeh vezani su kao jedna iluzija, a svaki od njih je uzrok i cilj i opravdanje onog drugog. Svaki
od njih zasebno nema znaenja, nego naizgled vue znaenje iz onog drugog. Svaki od njih ovisi
o onom drugom zbog bilo kakvog smisla kojeg naizgled ima. I nitko ne moe vjerovati u jednog
od njih ukoliko onaj drugi nije istinit, jer svaki od njih potvruje istinitost onog drugog.
2. Napad pretvara Krista u vaeg neprijatelja i Boga zajedno sa Njim. Zar se ne biste
trebali bojati takvih neprijatelja? I, zar se ne biste trebali bojati sebe? Jer, vi ste povrijedili sebe
i svoje Sebstvo uinili svojim neprijateljem. I sada morate vjerovati kako vi niste vi, ve neto
vama strano i neto drugo, neto ega se treba plaiti umjesto voljeti. Tko bi htio napasti
neto to smatra potpuno nevinim? I tko, upravo zato jer eli napasti, bi mogao ne pomisliti kako
mora biti kriv ne bi li zadrao elju, dok eli nevinost? Jer, tko bi mogao Sina Bojeg smatrati
nevinim i eljeti mu smrt? Krist stoji pred vama, svaki puta kada pogledate svoga brata. On nije
nestao ako su vae oi zatvorene. Ali, to moete vidjeti traei svoga Spasitelja i promatrajui
Ga slijepim oima?
3. Ako gledate na taj nain, vi onda ne vidite Krista. Vi promatrate neprijatelja, kojeg
ste zamijenili s Kristom. I mrzite ga, jer u njemu ne postoji grijeh kojeg biste mogli vidjeti. Niti
vi moete uti njegov tugaljiv poziv, nepromijenjenog sadraja bez obzira na oblik poziva, da se
sa njim sjedinite i pridruite se nevinosti i miru. A ipak ispod besmislenih krikova ega nalazi se
takav poziv kakvog mu ga je Bog podario, kako biste mogli uti u njemu Njegov Poziv vama i
odgovoriti na njega vraajui Bogu ono to Njemu pripada.
4. Sin Boji od vas trai samo ovo; da mu vratite ono to mu pripada, kako biste mogli sa
njim u tome sudjelovati. Nitko to ne posjeduje sam. Tako to ostaje obojici beskorisno. Ako ste
zajedno, svatko e dobiti jednaku snagu da spasi onog drugog i spasi sebe zajedno sa njim. Ako
mu oprostite, va spasitelj vam nudi spasenje. Ako ga osudite, on vam nudi smrt. U svakome
vidite samo odraz onoga to ste odabrali da on predstavlja za vas. Ukoliko se odluite protiv
njegove prave uloge, jedine koju on uistinu ima, vi ga liavate radosti koju bi pronaao da je
ispunio ulogu koju mu je namijenio Bog. Ali, nemojte misliti da je Nebo izgubljeno samo za

njega. Isto tako ono ne moe biti ponovno dobiveno ukoliko mu vi ne pokaete put, kako biste ga
vi mogli pronai, hodajui uz njega.
5. To nije rtva kako bi on bio spaen jer ete njegovom slobodom vi dobiti svoju vlastitu
slobodu. Dopustiti da njegova uloga bude ispunjena predstavlja samo sredstvo ispunjenja vae
uloge. I tako vi idete prema Raju ili prema paklu, ali ne sami. Kako e predivna biti njegova
bezgrenost kada ju opazite! I kako e velika biti vaa radost kada on bude slobodan da vam
ponudi dar vienja kojeg mu je Bog podario za vas! On ima samo jednu potrebu; da mu vi
omoguite slobodu da ispuni zadatak kojeg mu je dao Bog. Upamtite samo ovo; ono to on ini i
vi inite zajedno sa njim. I kako ga vi vidite, tako vi odreujete ulogu koju je on namijenio vama,
sve dok ga ne vidite drugaije i dopustite mu da bude ono to mu je Bog odredio da bude prema
vama.
6. Prema mrnji koju bi Sin Boji mogao njegovati prema njemu, vjeruje se da Bog nema
moi spasiti od paklene patnje ono to je On stvorio. Ali, u ljubavi koju on sam pokazuje Bog je
slobodan dopustiti da se ostvari Njegova Volja. U svom bratu vi vidite sliku svog vlastitog
vjerovanja u ono to mora biti Volja Boja za vas. U svom pratanju vi ete shvatiti Njegovu
Ljubav prema vama; kroz svoj napad vjerujete da vas On mrzi, smatrajui da Nebo mora biti
pakao. Pogledajte ponovno svog brata, shvaajui da on predstavlja put do neba ili do pakla,
ovisno o tome kako ga vi shvaate. Ali, nemojte zaboraviti ovo; uloga koju dajete njemu dana je
vama i vi ete hodati putem kojeg ste mu pokazali jer on predstavlja vau prosudbu sebe.

VI. Posebna uloga

1. Milost Boja poiva blago na oima koje prataju i sve to one promatraju promatrau
govori o njemu. On ne vidi zlo; u svijetu ne vidi nita ega bi se plaio i nikoga tko bi se
razlikovao od njega. I budui da ih on voli, on tako promatra sebe s ljubavlju i blagou. On ne bi
htio osuditi sebe zbog svojih greaka nita vie negoli osuditi drugog. On nije sudac osvete niti on
kanjava grijehe. Ljubaznost njegovog pogleda poiva na njemu sa svom blagou koja se nudi
drugima. Jer, on bi htio samo lijeiti i samo blagoslivljati. I budui u skladu s onim to eli Bog,
on ima mo lijeenja i blagoslivljanja svih onih koje promatra sa milou Bojom u svom
pogledu.
2. Oi se naviknu na tamu i svjetlost sjajnog dana ini se bolnom za oi koje su dugo bile
naviknute na nejasno djelovanje vidljivo u sumrak. I one se okreu od suneve svjetlosti i jasnoe
koju ona donosi svemu to one promatraju. Nejasnost se ini boljom; lakom za gledanje i
prepoznavanje. Nekako se ini da je lake promatrati ono to je maglovito i vie zasjenjeno;
manje je bolno za oi nego ono to je potpuno jasno i nedvosmisleno. Meutim, tomu oi ne
slue i tko moe rei da mu je draa tama i uporno tvrditi da eli vidjeti?
3. elja za gledanjem zaziva milost Boju na oi i donosi dar svjetlosti koji omoguava
vid. elite li vidjeti svoga brata? Bogu je drago da ga vi gledate. On ne eli da ne prepoznajete
svoga spasitelja. Isto tako On ne eli da on ostane bez uloge koju mu je On namijenio. Nemojte
dopustiti da i dalje bude sam, jer oni koji su sami su oni koji ne vide ulogu u svijetu koju trebaju
izvriti; niti mjesto na kojem su potrebni, niti cilj kojeg samo oni mogu savreno ispuniti.
4. Percepcija posebnosti Svetog Duha je ovakva; Njegovo koritenje onoga to ste vi
nainili, da bi lijeio, a ne povrijedio. Svakome on daje posebnu ulogu u spasenju koju samo on
moe izvriti; ulogu namijenjenu samo njemu. Njegov plan nije potpun dok ne nae svoju

posebnu ulogu i izvri ulogu koja mu je namijenjena, kako bi sebe uinio potpunim u svijetu u
kojem vlada nepotpunost.
5. Ovdje, gdje zakoni Boji ne prevladavaju u savrenom obliku, on ipak moe uiniti
jednu savrenu stvar i izvriti jedan savreni odabir. I tim inom posebne vjernosti onome koga
smatra drugaijim od sebe, on shvaa da je dar bio poklonjen njemu i stoga oni moraju biti jedno.
Pratanje je jedina uloga koja ima znaenje u vremenu. To je sredstvo kojim se koristi Sveti Duh
kako bi posebnost pretvorio iz grijeha u spasenje. Pratanje je namijenjeno svima. Ali, kada ono
poiva na svima, ono je potpuno i s tim je dovrena svaka uloga ovog svijeta. Od tada vrijeme
vie ne postoji. Meutim, dok je u vremenu, jo uvijek postoji mnogo toga to treba uiniti. I
svatko mora initi to mu je dodijeljeno, jer o njegovoj ulozi ovisi cjelokupni plan. On ima
posebnu ulogu u vremenu, jer je tako odabrao i odabravi tako, on ju je nainio za sebe. Njegova
elja nije bila odbijena ve joj je izmijenjen oblik, kako bi mogla sluiti njegovom bratu i njemu
samom i na taj nain postala sredstvo spasenja umjesto gubitka.
6. Spasenje nije drugo nego podsjetnik da ovaj svijet nije va dom. Njegovi zakoni vama
nisu nametnuti, njegove vrijednosti ne pripadaju vama. I nita to mislite da u njemu vidite tamo
ustvari uope ne postoji. To se moe vidjeti i shvatiti kada svaki pojedinac uzima udjela u
njegovom razvrgnuu, kao to je imao udjela u njegovom nastajanju. On ima sredstva za sve to,
kao to je oduvijek imao. Posebnost koju je odabrao kako bi povrijedio sebe Bog je odredio
sredstvom njegovog spasenja, od samog trenutka kada je odabrao. Njegov posebni grijeh je
postao njegovom posebnom milou. Njegova posebna mrnja postala je njegovom posebnom
ljubavlju.
7. Svetom Duhu je potrebna vaa posebna uloga kako bi Njegova uloga mogla biti
ispunjena. Nemojte misliti da vam ovdje nedostaje posebna vrijednost. Vi ste to eljeli i to vam je
dano. Sve to ste nainili moe posluiti spasenju jednostavno i dobro. Sin Boji ne moe donijeti
odluku koju Sveti Duh ne bi mogao iskoristiti u njegovu korist, a ne protiv njega. Samo u tami se
vaa posebnost doima poput napada. Na svjetlu ju vidite kao svoju posebnu ulogu u planu da
spasite Sina Bojeg od svakog napada i dopustite mu da shvati kako je siguran, kao to je
oduvijek bio i kako e i ostati, kako u vremenu, tako i u vjenosti. To je uloga koju ste vi dobili
za svog brata. Uzmite ju stoga njeno iz ruke svoga brata i dopustite da spasenje u vama bude
savreno ispunjeno. Uinite samo to jedno, kako biste mogli dobiti sve.

VII. Stijena spasenja

1. Meutim, ako Sveti Duh moe svaku reenicu koju ste sebi postavili zamijeniti
blagoslovom, onda to ne moe biti grijeh. Grijeh je u itavom svijetu jedino to se ne moe
promijeniti. On je nepromjenjiv. I o njegovoj nepromjenjivosti ovisi svijet. arolija svijeta moe
naizgled skrivati bol grijeha od grenika i zavaravati bljetavilom i lukavtinom. Meutim, svatko
zna da je cijena grijeha smrt. I tako i jest. Jer, grijeh je zahtjev za smru, elja da se temelj ovog
svijeta uini sigurnim poput ljubavi, pouzdanim poput Neba i snanim poput Samog Boga. Svijet
je zatien od ljubavi za svakog onog tko grijeh smatra moguim. I on se nee promijeniti.
Meutim, je li mogue da ono to Bog nije stvorio dijeli osobine Njegovog stvaranja, kada mu se
suprotstavlja na svaki nain?
2. Nemogue je da je elja grenika za smru jednako snana kao to je Boja Volja za
ivotom. Niti temelji svijeta kojeg On nije nainio mogu biti vrsti i sigurni poput Neba. Kako
moe biti da su pakao i Nebo jednaki? I, je li mogue da se ono to On nije elio ne moe

promijeniti? to je drugo nepromjenjivo osim Njegove volje? I to moe dijeliti njegova svojstva
osim njega samog? Kakva elja se moe pojaviti protiv njegove Volje i biti nepromjenjiva? Kada
biste mogli shvatiti kako osim Volje Boje nita drugo nije stalno, ovaj teaj vam ne bi bio teak.
Jer, upravo u to vi ne vjerujete. Meutim, ne postoji nita drugo u to biste mogli vjerovati, kada
biste samo pogledali to to uistinu jest.
3. Vratimo se na ono to smo prije rekli i razmislimo o tome paljivije. Zacijelo ili je Bog
lud ili je ovaj svijet mjesto ludosti. Niti jedna Njegova Misao nema nikakvog smisla u ovom
svijetu. I nita to ovaj svijet smatra istinitim nema ba nikakvog znaenja u Njegovom Umu.
Ono to nema smisla niti znaenja je nerazumnost. A ono to je nerazumno ne moe biti istina.
Kada bi samo jedno vjerovanje koje se ovdje toliko duboko cijeni bilo istinito, onda bi svaka
Misao koju je Bog ikada pomislio bila iluzija. A ako je samo jedna Njegova Misao istinita, onda
su sva uvjerenja kojima svijet daje neko znaenje lana i nemaju nikakvog smisla. To je odluka
koju vi donosite. Nemojte to pokuavati shvatiti drugaije, niti iskriviti to u neto to nije. Jer, vi
moete donijeti samo ovu odluku. Ostalo je preputeno Bogu, a ne vama.
4. Opravdati jednu vrijednost koju podrava svijet znai porei razboritost svog Oca i
svoju razboritost. Jer, Bog i Njegov voljeni Sin ne razmiljaju razliito. I upravo slaganje
njihovih misli ini Sina sustvoriteljem s Umom ije Misli su ga stvorile. Stoga, ukoliko on odlui
vjerovati u jednu misao suprotstavljenu istini, on je odluio da on nije Sin svog Oca jer je Sin lud,
a razumnost je zasigurno odvojena i od Oca i od Sina. U ovo vi vjerujete. Nemojte misliti da ovo
vjerovanje ovisi o svom obliku. Onaj tko svijet smatra razumnim na bilo koji nain, opravdanim
u svakoj svojoj misli ili da ga odrava bilo kakav oblik razuma, taj vjeruje da je to istina. Grijeh
nije stvaran upravo zato jer Otac i Sin nisu nerazumni. Ovaj svijet nema znaenja upravo zato jer
poiva na grijehu. Tko bi mogao stvoriti nepromjenjivo ukoliko ono ne poiva na istini?
5. Sveti Duh ima mo izmijeniti cjelokupni temelj svijeta kojeg vidite u neto drugo;
osnovu koja nije nerazumna, na kojoj se moe temeljiti razumna percepcija i vidjeti drugi svijet.
Svijet u kojem se ne pobija nita to bi Sina Bojeg moglo dovesti do zdravog razuma i radosti.
Nita ne potvruje smrt niti okrutnost; odvajanje niti razlike. Jer, ovdje se sve smatra jednim i
nitko ne gubi kako bi netko drugi mogao dobiti.
6. Provjerite sve u to vjerujete, a to je suprotno ovom jedinom zahtjevu i shvatit ete da
sve ono to ispunjava taj jedini zahtjev jest vrijedno vae vjere. Ali, nita drugo. to nije ljubav,
grijeh je i svaki od njih smatra onog drugog nerazumnim i beznaajnim. Ljubav je osnova svijeta
kojeg grenici smatraju potpuno nerazumnim, vjerujui da njihov put vodi do razumnosti.
Meutim, grijeh je jednako nerazuman u oima ljubavi koje bi htjele njeno pogledati s onu
stranu ludosti i poivati mirno u istini. Svaki od njih svijet smatra nepromjenjivim, kao to svaki
definira nepromjenjivu i vjenu istinu onoga to jeste. I svaki odraava stav o tome to Otac i Sin
zacijelo jesu, kako bi to stajalite uinio znaajnim i razumnim.
7. Vaa posebna uloga je poseban oblik u kojem se injenica da Bog nije nerazuman vama
ini najrazboritijom i najznaajnijom. Sadraj je jednak. Oblik je prilagoen vaim posebnim
potrebama i posebnom vremenu i mjestu u kojem vi mislite da nalazite sebe, gdje moete biti
slobodni od prostora i vremena i gdje vas sve u to vjerujete sigurno ograniava. Sin Boji ne
moe biti vezan vremenom i prostorom niti bilo ime to Bog nije elio. Meutim, ako Njegovu
Volju smatramo ludilom, onda oblik razboritosti koji ga ini najprihvatljivijim za one koji su
nerazumni zahtjeva posebnu odluku. Isto tako, tu odluku ne mogu donijeti nerazumni, iji
problem upravo jest to to njihove odluke nisu slobodne niti su nastale razumno, u svjetlu
razbora.
8. Uistinu bilo bi ludo povjeriti spasenje nerazumnima. I, budui da On nije nerazuman
Bog je imenovao Jednoga, jednako razumnoga kao to je On, da izgradi zdraviji svijet kojeg bi

mogli vidjeti svi oni koji odaberu nerazumnost kao svoje spasenje. Taj Jedan je dobio na izbor
oblik koji mu najvie odgovara; oblik koji nee napasti svijet kojeg vidi, ve e tiho ui u njega i
pokazati mu da je nerazuman. Taj Jedan samo ukazuje na alternativu, na drugi nain promatranja
onoga to je ve prije vidio i prepoznaje ga kao svijet u kojem ivi i za kojeg je prije smatrao da
ga razumije.
9. Sada on mora to propitivati, jer je oblik alternative takav da ga ne moe poricati, niti
zanemariti, niti u potpunosti ne uspjeti uoiti. Svakome je njegova posebna uloga odreena tako
da ju smatra moguom i sve poeljnijom, budui da mu dokazuje kako je upravo to alternativa
koju on uistinu eli. Iz te pozicije mu njegova grenost i sav grijeh kojeg on vidi u svijetu nude
sve manje i manje. Dok on to uspije shvatiti, cijena koju plaa je njegov zdrav razum i ona stoji
izmeu njega i svake nade da e ikada postati razuman. On nije ostavljen bez mogunosti bijega
iz ludila, jer ima posebnu ulogu u bijegu svakog drugoga. On ne moe biti ostavljen vani, bez
posebne uloge u nadi mira, jednako kao to ni Otac ne bi mogao zanemariti Svog Sina i proi
pored njega u bezbrinoj lakomislenosti.
10. Sto je pouzdano osim Boje Ljubavi? I gdje razumnost boravi osim u njemu? Onaj
Koji govori umjesto Njega moe vam to pokazati, u alternativi koju je odabrao posebno radi vas.
Boja je Volja da vi to upamtite i tako se izdignete iz najdubljeg tugovanja u savrenu radost.
Prihvatite ulogu koja vam je dodijeljena u Bojem planu kako biste pokazali Njegovom Sinu da
su pakao i Raj razliiti, a ne jednaki. I kako su u Raju svi Oni jednaki, bez razlika koje bi htjele
pretvoriti pakao u Raj i Raj u pakao, kada bi takva nerazumnost uope bila mogua.
11. Cjelokupno vjerovanje da netko moe izgubiti samo odraava temeljno naelo da Bog
mora biti nerazuman. Jer, u ovom svijetu se ini da netko mora dobiti upravo zato jer je netko
drugi izgubio. Kada bi to bilo istina, onda bi Bog uistinu bio lud! Meutim, to je ovo vjerovanje
drugo nego oblik temeljnijeg naela: Grijeh je stvaran i vlada svijetom? Radi svakog i
najmanjeg dobitka netko mora izgubiti i platiti tonu koliinu u krvi i patnji. Jer inae bi zlo
pobijedilo, a ukupna cijena bilo kojeg dobitka bilo bi unitenje. Vi koji vjerujete da je Bog lud,
paljivo to razmotrite pogledajte i shvatit ete da nerazuman mora biti ili Bog ili to naelo, ali
nikako oboje.
12. Spasenje je ponovno roenje ideje da nitko ne moe gubiti kako bi netko drugi dobio.
I svatko mora dobiti, ukoliko svatko eli biti dobitnik. Ovdje se vraa razboritost. I na toj jedinoj
stijeni istine vjera u Boju vjenu razboritost moe poivati u savrenom povjerenju i savrenom
miru. Razum je zadovoljan, jer sva nerazumna vjerovanja ovdje mogu biti ispravljena. I ako je
ovo istina onda je grijeh zacijelo nemogu. To je stijena na kojoj poiva spasenje, toka prednosti
odakle Sveti Duh daje znaenje i smjernice planu u kojem ima udjela vaa posebna uloga. Jer,
ovdje je vaa posebna uloga uinjena potpunom, jer ona sudjeluje u ulozi cjeline.
13. Ne zaboravite da svako iskuenje znai samo ovo: nerazumno vjerovanje da bi vas
Boja nerazumnost mogla uiniti razumnim i dati vam ono to elite; da ili Bog ili vi morate
izgubiti zbog ludila, jer se vai ciljevi ne mogu pomiriti. Smrt zahtjeva ivot, ali ivot se ne
odrava pod svaku cijenu. Nitko ne moe patiti kako bi Volja Boja bila ispunjena. Spasenje je
Njegova Volja upravo zato jer ju vi dijelite. Ne samo za vas, ve za Sebstvo koje je Sin Boji. On
ne moe izgubiti, jer kada bi mogao, taj gubitak bi pripadao njegovom Ocu, a u Njemu nikakav
gubitak nije mogu. I to je razborito jer to je istina.

VIII. Pravda vraena ljubavi

1. Sveti Duh se moe posluiti svime to Mu dajete za vae spasenje, Ali On se ne moe
koristiti onime to vi ne elite dati, jer vam On to ne moe oduzeti bez vae volje. Jer, kada bi to
uinio, vi biste bili uvjereni kako vam je On to silom istrgnuo protiv vae volje. I tako ne biste
shvatili kako jest vaa volja da budete bez toga. Vi Mu to ne trebate dati u potpunosti voljno, jer
kada biste to mogli, ne biste trebali Njega. Meutim, Njemu je potrebno sljedee: da vam bude
drae da On to uzme nego da; vi to zadrite samo za sebe i da priznate kako ne elite znati neto
to nekome donosi gubitak. Toliko je potrebno dodati ideji da nitko ne moe izgubiti kako biste vi
dobili. I nita vie.
2. Ovdje se nalazi jedini princip potreban spasenju. Nije niti potrebno da vaa vjera u
njega bude snana, nepokolebljiva i bez napada svih vjerovanja koja mu se suprotstavljaju. Vi
nemate vrstu privrenost. Ali, upamtite da spasenje nije potrebno spaenima. Vi niste pozvani
uiniti ono to bi onaj koji je jo uvijek podijeljen protiv sebe smatrao nemoguim. Vjerujte
barem malo da u takvom stanju uma moete pronai mudrost. Ali, budite zahvalni to se od vas
trai samo malo vjere, to drugo nego tek malo vjere preostaje onima koji jo uvijek vjeruju u
grijeh? to bi oni mogli znati o Nebu i pravdi spaenih?
3. Postoji vrsta pravde u spasenju o kojoj svijet nita ne zna. Svijetu pravda i osveta
predstavljaju isto, jer grenici pravdu smatraju samo svojom kaznom, koju je moda netko drugi
pretrpio, ali joj nije izbjegao. Zakoni grijeha zahtijevaju rtvu. Malo je vano o kome se radi. Ali,
cijena mora biti smrt i potrebno ju je platiti. To nije pravda, ve nerazumnost. A ipak, kako bi se
moglo odrediti pravdu bez nerazumnosti tamo gdje ljubav znai mrnju, a smrt se smatra
pobjedom nad vjenou i bezvremenou i ivotom?
4. Vi koji ne poznajete pravdu jo uvijek moete pitati i razumjeti odgovor. Pravda sve
promatra jednako. Nije pravedno da nekome manjka jer netko drugi ima. Jer, to je osveta, bez
obzira na oblik u kojem se nalazi. Pravda ne zahtjeva rtvu, jer se svaka rtva ini kako bi se
sauvalo i zadralo grijeh. To je plaa ponuena za cijenu grijeha, ali to nije ukupna cijena.
Ostatak se uzima od drugoga, kako bi bio poloen pored vae male plae i tako okajao sve to
vi elite zadrati i ne odrei se toga. Tako ste rtva djelomino vi, dok netko drugi zauzima
znatno vei dio. I u ukupnoj cijeni, to je vei njegov dio to je manji va. A pravda je, budui
slijepa, zadovoljna time to je plaena i nije vano tko ju plaa.
5. Moe li to biti pravda? Bog o tome ne zna nita. Ali, On zna pravdu i poznaje ju dobro.
Jer On je u potpunosti pravedan prema svima. Osveta je strana Bojem Umu upravo zato jer On
poznaje pravdu. Biti pravedan znai biti poten, a ne osvetoljubiv. Potenje i osveta su nemogui,
jer se svaka od njih suprotstavlja onoj drugoj i porie da je to drugo stvarno. Nemogue je da vi
sudjelujete u pravdi Svetog Duha s umom koji uope moe zamisliti posebnost. No, kako bi On
mogao biti pravedan ako osuuje grenika za zloine koje on nije poinio, ali misli da jest? I gdje
bi tu bila pravda kad bi On zahtijevao od onih koji su opsjednuti idejom kazne da ju odloe bez
pomoi i shvate da ona nije istinita?
6. Izuzetno je teko onima koji jo uvijek vjeruju da grijeh neto znai shvatiti pravdu
Svetog Duha. Oni zacijelo vjeruju da On dijeli njihovu vlastitu smetenost i ne mogu izbjei
osvetu koja ima za posljedicu njihovo vlastito vjerovanje u pravdu. I tako se oni plae Svetog

Duha i u Njemu zapaaju gnjev Boji. Oni takoer ne mogu vjerovati da im On nee zadati
smrtni udarac munjom iupanom iz vatri Nebeskih Samom Bojom ljutitom rukom. Oni
uistinu vjeruju da je Raj pakao i uistinu se plae ljubavi. Kada im kau da nikada nisu grijeili
preplavljuje ih duboka sumnja i studen straha. Njihov svijet ovisi o stabilnosti grijeha. I oni
smatraju prijetnju onoga to Bog poznaje kao pravdu mnogo pogubnijom po njih i njihov svijet
od osvete koju oni shvaaju i ljube.
7. I tako oni gubitak grijeha smatraju prokletstvom. I klone se Svetog Duha kao da je On
glasnik iz pakla, poslan odozgo u izdajstvu i lukavtini, kako bi nad njima izvrio Boju osvetu
preruen kao izbavitelj i prijatelj. to bi On njima drugo mogao predstavljati nego avla,
odjevenog u aneoski ogrta ne bi li ih prevario. I kakav im izlaz On moe ponuditi osim vrata u
pakao koja toboe izgledaju kao ulaz u Raj?
8. No, pravda ne moe kazniti one koji trae kaznu, ve postoji Sudac Koji zna da su oni u
istini u potpunosti nevini. U pravdi On je prinuen osloboditi ih i dati im svu poast koju oni
zasluuju i koju su sebi , uskraivali, jer nisu pravedni i ne mogu shvatiti da su nevini. Grjenici
ne mogu razumjeti ljubav, jer oni smatraju da je pravda odijeljena od ljubavi i predstavlja neto
drugo. I na taj nain se ljubav smatra slabom, a osveta jakom. Jer, ljubav gubi kada ju napusti
rasuivanje i nije dovoljno snana da bi mogla spasiti od kazne. Ali, osveta bez ljubavi dobiva na
snazi, budui da je odvojena od ljubavi. Ali, to osim osvete moe pomoi i spasiti sada kad
ljubav stoji slabana sa strane, bespomonih ruku, liena pravde i ivotne snage i nemona da
spasi?
9. to Ljubav moe traiti od vas koji mislite da je sve ovo istinito? Da li bi On, u pravdi i
ljubavi, mogao povjerovati da vi u svojoj smetenosti moete mnogo dati? Od vas se ne trai da
Mu vjerujete kudikamo vie. On vam ne nudi nita vie od onoga to vidite i za to priznajete da
ne biste mogli dati sami. U Samoj Bojoj pravdi On prepoznaje sve to vi zasluujete, ali isto
tako shvaa da vi to ne moete prihvatiti za sebe. Njegova je posebna uloga pruiti vam darove
koje zasluuju nevini. I svaki dar kojeg prihvatite donosi radost Njemu, kao i vama. On zna da
Nebo postaje bogatije svakim darom kojeg vi prihvatite. I Bog se raduje kada i Njegov Sin primi
ono to pravda ispunjena ljubavlju zna da mu pripada. Jer, ljubav i pravda se ne razlikuju.
Upravo zato jer su jednake milost stoji Bogu s desne Strane i daje Sinu Bojem mo da sebi
oprosti grijehe.
10. Kako moe biti da onome koji zavrjeuje sve neto bude uskraeno? Jer, to bi bila
nepravda i uistinu nepoteno prema svoj svetosti koja se nalazi u njemu, ma koliko ju on ne
prepoznaje. Bog ne poznaje nepravdu. On ne bi dozvolio da Njegovog Sina osuuju oni koji trae
njegovu smrt i uope ne mogu vidjeti njegovu vrijednost. Kojeg iskrenog svjedoka bi oni mogli
pozvati da govori u njegovu korist? I tko bi doao proklinjati u njegovu korist, a ne protiv
njegovog ivota. Vi njemu ne biste dali nikakvu pravdu. A ipak, Bog je osigurao da se Sinu kojeg
On voli izvri pravda koja e ga zatititi od svake pristranosti koju biste mu htjeli ponuditi,
vjerujui da mu pripada osveta.
11. Kao to posebnost ne brine o tome tko plaa cijenu grijeha, sve dok je ona plaena,
tako se ni Sveti Duh ne obazire tko na kraju promatra nevinost, pod uvjetom da je ona vidljiva i
prepoznata. Jer je dovoljan samo jedan svjedok, ako gleda iskreno. Jednostavnoj pravdi nije
potrebno vie Sveti Duh pita svakoga hoe li on biti taj jedan, kako bi se pravda mogla vratiti
ljubavi i tamo biti zadovoljna. Svaka posebna uloga koju On daruje slui samo ovome: kako bi
svatko shvatio da ljubav i pravda nisu odvojene. I obje postaju jaima svojim meusobnim
ujedinjenjem. Bez ljubavi pravda je pristrana i slaba. A ljubav bez pravde je nemogua. Jer,
ljubav je pravedna i ne moe kazniti bez razloga. Kakav uzrok moe biti jamstvo napadu na

nevinog? Stoga ljubav ispravlja pogreke u pravdi, a ne u osveti. Jer, to bi bilo nepravedno prema
nevinosti.
12. Vi moete biti savreni svjedok moi ljubavi i pravde, ukoliko shvatite kako je
nemogue da Sin Boji zasluuje osvetu. Ne trebate shvaati da je to istinito, u svim okolnostima.
Isto tako ne trebate promatrati svoje iskustvo u svijetu, koje je samo sjena svega to se uistinu
zbiva u vama. Shvaanje koje je vama potrebno ne dolazi od vas, ve od vaeg Sebstva, toliko
velikog i svetog da On ne bi mogao posumnjati u Njegovu nevinost. Vaa posebna uloga je
pozvati Njega, kako bi se On mogao nasmijeiti vama iju bezgrenost On dijeli. Njegovo
shvaanje postat e vae. I tako je ispunjena posebna uloga Svetog Duha. Boji Sin je pronaao
svjedoka svojoj bezgrenosti, a ne svojim grijesima. Koliko malo vi trebate dati Svetom Duhu
kako biste mogli dobiti jednostavnu pravdu.
13. Bez nepristranosti nema pravde. Kako posebnost moe biti pravedna? Nemojte
osuivati jer vi to ne moete, a ne zato to ste i vi takoer bijedni grjenik. Kako oni koji su
posebni mogu doista shvatiti da je pravda jednaka za sve? Uzeti od jednoga da bi se dalo drugom
mora predstavljati nepravdu za obojicu, budui su oni jednaki u oima Svetog Duha. Njihov Otac
je obojici dao jednako nasljee. Onaj koji bi htio imati manje ili vie nije svjestan da on ima sve.
On ne sudi o tome to pripada nekome drugome, jer smatra da je on lien. I stoga je on zacijelo
zavidan i pokuava oduzeti onome koga osuuje. On nije nepristran i ne moe poteno vidjeti
prava drugoga, jer su njegova vlastita prava njemu zasjenjena.
14. Vi imate pravo na cijeli svemir; na savreni mir, potpuno osloboenje od svih
posljedica grijeha i na ivot vjeni, radostan i potpun u svakom pogledu, kao to je Bog odredio
za Svog svetog Sina. To je jedina pravda koju poznaje Nebo i sve to Sveti Duh donosi na zemlju.
Vaa posebna uloga ne pokazuje vam drugo nego da za vas moe prevladati savrena pravda. I vi
ste zatieni od osvete u bilo kojem obliku. Svijet zavarava, ali on ne moe zamijeniti Boju
pravdu vlastitom verzijom pravde. Jer, jedino je ljubav pravedna i moe shvatiti to pravda prua
Sinu Bojem. Neka ljubav odlui i nemojte se plaiti da ete vi, u svojem nepotenju, liiti sebe
onoga to vam je dodijelila Boja pravda.

IX. Pravda Nebeska

1. to je to drugo nego drskost smatrati da Nebeska pravda ne moe ispraviti vae male
pogreke? I to bi to moglo znaiti osim da to nisu pogreke nego grijesi, zauvijek neispravljivi,
kojima treba izai u susret s osvetom, a ne s pravdom? elite li biti osloboeni od svih posljedica
grijeha? Ne moete na to odgovoriti sve dok ne vidite to moe proizai iz tog odgovora. Jer,
odgovorite li da - to znai da ete se odrei svih vrijednosti ovoga svijeta u korist mira
Nebeskog. Vi ne elite zadrati niti jedan grijeh. Vi neete smatrati dragom niti jednu sumnju da
je to mogue, kako bi zadrali grijeh. Vi smatrate da istina sada ima veu vrijednost od svake
iluzije. I priznajete da vam istina mora biti otkrivena, jer ne znate to je to.
2. Davati s oklijevanjem znai ne dobiti poklon, jer oklijevate primiti ga. On se uva za
vas sve dok ne nestane vae oklijevanje da ga primite i vi poelite dobiti ga. Boja pravda jami
zahvalnost, a ne strah. Nita to dajete nije izgubljeno, ni za vas ni za bilo koga drugog, ve se
njeguje i uva na Nebu, gdje se uvaju sva blaga koja su dana Bojem Sinu i ponuena su
svakome tko samo prui ruku voljan da ih primi. Isto tako, blago ne postaje manjim kada ga se
udjeljuje. Svaki poklon samo poveava zalihe. Jer, Bog je pravedan. On se ne suprotstavlja

oklijevanju Svoga Sina da spasenje shvati kao Njegov poklon. A ipak, njegova pravda nee biti
zadovoljena sve dok ju ne prime svi.
3. Svakako e svaki odgovor na problem kojeg rjeava Sveti Duh uvijek biti takav da u
njemu nitko ne gubi. I to mora biti istinito, jer On ne trai rtvu ni od koga. Odgovor koji od bilo
koga zahtjeva i najmanji gubitak ne rjeava problem, ve mu samo dodaje i uveava ga, ini ga
teim za rjeavanje i jo nepravednijim. Nemogue je da Sveti Duh nepravdu smatra rjeenjem
problema. On smatra da ono to nije pravedno treba ispraviti upravo zato jer nije pravedno.
Svaka pogreka je percepcija u kojoj je barem neto pogreno procijenjeno. Tako pravda nije
dana Sinu Bojem. Ako smatramo da netko gubi, on je osuen. I njemu pripada kazna, a ne
pravda.
4. Prizor nevinosti ini kaznu nemoguom, a pravdu sigurnom. Percepcija Svetog Duha
ne prua temelje za napad. Samo gubitak bi mogao opravdati napad, a On ne moe vidjeti
nikakav gubitak. Svijet rjeava probleme na drugi nain. On rjeenjem smatra stanje u kojem se
odluuje tko pobjeuje, a tko gubi; koliko jedan uzima, a koliko gubitnik jo uvijek moe
obraniti. Meutim, taj problem i dalje ostaje nerijeen, jer samo pravda moe odrediti stanje u
kojem nema gubitnika; ni sa kim se ne postupa nepoteno, nitko nije lien i na taj nain nema
temelja za osvetu. Rjeavanje problema ne moe biti osveta, koja u najboljem sluaju moe onom
prvom, u kojem ubojstvo nije oigledno, dodati jo jedan problem.
5. Sveti Duh rjeava probleme tako da problem zavrava. On je rijeen jer se susreo s
pravdom. Dok se to ne dogodi on e se ponovno javljati, jer jo nije rijeen. Poelo da pravda
znai kako nitko ne moe izgubiti predstavlja temelj ovog teaja. Jer, uda ovise o pravdi. Ne
onakvoj kakvu vidimo oima svijeta, ve onakvoj kakvu ju poznaje Bog i kako se znanje
odraava u prizoru kojeg pokazuje Sveti Duh.
6. Nitko ne zasluuje gubitak. I ono to bi za njega bilo nepravedno, ne moe se dogoditi.
Lijeenje mora biti namijenjeno svakome, jer on ne zasluuje napad bilo koje vrste. Kakav red
moe postojati u udima, osim ako netko ne zasluuje patiti vie, a drugi manje? I je li to
pravedno prema onima koji su potpuno nevini? udo jest pravda. Ono nije poseban dar nekima,
kako bi bio uskraen drugima kao da su manje vrijedni, osueni vie od ostalih i na taj nain
odvojeni od lijeenja. Postoji li netko tko moe biti odvojen od spasenja, ako je njegova svrha
zavretak posebnosti? Gdje je pravda spasenja ako su neke greke neoprostive i jame osvetu
namjesto lijeenja i povratka mira?
7. Spasenje ne moe nastojati pomoi Bojem Sinu da bude nepoteniji nego on to eli
biti. Ukoliko su uda dar Svetog Duha, podarena posebno odabranoj, zasebnoj skupini i odvojena
od ostalih koji kao da su manje zasluni, onda je On saveznik posebnosti. to On ne moe
shvatiti, tome On ne svjedoi. I svatko ima jednako pravo na Njegov dar lijeenja, osloboenje i
mir. Ako dajete problem Svetom Duhu da ga rijei umjesto vas to znai da elite da se taj problem
rijei. Ako ga ostavite da ga rjeavate sami, bez njegove pomoi, to znai da ste odluiti kako on
treba ostati nesreen, nerijeen i trajati u moi nepravde i napada. Nitko ne moe biti nepravedan
prema vama, ukoliko vi niste prvi odluili biti nepravedni. I onda se moraju javljati problemi
kako bi vam preprijeili put i kako bi mir bio razbacan vjetrovima mrnje.
8. Ukoliko ne mislite da sva vaa braa imaju jednaka prava na uda kao i vi, vi neete
ustrajati na svojem pravu na njih, jer ste bili nepravedni onome tko ima jednaka prava. Ako
nekome elite neto uskratiti i vi ete se osjeati uskraenim. Ako nastojite nekoga liiti i vi ste
bili lieni. Nikada ne moete primiti udo, jer ga ni onaj drugi nije mogao primiti. Samo pratanje
nudi uda. I oprost mora biti pravedan prema svakome.
9. Maleni problemi koje uvate i skrivate postaju vai tajni grijesi, jer vi niste odluili
dozvoliti da ih uklone umjesto vas. I tako oni sakupljaju prainu i rastu, sve dok ne prekriju sve

to vidite i vi postajete nepoteni prema svima. Ne vjerujete da imate ikakvo pravo. I gorina vas
osuuje, s opravdanom osvetom i izgubljenom milou, kao nevrijedne pratanja. Oni kojima nije
oproteno nemaju milosti koju bi udijelili drugome. Zbog toga je vaa jedina odgovornost primiti
pratanje sebi.
10. Vi dajete udo koje primate. Svako od njih postaje ilustracijom zakona na kojem
poiva spasenje; da pravda mora biti izvrena za sve, ako bilo koga elimo izlijeiti. Nitko ne
moe izgubiti i svatko mora imati koristi. Svako udo je primjer toga to moe postii pravda
kada se nudi svima jednako. Ona se jednako prima i daje. Ona je svijest o tome da su davanje i
primanje jednaki. I, jer ne ini razliitim ono to je jednako, ona ne vidi razlike tamo gdje one ne
postoje. I tako je ona jednaka za svakoga, jer u njima ne vidi razliku. Njen poklon je sveopi i
poduava samo jednu poruku:
Ono to je Boje pripada svakome i to doista pripada njemu.

POGLAVLJE 26

PROMJENA

I. rtva Jedinstvenosti
1. U dinamici napada rtva predstavlja kljunu ideju. Ona je kljuna toka u kojoj svi
kompromisi, svi oajniki pokuaji sklapanja pogodbe i svi sukobi poprimaju tobonju ravnoteu.
Ona je simbol sredinje teme da netko mora izgubiti. Njena usredotoenost na tijelo je oigledna,
jer to je uvijek pokuaj ograniavanja gubitka. Tijelo je samo po sebi rtva; odricanje moi u ime
toga da se makar malo sauva za sebe. Vidjeti brata u drugom tijelu, odvojenog od vaeg izraz je
elje da maleni dio njega vidite, a ostalo rtvujete. Pogledajte svijet i neete vidjeti nita to bi
bilo pripojeno neemu izvan sebe. Sva prividna bia mogu prii malo blie ili otii malo dalje, ali
se ne mogu zdruiti.
2. Svijet kojeg vidite utemeljen je na rtvi jedinstvenosti. On je slika potpunog
razjedinjena i potpunog nedostatka zdruivanja. Oko svakog bia izgraen je zid naizgled toliko
vrst da se ini kao da ono to je unutra ne moe nikada izai van, a ono to je vani ne moe
nikada dosegnuti i zdruiti se s onim zakljuanim unutar zida. Svaki dio mora rtvovati onaj
drugi dio, kako bi sebe sauvao potpunim. Jer, kada bi se oni zdruili svaki od njih bi izgubio
svoj vlastiti identitet, a njihovim odvajanjem odravaju se njihova sebstva.
3. Ono malo to tijelo ograuje postaje sebstvo, sauvano rtvovanjem svega ostalog. I
sve ostalo mora izgubiti taj maleni dio i dalje ostati nepotpuno kako bi sauvalo svoj identitet
netaknutim. U takvoj percepciji sebe gubitak tijela uistinu bi predstavljao rtvu. Jer, vienje tijela
postaje znakom da je rtva ograniena i da jo uvijek ostaje neto namijenjeno samo vama. I na to
malo to vam pripada izvana su postavljene granice za sve, ba kao to one postoje na svemu to
smatrate da vam pripada. Jer, davanje i primanje su jednaki. I prihvatiti granice tijela znai
nametnuti te granice svakom bratu kojeg vidite. Jer, vi zacijelo vidite njega kao to vidite sebe.
4. Tijelo jest gubitak i moe se pretvoriti u rtvu. I dok vi svog brata smatrate tijelom,
odvojenim od vas i izdvojenim u njegovoj stanici, vi zahtijevate rtvu od njega i od sebe samog.
Moe li se traiti kakva vea rtva nego da Boji Sin smatra kako je on bez Oca? I da je njegov
Otac bez Svog Sina? A ipak, svaka rtva zahtijeva da oni budu odvojeni i lieni jedan drugog.
Sjeanje na Boga se porie kada se od nekoga trai neka rtva. Koji je to svjedok Potpunosti
Bojeg Sina kojeg moemo vidjeti u svijetu odvojenih tijela, ma koliko on svjedoio o istini? On
je u takvom svijetu nevidljiv. I uope se ne moe uti njegova pjesma o jedinstvu i ljubavi. A
ipak, njemu je dano uiniti da se svijet povue pred njegovom pjesmom, a njegov pogled da
zamijeni tjelesne oi.
5. Oni koji bi htjeli vidjeti svjedoke istine umjesto iluzije jednostavno trebaju zatraiti da
vide svrhu svijeta koja mu daje smisao i znaenje. Bez vae posebne uloge ovaj svijet za vas
nema znaenja. Meutim, on moe postati riznica jednako bogata i neograniena kao to je samo
Nebo. Ovdje ne prolazi niti jedan tren u kojem se ne moe vidjeti svetost vaeg brata, kako bi

dodala bezgraninu zalihu svakom i najmanjem komadiu i siunoj mrvici sree koju vi
dodjeljujete sebi.
6. Vi moete izgubiti iz vida jedinstvenost, ali ne moete uiniti rtvu od njene stvarnosti.
Isto tako, ne moete izgubiti ono to biste htjeli rtvovati, niti odvratiti Svetog Duha od Njegovog
zadatka da vam pokae kako to nije izgubljeno. Posluajte, stoga, pjesmu koju vam pjeva va brat
i dopustite da se svijet povue i primite poinak kojeg poklanja njegov svjedok u korist mira. Ali
nemojte ga osuivati, jer neete uti pjesmu svoga osloboenja niti vidjeti ono emu on treba
svjedoiti, kako biste vi to mogli vidjeti i radovati se sa njim. Nemojte njegovu svetost uiniti
rtvom svog vjerovanja u grijeh. Vi rtvujete svoju nevinost sa njegovom i umirete svaki puta
kada u njemu vidite grijeh koji zasluuje smrt.
7. Meutim, moete biti ponovno roeni i ponovno dobiti ivot u svakom trenutku.
Njegova svetost daje ivot vama, koji ne moete umrijeti jer je njegova bezgrenost poznata
Bogu; i vi ju ne moete rtvovati kao to ne moe niti svjetlost u vama biti izbrisana jer ju on ne
vidi. Vi koji biste htjeli od ivota nainiti rtvu i uiniti da vae oi i ui svjedoe o smrti Boga i
Njegovog svetog Sina, nemojte misliti da imate mo uiniti od Njih ono to Bog nije htio da Oni
postanu. Boji Sin na Nebu nije zatoen u tijelu, niti je rtvovan u osamljenosti grijehu. I, kakav
je na Nebu, takav on mora biti vjeno i svugdje. On je zauvijek jednak. Ponovno roen svakog
trenutka, nedirnut vremenom i daleko izvan dosega bilo kakve rtve ivota i smrti. Jer, ni jednu
od njih on nije uinio i samo jedno od njih mu je dao Onaj Koji zna da Njegovi darovi nikada ne
mogu pretrpjeti rtvu niti gubitak.
8. Boja pravda poiva blago na Njegovom Sinu i uva ga od svake nepravde koju bi mu
ovaj svijet htio nametnuti. Je li mogue da vi njegove grijehe pretvorite u stvarnost i rtvujete
Volju njegovog Oca za njega? Nemojte ga osuditi gledajui ga u trulom zatvoru u kojem on vidi
samog sebe. Vaa je posebna uloga osigurati da vrata budu otvorena, kako bi on mogao izii, ne
bi li vas obasjao i vratio vam dar slobode, primajui ga od vas. Koja je posebna uloga Svetog
Duha nego osloboditi svetog Sina Bojeg od zatoenitva kojeg je nainio kako bi sebe sauvao
od pravde? Moe li vaa uloga predstavljati zadatak odvojen i izdvojen iz Njegovog Vlastitog?

II. Vie oblika; jedan ispravak

1. Nije teko shvatiti razloge zbog kojih vi ne traite Svetog Duha da umjesto vas rijei
sve probleme. Njemu nije neke probleme tee rijeiti od drugih. Svaki problem je za Njega
jednak, jer se svaki rjeava upravo na isti nain i istim pristupom. Aspekti koje je potrebno rijeiti
ne mijenjaju se bez obzira na oblik problema. Problem se moe pojaviti u mnogo oblika i bit e
tako sve dok problem postoji. Nema nikakve svrhe pokuati ga rijeiti na poseban nain. On e se
pojaviti ponovno i opet e se javiti i jo jednom, sve dok ne bude rijeen jednom za svagda i vie
se nee pojavljivati ni u kojem obliku. I tek tada ete biti slobodni od njega.
2. Sveti Duh vam nudi osloboenje od svakog problema kojeg mislite da imate. Oni su za
Njega jednaki, jer svaki od njih, bez obzira na oblik kojeg naizgled ima, predstavlja zahtjev da
netko pretrpi gubitak i rtvuje se kako biste vi mogli dobiti. I kada se situacija rijei tako da nitko
ne gubi, problem nestaje, jer on je bio pogreka u percepciji koja je sada ispravljena. Njemu nije
tee jednu pogreku promijeniti u istinu negoli drugu. Jer, postoji samo jedna pogreka;
cjelokupna ideja da je gubitak mogu i da njegova posljedica moe biti neiji dobitak. Kada bi to
bila istina onda bi Bog bio nepravedan; grijeh bi bio mogu, napad bi bio opravdan, a osveta
pravedna.

3. Za tu jednu pogreku, u bilo kojem obliku, postoji samo jedan ispravak. Ne postoji
gubitak; misliti da postoji znai pogreku. Vi nemate problema iako mislite da imate. A ipak ne
biste tako mislili kada biste ih vidjeli kako nestaju jedan po jedan, bez obzira na veliinu,
sloenost, prostor i vrijeme ili bilo koje svojstvo kojeg vi zapaate, a koje svakog od njih ini
drugaijim od ostalih. Nemojte misliti da granice koje postavljate na ono to vidite mogu
ograniiti Boga na bilo koji nain.
4. udo pravde moe ispraviti svaku pogreku. Svaki problem jest pogreka. Ona ini
nepravdu Sinu Bojem i stoga nije istinita. Sveti Duh ne odreuje vrijednost kao veliku ili malu,
veu ili manju. One za Njega nemaju svojstava. One su pogreke zbog kojih pati Sin Boji, ali
bez potrebe. I tako On oduzima trnje i avle. On ne zastaje kako bi prosudio je li nepravda velika
ili malena. On vri samo jednu procjenu; da je zacijelo nepravedno povrijediti Bojeg Sina i stoga
to nije tako.
5. Vi koji smatrate sigurnim dati na ispravljanje samo neke pogreke dok ostale uvate za
sebe, upamtite ovo: Pravda je potpuna. Ne postoji neto poput djelomine pravde. Ako je Sin
Boji kriv, onda je osuen i ne zasluuje milost od Boga pravde. Ali, nemojte traiti od Boga da
ga kazni, Jer ste vi taj koji ga smatra krivim i htjeli biste da on umre. Bog vam nudi sredstva da
vidite njegovu nevinost. Da li bi bilo poteno kazniti ga, jer vi ne elite vidjeti ono to tamo
moete vidjeti? Svaki puta kada ostavite problem da bi ga sami rijeili ili procjenjujete da se radi
o problemu koji nema rjeenja, vi ga uveavate i vie nema nade u izljeenje. Vi poriete da udo
pravde moe biti poteno.
6. Ako je Bog pravedan, onda ne mogu postojati problemi koje pravda ne bi mogla rijeiti.
Ali, vi vjerujete kako su neke nepravde potene i dobre te je potrebno da ih sami sauvate.
Upravo te probleme vi smatrate velikima i nerjeivima. Jer, postoje oni kojima elite da pretrpe
gubitak i ne postoji nitko koga biste eljeli u potpunosti sauvati od rtve. Razmotrite jo jednom
svoju posebnu ulogu. Ona vam je dana kako biste u njemu vidjeli njegovu savrenu bezgrenost. I
vi od njega neete traiti rtvu, jer ne biste mogli poeljeti da on pretrpi gubitak. udo pravde
kojeg vi potiete poivat e u vama jednako sigurno kao i u njemu. Isto tako, ni Sveti Duh nee
biti zadovoljan sve dok ga ne prime svi. Jer, ono to vi dajete Njemu pripada svima i vaim
davanjem On moe osigurati da ga svatko primi jednako.
7. Pomislite stoga, koliko e silno biti vae osloboenje kada budete voljni primiti
ispravak svih svojih problema. Vi neete sauvati niti jedan, jer neete poeljeti patnju ni u kojem
obliku. I vidjet ete kako se svaka i najmanja bol rjeava pred blagim pogledom Svetog Duha.
Jer, svi oni uistinu jesu maleni u Njegovim oima i ne vrijede vie od tek laganog uzdaha prije
negoli nestanu, kako bi bili zauvijek razvrgnuti i nezapameni. Ono to se nekada inilo
posebnim problemom, pogrekom kojoj nema lijeka ili neizljeivom patnjom, pretvoreno je u
sveopi blagoslov. rtva je nestala. I na njenom mjestu moemo se prisjetiti Ljubavi Boje, koja
e, svojim sjajem otjerati svako sjeanje na rtvu i gubitak.
8. Boga se ne moete sjetiti sve dok pravdu ne budete voljeli umjesto da je se plaite. On
ne moe biti nepravedan prema nekomu ili neemu, jer On zna da sve to jest pripada Njemu i
zauvijek e biti onakvo kakvim ga je On stvorio. Sve to On ljubi mora samo biti bezgreno i s
onu stranu napada. Vaa posebna uloga irom otvara vrata iza kojih se nalazi sjeanje na Njegovu
Ljubav, savreno netaknuto i neokaljano. Sve to trebate uiniti jest samo poeljeti da dobijete
Raj umjesto pakla i svaki zasun i prepreka koja uva vrata naizgled sigurno zakljuanim
jednostavno e otpasti i nestati. Jer, nije Volja vaeg Oca da vi dajete ili primate manje nego je On
dao, kada vas je stvorio u savrenoj ljubavi.

III. Granica
1. Sloenost nije od Boga. Kako bi mogla biti, kada je sve to On poznaje jedinstveno?
On poznaje samo jedno stvaranje, jednu stvarnost, jednu istinu i samo jednog Sina. Nita nije u
sukobu s jedinstvenou. Kako bi onda mogla postojati sloenost u Njemu? U emu treba
odluivati? Jer, upravo sukob ini odabir moguim. Istina je jednostavna; ona je jedna i nema
suprotnosti. I kako bi u njenu jednostavnu prisutnost mogao ui razdor i unijeti sloenost tamo
gdje postoji Jedinstvenost? Istina ne donosi odluke, jer ne postoji nita izmeu ega treba
odluivati. Samo kada bi tako neto postojalo odabir bi predstavljao potreban korak u
napredovanju prema jedinstvenosti. Ono to jest sve ne ostavlja prostora za bilo to drugo. A ipak
se ta veliina nalazi izvan djelokruga ovog plana. Isto tako nije potrebno da se opirno bavimo
neime to se ne moe odmah shvatiti.
2. Postoji granica misli koja stoji izmeu ovog svijeta i Neba. To nije mjesto i kada ju
dosegnete ona je odvojena od vremena. To je sastajalite gdje se spajaju misli; gdje se sastaju
suprotstavljene vrijednosti i sve iluzije se odlau pored istine, gdje se sve one procjenjuju kao
neistinite. Ta granica se nalazi upravo iza vrata Nebeskih. Tu se svaka misao proiava i u
potpunosti pojednostavljuje. Ovdje se porie grijeh, a umjesto njega se prima sve to jest.
3. Ovo je zavretak puta. Mi ga odreujemo kao stvarni svijet. A ipak, ovdje postoji
proturjenost, zbog toga to rijei podrazumijevaju ogranienu stvarnost, djelominu istinu, dio
svemira koji je postao istinom. To je zato to znanje ne napada percepciju. Oni se spajaju i samo
jedna od njih nastavlja dalje pored vrata iza kojih se nalazi Jedinstvenost. Spasenje je granica na
kojoj mjesto i vrijeme i odabir jo uvijek imaju znaenje, a ipak se moe vidjeti kako su one
privremene i van prostora i kako je svaki odabir ve uinjen.
4. Nita u to vjeruje Sin Boji ne moe biti uniteno. Ali, ono to za njega predstavlja
istinu mora biti dovedeno do posljednje usporedbe koju e on ikada uiniti; posljednje procjene
koja e biti mogua, posljednje prosudbe ovog svijeta. To je prosudba istine za iluzijom, znanja
za percepcijom: Ona nema znaenja i ne postoji. Ovo nije vaa odluka. To je samo jednostavna
izjava o jednostavnoj injenici. Ali, u ovom svijetu ne postoje jednostavne injenice jer ostaje
nerazjanjeno to je jednako, a to razliito. Upravo je ta razlika jedina temeljna stvar odabira. I u
tome je razlika izmeu svjetova. U ovom svijetu odabir je postao nemogu. U stvarnom svijetu je
odabir pojednostavljen.
5. Spasenje prestaje upravo pred Nebom jer je ono potrebno jedino percepciji. Nebo
nikada nije bilo izgubljeno i stoga ne moe biti spaeno. Meutim, tko moe odabrati izmeu
elje za Nebom i elje za paklom ukoliko ne priznaje da one nisu jednake? Ova razlika je cilj
uenja kojeg je odredio ovaj teaj. On nee ii dalje od tog cilja. Njegova jedina svrha je,
poduiti to je jednako, a to razliito, ostavljajui prostora da se donese jedina odluka koju je
mogue donijeti.
6. Ne postoji temelj odluke u ovom sloenom i previe kompliciranom svijetu. Jer, nitko
ne shvaa to je jednako i ini se da bira ono gdje mogunost izbora ustvari ne postoji. Stvarni
svijet je ostvareno podruje odabira, ne u posljedici, ve u percepciji mogunosti izbora.
Postojanje izbora je iluzija. Meutim, u ovom se nalazi ponitavanje svake iluzije, ne izuzimajui
i ovu.
7. Nije li ovo nalik vaoj posebnoj ulozi, u kojoj se odvajanje ponitava promjenom svrhe
u onome to je nekada bila posebnost, a sada je sjedinjenje? Sve iluzije su ustvari samo jedna. I u
prepoznavanju da je tako nalazi se sposobnost odricanja od svih pokuaja biranja medu njima i
nastojanja da ih se uini drugaijim. Kako je jednostavno izabrati izmeu dvije stvari koje su tako

oigledno razliite. Ovdje ne postoji sukob. Nikakva rtva nije mogua u odstupanju od iluzije
koju prepoznajemo kao takvu. Tamo gdje je svaka stvarnost nestala iz onoga to nikada nije bilo
istinito, moe li biti teko odrei je se i odabrati ono to zacijelo jest istinito?

IV. Tamo gdje je nestao grijeh

1. Pratanje je ekvivalent Nebeskoj pravdi u ovom svijetu. On prevodi svijet grijeha u
jednostavan svijet, gdje se pravda moe odraavati s onu stranu vrata iza kojih se nalazi potpuni
nedostatak granica. U beskrajnoj ljubavi niemu nije potrebno pratanje. I ono to je milosre u
svijetu ustupa mjesto jednostavnoj pravdi pored vrata koja se otvaraju u Nebo. Ne prata nitko
tko prije nije vjerovao u grijeh i tko jo uvijek vjeruje da mu jo mnogo toga treba oprostiti.
Pratanje na taj nain postaje sredstvo pomou kojeg on ui kako nije uinio nita to bi trebalo
oprostiti. Pratanje uvijek poiva na onome koji ga daje, sve dok on sam ne shvati kako mu ono
vie nije potrebno. I tako se on vraa svojoj stvarnoj ulozi stvaranja koju mu ponovno daje
njegovo pratanje.
2. Pratanje pretvara svijet grijeha u svijet slave kojeg je divno vidjeti. Svaki cvijet blista
u svjetlosti i svaka ptica pjeva o radosti Nebeskoj. Tamo nema tuge i ne postoji rastanak, jer je
sve u potpunosti oproteno. I ono to je bilo oproteno mora se zdruiti, jer izmeu toga vie ne
postoji nita to bi ih i dalje dralo odvojene. Bezgreni moraju shvatiti da su oni jedno, jer
izmeu njih ne stoji nita to bi odguravalo onog drugog. U prostoru kojeg je grijeh ostavio
praznim oni se zdruuju u jedno, radosno prepoznajui kako ono to je dio njih nije odvojeno niti
zasebno.
3. Sveto mjesto na kojem vi stojite je prostor kojeg je napustio grijeh. I ovdje vidite kako
se lice Kristovo pojavljuje na njegovom mjestu. Tko bi mogao pogledati lice Kristovo i ne
prisjetiti se Njegovog Oca kakav On doista jest? Tko bi se mogao plaiti ljubavi i stajati na tlu na
kojem je grijeh oslobodio prostor na kojem e se Nebeski oltar izdii visoko iznad svijeta i
dosegnuti daleko van svemira kako bi dotaknuo Srce cjelokupnog stvaranja? to je drugo Nebo
nego pjesma zahvalnosti i ljubavi i hvale koju sve to je stvoreno pjeva Izvoru svog stvaranja?
Najsvetiji od oltara je postavljen tamo gdje se nekada vjerovalo da boravi grijeh. I ovdje uistinu
dolazi sva svjetlost Nebeska, kako bi bila ponovno upaljena i poveana u radosti. Jer, ovdje se
njima vraa ono to je bilo izgubljeno i cjelokupni njihov sjaj ponovno je postao potpun.
4. Pratanje ne donosi mala uda kako bi ih poloilo pred vrata Nebeska. Ovdje Sam Sin
Boji dolazi kako bi primio svaki poklon koji ga donosi blie njegovom domu. Niti jedan nije
izgubljen, niti jedan se ne njeguje vie od ostalih. Svaki od njih podsjea ga na Ljubav njegovog
Oca, jednako kao i svi drugi. I svaki od njih ga poduava kako on najvie ljubi ono ega se
plaio. to bi drugo nego udo moglo promijeniti njegovo miljenje, kako bi mogao shvatiti da se
ljubavi ne moe plaiti? Osim toga, kakvo drugo udo i postoji? I to bi drugo trebalo postojati, a
to bi uinilo da prostor meu vama nestane?
5. Tamo gdje se nekada mogao vidjeti grijeh pojavit e se svijet koji e postati oltarom
istine i vi ete se tamo pridruiti svjetlima Nebeskim i pjevati njihovu pjesmu zahvalnosti i hvale.
I kako oni dolaze vama da hi postali potpuni, tako ete vi poi sa njima. Jer, nitko ne moe uti
pjesmu Nebesku i ostati bez glasa koji e toj pjesmi dodati snagu i uiniti ju jo slaom. I svatko
se pridruuje pjevanju pri oltaru podignutom na malenom mjestu kojeg je grijeh proglasio
svojim. I ono to je nekada bilo maleno sada je naglo poraslo u veliini pjesme u kojoj se svemir
udruio u jedan jedini glas.

6. Taj maleni komadi grijeha koji se nalazi izmeu vas i vaeg brata jo uvijek zadrava
radosno otvaranje Nebeskih vrata. Kako je malena prepreka koja vam uskrauje bogatstvo
Nebesko. A kako e velika biti radost na Nebu kada se pridruite monom zboru Ljubavi Boje!

V. Malena prepreka
1. Malena prepreka moe se uistinu uiniti velikom onima koji ne shvaaju da su sva uda
jednaka. Meutim, ovaj teaj je namijenjen poduavanju toga. To je jedina njegova svrha, jer je
to jedino to treba nauiti. I vi to moete nauiti na razliite naine. Svakovrsno uenje
predstavlja pomo ili prepreku do vrata Nebeskih. Izmeu toga nita drugo nije mogue. Postoje
samo dva uitelja i oni pokazuju u razliitim pravcima. I vi ete ii putem kojim vas vodi uitelj
kojeg ste odabrali. Postoje samo dva pravca kojima moete krenuti, dok postoji vrijeme, a odabir
ima znaenje. Jer, nikada nee biti nainjena neka druga cesta osim one koja vodi u Nebo. Vi
samo birate hoete li ii prema Nebu ili u nitavilo. Ne postoji nita drugo to biste mogli
odabrati.
2. Nikada nita nije izgubljeno osim vremena, koje je na kraju beznaajno. Jer, ono je
samo mala prepreka vjenosti, prilino beznaajna istinskom Uitelju svijeta. Meutim, budui
da vi u njega vjerujete, zato biste ga gubili kreui se prema nitavilu, kada se ono moe
iskoristiti za dosezanje visokog cilja kakav samo uenje moe postii? Nemojte misliti da je put
do Nebeskih vrata teak. Nita to poduzimate s odreenom svrhom, snanom odlukom i
radosnim povjerenjem, drei ruku svoga brata i koraajui u ritmu Nebeske pjesme, uope nije
teko uiniti. Ali, uistinu je teko odlutati sam i nevoljan cestom koja vodi prema nitavilu i koja
nema svrhe.
3. Bog je dao Svog uitelja kako bi zamijenio onog kojeg ste vi nainili, a ne da bi se sa
njime sukobio. I ono to On eli zamijeniti jest zamijenjeno. Vrijeme je trajalo samo trenutak u
vaem umu, bez ikakvog djelovanja na vjenost. I tako je cjelokupno vrijeme prolo i sve je
tono onako kako je bilo prije nego je nastao put u nitavilo. U malenom otkucaju vremena u
kojem je nainjena prva pogreka i sve ostale pogreke u toj jednoj, bio je takoer sadran i
Ispravak te pogreke i svih ostalih koje su stigle s tom prvom. I u tom kratkom trenutku vrijeme
je nestalo, jer to je bilo sve to je ono ikada predstavljalo. Ono na to je Bog odgovorio,
odgovoreno je i nestalo je.
4. Vas koji jo uvijek vjerujete da ivite u vremenu i ne znate da je onu nestalo, Sveti Duh
jo uvijek vodi kroz neizmjerno malen i besmislen labirint kojeg jo uvijek promatrate u vremenu
iako je ono davno nestalo. Vi mislite da ivite u onome to je prolo. Sve to pogledate vi ste
vidjeli samo na trenutak, davno prije, prije nego je njegova nestvarnost ustupila mjesto istini. U
vaem umu nije preostala niti jedna neodgovorena iluzija. Toliko davno prije je nesigurnost
pretvorena u sigurnost da je uistinu teko zadrati ju u svom srcu, kao da se jo uvijek nalazi pred
vama.
5. Maleni trenutak kojeg biste eljeli sauvati i uiniti vjenim protekao je na Nebu
prebrzo, a da bi itko primijetio njegov dolazak. Ono to je nestalo previe brzo, a da bi utjecalo na
jednostavno znanje o Sinu Bojem teko da jo uvijek tamo postoji, kako biste ga odabrali da
bude va uitelj. Taj svijet se samo naizgled pojavio samo u prolosti, drevnoj prolosti,
prekratkoj, a da bi u njoj nastao svijet kao odgovor na stvaranje. Tako davno i tako kratko da niti
jedna nota u Nebeskog pjesmi nije bila isputena. Meutim, u svakom nepomirljivom djelu ili
misli, u svakoj procjeni i u svakom vjerovanju u grijeh, taj jedan trenutak se ponovno poziva, kao

da bi mogao ponovno nastati u vremenu. Vi pred svojim oima zadravate drevno sjeanje. A
onaj koji ivi samo u sjeanjima nije svjestan gdje on jest.
6. Pratanje je veliko oslobaanje od vremena. To je klju uenja da je prolost zavrena.
Ludilo vie ne progovara. Ne postoji neki drugi uitelj niti neki drugi nain. Jer, ono to je bilo
poniteno vie ne postoji. I tko moe stajati na dalekoj obali i sanjati kako se nalazi s druge strane
oceana, u prostoru i vremenu koje je odavno prolo? Koliko taj san moe biti stvarna prepreka
mjestu gdje se on doista nalazi? Jer, ovo je injenica i ne mijenja se bez obzira na njegove snove.
No, on ipak moe zamiljati da se nalazi negdje drugdje i u nekom drugom vremenu. U krajnosti,
on moe sebe zavaravati kako je to istina i prijei iz pukog zamiljanja u vjerovanje i u ludilo
prilino uvjeren da uistinu jest tamo gdje bi vie volio biti.
7. Je li to prepreka mjestu na kojem on stoji? Da li je neka jeka iz prolosti koju on moe
uti injenica u onome to on moe uti tamo gdje se sada nalazi? I kako mogu njegove vlastite
iluzije o vremenu i prostoru utjecati na promjenu na mjestu gdje on doista jest?
8. Neoproten je glas koji poziva iz prolosti koja je zauvijek nestala. I sve to ukazuje na
to da je on stvaran samo je elja da se ono to je nestalo ponovno moe uiniti stvarnim i vidjeti
ovdje i sada, umjesto onoga to uistinu jest ovdje i sada. Postoji li prepreka istini da je prolost
nestala i ne moe vam se vratiti? Zar vi elite zadrati taj strani trenutak, kada se inilo da je
Nebo nestalo, a Boga ste se plaili i uinili ga simbolom svoje mrnje?
9. Zaboravite vrijeme strave koje je ve tako davno ispravljeno i popravljeno. Moe li se
grijeh oduprijeti Volji Bojoj? Da li ovisi o vama da vidite prolost i stavljate ju u sadanjost? Vi
se ne moete vratiti. I sve to pokazuje put u pravcu prolosti samo vas alje na misiju ije
postignue moe jedino biti nestvarno. Takva je pravda iji je dolazak k vama osigurao va Otac
Koji Ljubi svakoga. I On vas je zatitio od vlastitog nepotenja prema sebi. Vi se ne moete
izgubiti jer nema drugog puta osim Njegovog i vi ne moete poi nigdje drugdje osim ka Njemu.
10. Da li bi Bog dopustio Svome Sinu da se izgubi na cesti dugo nakon to je nestalo
sjeanje na vrijeme? Ovaj teaj e vas nauiti samo onome to je sada. Straan trenutak u dalekoj
prolosti, koji je sada savreno ispravljen, vie nije bitan niti vrijedan. Pustite da ono to je davno
pokopano bude u miru zaboravljeno. Uskrsnue je stiglo i zauzelo njegovo mjesto. I sada ste vi
dio uskrsnua, a ne smrti. Nikakve prole iluzije nemaju mo zadrati vas na mjestu smrti, u
grobu u koji je Boji Sin uao na trenutak, kako bi se istog trena vratio u savrenu Ljubav svoga
Oca. I kako on moe biti zadran lancima koji su davno uklonjeni i nestali su iz njegovog uma?
11. Sin kojeg je Bog stvorio slobodan je onako kako ga je Bog stvorio. On je bio ponovno
roen onog trenutka kada je odluio umrijeti umjesto ivjeti. Zar mu neete sada oprostiti jer je
pogrijeio u prolosti, ega se Bog ne sjea i to vie ne postoji? Vi se sada pomiete izmeu
prolosti i sadanjosti. Ponekad se prolost doima stvarnom, kao da jest sadanjost. uju se
glasovi iz prolosti, a zatim se propitkuju. Vi ste slini onome koji jo uvijek halucinira, ali mu
manjka uvjerenje u ono to vidi. Ovo je granica izmeu svjetova, most izmeu prolosti i
sadanjosti. Ovdje se i dalje nalazi sjena prolosti, ali se ipak maglovito prepoznaje sadanja
svjetlost. Kada ju jednom vidimo, ta se svjetlost ne moe zaboraviti. Ona vas mora povui iz
prolosti u sadanjost, u kojoj se vi uistinu nalazite.
12. Glasovi sjene ne mijenjaju zakone vremena niti vjenosti. Oni dolaze od onoga to je
prolo i nestalo i ne zaklanjaju istinsko postojanje ovoga to je ovdje i sada. Stvarni svijet
predstavlja drugi dio halucinacije da su vrijeme i smrt stvarni i da imaju postojanje koje se moe
vidjeti. Ova strana iluzija bila je poreknuta u onoliko malo vremena koliko je trebalo Bogu da
ponudi Svoj Odgovor na iluziju za svako vrijeme i svaku okolnost. I onda se to vie nije moglo
iskusiti kao neto to tamo postoji.

13. Svakog dana i svake minute u svakome danu i svakog trenutka postojeeg u svakoj
minuti, vi samo ponovno oivljavate onaj jedan trenutak kada je vrijeme strave zauzelo mjesta
ljubavi. I tako vi svakoga dana umirete kako biste ponovno ivjeli, sve dok ne prijeete ponor
izmeu prolosti i sadanjosti koji uope i nije ponor. Takav je svaki ivot; prividno razdoblje
izmeu roenja i smrti pa ponovno natrag u ivot, ponavljanje trenutka koji je davno nestao i ne
moe se ponovno oivjeti. I cjelokupno vrijeme predstavlja samo ludo vjerovanje da ono to je
zavrilo Jo uvijek postoji ovdje i sada.
14. Zaboravite prolost i pustite ju, jer ona je uistinu nestala. Vi vie ne stojite na tlu koje
se nalazi izmeu svjetova. Vi ste otili dalje i dosegli ste svijet koji poiva pred vratima
Nebeskim. Ne postoji prepreka Volji Bojoj, niti bilo kakva potreba za ponavljanjem putovanja
koje je odavno zavrilo. Pogledajte njeno svog brata i gledajte svijet u kojem je percepcija vae
mrnje pretvorena u svijet ljubavi.

VI. Imenovani prijatelj

1. Sve to u ovom svijetu smatrate dobrim i vrijednim da za tim udite, sve vas to moe
povrijediti i to e i uiniti. Ne zato jer bi to imalo mo povrijediti vas, ve samo zato jer ste vi
porekli da je to samo iluzija i to ste uinili stvarnim. I to je za vas stvarno. To nije nita. I kroz
pretpostavljenu stvarnost toga uao je itav svijet bolesnih iluzija. Svako vjerovanje u grijeh, u
mo napada, u povredu i nepravdu, u rtvu i smrt, stiglo je do vas. Jer, nitko ne moe uiniti
stvarnom jednu iluziju, a ipak izbjei ostalima. Jer, tko moe odluiti zadrati one koje mu se
dopadaju i pronai sigurnost koju moe pruiti samo istina? Tko moe vjerovati da su sve iluzije
jednake i tvrditi da je jedna meu njima najbolja?
2. Nemojte voditi ivot u samoi, u kojoj vam je jedini prijatelj samo jedna iluzija. To
prijateljstvo nije vrijedno Bojeg Sina, niti je to prijateljstvo kojim bi on mogao i dalje biti
zadovoljan. Meutim, Bog mu je dao boljeg Prijatelja, u Kojem se nalazi sva mo na zemlji i na
Nebu. Ona jedna iluzija koju smatrate prijateljem zasjenjuje Njegovu milost i uzvienost pred
vama i zadrava Njegovo prijateljstvo i pratanje od vaeg zagrljaja dobrodolice. Bez Njega vi
nemate prijatelja. Nemojte traiti drugog prijatelja da zauzme Njegovo mjesto. Ne postoji drugi
prijatelj. Ono to je Bog imenovao za to nema zamjene jer, kakva bi iluzija mogla zamijeniti
istinu?
3. Onaj koji ivi meu sjenama uistinu je sam, a osamljenost nije Volja Boja. Biste li
dozvolili jednoj sjeni da zauzme prijestolje koje je Bog odredio za vaeg Prijatelja, kada biste
samo shvatili da je njegova praznina i vae prijestolje ostavila praznim i nezauzetim? Nemojte
stvarati iluziju prijatelja, jer ako to budete inili, ona samo moe zauzeti mjesto Onog Koga je
Bog nazvao vaim Prijateljem. A upravo je On va jedini Prijatelj u istini. On vam donosi darove
koji nisu od ovoga svijeta i samo se On Kojem su oni bili darovani moe pobrinuti da ih vi
primite. On e ih staviti na vae prijestolje, kada vi nainite mjesta za Njega na Njegovom.

VII. Zakoni lijeenja

1. Ovo je teaj o udima. Prije nego li postignete svrhu ovog teaja kao takvog, potrebno
je shvatiti zakone lijeenja. Pogledajmo ponovno principe koje smo prekrili i uredili ih na nain

koji ukratko prikazuje sve to se mora dogoditi kako bi lijeenje bilo mogue. Jer, kada ono
jednom postane mogue ono e se zacijelo dogoditi.
2. Svaka bolest dolazi od odvajanja. Kada se odvajanje porekne, ona nestaje. Jer, ona
nestaje onog trena kada ideja koja ga je donijela postane izlijeena i kada ju zamijeni zdrav
razum. Bolest i grijeh se smatraju posljedicom i uzrokom, u odnosu koji se skriva od svjesnosti
kako bi bio paljivo sauvan od svjetlosti razuma.
3. Krivnja trai kaznu i njenom zahtjevu je udovoljeno. Ne u istini, ve u svijetu sjena i
iluzija izgraenom na grijehu. Sin Boji je shvatio to bi elio vidjeti jer percepcija predstavlja
ispunjenu elju. Percepcija se mijenja, nastala kako bi zamijenila nepromjenjivo znanje. A ipak je
istina nepromjenjiva. Nju se ne moe opaziti, ve samo znati. Ono to se opaa ima mnoge
oblike, ali niti jedan od njih nema znaenja. Kada ju se promijeni u istinu, njena besmislenost
postaje prilino oiglednom. Odvojena od istine, ona naizgled ima znaenje i ini se stvarnim.
4. Zakoni opaanja su suprotni istini, a ono to je istina o znanju nije istina ni o emu to
je od njega odvojeno. No, Bog je dao odgovor svijetu bolesti koji je primjenjiv na sve njegove
oblike. Boji odgovor je vjean iako on djeluje u vremenu, gdje je potreban. No, budui da dolazi
od Boga, zakoni vremena nemaju utjecaja na njegovo djelovanje. On se nalazi u ovom svijetu, ali
ne predstavlja dio njega. Jer, on je stvaran i boravi tamo gdje mora biti cjelokupna stvarnost.
Ideje ne naputaju svoj izvor i njihove posljedice su samo prividno odvojene od njih. Ideje su od
uma. Ono to je projicira na van i umu se ini izvanjskim, uope se ne nalazi vani ve je
posljedica onoga to se nalazi unutra i nije napustilo svoj izvor.
5. Boji odgovor se nalazi tamo gdje se zacijelo nalazi vjerovanje u grijeh, jer samo tamo
njegove posljedice mogu biti u potpunosti ispravljene i bez uzroka. Zakoni percepcije moraju biti
preokrenuti jer oni jesu obrat zakona istine. Zakoni istine e zauvijek biti istiniti i ne mogu biti
preokrenuti; meutim, moemo ih smatrati okrenutima naopake. I to mora biti ispravljeno tamo
gdje se nalazi iluzija obrata.
6. Nemogue je da jedna iluzija bude manje podlona istini negoli su to ostale. Ali je
mogue da se nekima pridaje vea vrijednost i manje se voljno nude istini radi lijeenja i pomoi.
Niti jedna iluzija u sebi nema nimalo istine. Meutim, ini se da su neke istinitije od ostalih iako
to oigledno nema nikakvog smisla. Jedino to hijerarhija iluzija moe pokazati jest osobita
sklonost, a ne stvarnost. Kakvu vanost ima sklonost u odnosu na istinu? Iluzije su iluzije i lane
su. Vaa osobna sklonost im ne daje stvarnost. Niti jedna od njih nije istinita ni na koji nain i sve
one moraju jednako lako uzmaknuti pred onim to je Bog ponudio kao odgovor na sve njih.
Boja Volja je Jedno. I svaka elja koja se toboe suprotstavlja Njegovoj Volji nema temelja u
istini.
7. Grijeh nije pogreka jer ona odlazi dalje od ispravljanja sve do nemogunosti.
Meutim, vjerovanje da je grijeh stvaran uinilo je da se neke pogreke smatraju zauvijek izvan
nade u izljeenje i trajnim temeljem pakla. Kada bi bilo tako, zar se Nebu ne bi suprotstavljala
njegova vlastita suprotnost, jednako stvarna kao to je ono. Onda bi Boja volja bila podijeljena u
dva dijela i cjelokupno stvaranje bilo bi izloeno zakonima dviju suprotstavljenih sila, dok Bog
ne bi postao nestrpljiv, podijelio svijet i izvrio napad na Sebe. Tako bi On izgubio Razum,
proglaavajui kako Mu je grijeh oduzeo Njegovu stvarnost i Njegovu Ljubav konano natjerao
na osvetu. Takva nerazumna slika moe oekivati nerazumnu obranu, ali ne odreuje da ta slika
mora biti istinita.
8. Nita ne moe dati znaenje tamo gdje znaenja nema. Istini nije potrebna obrana kako
bi ju uinila istinitom. Iluzije nemaju svjedoka niti posljedica. Onaj tko ih promatra nije drugo
nego obmanut. Pratanje je ovdje jedina uloga i slui kako bi donijelo radost koju ovaj svijet
porie svakom aspektu Bojeg Sina tamo gdje se smatralo da vlada grijeh. Vi moda ne

razumijete ulogu pratanja na svretku smrti i sva vjerovanja koja se izdiu iz magle krivnje.
Grijesi su vjerovanja koja vi postavljate izmeu svog brata i sebe. Oni vas ograniavaju na
vrijeme i prostor i malo prostora daju vama, a malo prostora njemu. Ovo razdvajanje u vaoj
percepciji simbolizira tijelo koje je jasno odvojeno i odijeljeno. No, ovaj simbol predstavlja samo
vau elju da budete odijeljeni i odvojeni.
9. Pratanje otklanja to to se nalazi izmeu vaeg brata i vas. Ono je elja da se vi
zdruite sa njim, a ne da budete odvojeni. Mi ju nazivamo eljom jer ona jo uvijek razmilja o
drugim mogunostima i jo nije u potpunosti dosegla van svijeta odabira. No, ta je elja u skladu
sa stanjem Nebeskim, a ne u suprotnosti s Bojom Voljom. Iako vam ona ne daje u potpunosti
vae cjelokupno nasljee, ona uklanja prepreke koje ste postavili izmeu Neba u kojem se
nalazite i prepoznavanja toga gdje ste i to ste. injenice su nepromjenjive. Meutim, injenice se
mogu porei i na taj nain ostati nepoznate iako su one bile poznate prije negoli su bile
poreknute.
10. Spasenje, savreno i potpuno ima samo jednu malu elju, da ono to je istinito bude
istinito; malo volje da se zanemari ono ega tamo nema; maleni uzdah koji govori u korist Neba
koje je drae od ovog svijeta kojim naizgled vladaju smrt i samoa. U radosnom odgovoru u
vama e se pojaviti stvaranje, kako bi svijet kojeg vidite zamijenilo s Nebom, u potpunosti
savrenim i potpunim. to je drugo pratanje nego voljnost da istina bude istinita? to moe i
dalje biti neizlijeeno i odvojeno od jedinstva koje u sebi sadri sve stvari? Grijeh ne postoji. I
svako udo postaje moguim onog trenutka kada Sin Boji shvati kako su njegove elje i Volja
Boja jedno.
11. to je Volja Boja? On eli da Njegov Sin ima sve. I to je On zajamio kada ga je
stvorio kao sve. Nemogue je da bilo to bude izgubljeno, ako je ono to imate to to jeste. To je
udo kojim stvaranje postaje vaom ulogom koju dijelite s Bogom. Ona se ne moe razumjeti
odvojeno od Njega i stoga nema znaenja u ovom svijetu. Ovdje Sin Boji ne trai previe, ve
premalo. On bi htio rtvovati svoj vlastiti identitet sa svime, kako bi pronaao vlastito malo
blago. A to on ne moe uiniti bez osjeaja odvojenosti, gubitka i usamljenosti. To je blago koje
on nastoji pronai. I toga se moe samo bojati. Je li strah blago? Moe li nesigurnost biti ono to
elite? Ili je to greka u vaoj elji i onome to uistinu jeste?
12. Razmotrimo to je pogreka, kako bi ona mogla biti ispravljena, a ne zatiena. Grijeh
je uvjerenje da se napad moe projicirati izvan uma u kojem je to vjerovanje nastalo. Ovdje je
vrsto uvjerenje da ideje mogu napustiti svoj izvor postalo stvarnim i znaajnim. I iz te pogreke
nastaje svijet grijeha i rtve. Ovaj svijet je pokuaj da se dokae vaa nevinost, dok njegujete
napad. Njegova greka nalazi se u tome to se vi jo uvijek osjeate krivima iako ne razumijete
zato. Posljedice se smatraju odvojenima od njihovog izvora i izgleda da ih vi ne moete
kontrolirati niti sprijeiti. Ono to je na taj nain razdvojeno ne moe se nikada spojiti.
13. Uzrok i posljedica su jedno, oni nisu odvojeni. Bog eli da nauite ono to je oduvijek
bilo istinito: da je On stvorio vas kao dio Sebe i to je zacijelo jo uvijek istinito, jer ideje ne
naputaju svoj izvor. Takav je zakon stvaranja; da svaka ideja koju um zamisli samo dodaje
njegovom obilju, a nikada ne oduzima. To je jednako istinito za ono to se eli uzaludno, kao i za
ono to se istinski eli, jer um moe poeljeti biti prevaren, ali ne moe uiniti da postane ono to
nije. Vjerovati da ideje mogu napustiti svoj izvor znai pozvati iluzije da budu istinite, bez
uspjeha. Jer, nikada nee biti mogue prevariti Sina Bojeg.
14. udo je mogue kada se uzrok i posljedica spoje, a ne razdvajaju. Lijeenje posljedice
bez uzroka moe samo pomaknuti posljedice u drugaije oblike. A to nije osloboenje. Boji Sin
ne bi nikada mogao biti zadovoljan s manjim od potpunog spasenja i bijega od krivnje. Jer inae
on jo uvijek nastoji poiniti nekakvu rtvu i na taj nain porie da sve pripada njemu,

neogranieno bilo kakvim gubitkom. Malena rtva ima jednake posljedice kao i cjelokupna ideja
o rtvi. Ukoliko je mogu bilo koji oblik gubitka, onda je Sin Boji nainjen nepotpunim i nije
svoj. Isto tako on nikada nee znati sebe, niti prepoznati svoju volju. On se odrekao svoga Oca i
sebe i nainio Njih Obojicu svojim neprijateljima u mrnji.
15. Iluzije slue svrsi za koju su nainjene da slue. Iz svoje svrhe one izvode svako
znaenje koje one naizgled imaju. Bog je dao svim nastalim iluzijama drugu svrhu koja bi trebala
opravdati udo u kojem god ga obliku preuzmu. U svakom udu se nalazi cjelokupno izljeenje,
jer je Bog odgovorio svima njima kao jednom. I ono to je jedno za Njega, to mora biti jednako.
Ukoliko vjerujete da je ono to je jednako razliito, vi samo zavaravate sebe. Ono to Bog naziva
jednim biti e zauvijek jedno, a ne razdvojeno. Njegovo Kraljevstvo je ujedinjeno; tako je bilo
stvoreno i takvo e uvijek biti.
16. udo samo zaziva vae drevno Ime koje ete vi prepoznati, jer je istina smjetena u
vaem sjeanju. I to Ime va brat zaziva radi svog osloboenja i vaeg. Nebo obasjava Sina
Bojeg. Nemojte ga poricati kako biste bili osloboeni. Sin Boji se ponovno raa u svakom
trenutku, sve dok ne odlui vie ne umrijeti. Svaki puta kada poeli povrijediti on odabire smrt
umjesto onoga to mu je njegov Otac namijenio. A ipak, svaki trenutak mu nudi ivot jer njegov
Otac eli da on ivi.
17. U raspeu se nalazi otkupljenje, jer lijeenje nije potrebno tamo gdje ne postoji bol i
patnja. Pratanje je odgovor na svaku vrstu napada. Tako je napad lien svojih posljedica, a na
mrnju se odgovara u ime ljubavi. Vama kome je dano spasiti Sina Bojeg od raspea te iz pakla i
smrti, neka bude sva slava zauvijek. Jer, vi imate mo spasiti Sina Bojeg jer je njegov Otac
poelio da bude tako. I u vaim rukama se nalazi cjelokupno spasenje, kako bi bilo ujedno i
darovano i primljeno kao jedno.
18. Prirodno je koristiti mo koju vam je dao Bog onako kako bi On htio da ju koristite.
Nije drsko biti onakvim kakvog vas je On stvorio, niti se koristiti onim to je On dao kako bi
odgovorili na sve pogreke Njegovog Sina i oslobodili ga. Nego je drsko otkloniti mo koju je On
dao i odabrati malenu besmislenu elju umjesto onoga to On eli. Dar to vam ga je Bog dao je
bezgranian. Ne postoje okolnosti na koje on ne moe odgovoriti, niti problem koji se ne moe
rijeiti u njegovoj milostivoj svjetlosti.
19. Ostanite u miru, tamo gdje bi Bog htio da jeste. I budite sredstvo pomou kojeg e va
brat pronai mir u kojem se ispunjavaju vae elje. Ujedinimo se u podavanju blagoslova svijetu
grijeha i smrti. Jer, ono to moe spasiti jednog od nas moe nas spasiti sve. Nema razlike meu
Sinovima Bojim. Jedinstvo kojeg porie posebnost sve e ih spasiti, jer ono to je jedno ne moe
imati posebnost. I sve pripada svakom od njih. Ne postoje nikakve elje izmeu brata i njega.
Dobiti od jednog znai liiti sve njih. Meutim, blagosloviti samo jednog znai dati blagoslov
svima njima kao jednom.
20. Vae drevno Ime pripada svima, kao to njihova imena pripadaju vama. Pozovite ime
svoga brata i Bog e vam odgovoriti, jer ste pozvali Njega. Da li bi On mogao odbiti odgovor
kada je On ve odgovorio svima koji Ga zovu? udo ne moe nita promijeniti. Ali ono moe
postii da ono to je oduvijek bilo istinito prepoznaju oni koji to ne znaju; i tim malenim darom
istine kojem je doputeno biti ono to jest, Sin Boji je dopustio da on sam i cjelokupno stvaranje
bude slobodno kako bi zazvalo Ime Boje kao jedno.

VIII. Neposrednost spasenja

1. Jedini problem koji vam je preostao jest taj to vi vidite vremenski razmak izmeu
trenutka pratanja i trenutka kada ete primiti blagodat vjere u svog brata. To samo odraava onu
malenkost koju biste htjeli sauvati izmeu sebe i svog brata, kako biste vi i on mogli biti malo
odvojeni. Jer, vrijeme i prostor predstavljaju jednu iluziju koja ima razliite oblike. Ukoliko se
ona projicira izvan vaeg uma, smatrate ju vremenom. to se nalazi blie tamo gdje jest, vie ju
razmatrate u smislu prostora.
2. Postoji razmak koji biste htjeli zadrati do svog brata i vi taj prostor smatrate
vremenom jer jo uvijek vjerujete da ste vi izvan njega. To povjerenje ini nemoguim. I ne
moete vjerovati da bi povjerenje sada rijeilo svaki problem. Stoga smatrate sigurnijim da i dalje
budete malo paljiviji i malo oprezniji po pitanju interesa koje smatrate odvojenima. Iz te
percepcije vi ne moete zamisliti dobitak kojeg sada nudi pratanje. Razmak za kojeg vjerujete
da se nalazi izmeu davanja i primanja tog dara naizgled je onaj u kojem vi rtvujete i patite od
gubitka. Vi vidite spasenje na kraju, a ne trenutne rezultate.
3. Spasenje jest neposredno. Ukoliko to tako ne shvatite, plait ete se toga, vjerujui da
postoji velika opasnost od gubitka od trenutka kada njegova svrha postane vaom do trena kada
njegove posljedice stignu do vas. U ovom obliku je pogreka koja predstavlja izvor straha jo
uvijek zasjenjena. Spasenje bi htjelo izbrisati prostor kojeg vi jo uvijek vidite unutar sebe i htjelo
bi da vi u trenutku postanete jedno. A vi se plaite da se upravo ovdje nalazi gubitak. Nemojte
projicirati taj strah na vrijeme, jer ono nije neprijatelj kojeg vidite. Vrijeme je jednako neutralno
kao i tijelo, osim u smislu svrhe u koju ga promatrate. Ako jo uvijek elite sauvati maleni
prostor izmeu sebe i svog brata, vi onda elite malo vremena u kojem se pratanje jo malo
uskrauje. I zbog toga se taj razmak izmeu vremena u kojem vam je pratanje uskraeno i kada
vam je dano ini opasnim, s opravdanom stravom.
4. Meutim, prostor izmeu vas i vaeg brata je vidljiv samo u sadanjosti, sada i ne moe
biti vidljiv u budunosti. Isto tako on ne moe biti zanemaren, osim u sadanjosti. Vi se ne plaite
gubitka u budunosti. Ali, vaa bojazan je zdruivanje u sadanjosti. Tko moe osjetiti
osamljenost osim u sadanjem trenutku? Budui uzrok jo nema posljedica. Stoga, ako se plaite,
uzrok za to postoji u sadanjosti. I uprav tome je potrebno ispravljanje, a ne buduem stanju.
5. Svi planovi koje radite za sigurnost nalaze se u budunosti, u kojoj ne moete planirati.
Ona jo uvijek nije dobila nikakvu svrhu i jo uvije ne postoji uzrok onome to e se dogoditi.
Tko moe predvidjeti posljedice bez uzroka? I tko se moe plaiti posljedica ukoliko ih ve ne
smatra prouzroenima i sada ih procjenjuje kao kobne? Vjerovanje u grijeh potie strah i poput
njegovog uzroka gleda unaprijed, osvre se unatrag, ali previa ono to je ovdje i sada. No,
njegov uzrok mora se nalaziti samo ovdje i sada, ako njegove posljedice ve smatramo
zastraujuima. I zanemarujui to, on je zatien i odvojen od lijeenja. Jer, udo se zbiva sada.
Ono ve stoji ovdje, u sadanjoj milosti, u vremenskom razmaku kojeg su grijeh i strah
zanemarili, ali koji je jedino to postoji u vremenu.
6. Za provoenje svih ispravaka uope nije potrebno vrijeme. Meutim, prihvaanje
provoenja moe naizgled trajati vjeno. Promjena svrhe koju je Sveti Duh unio u va odnos
sadri u sebi sve posljedice koje ete vidjeti. Njih se moe vidjeti sada. Zato ekati dok se one
razviju u vremenu i plaiti se da one moda nee doi iako one tamo ve postoje? Vama je reeno

da sve to dolazi od Boga donosi dobro. A ipak se ini kao da pri tome nije tako. Dobru u obliku
nesree teko je povjerova unaprijed. I ta ideja nema stvarnog smisla.
7. Zato bi se dobro pojavljivalo u obliku zla? Ne znai li to prijevaru ako je tome ipak
tako? Njegov uzrok je ovdje, ukoliko se uope javlja. Zato onda nisu vidljive i njegove
posljedice? Zato u budunosti? A vi nastojite biti zadovoljni s uzdahom, sa zakljuivanjem
kako vi to sada ne razumijete, ali ete jednoga dana shvatiti. I onda e njegovo znaenje biti
jasno. To nije razlog, jer je nepravedan i oigledno nagovjetava kaznu dok ne doe vrijeme
osloboenja. Pretpostavljajui promjenu svrhe u dobro, nema razloga za postojanje vremenskog
razmaka u kojem pogaa nesrea koja sada postoji u obliku boli kako bi ju jednoga dana shvatili
kao dobro. To je rtvovanje sada i ono ne moe biti cijena koju Sveti Duh trai za ono to je
On dao bez ikakve cijene.
8. Meutim, postoji uzrok ove iluzije koji iako je neistinit, zacijelo ve postoji u vaem
umu. I ova iluzija je samo jedna od posljedica koju on pobuuje i samo jedan oblik u kojem
opaamo njegov rezultat. Taj vremenski razmak, kada se odmazda smatra oblikom u kojem se
pojavljuje dobro, predstavlja samo jedan aspekt malenog prostora koji se nalazi u vama, jo
uvijek neoproten.
9. Nemojte se zadovoljiti sreom u budunosti. Ona nema znaenja i ne predstavlja vau
pravednu nagradu. Jer, vi sada imate razloga za slobodu. Kakva je korist od slobode u liku
zatvorenika? Zato osloboenje treba biti prerueno u smrt? Odgaanje je besmisleno, a
zakljuivanje, koje uporno tvrdi kako posljedice sadanjeg uzroka treba odgoditi za budunost,
predstavlja samo poricanje injenice da posljedica i uzrok moraju doi kao jedno. Nemojte
promatrati vrijeme, ve maleni prostor koji se jo uvijek nalazi u vama, od kojeg se trebate
osloboditi. I nemojte dopustiti da se prerui u vrijeme i sauva na taj nain jer je promijenio
oblik i ne moe se prepoznati to je. Svrha Svetog Duha sada pripada vama. Ne bi li Njegova
srea trebala biti takoer i vaa?

IX. Jer oni su stigli

1. Pomislite samo koliko ste zacijelo sveti kada od vas Glas Boji s ljubavlju poziva vaeg
brata, kako biste mogli probuditi u njemu Glas koji odgovara na va poziv! I pomislite koliko je
on svet kada u njemu spava vae vlastito spasenje, zdrueno sa njegovom slobodom! Koliko god
vi eljeli da on bude osuen, Bog se nalazi u njemu. I vi nikada neete znati da se On takoer
nalazi i u vama dok napadate Njegov odabrani dom i borite se sa Njegovim domainom.
Pogledajte ga njeno. Pogledajte oima ispunjenim ljubavlju onoga koji nosi Krista u sebi, kako
biste mogli vidjeti njegovu slavu i radovati se, jer Nebo nije odvojeno od vas.
2. Je li previe traiti malo povjerenja prema njemu koji vam donosi Krista, kako bi vam
svi vai grijesi bili oproteni, kako biste ostali i bez onog jednog kojeg jo uvijek njegujete? Ne
zaboravite da sjena koja stoji izmeu vaeg brata i vas zasjenjuje lice Kristovo i sjeanje na Boga.
Biste li Njih zamijenili s drevnom mrnjom? Tlo na kojem stojite je sveto tlo zbog Njih Koji su
ga, stojei tamo s vama, blagoslovili Svojom nevinou i mirom.
3. Krv mrnje blijedi kako bi zelena trava ponovno mogla rasti i kako bi cvijee bilo
potpuno bijelo i blistavo na ljetnom suncu. Ono to je bilo mjesto smrti sada je postalo ivim
hramom u svijetu svjetlosti. Zbog Njih. Upravo je Njihovo Prisustvo ponovno podiglo svetost na
njegovo drevno mjesto, na drevnom prijestolju. Zbog Njih uda izviru poput trave i cvijea na
jalovom tlu kojeg je mrnja sprila i uinila pustim. Ono to je mrnja nainila Oni su popravili. I

vi sada stojite na tlu toliko svetom da se Nebo saginje ne bi li mu se pridruilo i uinilo ga

slinim sebi. Nestala je sjena drevne mrnje i sva pokora i uvenulost zauvijek su otili iz zemlje u
koju su Oni stigli.
4. to Njima znai stotinu ili tisuu godina ili deset tisua? Kada Oni dou ispunjena je
svrha vremena. Ono to nikada nije bilo, prelazi u nitavilo kada Oni dou. Ono na to je mrnja
polagala pravo predano je ljubavi i sloboda obasjava sve to ivi i uzdie sve to na Nebo, u kojem
svjetlost postaje jo svjetlijom kako se svaki od njih vraa kui. Nepotpuno ponovno postaje
potpunim, a radost Nebeska postaje sve veom, jer joj je vraeno ono to joj pripada. Okrvavljena
zemlja je proiena, a nerazumni su odbacili svoju odjeu nerazumnosti kako bi se pridruili
Njima na tlu na kojem vi stojite.
5. Nebo je zahvalno na ovom daru koji je toliko dugo bio uskraen. Jer, Oni dolaze
sakupiti ono to je Njihovo. Otvara se to je bilo zakljuano; to je bilo odvojeno od svjetlosti
sada joj je predano, kako bi ga svjetlost mogla obasjati i ne ostaviti prostora niti razmaka koji bi
se zadravao izmeu svjetlosti Nebeske i svijeta.
6. Najsvetije od svih mjesta na zemlji je ono na kojem je drevna mrnja pretvorena u
sadanju ljubav. I Oni stiu brzo do ivog hrama, u kojem je odreen Njihov dom. Na Nebu ne
postoji svetije mjesto. I Oni dolaze kako bi boravili u hramu koji Im je ponuen da postane
njihovim odmaralitem kao i vaim. Ono to je mrnja oslobodila za ljubav postaje najsjajnijim
svjetlom u sjaju Nebeskom. I sva svjetlost Nebeska postaje jo sjajnijom, u zahvalnosti zbog
onoga to je vraeno.
7. Aneli oko vas lebde s ljubavlju, kako bi odagnali sve mrane misli o grijehu i sauvali
svjetlost tamo gdje je ula. Otisci vaih stopala obasjavaju svijet, jer tamo gdje vi hodate
pratanje vas radosno slijedi. Svatko na zemlji samo nudi zahvalnost onome tko je vratio njegov
dom i sklonio ga od otre zime i hladnoe. A hoe li Gospodar Nebeski i Njegov Sin dati manje u
znak zahvalnosti za toliko mnogo vie?
8. Hram ivog Boga sada je ponovno izgraen kao domain Njemu Koji ga je stvorio.
Gdje On boravi i Njegov Sin boravi sa Njim i nikada se ne odvajaju. I zahvalni su jer su konano
dobrodoli. Tamo gdje je nekada stajao kri sada stoji uzali Krist, a davni oiljci su izlijeeni u
Njegovom pogledu. Drevno udo stie kako bi blagoslovilo i zamijenilo drevno neprijateljstvo
koje je dolo kako bi ubilo. U blagoj zahvalnosti Bog Otac I Sin vraaju se onome to je Njihovo
i zauvijek e biti. Sada je ispunjena svrha Svetog Duha. Jer, Oni su stigli! Jer, Oni su konano
stigli!

X. Zavretak nepravde
1. to je onda jo ostalo za popraviti da biste shvatili Njihovu Prisutnost? Samo ovo; vi
imate razliito stajalite o tome kada je napad opravdan, a kada ga smatrate nepravednim i
nedozvoljenim. Kada ga smatrate nepravednim, vi mislite da je odgovor gnjeva sada pravedan. I
na taj nain vi ono to je jednako smatrate razliitim. Smetenost nema granica. Ukoliko se ona
uope pojavi, bit e potpuna. I njeno e prisustvo u bilo kojem obliku sakriti Njihovo Prisustvo.
Oni se poznaju jasno ili nikako drugaije. Smetena percepcija blokirat e znanje. Ovdje nije u
pitanju koliko je opsena smetenost niti koliki joj je utjecaj. Njena jednostavna prisutnost zatvara
vrata Njihovoj prisutnosti i tamo Ih dri neznanima.
2. to znai kada vi napad u odreenim oblicima smatrate prema sebi nepravednim? To
znai da postoje neki oblici u kojima ga smatrate pravednim. Jer kako biste inae neke mogli

procijeniti nepravednima? Neki napadi dobivaju znaenje i smatraju se razboritim. A samo neki
se smatraju beznaajnima. I to porie injenicu da su svi oni besmisleni, jednako bez uzroka ili
posljedice i ne mogu imati nikakvog uinka. Njihovo Prisustvo je zasjenjeno svakim velom koji
se nalazi izmeu Njihove blistave nevinosti i vae svjesnosti da ona pripada vama i jednako tako
pripada svakom ivom biu zajedno s vama. Bog ne ograniava. A ono to je ogranieno ne moe
biti Raj. Stoga mora biti pakao.
3. Nepravednost i napad predstavljaju jednaku pogreku, toliko vrsto povezanu da na
mjestu na kojem zapaamo jednu moramo vidjeti i drugu. S vama se ne moe postupati
nepravedno. Vjerovanje da moe predstavlja samo jo jedan oblik ideje da vas liava netko drugi,
a ne vi. Projekcija uzroka rtve nalazi se u korijenu svega to smatrate nepravednim i ne smatrate
svojom pravednom zaslugom. Meutim, upravo vi to traite od sebe, u dubokoj nepravdi prema
Sinu Bojem. Vi nemate drugog neprijatelja osim sebe i uistinu ste neprijatelj njemu, jer vi ne
poznajete njega kao sebe. to bi moglo biti nepravednije nego liiti ga onoga to on jest, uskratiti
mu prava da bude on sam i traiti od njega da rtvuje ljubav svoga Oca i vau ljubav kao da
njemu ne pripadaju?
4. Nemojte pasti u iskuenje i smatrati da se s vama nepravedno postupa. Sa tog stajalita,
vi nastojite pronai nevinost koja ne pripada Njima ve samo vama, pod cijenu krivnje nekoga
drugoga. Moe li se nevinost kupiti prebacivanjem svoje krivnje na nekoga drugoga? I je li
nevinost ono to pokuavate dobiti svojim napadom na njega? Nije li to odmazda zbog vaeg
vlastitog napada na Sina Bojeg? Nije li sigurnije vjerovati da ste po tom pitanju vi nevini i
postali ste rtvom unato svojoj nevinosti? Bez obzira na nain odigravanja igre krivnje, gubitak
mora postojati. Netko mora izgubiti svoju nevinost kako bi ju netko drugi mogao od njega uzeti i
uiniti ju svojom.
5. Vi mislite da je va brat nepravedan prema vama jer smatrate da netko mora biti
nepravedan kako bi drugi postao nevin. I u toj igri uoavate jedinu svrhu cjelokupnog svog
odnosa. I to nastojite dodati svrsi koja joj je dodijeljena. Svrha Svetog Duha je dopustiti da
prepoznate Prisustvo svojih svetih Gostiju. I toj svrsi se nita ne moe dodati, jer svijet nema
druge svrhe osim te. Dodati ili oduzeti tom jedinom cilju znai samo oduzeti svaku svrhu svijetu i
sebi. I svaka nepravda koju svijet toboe poloi na vas, vi ste poloili na njega, uinivi ga bez
svrhe i bez uloge koju vidi Sveti Duh. I na taj nain je svakom ivom biu na zemlji uskraena
jednostavna pravda.
6. Vi ne moete ni zamisliti to ta nepravda ini vama koji prosuujete nepravedno i koji
gledate na nain na koji prosuujete. Svijet postaje maglovitim i prijeteim i vi ne moete vidjeti
ni traga sretnoj iskri koju donosi spasenje kako bi vam osvijetlila put. I tako vi smatrate sebe
lienim svjetlosti, preputenog tami, nepravedno ostavljenog bez svrhe u beskorisnom svijetu.
Svijet je pravedan jer je Sveti Duh iznio nepravdu pred nutarnju svjetlost i cjelokupna nepravda
je tamo bila rijeena i zamijenjena pravdom i ljubavlju. Ukoliko vi negdje uoavate nepravdu,
trebate samo rei:
Ovime ja poriem Prisustvo Oca i Sina
A radije bih znao Njih nego vidio nepravdu
koju Njihovo Prisustvo otjeruje svojim sjajem.

POGLAVLJE 27.

LIJEENJE SNA
I. Slika raspea

1. elja da se s vama postupa nepravedno predstavlja pokuaj kompromisa koji bi htio

spojiti napad i nevinost. Tko moe spojiti ono to je u potpunosti nespojivo i nainiti jedinstvo
onog to se nikada ne moe ujediniti? Idite blagim putem i nikada se neete plaiti zla niti sjena u
noi. No, nemojte postavljati simbole strave na svom putu, jer ete inae satkati trnovitu krunu iz
koje va brat i vi sami neete pobjei. Vi ne moete raspeti samo sebe. I ako se s vama postupa
nepravedno onda i on mora trpjeti nepravdu koju vi vidite. Vi ne moete rtvovati samo sebe. Jer,
rtva je potpuna. Kada bi se ona uope mogla ostvariti, ona bi za posljedicu imala cjelokupno
Boje stvaranje i Oca koji rtvuje Svog voljenog Sina.
2. U vaem osloboenju od rtve oituje se njegovo i pokazuje se da mu pripada. Ali,
svaku bol koju trpite vi smatrate dokazom njegove krivnje za napad. Na taj nain vi biste htjeli
sebe uiniti znakom da je on izgubio svoju nevinost i potrebno je samo pogledati vas da bi se
shvatilo kako je on osuen. I ono to je bilo nepravedno prema vama njemu e doi u pravinosti.
Nepravedna osveta koju vi sada trpite pripada njemu i, kada ona poiva na njemu, vi ste
osloboeni. Nemojte poeljeti sebe uiniti ivim simbolom njegove krivnje, jer neete izbjei
smrt koju ste pripremili za njega. No, u njegovoj nevinosti vi ete pronai svoju.
3. Kada pristanete trpjeti bol, liavanje, nepravedno postupanje ili neku potrebu, vi samo
optuujete svoga brata za napad na Bojeg Sina. Vi drite sliku vaeg raspea pred njegovim
oima, kako bi mogao vidjeti da su njegovi grijesi zapisani na Nebu vaom krvlju i smru i idu
ispred njega zatvarajui vrata i osuujui ga na pakao. Meutim, to je zapisano u paklu, a ne u
Raju, u kojem se vi nalazite s onu stranu napada i dokazujete njegovu nevinost. Sliku sebe koju
mu nudite pokazujete vi sami i u nju ulaete cjelokupnu svoju vjeru. Sveti Duh vam nudi, kako bi
ju njemu dali, vau sliku na kojoj nema patnje niti bilo kakvog prijekora. I ono to je bilo mueno
njegovom krivnjom postaje savrenim svjedokom njegove nevinosti.
4. Mo svjedoka nalazi se izvan vjerovanja, jer ona donosi uvjerenje u njegovo buenje.
Svjedoku se vjeruje jer on pokazuje van sebe, ono to on predstavlja. Kada ste bolesni ili patite,
vi samo predstavljate krivnju vaeg brata; svjedok kojeg aljete kako on ne bi zaboravio povrede
koje je zadao, a vi se kunete da on od njih nikada nee pobjei. Vi prihvaate ovu bolesnu i
otunu sliku, samo kako bi posluila da ga kazni. Bolesni su nemilosrdni prema svakome i
nastoje ubiti u zarazi. Smrt se doima lakom cijenom, ako mogu rei: pogledaj me brate, ja
umirem od tvoje ruke. Jer, bolest jest svjedok njegove krivnje, a smrt bi htjela dokazati kako su
njegove pogreke zacijelo grijeh. Bolest je samo mala smrt; oblik osvete koja jo nije potpuna.

Meutim, ona govori sa sigurnou o onome to predstavlja. Tmurnu i gorku sliku koju ste
poslali svome bratu vi ste pogledali alosno. I vi ste povjerovali u sve to mu je ona pokazala, jer
je svjedoilo o krivnji u njemu koju ste vi opazili i bila vam je draga.
5. Sveti Duh sada polae sliku drugaijeg vas u ruke koje su postale njene od njegovog
dodira. To je jo uvijek slika tijela, jer se ono to vi uistinu jeste ne moe vidjeti niti prikazati.
Meutim, ova slika se ne koristi u svrhu napada i stoga nikada nije pretrpjela nikakvu bol. Ona
svjedoi vjenoj istini da vi ne moete biti povrijeeni i pokazuje iza sebe Prema vaoj i njegovoj
nevinosti. Pokaite to svome bratu, koji e vidjeti da je svaki oiljak izlijeen, a svaka suza
osuena smijehom i ljubavlju. I on e tamo vidjeti svoje pratanje i izlijeenih oiju e pogledati
iza nje u nevinost koju on vidi u vama. Ovdje se nalazi dokaz da on nikada nije grijeio; da nita
to mu je njegovo ludilo nalagalo da uini nije nikada bilo uinjeno, niti je ikada imalo bilo
kakvog uinka. Da nikakav prijekor kojeg je poloio u svoje srce nikada nije bio opravdan i da ga
nikakav napad nikada ne moe dirnuti otrovnom i nesmiljenom aokom straha.
6. Potvrdite njegovu nevinost, a ne krivnju. Vae lijeenje predstavlja njegovu utjehu i
zdravlje, jer ono pokazuje kako iluzije nisu istinite. Motivacija ovoga svijeta nije volja za
ivotom ve elja za smru. Jedina njena svrha je dokazati da je krivnja stvarna. Nikakva
svjetovna misao, djelo niti osjeaj nemaju druge motivacije osim ove. Ovo su svjedoci pozvani
da im se vjeruje i da uvjere sustav kojeg zagovaraju i predstavljaju. i svaki ima mnogo glasova,
govorei vaem bratu i vama razliitim jezicima. A ipak je poruka ista za obojicu. Oboavanje
tijela nastoji pokazati kako su ljupki svjedoci krivnje. Brinost za tijelo pokazuje koliko je krhak i
ranjiv va ivot; kako je lako unititi ono to volite. Depresija govori o smrti i ispraznosti stvarne
brige ni oko ega.
7. Najsnaniji svjedok nitavnosti koji potkrjepljuje sve ostale i pomae im oslikati sliku u
kojoj je grijeh opravdan jest bolest, bez obzira na oblik u kojem dolazi. Bolesni imaju razloga za
svaku svoju neprirodnu elju i neobinu potrebu. Jer, tko bi mogao ivjeti ivot koji e se toliko
brzo prekinuti i ne cijeniti vrijednost prolaznih uitaka? Kakvi trajni oblici postoje u njemu?
Nemaju li krhki pravo vjerovati da je svaki ukradeni komadi uitka pravina plaa za njihove
male ivote? Njihova smrt e platiti cijenu za sve njih, uivali oni svoje blagodati ili ne. Mora
doi kraj ivotu, bez obzira na nain na koji se ivot provodi. Stoga uivajte u onome to je
prolazno.
8. Ovo nisu grijesi, ve svjedoci neobinog uvjerenja da su grijeh i smrt stvarni i da e
nevinost i grijeh zavriti slino u granicama groba. Kada bi to bila istina, onda bi imalo smisla
zadovoljiti se traenjem prolaznih uitaka i njegujui mala zadovoljstva tamo gdje je to mogue.
Meutim, u ovakvoj slici tijelo se ne smatra neutralnim i bez njemu priroenog cilja. Jer, ono
postaje simbolom prijekora, znakom krivnje ije se posljedice ovdje jo uvijek mogu vidjeti, kako
se uzrok nikada ne bi mogao porei.
9. Vaa uloga je pokazati svome bratu da grijeh ne moe imati nikakvog uzroka. Zacijelo
je nitavno vidjeti sliku koja dokazuje da ono to je vaa uloga nikada ne moe biti! Slika Svetog
Duha ne mijenja tijelo u neto to ono nije. Ona od nje samo oduzima sve znakove optube i
krivnje. Nastala bez svrhe, ona se ne smatra niti bolesnom niti zdravom, niti loom niti dobrom.
Ne postoje nikakvi temelji kako bi ju se prosudilo na bilo koji nain. Ona nema ivota, ali nije
niti mrtva. Ona stoji odvojeno od svakog iskustva ljubavi i straha. Jer sada ona jo uvijek ne
svjedoi ni o emu, njena je svrha otvorena, a um je ponovno slobodan odabrati emu slui. Ona
sada nije osuena, ve eka da joj se dodijeli svrha, kako bi mogla ispuniti ulogu koju e dobiti.
10. U tom praznom prostoru iz kojeg je uklonjen cilj grijeha, slobodno je prisjetiti se
Neba. Ovdje moe doi njegov mir, a savreno lijeenje moe zauzeti mjesto smrti. Tijelo moe
postati znakom ivota, obeanjem otkupljenja i dahom smrtnosti onih koji su se razboljeli diui

smradne tragove smrti. Neka lijeenje postane njegovom svrhom. Onda e on slati dalje poruku
koju je primio i svojim zdravljem i ljupkou proglasiti istinu i vrijednost koju ona predstavlja.
Neka primi mo predstavljanja beskonanog ivota, zauvijek nenapadnutog. A poruka vaem
bratu neka bude ovakva: Pogledaj me brate, ja ivim od tvoje ruke.
11. Samo ovako moete jednostavno dopustiti postignue toga; dopustiti da tijelo nema
svrhu iz prolosti, kada ste bili sigurni da znate kako je njegova svrha poticati krivnju. Jer to
uporno tvrdi kako je vaa obogaljena slika trajni znak onoga to predstavlja. To ne ostavlja
prostora koji moe primiti drugaije stajalite, drugu svrhu. Vi ne znate njegovu svrhu. Vi ste
samo dali iluzije svrhe onome to ste nainili kako biste od samog sebe sakrili svoju ulogu. Ta
stvar bez svrhe ne moe sakriti ulogu koju je dodijelio Sveti Duh. Dopustite, stoga, da se njegova
svrha i vaa uloga konano pomire i smatraju se jednim.

II. Strah od lijeenja

1. Je li lijeenje zastraujue? Mnogima jest. Jer, optuivanje je prepreka ljubavi, a
oteena tijela su tuitelji. Ona stoje vrsto na putu povjerenja i mira, tvrdei kako krhki ne mogu
imati povjerenje, a oteeni nemaju temelja za mir. Tko je bio povrijeen od svog brata, a da ga
jo uvijek moe voljeti i vjerovati mu? On je napao i napast e ponovno. Nemojte ga tititi, jer
vae oteeno tijelo pokazuje da vi morate biti zatieni od njega. Pratanje moda jest in
milosra, ali ono njemu ne pripada. Moete ga saalijevati radi njegove krivnje, ali ne odrijeiti
ga. I ako mu oprostite njegove prekraje, vi samo dodajete cjelokupnoj krivnji koju je on doista
zasluio.
2. Neizlijeeni ne mogu oprostiti. Jer, oni su svjedoci nepravednosti oprosta. Oni bi htjeli
zadrati posljedice krivnje koju su previdjeli. Meutim, nitko ne moe oprostiti grijeh koji smatra
stvarnim. A ono to ima posljedice mora biti stvarno, jer je ovdje mogue vidjeti ono to je to
uinilo. Pratanje nije saaljenje, koje samo nastoji pomilovati ono to smatra istinitim. Dobrim
se ne moe uzvratiti za zlo, jer pratanje ne uspostavlja grijeh da bi ga zatim oprostilo. Tko moe
rei i misliti na nain: Brate moj, ti si me povrijedio, a ipak, jer sam ja bolji od nas dvojice,
opratam ti moju nepravdu. Njegovo pomilovanje i nepravda prema vama ne mogu zajedno
postojati. Jedno porie drugo i mora ga uiniti lanim.
3. Biti svjedokom grijeha, a ipak ga oprostiti predstavlja paradoks kojeg razum ne moe
shvatiti. Jer, on uporno tvrdi kako ono to vam je uinjeno ne zasluuje pomilovanje. Dajui ga,
vi svome bratu dodjeljujete milost, ali zadravate dokaz da on nije uistinu nevin. Koji su bolesni,
oni i dalje ostaju tuitelji. Oni ne mogu oprostiti svojoj brai kao ni samima sebi. Jer, onaj u
kome postoji istinsko pratanje ne moe patiti. On ne dri dokaz grijeha pred oima svog brata.
Tako ga je on vjerojatno zanemario i uklonio ispred vlastitih oiju. Pratanje ne moe biti
namijenjeno jednom, a drugome ne. Onaj tko prata, taj je izlijeen. I u njegovom lijeenju nalazi
se dokaz da je on istinski pomilovan i nema u njemu ni traga osude koju bi jo uvijek osjeao
prema sebi ili bilo kojem drugom ivom biu.
4. Pratanje nije stvarno ukoliko ne donosi izljeenje vaem bratu i vama. Vi morate
potvrditi kako njegovi grijesi nemaju nikakve posljedice na vas kako biste pokazali da oni nisu
stvarni. Kako bi drugaije on mogao biti nevin? I kako bi njegova nevinost mogla biti opravdana
ako njegovi grijesi nemaju nikakve posljedice koje bi zajamile krivnju? Grijesi se nalaze s onu
stranu pratanja samo zato jer bi oni htjeli kao posljedicu imati djelovanje koje se ne moe
popraviti i u potpunosti zanemariti. Njihovo ispravljanje predstavlja dokaz da su oni samo

pogreke. Dopustite da budete izlijeeni kako biste mogli pratati, nudei spasenje svome bratu i
sebi.
5. Slomljeno tijelo pokazuje da um nije izlijeen. udo lijeenja dokazuje da odvajanje
nema uinka. Vi ete povjerovati u ono to biste mu htjeli dokazati. Mo svjedoka dolazi iz vaeg
uvjerenja. I sve to kaete ili inite ili mislite samo svjedoi tome emu ga poduavate. Vae
tijelo moe biti sredstvo kojim ete poduavati kako ono nikada nije trpjelo bol radi njega. I
njegovo izljeenje mu moe pruiti nijemo svjedoenje o njegovoj nevinosti. Upravo to
svjedoenje moe govoriti snagom veom od tisuu jezika. Jer, ovdje se njemu dokazuje njegovo
pratanje.
6. udo njemu ne moe ponuditi nita manje negoli je dalo vama. Tako vam vae lijeenje
pokazuje kako je va um izlijeen i oprostio je ono to on nije uinio. I tako je on uvjeren kako
njegova nevinost nikada nije bila izgubljena i izlijeena je zajedno s vama. Na taj nain udo
ispravlja sve stvari za koje svijet tvrdi da nikada ne mogu biti ispravljene. A beznae i smrt
moraju nestati pred drevnom budnicom poziva ivota. Taj poziv ima mo daleko jau od bijednog
poziva smrti i krivnje. Drevni poziv Oca Svome Sinu i Sina Svome sinu ipak e biti posljednja
truba koju e svijet ikada uti. Brate, ne postoji smrt. I vi to shvaate kada samo poelite pokazati
svojem bratu kako vas on nikada nije povrijedio. On smatra da se vaa krv nalazi na njegovim
rukama i tako on stoji osuen. Meutim, vama je dano da mu pokaete, svojim lijeenjem, kako
je njegova krivnja samo tvorevina besmislenog sna.
7. Kako su pravedna uda! Jer, ona daruju isti dar potpunog osloboenja od krivnje i
vaem bratu i vama. Vae lijeenje ga spaava od boli kao i vas i vi ste izlijeeni jer ste mu
poeljeli dobro. To je zakon kojem se pokorava udo: da lijeenje uope ne vidi posebnost. Ono
ne dolazi iz saaljenja ve iz ljubavi. A ljubav bi htjela dokazati kako je svaka patnja samo
isprazno matanje, luckasta elja bez ikakvog uinka. Vae zdravlje je posljedica vae elje da
vidite svoga brata bez krvi na rukama i bez krivnje na srcu oteanom dokazom grijeha. I ono to
elite, dano vam je vidjeti.
8. Cijena vaeg spokoja pripada njemu. To je cijena koju Sveti Duh i svijet razliito
tumae. Svijet ju smatra izjavom o injenici da vae spasenje rtvuje njegovo. Sveti Duh zna
da vae izljeenje svjedoi o njegovom i nikako od njega ne moe biti odvojeno. Sve dok on
pristaje patiti vi neete biti izlijeeni. No, vi mu moete pokazati kako njegova patnja nema svrhe
i u potpunosti je bezrazlona. Jer, njegova nevinost je uspostavljena u vaem pogledu i u
njegovom. I smijeh e zamijeniti vae uzdahe, jer se Boji Sin sjetio da on jest Boji Sin.
9. Tko se onda plai lijeenja? Samo oni koji smatraju da rtva i patnja njihove brae
predstavljaju njihovu vlastitu spokojnost. Njihova bespomonost i slabost predstavljaju temelje
na kojima oni opravdavaju njegovu bol. Neprestana aoka krivnje od koje on trpi slui kako bi
dokazala da je on rob, ali oni su slobodni. Neprekidna bol koju trpe pokazuje kako su oni
slobodni upravo zato jer njega dre vezanim. A bolest je poeljna kako bi sprijeila pomicanje
ravnotee u rtvi. Kako bi Sveti Duh mogao biti sprijeen na trenutak, ak i manje, kako bi
argumentirano razmiljao o takovoj bolesti? I treba li odlagati vae lijeenje jer ste zastali kako
biste posluali nerazboritost?
10. Vaa uloga nije ispravljanje. Ono pripada Onome Koji poznaje pravednost, a ne
krivnju. Ako vi preuzmete ulogu ispravljanja, onda gubite ulogu pratanja. Nitko ne moe pratati
dok ne naui kako je ispravljanje namijenjeno pratanju, a ne optuivanju. Vi sami ne moete
vidjeti da su oni jednaki i stoga ispravljanje nije namijenjeno vama. Identitet i uloga su jednake i
prema svojoj ulozi poznajete sebe. Tako, ako zamijenite svoju ulogu ulogom drugoga, zacijelo
ete biti zbunjeni sami sobom i time tko ste. to je drugo odvajanje nego elja da Njemu

oduzmete Boju ulogu i poreknete da pripada Njemu? No, ako ona ne pripada Njemu onda ona
ne pripada niti vama, jer vi morate izgubiti ono to ste htjeli oduzeti.
11. U podijeljenom umu identitet se mora initi podijeljenim. Isto tako, nitko ne moe
smatrati jedinstvenom ulogu koja ima suprotstavljene svrhe i razliite zavretke. Tako
podijeljenom umu ispravljanje zacijelo predstavlja nain kanjavanja kod nekog drugog grijeha
koje smatrate svojima. Tako on postaje vaom rtvom, a ne vaim bratom, razliitim od vas jer je
vie kriv i stoga mu je potrebno vae ispravljanje, jer ste vi neviniji od njega. Tako se njegova
uloga dijeli od vae i daje vam obojici razliite zadae. I tako vas se ne moete smatrati cjelinom
koja ima zajedniku ulogu, a koja znai zajedniki identitet sa samo jednim ciljem.
12. Ispravljanje koje biste vi htjeli initi mora odvajati, jer to je uloga koju ste mu vi dali.
Kada shvatite da je ispravljanje jednako pomilovanju, onda ete isto tako znati da su Um Svetog
Duha i va um Jedno. I tako je pronaen va vlastiti Identitet. No, On mora djelovati s onim to
Mu je dano, a vi Mu doputate samo polovicu svoga uma. I tako On predstavlja drugu polovicu i
naizgled ima drugaiju svrhu od one koju vi njegujete i smatrate svojom. Na taj nain se vaa
uloga doima podijeljenom, a jedna je polovica suprotstavljena drugoj. I te dvije polovice naizgled
predstavljaju raskol unutar sebe koji sebe vidi kao dvoje.
13. Razmotrite kako se ova samo-percepcija iri i nemojte zanemariti injenicu da se
svaka misao iri jer joj je to svrha, budui ono to uistinu jest. Iz ideje podvojenog sebstva nuno
proizlazi stajalite o ulozi podijeljenoj na dva dijela. I ono to biste vi htjeli ispraviti predstavlja
samo polovicu pogreke, a vi smatrate da je to sve. Grijesi vaeg brata postaju sredinjom metom
ispravljanja, kako se ne bi vae i njegove pogreke smatrale jednim. Vae su pogreke, ali njegovi
su grijesi i nisu jednaki vaima. Njegovi zasluuju kaznu, dok bi vae zbog pravednosti trebalo
zanemariti.
14. U ovakvom tumaenju ispravljanja neete niti vidjeti svoje vlastite pogreke. Sredite
ispravljanja postavljeno je izvan vas, u onome koji ne moe biti dijelom vas dok postoji takvo
opaanje. Ono to je osueno ne moe se nikada vratiti svome tuitelju, koji ga je mrzio i jo
uvijek ga mrzi kao simbol svoga straha. To je va brat, sredite vae mrnje, nevrijedan da bude
dio vas i stoga izvan vas; druga polovica, koja se porie. I samo ono to je ostalo, bez njegove
prisutnosti, vi smatrate sobom u cjelini. Toj preostaloj polovici Sveti Duh mora predstavljati
drugu polovicu, sve dok vi ne priznate da to jest druga polovica. I On to ini dajui vama i njemu
ulogu koja je jednaka, a ne razliita.
15. Ispravljanje je uloga dodijeljena obojici, ali ne samo jednom. I kada se ispuni kao
zajednika, ona mora ispravljati pogreke u vama i u njemu. Ona ne moe ostaviti greke kod
jednoga neizlijeene, a kod drugoga ih osloboditi. To je podijeljena svrha, koja ne moe biti
zajednika i stoga ne moe biti cilj u kojem Sveti Duh vidi Svoj Vlastiti. I moete biti sigurni da
On nee ispuniti ulogu koju On ne vidi i ne prepoznaje kao Svoju. Jer, samo tako moe On vau
ulogu sauvati nedirnutom, unato Vaim odvojenim stavovima o tome to je vaa uloga. Kada bi
On podrao podijeljenu ulogu, bili biste uistinu izgubljeni. Njegova nesposobnost da Svoj cilj
smatra podijeljenim i udaljenim od vas i od njega, uva vas od svijesti o ulozi koja vam ne
pripada. I na taj je nain lijeenje dano vama i njemu.
16. Ispravljanje treba prepustiti Onome Koji zna da su ispravljanje i pratanje jednaki. To
se ne moe shvatiti polovicom uma. Prepustite stoga ispravljanje Umu koji je sjedinjen, koji
djeluje kao jedno, jer on nije podijeljen u svrsi i zajedniku ulogu shvaa kao svoju jedinu ulogu.
Ovdje se uloga koja mu je dana smatra njegovom Vlastitom, ne odijeljenom od one koju uva
njegov Davatelj, upravo zato jer je zajednika. U Njegovom prihvaanju ove uloge nalazi se
sredstvo pomou kojeg se va um sjedinjuje. Njegova jedina uloga ujedinjuje polovice u vama

koje vi smatrate odijeljenima. I svaka od njih prata onoj drugoj, kako bi on mogao prihvatiti
svoju drugu polovicu kao dio sebe.

III. Iza svih simbola

1. Moi se nije mogue suprotstaviti. Jer, suprotstavljanje bi ju oslabilo, a oslabljena mo
predstavlja kontradikciju u ideji. Slaba snaga nema znaenja, a mo koja se koristi kako bi ju se
oslabilo koristi se za ograniavanje. I stoga ona mora biti ograniena i slaba, jer to joj je svrha.
Da bi mo bila kakva jest, njoj se ne protivi. Nikakva slabost ne moe ju ometati, a da ju ne
promijeni u neto to ona nije. Oslabiti znai ograniiti ili nametnuti suprotnost koja se
suprotstavlja konceptu kojeg napada. I tako se ona pridruuje ideji neega to nije i ini to
nerazumljivim. Tko moe razumjeti dvostruki koncept, kao to je oslabljena mo ili ljubav
ispunjena mrnjom?
2. Vi ste odluili da je va brat simbol ljubavi ispunjene mrnjom, oslabljene moi, a
iznad svega ive smrti. Stoga on za vas nema znaenja, jer on zastupa ono to je besmisleno.
On predstavlja dvostruku misao u kojoj jedna polovica iskljuuje drugu. Meutim, tome se
suprotstavlja ona polovica koja je iskljuena i tako one obje nestaju. I sada on ne zastupa nita.
Simboli koji samo predstavljaju ideje koje ne mogu postojati zastupaju prazan prostor i nitavilo.
Meutim, nitavilo i prazan prostor ne mogu biti smetnja. Ono to se moe upletati u svijest o
stvarnosti jest uvjerenje da tamo neto postoji.
3. Slika vaeg brata kako ju vi vidite ne znai nita. Ne postoji nita to bi trebalo napasti
ili poricati; voljeti ili mrziti ili obdariti snagom ili smatrati slabim. Slika je u potpunosti
iskljuena, jer ona simbolizira protuslovlje koja je iskljuilo misao koju predstavlja. I tako ta
slika uope nema uzroka. Tko moe vidjeti posljedice bez uzroka? to drugo moe biti
bezrazlono nego nitavilo? Slika vaeg brata kako ju vi vidite u potpunosti je odsutna i nikada
nije niti postojala. Dopustite stoga da se prazni prostor koji ona zauzima prepozna kao
nenastanjen, a vrijeme posveeno njegovom vienju smatra potroenim uzalud, vremenom
besposlenim.
4. Prazan prostor koji se ne smatra ispunjenim, neiskoriteni vremenski razmak koji se ne
smatra potroenim i u potpunosti zauzetim, postaju tihim pozivom na ulazak istini, kako bi se
osjeala kao kod svoje kue. Nije mogue izvriti nikakvu pripremu koja bi pojaala stvarnu
privlanost poziva. Jer, ono to ostavite praznim Bog e ispuniti i tamo gdje je On tamo mora biti
i istina. Neoslabljena snaga, bez suprotnosti, upravo jest stvaranje. Za to ne postoje simboli. Nita
ne pokazuje van istine, jer to bi moglo zastupati vie nego to je sve? No istinsko ispravljanje
mora biti blago. Stoga, prvu zamjenu vae slike predstavlja druga slika drugaije vrste.
5. Kao to je nemogue prikazati nitavilo, tako ne postoji niti simbol za potpunost.
Stvarnost se napokon poznaje bez oblika, neoslikana i neviena. Pratanje jo uvijek nije snaga
koju prepoznajemo kao potpuno slobodnu od granica. Meutim, ona ne odreuje granice koje ste
vi odabrali nametnuti. Pratanje je sredstvo pomou kojeg se istina privremeno predstavlja. Ona
doputa Svetom Duhu omoguiti zamjenu slika, do trenutka kada pomona sredstava postanu
beznaajna, a uenje zavreno. Nikakvo koritenje pomagala pri uenju ne moe se proiriti van
cilja uenja. Kada se postigne njegov cilj, ono vie nema uloge. Meutim, za vrijeme uenja ono
ima odreeni nain koritenja kojeg se vi sada plaite, ali ete ga zavoljeti.
6. Slici svog brata koju ste dobili kako bi zauzela prostor koji je u posljednje vrijeme
nezauzet i prazan nee biti potrebna nikakva obrana. Jer, vi ete joj dati nadmonu prednost.

Nemojte oklijevati niti trenutka u odluivanju kako je ona jedino to elite. Ona ne zastupa
dvostruke koncepte. Iako je to samo polovica slike i nepotpuna je, ona je jednaka u sebi. Druga
polovica onoga to ona predstavlja ostaje nepoznata, ali nije iskljuena. I tako je Bogu ostavljena
sloboda da Sam naini konani korak. Za to vam nisu potrebne slike niti pomagala za uenje. I
ono to e na kraju zauzeti mjesto svakog pomagala pri uenju e jednostavno biti.
7. Pratanje nestaje, a simboli blijede i vie se ne moe opaziti nita to su oi ikada
vidjele ili ui ikada ule. Dolazi snaga u potpunosti bezgranina, ne da bi unitavala, ve kako bi
primila ono to joj pripada. Nigdje ne postoji mogunost izbora uloge. Izbor kojeg se plaite
izgubiti nikada niste niti imali. Meutim, jedino se to prividno uplie s neogranienom moi i
jednostavnim mislima, potpunim i sretnim, bez suprotnosti. Vi ne poznajete mir moi koja se
niemu ne suprotstavlja. Meutim, nikakva druga vrsta uope ne moe ni postojati. Poelite
dobrodolicu moi koja se nalazi iza pratanja i iza svijeta simbola i ogranienja. On bi
jednostavno htio biti i tako On jednostavno jest.

IV. Tihi odgovor

1. U tiini dobivate odgovor na sva pitanja i svaki se problem rjeava mirno. U sukobu ne
mogu postojati niti odgovor niti rjeenje, jer je njegova svrha uiniti bilo koje rjeenje
nemoguim i osigurati da niti jedan odgovor ne bude jasan. Problem smjeten u sukobu nema
odgovora, jer se on promatra na razliite naine. I ono to bi predstavljalo odgovor iz jednog
stajalita, u drugom svjetlu nije odgovor. Vi jeste u sukobu. Stoga mora biti jasno da vi ne moete
odgovoriti ni na to, jer sukob nema ograniene posljedice. Meutim, ako je Bog odgovorio, onda
mora postojati nain rjeavanja vaih problema, jer ono to On eli ve je uinjeno.
2. Stoga vrijeme zacijelo jo nije ukljueno i na svaki problem se moe odgovoriti sada.
Meutim, isto tako je, u vaem stanju svijesti, rjeenje zacijelo nemogue. Stoga vam je Bog
vjerojatno ponudio mogunost da dosegnete drugo stanje svijesti u kojem odgovor ve postoji.
Takav je sveti trenutak. Sve svoje probleme trebate donijeti i ostaviti upravo tamo. Oni tu
pripadaju, jer se tu nalazi njihov odgovor. A tamo gdje se nalazi njegov odgovor, problem je
zacijelo jednostavan i lak za rjeavanje. Svakako je besmisleno pokuati rijeiti problem tamo
gdje ne postoji odgovor. Meutim, jednako tako sigurno on mora biti rijeen, ukoliko ga donesete
tamo gdje odgovor postoji.
3. Pokuajte probleme rjeavati samo u sigurnosti svetog trenutka. Jer, tamo e na
problem biti odgovoreno i bit e rijeen. Izvana rjeenja nee biti, jer ne postoji odgovor koji bi
se tamo mogao nai. Izvana se nikada ne postavlja jedno jednostavno pitanje. Svijet moe
postavljati samo dvostruka pitanje. Jedno pitanje s mnogo odgovora ne dobiva odgovor. Niti
jedan od njih nee biti zadovoljavaju. On ne postavlja pitanje kako bi dobio odgovor, ve samo
kako bi preformulirao svoje stajalite.
4. Sva pitanja postavljena u ovom svijetu predstavljaju samo nain promatranja, a ne
postavljeno pitanje. Pitanje postavljeno u mrnji ne moe dobiti odgovor, jer je ono odgovor
samo po sebi. Dvostruko pitanje pita i odgovara, potvrujui istu stvar u razliitom obliku. Svijet
postavlja samo jedno pitanje. Ono glasi: Koja je od ovih iluzija istinita? Koja od njih uspostavlja
mir i nudi radost? I koja donosi izlaz iz svake boli koja sainjava ovaj svijet? Bez obzira na
oblik pitanja, njegova je svrha ista. Ono samo nastoji uspostaviti grijeh kao stvaran i odgovoriti u
obliku sklonosti. Koji vam je grijeh drai? Upravo toga trebate odabrati. Ostali nisu istiniti. to
moe tijelo dati to biste vi najvie eljeli? Ono je va sluga, a takoer i va prijatelj. Ali, recite

mu to elite i ono e vas sluiti dobro i s ljubavlju. I ovo nije pitanje, jer vam govori to elite i
gdje to trebate potraiti. Ono ne ostavlja prostora za preispitivanje njegovih uvjerenja, osim to
ono to kazuje uzima oblik pitanja.
5. Lano pitanje nema odgovora. Ono odreuje odgovor u samom postavljanju. Na taj
nain je svako postavljanje pitanja u svijetu oblik propagande za sebe. Ba kao to su svjedoci
tijela samo osjeaji iznutra, tako su odgovori na pitanja svijeta sadrani unutar postavljenih
pitanja. Tamo gdje odgovori predstavljaju pitanja, oni ne dodaju nia novo i tako se nita ne
naui. Poteno pitanje je sredstvo uenja koje trai neto to vi ne znate. Ono ne odreuje uvjete
odgovora, ve samo pita kakav bi odgovor trebao biti. Ali, onaj tko je u stanju sukoba nema
slobodu postaviti to pitanje, jer on ne eli poten odgovor u kojem zavrava sukob.
6. Poteno pitanje moe se poteno postaviti jedino unutar svetog trenutka. Znaenje
pitanja odreuje znaajnost odgovora. Ovdje je mogue odvojiti svoje elje od odgovora, kako bi
vam on mogao biti dan, a osim toga i primljen. Odgovor se svugdje moe dobiti. Meutim, samo
ovdje ga moete uti. Poteni odgovor ne zahtjeva rtvu, jer on odgovara na pitanja koja su
postavljena iskreno. Pitanja svijeta samo pitaju od koga se trai rtva, ne pitajui ima li rtva
uope smisla. I tako, ukoliko odgovor ne kae od koga on e ostati nepriznat, nesasluan i tako
je pitanje sauvano netaknuto jer je ono odgovorilo samome sebi. Sveti trenutak je vremenski
razmak u kojem je um dovoljno miran da uje odgovor koji nije nametnut u postavljenom
pitanju. On nudi neto novo i drugaije od pitanja. Kako bi on mogao dobiti odgovor ako se samo
ponavlja?
7. Stoga, nemojte pokuavati rijeiti probleme u svijetu iz kojeg je odgovor bio
iskljuen. Ve donesite problem na jedino mjesto na kojem se za vas odgovor uva s
ljubavlju. Ovdje se nalaze odgovori koji e rijeiti vae probleme, jer su oni od njih odvojeni i
vide to moe dobiti odgovor; to jest pitanje. U svijetu odgovori samo potiu novo pitanje
iako ni na prvo nisu odgovorili. U svetom trenutku, vi moete pitanje pretvoriti u odgovor i
primiti odgovor koji je bio nainjen za vas.

V. Primjer lijeenja
1. Jedini nain da lijeite jest da budete izlijeeni. udo se iri bez vae pomoi, ali vi ste
potrebni kako bi ono moglo zapoeti. Prihvatite udo lijeenja i ono e se proiriti zbog onoga to
ono jest. Njegova je priroda da se iri od onog trenutka kada je nastalo. A ono je nastalo onog
trenutka kada je bilo dodijeljeno i primljeno. Nitko ne moe traiti od drugoga da bude izlijeen.
Ali, on moe dopustiti da on sam bude izlijeen i na taj nain ponuditi drugome ono to je primio.
Tko moe podariti drugome ono to sam nema? I tko moe podijeliti ono to sam porie? Sveti
Duh govori vama. On ne govori nikome drugome. Meutim, vaim sluanjem Njegov se Glas
iri, jer vi ste prihvatili to On govori.
2. Zdravlje je svjedok zdravlja. Sve dok nije potvreno, ono ostaje bez uvjerenja. Ono se
dokazuje samo kada je oitovano i treba nabaviti svjedoka koji izaziva povjerenje. Nitko nije
izlijeen dvostrukim porukama. Ukoliko elite samo biti izlijeeni, vi lijeite. Vaa jedina svrha
to ini moguim. Ali, ako se vi plaite lijeenja, onda ono ne moe stii preko vas. Jedino to je
potrebno za lijeenje je nepostojanje straha. Prestraeni se ne mogu izlijeiti i ne mogu lijeiti. To
ne znai da iz vaeg uma zauvijek mora nestati sukob kako biste mogli lijeiti. Jer, kad bi bilo

tako, onda ne bi bilo potrebe za lijeenjem. Ali to znai da, makar samo na trenutak, vi volite bez
napada. Jedan trenutak je dovoljan. uda ne ekaju vrijeme.
3. Sveti trenutak je boravite uda. Tamo se svako od njih raa u ovaj svijet kao svjedok
stanja svijesti koje je nadraslo sukob i doseglo mir. Ono donosi utjehu iz mjesta mira na bojno
polje i pokazuje da rat nema posljedica. Jer, sva nepravda koju je rat nastojao donijeti, slomljena
tijela i razbacani udovi, krikovi umiruih i tiha smrt, svi su oni njeno podignuti i utjeeni.
4. Gdje je udo dolo lijeiti, tamo nema tuge. I nije potrebno vie od jednog trenutka
vae ljubavi bez napada da bi se sve to dogodilo. U tom jednom trenutku vi ste izlijeeni i u tom
jednom trenutku je zavreno svako lijeenje. to moe biti odvojeno od vas, kada prihvatite
blagoslov kojeg donosi sveti trenutak? Nemojte se plaiti blagoslova, jer Onaj Koji vas
blagoslivlja voli itav svijet i u svijetu ne ostavlja nita ega bi se morali plaiti. Meutim, ako
ustuknete od blagoslova, svijet e se uistinu doimati stranim, jer ste uskratili njegov mir i utjehu,
ostavljajui ga da umre.
5. Ne bi li svijet, tako gorko lien, smatrao osudom onaj koji ga je mogao spasiti, ali se
povukao jer se uplaio svog izljeenja? Oi svih umiruih donose prijekor, a patnik apue:
ega se treba plaiti? Razmislite paljivo o ovom pitanju. Ono vam se postavlja u vau korist.
Umirui svijet trai samo da vi na trenutak poinete od napada na sebe, kako bi mogao biti
izlijeen.
6. Doite u sveti trenutak i budite izlijeeni, jer nita to se tamo primi ne ostavljate na
svojem povratku u svijet. I, budui blagoslovljeni, vi ete donijeti blagoslov. Vi ste dobili ivot
kako biste ga dali umiruem svijetu. Oi koje pate vie nee optuivati, ve e zahvalno zasjati
vama koji ste dali blagoslov. Sjaj svetog trenutka obasjat e vae oi i dati im vid da vide dalje od
svake patnje i umjesto toga vide Kristovo lice. Lijeenje zamjenjuje patnju. Onaj tko promatra
jedno, ne moe vidjeti drugo, jer ne mogu oboje biti tamo. I onomu to vi vidite svijet e biti
svjedokom i o tome e svjedoiti.
7. Stoga svijet trai samo vae izljeenje, kako bi mogao biti izlijeen. Njemu je potrebna
samo jedna poduka savreno nauena. I, kada ju zaboravite, svijet e vas njeno podsjetiti na ono
to ste sami poduavali. Nikakvo pojaanje nee uskratiti njegovu zahvalnost vama koji ste
dopustili da budete izlijeeni kako bi on mogao ivjeti. On e pozvati svoje svjedoke da pokau
lice Kristovo vama koji ste im donijeti vid, kojim su mu svjedoili. Svijet optube zamijenjen je
svijetom u kojem sve oi gledaju s ljubavlju Prijatelja koji im je donio osloboenje. I radosno e
va brat zapaziti mnoge prijatelje koje je smatrao neprijateljima.
8. Problemi nisu osobiti, ali oni imaju naroiti oblik i ti naroiti oblici sainjavaju svijet. I
nitko ne razumije prirodu svog problema. Kada bi razumio, on ju tamo vie ne bi mogao vidjeti.
Njena priroda jest da ona nije. I tako, dok ju opaa on ju ne moe opaziti onakvom kakva ona
jest. Ali, lijeenje je vidljivo u posebnim sluajevima i postaje ope kako bi ih ukljuilo sve. To je
zato jer su oni uistinu jednaki, unato svojim razliitim oblicima. Svako uenje tei promjeni,
koja postaje potpunom u dvije situacije koje smatramo jednom, jer se tamo nalaze samo
zajedniki elementi. Meutim, to moe postii samo Onaj Koji ne vidi razlike to ih vi vidite. Vi
ne izvravate potpunu promjenu vaeg uenja. Ali, injenica da je do promjene dolo unato svim
razlikama koje vi vidite, uvjerava vas kako one ne mogu biti stvarne.
9. Vae lijeenje e se proiriti i dobit e ga problemi koje vi niste smatrali svojima. I
takoer e biti oigledno da e vai mnogobrojni i razliiti problemi biti rijeeni kada pobjegnete
bilo kojem od njih. Nemogue je da njihove razlike to omoguuju, jer uenje ne skae iz jedne
situacije u njenu suprotnost i donosi jednake rezultate. Svako lijeenje se nastavlja na zakonit
nain, u skladu sa zakonima koji se pravilno tumae, ali se nikada ne kre. Nemojte se plaiti
naina na koji ih vi razumijete. Vi ste u krivu, ali u vama se nalazi Onaj Koji je u pravu.

10. Prepustite, stoga, promjenu svog uenja Onome Koji uistinu razumije njegove zakone
i Koji e zajamiti da oni nee biti prekreni i ogranieni. Va udio je jednostavno primijeniti na
sebe ono to vas je On nauio, a On e uiniti ostalo. I na taj nain e vam biti dokazana mo
vaeg uenja pomou mnogobrojnih i razliitih svjedoka koje on pronae. Va brat bit e prvi
meu njima, ali iza njega stoje tisue, a iza svakog od njih nalazi se jo njih tisuu. Svaki od njih
moda prividno ima problem drugaiji od ostalih. Meutim, oni se rjeavaju zajedno. I njihov
zajedniki odgovor pokazuje da pitanja nisu niti mogla biti odvojena.
11. Neka je mir s vama kojima je ponueno lijeenje. I shvatiti ete da ste dobili mir kada
prihvatite lijeenje za sebe. Vi ne trebate procjenjivati njegovu ukupnu vrijednost da biste mogli
shvatiti kako ste od toga imali koristi. Ono to se pojavilo u trenutku kada je ljubav ula bez
napada ostat e s vama zauvijek. Vae lijeenje e biti jedna od njegovih posljedica, kao i
lijeenje vaeg brata. Gdje god poli, vidjet ete njegove mnogostruke posljedice. Meutim,
svjedoka koje vi vidite bit e mnogo manje nego ih doista ima. Nemogue je shvatiti
beskonanost jednostavnim zbrajanjem njegovih odvojenih dijelova. Bog vam zahvaljuje zbog
vaeg lijeenja, jer On zna da je to dar ljubavi Njegovom Sinu i stoga je ono dano Njemu.

VI. Svjedoci grijeha

1. Bol pokazuje kako tijelo mora biti stvarno. Ona je glasan, nejasan glas iji krikovi bi
htjeli utiati govor Svetog Duha i zadrati Njegove rijei dalje od vae svijesti. Bol izaziva
pozornost, odvraajui ju od Njega i usredotoujui ju na sebe. Svrha boli jednaka je
zadovoljstvu, jer oni su oboje sredstva koja tijelo ine stvarnim. Ono to ima zajedniku svrhu,
jednako je. To je zakon svrhe koji ujedinjuje sve one koji ju dijele meu sobom. Zadovoljstvo i
bol su jednako nestvarni, jer je njihovu svrhu nemogue postii. Tako su oni sredstva to ne slue
niemu, jer imaju cilj bez znaenja. I njima je zajedniki nedostatak znaenja njihove svrhe.
2. Grijeh se pomie od boli do zadovoljstva pa opet do boli. Jer, svaki svjedok je jednak i
nosi samo jednu poruku. Vi ste ovdje, u ovom tijelu i moete biti povrijeeni. Vi moete zadobiti
i zadovoljstvo, ali samo pod cijenu boli. Ovi svjedoci su ujedinjeni jo mnogo ime. Svaki od njih
se ini drugaijim jer nosi drugaije ime i tako naizgled odgovara drugaijem zvuku. Osim
ovoga, svjedoci grijeha su svi slini. Nazovite zadovoljstvo bolom i ona e povrijediti. Nazovite
bol zadovoljstvom i bol smjetenu iza uitka vie neete osjeati. Svjedoci grijeha samo se
pomiu od jednog imena prema drugom, kako jedan uini korak naprijed, a drugi krene korak
unatrag. No, nije vano koji je na prvom mjestu. Svjedoci grijeha uju samo poziv smrti.
3. Ovo tijelo, koje samo po sebi nema svrhe, uva sva vaa sjeanja i sve vae nade. Vi se
sluite njegovim oima za gledanje, njegovim uima za sluanje i doputate mu da vam kae to
ono osjea. Ono ne zna. Ono vam govori samo nazive koje ste mu dali na koritenje, kada
pozivate svjedoke njegove stvarnosti. Vi ne moete odluiti koji su stvarni meu njima, jer je
svaki kojeg odaberete nalik ostalima. Vi odabirete samo ovaj ili onaj naziv, nita vie. Vi ne inite
svjedoka istinitim, ako ste ga nazvali imenom istine. U njemu je mogue nai istinu samo ako on
predstavlja istinu. A inae on lae, makar ga nazvali svetim Imenom Boga Samog.
4. Svjedok Boji ne vidi svjedoke protiv tijela. Niti On slua svjedoke drugih imena koji
na razliite naine govore o njegovoj stvarnosti. On zna da to nije stvarno. Isto tako on ne bi
mogao rei dijelu Boga Samog to bi trebao osjeati i kakva je njegova uloga. Meutim, On mora
voljeti sve to vi smatrate dragim. I za svakog svjedoka smrti tijela On alje svjedoka vaeg
ivota u Njemu Koji ne poznaje smrti. Svako udo koje On donosi je svjedok da tijelo nije

stvarno. Njegove boli i uitke On uistinu lijei slino, jer Njegovi svjedoci zamjenjuju sve
svjedoke grijeha.
5. udo ne pravi razlike u imenima kojima se nazivaju svjedoci grijeha. Ono samo
pokazuje da ono to oni predstavljaju nema uinka. Ono to i dokazuje jer njegove vlastite
posljedice dolaze kako bi zauzele njihovo mjesto. Nije vano ime kojim nazivate patnike. Ono
tamo vie ne postoji. Onaj Koji donosi udo sve ih smatra jednim i nazvao ih je imenom straha.
Kako je strah svjedok smrti, tako je udo svjedok ivota. Ono je svjedok kojeg nitko ne moe
porei, jer donosi posljedice ivota. Umirui ive, mrtvi ustaju, a bol nestaje. Meutim, udo ne
govori samo o sebi, ve o onom to predstavlja.
6. Ljubav takoer ima simbole u svijetu grijeha. udo oprata, jer ono zastupa ono to je
mimo pratanja i istinito je. Kako je ludo i nerazumno misliti da je udo vezano zakonima koje je
ono iskljuivo dolo odrijeiti! Zakoni grijeha imaju razliite svjedoke razliite snage. I oni
potvruju razliite patnje. Meutim, Onome Koji alje uda da blagoslove svijet, siuni ubod
boli, maleno svjetovno zadovoljstvo i smrtne muke smrti same predstavljaju samo jedan zvuk;
poziv na lijeenje i tugaljiv poziv u pomo u svijetu bijede. udo potvruje upravo njihovu
jednakost. Ono dokazuje upravo njihovu jednakost. Zakoni koji ih nazivaju razliitima su
razrijeeni i pokazali su se nemonima. Postizanje toga je svrha uda. I Sam Bog jami snagu
uda onome emu svjedoe.
7. Budite stoga vi svjedoci udima, a ne zakonima grijeha. Nema potrebe vie patiti. Ali
postoji potreba da budete izlijeeni, jer patnja i tuga svijeta uinila su ga gluhim za svoje spasenje
i osloboenje.
8. Uskrsnue svijeta oekuje vae izljeenje i vau sreu kako biste mogli pokazati
lijeenje svijeta. Sveti trenutak e zamijeniti svaki grijeh ukoliko vi samo ponesete sa sobom
njegove posljedice. I nitko nee izabrati daljnje patnje. Kojoj bi boljoj ulozi mogli sluiti od ove?
Budite izlijeeni kako biste mogli lijeiti; i nemojte trpjeti da se zakoni grijeha primjenjuju na
vas. I istina e se otkriti vama koji ste odluili dopustiti simbolima ljubavi da zauzmu mjesto
grijeha.

VII. Sanja sna

1. Patnja je naglasak na svemu to je svijet uinio kako bi vas povrijedio. Ovdje je jasno
prikazana svjetovna poludjela verzija spasenja. Poput sna o kazni u kojem sanjar nije svjestan to
je izazvalo napad na njega, tako on sebe smatra da ga je nepravedno napalo neto drugo, a ne on
sam. On je rtva toga neeg drugog, to se nalazi izvan njega i nema razloga da se on za to
smatra odgovornim. On mora biti nevin, jer ne zna to ini, ve samo to se ini njemu. Meutim
je njegov napad na sebe jo uvijek vidljiv, jer upravo je on taj koji pati. I on ne moe pobjei jer
se izvor toga oituje izvan njega.
2. Sada vam je pokazano da vi moete pobjei. Sve to je potrebno je sagledati problem
onakvim kakav on jest, a ne onako kako ste ga vi odredili. Kako bi mogao postojati drugi nain
rjeavanja problema koji je veoma jednostavan, ali je bio prekriven tekim oblacima zamrenosti,
koji su nastali kako bi problem i dalje ostao nerijeen? Bez tih oblaka problem e se pojaviti u
svoj svojoj primitivnoj jednostavnosti. Odabir nee biti teak, jer problem postaje apsurdnim
kada je jasno vidljiv. Nitko nee imati problema odluiti se za rjeavanje jednostavnog problema
kada shvati da mu taj problem kodi, a da ga je veoma jednostavno ukloniti.

3. Zakljuivanje pomou kojeg je nainjen svijet, na kojem on poiva i pomou kojeg

se odrava jednostavno je ovakvo: Vi ste uzrok onoga to inim. Vae prisustvo opravdava moj
gnjev i vi postojite i mislite drugaije od mene. Dok vi napadate, ja moram biti nevin. I ja trpim
va napad. Svatko tko ovakvo zakljuivanje razmatra upravo onakvim kakvo ono jest ne
moe ne vidjeti da ono ne proizlazi i nema smisla. Meutim, ono se doima razumnim, jer se ini
kao da vam svijet doista kodi. I tako izgleda kao da nema potrebe ii dalje od oiglednog u
smislu uzroka.
4. Potreba uistinu postoji. Bijeg svijeta od osude predstavlja potrebu u dijeljenju koje su
sjedinjeni oni u svijetu. Meutim, oni ne priznaju svoju zajedniku potrebu. Jer, svaki od njih
misli kako e, uini li svoj dio, na njemu poivati osuda svijeta. I upravo to on smatra svojim
udjelom u njegovom osloboenju. Osveta mora biti na neto usmjerena. Inae se no osvetnika
nalazi u njegovoj vlastitoj ruci i usmjeren je prema njemu. A on ga mora vidjeti u ruci drugoga,
ako eli biti rtvom napada kojeg nije odabrao. I tako on trpi rane koje mu je zadao no kojeg on
sam ne dri.
5. To je svrha svijeta kojeg on vidi. I ako tako gledamo, onda svijet dobavlja sredstva
pomou kojih se ta svrha naizgled ispunjava. Sredstva potvruju svrhu, ali ona sama nisu uzrok.
Niti e se uzrok izmijeniti ako ga promatramo odvojeno od njegovih posljedica. Uzrok stvara
posljedice, koje onda svjedoe o tom uzroku, a ne o sebi. Pogledajte stoga izvan posljedica. Ovo
nije mjesto na kojem se nalazi uzrok patnje i grijeha. I vi se ne bavite patnjom i grijehom, jer su
one samo odrazi njihovog uzroka.
6. Va udio u spaavanju svijeta od osude predstavlja va vlastiti izlaz. Ne zaboravite da
svjedok svijeta zla moe govoriti samo o onome to zlo smatra potrebnim u svijetu. I upravo tu je
vaa krivnja bila po prvi puta uoena. U odvajanju od vaeg brata zapoeo je prvi napad na vas. I
upravo o tome svjedoi svijet. Nemojte traiti drugi uzrok, niti traiti njegovo ispravljanje u
monoj vojsci njegovih svjedoka. Oni podravaju svoje pravo na vau privrenost. to skriva
istinu nije mjesto na kojem treba traiti da biste pronali istinu.
7. Svjedoci grijeha svi stoje na jednom malenom prostoru. I upravo ovdje vi nalazite
uzrok svoje perspektive svijeta. Nekada niste bili svjesni onoga to je zacijelo uzrok svega to je
svijet toboe nabacio na vas, a da vi niste to zvali niti traili. Bili ste sigurni u jedno: vaa krivnja
nije bila jedan od brojnih uzroka za koje ste shvatili da vam donose bol i patnju. Isto tako, vi njih
niste ni na koji nain traili za sebe. Tako su nastale sve iluzije. Onaj koji ih stvara ne vidi sebe
kao njihovog tvorca i njihova stvarnost ne ovisi o njemu. to god da ih uzrokuje, to je neto
prilino odvojeno od njega, a ono to on vidi odvojeno je od njegovog uma. On ne moe sumnjati
u stvarnost svog sna, jer ne vidi svoj udio u njihovom nastajanju i ostvarivanju.
8. Nitko se ne moe probuditi iz sna kojeg svijet sanja umjesto njega, On postaje dijelom
neijeg tueg sna. On ne moe odluiti probuditi se iz sna kojeg sam nije nainio. On stoji
bespomono, rtva sna zamiljenog i njegovanog u nekom odvojenom umu. Taj um zacijelo ne
vodi rauna o njemu, jednako malo razmilja o njegovom miru i srei kao to to ine vremenske
prilike ili vrijeme u danu. On ga ne voli, ve ga baca po elji u svaku ulogu koja zadovoljava
njegov san. Njegova vrijednost je toliko malena da on samo predstavlja rasplesanu sjenu koja
poskakuje gore-dolje prema besmislenom planu zamiljenom u beskorisnom sanjanju svijeta.
9. To je jedina slika koju moete vidjeti; jedina alternativa koju moete odabrati, druga
mogunost uzroka, ukoliko vi niste sanja svojih snova. I upravo to vi odabirete ukoliko poriete
da se uzrok patnji nalazi u vaem umu. Budite radosni to uistinu jest tako, jer na taj nain vi ste
jedini koji odluuje o vaoj sudbini u vremenu. Na vama je da odaberete izmeu spavajue smrti i
snova o zlu ili sretnog buenja i radosti ivota.

10. to biste drugo mogli birati nego ivot ili smrt, buenje ili spavanje, mir ili rat, svoje
snove ili svoju stvarnosti? Postoji opasnost od miljenja da smrt predstavlja mir, jer svijet
izjednaava tijelo sa Sebstvom kojeg je Bog stvorio. Meutim, nita ne moe nikada biti sebi
suprotno. Smrt je suprotna miru, jer je ona suprotna ivotu. A ivot je mir. Probudite se i
zaboravite sve misli o smrti i otkrit ete da imate mir Boji. Meutim, ukoliko vam je doista dano
birati, onda morate vidjeti uzroke stvari izmeu kojih birate tono onakvima kakve oni jesu i gdje
se oni nalaze.
11. Kako je mogue odabrati izmeu dva stanja od kojih je samo jedno jasno
prepoznatljivo? Tko ima slobodu odabrati izmeu posljedica, ako se samo jedna smatra njega
dostojnom? Potenim izborom se nikada ne moe smatrati onaj izbor u kojem je odabir podijeljen
izmeu vas siunog i ogromnog svijeta, koji sanjate razliito o istini u vama. Ponor izmeu
stvarnosti i snova ne postoji izmeu sanjanja o svijetu i onoga to vi sanjate u tajnosti. Oni su
jedno. Sanjanje o svijetu je samo dio vaeg vlastitog sna kojeg ste se odrekli i vidjeli ga ujedno i
kao njegov poetak i zavretak. Meutim, on je bio pokrenut vaim tajnim snom kojeg vi ne
uoavate iako je on uzrok dijela kojeg vidite i ne sumnjate u njegovu stvarnost. Kako biste mogli
sumnjati dok spavate i u potaji sanjate da je njegov uzrok stvaran?
12. Brat koji je odvojen od vas, drevni neprijatelj, ubojica koji vam se prikrada u noi i
kuje vau smrt, meutim, planira da ona bude dugotrajna i polagana; o tome vi sanjate. Meutim
ispod tog sna nalazi se jo jedan, u kojem vi postajete ubojicom, tajnim neprijateljem, strvinarom
i unitavaocem svog brata kao i svijeta. U tome se nalazi uzrok patnje, prostor izmeu vaih
malenih snova i vae stvarnosti. Maleni ponor kojeg vi ak niti ne vidite, rodno mjesto iluzija i
straha, vrijeme strave i drevne mrnje, trenutak katastrofe, svi se oni nalaze ovdje. Ovdje se
nalazi uzrok nestvarnosti. I upravo ovdje e on biti razvrgnut.
13. Vi ste sanjar svijeta snova. On nema niti jedan drugi uzrok niti e ga ikada imati. Nita
stranije od beskorisnog sna nije zaplailo Bojeg Sina i natjeralo ga da misli kako je izgubio
svoju nevinost, odrekao se Oca i zaratio sa samim sobom. Toliko je straan taj san, toliko
prividno stvaran da se on ne bi mogao probuditi u stvarnost bez znoja strave i krika smrtnog
straha, da njegovom buenju nije prethodio njeniji san i dopustio njegovom mirnijem umu da
poeli dobrodolicu, ne strahu, ve Glasu koji poziva s ljubavlju kako bi ga probudio; njenijem
snu u kojem je njegova patnja bila izlijeena i u kojem je njegov brat bio njegov prijatelj. Bog je
poelio da se on probudi njeno i radosno i ponudio mu sredstva da se probudi bez straha.
14. Prihvatite san kojeg vam je On dao umjesto svojeg. Nije teko promijeniti san kada ste
prepoznali sanjara. Poivajte u Svetom Duhu i dopustite Njegovim njenim snovima da zauzmu
mjesto onih koje ste sanjali u stravi i strahu od smrti. On donosi pomirljive snove u kojima ne
treba birati izmeu toga tko je ubojica, a tko e biti rtvom. U snovima koje On donosi nema
ubojstva i nema smrti. San o krivnji blijedi pred vaim pogledom iako su vam oi zatvorene.
Smijeak dolazi kako bi osvijetlio vae uspavano lice. San je sada miran, jer ovo su sretni snovi.
15. Sanjajte njeno o svom bezgrenom bratu koji se ujedinjuje s vama u svetoj nevinosti.
I iz ovog sna Gospodar Nebeski e Sam probuditi Svog voljenog Sina. Sanjajte o ljubaznosti
svoga brata umjesto da se u svojim snovima bavite njegovim pogrekama. Odaberite sanjati o
njegovoj promiljenosti umjesto brojiti nepravde koje je poinio. Oprostite mu njegove iluzije i
zahvalite mu za svu pomo koju je dao. I nemojte odgurnuti na stranu njegove mnogobrojne
poklone jer on nije savren u vaim snovima. On predstavlja svog Oca, za Kojeg smatrate da vam
nudi i ivot i smrt.
16. Brate, On daje samo ivot. Meutim, ono to vi smatrate darovima vaeg brata, to
predstavlja darove koje vam u vaim snovima daje va Otac. Dopustite da darovi vaeg brata

budu vieni u svjetlu milosti i ljubaznosti koju ste dobili. I nemojte dopustiti da bol ometa va
san o dubokoj zahvalnosti za darove koje je namijenio vama.

VIII. Junak sna

1. Tijelo je sredinji lik u sanjanju o svijetu. Ne postoji san bez njega, niti ono postoji bez
sna u kojem ono djeluje kao osoba koju se moe vidjeti i vjerovati joj. Ono zauzima sredinje
mjesto u svakom snu koje pria priu o tome kako je nastalo od drugih tijela, roeno u svijet
izvan tijela, kako ivi kratko i umire, da bi se sjedinio u prahu s drugim tijelima koja umiru poput
njega. U kratkom vremenu koje mu je dodijeljeno za ivot ono trai druga tijela da mu budu
prijatelji ili neprijatelji. Njegova glavna briga je njegova sigurnost. Njegova utjeha je pravilo koje
ga vodi. Ono pokuava traiti uitak i izbjegavati stvari koje bi mogle biti kodljive. Iznad svega,
ono pokuava nauiti sebe da su njegovi bolovi i radosti razliiti i da ih se moe razlikovati.
2. Sanjanje o svijetu ima mnoge oblike, jer tijelo na mnoge naine nastoji dokazati kako je
samostalno i stvarno. Ono na sebe stavlja stvari kupljene malenim metalnim okruglim ploama ili
komadiima papira koje svijet proglaava vrijednim i stvarnim. Ono radi kako bi ih dobilo, inei
besmislene stvari i razbacuje ih na besmislene stvari koje mu nisu potrebne i koje on ak niti ne
eli. Ono iznajmljuje druga tijela kako bi ga mogla tititi i sakuplja jo besmislenije stvari kako bi
ih moglo nazivati svojima. Ono trai posebna tijela koja mogu dijeliti njegov san. Ponekad ono
sanja da je osvaja tijela slabijih od njega samog. Ali u nekom stupnju sna, ono postaje robom
tijela koja bi ga htjela povrijediti i muiti.
3. Serijske avanture tijela, od vremena roenja do smrti, teme su svakog sna koji se ikada
javio u svijetu. Junak ovog sna se nikada nee promijeniti niti e se promijeniti njegova svrha.
Iako sam san ima vie oblika i naizgled pokazuje veliku raznolikost mjesta i dogaaja u kojima se
njihov junak nalazi, taj san ima samo jednu svrhu, koja se ui na razliite naine. Tu jedinu
poduku on pokuava poduiti ponovno, ponovno i jo jednom; da je on uzrok, a ne posljedica. A
vi ste njegova posljedica i ne moete biti njegov uzrok.
4. Tako vi niste sanjar, ve san. I lutate beskorisno u mjesta i dogaaje koje ono smilja i
izvan njih. Istina je da je to jedino to tijelo ini, jer ono je samo lik u snu. Ali, tko reagira na
likove u snu ukoliko ih ne smatra stvarnima? Onog trenutka kada ih vidi onakvima kakvi oni
jesu, oni na njega vie nemaju utjecaja, jer on shvaa da im je dao njihove posljedice uzrokujui
ih i inei ih naizgled stvarnima.
5. Koliko ste voljni izbjei posljedice svih snova koje je svijet ikada imao? Je li vaa volja
ne dopustiti niti jednom snu da naizgled bude uzrokom onoga to vi inite? Dopustite nam onda
da samo pogledamo poetak sna, jer onaj dio kojeg vi vidite je samo drugi dio, iji se uzrok
nalazi u prvome. Nitko tko spava i sanja u ovom svijetu ne sjea se njegovog napada na sebe.
Nitko ne vjeruje da je uistinu postojalo vrijeme kada on nije znao nita o tijelu i nije mogao
zamisliti ovaj svijet stvarnim. On bi htio odjednom vidjeti kako te ideje predstavljaju samo jednu
iluziju, previe smijenu za bilo to drugo nego otjerati ju smijehom. Kako se oni sada ine
ozbiljnima! I nitko se ne moe sjetiti kada su se trebali susresti s osmijehom i nevjericom. Mi se
toga moemo sjetiti, ako samo izravno pogledamo njihov uzrok. I vidjet emo temelje za smijeh,
a ne razlog za strah.
6. Vratimo san, kojeg se on odrekao, sanjaru koji smatra kako je san od njega odvojen i
njemu nametnut. U vjenosti, gdje je sve jedno, puzala je siuna, luda ideja kojoj se Sin Boji
nije dosjetio nasmijati. U njegovom zaboravu ta je misao postala ozbiljnom idejom, moguom i

za postignue i za stvarne posljedice. Mi ih zajedno obje moemo smijehom otjerati i shvatiti da

vrijeme ne moe ometati vjenost. ala je misliti da vrijeme moe doi i nadmudrivati vjenost,
to upravo znai da vrijeme ne postoji.
7. Bezvremenost u kojoj vrijeme postaje stvarnim; dio Boga koji moe napasti sebe;
odvojeni brat kao neprijatelj; um u tijelu; sve su to oblici kruga iji zavretak zapoinje na
njegovom poetku i zavrava u njegovom uzroku. Svijet kojeg vidite prikazuje tono ono to
mislite da ste uinili. Osim to vi sada smatrate da je ono to ste vi uinili bilo uinjeno vama.
Krivnja zbog onoga to ste mislili nalazi se izvan vas, na krivom svijetu koji sanja vae snove i
misli vae misli umjesto vas. On donosi svoju osvetu, a ne vau. On vas dri tijesno utamnienog
u tijelu, koje kanjava zbog svih grjenih stvari to ih tijelo ini u svom snu. Vi nemate snage
uiniti da tijelo prestane initi zla djela, jer ga vi niste nainili i ne moete kontrolirati njegove
aktivnosti, njegovu svrhu niti njegovu sudbinu.
8. Svijet samo pokazuje drevnu istinu; vi ete vjerovati da drugi ine vama tono ono to
vi smatrate da ste uinili njima. Ali, kada jednom postanete obmanuti krivei njih, vi neete
vidjeti uzrok onoga to oni ine, jer vi elite da na njima poiva krivnja. Koliko je djetinjasto i
hirovito uvati vlastitu nevinosti guranjem krivnje dalje od sebe, no, nikada ju ne putajui! Nije
lako shvatiti alu kada vae oi svuda oko vas promatraju njene ozbiljne posljedice, no, bez
njihovih triavih uzroka. Bez uzroka se uistinu njegove posljedice doimaju ozbiljnima i tunima.
Meutim, one samo proizlaze. I upravo njihov uzrok ne proizlazi ni iz ega i samo je ala.
9. Blagim osmjehom Sveti Duh promatra uzrok, a ne gleda posljedice. Kako bi drugaije
On mogao ispraviti vau pogreku koja je u potpunosti previdjela uzrok? On vam zapovijeda da
svaku stranu posljedicu donesete Njemu kako biste zajedno mogli pogledati njen luckast uzrok i
smijati se s Njim neko vrijeme. Vi prosuujete posljedice, ali On je prosudio njihov uzrok. I
Njegovom prosudbom su posljedice uklonjene. Moda vi dolazite u suzama. Ali ujte Ga kako
kae: Moj brate, sveti Sine Boji, pogledaj svoj uzaludni san, u kojem bi se ovo moglo
dogoditi. I vi ete napustiti sveti trenutak s osmjehom i osmjehom svoga brata zdruenim s
Njegovim.
10. Tajna spasenja lei jedino u ovome: vi to inite sebi. Bez obzira na oblik napada to je
jo uvijek istinito. Tko god preuzeo ulogu neprijatelja i napadaa, ovo je svejedno istina. Bez
obzira to je uzrok boli i patnje koju osjeate, ovo je ipak istina. Jer, vi uope ne biste reagirali na
likove u snu kad biste znali da sanjate. Neka budu omraeni i opaki koliko ve mogu biti, jer oni
ne mogu utjecati na vas ako ste uspjeli prepoznati da je to va san.
11. Kada nauite samo ovu poduku ona e vas osloboditi od patnji, bez obzira na oblik.
Sveti Duh e ponavljati ovu poduku o osloboenju sve dok ju ne nauite, bez obzira na oblik
patnje koji vam donosi bol. Sve to vas je povrijedilo donesite Njemu i On e pripremiti odgovor
pomou ove jednostavne istine. Jer, taj jedini odgovor odnosi uzrok svakog oblika tuge i bola.
Oblik uope ne utjee na Njegov odgovor, jer On bi vas htio nauiti samo jednom jedinom
uzroku svih njih, bez obzira na njihov oblik. I vi ete shvatiti da uda odraavaju jednostavnu
reenicu: Ja sam to uinio i upravo to u ja odrijeiti.
12. Donesite stoga sve oblike patnji Njemu Koji zna da je svaki pojedinac nalik ostalima.
On ne vidi nikakve razlike tamo gdje nikakva razlika ne postoji i On e vas poduiti kako je
nastao svaki od njih. Niti jedan od njih nema drugaiji uzrok od ostalih i svi oni se jednostavno
mogu ispraviti samo jednom jedinom podukom istinski nauenom. Spasenje je tajna koju ste
uvali jedino od sebe. Svemir tvrdi da je tako. Meutim, njegove svjedoke vi uope ne uzimate u
obzir. Jer, oni potvruju ono to vi ne elite znati. Oni to toboe dre u tajnosti od vas. Meutim,
trebate samo nauiti da moete odabrati ne uti i ne vidjeti.

13. Kako ete drugaije promatrati svijet kada ovo prepoznate! Kada oprostite svijetu
svoju krivnju, bit ete slobodni od nje. Njegova nevinost ne trai vau krivnju, niti vaa
nedunost poiva na njegovim grijesima. To je oigledno; tajna koja se uva samo od vas. I
upravo to vas i dalje odvaja od svijeta i odvajalo je vaeg brata od vas. Sada vi trebate samo
nauiti da ste obojica nevini ili krivi. Jedino to je nemogue jest da vi niste slini jedan
drugome; da su obojica istiniti. To je jedina tajna koju jo treba nauiti. I nee biti tajna da ste
izlijeeni.

POGLAVLJE 28

PONITENJE STRAHA

I. Sadanje sjeanje
1. udo ne ini nita. Ono jedino popravlja uinjeno. Tako ono iskljuuje ometanje onoga
to je bilo uinjeno. Ono ne dodaje, ve jedino oduzima. A to to udo oduzima je nestalo, ima
tome dugo, no, budui da je zadrano u sjeanju ini se kao da ima neposredne posljedice. Taj
svijet je zavrio prije mnogo vremena. Misli koje su ga nainile vie ne postoje u umu koji je o
njima razmiljao i kratko ih ljubio. udo samo pokazuje da je prolost nestala, a ono to je doista
nestalo nema nikakvih posljedica. Sjeanje na uzrok moe samo proizvesti iluzije o njegovom
prisustvu, a ne posljedicama.
2. Niti jedna posljedica krivnje ovdje vie ne postoji. Jer, krivnja je zavrila. I njenim
odlaskom su nestale i njene posljedice, ostavljene bez uzroka. Zato biste je drali u sjeanju ako
niste eljeli njene posljedice? Sjeanje je selektivno ba kao i percepcija, budui da predstavlja
njeno prolo vrijeme. To je percepcija prolosti koja kao da se dogaa sada i kao da ju jo uvijek
moemo vidjeti. Sjeanje je, kao i percepcija, vjetina koju ste vi izmislili kako bi zauzela mjesto
onoga to je Bog podario u vaem stvaranju. I, poput svih stvari koje ste vi nainili, ono moe
posluiti drugoj svrsi i biti sredstvom neega drugog. Ono se moe koristiti da biste lijeili, a ne
povrijedili, ukoliko vi tako poelite.
3. Nita ime se koristite pri lijeenju ne predstavlja pokuaj da se bilo to uini. Upravo
priznavanje da nemate potreba znai da je neto potrebno uiniti. To je neselektivno sjeanje,
koje se ne koristi kako bi se uplitalo u istinu. Sve stvari koje Sveti Duh moe iskoristiti za
lijeenje Njemu su dane, bez sadraja i svrhe u koju su one nainjene. One predstavljaju samo
vjetine bez primjene. One ekaju na svoje koritenje. One nemaju nikakvog posveenja niti cilja.
4. Sveti Duh moe uistinu iskoristiti sjeanje, jer se tamo nalazi Sam Bog. Meutim, ne
postoji sjeanje na prole dogaaje, ve samo na sadanje stanje. Vi ste ve toliko dugo navikli
vjerovati da sjeanje sadri samo ono to je prolo da vam je teko shvatiti kako je to vjetina
koja moe pamtiti sada. Ogranienja koja svijet postavlja na sjeanje velika su kao i ogranienja
koja svijet namee vama s vaim doputenjem. Ne postoji povezanost sjeanja sa prolou. Ako
vi elite da se ono tamo nalazi, onda tako i jest. Ali, ta povezanost je nastala samo zbog vae elje
i samo ju vi zadravate u djeliu vremena u kojem naizgled jo postoji krivnja.
5. Nain na koji Sveti Duh koristi sjeanje je prilino odvojen od vremena. On ga ne
nastoji koristiti kao sredstvo zadravanja prolosti, ve vie kao nain njenog oslobaanja.

Sjeanje uva poruku koju prima i ini to mu je dano initi. Ono poruku ne pie niti odreuje
emu ona slui. Poput tijela, ono je besciljno po sebi. I ako djeluje da ono slui kako bi njegovalo
drevnu mrnju i nudi vam sliku nepravde i nedae koju ste uvali, onda je to upravo to to ste vi
od njega traili i ono to jest. Predano svojim trezorima, u kojima je skrivena povijest cjelokupne
prolosti tijela. Sva neobina udruenja nastala su kako bi prolost odrala ivom, a sadanjost
mrtvom, spremljena su u njemu i oekuju vau zapovijed da ih dovedu pred vas i ponovno oive.
I na taj nain se njihove posljedice naizgled poveavaju s vremenom koje je oduzelo njihov
uzrok.
6. Meutim, vrijeme je samo jo jedna faza onoga to ne ini nita. Ono djeluje ruku pod
ruku sa svim drugim svojstvima kojima vi nastojite i dalje skriti istinu o sebi. Vrijeme ne
oduzima niti moe vratiti. A ipak, vi se njime koristite na neobian nain, kao da je prolost uzrok
sadanjosti, koja je samo posljedica u kojoj nije mogua niti jedna promjena jer je njen uzrok
nestao. Meutim, promjena mora imati uzrok koji e potrajati, jer inae ona nee biti trajna. Ako
je uzrok sadanjosti prolost onda u njoj nije mogue izvriti nikakvu promjenu. Jedino se
prolost zadrava u sjeanju dok se njime sluite i tako to postaje nainom da se prolost brani od
sadanjosti.
7. Nemojte pamtiti nita to ste sami sebe poduili, jer ste loe podueni. Tko bi htio u
svom umu pamtiti besmislenu poduku, ako moe nauiti i sauvati mnogo bolju? Kada se jave
drevna sjeanja o mrnji, prisjetite se da je njihov uzrok nestao. Stoga vi ne moete shvatiti emu
ona slue. Nemojte dopustiti da uzrok kojeg biste im sada htjeli pripisati bude ono to ih je
nainilo onakvima kakvi su bili ili kakvi su se doimali. Budite sretni da je to nestalo, jer upravo
to e vam biti oproteno. I pogledajte umjesto njih, novo djelovanje uzroka kojeg prihvaate sada
i njegove posljedice ovdje. One e vas iznenaditi svojom ljepotom. Drevne nove ideje koje one
donose postat e sretnim posljedicama Uzroka toliko drevnog da On daleko premauje domet
sjeanja kojeg uvia vaa percepcija.
8. To je Uzrok kojeg se Sveti Duh sjea umjesto vas, kada biste vi htjeli zaboraviti. On
nije nestao jer On nije dopustio da Uzrok bude nezapamen. On se nikada nije promijenio, jer
nikada nije postojalo vrijeme u kojem Ga On nije uvao na sigurnom u vaem umu. Njegove
posljedice e se uistinu initi kao nove, jer vi ste smatrali da niste upamtili njihov Uzrok.
Meutim, On nikada nije bio odsutan iz vaeg uma, jer nije bila Volja vaeg Oca da se Njegov
Sin Njega ne sjea.
9. Ono ega se vi sjeate nikada se nije dogodilo. To je nastalo iz bezrazlonosti koju ste
vi pomijeali s uzrokom. To zasluuje samo podsmijeh, kada shvatite da ste se sjetili posljedica
koje su bile bezrazlone i nisu mogle biti posljedice. udo vas podsjea na Uzrok koji je zauvijek
prisutan, savreno netaknut vremenom i uplitanjem. Nikada drugaiji od onoga to On jest. A vi
ste Njegova Posljedica, onako nepromjenjiva i savrena kao to je i On sam. Sjeanje na Njega ne
nalazi se u prolosti niti oekuje budunost. Ono se ne otkriva u udima. Ona vas samo
podsjeaju da On nije nestao. Kada Mu vi oprostite svoje grijehe, On vie nee biti nepriznat.
10. Vi koji ste nastojali prosuditi vlastitog Stvoritelja ne moete shvatiti da On nije
prosuivao Svoga Sina. Vi biste Mu htjeli uskratiti Njegovo Djelovanje, a ipak, Ono nije nikada
bilo uskraeno. Nikada nije bilo vrijeme u kojem bi Njegov Sin mogao biti osuen za neto to je
bezrazlono i protivno Njegovoj Volji. Vae sjeanje bi htjelo svjedoiti samo strahu od Boga. On
nije uinio ono ega se plaite. Isto tako niste niti vi. Stoga vaa nevinost nije izgubljena. Vama
nije potrebno lijeenje da biste bili izlijeeni. U tiini, shvatite da je udo poduka koja doputa
Uzroku da ima Svoje Vlastite Posljedice i da ne ini nita to bi se moglo uplitati.
11. udo dolazi tiho u um koji na trenutak zastaje i miran je. Iz tog tihog trenutka i iz uma
kojeg je izlijeilo u tiini, ono blago see ka ostalim umovima kako bi dijelili njegovu tiinu. I oni

e se udruiti i nee initi nita to bi sprijeilo njegovo sjajno irenje natrag u Um koji je
uzrokovao postojanje svih umova. Budui roeno iz dijeljenja, ne moe postojati stanka u
vremenu koja bi mogla prouzroiti zakanjenje uda koje uri prema svim tjeskobnim umovima,
donosei im mirnou trenutka u kojem im se vraa sjeanje na Boga. Njihovo vlastito sjeanje je
sada tiho i ono to je dolo kako bi zauzelo njegovo mjesto kasnije nee biti u potpunosti
nezapameno.
12. On Kome je dano vrijeme zahvaljuje za svaki tihi trenutak koji Mu je dan. Jer u tom
trenutku je Bojem sjeanju doputeno pokloniti sva svoja blaga Sinu Bojem, za kojeg se ona
uvaju. Kako ih radosno On poklanja onome zbog kojeg ih je i Sam primio! I Njegov Stvoritelj
dijeli Njegovu zahvalnost, jer On ne bi htio biti lien Njegovih Posljedica. Tiina trenutka koju
prihvaa Njegov sin nudi dobrodolicu vjenosti i Njemu i doputa Im ui tamo gdje bi Oni
eljeli boraviti. Jer u tom trenutku Sin Boji ne ini nita to bi ga moglo preplaiti.
13. Kako se istog trenutka javlja sjeanje na Boga u umu koji se ne plai ukloniti svoje
sjeanje! Njegovo vlastito sjeanje je nestalo. Nema prolosti koja bi drala njegovu zastraujuu
sliku na putu radosnog buenja u sadanji mir. Trube vjenosti ponovno se oglaavaju u tiini;
meutim, ne ometaju ju. I sada se vie ne prisjeate straha, ve Uzroka kojeg je strah trebao
uiniti zaboravljenim i razvrgnutim. Tiina govori blagim zvukovima ljubavi kojih se Sin Boji
prisjea iz vremena prije negoli je njegovo vlastito sjeanje stalo izmeu sadanjosti i prolosti
kako bi ih iskljuilo.
14. Sada je Sin Boji konano svjestan sadanjeg uzroka i Njegovih dobrostivih
Posljedica. Sada on uistinu razumije da je ono to je on nainio bezrazlono i uope nema
posljedica. On nije uinio nita. I uviajui to, on shvaa da nikada nije niti imao potrebe neto
uiniti i nikada nita nije niti uinio. Njegov uzrok jesu Njegove Posljedice. Nikada nije postojao
uzrok pored Njega koji bi mogao stvoriti drugaiju prolost ili budunost. Njegove Posljedice su
nepromjenjivo vjene, s onu stranu straha i u potpunosti mimo svijeta grijeha.
15. to je izgubljeno pa ne vidi bezrazlono? I gdje se nalazi rtva, kada je dolo sjeanje
na Boga kako bi zauzelo mjesto gubitka? Ima li boljeg naina da se zatvori siuna praznina
izmeu iluzija i stvarnosti nego dozvoliti sjeanju na Boga potei preko nje, pretvorivi ju tako u
most za iji prelazak e biti dovoljan trenutak? Jer Bog ga je zatvorio Samim sobom. Njegovo
sjeanje nije jednostavno prolo mimo i zauvijek ostavilo nasukanog Sina na obali sa koje moe
promatrati drugu obalu koju nikada ne moe dosei. Njegov Otac eli da ga se podigne i njeno
prenese preko. On je izgradio most i upravo On e biti Taj koji e prenijeti Svog Sina preko
njega. Nemojte se plaiti da On nee uspjeti u onome to On eli. Ne plaite se da ete vi biti
iskljueni iz Volje koja vam je namijenjena.

II. Obrtanje posljedica i uzroka

1. Bez uzroka ne moe biti niti posljedica, a opet, bez posljedica ne postoji niti uzrok.
Uzrok nastanka uzroka jesu njegove posljedice; Otac jest Otac zbog Svog Sina. Posljedice ne
stvaraju svoj uzrok, ali one uspostavljaju njegovu uzronost. Na taj nain, Sin daje Oinstvo
svome Stvoritelju i prima poklon kojeg je on dao Njemu. Upravo zbog toga to je on Boji Sin,
on takoer mora biti i otac koji stvara kako je Bog stvorio njega. Krug stvaranja nema kraja.
Njegov poetak i njegov zavretak su isto. Ali u sebi on sadri svemir cjelokupnog stvaranja, bez
poetka i bez kraja.

2. Oinstvo jest stvaranje. Ljubav je potrebno iriti. istoa nije ograniena. Priroda je
nevinih da budu zauvijek nesputani, bez prepreke ili ogranienja. Tako istoa nije od tijela. Niti
ju se moe nai tamo gdje postoji ogranienje. Tijelo moe biti izlijeeno njenim posljedicama,
koje su jednako neograniene kao to je i ona sama. Meutim, cjelokupno lijeenje se mora
dogoditi jer smo priznali da um nije u tijelu, a njegova nevinost je od njega odvojena i nalazi se
tamo gdje se nalazi cjelokupno lijeenje. Gdje se onda nalazi lijeenje? Jedino tamo gdje je
njegov uzrok dobio posljedice. Jer, bolest predstavlja besmislen pokuaj da se bezrazlonosti daju
posljedice i uini ju se uzrokom.
3. Kod svake bolesti Sin Boji pokuava sebe uiniti svojim uzrokom i ne dozvoliti sebi
da bude Sin svog Oca. Zbog te nemogue elje on ne vjeruje da on predstavlja Posljedicu Ljubavi
i mora biti uzrokom zbog onoga to on jest. Uzrok lijeenja je jedini Uzrok svega. On ima samo
jednu Posljedicu. I u priznavanju toga, bezrazlonosti nisu dane posljedice i niti jednu od njih nije
mogue vidjeti. Um u tijelu i svijet drugih tijela, svaki od njih s odvojenim umom, vaa su
djela, i vi ste drugog uma i stvarate s posljedicama koje su drugaije od vas. I budui njihov
otac, vi morate biti slini njima.
4. Dogodilo se samo to da ste vi sebe uspavali i usnuli san u kojem ste bili sebi stranac i
tek dio neijeg tueg sna. udo vas ne budi ve vam samo pokazuje tko je sanjar. Ono vas ui da
postoji izbor snova dok jo spavate, ovisno o svrsi vaeg sanjanja. elite li snove lijeenja ili
snove smrti? San je poput sjeanja jer oslikava ono to elite da vam bude pokazano.
5. Prazno skladite, otvorenih vrata, uva sve djelie vaih sjeanja i snova. Meutim, ako
ste vi sanjar, vi shvaate barem ovoliko: da ste vi prouzroili taj san i isto tako moete prihvatiti i
drugi san. Ali, za ovakvu promjenu sadraja sna potrebno je shvatiti da ste upravo vi sanjali san
koji vam se ne dopada. On je samo posljedica koju ste vi prouzroili i vi ne biste htjeli biti
uzrokom takve posljedice. U snovima o ubojstvu i napadu vi ste rtva ubijena u umiruem tijelu.
Meutim, u snovima o pratanju ni od koga se ne trai da bude rtva i paenik. To su sretni snovi
kojima udo zamjenjuje vae vlastite snove. Ono od vas ne trai da nainite drugaiji san; samo
da shvatite da ste nainili san kojeg biste eljeli zamijeniti ovime.
6. Ovaj svijet je bezrazloan, kao to je i svaki san kojeg je bilo tko usnuo u ovom svijetu.
Nikakvi planovi nisu mogui i ne postoji nikakva namjera koju bi se moglo nai i shvatiti. to bi
se drugo moglo oekivati od neega to nema uzroka? Meutim, ako to nema uzroka, onda nema
niti svrhe. Vi moete prouzroiti san, ali mu nikada neete dati stvarne posljedice. Jer, to bi
promijenilo njegov uzrok, a upravo to vi ne moete uiniti. Sanjar sna nije budan, ali on ne zna da
spava. On u iluziji sebe vidi bolesnog ili zdravog, potitenog ili sretnog, ali bez vrstog uzroka
koji ima zajamene posljedice.
7. udo utvruje da vi sanjate san i da njegov sadraj nije istinit. To je kljuni korak u
bavljenju iluzijama. Nitko ih se ne plai nakon to shvati da ih je sam izmislio. Strah se opirao jer
on nije shvaao da je on bio tvorac sna, a ne lik u snu. On sebi daje posljedice koje je u snu dao
svome bratu. I samo je to taj san kojeg je sastavio i ponudio njemu, ne bi li mu pokazao kako su
njegove elje ispunjene. Na taj nain on se plai vlastitog napada, ali smatra da je napad u rukama
drugog. Budui rtvom, on pati zbog njegovih posljedica, ali ne i zbog njihovog uzroka. On nije
zaetnik svog vlastitog napada i nije kriv za ono to je prouzroio. udo ne ini nita drugo osim
to mu pokazuje kako on nije uinio nita. Ono ega se on plai jest uzrok koji nema posljedica
koje bi ga uinile uzrokom. Stoga to nikada nije niti postojalo.
8. Odvajanje je zapoelo sa snom da je Otac bio lien Svojih Posljedica i nema moi
zadrati ih, budui On vie nije njihov Stvoritelj. U snu je sanjar nainio sebe. Meutim, ono to
je on nainio okrenulo se protiv njega, preuzimajui ulogu njegovog stvoritelja, kao to je uinio
sanjar. I budui je on mrzio svog Stvoritelja, tako su i likovi u snu mrzili njega. Njegovo tijelo je

postalo njihovim robom, kojeg oni zlostavljaju jer su prisvojili za sebe motive koje mu je dao. I
mrze ga zbog osvete koju bi im ono htjelo dati. Upravo se njihova osveta tijelu javlja kao dokaz
da sanjar ne moe biti tvorcem sna. Posljedica i uzrok su najprije razdvojeni, a zatim preokrenuti,
tako da posljedica postaje uzrokom, a uzrok posljedicom.
9. To je zavrni korak odvajanja kojim zapoinje spasenje, koje nastavlja drugim putem.
Taj zavrni korak je posljedica onoga to je nestalo prije i doimalo se uzrokom. udo je prvi
korak u vraanju funkcije uzronosti uzroku, a ne posljedici. Jer, iz te zbrke je nastao san i dok on
traje, plait ete se buenja. Isto tako neete moi uti poziv na buenje, jer se on doima kao
poziv na strah.
10. Poput svake poduke koju Sveti Duh od vas zahtjeva da ju nauite, i udo je jasno. Ono
pokazuje to bi On htio da nauite i pokazuje vam kako su njegove posljedice ono to elite. U
Njegovim snovima koji prataju razvrgnute su posljedice vaih snova, a omraeni neprijatelji
smatraju se prijateljima milosrdnih nakana. Njihovo neprijateljstvo se sada smatra bezrazlonim,
jer ga oni nisu nainili. I vi moete prihvatiti ulogu tvorca njihove mrnje, jer shvaate da ona
nema posljedica. Sada ste slobodni od sna; svijet je postao neutralan, a tijela, koja se jo uvijek
naizgled razdvojeno kreu uokolo, se nije potrebno plaiti. I stoga ona nisu bolesna.
11. udo vraa uzrok straha vama koji ste ga nainili. Meutim, ono isto tako pokazuje
da, budui da ne postoje posljedice, to nije uzrok, jer funkcija uzronosti jest imati posljedice. A
gdje su posljedice nestale, tamo nema uzroka. Tako je tijelo izlijeeno udima, jer ona pokazuju
da je um nainio bolest i iskoristio tijelo kao rtvu ili posljedicu onoga to je nainio. No,
polovica poduke nee vas poduiti itavoj poduci. udo je beskorisno ukoliko nauite samo da
tijelo moe biti izlijeeno, jer to nije poduka koju je udo bilo namijenjeno poduiti. Poduka
kazuje da je bio bolestan um koji je pomislio da tijelo moe biti bolesno; projiciranje svoje
krivnje na van nije prouzroilo nita i nije imalo posljedica.
12. Ovaj svijet je pun uda. Ona stoje u blistavoj tiini pored svakog sna o boli i patnji,
grijehu i krivnji. Ona su alternativa snu, izbor da budu sanjar, umjesto da poreknu aktivnu ulogu
u izmiljanju sna. Ona su radosno djelovanje u vraanju posljedica bolesti njenom uzroku. Tijelo
je osloboeno, jer um priznaje to nije uinjeno meni, ve to inim ja. I na taj nain um postaje
slobodnim odabrati neto drugo umjesto toga. Zapoevi ovdje, spasenje e i dalje mijenjati tijek
svakog koraka silaska prema odvajanju, sve dok se ne vratite svakim korakom istoga puta, dok ne
nestanu ljestve, a cjelokupno sanjanje svijeta ne bude poniteno.

III. Pristanak na zdruivanje

1. Ono to eka u savrenoj sigurnosti s onu stranu spasenja nije vaa briga. Jer, vi ste tek
poeli doputati svojim prvim, nesigurnim koracima da se kreu prema gore na ljestvama kojima
vas je odvajanje vodilo prema dolje. U ovom trenutku jedina vaa briga je udo. U njemu sve
mora zapoeti. I kada zapone, put e postati spokojnim i jednostavnim, uspinjui se ka buenju i
zavretku sna. Kada prihvatite udo, vi ne dodajete svoj san o strahu onome kojeg ve sanjate.
Ako nema podrke, taj san e izblijedjeti bez posljedica. Jer, upravo ga vaa podrka ini jaim.
2. Niti jedan um nije bolestan sve dok se drugi um ne sloi s tim da su oni odvojeni. Tako
je bolest njihova zajednika odluka. Ako vi uskratite pristanak i prihvatite svoju ulogu u tome da
bolest uinite stvarnom, onda drugi um ne moe projicirati svoju krivnju bez da mu pomognete,
dopustivi mu da se smatra odvojenim i odijeljenim od vas. Na taj nain um i jednog i drugog ne

smatraju tijelo bolesnim sa odvojenih stajalita. Ujedinjenje s umom brata sprjeava uzrok bolesti
i posljedice. Lijeenje je djelovanje zdruenih umova, kao to bolest dolazi od odvojenih umova.
3. udo ne ini nita samo stoga to su umovi zdrueni i ne mogu se i odvojiti. Meutim,
kod sanjanja je obrnuto i odvojeni umovi se smatraju tijelima koja su odvojena i ne mogu se
zdruiti. Nemojte dopustiti svome bratu da bude bolestan, jer ako je on bolestan, to znai da ste
ga prepustili njegovom vlastitom snu, dijelei ga sa njim. On ne vidi uzrok bolesti tamo gdje se
on nalazi, a vi ste previdjeli pukotinu izmeu vas, u kojoj se bolest uzgaja. Tako ste vi zdrueni u
bolesti, kako bi ta mala praznina u kojoj se bolest uva, paljivo titi, njeguje i podrava vrstim
uvjerenjem i dalje ostala neizlijeena; kako ne bi doao Bog i premostio tu siunu prazninu koja
vodi do Njega. Nemojte se iluzijama opirati Njegovom dolasku, jer upravo Njegov dolazak vi
elite vie od svega ostalog to toboe svjetluca u snu.
4. Zavretak sanjanja je zavretak straha, a ljubav nikada nije postojala u svijetu snova.
Praznina jest malena. Meutim, u njoj se nalazi sjeme poasti i svakog oblika zla, jer ona
predstavlja elju za razdvajanjem, a ne za zdruivanjem. I tako se ini da ona bolesti daje uzrok
koji nije njen uzrok. Svrha praznine jest cjelokupni uzrok bolesti. Jer, ona je nastala kako bi vi i
dalje bili odvojeni, u tijelu kojeg vi smatrate uzrokom boli.
5. Uzrok boli je odvajanje, a ne tijelo, koje je samo njegova posljedica. No, odvajanje je
samo prazan prostor, koji nita ne ograuje, koji nita ne ini i bestjelesan je ba kao i prazan
prostor izmeu valova nastalih iza prolazeeg broda. I jednako tako brzo se zatvara kako voda
urno zatvara prazninu, budui se valovi ujedinjuju ne bi li ju prekrili. Gdje je praznina meu
valovima sad kad su se oni zdruili i prekrili prostor koji ih je naizgled nakratko razdvojio? Gdje
se nalaze temelji bolesti kada su se umovi zdruili ne bi li zatvorili siunu prazninu meu njima,
gdje je naizgled nicalo sjemenje bolesti?
6. Bog gradi most, ali samo na prostoru kojeg je oistilo i ispraznilo udo. Sjeme bolesti i
sramotu krivnje On ne moe premostiti, jer On ne moe unititi stranu volju koju Sam nije
stvorio. Dozvolite da njegove posljedice nestanu i nemojte ih grabiti eljnim rukama, kako biste
ih zadrali za sebe. udo e ih sve ukloniti i tako nainiti prostora za Onoga Koji eli doi i
premostiti povratak Njegovog Sina Njemu.
7. Zbrajajte, stoga, srebrna uda i zlatne snove o srei kao jedino blago koje biste eljeli
zadrati u skladitu svijeta. Vrata su otvorena, ne lopovima, ve vaoj izgladnjeloj brai koja su
sjaj kamena zamijenila za zlato i spremila gomilu snijega koja je blistala poput srebra. Njima nije
preostalo nita iza otvorenih vrata. to je drugo svijet nego siuna praznina koja razdire vjenost
i lomi ju u dane, mjesece i godine? A to ste vi koji ivite u svijetu nego slomljeni komadii slike
Sina Bojeg, a svaki od njih je skriven u zasebnom i nesigurnom komadiu gline?
8. Ne plaite se, dijete moje; neka va svijet bude blago osvijetljen udima. I tamo gdje
smatrate da izmeu vas i vaeg brata postoji malena praznina, tamo mu se pridruite. I tako bolest
vie nee imati uzroka. San o izljeenju nalazi se u pratanju i blago vam pokazuje kako vi
nikada niste grijeili. udo ne eli ostaviti dokaz krivnje koji bi vam svjedoio o neemu to
nikada nije bilo. I u vaem skladitu ono e nainiti mjesto dobrodolice vaem Ocu i vaem
Sebstvu. Vrata su otvorena kako bi mogli doi svi oni koji vie ne ele gladovati i ele uivati u
gozbi obilja koja je tamo postavljena pred njih. I oni e sresti vae pozvane Goste koje je udo
pozvalo da dou k vama.
9. Ova gozba uistinu nije poput onih koje je pokazalo sanjanje o svijetu. Jer ovdje, to
vie netko prima, to vie ostaje drugima da dijele. Gosti sa Sobom donose neograniene zalihe. I
nitko niega nije lien niti moe liiti. Ovo je gozba koju Otac postavlja pred Svog Sina i
ravnopravno ju dijeli sa njim. I u Njihovom dijeljenju ne moe biti praznine u kojoj bi se obilje

smanjivalo. Nerodne godine ovdje ne mogu ui, jer vrijeme ne eka ovu gozbu kojoj nema kraja.
Jer, ljubav je postavila svoj stol u prostoru koji je naizgled odvajao vae Goste od vas.

IV. Vee zdruivanje

1. Prihvatiti Pokajanje za sebe ne znai dati potporu neijem snu o bolesti i smrti. To znai
da vi ne dijelite njegovu elju za odvajanjem i doputate mu da iluzije usmjeri prema sebi. Isto
tako ne elite da one umjesto toga budu okrenute prema vama. Na taj nain one nemaju uinka. I
vi ste se oslobodili snova o boli jer ste ga pustili. Ukoliko mu ne pomognete, vi ete trpjeti bol
zajedno sa njim, jer je to vaa elja. I vi postajete lik u njegovom snu o boli, kao to je i on lik u
vaem snu. Tako i vi i va brat, obojica, postajete iluzijama, bez identiteta. Mogli biste biti bilo
tko ili bilo to, ovisno o tome iji koban san dijelite. Moete biti sigurni samo u jedno; vi jeste
loi, jer dijelite snove straha.
2. Postoji nain iznalaenja sigurnosti upravo ovdje i sada. Odbijte biti dijelom
zastraujuih snova bez obzira na njihov oblik, jer ete u njima izgubiti svoj identitet. Nai ete
sebe ne prihvaajui da oni postanu vaim uzrokom i da vam dodijele posljedice. Vi ste odvojeni
od njih, ali niste odvojeni od onoga tko ih sanja. Na taj nain vi odvajate sanjara od sna i
pridruujete se jednom, ali drugoga putate. San je samo iluzija u umu. A vi se elite sjediniti s
umom, ali nikada sa snom. Vi se plaite sna, ne uma. Smatrate ih jednakima, jer mislite da ste vi
samo san. Vi ne znat i ne moete razlikovati to je u vama stvarno, a to je samo iluzija.
3. Poput vas, i va brat sebe smatra snom. Nemojte dijeliti iluziju koju on ima o sebi, jer
va Identitet ovisi o njegovoj stvarnosti. Radije ga smatrajte umom u kojem iluzije jo uvijek
postoje, ali umom koji je va brat. On nije postao vaim bratom zbog onoga to sniva, niti je va
brat njegovo tijelo, junak tog sna. Va brat je njegova stvarnost, kao to je vaa stvarnost njemu
brat. Va um i njegov zdrueni su u bratstvu, Njegovo tijelo i njegovi snovi samo naizgled ine
malu prazninu, gdje su se vai pridruili njegovima.
4. A ipak, meu vaim umovima ne postoji praznina. Pridruiti se njegovim snovima
stoga znai ne susresti ga, jer bi se njegovi snovi htjeli odvojiti od vas. Stoga ga jednostavno
oslobodite svojim potraivanjem bratstva, a ne snova straha. Dopustite mu da prepozna tko on
jest, ne podravajui svojom vjerom njegove iluzije, jer, uinite li to, vjerovat ete u svoje.
Vjerujui u vae iluzije on nee biti osloboen, a vi ete biti u ropstvu vezani njegovim snovima.
A snovi o strahu e progoniti siunu prazninu, nastanjenu samo iluzijama koje ste vi podrali u
umu svoga brata.
5. Budite sigurni, odigrate li svoju ulogu i on e odigrati svoju, jer e vam se pridruiti
tamo gdje se vi nalazite. Nemojte ga pozivati da se naete u praznini meu vama, jer to bi znailo
da vjerujete kako ona predstavlja vau stvarnost, kao i njegovu. Vi ne moete odigrati njegovu
ulogu, ali vi to inite kada postajete pasivnim likom u njegovim snovima, umjesto sanjarom
vlastitog sna. Identitet u snovima nema znaenja, jer su sanjar i san jedno. Onaj tko dijeli san
zacijelo jest taj san to ga dijeli, jer dijeljenjem nastaje uzrok.
6. Vi dijelite zbunjenost i sami ste zbunjeni, jer u praznini ne postoji vrsto sebstvo. Ono
to je jednako ini se razliitim, jer se to to je jednako ne ini jednakim. Njegovi snovi pripadaju
vama jer ih vi doputate. Meutim, kada biste vi oduzeli svoje snove, on bi bio slobodan od vaih
snova, a isto tako i od svog sna. Vai snovi su svjedoci njegovih snova, a njegovi potvruju
istinitost vaih. Meutim, ako vi shvatite da u vaim snovima nema istine, njegovi e snovi
nestati i on e shvatiti to je nainilo taj san.

7. Sveti Duh se nalazi u umovima vas obojice i On je Jedno jer ne postoji praznina koja
odvaja Njegovu Jedinstvenost od Sebe. Praznina meu vaim tijelima nije vana, jer ono to je
zdrueno u Njemu je uvijek jedno. Nitko nije bolestan ako netko drugi prihvati sjedinjenje sa
njim. Njegova elja da bude bolestan i odvojen um ne moe opstati bez svjedoka ili uzroka. A to
oboje nestaje ako se netko poeli sjediniti sa njim. On sanja da je bio odvojen od svog brata koji
je, ne dijelei njegov san, ostavio prostor meu njima praznim. A Otac dolazi i pridruuje se
Svome Sinu kome se pridruio Sveti Duh.
8. Zadaa Svetog Duha je uzeti slomljenu sliku Sina Bojeg i ponovno sloiti komadie
na mjesto. Tu svetu sliku, u potpunosti izlijeenu, On prua svakome zasebnom dijelu koji sebe
smatra slikom samom. Svakome On nudi njegov Identitet, kojeg predstavlja itava slika, umjesto
samo malenog, odlomljenog dijela za kojeg je on uporno tvrdio da ga predstavlja. I kada vidi ovu
sliku prepoznat e sebe. Ukoliko ne dijelite lo san svoga brata, ovo je slika koju e udo
postaviti u tu malenu prazninu, oienu od svakog sjemena bolesti i grijeha. I ovdje e Otac
primiti Svoga sina, jer je Njegov Sin bio milostiv prema sebi.
9. Zahvaljujem Ti, Oe, znajui da e Ti doi i zatvoriti svaku i najmanju prazninu koja
se nalazi izmeu odlomljenih dijelova Tvog svetog Sina. Tvoja Svetost, potpuna i savrena,
nalazi se u svakome od njih. I oni su zdrueni, jer, ono to se nalazi u jednom od njih nalazi se u
svima njima. Kako je sveto i najmanje zrno pijeska, kada prepoznamo da je ono dio potpune slike
Bojeg Sina! Tobonji oblici odlomljenih dijelova ne znae nita. Jer, cjelina se nalazi u svakom
od njih. I svaki aspekt Sina Bojeg je upravo jednak svakom drugom dijelu.
10. Nemojte se pridruiti snovima svoga brata ve se pridruite njemu, a gdje se
pridruujete Njegovom Sinu, tamo se nalazi i Otac. Tko bi traio zamjene kada shvati da nije
izgubio nita? Tko bi elio imati koristi od bolesti kada je primio jednostavnu sreu zdravlja?
Ono to Bog daje ne moe biti gubitkom, a ono to nije od Njega nema posljedica. to biste onda
eljeli vidjeti u praznini? Sjeme bolesti nastaje iz vjerovanja da postoji uitak u odvajanju i da bi
odricanje od njega znailo rtvu. Meutim, uda nastaju kao posljedica kada vi ne nastojite
uporno vidjeti u praznini ono ega tamo nema. Vaa voljnost da oslobodite iluzije je sve to je
potrebno Iscjelitelju Bojeg Sina. On e postaviti udo izljeenja tamo gdje je nekada bilo sjeme
bolesti. I tamo vie nee biti gubitka, ve samo dobitak.

V. Zamjena za snove o strahu

1. to je drugo bolest nego osjeaj ogranienja? Osjeaj odcjepljenje i odvajanja od
neega? Izmeu sebe i svog brata zapaate prazninu, a to onda smatrate zdravljem? I tako
smatrate da je dobro vani; a zlo unutra. Na taj nain bolest odvaja sebstvo od dobra, a zlo ostavlja
unutra. Bog je zamjena za snove o strahu. Onaj tko sudjeluje u njima nikada ne moe sudjelovati
u Njemu. No, onaj koji povlai svoj um iz sudjelovanja u njima uistinu sudjeluje u Njemu. Ne
postoji druga mogunost. Nita ne moe postojati ukoliko vi u tome ne sudjelujete. A vi postojite
jer je Bog podijelio Svoju Volju s vama, kako bi Njegovo stvaranje moglo stvarati.
2. Upravo sudjelovanje u loim snovima o mrnji i pakosti, gorini i smrti, grijehu i patnji
i boli i gubitku, njih ini stvarnima. Ako se oni ne dijele, smatraju se besmislenima. Iz njih
nestaje strah jer im niste pruili podrku. Tamo gdje je nestao strah, tamo mora doi ljubav, jer
postoje samo te mogunosti. Gdje se jedna pojavi, druga nestaje. A ona koju dijelite postaje
jedinom mogunou koju imate. Vi imate onu mogunost koju prihvaate, jer to je jedina koju vi
elite imati.

3. Vi ne dijelite loe snove ako oprostite sanjaru i shvatite da on nije san kojeg je nainio.
I tako on ne moe biti dijelom vaeg sna, od kojeg ste obojica slobodni. Pratanje odvaja sanjara
od loeg sna i tako ga oslobaa. Upamtite, sudjelujete li u loem snu, vjerovat ete da ste vi san u
kojem sudjelujete. I plaei se toga, neete eljeti znati svoj vlastiti identitet, jer Ga smatrate
zastraujuim. I porei ete svoje Sebstvo i hodati po stranom tlu kojeg va Stvoritelj nije nainio
i gdje ste vi naizgled neto to niste. Vi ete ratovati sa svojim Sebstvom, koje se doima vaim
neprijateljem; i napast ete svog brata, kao dio onoga to mrzite. Tu ne postoji kompromis. Vi
jeste svoje Sebstvo ili ste iluzija. to moe postojati izmeu iluzije i istine? Meuprostor, na
kojem moete biti neto to niste vi, zacijelo je san i ne moe biti istina.
4. Vi ste zamislili da je malena praznina izmeu iluzija i istine prostor na kojem se nalazi
cjelokupna vaa sigurnost i u kojem je vae Sebstvo sigurno skriveno onime to ste vi nainili.
Ovdje je uspostavljen bolestan svijet i takav svijet zapaaju oi tijela. Ovdje su zvukovi koje ono
uje; glasovi koje su njegove ui bile namijenjene uti. Meutim, uzdasi i glasovi koje tijelo
moe primijetiti jesu besmisleni. Ono ne moe vidjeti niti uti. Ono ne zna to znai promatranje;
emu slui sluanje. Ono je jednako tako slabo sposobno opaati kao to ne moe prosuivati niti
shvaati niti znati. Njegove su oi slijepe; njegove su ui gluhe. Ono ne moe razmiljati i stoga
ne moe niti djelovati.
5. Postoji li neto to je Bog stvorio bolesnim? Moe li postojati neto to On nije stvorio?
Nemojte dopustiti da vae oi promatraju san; da vae ui svjedoe iluziji. One su nastale kako bi
promatrale svijet koji tamo ne postoji; kako bi ule glasove koji ne mogu proizvesti zvuk.
Meutim, tamo postoje i drugi zvukovi i drugi uzdasi koje je mogue vidjeti i uti i razumjeti. Jer,
oi i ui su osjetila bez osjeta i oni samo izvjetavaju o onome to vide i uju. Ne uju i ne vide
oni, nego vi, koji slaete svaki odlomljeni komadi, svaki besmisleni dio i trunku dokaza i
svjedoite o svijetu kakvog elite. Nemojte dopustiti da ui i oi tijela opaaju ove bezbrojne
komadie koje vidite u praznini koju ste zamislili i nemojte im dozvoliti da uvjere svoga tvorca
kako su njegova matanja stvarna.
6. Stvaranje dokazuje stvarnost jer ono dijeli zadau koju dijele sva bia. Ono nije
nainjeno od malenih komadia stakla, drveta, poneke niti, moda sastavljene ne bi li potvrdile
njegovu istinu. Stvarnost ne ovisi o tome. Ne postoji praznina koja bi odvajala istinu od snova i
od iluzija. Istina ne ostavlja prostora za njih ni u kojem prostoru, ni u kojem vremenu. Jer, ona
ispunjava svaki prostor i svako vrijeme i ini ih u potpunosti nedjeljivim.
7. Vi koji vjerujete da postoji malena praznina izmeu vas i vaeg brata, vi ne shvaate da
ste vi upravo u njoj poput zatvorenika u svijetu kojeg ovdje smatrate postojeim. Svijet kojeg
vidite ne postoji, jer mjesto na kojem ga vidite nije stvarno. Praznina je brino skrivena u magli, a
maglovite slike se uzdiu kako bi ju prekrile nejasnim oblicima koji se mijenjaju, zauvijek
bestjelesnima i nesigurnima. Meutim, u praznini nema niega. U njoj nema stranih tajni niti
zamraenih grobova iz kojih se strava die iz kostiju smrti. Pogledajte tu siunu prazninu i vidite
nevinost i prazninu grijeha koju ete vidjeti u sebi, kada izgubite strah od priznavanja ljubavi.

VI. Tajni zavjeti

1. Tko kanjava tijelo taj je nerazborit. Jer, u tome moete vidjeti malenu prazninu, a ipak
nje tu nema. Ono sebe nije osudilo niti je sebe uinilo onim to nije. Ono ne nastoji bol pretvoriti
u uitak i traiti trajno zadovoljstvo u praini. Ono vam ne govori koja je njegova svrha i ne moe
shvatiti emu slui. Ono ne eli nikoga uiniti svojom rtvom, jer ono nema volju, ni sklonosti ni

sumnje. Ono se ne pita to je. Stoga ono nema potrebe biti borbeno. Ono moe postati rtvom, ali
se ne moe smatrati rtvom. Ono ne prihvaa nikakvu ulogu, ali ini to mu je reeno, bez
napada.
2. Doista je besmisleno smatrati odgovornim za vienje neto to ne moe vidjeti i kriviti
ga za zvukove koji vam se ne dopadaju, iako ono ne moe uti. Ono ne trpi kaznu kojom ga
kanjavate, jer nema osjeaja. Ono se ponaa onako kako vi to elite, ali samo nikada ne moe
odabrati. Ono nije roeno i ne umire. Ono moe samo besciljno slijediti put na koji je
postavljeno. I ako se taj put promijeni, ono jednako lako kree drugim putem. Ono ne odabire
strane i ne prosuuje cestu kojom putuje. Ono ne primjeuje prazninu, jer ne mrzi. Ono se moe
upotrijebiti za mrnju, ali ne moe zbog toga postati omraeno.
3. Ono to vi mrzite i ega se plaite i gnuate i elite, to tijelo ne poznaje. Vi ga tjerate da
trai odvajanje i bude odvojeno. I onda ga mrzite, ne zbog onoga to ono jest, ve zbog koristi
koju ste od njega dobili. Vi se povlaite od onoga to ono vidi i uje i mrzite njegovu slabanost i
neznatnost. I prezirete njegove ine, ali ne i svoje. Ono gleda i djeluje umjesto vas. Ono uje va
glas. I krhko je i maleno vaom voljom. Ono vas naizgled kanjava i na taj nain zavreuje vau
mrnju zbog ogranienja koja vam namee. Meutim, vi ste ga pretvorili u simbol ogranienja
koja elite da va um posjeduje i vidi i zadri.
4. Tijelo predstavlja prazninu izmeu malenog dijela uma kojeg nazivate svojim vlastitim
i cjelokupnog ostatka onoga to vam doista pripada. Vi ga mrzite, a ipak ga smatrate svojim
sebstvom i mislite da bi bez njega vae sebstvo bilo izgubljeno. To je tajni zavjet na koji ste se
zavjetovali sa svakim bratom koji bi htio biti odvojen. To je tajna zakletva koju priseete svaki
puta kada se smatrate napadnutim. Nitko ne moe patiti ukoliko se ne smatra napadnutim i ako ne
misli da tim napadom gubi. U svijesti se ne navodi niti se slua bilo kakav zalog bolesti.
Meutim, on predstavlja obeanje drugome da e ga povrijediti i zauzvrat napasti.
5. Bolest je bijes koji se iskaljuje na tijelu kako bi moglo trpjeti bol. To je oigledno
djelovanje onoga to je uinjeno u potaji, u dogovoru s tajnom eljom nekog drugoga da bude
odvojen od vas, kao to biste vi htjeli biti odvojeni od njega. Ukoliko se obojica ne sloite kako je
to vaa elja, ona ne moe imati uinka. Onaj tko kae: Ne postoji praznina izmeu mog uma i
tvog odrao je obeanje Bogu, a ne svoju malenu zakletvu vjene odanosti smrti. I njegovim
izljeenjem je izlijeen njegov brat.
6. Neka va meusobni dogovor bude ovakav; da budete sa njim jedno, a ne razdvojeni. I
on e odrati obeanje koje vi dajete sa njim, jer to je ono obeanje koje on daje Bogu, kao to
Bog obeava njemu. Bog odrava Svoja obeanja; Njegov Sin odrava svoja. Stvarajui ga,
njegov Otac je rekao: Ti si Moj ljubljeni i ja sam tvoj ljubljeni zauvijek. Budi savren kao to
sam ja, jer se nikada nee moi odvojiti od Mene. Njegov Sin se ne sjea kako je odgovorio;
Hou, iako je u tom obeanju bio roen. No, Bog ga podsjea na to svaki puta kada ne
sudjeluje u svom obeanju da bude bolestan, ve doputa svom umu da bude izlijeen i sjedinjen.
Njegovi tajni zavjeti su nemoni pred Voljom Bojom, ija obeanja on dijeli. I ono to on uzima
kao zamjenu nije volja njegova, koji je sebe obeao Bogu.

VII. Arka sigurnosti

1. Bog ne trai nita i Njegov Sin, Njemu slian, ne treba traiti nita. Jer, u njemu nema
nedostatka. Prazan prostor, malena praznina, predstavljala bi manjak. I ona tamo postoji samo
kako bi on mogao poeljeti neto to nema. Prostor u kojem nema Boga, praznina izmeu Oca i

Sina nije Volja niti Jednog od njih, Koji su obeali biti jedno. Boje obeanje je obeanje Njemu
samom i ne postoji nitko tko bi mogao biti nevjeran onome to On eli kao dio onoga to On jest.
Obeanje da ne postoji praznina izmeu njega i onoga to on jest ne moe biti lana. Kakva volja
moe doi izmeu onoga to mora biti jedno i u ijoj Potpunosti ne moe postojati praznina?
2. Prekrasan odnos kojeg vi imate sa svom svojom braom je dio vas jer je on dio Boga
Samog. Niste li bolesni, ukoliko sebi odriete svoju potpunost i svoje zdravlje, Izvor pomoi,
Poziv na lijeenje i Poziv da lijeite? Va spasitelj oekuje izljeenje i itav svijet eka sa njim.
Ni vi niste odvojeni od toga. Jer, lijeenje e biti jedinstveno ili ga uope nee biti, a njegova
jedinstvenost se nalazi tamo gdje se nalazi lijeenje. to bi moglo ispravljati odvajanje osim
njegove suprotnosti? Ne postoji meuprostor ni u kojem aspektu spasenja. Vi ga prihvaate u
potpunosti ili ga uope ne prihvaate. Ono to nije odvojeno mora biti zdrueno. A ono to je
zdrueno ne moe biti odvojeno.
3. Ili izmeu vas i vaeg brata postoji praznina ili ste vi jedno. Ne postoji nita izmeu,
nikakav drugi odabir, nikakva privrenost koja bi se mogla podijeliti izmeu to dvoje. Podijeljena
privrenost predstavlja samo bezvjerje za obojicu i jednostavno vas vrti u krug kako biste se
nesigurno uhvatili bilo kakve slamke koja toboe donosi neko obeanje osloboenja. Meutim,
tko moe graditi svoj dom na slamki i smatrati ga sklonitem od vjetra? Tijelo moe postati
domom slinom tome, jer ono nema temelje u istini. No, budui da ih ono nema, tijelo se moe
smatrati, ne vaim domom, ve samo pomonim sredstvom koje e vam pomoi da doete do
doma u kojem boravi Bog.
4. Tijelo je izlijeeno kada mu upravo to postane svrhom. Ono se ne koristi kako bi
svjedoilo snovima o odvajanju i bolesti. Niti se ono uzaludno krivi za neto to nije uinilo. Ono
slui kako bi pomoglo pri lijeenju Bojeg Sina i za tu svrhu ono ne moe biti bolesno. Ono se
nee pridruiti svrsi koja vama ne pripada, a vi ste odabrali da ono ne bude bolesno. Sva uda se
temelje na tom odabiru i dobili ste ih onog trenutka kada ste tako odluili. Niti jedan oblik bolesti
nije imun, jer se odluka ne moe donositi u smislu oblika. ini se da odabir bolesti dolazi od
oblika, meutim, on je jedno, kao to je i njegova suprotnost. I vi ste, ve prema odabiru, bolesni
ili zdravi.
5. Ali vi nikada niste sami. Ovaj svijet predstavlja samo san da moete biti sami i
razmiljati bez da utjeete na one koji su odijeljeni od vas. Biti sam zacijelo znai da ste
odvojeni, a ako jeste, vi ne moete biti drugo nego bolesni. To samo naizgled dokazuje da ste
odijeljeni. No, to samo znai da ste pokuali odrati obeanje da ete biti odani bezvjerju.
Meutim, bezvjerje znai bolest. Ono je poput kue postavljene na slamki. Ona se sama po sebi
ini prilino vrstom i stvarnom. Meutim, njena stabilnost se ne moe prosuivati odvojeno od
njenog temelja. Ako je ona postavljena na slamki, onda nema potrebe zakraunati vrata,
zakljuati prozore i uvrstiti zasune. Vjetar e ju prevrnuti, pasti e kia i odnijeti ju u zaborav.
6. Kakvog smisla ima traiti sigurnost u neemu to je nainjeno za opasnost i za strah?
Zato to jo vie optereivati bravama i lancima i tekim sidrima, kada se njegova slabost nalazi,
ne u njemu samom, ve u krhkosti siune praznine nitavila na kojoj ono stoji? to moe biti
sigurno ako poiva na sjeni? Biste li izgradili svoj dom na neemu to e se uruiti pod teinom
pera?
7. Va dom je izgraen na zdravlju vaeg brata, na njegovoj srei, njegovoj bezgrenosti i
svemu to mu je njegov Otac obeao. Nikakvo tajno obeanje koje ste vi dali umjesto toga nije
poljuljalo Temelje njegovog doma. Udarat e ga vjetrovi i kia ali bez uinka. Svijet e biti
ispran, a ta e kua ipak zauvijek stajati, jer njena snaga ne lei u njoj samoj. To je arka sigurnosti
koja poiva na Bojem obeanju da je Njegov Sin zauvijek siguran u Njemu. Kakva praznina
moe nastati izmeu sigurnosti ovog sklonita i njegovog Izvora? Odavde se tijelo moe vidjeti

onakvim kakvo ono jest, niti manje niti vie vrijedno od raspona do kojeg se moe koristiti kako
bi oslobodilo Bojeg Sina za njegov dom. I s tom svetom svrhom ono je na kratko postalo
domom svetosti, jer s vama dijeli Volju vaeg Oca.

POGLAVLJE 29

BUENJE

I. Zatvaranje praznine

1. Ne postoji vrijeme, ni prostor ni stanje u kojem nema Boga. Ne postoji nita ega se
treba plaiti. Ne postoji nain na koji se moe zamisliti prazninu u Potpunosti koja pripada
Njemu. Kompromis kojeg bi i najmanja praznina eljela predstavljati u Njegovoj vjenoj Ljubavi
je prilino nemogu. Jer, to bi znailo da bi Njegova Ljubav mogla skrivati makar i nagovjetaj
mrnje, Njegova blagost bi se ponekad mogla pretvoriti u napad, a Njegovo vjeno strpljenje
ponekad iznevjeriti. Sve ovo vi vjerujete kada primjeujete prazninu izmeu svog brata i sebe.
Kako biste Mu onda mogli vjerovati? Jer, onda je On zacijelo prijetvoran u Svojoj Ljubavi. Stoga
budite oprezni; nemojte Mu dozvoliti da prie previe blizu i ostavi prazninu izmeu vas i
Njegove Ljubavi, kroz koju bi mogli pobjei ako se ukae potreba za bijegom.
2. U tome je najjasnije vidljiv strah od Boga. Jer, ljubav jest izdajnika za one koji se
plae, budui da strah i mrnja nikada ne mogu biti odvojeni. Svatko tko mrzi samo se plai
ljubavi i stoga se zacijelo plai i Boga. Sigurno je da on ne zna to znai ljubav. On se plai
voljeti i voli mrziti i tako on misli da je ljubav zastraujua; mrnja jest ljubav. To je posljedica
koju ta siuna praznina zacijelo donosi onima koji ju njeguju i smatraju ju svojim spasenjem i
nadom.
3. Strah od Boga! Najvea prepreka koju mir mora prijei jo nije nestala. Sve ostale su
prolost, ali ta jedna jo i dalje preostaje kako bi vam preprijeila put i uinila da put do svjetlosti
izgleda mranim i zastraujuim, opasnim i pustim. Vi ste odluili svog brata smatrati
neprijateljem. Nekad je moda neki prijatelj, pomou vaih odvojenih interesa, vae prijateljstvo
uinio na kratko moguim. No, to nije bilo mogue bez praznine koju zapaate izmeu sebe i
njega, kako se ne bi ponovno pretvorio u neprijatelja. Kada ste mu dopustili da vam se priblii,
odskoili ste unatrag; kada ste se vi pribliili, on se povukao istog trenutka. Oprezno prijateljstvo,
ogranienog raspona i brino ograniene koliine, postalo je ugovorom kojeg ste nainili sa njim.
Tako ste vi i va brat samo sudjelovali u nepotpunom savezu u kojem je toka odvajanja bila
toka koju ste obojica pristali sauvati netaknutom. Prekriti ju smatralo se raskidom ugovora
koji se ne smije dozvoliti.
4. Prazninu izmeu vas i vaeg brata ne predstavlja prostor izmeu dva odvojena tijela.
On samo naizgled razdvaja vae odijeljene umove. To je simbol obeanja da ete se sastati kada
to poelite i razdvojiti se dok se i vi i on ponovno ne odluite sresti. I onda vaa tijela naizgled
stupaju u dodir i na taj nain oznaavaju prostor zdruivanja. No, uvijek je mogue da i vi i on
poete odvojenim putovima. Uvjetovano pravom na razdvajanje i vi i on ete se sloiti da se s

vremena na vrijeme sastanete i budete razdvojeni u razdoblju odvojenosti, koje vas titi od
rtve ljubavi. Tijelo vas uva, jer ono bjei od potpune rtve i omoguuje vam vrijeme u kojem
ete ponovno izgraditi svoje zasebno sebstvo koje se, prema vaem istinskom uvjerenju, smanjuje
kada se sastajete sa svojim bratom.
5.Tijelo ne bi moglo odvojiti va um od uma vaeg brata kada vi ne biste eljeli da ono
bude uzrokom odvajanja i udaljenosti koju primjeujete izmeu vas i njega. Na taj nain vi ste
mu podarili mo koja se ne nalazi u njemu samom. I u tome se nalazi njegova mo nad vama. Jer,
vi sada smatrate da ono odreuje kada ete se sastati sa svojim bratom i ograniava vau
sposobnost da se sjedinite s umom vaeg brata. I sada vam ono kae gdje trebate ii i kako tamo
doi, to vi moete, a to ne moete uiniti. Ono odreuje to njegovo zdravlje moe tolerirati, a
to e ga umoriti i uiniti ga bolesnim. I njegova priroena slabost odreuje ogranienja
onome to biste eljeli raditi, a vau svrhu odrava ogranienom i slabom.
6. Tijelo e se tome prilagoditi, ako vi tako elite. Ono e dopustiti samo ograniena
poputanja uljubavi, u meuvremenu isprekidana razdobljima mrnje. I ono e zapovijedati
kada voljeti, a kada je sigurnije povui se u strah. Ono e biti bolesno, jer vi ne znate to znai
voljeti. I tako vi zacijelo pogreno koristite svaku okolnost i svakoga koga upoznate i u njima
vidite svrhu koja vama ne pripada.
7. Nije ljubav ta koja trai rtvu. Ve strah zahtjeva rtvu ljubavi, jer strah ne moe
boraviti u blizini ljubavi. Da bi se odrala mrnja, potrebno je plaiti se ljubavi; ona moe samo
ponekad biti prisutna, a ponekad je nema. Tako se ljubav smatra izdajnikom, jer dolazi i odlazi
naizgled nesigurno i ne nudi vam stabilnost. Vi ni ne vidite koliko je ograniena i slaba vaa
privrenost i koliko esto ste traili od ljubavi da ode i tiho vas ostavi samoga u miru.
8. Nevino od ciljeva, tijelo vam slui kao isprika za vae promjenjive ciljeve; tijelo
prisiljavate da ih odrava. Vi se ne plaite njegove slabosti, ve njegovog nedostatka snage ili
slabosti. elite li znati kako izmeu vas i vaeg brata ne stoji nita? elite li znati da ne postoji
praznina iza koje biste se mogli sakriti? Postoji udarac pojedincima kada shvate kako njihov
spasitelj vie nije njihov neprijatelj. Postoji opreznost potaknuta shvaanjem da tijelo nije
stvarno. I postoje prizvuci tobonjeg straha koji okruuju sretnu poruku: Bog je Ljubav.
9. Meutim, kada nestane praznina preostaje samo vjeni mir. Nita vie i nita manje. Da
nema straha od Boga, to bi vas moglo potaknuti da Ga napustite? Kakve bi vam igrake ili
sitniarije u toj praznini mogle posluiti da vas zadre makar i na trenutak od Njegove Ljubavi?
Biste li dopustili tijelu da odgovori ne pozivu Nebeskom, kada se ne biste plaili da ete,
pronaavi Boga, izgubiti sebe? Meutim, moe li vae sebstvo biti izgubljeno kada ste ga
pronali?

II. Dolazak Gosta

1. Zato ne elite smatrati osloboenjem od patnje spoznaju da ste slobodni? Zato ne
elite klicanjem povlaivati istinu umjesto smatrati ju neprijateljem? Zato vam se jednostavan
put, oznaen toliko jasno da je nemogue na njemu se izgubiti, ini trnovitim, grubim i previe
tekim da biste ga slijedili? Nije li to zbog toga to ga smatrate putem za pakao umjesto da ga
smatrate jednostavnim putem, bez rtve ili bilo kakvog gubitka, kako biste pronali sebe u Nebu i
u Bogu? Dok ne shvatite da se niega ne odriete, dok ne shvatite da gubitak ne postoji, jo ete
uvijek aliti zbog puta kojeg ste odabrali. I neete vidjeti brojne dobitke koje vam daje va

odabir. Meutim, oni postoje, iako ih vi ne vidite. Njihov uzrok je postignut i oni moraju biti
prisutni tamo gdje se on nalazi.
2. Vi ste prihvatili uzrok lijeenja i stoga ste zacijelo izlijeeni. I budui izlijeeni, vama
sada zacijelo pripada i mo lijeenja. udo nije zasebna stvar koja se dogaa nenadano, kao
posljedica bez uzroka. Niti je ono uzrok samo po sebi. Meutim, ono mora postojati tamo gdje se
nalazi njegov uzrok. Uzrok sada postoji iako jo nije primijeen. I njegove posljedice se nalaze
tamo iako se jo ne vide. Pogledajte sada u sebe i neete vidjeti razloga za aljenje, ve uzrok
doista radosnog veselja i nade u mir.
3. Beznadno je pokuati pronai nadu u mir na bojnom polju. Uzaludno je traiti izlaz iz
grijeha i boli kod onoga to je nainjeno kako bi sluilo zadai zadravanja grijeha i boli. Jer, bol
i grijeh su jedna iluzija, ba kao to su to mrnja i strah, napad i krivnja. Tamo gdje one nemaju
uzroka, njihove posljedice su nestale i ljubav zacijelo dolazi tamo gdje njih nema. Zato se ne
radujete? Vi ste osloboeni od bola i bolesti, bijede i gubitka i svakog djelovanja mrnje i napada.
Bol vie nije va prijatelj, a krivnja nije va bog i vi biste trebali poeljeti dobrodolicu
djelovanju ljubavi.
4. Va Gost je stigao. Vi ste Ga traili i On je doao. Vi Ga niste uli gdje ulazi, jer Mu
niste u potpunosti poeljeli dobrodolicu. A ipak su Njegovi darovi stigli sa Njim. On ih je
poloio pred vae noge i od vas sada trai da ih pogledate i smatrate ih svojima. Njemu je
potrebna vaa pomo da ih podijelite svima onima koji su otili, smatrajui se odvojenima i
samima. Oni e biti izlijeeni kada vi prihvatite svoje darove, jer e va Gost zaeljeti
dobrodolicu svima ija su stopala dotaknula sveto tlo na kojem vi stojite i gdje su poloeni
Njegovi darovi za njih.
5. Vi ne shvaate koliko mnogo moete sada dati, zbog svega to ste primili. Meutim,
Onaj Koji je uao unutra samo oekuje da vi doete tamo gdje ste Ga pozvali da bude. Ne postoji
drugo mjesto na kojem bi On mogao nai Svog domaina, niti gdje bi se Njegov domain mogao
susresti sa Njim. I nigdje se drugdje ne mogu dobiti Njegovi darovi mira i radosti i cjelokupne
sree koju donosi Njegovo Prisustvo. Jer, oni se nalaze tamo gdje se nalazi On Koji ih je donio sa
Sobom, kako bi oni mogli postati vaima. Vi ne moete vidjeti svoga Gosta, ali moete vidjeti
darove koje je On donio. I kada ih pogledate, povjerovat ete da tamo mora biti i Njegovo
Prisustvo. Jer, ono to sada moete uiniti ne bi moglo biti uinjeno bez ljubavi i milosti
sadranoj u Njegovom Prisustvu.
6. Takvo je obeanje ivog Boga; da Njegov Sin ima ivot i svako ivo bie neka bude dio
njega i da nita drugo nema ivot. Ono emu ste vi dali ivot nije ivo i simbolizira samo vau
elju da budete ivi odvojeno od ivota, ivi u smrti, smatrajui smrt ivotom i ive smru. Ovdje
zbunjenost slijedi zbunjenost, jer je na njoj utemeljen ovaj svijet i ne postoji nita drugo na emu
on poiva. Njegov temelj se ne mijenja iako se ini da se neprekidno mijenja. Meutim, to je to
drugo nego stanje koje zbunjenost uistinu oznaava? Stabilnost nema znaenja za one koji su
zbunjeni, a pomak i promjena postaju zakonom na kojem oni izriu svoje ivote.
7. Tijelo se ne mijenja. Ono predstavlja vei san da je promjena mogua. Promijeniti znai
postii stanje razliito od onoga u kojem ste se prije nalazili. Ne postoji promjena u besmrtnosti i
Nebo ju ne poznaje. No, ovdje na zemlji ona ima dvostruku svrhu, jer ona moe nastati kako bi
poduavala suprotstavljene stvari. A one odraavaju uitelja koji ih poduava. Moe se initi da
se tijelo vremenom mijenja, s boleu ili zdravljem i dogaajima koji ga naizgled mijenjaju.
Meutim, to samo znai da um ostaje nepromijenjen u svojem uvjerenju o tome koja je svrha
tijela.
8. Bolest je zahtjev da tijelo bude ono to ono nije. Njegova nitavnost je garancija da ono
ne moe biti bolesno. U vaem traenju da ono bude vie od toga nalazi se ideja o bolesti. Jer, ona

zahtijeva da Bog bude manje od svega to On uistinu jest. to e onda postati od vas, jer se rtva
trai upravo od vas? Jer, Njemu je reeno da dio Njega Njemu vie ne pripada, On mora rtvovati
vae sebstvo i u Njegovoj rtvi vi postajete vie, a On je umanjen gubitkom vas. A ono to Ga je
napustilo postaje vaim bogom i titi vas od toga da budete dio Njega.
9. Tijelo od kojeg se trai da bude bog bit e napadnuto, jer se njegova nitavnost ne
prepoznaje. I tako se ini kao da ono u sebi ima mo. Smatramo li ga neime, onda se ono moe
promatrati i smatrati da neto osjea i djeluje i dri vas u svojoj vlasti kao svog zatvorenika. I ono
moe ne uspjeti biti ono to vi od njega zahtijevate da bude. I vi ete ga mrziti zbog njegove
neznatnosti, ne shvaajui da taj neuspjeh ne lei u tome to ono nije vie nego bi trebalo biti, ve
samo u vaem neuspjehu da shvatite kako ono nije nita. Meutim, njegova nitavnost predstavlja
vae spasenje, od kojeg biste eljeli pobjei.
10. Od tijela kao neega trai se da bude Boji neprijatelj, zamjenjujui ono to On jest
s neznatnou, granicom i oajem. Vi slavite upravo Njegov gubitak kada promatrate tijelo kao
neto to volite ili neto to mrzite. Jer, kada bi On predstavljao zbroj svega, onda ono to nije u
Njemu ne postoji i Njegovo ispunjenje predstavlja njegovu nitavnost. Va spasitelj nije mrtav,
niti on boravi u onome to je graeno kao hram smrti. On ivi u Bogu i upravo to ga ini vaim
spasiteljem, i jedino to. Nitavnost njegovog tijela oslobaa vae tijelo od bolesti i od smrti. Jer,
ono to pripada vama ne moe biti niti vie niti manje od onoga to pripada njemu.

III. Boji svjedoci

1. Nemojte osuivati svoga spasitelja jer on sebe smatra tijelom. Jer, iza njegovih snova
nalazi se njegova stvarnost. Ali, on najprije mora shvatiti da je on spasitelj, prije nego li se moe
sjetiti to on jest. I on mora spasiti one koji ele biti spaeni. Njegova srea ovisi o vaem
spasenju. Jer, tko je spasitelj nego onaj koji daje spasenje? Na taj nain on shvaa da je na njemu
pruiti spas. Ukoliko ne daje, on nee znati da ima, jer je davanje dokaz da imate. Samo oni koji
misle da njihova snaga umanjuje Boga ne uspijevaju shvatiti da je zacijelo tako. Jer, tko bi mogao
davati ukoliko i sam nema, i tko bi mogao izgubiti ako daje ono to se na taj nain poveava?
2. Zar mislite da je Otac izgubio Sebe kada je stvorio vas? Je li On oslabio jer je podijelio
Svoju Ljubav? Je li On postao nepotpunim zbog vaeg savrenstva? Ili ste moda vi dokaz
Njegove savrenosti i potpunosti? Nemojte Mu uskratiti Njegovog svjedoka u snu koji je
Njegovom Sinu drai od njegove stvarnosti. On mora biti spasitelj od sna kojeg je nainio, kako
bi bio slobodan od njega. On mora vidjeti drugo bie, ne kao tijelo, ve kao jedno sa sobom, bez
zida kojeg je svijet izgradio ne bi li razdvojio sva iva bia koja niti ne znaju da ive.
3. U snu o tijelima i o smrti ipak postoji jedan dio istine; moda ne vie od tek neznatne
iskre, komadia svjetla stvorenog u tami, u kojem Bog jo uvijek sja. Vi sebe ne moete
probuditi. No, moete dopustiti da budete probueni. Vi moete zanemariti snove svoga brata.
Moete mu tako savreno oprostiti njegove iluzije da on postaje vaim spasiteljem od vaih
snova. I dok ga gledate kako blista u komadiu svjetla u kojem Bog boravi u tami, vidjet ete da
se Sam Bog nalazi tamo gdje je njegovo tijelo. Pred tim svjetlom tijelo nestaje, kao to teke
sjene moraju uzmaknuti pred svjetlom. Tama ne moe izabrati ostati. Dolazak svjetla znai da
ona nestaje. Vi ete zatim vidjeti svoga brata u slavi i shvatiti to uistinu ispunjava prazninu koju
ste toliko dugo smatrali da vas odvaja. Tamo, na njenom mjestu, Boji svjedok je Bojem Sinu
pokazao blagu dobrotu. Onaj kome vi opratate dobio je mo oprostiti vam vae iluzije. Vaim
darom slobode ona je dana vama.

4. Napravite mjesta za ljubav, koju vi niste stvorili, ali ju moete proiriti. Na zemlji to
znai oprostiti svome bratu, kako bi tama mogla biti podignuta s vaeg uma. Kada mu kroz vae
pratanje stigne svjetlost, on nee zaboraviti svoga spasitelja i njega ostaviti bez spasa. Jer,
upravo na vaem licu on je vidio svjetlost koju eli zadrati uz sebe, dok hoda kroz tamu prema
vjenoj svjetlosti.
5. Kako ste vi sveti kada Sin Boji moe biti vaim spasiteljem usred snova o samoi i
nedai. Pogledajte kako samo nestrpljivo on dolazi i povlai se iz tekih sjena koje su ga sakrile i
obasjava vas zahvalnou i ljubavlju. On jest on sam, ali nije samo on sam. I kao to njegov Otac
nije izgubio dio sebe u vaem stvaranju, tako je svjetlost u njemu jo sjajnija jer ste mu vi podarili
svoju svjetlost, kako biste ga spasili od tame. I sada je svjetlost u vama zacijelo jednako blistava
kao svjetlost to sjaji u njemu. To je iskra koja sjaji u snu; kako biste mu mogli pomoi da se
probudi i biti sigurni da e njegove oi nakon buenja poivati na vama. I u njegovom radosnom
spasenju vi ste spaeni.

IV. Uloge sna

1. Vjerujete li da istinu mogu predstavljati samo neke iluzije? One su snovi upravo zato
jer nisu istinite. Njihov ravnopravni manjak istine postaje temeljem uda, to znai da ste shvatili
kako su snovi tek snovi; i da izlaz ne ovisi o snu ve samo o buenju. Moe li biti da neke snove
zadravamo, a iz ostalih se budimo? Ne postoji odabir snova koje moete zadrati, ve samo
izmeu toga elite li ivjeti u snovima ili se iz njih probuditi. Na taj nain udo ne odabire neke
snove ostaviti netaknutima svojom dobrotvornou. Vi ne moete sanjati neke snove, a iz drugih
se buditi, jer vi ili spavate ili ste budni. A sanjanje ide samo uz jednu od te dvije mogunosti.
2. Snovi koje smatrate da vam se sviaju jednako vas zadravaju kao i snovi u kojima
vidite strah. Jer, svaki san je samo san o strahu, bez obzira na svoj tobonji oblik. Strah moemo
vidjeti unutra, vani ili oboje. On se takoer moe preruiti u ugodan oblik. Meutim, on nikada
nije odsutan iz sna, jer je strah tvar od koje su sainjeni svi snovi. Njihov oblik se moe
promijeniti, ali ih ne moe sainjavati nita drugo. uda bi uistinu bila izdajnika kada bi vam
dozvolila jo uvijek se plaiti jer niste prepoznali strah. Vi se onda ne biste eljeli probuditi, za
to vam udo priprema put.
3. Najjednostavnije moemo rei kako je napad odgovor na zadau koja nije ispunjena na
nain na koji vi shvaate zadau. Ona se moe nalaziti u vama ili u nekome drugome, ali tamo
gdje ju zapaate, upravo tamo e biti i napadnuta. Potitenost ili napad su zacijelo predmetom
svakog sna, jer su sainjeni od straha. Tanka krinka uitka i radosti u koju oni mogu biti umotani
tek neznatno zaklanja ogromnu koliinu straha koja predstavlja njihovu jezgru. A udo zapaa
upravo to, a ne omota kojim je ogrnut.
4. Kada ste ljuti, nije li to stoga to netko nije uspio ispuniti zadau koju ste mu dodijelili?
I zar to ne postaje razlogom opravdanosti vaeg napada? Snovi koje smatrate da vam se
dopadaju su oni u kojima su zadae koje ste podijelili ispunjene; potrebe koje sebi pripisujete su
udovoljene. Nije vano jesu li one ispunjene ili tek eljene. Upravo iz ideje da one postoje nastaje
strah. Snovi nisu eljeni manje ili vie. Oni jesu ili nisu eljeni. I svaki od njih predstavlja neku
zadau koju ste vi dodijelili; neki cilj kojeg bi dogaaj, tijelo ili predmet trebali predstavljati i
trebali postii za vas. Ukoliko to uspije, vi smatrate da vam se san svia. Ukoliko ne uspije, vi
san smatrate tunim. Meutim, hoe li uspjeti ili ne, to ne predstavlja njegovu jezgru, ve samo
krhki pokrov.

5. Kako bi vai snovi postali sretni kada ne biste bili taj koji je dao odgovarajuu ulogu
svakom liku sadranom u snu. Nitko ne moe ne uspjeti osim vae ideje o njemu i ne postoji
drugaija izdaja osim te. Jezgra snova koju nudi Sveti Duh nikada nije sainjena od straha.
Pokrovi se naizgled moda ne mijenjaju, ali se promijenilo njihovo znaenje jer oni prekrivaju
neto drugo. Percepcije su odreene svojom svrhom, jer one izgledaju kao ono emu slue.
Sjenoviti lik koji napada postaje bratom, nudei vam priliku za pomo, ukoliko to postane
zadaom sna. I snovi o tuzi na taj nain su pretvoreni u radost.
6. emu slui va brat? Vi to ne znate, jer je vaa zadaa vama nejasna. Nemojte njemu
pripisivati ulogu za koju zamiljate da bi vama trebala donijeti sreu. I ne pokuavajte ga
povrijediti ako ne uspije preuzeti ulogu koju ste mu pripisali, u onome emu je u vaem snu bio
namijenjen va ivot. On trai pomo u svakom snu kojeg ima i vi mu moete pruiti pomoi
ukoliko zadau sna vidite onako kako ju zapaa On, Koji moe upotrijebiti sve snove kao
sredstva koja slue zadai koju je dobio. I budui On voli sanjara, a ne san, svaki san postaje
poklonom ljubavi. Jer, u njegovom sreditu se nalazi Njegova Ljubav prema vama, koja obasjava
ljubavlju svaki njegov oblik.

V. Nepromjenjivo boravite
l. U vama postoji mjesto u kojem je cjelokupni ovaj svijet zaboravljen; u kojem se vie ne
zadrava sjeanje na grijeh i iluziju. U vama postoji mjesto kojeg je napustilo vrijeme i u kojem
se mogu uti odjeci vjenosti. Postoji odmorite toliko tiho da se osim himne Nebesima ne uzdie
nikakav drugi glas kako bi razveselio Boga Oca i Sina. Tamo gdje Oni Obojica borave, tamo
postoji sjeanje na Njih Obojicu. Tamo gdje Oni jesu, tamo je Nebo i tamo je mir.
2. Nemojte misliti da vi moete promijeniti Njihovo boravite. Jer, va Identitet boravi u
Njima i tamo gdje su Oni i vi morate biti zauvijek, U vama se nalazi nepromjenjivost Neba,
toliko duboko u vama da sve u ovom svijetu samo prolazi mimo, neprimjeeno i nevieno. Mirna
beskonanost beskrajnog mira okruuje vas blago u njegovom njenom zagrljaju, toliko snanom
i tihom, mirnom u moi njegovog Stvoritelja, da nita ne moe omesti svetog Sina Bojeg u
njemu.
3. Ovdje se nalazi uloga koju Sveti Duh daje vama koji ekate Sina Bojeg i eljeli biste
ga ugledati budnog i biti radosni. On je dio vas i vi ste dio njega, jer on je Sin svog Oca, a ne
zbog bilo koje svrhe koju biste, mogli zapaziti u njemu. On vas se ne trai nita drugo ve da
prihvatite nepromjenjivo i vjeno to boravi u njemu, jer se tamo nalazi va Identitet. Mir u vama
moe biti pronaen samo u njemu. I svaka pomisao na ljubav koju mu ponudite samo vas donosi
blie vaem buenju za mir vjeni i za beskrajnu radost.
4. Taj sveti Sin Boji je slian vama; ogledalo Ljubavi njegovog Oca prema vama, njeni
podsjetnik na Ljubav njegovog Oca koja ga je stvorila i koja jo uvijek boravi u njemu, kao to
boravi i u vama. Budite veoma tiho i posluajte Boji Glas u njemu i dopustite Mu da vam kae
kakva je njegova zadaa. On je bio stvoren kako biste vi mogli postati cjelovitim, jer samo oni
koji su potpuni mogu biti dijelom Bojeg ispunjenja, koje vas je stvorilo.
5. Ne postoji dar kojeg Otac trai od vas osim da u svakom biu vidite samo blistavu
slavu Njegovog poklona vama. Pogledajte Njegovog Sina, Njegov savreni dar, u kojem njegov
Otac blista zauvijek i kojem je cjelokupno stvaranje dano kao njegovo vlastito. I jer ga on ima,
ono je dano i vama i tamo gdje se ono nalazi u njemu, pogledajte svoj mir. Tiina koja vas
okruuje boravi u njemu i iz te tiine dolaze sretni snovi u kojima su vae ruke spojene u

nevinosti. To nisu ruke koje grabe u snovima o boli. One ne dre ma, jer su popustile stisak nad
svakom ispraznom iluzijom ovoga svijeta. I budui da su prazne one umjesto toga primaju ruku
svoga brata u kojoj se nalazi ispunjenje.
6. Kada biste samo poznavali velianstveni cilj koji se nalazi iza pratanja, ne biste
zadravali niti jednu misao, bez obzira koliko se laganim inio dodir zla na njoj. Jer biste shvatili
kolika je cijena zadravanja neega to Bog nije poloio u umove, to bi moglo usmjeriti ruku ka
blagoslovu i povesti Bojeg Sina u kuu njegovog Oca. Zar vi ne biste eljeli biti prijateljem
onoga koga je njegov Otac stvorio kao Svoj dom? Ukoliko ga Bog smatra vrijednim Sebe, zar
biste ga vi napali rukama mrnje? Tko bi htio poloiti krvave ruke na samo Nebo i nadao se
pronai svoj mir? Va brat smatra da on dri ruku smrti. Nemojte mu vjerovati. Umjesto toga
shvatite koliko ste blagoslovljeni vi koji moete njega osloboditi, jednostavno mu ponudivi
svoju ruku.
7. Vi ste dobili san u kojem je on va spasitelj, a ne va neprijatelj u mrnji. Vi ste dobili
san u kojem ste mu oprostili sve njegove snove o smrti; san o nadi koju dijelite sa njim, umjesto
da sanjate loe snove odvajanja i mrnje. Zato se ini toliko tekim dijeliti taj san? Jer, ukoliko
Sveti Duh ne podari snu svoju zadau, on je nainjen za mrnju i nastavit e sluiti smrti. Svaki
njegov oblik na neki nain poziva na smrt. I oni koji slue gospodara smrti doli su tovati u
odvojenom svijetu, svaki sa svojim tanahnim kopljem i zaralim maem, kako bi odrali njegova
drevna obeanja smrti.
8. Takva je jezgra straha svakog sna kojeg nije koristio Onaj Koji vidi drugaiju zadau
sna. Kada se snovi dijele, oni gube zadau napada i odvajanja, makar je upravo zbog toga nastao
svaki san. Meutim, u svijetu snova nita nije ostavljeno bez nade u promjenu i poboljanje, jer
se tu ne moe pronai promjenjivost. Budimo uistinu sretni to je tako i nemojmo traiti vjenost
u ovome svijetu. Snovi pratanja su sredstvo povlaenja iz snova o svijetu izvan vas. I konano
vode van svih snova, u mir vjenog ivota.

VI. Pratanje i zavretak vremena

1. Koliko ste voljni oprostiti svome bratu? Koliko elite mir umjesto beskrajnog razdora i
bijede i boli? Ovo su ista pitanja razliitog oblika. Pratanje je va mir, jer se u njemu nalazi
zavretak odvajanja i sna o opasnosti i unitavanju, grijehu i smrti; o ludilu i ubojstvu, alosti i
gubitku. To je rtva koju trai spasenje i umjesto toga radosno nudi mir.
2. Nemojte se zakleti umrijeti, sveti Sine Boji! Vi nudite pogodbu koju ne moete
odrati. Sin ivota ne moe biti ubijen. On je besmrtan poput svog Oca. to on jest ne moe biti
izmijenjeno. Jedino on u cjelokupnom svemiru mora biti jedno. Ono to je naizgled vjeno, sve
e to stii do zavretka. Zvijezde e nestati i vie nee postojati dan niti no. Sve to dolazi i
prolazi, plima i oseka, godinja doba i ivoti ljudski; sve to se mijenja u vremenu i cvjeta i
blijedi, nee se vratiti. Gdje je vrijeme odredilo kraj nije mjesto gdje boravi vjenost. Boji Sin se
nikada ne moe promijeniti onime to su ljudi nainili od njega. On e biti onakvim kakav je bio i
kakav on jest, jer vrijeme nije odredilo njegovu sudbinu, niti sat njegovog roenja i smrti.
Pratanje ga nee promijeniti. A ipak, vrijeme oekuje pratanje kako bi stvari vremena mogle
nestati, jer od njih nema koristi.
3. Nita ne moe preivjeti svoju svrhu. Ako je zaeto kako bi umrlo, onda mora umrijeti,
ukoliko ne uzme svoju svrhu za sebe. Promjena je jedina stvar koja se moe pretvoriti u
blagoslov, ovdje gdje svrha nije odreena, bez obzira koliko se nepromjenjivom inila. Nemojte

misliti da moete odrediti cilj drugaiji od svrhe koju vam je namijenio Bog i uspostaviti ga kao
nepromjenjivog i vjenog. Vi moete sebi dati svrhu koju nemate. Ali ne maete ukloniti mo da
promijenite svoje misli i u njima vidite drugu svrhu.
4. Promjena je najvei dar kojeg je Bog dao svima koje biste vi eljeli uiniti vjenima,
kako bi osigurao da jedino Nebo ne nestane. Vi niste roeni da biste umrli. Ne moete se
promijeniti, jer je vau zadau odredio Bog. Svi drugi ciljevi su postavljeni u vremenu i mijenjaju
se kako bi vrijeme moglo biti sauvano, osim jedne. Pratanju nije cilj ouvanje vremena, ve
njegov zavretak, kada od njega vie nema koristi. Kada zavri njegova svrha, ono nestaje. I tamo
gdje je ono nekada dralo tobonju vlast, sada je vraena zadaa koju je Bog uspostavio za Svoga
Sina u potpunoj svjesnosti. Vrijeme ne moe odrediti zavretak svoga ispunjenja niti svoje
nepromjenjivosti. Smrt ne postoji, jer oni koji su ivi dijele zadau koju im je dao njihov
Stvoritelj. Smrt ne moe biti zadaa ivota. To mora biti proirenje ivota, kako bi bio kao jedno,
uvijek i zauvijek, bez kraja.
5. Ovaj svijet e vezati vae noge i vae ruke i ubiti vae tijelo samo ako smatrate kako je
on nastao ne bi li raspeo Bojeg Sina. Jer, iako je to bio san o smrti, vi ne trebate dopustiti da vam
on to predstavlja. Neka to bude promijenjeno i osim toga u svijetu nita drugo ne treba
promijeniti. Jer, ovdje je sve odreeno samo svrhom kojom vi to odreujete.
6. Kako je predivan svijet ija je svrha pratanje Bojeg Sina! Kako slobodan od straha,
kako ispunjen blagoslovom i sreom! I kako je radosno boraviti barem na kratko na tako sretnom
mjestu! U takvom svijetu nemogue je zaboraviti da je potrebno jo samo malo dok tiho ne stigne
bezvremenost i zauzme mjesto vremena.

VII. Nemojte traiti izvan sebe

l. Nemojte traiti izvan sebe. Jer neete uspjeti i tugovat ete svaki puta kada propadne
idol. Ne moete nai Nebo tamo gdje ga nema, a mir se ne moe nalaziti nigdje drugdje nego
tamo. Svaki idol kojeg vi tujete kada Bog poziva nikada nee odgovoriti umjesto Njega. Ne
postoji drugi odgovor kojeg vi moete zamijeniti i pronai sreu koju donosi Njegov odgovor.
Nemojte traiti izvan sebe. Jer, sva vaa bol jednostavno dolazi od uzaludne potrage za onim to
elite, ustrajui na mjestu gdje ju morate nai. to ako se ona tamo ne nalazi? Je li vam drae biti
u pravu ili biti sretni? Budite radosni, jer vam je reeno gdje boravi srea i nemojte vie traiti
drugdje. Neete uspjeti. Ali, vama je dano da znate istinu, a ne da ju traite izvan sebe.
2. Svatko tko dolazi ovdje zacijelo jo uvijek ima nadu, neku zadranu iluziju ili san da
postoji neto izvan njega to e mu donijeti sreu i mir. Ukoliko se sve nalazi u njemu, onda to ne
moe biti tako. Stoga svojim dolaskom on porie istinu o sebi i trai jo neto vie od svega, kao
da je dio toga odvojen i moe se nai tamo gdje se ne nalazi sve ostalo. To je svrha koju on
dodjeljuje tijelu; da trai ono to mu nedostaje i pokloni mu ono to bi ga moglo uiniti
potpunim. I tako on luta besciljno uokolo, u potrazi za neim to ne moe pronai, vjerujui da on
jest ono to nije.
3. Zadrana iluzija e ga poticati da pronae tisuu idola i da osim njih potrai jo tisuu
drugih. I svaki e ga iznevjeriti, onim jednog; jer on e umrijeti i ne shvaa da idol kojeg on trai
upravo jest njegova smrt. ini se da je njegov oblik nalazi izvan njega. No, on nastoji ubiti
Bojeg Sina u sebi i dokazati da je on pobjednik nad njim. To je svrha svakog idola, jer to je
uloga koja mu je dodijeljena, uloga koju on ne moe ispuniti.

4. Kada god vi pokuate dostii cilj u kojem se poboljanje tijela smatra glavnim
dobitkom, vi nastojite izazvati svoju smrt. Jer vjerujete da moete pretrpjeti gubitak, a gubitak
jest smrt. rtvovati znai odrei se, biti bez i pretrpjeti gubitak. I tim odricanjem se odrie ivota.
Nemojte traiti izvan sebe. Ta potraga podrazumijeva da vi niste potpuni iznutra i plaite se
pogledati svoje opustoenje, ve vam je drae traiti izvan sebe ono to jeste.
5. Idoli moraju pasti upravo zato jer oni nemaju ivot, a ono to je beivotno predstavlja
znak smrti. Doli ste umrijeti i to biste drugo oekivali nego uoavati znakove smrti koju traite?
Nikakva tuga niti patnja ne navjeuju drugaiju poruku nego da je pronaen idol koji predstavlja
parodiju ivota koja je u svojoj beivotnosti ustvari smrt, koja je zamiljena kao stvarna i koja je
dobila ivi oblik. Meutim, svaki mora pasti i popustiti i propasti, jer oblik smrti ne moe biti
ivot i ono to je rtvovano ne moe biti potpuno.
6. Svi idoli ovog svijeta nastali su kako ne biste spoznali istinu iznutra i kako bi zadrali
privrenost snu da ono to se nalazi izvan vas smatrate potpunim i sretnim. Uzaludno je tovati
idole u nadi u mir. Bog boravi unutra i u njemu se nalazi vae ispunjenje. Nikakav idol ne
zauzima Njegovo mjesto. Nemojte gledati idole. Nemojte traiti izvan sebe.
7. Zaboravimo svrhu svijeta koju mu je dodijelila prolost. Jer e inae budunost biti
slina prolosti, samo niz potitenih snova, u kojima vas svi idoli iznevjere, jedan za drugim i vi
svugdje vidite smrt i razoaranje.
8. Kako biste promijenili sve to i otvorili put nade i osloboenja u naizgled beskrajnom
krugu oaja, vi samo trebate odluiti kako ne znate svrhu svijeta. Vi mu dajete ciljeve kojih on
nema i na taj nain odluujete emu on slui. Vi pokuavate vidjeti u njemu mjesto idola koje ste
pronali izvan sebe, koji imaju mo uiniti potpunim ono to je unutra dijeljenjem onoga to vi
jeste izmeu njih dvoje. Vi odabirete svoje snove, jer oni su ono to vi elite i smatrate da su vam
bili dodijeljeni. Vai idoli ine ono to od njih elite i imaju mo koju im vi pripisujete. I vi ih
uzaludno slijedite u tom snu, jer elite da njihova mo postane vaom.
9. Meutim, gdje se nalaze snovi osim u umu koji spava? I moe li san uspjeti uiniti
stvarnim sliku koju projicira izvan sebe? Ne gubite vrijeme, brate; shvatite emu slui vrijeme. I
ubrzajte kraj idola u svijetu koji je postao tunim i bolesnim jer u njemu vidi idole. Va sveti um
je oltar Boji i tamo gdje se On nalazi ne mogu boraviti nikakvi idoli. Strah od Boga je samo
strah od gubitka idola. To nije strah od gubitka vae stvarnosti. Ali, vi ste od svoje stvarnosti
nainili idola kojeg morate tititi od svjetlosti istine. I cjelokupni svijet postaje sredstvom koje
moe spasiti tog idola. Tako se ini da spasenje prijeti ivotu i nudi smrt.
10. To nije tako. Spasenje nastoji dokazati kako smrt ne postoji, kako postoji samo ivot.
rtva smrti ne predstavlja nikakav gubitak. Idol ne moe zauzeti mjesto Boga. Dopustite Mu da
vas podsjeti na Svoju Ljubav prema vama i nemojte pokuavati utopiti Njegov Glas u napjevima
dubokog oajanja svojim idolima. Nemojte traiti nadu izvan svog Oca. Jer, nada u sreu nije
oaj.

VIII. AntiKrist
1. to je idol? Mislite li da znate? Jer, idole kao takve je nemogue prepoznati i nemogue
vidjeti onakvima kakvi oni doista jesu. To je jedina mo koju oni imaju. Njihova svrha je nejasna
i plai ih se i tuje upravo zato jer vi ne znate emu oni slue i zbog ega su nastali. Idol je slika
vaeg brata koju vi elite smatrati vie vrijednom nego to ona to jest. Idoli su nastali kako bi on
mogao biti zamijenjen, bez obzira na njihov oblik. I upravo ovo se nikada ne razumije niti

priznaje. Bio on tijelo ili predmet, mjesto, situacija ili okolnost, predmet kojeg posjedujete ili
elite, pravo koje zahtijevate ili primate, uvijek je isto.
2. Nemojte dopustiti da vas zavara njihov oblik. Idoli su samo zamjene za vau stvarnost.
Na neki nain vi vjerujete kako e oni dopuniti vae malo sebstvo, zbog sigurnosti u svijetu kojeg
smatrate opasnim, u kojem se sile okupljaju protiv vaeg povjerenja i duevnog mira. Oni imaju
mo zadovoljiti va manjak i dodati vrijednost koja vam nedostaje. Nitko ne vjeruje u idole ako
sebe nije uinio robom neznatnosti i gubitka. I stoga mora izvan svog malenog sebstva traiti
snagu da podigne glavu i odvoji se od svake bijede koju svijet odraava. To je kazna jer niste u
sebi traili sigurnost i tihi mir koji vas oslobaa od svijeta i doputa vam da se odvojite, u tiini i
miru.
3. Idol predstavlja krivi dojam ili krivo vjerovanje; neki oblik antiKrista, koji ini
prazninu izmeu Krista i onoga to vi vidite. Idol je elja koja je postala zbiljnom i dobila oblik i
stoga se smatra stvarnom i vienom izvan uma. Meutim, ona je jo uvijek misao i ne moe
napustiti um koji je njezin izvor. Isto tako, njen oblik nije odvojen od ideje koju predstavlja. Svi
oblici antiKrista se suprotstavljaju Kristu. I padaju pred Njegovim licem poput tamne koprene
koja vas naizgled razdvaja od Njega, samog u tami. Meutim, tamo se nalazi svjetlost. Oblak ne
gasi sunce. Isto tako ni koprena ne moe odagnati ono to toboe odvaja, niti zatamniti jednom
sitnicom svjetlost samu.
4. Ovaj svijet idola jest koprena preko lica Kristova, jer je njena svrha odvojiti vaeg brata
od vas. Mrana i zastraujua svrha, a ipak, misao koja nema moi promijeniti jednu vlat trave iz
neega to je ivo u znak smrti. Njegov oblik ne postoji nigdje, jer njegov izvor boravi u vaem
umu gdje Bog ne boravi. Gdje se nalazi to mjesto iz kojeg je iskljueno i odvojeno ono to se
nalazi svugdje? Koja bi se ruka mogla podii i preprijeiti Bogu put? iji glas bi mogao
zahtijevati da On ne ue? Vie-od-svega nije neto to vas moe natjerati da se tresete i drhtite
od straha. Kristov neprijatelj ne postoji nigdje. On ne moe uzeti nikakav oblik u kojem bi ikada
mogao biti stvaran.
5. to je idol? Nita! U njega je potrebno vjerovati prije nego on toboe oivi i dobije mo
da bi ga se mogao plaiti. Njegov ivot i mo su darovi onoga tko u njega vjeruje i upravo njih
udo vraa onome to ima ivot i mo vrijednu dara Nebeskog i vjenog mira. udo ne obnavlja
istinu, svjetlost koju koprena koja se nalazi izmeu nije ugasila. Ono samo podie koprenu i
dozvoljava da istina neometano sjaji, budui onakva kakva jest. Ona ne treba vjerovanje kako bi
bila ona sama, jer ona je stvorena; stoga ona jest.
6. Idola ustanovljuje vjerovanje i, kada se ono uskrati, idol umire. To jest antiKrist;
neobina ideja da postoji mo mimo svemonosti, prostor van beskonanosti, vrijeme koje
prevladava vjenost. Ovdje je svijet idola odreen idejom da su ta mo i mjesto i vrijeme dobili
oblik i da oblikuju svijet u kojem se dogodilo nemogue. Ovdje besmrtni umiru, oni koji
okruuju sve trpe gubitak, bezvremeni postaju robovima vremena. Tu se mijenja nepromjenjivo;
mir Boji, zauvijek dan svim ivim biima, preputa mjesto kaosu. A Sin Boji, jednako savren,
bezgrean i ispunjen ljubavlju poput svog Oca, poinje na kratko mrziti; on trpi bol i na kraju
umire.
7. Gdje je idol? Nigdje! Moe li postojati praznina u onome to je beskonano, mjesto
gdje vrijeme moe prekinuti vjenost? Ne postoji mjesto na kojem bi mjesto tame moglo biti
postavljeno tamo gdje je sve svjetlost, gdje bi turobni sobiak bio odvojen od onoga to je
beskonano. Idol se nalazi van prostora u kojem je Bog smjestio sve stvari zauvijek i nije ostavio
mjesta ni za to drugo osim Svoje Volje. Idol mora biti nita i nigdje, a Bog je sve i svugdje.
8. Kakva je onda svrha idola? emu on slui? To je jedino pitanje na koje postoji brojni
odgovori, svaki ovisi o osobi kojoj je pitanje postavljeno. Svijet vjeruje u idole. Nitko ne dolazi

ukoliko ih nije tovao i jo uvijek pokuava pronai onoga koji bi mu mogao ponuditi dar koji ne
postoji u stvarnosti. Svaki tovatelj idola gaji nadu da e mu njegova posebna boanstva podariti
vie nego to imaju drugi ljudi. Mora biti vie. Doista nije vano vie ega: vie ljepote, vie
inteligencije, vie bogatstva ili ak vie nevolje i vie boli. Ali idol slui kako bi dao vie bilo
ega. I kada jedan ne uspije, njegovo mjesto zauzima drugi, s nadom da e nai vie neega
drugog. Nemojte se dati zavarati oblicima koje to neto uzima. Idol je sredstvo kojim se
postie vie. A upravo je to protivno Bojoj Volji.
9. Bog nema mnogo Sinova, ve samo Jednog. Tko moe imati vie i kome moe biti
dano manje? Na Nebu Sin Boji bi se samo smjekao kada bi idoli mogli omesti njegov mir.
Upravo umjesto njega govori Sveti Duh i govori vam da idoli ovdje nemaju svrhe. Jer, vi nikada
ne moete imati vie od Neba. Ukoliko se Nebo nalazi unutra, zato biste traili idole koji bi
eljeli od Neba uiniti manje, kako bi vam dali vie negoli je Bog podijelio vaem bratu i vama,
koji ste jedno sa Njim? Bog vam je dao sve to postoji. I kako bi bio siguran da vi to neete
izgubiti, On je isto to podario svakom ivom biu. Tako je svako ivo bie dio vas, kao i dio
Njega. Nikakav idol vas ne moe uspostaviti viim od Boga. A vi nikada neete biti zadovoljni
ako budete od toga manje.

IX. San pratanja

1. Rob idola je voljni rob jer on mora biti voljan dozvoliti sebi pokloniti se u tovanju
onome to nema ivota i traiti mo u nemonome. to se dogodilo svetom Sinu Bojem da to
moe postati njegovom eljom; dopustiti sebi pasti nie od kamenja na tlu i promatrati idole kako
ga podiu? Posluajte, stoga, svoju priu u snu kojeg ste sami nainili i upitajte se nije li istina da
vi vjerujete kako to nije san.
2. San o prosudbi je uao u um kojeg je Bog stvorio savrenog poput Sebe. I u tom snu je
Nebo promijenjeno u pakao, a Bog je postao neprijateljem Svome Sinu. Kako se Boji Sin moe
probuditi iz sna? To je san prosudbe. Stoga on ne smije prosuivati i probudit e se. Jer, san e
naizgled trajati dok je on dio njega. Nemojte osuivati, jer onaj tko osuuje imati e potrebu za
idolima, koji e ju zadravati kako ne bi poivala na njemu. Isto tako on ne moe znati Sebstvo
koje je osudio. Nemojte osuivati, jer sebe inite dijelom loih snova, u kojima idoli predstavljaju
va istinski identitet, a vae spasenje od prosudbe nalazi se u stravi i u krivnji prema sebi.
3. Svi likovi u tom snu su idoli, nastali kako bi vas spasili od sna. No, oni predstavljaju
dio onoga od ega su vas trebali spasiti. Na taj nain idol odrava san ivim i stranim, jer tko bi
ga takvog mogao poeljeti ukoliko nije prestraen i oajan? I taj idol predstavlja upravo to i tako
njegovo tovanje predstavlja tovanje oaja i strave i sna iz kojeg oni dolaze. Prosudba znai
nepravdu prema Bojem Sinu, a pravedno je da taj koji ga osuuje nee izbjei kazni koju je
namijenio sebi u snu kojeg je nainio. Bog poznaje pravdu, a ne kaznu. Ali, u snu o prosudbi vi
napadate i vi ste osueni; i elite biti robom idola koji su postavljeni izmeu vae prosudbe i
kazne koju ona donosi.
4. Ne moe biti spasenja u snu kako ga vi sanjate. Jer, idoli moraju biti dio njega, kako bi
vas spasili od onoga to vjerujete da ste postigli i nainili ne bi li sebe uinili grjenim i ugasili
svjetlost u sebi. Dijete maleno, svjetlost jest tamo. Vi samo sanjate, a idoli su igrake kojima se u
snu igrate. Tko drugi ima potrebu za igrakama osim djece? Ona se pretvaraju da vladaju
svijetom i daju svojim igrakama mo da se kreu uokolo, govore i osjeaju i govore umjesto
njih. Meutim, sve to njihove igrake naizgled rade nalazi se u umu onih koji se njima igraju.

Ali, oni su voljni zaboraviti kako su upravo oni izmislili san u kojem su njihove igrake postale
stvarne i ne priznaju kako njihove elje ustvari pripadaju njima samima.
5. None more su djetinji snovi. Igrake su se okrenule protiv djeteta koje misli da ih je
uinilo stvarnim. No, moe li san napasti? Moe li igraka narasti i postati opasnom i estokom i
divljom? Dijete u to doista vjeruje, jer se ono plai svojih misli i umjesto toga ih daje igrakama.
I njihova stvarnost postaje njegovom stvarnou, jer ga one toboe spaavaju od njegovih misli.
No, one uistinu i dalje uvaju njegove misli ivima i stvarnima, ali smatraju da se nalaze izvan
njega gdje se mogu okrenuti protiv njega jer ih je izdalo. Ono misli da su mu one potrebne kako
bi mogao pobjei svojim mislima, jer on misli smatra stvarnima. I tako on od bilo ega pravi
igraku, kako bi omoguio da njegov svijet ostane izvan njega i pretvara se kao da je on samo
njegov dio.
6. Postoji vrijeme kada djetinjstvo treba proi i nestati zauvijek. Nemojte nastojati
zadrati igrake djeteta. Sve ih uklonite, jer vam one vie nisu potrebne. San o prosudbi je djeja
igra, u kojoj dijete postaje ocem, monim, ali s malom mudrou djeteta. Ono to ga moe
povrijediti je uniteno; to mu pomae, blagoslovljeno je. Meutim, on to prosuuje poput djeteta
koje ne zna to moe povrijediti, a to izlijeiti. I naizgled se dogaaju loe stvari i on se plai
sveg kaosa u svijetu i smatra da svijetom upravljaju zakoni koje je on nainio. Meutim je stvarni
svijet nedirnut svijetom kojeg on smatra stvarnim. Isto tako, njegovi zakoni nisu izmijenjeni jer
ih on ne razumije.
7. Stvarni svijet je jo uvijek samo san. Samo su likovi izmijenjeni. Oni se ne smatraju
idolima koji izdaju. To je san u kojem se nitko ne koristi kao zamjena za neto drugo, niti se
postavlja izmeu misli koje um zamilja i vidi. Nitko se ne koristi za neto to nije, jer su sve
djetinje stvari uklonjene. I ono to je nekada bilo san o prosudbi sada je promijenjeno u san u
kojem je sve radost, jer to je njegova svrha. Ovdje mogu ui samo snovi pratanja, jer je vrijeme
gotovo zavreno. I oblici koji ulaze u san sada se smatraju braom, ne u prosudbi, ve u ljubavi.
8. Snovi pratanja imaju malo potrebe za trajanjem. Oni nisu nastali kako bi odvojili um
od onoga to on misli. Oni ne nastoje dokazati kako san sniva netko drugi. I u tim snovima se
uje melodija koje se svatko prisjea iako ju nije uo jo od prije poetka vremena. Pratanje,
ponovno potpuno, donosi bezvremenost toliko blizu da je mogue uti pjesmu Nebesku, ne
uima, ve svetou koja nikada nije napustila oltar koji boravi zauvijek duboko u Sinu Bojem. I
kada on ponovno uje tu pjesmu, on zna da nikada nije postojalo vrijeme kada ju nije uo. A gdje
je vrijeme, kada su uklonjeni snovi o prosudbi?
9. Kad god osjeate strah u bilo kojem obliku, a vi jeste prestraeni, ukoliko ne osjeate
duboko zadovoljstvo, sigurnost pomoi, mirno pouzdanje da je Nebo uz vas, budite sigurni da ste
nainili idola i vjerujete da e vas izdati. Jer, ispod vae nade da e vas spasiti nalazi se krivnja i
bol zbog samo-izdaje i nesigurnosti, toliko duboka i gorka da taj san ne moe sakriti u potpunosti
va cjelokupni osjeaj propasti. Vaa samo-izdaja mora za posljedicu imati strah, jer strah jest
prosudba, koja sigurno vodi do neobuzdane potrage za idolima i za smru.
10. Snovi pratanja podsjeaju vas da ivite u sigurnosti i niste napali sebe. Tako se vai
djetinji strahovi otapaju, a snovi postaju znakom da zapoinjete s novim poetkom, a ne jo
jednim pokuajem tovanja idola i odravanja napada. Snovi pratanja su blagi prema svakome
tko igra ulogu u tom snu. I tako oni donose sanjaru potpuno osloboenje od snova o strahu. On se
ne plai svoje prosudbe jer on nikoga nije osudio, niti je traio da bude osloboen prosudbom
onoga to prosudba zacijelo namee. I cijelo to vrijeme on se prisjea onoga to je zaboravio,
kada se inilo da je prosudba bila nain koji e ga spasiti od kazne.

POGLAVLJE 30

NOVI POETAK

UVOD
1. Novi poetak sada postaje aritem plana. Cilj je jasan, ali vama su sada potrebne
posebne metode kako biste ga postigli. Brzina kojom je cilj mogue dosei ovisi samo i jedino o
vaoj voljnosti da provodite svaki korak. Svaki od njih e malo pripomoi kod svakog novog
pokuaja. Ti e vas koraci zajedno odvesti od snova o prosudbi ka snovima pratanja i izvesti vas
iz boli i straha. Oni vama ne predstavljaju novost, no, oni su za vas jo uvijek vie ideje nego
pravila misli. Stoga ih sada trebamo neko vrijeme uvjebavati, dok ne postanu pravila prema
kojima ete ivjeti. Mi ih sada nastojimo pretvoriti u navike, kako bi vam bili na usluzi kod
raznovrsnih potreba.

I. Pravila odluivanja
1. Odluke su trajne. Vi ne znate uvijek kada ih donosite. Meutim, vjebajui malo s
onima koje prepoznajete, poinje se oblikovati niz koji vas vodi kroz preostale. Nije mudro
postati previe zaokupljenima svakim korakom kojeg poduzimate. Pravilan niz kojeg svjesno
prihvaate svaki puta kada se probudite, odvest e vas prilino naprijed. Ako otkrijete kako vam
je otpor jak, a predanost slaba, to znai da niste spremni. Nemojte se boriti protiv sebe. Ve
razmislite o vrsti dana kakvog elite i recite sebi da postoji nain na koji se upravo takav dan
moe dogoditi samo tako. Zatim pokuajte ponovno postii dan kakvog elite.
2. (1) Pregled zapoinje ovako:
Danas neu donijeti nikakvu odluku sam
To znai da ste odabrali ne biti sucem onoga to je potrebno uiniti. Meutim, to takoer
treba znaiti kako neete prosuivati situacije u kojima e se od vas traiti odgovor. Jer, ako ih
budete prosuivali, vi ete odreivati pravila o tome kako biste na njih trebali reagirati. I u tom
sluaju drugaiji odgovor moe samo stvoriti zbrku i nesigurnost i strah.
3. To je sada va glavni problem. Vi se jo uvijek premiljate, a zatim odluite upitati to
biste trebali uiniti. I ono to ujete moda nee rijeiti problem kako ste ga u poetku vidjeli. To
dovodi do straha, jer je u suprotnosti s onim to vidite i tako se vi osjeate napadnutim. I stoga
ljutim. Postoje pravila pomou kojih se to nee dogoditi. Meutim, to se javlja u poetku, dok
uite kako sluati.

4. (2) U danu, kada u bilo kojem trenutku pomislite na to i razmislite o tome u tiini,
navedite sebi ponovno kakav dan elite; osjeaje koje biste eljeli, stvari koje elite da vam se
dogode, to biste eljeli doivjeti i recite :
Ako sam ne donesem odluku, ovakav e mi dan biti poklonjen.
Ova dva postupka, provode li se valjano, posluit e kako bi vas usmjerila bez straha, jer
protivljenje se nee najprije pojaviti, a zatim postati problemom samo po sebi.
5. Meutim, jo e uvijek biti trenutaka kada ste vi ve prosudili. Sada e odgovor
izazvati napad, ukoliko brzo ne ispravite svoj um i poelite odgovor koji e djelovati. Budite
sigurni da se to dogodilo ukoliko se osjeate nevoljnim sjesti i zatraiti odgovor za sebe. To znai
da ste sami donijeli odluku i ne moete vidjeti pitanje. Sada vam je potrebno brzo sredstvo za
obnavljanje prije negoli ponovno postavite pitanje.
6. (3) Prisjetite se jo jednom dana kakvog elite i priznajte da se dogodilo neto to nije
dio njega. Zatim shvatite da ste vi sami postavili pitanje i zacijelo ste odredili odgovor u svojim
uvjetima. Recite zatim:
Ja nemam pitanja. Zaboravio sam to odluiti.
Na taj nain dokidate uvjete koje ste postavili i doputate da vam odgovor pokae kakvo
je zacijelo bilo pitanje.
7. Pokuajte razmotriti ovo pravilo bez odlaganja unato svom protivljenju. Jer, ve ste
postali ljuti. I va strah da ete dobiti odgovor drugaiji od onoga kakvog zahtijeva vaa verzija
pitanja dobit e snagu kretanja, sve dok vjerujete da vi elite dan u kojem ete dobiti vlastiti
odgovor na vlastito pitanje. Vi ga neete dobiti, jer bi takav odgovor unitio taj dan, oduzevi
vam ono to doista elite. To moe biti veoma teko shvatiti, kada ste jednom vi sami odabrali
pravila koja vam obeavaju sretan dan. No, ta odluka jo uvijek moe biti popravljena
jednostavnim metodama koje vi moete prihvatiti.
8. (4) Ukoliko ste toliko nevoljni primiti da ne moete ak niti osloboditi svoje pitanje,
moete poeti mijenjati svoje misli ovako:
Barem mogu odluiti da mi se ne svia kako se sada osjeam.
To je toliko oito i poplouje put sljedeeg jednostavnog koraka.
9. (5) Odluivi da vam se ne svia nain na koji se osjeate, to bi moglo biti
jednostavnije nego nastaviti ovako :
I nadam se da sam bio u krivu.
Ovo djeluje protiv osjeaja protivljenja i podsjea vas da vam pomo nije bila dobaena ve je
ona neto to elite i to vam je potrebno, jer vam se ne svia nain na koji se osjeate. Ovaj
maleni prolaz biti e dovoljan da vas propusti dalje u jo samo nekoliko koraka koji su vam
potrebni kako bi dozvolili da vam se pomogne.
10. Sada ste stigli do prekretnice, jer vam je postalo jasno da dobivate ako ono to ste
odluili nije tako. Dok ne dosegnete tu toku, vi ete vjerovati da vaa srea ovisi o tome da
budete u pravu. Meutim, do sada ste stekli ovoliko razuma - bilo bi vam bolje da ste u krivu.

11. (6) Ovo malo zrnce mudrosti bit e dovoljno da vas odvede dalje. Vi niste prisiljeni,
ve se jednostavno nadate dobiti ono to elite. I moete rei savreno iskreno:
elim to promatrati na drugaiji nain.
Sada ste promijenili miljenje o tom danu i prisjetili se onoga to uistinu elite. Njegova svrha
vie nije zasjenjena nerazumnim vjerovanjem da ga vi elite s ciljem da budete u pravu, onda
kada ste u krivu. Na taj nain je u vau svijest dovedena spremnost za traenjem, jer ne moete
biti u sukobu kada traite ono to elite i shvaate da je to ono to traite.
12. Ovaj konani korak predstavlja samo priznavanje nepostojanja protivljenja da vam se
pomogne. To je izjava otvorenog urna, koji jo nije siguran, ali eli da mu se pokae:
Moda postoji drugi nain da se na to gleda.
to mogu izgubiti ako pitam?
Tako vi sada moete postaviti pitanje koje ima smisla i tako e i odgovor takoer imati smisla.
Isto tako vi se neete boriti protiv njega, jer uviate da e on pomoi upravo vama.
13. Mora biti jasno da je jednostavnije dobiti sretan dan ukoliko sprijeite da nesrea
uope doe. Ali, potrebno je vjebati pravila koja e vas zatititi od haranja straha. Kada to
postignete, tuni san o prosudbi bit e zauvijek razvrgnut. Ali, u meuvremenu, potrebno je
uvjebavati pravila o njegovom razvrgavanju. Razmotrimo, stoga, jo jednom prvu od ovdje
ponuenih odluka.
14. Rekli smo da moete zapoeti sretan dan odlukom da vi neete vie sami donositi
odluke. To se naizgled doima pravom odlukom, samo po sebi. Meutim, vi ne moete sami
donositi odluke. Jedino stvarno pitanje jest ime vi odabirete odluku. To je doista sve. Prvo
pravilo, stoga, ne predstavlja prisilu, ve jednostavnu izjavu o jednostavnoj injenici. Vi neete
sami donositi odluke, bez obzira na to to odluili. Jer, odluke se donose uz pomo idola ili Boga.
I vi traite pomo od antiKrista ili od Krista, i onaj kojeg odaberete pridruit e vam se i rei vam
to trebate uiniti.
15. Va dan nije sluajan. On je odreen vaim odabirom s kim ete ga proivjeti i kako
prijatelj iji ste savjet potraili shvaa vau sreu. Vi uvijek traite savjet prije nego moete
odluiti o bilo emu. Kada ovo shvatite, vidjet ete da tu ne moe biti prisile, niti temelja za
protivljenje kako biste mogli biti slobodni. Ne postoji sloboda od onoga to se mora dogoditi. A
ako mislite da postoji, zacijelo ste u krivu.
16. I drugo pravilo takoer predstavlja samo injenicu. Jer, vi i va savjetnik morate se
sloiti o tome to elite prije negoli se to moe dogoditi. Jedino taj dogovor doputa svim
stvarima da se dogode. Nita ne moe nastati bez nekog oblika zajednitva, bilo to u snu o
prosudbi ili u Glasu Bojem. Odluke uzrokuju posljedice upravo stoga to one nisu nastale u
izolaciji. Vi i va savjetnik ste ih donijeli, za sebe i za svijet. Dan kojeg elite vi nudite svijetu, jer
on e biti onakav kakvog ste traili i pojaat e pravilo vaeg savjetnika u svijetu. ije je
kraljevstvo danas svijet za vas? Kakav dan ete odabrati?
17. Potrebno je samo dvoje koji danas ele imati sreu, kako bi ju mogli obeati cijelome
svijetu. Potrebno je samo dvoje koji e shvatiti da oni ne mogu odluivati sami, kako bi zajamili
da e radost koju su traili biti u potpunosti podijeljena. Jer, oni su shvatili osnovni zakon koji
odluku ini monom i daje joj sve posljedice koje e ona ikada imati. Potrebno je samo dvoje. To
dvoje se zdruuju prije negoli mogu donijeti odluku. Neka to bude taj podsjetnik kojeg ete
vjeno imati na umu i dobit ete dan kakav elite i dati ga svijetu, jer ga i sami imate. Vaa

prosudba je izdignuta iz svijeta vaom odlukom o sretnom danu. I, kako ste primili, tako morate i
dati.

II. Sloboda volje

1. Zar vi ne shvaate da suprotstaviti se Svetom Duhu znai boriti se protiv sebe? On vam
govori samo vau volju; On govori umjesto vas. U Njegovom Boanstvu nalazi se vae vlastito. I
sve to On zna predstavlja samo vae znanje, sauvano za vas kako biste mogli provoditi svoju
volju preko Njega. Bog od vas trai da ostvarite svoju volju. On se zdruuje s vama. On nije
postavio Svoje Kraljevstvo sam. I samo Nebo predstavlja samo vau volju, gdje je sve to je
stvoreno namijenjeno vama. Svaka iskra ivota bila je stvorena samo uz va radosni pristanak,
ba onakva kakvu ste vi eljeli. I svaka i jedna Misao koju je Bog ikada pomislio ekala je samo
na va blagoslov kako bi bila roena. Bog vama nije neprijatelj. On ne trai nita vie nego da
uje kako Ga zovete Prijateljem.
2. Kako je divno ispunjavati vau volju! Jer, to znai slobodu. Ne postoji nita drugo to
bi ikada trebalo nazivati imenom slobode. Ukoliko ne ispunjavate svoju volju, vi niste slobodni.
Da li bi Bog ostavio Svog Sina bez onoga to je on odabrao za sebe? Bog je samo osigurao da vi
nikada ne izgubite svoju volju kada vam je dao Svoj savreni Odgovor. Posluajte Ga sada, kako
bi se mogli podsjetiti na Njegovu Ljubav i saznati svoju volju. Bog ne bi htio da Njegov Sin
postane zatvorenikom onoga to on ne eli. On se zdruuje s vama u volji da vi budete slobodni. I
suprotstaviti Mu se znai odabrati protiv sebe i odabrati da budete vezani.
3. Pogledajte jo jednom svog neprijatelja, onoga koga ste odabrali mrziti umjesto voljeti.
Jer, tako je mrnja roena u ovom svijetu i tako je u njemu uspostavljena vladavina straha. Sada
posluajte Boga kako vam govori, kroz Onoga Koji je Njegov Glas i takoer i va glas,
podsjeajui vas da nije vaa volja mrziti i biti zatvorenikom straha, robom smrti, malenim biem
malenog ivota. Vaa volja je beskrajna; nije vaa volja da ona bude vezana. Ono to se nalazi u
vama zdruilo se sa Samim Bogom u roenju svih bia. Prisjetite se Njega Koji vas je stvorio i
vaom voljom stvorio sve. Svako stvoreno bie samo vam zahvaljuje, jer je ono roeno vaom
voljom. Nebeska svjetlost sjaji samo za vas, jer je ona postavljena na Nebu vaom voljom.
4. Kakvog vi imate razloga za ljutnju u svijetu koji jedino eli va blagoslov kako bi bio
slobodan? Ako ste vi zatvorenik, onda ni Sam Bog ne moe biti slobodan. Jer, ono to je uinjeno
njemu koga Bog toliko voli uinjeno je i Samome Bogu. Nemojte misliti da vas On eli vezati,
On Koji vas je uinio su-stvoriteljem svemira zajedno sa Sobom. On bi samo htio zadrati vau
volju uvijek i zauvijek neogranienom. Ovaj svijet oekuje slobodu koju ete vi dati kada
prepoznate da ste slobodni. Ali, neete oprostiti svijetu sve dok niste oprostili Njemu Koji vam je
podario vau volju. Jer, vaom voljom je svijetu dodijeljena sloboda. Isto tako vi ne moete biti
slobodni od Njega iju svetu Volju dijelite.
5. Bog se okree vama i trai od vas da svijet bude spaen, jer vaim spasenjem on postaje
izlijeenim. I svatko tko hoda zemljom zacijelo ovisi o vaoj odluci, kako bi nauio kako nad
njim smrt nema moi, jer on dijeli vau slobodu kao to dijeli vau volju. Jest vaa volja izlijeiti
ga i, jer ste vi odluili sa njim, on je izlijeen. I sada je Bogu oproteno, jer ste odluili svoga
brata smatrati prijateljem.

III. Iza svih idola

1. Idoli su prilino posebni. Ali, vaa je volja sveopa, budui je bezgranina. I tako ona
nema oblika, niti se sadraj njenog izraavanja nalazi u okvirima oblika. Idoli su granice. Oni su
vjerovanje da postoje oblici koji e donijeti sreu i da se sve postie ograniavanjem. To je kao da
kaete: Ja nemam potrebe za svime. elim samo ovo malo i to e mi znaiti sve. I to vas
zacijelo nee uspjeti zadovoljiti, jer je vaa volja do vam sve pripada. Ako se odluite za idole, vi
traite gubitak. Odluite li se za istinu, pripast e vam sve.
2. Vi ne traite oblik. Kakav oblik moe biti zamjena za Ljubav Boga Oca? Kakav oblik
moe zauzeti mjesto cjelokupne ljubavi u Boanstvu Boga Sina? Kakav idol moe nainiti dvoje
od onoga to je jedno? Moe li bezgranino biti ogranieno? Vi ne elite idola. Nije vaa volja da
dobijete idola. On vam nee podariti dar kojeg traite. Kada se odluite za oblik onoga to elite,
vie ne razumijete njegovu svrhu. Tako vi vidite svoju volju u idolu, smanjujui ga na taj nain
posebnim oblikom. Meutim, to nikada ne bi mogla biti vaa volja, jer ono to sudjeluje u opem
stvaranju ne moe biti zadovoljno malim idejama i malenim stvarima.
3. Iza potrage za svakim idolom nalazi se enja za ispunjenjem. Potpunost nema oblika
jer je ona bezgranina. Traiti da vam se doda posebna osoba ili predmet kako biste postali
potpuni, moe samo znaiti da vjerujte kako nedostaje neki oblik. I pronaavi ga, postii ete
ispunjenje u obliku koji vam se dopada. To je svrha idola; da ne gledate pored njega, prema
izvoru vjerovanja da ste vi nepotpuni. To moe biti tako samo ako ste grijeili. Jer, grijeh je ideja
da ste sami i odvojeni od onoga to je cjelovito. I tako je potrebno potragu za potpunou nainiti
van granica koje ste sebi postavili.
4. Idol nije nikada to to elite. Ali, ono to smatrate da vam on nudi vi uistinu elite i
imate pravo to traiti. Isto tako nije mogue da to bude uskraeno. Vaa elja da budete potpuni je
samo Boja Volja i ona vam je dana budui je Njegova. Bog ne poznaje oblik. On vam ne moe
odgovoriti izrazima koji nemaju znaenja. I vaa volja ne bi mogla biti zadovoljna praznim
oblicima, nastalim samo kako bi popunili prazninu koja tamo niti ne postoji. To nije to to vi
elite. Stvaranje ne daje odvojenoj osobi ili odvojenom predmetu mo da dopuni Sina Bojeg.
Kojeg idola moete pozvati da Sinu Bojem podari ono to on ve ima?
5. Ispunjenje jest zadaa Bojeg Sina. On uope nema potrebe traiti ju. Iza svih idola
stoji njegova sveta volja da bude samo ono to on jest. Jer, vie od cjeline nema znaenja. Kada
bi u njemu postojala promjena, kada bi se on mogao smanjiti na bilo kakav oblik i ograniiti na
ono to u njemu ne postoji, on ne bi bio onakav kakvim ga je Bog stvorio. Kakav idol mu je
potreban da bi bio on sam? Jer, moe li se on odrei dijela sebe? Ono to nije potpuno ne moe
uiniti potpunim. Ali, ono to se doista trai ne moe biti uskraeno. Vaoj volji jest udovoljeno.
Ne u bilo kojem obliku koji vas ne bi zadovoljio, ve u potpunoj, u potpunosti predivnoj Misli
koju Bog ima o vama.
6. Ne postoji nita to Bog ne poznaje. A ono to On zna postoji zauvijek, nepromjenjivo.
Jer, misli traju onoliko dugo koliko traje um koji ih je zamislio. U Umu Bojem nema kraja, niti
vremena u kojem Njegovih Misli nije bilo ili su moda mogle pretrpjeti promjenu. Misli se ne
raaju i ne mogu umrijeti. One dijele svojstva svojeg stvoritelja i isto tako njihov ivot nije
odvojen od njegovog. Misli koje zamiljate nalaze se u vaem umu, kao to se vi nalazite u Umu
koji vas je zamislio. I tako nema zasebnih dijelova u onome to postoji u Bojem Umu. On je
zauvijek jedno, vjeno ujedinjen i u miru.
7. Misli naizgled dolaze i odlaze. Meutim, to samo znai da ste vi njih ponekad svjesni, a
ponekad niste. Zaboravljena misao se ponovno raa u vama kada se vrati u vau svijest. No, ona

nije umrla kada ste ju zaboravili. Ona je uvijek bila tamo, ali je vi niste bili svjesni. Misao Boja
o vama je savreno nepromijenjena vaim zaboravom. Ona e uvijek biti upravo onakva kakva je
bila prije trenutka kada ste ju zaboravili i biti e jednako takva kada je se prisjetite. I bila je ista u
vremenskom razmaku kada ste ju zaboravili.
8. Misli Boje su daleko od svake promjene i zauvijek sjaje. One ne oekuju roenje. One
ekaju dobrodolicu i prisjeanje. Misao Boja o vama je poput zvijezde, nepromjenjive na
vjenom nebu. Ona je postavljena toliko visoko u nebesima da oni koji se nalaze van Neba ni ne
znaju da postoji. Mirno i bijelo i ljupko ona e sjati kroz itavu vjenost. Nije postojalo vrijeme
kada nje tamo nije bilo; niti trenutak kada je njena svjetlost bila nejasna ili manje savrena.
9. Onaj tko poznaje Oca poznaje tu svjetlost, jer On jest to vjeno nebo to ga uva na
sigurnom, zauvijek uzdignutog i sigurno usidrenog. Njegova savrena istoa ne ovisi o tome vidi
li se ona sa zemlje ili ne. Nebo ju obgrljuje i njeno ju dri na savrenom mjestu, jednako
udaljenom od zemlje kao to je zemlja udaljena od Neba. Ova zvijezda nije nevidljiva sa zemlje
zbog udaljenosti niti zbog vremena. Nego oni koji trae idole ne mogu znati da se zvijezda tamo
nalazi.
10. Iza svih idola nalazi se Misao Boja o vama. Potpuno netaknuta meteom i uasom
svijeta, snovima o roenju i smrti koji se ovdje sanjaju, bezbrojnim oblicima straha; potpuno
neometana Misao Boja o vama ostaje upravo onakvom kakva je oduvijek bila. Okruena tiinom
toliko potpunom da se nikakav zvuk bitke ne pribliava s udaljenosti, ona poiva u sigurnosti i
savrenom miru. Ovdje je vaa jedina stvarnost na sigurnom, u potpunosti nesvjesna itavog
svijeta koji tuje idole i ne poznaje Boga. U savrenoj sigurnosti u svoju nepromjenjivost i u
poinak u svome vjenom domu, Misao Boja o vama nikada nije napustila Um svog Stvoritelja
Koga ona poznaje, kao to njezin Stvoritelj zna da se ona tamo nalazi.
11. Gdje bi se drugdje mogla nalaziti Misao Boja o vama osim tamo gdje se i vi nalazite?
Je li vaa stvarnost neto to je odvojeno od vas, u svijetu o kojem vaa stvarnost nita ne zna?
Izvan vas ne postoji vjeno nebo, nema nepromjenjive zvijezde i nema stvarnosti. Um Nebeskog
Sina nalazi se u Nebu, jer tamo su Um Oca i Sina zdrueni u stvaranju koje ne moe imati kraja.
Vi nemate dvije stvarnosti, samo jednu. Isto tako, ne moete biti svjesni vie od jedne stvarnosti.
Vau stvarnost predstavlja idol ili Misao Boja o vama. Ne zaboravite, stoga, da idoli moraju
skrivati to to vi jeste, ne od Uma Bojeg, ve od vaeg vlastitog uma. Zvijezda jo uvijek sja;
nebo se nije promijenilo. Ali vi, sveti Sine Samog Boga, niste svjesni svoje stvarnosti.

IV Istina iza iluzija

1. Vi ete napasti ono to ne zadovoljava i tako neete shvatiti da ste vi to izmislili. Uvijek
se borite protiv iluzija. Jer je istina iza njih toliko predivna i toliko tiha u blagosti ispunjenoj
ljubavlju; i da ste je svjesni, vi biste u potpunosti zaboravili na obranu i pourili u njen zagrljaj.
Istinu nikada nije mogue napasti. I vi ste to znali kada ste nainili idole. Oni su nastali da bi to
moglo biti zaboravljeno. Vi napadate samo lane ideje, a nikada one koje su istinite. Svi idoli
predstavljaju lane ideje koje ste nainili kako biste ispunili prazninu koja se, po vaem
miljenju, pojavila izmeu vas i onoga to je istinito. I vi ih napadate zbog stvari za koje mislite
da predstavljaju. Ono to se nalazi iza njih ne moe biti napadnuto.
2. Zasieni, ozlovoljeni bogovi koje ste vi nainili su napuhane djeje igrake. Dijete se
uplai kada poskoi drvena glava nakon to se zatvorena kutija naglo otvori ili kada mekani i tihi
vuneni medo pone ciati kada ga ono zgrabi. Pravila koja je ono odredilo za kutije i medvjedie

iznevjerilo ga je i razbilo njegovu kontrolu nad onim to ga okruuje. I ono se plai, jer je
smatralo da ga pravila tite. Sada dijete mora nauiti da ga kutije i medvjedii nisu prevarili, niti
su prekrili pravila, niti znae da je njegov svijet postao kaotinim i nesigurnim. Ono je bilo u
krivu. Pogreno je shvatilo to ga ini sigurnim i pomislilo je da je to nestalo.
3. Praznina koja tamo ne postoji ispunjena je igrakama nebrojenih oblika. I svaka od njih
naizgled kri pravila koja ste im vi odredili. Ona nikada nije bila ono ime ste ju smatrali. Doima
se zacijelo da one kre vaa pravila sigurnosti, jer su pravila bila kriva. Ali, vi niste u opasnosti.
Vi se moete smijati glavama koje poskakuju i igrakama koje cie, kao to to ini dijete koje ui
da mu one ne predstavljaju prijetnju. No, dok se rado igra njima, ono jo uvijek smatra kako
igrake potuju pravila koja im je postavilo radi svog uitka. Tako jo uvijek postoje pravila koja
one naizgled mogu prekriti i uplaiti ga. No, je li ono uistinu preputeno milosti svojih igraaka?
I mogu li one predstavljati prijetnju za njega?
4. Stvarnost promatra zakone Boje, a ne pravila koja ste vi odredili. Upravo Njegovi
zakoni jame vau sigurnost. Niti jedna iluzija koju imate o sebi ne pokorava se zakonima. One
toboe kratko pleu prema pravilima koja ste im odredili. Meutim, kasnije one padaju i vie ne
mogu ustati. One su samo igrake, dijete moje, stoga nemojte tugovati za njima. Njihov ples vam
nikada nije donio uitak. No, one nisu bile neto to bi vas moglo plaiti, niti vas uiniti sigurnim,
ako su potivale vaa pravila. Njih se ne smije niti njegovati niti napadati, ve ih jednostavno
treba smatrati djejim igrakama koje nemaju nikakvog znaenja. Ako pogledate jednu medu
njima, vidjeli ste sve. Ako ne pogledate niti jednu od njih, one vas nee dotaknuti.
5. Izgled vara upravo zato jer je izgled, a ne stvarnost. Nemojte se baviti njima ni u
kakvom obliku. Oni samo zasjenjuju stvarnost i donose strah, jer skrivaju istinu. Nemojte
napadati ono to ste nainili kako biste bili prevareni, jer tako dokazujete da ste doista bili
prevareni. Napad ima mo uiniti iluzije stvarnima. Meutim, ono to on ini ne predstavlja nita.
Koga bi mogla zastraiti mo koja nema uope stvarnog djelovanja? to bi to moglo biti drugo
nego iluzija, initi da stvari naizgled slie sebi? Pogledajte mirno njene igrake i shvatite da su
one idoli koji samo pleu na isprazne elje. Nemojte im ponuditi svoje tovanje, jer njih tamo
nema. Meutim, to se jednako tako zaboravlja u napadu. Bojem Sinu nije potrebna obrana od
njegovih snova. Njegovi idoli mu uope ne prijete. Njegova jedina pogreka je to to ih on smatra
stvarnim. to moe uiniti mo iluzija?
6. Izgled moe samo zavarati um koji eli biti prevaren. I vi moete jednostavno odabrati
ono to e vas zauvijek postaviti daleko od prijevare. Ne trebate se brinuti oko toga kako e to
biti uinjeno, jer to ne moete razumjeti. Ali, vi ete shvatiti kako se mone promjene brzo
donose, kada odluite neto veoma jednostavno; da ne elite nita to nudi idol, togod to bilo.
Jer, na taj nain Sin Boji pokazuje da se oslobodio idola. I na taj nain on jest slobodan.
7. Spasenje uistinu predstavlja paradoks! to bi ono moglo biti nego sretan san? Ono od
vas trai samo da oprostite sve ono to nitko nikada nije uinio; da zanemarite ono to tamo ne
postoji i da ne smatrate stvarnou ono to je nestvarno. Od vas se samo trai da dopustite da vaa
volja bude izvrena i ne traite vie stvari koje ne elite. I od vas se trai da dopustite sebi
osloboenje od svih snova o onome to nikada niste bili i ne nastojite vie zamijeniti Volju Boju
snagom ispraznih elja.
8. Ovdje san o odvajanju poinje blijediti i nestajati. Jer, ovdje prazninu koje tamo nema
poinjete zapaati bez igraki strave koje ste sami nainili. Ne trai se vie od toga. Budite
uistinu radosni to spasenje trai toliko malo, a ne mnogo. Ono ne zahtjeva nita u stvarnosti. ak
i u iluziji ono samo trai da pratanje postane zamjenom za strah. Takvo je jedino pravilo sretnih
snova. Praznina je ispranjena od igraaka straha i tada njena nestvarnost postaje jasnom. Snovi
niemu ne slue. I Sin Boji ne moe imati potrebu za njima. Oni mu ne nude nita to bi on

ikada mogao poeljeti. On je osloboen od iluzije svojom voljom i samo se vraa onome to on
jest. Kakav bi drugaiji mogao biti Boji plan njegovog spasenja nego sredstvo da njega preda
Njemu?

V. Jedina svrha
1. Stvarni svijet je stanje uma u kojem se pratanje smatra jedinom svrhom svijeta. Strah
nije njegov cilj, jer njegovim ciljem postaje bijeg od krivnje. Uvia se vrijednost pratanja i
zauzima mjesto idola koji se vie ne trae, jer se njihovi darovi ne smatraju dragima. Nikakva
pravila nisu postavljenja uzaludno i nitko i nita ne postavlja nikakve zahtjeve da bi se ona
ispreplela i uklopila u san o strahu. Umjesto toga postoji elja shvatiti sve stvari stvorenima
onakvima kakve one uistinu jesu. I priznaje se da je sve stvari najprije potrebno oprostiti, a zatim
razumjeti.
2. Ovdje se vjeruje da se razumijevanje postie napadom. Tamo je jasno da se napadom
razumijevanje gubi. U potpunosti se priznaje da je lakoumno slijediti krivnju kao cilj. Tako idoli
tamo nisu poeljni, jer se krivnja smatra jedinim uzrokom boli u bilo kojem obliku. Njegov
isprazan poziv nikoga ne mami, jer se patnja i smrt smatraju stvarima koje nisu poeljne i za
kojima se ne udi. Uvia se mogunost slobode i nudi joj se dobrodolica i sada je mogue
razumjeti sredstva pomou kojih ju je mogue dobiti. Svijet postaje mjestom nade, jer je njegova
jedina svrha postati mjestom u kojem je mogue ispuniti nadu u sreu. I nema nikoga izvan te
nade, jer je svijet ujedinjen u uvjerenju kako je svrha svijeta neto to svi moraju dijeliti, ako
elimo da nada bude vie od samog sna.
3. Jo uvijek se Neba ne sjeamo u potpunosti, jer jo uvijek postoji svrha pratanja. No,
svatko je siguran da e ii dalje od pratanja i da samo ostaje dok ono ne postane savreno u
njemu. On nema elje ni za im drugim osim toga. Strah otpada, jer je on ujedinjen u njegovoj
svrsi sa samim sobom. U njemu postoji nada u sreu, toliko sigurna i stalna da on jedva moe
ostati i priekati jo malo, dok mu stopala jo uvijek dodiruju tlo. Meutim, on je radostan to
eka dok se sve ruke ne zdrue i sva srca ne budu spremna uzdii se i poi sa njim. Jer, na taj
nain on je postao spreman za korak u kojem se naputa svako pratanje.
4. Konani korak pripada Bogu, jer jedino je Bog mogao stvoriti savrenog Sina i
podijeliti Svoje Oinstvo sa njim. Nitko tko se nalazi izvan Neba ne zna kako je to mogue, jer
razumjeti to znai Nebo samo. ak i stvarni svijet ima svrhu koja se jo nalazi ispod stvaranja i
vjenosti. Meutim, strah je nestao jer je njegova svrha pratanje, a ne idolatrija. I tako je
Nebeski Sin spreman postati on sam i prisjetiti se da Sin Boji zna sve to njegov Otac razumije i
on to savreno razumije sa Njim.
5. Stvarni svijet je jo uvijek za to uskraen, jer to je Vlastita svrha Boja; samo Njegova,
a ipak se u potpunosti dijeli i savreno je ispunjena. Stvarni svijet je stanje u kojem um ui kako
jednostavno idoli odlaze kada ih jo uvijek promatramo, ali ih vie ne elimo. Kako ih s voljom
um moe pustiti, shvativi da idoli ne predstavljaju nita i nisu nigdje te nemaju svrhe. Jer, samo
tada moemo smatrati da krivnja i grijeh nemaju svrhe niti znaenja.
6. Tako je svrha stvarnog svijeta lagano stigla u svijet kako bi zamijenila cilj grijeha i
krivnje. A pratanje radosno ispire sve to je stajalo izmeu vae slike o sebi i onoga to vi jeste.
No, Bog ne treba ponovno stvarati Svoga Sina, kako bi mu ponovno bilo vraeno ono to mu
pripada. Praznina izmeu vaeg brata i vas nikada nije niti postojala. I ono to je Sin Boji znao u
stvaranju, on zacijelo i ponovno zna.

7. Kada se braa zdrue u svrsi u svijetu straha, oni ve stoje na rubu stvarnog svijeta.
Moda se jo uvijek osvru i misle kako vide idola kojeg oni prieljkuju. No, njihov se put
sigurno povukao od idola prema stvarnosti. Jer, kada su spojili svoje ruke, oni su ustvari primili
Kristovu ruku i pogledat e Onoga iju ruku dre. Prije negoli se sjetimo Oca, mi gledamo lice
Kristovo. Jer, Njega se moete sjetiti tek kada Njegov Sin posegne iza pratanja za Ljubavlju
Bojom. Meutim, najprije se prihvaa Ljubav Kristova. A onda e doi znanje da su Oni jedno.
8. Kako je lagan i jednostavan korak preko uskih granica svijeta straha kada ste prepoznali
iju ruku drite! U vaoj ruci se nalazi sve to vam je potrebno kako biste krenuli sa savrenim
povjerenjem zauvijek daleko od straha i nastavili ravno dalje te brzo stigli do samih Nebeskih
vrata. Jer, Onaj iju ruku drite ekao je samo da mu se vi pridruite. Sada kada ste stigli, zar bi
On oklijevao pokazati vam put kojeg On mora prijei s vama? Na vama poiva Njegov blagoslov
jednako sigurno kao to na Njemu poiva Ljubav Njegovog Oca. Njegova zahvalnost vama je
van vaeg razumijevanja, jer ste Mu vi omoguili podii se iz lanaca i poi zajedno s vama kui
njegovog Oca.
9. Drevna mrnja nestaje iz svijeta. A s njom odlazi cjelokupna mrnja i strah. Nemojte se
vie osvrtati, jer ono to se nalazi ispred vas je jedino to ste ikada poeljeli u svome srcu.
Odrecite se svijeta! Ali nemojte to initi kao rtvu. Vi ga nikada niste niti eljeli. Kakvu sreu
traite ovdje, a koja vam nije donijela bol? Koji trenutak zadovoljstva niste platili zastraujuom
cijenom, noviima patnje? Radost nema cijene. Ona je vae sveto pravo, a ono to plaate nije
srea. Neka vas na vaem putu pouruje potenje i nemajte dozvoliti da vas vaa ovdanja
iskustva zavaraju osvrtanjem u prolost. Ona nisu osloboena gorke cijene i alosne posljedice.
10. Nemojte se osvrtati, nego samo u potenju. I kada vas idol iskuava, pomislite ovako:
Nikada nije postojao trenutak u kojem vam je
idol donio neto drugo osim dara krivnje.
Svaki od njih ste platili po cijeni bola,
i nikada ga niste plaali samo vi.
Budite stoga milostivi prema svome bratu. I nemojte bez razmiljanja odabrati idola; i upamtite
da e on platiti cijenu ba kao i vi. Jer, kada se vi osvrnete, on e se zadravati, a vi neete
shvatiti iju ruku, ispunjenu ljubavlju, drite. Stoga gledajte naprijed; u povjerenju idite sretna
srca koje udara u nadi, a ne lupa od straha.
11. Volja Boja zauvijek se nalazi u onima ije su ruke spojene. Dok se nisu spojile,
smatrale su kako je On njihov neprijatelj. Ali, kada su se spojile i zajedniki podijelile svrhu, oni
su postali slobodni kako bi mogli nauiti da je njihova volja jedno. I tako Volja Boja mora
dosei njihovu svijest. Isto tako oni nee dugo moi zaboraviti da ona pripada njima.

VI. Opravdanje pratanja

1. Ljutnja nikada nije opravdana. Napad nema nikakvih temelja. Upravo ovdje zapoinje
bijeg od straha i tu e postati potpunim. Ovdje je podaren stvarni svijet kao zamjena za snove o
stravi. Jer, upravo na tome poiva pratanje i to je prirodno. Od vas se ne trai da nudite oprost
tamo gdje je napad potreban i gdje bi bio opravdan. Jer, to bi znailo da opratate grijeh,
zanemarujui ono to se uistinu tamo nalazi. To nije oprost. Jer, to znai da, odgovarajui na

nain koji nije opravdan, va oprost postaje odgovorom na izvreni napad. I tako oprost postaje
neprikladnim, jer je podijeljen tamo gdje ne pripada.
2. Oprost je uvijek opravdan. On ima siguran temelj. Vi ne pratate neoprostivo, niti
zanemarujete stvarni napad koji zahtijeva kaznu. Spasenje nije u tome da se od vas trai da dajete
neprirodne odgovore, neprikladne onome to je stvarno. Umjesto toga, jednostavno se trai da
prikladno odgovorite na ono to nije stvarno, ne zapaajui ono to se ne dogaa. Kada bi oprost
bio neopravdan, od vas bi se trailo da rtvujete svoja prava kada na napad uzvratite pratanjem.
Ali, od vas se jednostavno trai da pratanje smatrate prirodnom reakcijom na nedau koja poiva
na pogreci i tako trai pomo. Pratanje je jedini razuman odgovor. On pazi da vaa prava ne
budu rtvovana.
3. Ovakvo shvaanje je jedina promjena koja doputa da se stvarni svijet uzdigne kako bi
zauzeo mjesto snova o stravi. Strah ne moe nastati ako napad nije opravdan i kada bi strah imao
stvarni temelj, onda oprost ne bi imao temelja. Stvarni svijet je postignut kada shvatite da je
temelj pratanja prilino stvaran i u potpunosti opravdan. Dok ga smatrate nezajamenim darom,
on mora podrati krivnju koji biste vi htjeli oprostiti. Neopravdano pratanje jest napad. I to je
sve to ovaj svijet ikada moe dati. On ponekad oprata grjenicima, ali je i dalje svjestan da su
oni grijeili. I tako oni ne zasluuju pratanje koje on daje.
4. To je lano pratanje koje svijet koristi kako bi ouvao na ivotu osjeaj grijeha. I kada
priznate da je Bog pravedan, ini se nemoguim da bi Njegov oprost mogao biti stvaran. Tako je
strah od Boga sigurna posljedica toga to oprost smatrate nezasluenim. Nitko tko sebe smatra
krivim ne moe izbjei strah od Boga. Meutim, on je spaen od te dileme ako moe oprostiti.
Um mora razmiljati o svom Stvoritelju na nain na koji promatra sebe. Ako vi moete vidjeti da
va brat zasluuje oprost, onda ste shvatili kako vi imate pravo na pratanje jednako kao i on. Isto
tako, vi neete pomisliti kako vam je Bog namijenio stranu osudu koju va brat ne zasluuje. Jer,
istina je ono to ne moete zasluiti manje niti vie od njega.
5. Pratanje koje prepoznajemo kao zaslueno lijei. Ono udu daje snagu da zanemari
iluzije. Upravo tako vi shvaate da i vama mora biti oproteno. Ne moe postojati pojava koju se
ne moe zanemariti. Jer, kada bi postojala, najprije bi bilo potrebno da postoji neki grijeh koji se
nalazi iza pratanja. Tamo bi se nalazila i pogreka koja je vie od greke; poseban oblik pogreke
koji je i dalje nepromjenjiv, vjean i kojeg je nemogue ispraviti ili od njega pobjei. Postojala bi
jedna pogreka koja bi imala mo razvrgnuti stvaranje i nainiti svijet koji bi ga mogao zamijeniti
i unititi Volju Boju. Samo u sluaju da je to mogue mogle bi postojati neke pojave koje bi se
mogle oduprijeti udu, a ne njime biti izlijeene.
6. Ne postoji sigurniji dokaz da vi elite idolatriju, nego to je vjerovanje da postoje neki
oblici bolesti i tuge koje pratanje ne moe izlijeiti. To znai da biste radije zadrali neke idole i
jo uvijek niste spremni osloboditi ih. I tako mislite da su neke pojave stvarnost, a ne pojave.
Nemojte se zavaravati znaenjem vrstog uvjerenja kako je mimo nekih pojava tee pogledati
nego mimo drugih. To uvijek znai da smatrate kako je pratanje zacijelo ogranieno. I vi ste sebi
odredili cilj djelominog oprosta i ogranienog bijega od krivnje. to bi to moglo biti nego lano
pratanje sebi i svakome koji se ini odvojenim od vas?
7. Zacijelo je istina da udo moe lijeiti sve oblike bolesti ili uope ne moe lijeiti.
Njegova svrha ne moe prosuditi koji su oblici i koje pojave stvarne. Ukoliko jedna pojava mora i
dalje biti odvojena od lijeenja, onda jedna iluzija mora biti dijelom istine. I vi ne biste mogli
izbjei cjelokupnu krivnju, ve samo jedan njen dio. Vi morate oprostiti Bojem Sinu u
potpunosti. Jer ete inae zadrati nepotpunu sliku sebe i dalje ete se plaiti pogledati u sebe i
tamo pronai izlaz od svih idola. Spasenje poiva na vjeri da tamo ne moe postojati nikakav

oblik krivnje kojeg vi ne biste mogli oprostiti. I stoga tamo ne mogu postojati pojave koje
zamjenjuju istinu o Bojem Sinu.
8. Pogledajte svoga brata s voljom da ga vidite onakvog kakav on jest. I nemojte sauvati
niti jedan dio njega izvan svoje volje da on bude izlijeen. Izlijeiti znai uiniti potpunim. A to
je potpuno, nema dijelova koji nedostaju, koji se nalaze negdje izvana. Pratanje znai prepoznati
to i biti radostan to ne postoji neki oblik bolesti kojeg udo nema moi izlijeiti.
9. Boji Sin je savren, jer inae on ne moe biti Boji Sin. Isto tako, vi ga neete
prepoznati ukoliko smatrate kako on ne zasluuje izlaz iz krivnje sa svim njenim posljedicama i
oblicima. Ne postoji drugaiji nain da o njemu razmiljate osim ovoga, elite li znati istinu o
sebi.
Zahvaljujem Ti, Oe, za Tvog savrenog Sina.
I u njegovoj slavi i ja u vidjeti svoju slavu.
Ova radosna izjava govori kako ne postoje oblici zla koji mogu nadvladati Volju Boju; radosno
priznanje kako krivnja nije slijedila vau elju da iluzije uinite stvarnima. A to je to drugo nego
jednostavna izjava istine?
10. Pogledajte svoga brata s ovom nadom u sebi i razumjet ete da on nije mogao nainiti
greku koja bi mogla promijeniti istinu u njemu. Nije teko zanemariti greke koje nisu izazvale
nikakve posljedice. Ali, vi neete oprostiti onome to smatrate da ima mo uiniti Sina Bojeg
idolom. Jer on je za vas postao duboko uklesana slika i znak smrti. Je li to va spasitelj? Je li
njegov Otac u krivu o Svom Sinu? Ili ste se vi prevarili u njemu kojeg ste primili kako biste ga
izlijeili, radi svog spasenja i osloboenja?

VII. Novo tumaenje

1. Da li bi Bog prepustio znaenje svijeta vaem tumaenju? Ako je On to uinio, onda
svijet nema znaenja. Jer je nemogue da se znaenje neprestano mijenja, a ipak bude istinito.
Sveti Duh smatra da svijet ima jednu svrhu i da je uspostavljen kao nepromjenjiv. I nikakva
situacija ne moe djelovati na njegov cilj, ve mora biti u skladu sa njim. Jer, samo ako bi se
njegov cilj mogao mijenjati sa svakom situacijom, mogao bi svaki od njih biti otvoren tumaenju
koje se razlikuje svaki puta kada na njega pomislite. Ako dodate neki element u zapis kojeg piete
svake minute u danu, sve to se dogaa sada e znaiti neto drugo. Ako oduzmete neki drugi
element, prema tome se pomie cjelokupno znaenje.
2. to drugo odraavaju vai zapisi nego planove o tome kakav bi dan trebao biti? I na taj
nain prosuujete tekou i uspjeh, napredak, povlaenje, dobitak i gubitak. Sve ove prosudbe
nastale su prema ulogama koje nalae zapis. injenica da one nemaju znaenja po sebi iskazana
je jednostavnou kojom se te znaajke mijenjaju kod drugaijih prosudbi, nastalih na razliitim
aspektima iskustva. Onda vi, osvrui se, mislite da vidite drugo znaenje u onome to je prije
otilo. to ste vi uistinu uinili, osim to ste pokazali da tamo nema znaenja? No, vi ste pripisali
znaenje svjetlosti promjenjivih ciljeva, i kako se oni mijenjaju tako se pomie i cjelokupno
znaenje.
3. Samo stalna svrha moe podariti dogaaje sa stabilnim znaenjem. Ali ona mora pruiti
jedno znaenje svima njima. Ukoliko su im dana razliita znaenja, onda oni zasigurno
odraavaju samo razliite svrhe. I to je sve znaenje kojeg oni imaju. Moe li to biti znaenje?
Moe li zbrka predstavljati znaenje znaenja? Percepcija ne moe postojati u neprestanoj

promjeni i doputati stabilnost znaenja. Strah je prosudba koja nikada nije opravdana. Njeno
prisustvo nema drugog znaenja nego pokazati da ste napisali straan zapis i stoga se plaite. Ali
ne stoga to bi ono ega se plaite imalo zastraujue znaenje samo po sebi.
4. Zajednika svrha je jedino sredstvo u kojem percepcija moe biti stabilizirana i jedino
tumaenje dodijeljeno svijetu i svakom ovdanjem iskustvu. U toj zajednikoj svrsi jednu
prosudbu dijele svi i sve to vidite. Vi ne trebate prosuivati, jer ste nauili da je sve dobilo samo
jedno znaenje i sretni ste to ga svugdje uoavate. Ono se ne moe promijeniti upravo zato jer
biste ga vi eljeli vidjeti svugdje, nepromijenjeno okolnostima. I tako ga vi nudite svim
dogaajima i doputate im da vam nude stabilnost.
5. Izlaz iz prosudbe jednostavno lei u ovome: sve stvari imaju samo jednu svrhu, koju vi
dijelite s cijelim svijetom. I nita u svijetu joj se ne moe suprotstaviti, jer ona pripada svemu,
kao to pripada vama. U jednoj svrsi nalazi se kraj svih pomisli na rtvu, koje zacijelo dobivaju
razliitu svrhu za onoga koji dobiva i onoga koji gubi. Odvojeno od te ideje ne bi mogla postojati
misao o rtvi. I upravo ta ideja o razliitim ciljevima navodi opaanje na pomak i promjenu
znaenja. U jednom ujedinjenom cilju to postaje nemoguim, jer se tumaenje zbog vaeg
dogovora stabilizira i postaje trajnim.
6. Kako se istinski moe uspostaviti komunikacija dok simboli koji se koriste oznaavaju
razliite stvari? Cilj Svetog Duha nudi jedno tumaenje, koje ima znaenje za vas i vaeg brata.
Tako vi moete komunicirati sa njim i on s vama. U simbolima koje obojica moete razumjeti
ispravljena je rtva znaenja. Svaka rtva ima za posljedicu gubitak vae sposobnosti da uoite
odnose meu dogaajima. I, kada ih gledate odvojeno, oni nemaju znaenja. Jer ne postoji
svjetlost pomou koje ih se moe vidjeti i shvatiti. Oni nemaju svrhe. I nemogue je vidjeti emu
oni slue. Niti jedna misao o gubitku nema znaenja. S vama se nitko nije sloio o tome, to to
znai. To je dio iskrivljenog zapisa, koji se ne moe protumaiti znaenjem. Ono mora biti
zauvijek neshvatljivo. To nije komunikacija. Vai mrani snovi su tek besmisleni, osamljeni
zapisi koje vi piete u snu. Nemojte traiti znaenje u odvojenim snovima. Samo snovi o oprostu
se mogu dijeliti. Oni imaju isto znaenje za vas obojicu.
7. Nemojte tumaiti iz osamljenosti, jer to to vi vidite ne znai nita. To e se pomicati u
onome to predstavlja i vi ete vjerovati kako je svijet nesigurno mjesto kojim se kreete u
opasnosti i nesigurnosti. To su samo vaa tumaenja kojima nedostaje stabilnost, jer nisu u skladu
s onim to vi doista jeste. To je stanje, naizgled toliko nesigurno da mora nastati strah. Nemojte
nastaviti na taj nain, moj brate. Mi imamo samo jednog Tumaa. I Njegovim koritenjem
simbola mi smo spojeni, tako da oni znae isto svima nama. Na zajedniki jezik doputa nam
govoriti svoj svojoj brai i razumjeti sa njima pratanje koje je dano svima nama i tako mi
moemo ponovno komunicirati.

VIII. Nepromjenjiva stvarnost

1. Pojave varaju, ali se mogu mijenjati. Stvarnost je nepromjenjiva. Ona uope ne vara i
ako vi ne uspijete vidjeti s onu stranu pojavnosti, vi jeste prevareni. Jer, sve to vidite e se
promijeniti, a ipak ste nekada to smatrali stvarnim, i sada to ponovno smatrate stvarnim.
Stvarnost se tako reducira na oblik i mogue ju je promijeniti. Stvarnost je nepromjenjiva.
Upravo ju to ini stvarnom i odvaja ju od svake pojavnosti. Ona mora nadilaziti svaki oblik da bi
bila to jest. Ona se ne moe mijenjati.

2. udo je sredstvo kojim se pokazuje da se sve pojave mogu promijeniti jer one jesu
pojave i ne mogu imati nepromjenjivost koja je posljedica stvarnosti. udo potvruje spasenje od
pojava pokazujui da se one mogu promijeniti. Va brat ima u sebi nepromjenjivost, van
pojavnosti i obmane. Ona je zasjenjena promjenjivim stavovima o njemu koje vi smatrate
njegovom stvarnou. Sretan san o njemu pojavljuje se u obliku njegovog savrenog zdravlja,
njegove savrene slobode od svih oblika nestaice i sigurnosti od nedae svake vrste. udo je
dokaz da on nije vezan gubitkom niti patnjom u bilo kojem obliku, jer se to tako lako moe
promijeniti. Ono pokazuje kako to nikada nije bilo stvarno i nije moglo potjei iz njegove
stvarnosti. Jer, to je nepromjenjivo i nema posljedica koje bi bilo to na Nebu ili na zemlji ikada
moglo promijeniti. Meutim, pokazano je da su pojave nestvarne upravo zato jer se one
mijenjaju.
3. to je drugo iskuenje nego elja da se iluzije uine stvarnima? Ono se ne doima
eljom da niti jedna stvarnost ne bude takva. No, ono jest tvrdnja da neki oblici idola imaju
snanu privlanost zbog koje im je tee odoljeti od onih kojima ne biste eljeli pripisati stvarnost.
Stoga iskuenje nije nita drugo nego molitva da udo ne dotakne neke snove, ve njihovu
nestvarnost i dalje zadri nejasnom i umjesto toga im podari stvarnost. A Nebo ne odgovara na tu
molitvu, niti vi moete dobiti udo kako biste izlijeili pojave koje vam se ne dopadaju. Vi ste
uspostavili granice. Ono to traite vama jest dano, ali ne od Boga Koji ne poznaje granice. Vi ste
ograniili sebe.
4. Stvarnost je nepromjenjiva. uda samo pokazuju da je ono to ste vi postavili izmeu
stvarnosti i svoje svijesti nestvarno i uope se ne uplie. Cijena vjerovanja da zacijelo postoje
neke pojave s onu stranu nade u promjenu jest da udo ne moe dosljedno izai iz vas. Jer, vi ste
traili da mu bude uskraena mo lijeenja svih snova. Ne postoji udo koje ne moete dobiti
kada poelite izljeenje. Meutim, ne postoji udo koje vi moete dobiti ako ga ne elite.
Odaberite ono to biste eljeli izlijeiti i Onaj Koji daje sva uda nije dobio slobodu podariti
Svoje darove Bojem Sinu. Kada je u iskuenju, on porie stvarnost. I postaje voljnim robom
onome to je izabrao umjesto toga.
5. Upravo stoga to je stvarnost nepromjenjiva udo tamo ve postoji kako bi lijeilo sve
stvari koje se mijenjaju i ponudio ih vama da ih vidite u sretnom obliku, liene straha. Vama e
biti dano da pogledate svoga brata na taj nain. Ali ne dok biste vi to htjeli uiniti donekle
drugaije. Jer, to samo znai da vi ne biste eljeli da on bude izlijeen i potpun. Krist u njemu je
savren. Je li to ono to biste htjeli vidjeti? Neka onda ne postoje snovi o njemu koje biste vi
radije vidjeli od toga. I vidjet ete Krista u njemu, jer ste Mu dopustili da doe k vama. I kada se
On pojavi pred vama, bit ete sigurni da ste slini Njemu, jer On je nepromjenjiv u vaem bratu i
u vama.
6. To ete vi promatrati kada odluite da ne postoji niti jedna pojava koju biste htjeli
zadrati na mjestu onoga to va brat uistinu jest. Nemojte dozvoliti da iskuenje da vam je drai
san dopusti dolazak nesigurnosti. Nemojte biti krivi i preplaeni kada vas mami san o tome, to
on jest. Nemojte mu podariti mo da zamijeni ono to je u njemu nepromjenjivo, kada ga vi
promatrate. Ne postoji lana pojava koja ne bi izblijedjela, ukoliko vi umjesto nje zatraite udo.
Ne postoji bol od koje on nije slobodan ukoliko vi poelite da bude samo ono to on jest. Zato
biste se plaili vidjeti Krista u njemu? Vi samo promatrate sebe u onome to vidite. I kako on biva
izlijeen, tako vi postajete slobodni od krivnje, jer njegova pojavnost vama predstavlja vau
vlastitu pojavnost.

POGLAVLJE 31

KONANA VIZIJA

I. Jednostavnost spasenja
1. Kako je jednostavno spasenje! Ono govori samo da ono to nikada nije bilo istinito nije
istinito niti sada i nikada nee niti biti. Nemogue se nije dogodilo i ne moe imati uinka. I to je
sve. Moe li to biti teko shvatiti nekome tko eli da to bude istinito? Jedino nevoljnost da uite
moe tako laganu pouku uiniti tekom. Koliko je teko vidjeti da ono to je lano ne moe biti
istinito, a ono to je istinito ne moe biti lano? Vi vie ne moete rei da ne vidite razliku izmeu
lanog i istinitog. Reeno vam je tono kako razlikovati jedno od drugog i to tono treba uiniti
ukoliko se zbunite. Zato onda i dalje ustrajete u tome da ne uite tako jednostavne stvari?
2. Za to postoji razlog. No nemojte ga pomijeati s tekoom jednostavnih stvari koje
spasenje od vas trai da nauite. Ono poduava samo ono to je veoma oigledno. Ono
jednostavno ide od jedne oigledne poduke ka slijedeoj, bez ikakvog napora. To ne moe biti
zbunjujue, a vi ste ipak zbunjeni. Jer, nekako vjerujete kako je ono to je potpuno zbrkano lake
nauiti i shvatiti. Ono to ste vi nauili predstavlja toliko divovski pothvat u uenju da je to
uistinu nevjerojatno. Meutim, vi ste to postigli jer ste to eljeli i niste zastali u marljivosti kako
biste to prosudili tekim za nauiti ili previe sloenim za shvatiti.
3. Svatko tko razumije to ste nauili, koliko ste to paljivo uili, patnje kroz koje ste
prolazili kako bi uvjebali i beskrajno ponavljali lekcije, u svakom moguem zamislivom obliku,
ne bi nikada mogao posumnjati u mo vae sposobnosti uenja. U svijetu ne postoji vea mo.
Svijet je od nje nastao i ak i sada ne ovisi ni o emu drugome. Lekcije koje ste sami sebe nauili
bile su toliko dobro nauene i odreene da se uzdiu poput tekih zavjesa kako bi zasjenile ono
to je jednostavno i oigledno. Nemojte govoriti da ih vi ne moete nauiti. Jer, vaa mo uenja
je dovoljno snana da vas podui kako vaa volja ne pripada vama, vae misli ne pripadaju vama,
pa ak i vi ste netko drugi.
4. Tko bi mogao tvrditi da su takve poduke jednostavne? No, vi ste nauili i vie od toga.
Vi ste nastavili, poduzimajui svaki korak, bez obzira kako teak bio, bez prigovora, dok niste
izgradili svijet koji vam je odgovarao. I svaka poduka koja sainjava svijet nastaje iz prvog
postignua uenja; golemosti toliko velike da se Glas Svetog Duha doima malenim i tihim pred
njegovom veliinom. Svijet je zapoeo jednom neobinom lekcijom, dovoljno monom da uini
Boga zaboravljenim, a njegovog Sina njemu samom stranim, u izbjeglitvu od doma u kojem ga
je Bog Sam uspostavio. Vi koji ste nauili sebe da je Sin Boji kriv, nemojte rei da ne moete
nauiti jednostavne stvari kojima vas poduava spasenje!
5. Uenje je sposobnost koju ste vi nainili i dali sebi. Ona nije nastala da bi izvrila Volju
Boju, ve da bi podrala elju da joj se moe suprotstaviti i da je volja, od nje odvojena, jo
uvijek stvarnija od nje. I to je uenje nastojalo pokazati i vi ste nauili ono to joj je bila namjera
poduiti. Sada vae drevno utvrivanje stoji neumoljivo pred Glasom istine i ui vas da Njegove
poduke nisu istinite; previe su teke za nauiti, previe teke za shvatiti i previe u suprotnosti s

onim to je doista istinito. No, vi ete ih ipak uiti, jer je uenje tih lekcija jedina svrha vae
sposobnosti uenja koju Sveti Duh vidi u itavom svijetu. Njegove jednostavne poduke o
pratanju imaju mo snaniju od vae, jer vas one pozivaju od Boga i iz vaeg Sebstva.
6. Je li to siuni Glas, tako malen i tih da se ne moe izdii iznad besmislene buke
zvukova koji nemaju znaenja? Bog nije htio da Ga Njegov Sin zaboravi. I mo Njegove Volje se
nalazi u Glasu koji govori za Njega. Koju lekciju ete vi nauiti? Koja je posljedica neizbjena,
sigurna poput Boga i daleko izvan svake sumnje i pitanja? Moe li vae maleno uenje, neobinih
posljedica i nevjerojatno teko, odoljeti jednostavnim lekcijama koje se vas poduavaju u svakom
trenutku svakoga dana, od poetka vremena i od nastanka uenja?
7. Postoje samo dvije lekcije koje je potrebno nauiti. Svaka od njih ima posljedicu u
drugaijem svijetu. I svaki svijet sigurno slijedi iz svog izvora. Sigurna posljedica lekcije da je
Boji Sin kriv jest svijet kojeg vidite. To je svijet strave i oaja. U njemu isto tako ne postoji nada
u sreu. Vi u njemu ne moete napraviti plan sigurnosti koji e ikada uspjeti. U njemu ne postoji
radost koju moete traiti i nadati se pronai ju. Meutim, to nije jedina posljedica koju vae
uenje moe proizvesti. Koliko god ste moda dobro nauili svoj odabrani zadatak, lekcija koja
odraava Ljubav Boju je jo uvijek jaa. I vi ete shvatiti da je Boji Sin nevin i vidjet ete drugi
svijet.
8. Posljedica ove lekcije da je Boji sin nevin je svijet u kojem nema straha i sve je
obasjano nadom i iskri njenom blagonaklonou. Sve u njemu vas samo njeno poziva da
postane vaim prijateljem i da mu dopustite da vam se pridrui. I taj poziv nikada nije ostao
nesasluan, krivo shvaen ili bez odgovora danog potpuno istim jezikom na kojem je poziv
nastao. I vi ete shvatiti kako je upravo taj poziv bio jedino to je bilo tko i bilo to u ovom
svijetu ikada nainilo, ali ga niste primijetili takvog kakav je bio. I sada shvaate da ste bili u
krivu. Prevarili su vas oblici u kojima se poziv skrivao. I tako ga niste uli i izgubili ste prijatelja
koji je uvijek elio biti dijelom vas. Njeni vjeni poziv svakog dijela Bojeg stvaranja cjelini
moe se uti u svijetu kojeg donosi ova druga lekcija.
9. Ne postoji ivo bie koje ne dijeli sveopu Volju da postane cjelinom i da vi njegov
poziv ne ostavite nesasluanim. Bez vaeg odgovora on je preputen smrti, kao to je spaen od
smrti kada njegov poziv ujete kao drevni poziv na ivot i shvatite kako je to samo va vlastiti
poziv. Krist u vama se prisjea Boga sa svom sigurnou sa kojom On poznaje Njegovu Ljubav.
No, On moe biti Ljubav samo ako je Njegov Sin nevin. Jer, Bog bi uistinu predstavljao strah
kada bi onaj kojeg je On stvorio nevinim mogao postati robom krivnje. Boji savreni Sin se
sjea svog stvaranja. Ali, u krivnji je zaboravio to on uistinu jest.
10. Strah od Boga nastaje jednako sigurno iz lekcije da je njegov Sin kriv kao to je
potrebno prisjetiti se Boje Ljubavi kada on shvati svoju nevinost. Jer, mrnja je zacijelo otac
straha i svog oca smatra jednakim sebi. Koliko ste u krivu vi koji ne uspijevate uti poziv to
odjekuje uz svaki tobonji poziv na smrt, koji pjeva u pozadini svakog ubojitog napada i
preklinje ljubav da izlijei umirui svijet. Vi ne razumijete Tko vas zove iza svakog oblika
mrnje; iza svakog poziva na rat. No, vi ete Ga prepoznati kada Mu odgovorite jezikom kojim
vas On zove. On e se pojaviti kada Mu vi odgovorite i vi ete spoznati u Njemu da je Bog
Ljubav.
11. to je drugo iskuenje nego elja da donesete krivu odluku o tome to biste htjeli
nauiti i to za posljedicu ima neto to vi ne elite? To je priznavanje da upravo neeljeno stanje
duha postaje sredstvom u kojem se izbor ponovno ocjenjuje i vidi se drugi rezultat koji vam je
drai. Vi ste obmanuti ukoliko vjerujete da elite tegobe i neslogu i bol. Nemojte u sebi sluati
takav poziv. Ve radije posluajte iza njega dublji poziv, koji poziva na mir i radost. I sav svijet e

vam pruiti radost i mir. Jer, kako ujete, tako i odgovarate. I pogledajte! Va odgovor je dokaz
onoga to ste nauili. Njegova posljedica je svijet kojeg promatrate.
12. Budimo mirni na trenutak i zaboravimo na sve stvari koje smo ikada nauili, sve misli
koje smo imali i sve predrasude koje imamo o tome to stvari predstavljaju i koja je njihova
svrha. Zaboravimo svoje vlastite ideje o svrsi kojoj je namijenjen svijet. Mi ne znamo. Svaku
predodbu koju imamo o svakom biu otpustimo i uklonimo iz svog uma.
13. Budite nevini od procjene, nesvjesni bilo kakvih misli o zlu ili o dobru koje su vam
ikada preletjele umom o bilo kome. Sada vi njega ne znate. Ali ste slobodni uiti o njemu, iznova
uiti o njemu. Sada je on ponovno roen za vas i vi ste ponovno roeni za njega, bez prolosti
koja ga je osudila na smrt i vas zajedno sa njim. Sad je on slobodan ivjeti kao to ste i vi
slobodni, jer je drevno uenje nestalo i ostavilo je prostora da istina bude ponovno roena.

II. Hodati uz Krista

1. Drevna lekcija nije prevladana suprotstavljanjem novoga i staroga. Ona nije pobijeena
kako bi istina bila poznata, niti se bori kako bi izgubila od privlanosti istine. Ne postoji bitka
koju treba pripremiti; vrijeme koje treba proiriti, planovi koje je potrebno odloiti kako bi se
uvelo nove. Postoji drevna bitka koja se vodi protiv istine, ali istina ne odgovara. Tko bi mogao
biti povrijeen u takvom ratu, osim ako ne povrijedi samoga sebe? Njemu istina nije neprijatelj. I
moe li on biti napadnut snovima?
2. Osvrnimo se ponovno na ono to je toboe stajalo izmeu vas i istine o onome to vi
jeste. Jer, postoji nekoliko koraka u postupku naputanja toga. Prvi korak je odluka koju donosite.
No, kasnije je istina vama dana. Vi biste eljeli uspostaviti istinu. I svojom eljom odreujete dva
odabira izmeu kojih treba odluiti, svaki puta kada pomislite da morate odluivati o bilo emu.
Niti jedan od njih nije istinit. Isto tako, oni nisu razliiti. No, mi moramo shvatiti oba odabira,
prije nego to moete pogledati mimo njih i potraiti onu jednu alternativu koja uistinu
predstavlja drugaiji izbor. Ali ne u snovima koje ste nainili kako bi ju mogli zasjeniti.
3. Ono izmeu ega vi elite birati nije izbor i prua vam samo iluziju slobode, jer e na
svaki nain imati samo jedan rezultat. Tako to uope niti ne predstavlja izbor. Uloge voe i
sljedbenika javljaju se kao odvojene uloge i svaka naizgled posjeduje prednosti koje vi ne biste
eljeli izgubiti. Tako u njihovom stapanju naizgled postoji nada u zadovoljstvo i mir. Vi vidite
sebe podijeljenog meu tim dvjema ulogama, zauvijek razdvojenog meu njima dvjema. I svaki
prijatelj ili neprijatelj postaje sredstvom koje vam pomae od toga se spasiti.
4. Moda vi to nazivate ljubavlju. Moda vi mislite kako je to ubojstvo koje je konano
opravdano. Vi mrzite onoga kojem ste dodijelili ulogu voe kada biste vi eljeli tu ulogu; isto
tako vi mrzite kada ju on ne preuzima u trenucima kada elite da se u vama pojavi sljedbenik i
preda ulogu vodstva. I zbog toga ste vi nainili svoga brata i nauili vjerovati kako je to njegova
svrha. Ukoliko joj on ne slui, on nije ispunio zadau koju ste mu vi dali. I tako on zasluuje
smrt, jer on nema svrhe i nije vam od koristi.
5. A to je sa njim? to on eli od vas? to bi on mogao eljeti osim onoga to vi elite od
njega? Ovdje postoji ivot isto tako lako kao i smrt, ali ono to odaberete, vi isto tako birate i za
njega. Vi ga pozivate na dva naina, kao i on vas. Izmeu ta dva poziva postoji izbor, jer od njih
dolaze razliiti rezultati. Hoe li on biti voa ili sljedbenik, vama to nije vano, jer vi ste izabrali
smrt. No, poziva li on na smrt ili na ivot, na mrnju ili pratanje ili pomo, to nema jednake
rezultate. Ako posluate samo jedan poziv, bit ete odvojeni od njega i izgubljeni. Ali, ako

posluate drugi poziv i pridruite mu se, u vaem odgovoru e se nai spasenje. Glas kojeg vi
ujete u njemu jest va vlastiti glas. to on od vas trai? Posluajte dobro! Jer on trai ono to
ete vi dobiti, jer vidite sliku sebe i ujete svoj glas kako trai ono to elite.
6. Prije negoli odgovorite, zastanite i razmislite o ovome:
Odgovor kojeg dajem svome bratu je ono to ja traim.
I ono to nauim od njega je ono to uim o sebi.
Priekajmo na trenutak i budimo mirni, zaboravljajui sve to smo mislili da smo uli;
prisjeajui se koliko toga ne znamo. Taj brat nas ne vodi niti nas slijedi, ve ide uz nas na
potpuno istom putu. On je slian nama, onoliko blizu ili daleko od toga to elimo koliko mu
dopustimo biti. Mi ne ostvarujemo dobitke koje on ne ostvaruje zajedno s nama; i mi uzmiemo
ukoliko on ne napreduje. Nemojte primati njegovu ruku s ljutnjom ve s ljubavlju, jer u
njegovom napredovanju vi raunate i vlastito napredovanje. I mi emo ii zasebno tim putem,
ukoliko ga ne budete drali sigurno uz sebe.
7. Jer je on s vama ravnopravan u Bojoj Ljubavi, vi ete biti spaeni od svih pojava i
odgovora Kristu Koji vas poziva. Budite mirni i sluajte. Nemojte misliti drevne misli.
Zaboravite nevesele poduke koje ste nauili o ovom Sinu Bojem koji vas poziva. Krist poziva
sve jednakom blagou i ne vidi voe niti sljedbenike i uje samo jedan odgovor svima njima. I,
jer On uje samo jedan glas, on ne moe uti drugaiji odgovor od onoga kojeg je On odgovorio
kada Ga je Bog odredio kao Svog jedinog Sina.
8. Budite veoma mirni na trenutak. Doite bez bilo koje misli o onome to ste ikada prije
nauili i odloite sve slike koje ste nainili. Staro e otpasti pred novim bez vaeg protivljenja ili
namjere. Stvari koje ste smatrali dragocjenima i smatrali ste da im je potrebna briga nee biti
napadnute. Nee biti napadnuta niti vaa elja da ujete poziv koji nikada nije postojao. Nita vas
nee povrijediti na ovom svetom mjestu, na koje dolazite kako biste sluali u tiini i shvatili istinu
o onome to uistinu elite. Od vas se nee traiti da nauite nita vie od toga. Ali, kada vi to
ujete, shvatit ete da se trebate samo osloboditi, bez misli koje niste eljeli i koje nikada nisu
bile istinite.
9. Oprostite svome bratu sve pojave, koje su samo drevne lekcije koje ste sebe nauili o
svojoj grenosti. Posluajte samo njegov poziv na milost i osloboenje od svih zastraujuih slika
koje on dri o tome to je on i to ste vi. On se plai ii uz vas i misli kako bi sigurno mjesto za
njega bilo moda malo iza vas ili malo ispred vas. Moete li vi napredovati ako i vi mislite
jednako, napredujui samo kada on poeli zakoraiti natrag i zaostajui kada on poeli poi
naprijed? Jer, tako vi zaboravljate cilj putovanja, a to je samo odluiti poi s njim, tako da niti
jedan od vas ne vodi niti slijedi. Na taj nain vi idete zajedno, a ne sami. I kod tog odabira se
mijenja rezultat uenja, jer Krist je ponovno roen za vas obojicu.
10. Trenutak kojeg ste proveli bez svojih starih zamisli o tome tko je va veliki pratilac i
to bi on trebao traiti bit e dovoljan da se to dogodi. I vi ete shvatiti da je njegova svrha
jednaka vaoj. On trai ono to vi elite i potrebno mu je isto to i vama. To kod njega moda
dobiva drugi oblik, no, to nije oblik kojem vi odgovarate. On trai, a vi primate, jer vi stiete sa
samo jednom svrhom; nauiti voljeti svoga brata bratskom ljubavlju. I budui da vam je brat, on
mora imati istog Oca kao i vi, kao to je i on slian vama u istini.
11. Zajedno se prisjeate vaeg zdruenog nasljea i obojica ga prihvaate. Ako ste sami,
ono je obojici uskraeno. Zar nije jasno da vi, dok i dalje insistirate na voenju ili slijeenju,
smatrate kako putujete sami i kako uz vas nema nikoga? Taj put ne vodi nikuda, jer ne moete
primiti svjetlost dok putujete sami i na taj nain ne moete vidjeti kojim putem treba ii. I tako

ovdje vlada smetenost i osjeaj beskrajne sumnje dok posrete natrag i naprijed u tami i osami.
Meutim, to su samo pojavnosti onoga to putovanje predstavlja i kako ga treba provesti. Jer, uz
vas se nalazi Netko Tko dri svjetlost pred vama, kako bi svaki korak nainili na sigurnom putu.
Povez preko oiju doista moe zasjeniti va vid, ali ne moe uinili da sam put postane mraan. A
Onaj Koji putuje s vama ima svjetlost.

III. Samo-optueni
1. Samo samo-optueni osuuje. Kako se vi pripremate odabrati ono to e imati za
posljedicu razliite rezultate, postoji najprije neto to je potrebno dobro nauiti. To mora postati
navikom odgovora toliko tipinom za sve to inite da postane vaom prvom reakcijom na sva
iskuenja i svaku situaciju koja vam se dogodi. Nauite to i dobro to shvatite, jer upravo je u
tome odlaganje sree skraeno za vremenski razmak kojeg vi ne moete shvatiti. Vi nikada ne
mrzite svoga brata zbog njegovih grijeha, ve samo zbog svojih vlastitih. Koji god oblik njegovi
grijesi naizgled preuzeli, on samo zasjenjuje injenicu da vi vjerujete kako oni pripadaju vama i
stoga zasluuju pravedan napad.
2. Zato bi njegovi grijesi bili grijesi, osim ako vi ne vjerujete kako oni ne mogu biti
oproteni vama? Zato su oni stvarni u njemu, ukoliko ih vi ne smatrate svojom stvarnou? I
zato ih vi napadate svugdje osim ako ne mrzite sebe? Jeste li vi grijeh? Vi odgovarate sa da
kad god napadnete, jer napadom vi priznajete da ste krivi i morate dati ono to sami zasluujete. I
to drugo moete zasluiti nego ono to jeste. Kada ne biste vjerovali da zasluujete napad,
nikada ne biste uope niti pomislili napasti nekoga drugoga. Zato biste to uinili? to biste time
dobili? Kakav biste rezultat time eljeli postii? I kako bi vam ubojstvo moglo donijeti korist?
3. Grijesi se nalaze u tijelima. Oni se ne mogu zapaziti u umovima. Oni se ne smatraju
svrhom, ve djelovanjem. Tijela djeluju, a umovi ne. I stoga je tijelo zacijelo u zabludi zbog
onoga to ini. Ono se ne smatra pasivnim predmetom, koje slua vae zapovijedi i uope ne radi
nita samo po sebi. Ako ste vi grijeh vi jeste tijelo, jer um ne djeluje. I svrha mora biti u tijelu, a
ne u umu. Tijelo mora djelovati samostalno i motivirati sebe. Ukoliko ste grijeh, vi zakljuavate
um u tijelo i njegovu svrhu pripisujete njegovom zatvoru, koji djeluje umjesto njega. Tamniar ne
slua naredbe, ve ih provodi na zatvoreniku.
4. A ipak je zatvorenik tijelo, a ne um. Tijelo ne misli mislima. On nema moi nauiti,
oprostiti, niti zarobiti. Ono ne daje naredbe koje um treba izvriti niti odreuje uvjete koje on
mora sluati. On dri u zatvoru samo voljni um koji eli boraviti u njemu. On obolijeva
zapovijedajui umu koji bi htio postati njegovim zatvorenikom. I on stari i umire, jer je taj um
bolestan po sebi. Jedino uenje uzrokuje promjenu. I tako se tijelo, u kojem se ne moe javiti
nikakvo uenje, ne bi nikada moglo promijeniti kada umu ne bi bilo drae da se tijelo mijenja u
svojoj pojavnosti, kako bi odgovaralo svrsi koju mu je dao um. Jer, um moe uiti i u njemu se
dogaa svaka promjena.
5. Um koji sebe smatra grijehom ima samo jednu svrhu; da tijelo postane izvorom grijeha,
da ga dri u zatvoru kojeg je odabrao i straari i brani se, uspavani zatvorenik reanja pasa
mrnje i zla, bolesti i napada; bola i starosti, tuge i patnje. Ovdje se uvaju misli na rtvu, jer tu
vlada krivnja i nareuje da svijet bude nalik sebi; mjesto u kojem nita ne moe nai milost, niti
preivjeti razaranje straha, osim u ubojstvu i u smrti. Jer, ovdje ste vi postali grijehom, a grijeh ne
moe podnijeti radosne i slobodne, jer oni su neprijatelji koje grijeh mora ubiti. U smrti je grijeh
sauvan i oni koji sebe smatraju grijehom moraju umrijeti zbog onoga to oni misle da jesu.

6. Radujmo se to ete vidjeti ono u to vjerujete i to vam je doputeno promijeniti ono u

to vjerujete. Tijelo samo slijedi. Ono vas nikada ne moe voditi tamo gdje vi ne biste eljeli biti.
Ono ne uva va san niti se uplie u vae buenje. Oslobodite svoje tijelo iz zatvora i neete
nikoga smatrati zatvorenikom onoga to ste sami izbjegli. Vi neete htjeti zadrati u krivnji svoje
odabrane neprijatelje, niti vezati lancima iluzija promjenjive ljubavi one koje smatrate
prijateljima.
7. Nevini oslobaaju u znak zahvalnosti zbog svog osloboenja. I ono to oni vide
podrava njihovu slobodu od zatvaranja i smrti. Otvorite svoj um za promjenu i drevna kazna se
vie nee silom primjenjivati nad vaim bratom ili nad vama. Jer Bog je rekao da ne postoji rtva
koju se moe traiti; ne postoji rtva koju se moe izvriti.

IV. Stvarna alternativa

1. Postoji tendencija da mislite kako svijet moe ponuditi utjehu i bijeg od problema koje
mu je svrha ouvati. Zato bi tome trebalo biti tako? Jer, to je mjesto gdje se odabir meu
iluzijama ini jedinim izborom. I vi upravljate rezultatima vaeg odabira. Tako vi razmiljate, u
uskoj traci izmeu roenja i smrti, u kratkom vremenu koje vam je dano da ga iskoristite samo za
sebe; vremenu u kojem se svatko sukobljava s vama, ali vi moete odabrati koji e vas put izvesti
iz sukoba i dalje od tekoa koje vas se ne tiu. Meutim, one jesu vaa briga. Kako onda vi
moete od njih pobjei jednostavno ih napustivi? Ono to mora biti uz vas, vi ete uzeti sa
sobom bez obzira kojim ste putem odabrali poi.
2. Stvarni izbor nije iluzija. Ali, svijet nema niti jedne koju bi mogao ponuditi. Svi njegovi
putovi vode samo do razoarenja, nitavila i smrti. Ne postoji izbor meu njegovim
alternativama. Nemojte ovdje traiti izlaz od problema. Svijet je nainjen upravo tako da se od
problema ne moe pobjei. Nemojte se dati prevariti razliitim imenima kojima se nazivaju
njegovi putovi. Oni imaju samo jedan cilj. I svaki od njih predstavlja samo sredstvo za postizanje
tog cilja, jer upravo do njega vode svi njegovi putovi, bez obzira koliko razliito oni naizgled
poinju; koliko se razliito naizgled kreu. Njihov cilj je siguran, jer meu njima nema odabira.
Svaki od njih vodi ka smrti. Nekima od njih vi putujete radosno neko vrijeme, dok ne ue pusto.
A na nekima od njih odmah osjeate trnje. Odabirom vi ne birate zavretak, ve vrijeme njegovog
dolaska.
3. Nema odabira tamo gdje je zavretak siguran. Moda biste vi vie voljeli sve ih
iskuati, prije nego doista shvatite kako oni predstavljaju ustvari samo jedan jedini put. Putovi
koje ovaj svijet moe ponuditi naizgled su prilino brojni, ali doi e vrijeme kada e svatko
uvidjeti koliko su oni meusobno slini. Ljudi umiru uvidjevi to, jer oni nisu vidjeli nikakvog
drugog puta osim staza koje nudi svijet. I shvativi kako oni ne vode nigdje, izgubili su nadu. A
ipak, to je bio trenutak kada su mogli nauiti svoju najznaajniju lekciju. Svatko mora dosei taj
trenutak i krenuti dalje. Doista, istina je da u svijetu uope ne postoji izbor. Meutim, to samo po
sebi nije lekcija. Lekcija ima svrhu i pri tome vi poinjete shvaati emu ona slui.
4. Zato biste nastojali iskuati drugu cestu, drugu osobu ili drugo mjesto, kada ste shvatili
na koji nain lekcija zapoinje, ali jo uvijek ne uviate emu ona slui? Njena svrha je odgovor
na potragu u koju moraju krenuti svi oni koji jo uvijek vjeruju kako je mogue pronai drugaiji
odgovor. Shvatite sada, bez oaja, da ne postoji nada u postojanje odgovora u svijetu. Ali,
nemojte prosuivati lekciju koja time samo zapoinje. Nemojte traiti drugi putokaz u svijetu koji
naizgled pokazuje jo jednu cestu. Nemojte vie traiti nadu tamo gdje nikakva nada ne postoji.

Pourite sada s uenjem i shvatite kako samo gubite vrijeme ukoliko ne krenete dalje od onoga
to ste ve nauili prema onome to jo treba nauiti. Jer, uenje e povesti od te najnie toke do
visina sree, u kojima ete vidjeti kako svrha lekcije blista jasno i savreno u vaoj sposobnosti
uenja.
5. Tko bi se voljno okrenuo od svih putova svijeta, ako nije shvatio njihovu istinsku
uzaludnost? Nije li nuno zapoeti tako, kako bi umjesto toga pronaao novi put? Jer, sve dok on
vidi mogunost odabira tamo gdje ga nema, kakvu mo odluke on moe upotrijebiti? Veliko
osloboenje moi mora zapoeti uenjem, tamo gdje od njega uistinu ima koristi. I kakva odluka
ima mo, ako se primjenjuje u situacijama bez izbora?
6. Uenje da svijet moe ponuditi samo jedan izbor, bez obzira kakav bio njegov oblik,
predstavlja poetak prihvaanja da umjesto toga doista postoji istinska alternativa. Boriti se protiv
ovog koraka znai poraziti svoju ovdanju svrhu. Vi niste doli kako biste nauili pronai put
kojega u svijetu nema. Potraga za razliitim putovima u svijetu predstavlja samo potragu za
razliitim oblicima istine. Na taj nain bi se istinu htjelo zadrati izvan dosega.
7. Nemojte misliti da se srea ikada moe pronai slijedei put koji se od nje udaljava. To
nema smisla i to ne moe biti pravi nain. Vama koji ovaj teaj naizgled smatrate previe tekim
za uenje, dozvolite mi ponoviti kako se, da biste postigli cilj, morate nastaviti kretati u
njegovom pravcu, ne udaljavati se od njega. I svaka cesta koja vodi u drugom smjeru nee vas
primicati pronalaenju svrhe. Ako je ovo teko shvatiti, onda je nemogue nauiti ovaj teaj. Ali,
samo u tom sluaju. Jer, inae, to je jednostavno poduavanje oiglednog.
8. Postoji mogunost izbora koju vi moete iskoristiti nakon to ste shvatili stvarne
alternative. Dok ne dosegnete tu toku nemate izbora, i moete samo odluiti kako biste eljeli
odabrati bolje ne biste li sebe ponovno prevarili. Ovaj teaj pokuava nauiti samo to da se mo
odluivanja ne moe nalaziti u odabiru razliitih oblika onoga to jo uvijek predstavlja istu
iluziju i istu pogreku. Svaki izbor u svijetu ovisi o ovome: vi birate izmeu svog brata i sebe i
dobit ete onoliko koliko e on izgubiti, a ono to vi izgubite, njemu je dano. Kako je ovo
potpuno suprotno istini, kada je jedina svrha lekcije nauiti vas da ste vi izgubili ono to gubi va
brat, a ono to on dobiva jest upravo ono to je dano vama.
9. On nije napustio Svoje misli! Ali vi ste zaboravili na Njegovo Prisustvo i ne sjeate se
Njegove Ljubavi. Nikakav put u svijetu ne moe voditi do Njega, niti bilo koji svjetovni cilj
moe postati jedno sa Njegovim ciljem. Koji e put u itavom svijetu voditi prema unutra, kada
je svaki put nastao kako bi odvojio putovanje od svrhe koju ono mora imati ukoliko ne
predstavlja tek isprazno lutanje? Svi putovi koji se udaljavaju od onoga to vi jeste vode vas u
zbunjenost i oaj. Meutim, On nikada nije prepustio Svoje Misli smrti, nije ih napustio, a da u
njima nije njihov Izvor zauvijek.
10. On nije napustio Svoje Misli! On ih ne bi mogao napustiti ba kao to one ne bi mogle
napustiti Njega. U sjedinjenju sa Njim one borave, u Njihovoj Jedinstvenosti Oboje se odravaju
potpunima. Ne postoji put koji bi se od Njega udaljavao. Ne postoji put koji vas vodi dalje od vas
samih. Kako je luckasto i nerazumno misliti da bi mogao postojati put s takvim ciljem! Gdje bi
on mogao voditi? I kako bi vas se moglo natjerati da njime putujete, hodajui njime a da vaa
vlastita stvarnost nije jedno s vama?
11. Oprostite sebi svoje ludilo i zaboravite sva besmislena putovanja i sve besciljne
ciljeve. Oni nemaju znaenja. Vi ne moete pobjei od onoga to jeste. Jer, Bog je milostiv i nije
dopustio da Ga Njegov Sin napusti. Budite zahvalni za to to On jest, jer se u tome nalazi va
izlaz iz ludila i iz smrti. Vi sebe moete nai samo tamo gdje je On. Ne postoji put koji ne bi
vodio do Njega.

V. Samo-koncept protiv Sebstva

1. Shvaanje svijeta gradi se na konceptu sebstva prilagoenom stvarnosti svijeta. Ono se
u nj dobro uklapa. Jer, to je slika koja odgovara svijetu sjena i iluzija. Ovdje je ona kod kue,
gdje je ono to vidi sa njom jedno. Shvaanje svijeta slui izgraivanju koncepta sebstva. To je
njegova svrha; da doete bez sebstva i izgradite ga dok idete dalje. I do trenutka kada dosegnete
zrelost, vi ste ga usavrili, kako bi se susreli sa svijetom u ravnopravnim uvjetima, postavi
jedno sa njegovim zahtjevima.
2. Vi stvarate koncept sebstva. On uope nema nikakve slinosti s vama. To je idol, nastao
kako bi zauzeo mjesto vae stvarnosti u obliku Sina Bojeg. Koncept sebstva kojeg bi svijet htio
poduiti nije ono to se doima. Jer, on je nastao kako bi sluio dvjema svrhama, ali um moe
prepoznati samo jednu od njih. Prvi predstavlja lice nevinosti, aspekt prema kojem se djeluje.
Upravo se to lice smjeka i opinjava i djeluje kao da voli. Ono trai pratioce i promatra, ponekad
sa saaljenjem, one koji pate, a ponekad nudi utjehu. On vjeruje kako predstavlja dobro u loem
svijetu.
3. Taj aspekt moe postati ljutit, jer svijet je opak i nije u stanju pobrinuti se za ljubav i
sklonite koju nevinost zasluuje. I tako je to lice esto obliveno suzama zbog nepravdi koje
svijet dodjeljuje onima koji bi eljeli biti velikoduni i dobri. Ovaj aspekt nikada ne zapoinje
napad. Ali, svakog dana stotine malenih stvari vre siune napadaje na njegovu nevinost,
izazivajui ga na srdbu i konano na otvorenu uvredu i grdnju.
4. Lice nevinosti koje taj koncept sebstva toliko ponosno nosi moe tolerirati napad u
samoobrani, jer, nije li dobro poznata injenica da se svijet odnosi osorno prema nezatienoj
nevinosti? Svaki onaj tko stvara sliku o sebi ne proputa to lice, jer mu je ono potrebno. Drugu
stranu on ne eli vidjeti. Meutim, upravo ovdje je shvaanje svijeta odredilo svoje slike, jer je
upravo ovdje odreena stvarnost svijeta, kako bi vidjeli da njemu idoli traju.
5. Ispod lica nevinosti nalazi se lekcija zbog ijeg je poduavanja nastao koncept sebstva.
To je lekcija o strahovitom premjetanju i strahu toliko razarajuem da lice koje se smjeka iznad
njega mora zauvijek gledati na drugu stranu, kako ne bi zamijetilo izdaju koju skriva. Lekcija
poduava ovako: Ja sam ono to si od mene nainio i dok me gleda, ti si osuen zbog onoga to
ja jesam. Takvoj se predodbi sebstva svijet smjeka s odobravanjem, jer ono jami da se putovi
svijeta sigurno uvaju, a oni koji njima koraaju nee moi pobjei.
6. Ovo je sredinja lekcija koja omoguuje da je va brat vjeno osuen. Jer, ono to vi
jeste sada je postalo njegovim grijehom. Pratanje toga nije mogue. Vie nije vano to on ini,
jer va optuujui prst upire u njega, nepokolebljiv i smrtonosan u svom cilju. On takoer upire i
u vas, ali to je skriveno mnogo dublje u maglama pod licem nevinosti. I u tim skrivenim
trezorima sauvani su svi njegovi i vai grijesi, i uvaju se u tami gdje ih se ne moe zamijetiti
kao greke koje bi svjetlost sigurno prepoznala. Vas se ne moe kriviti zbog onoga to jeste, niti
vi moete promijeniti stvari na koje vas to tjera. Va brat stoga predstavlja simbol vaih grijeha
vama koji, u tiini, a ipak nezaustavljivom hitrou, jo uvijek osuujete svog brata zbog
omraene stvari koja jeste vi sami.
7. Koncepti se ue. Oni nisu prirodni. Oni ne postoje odvojeno od uenja. Oni nisu dani,
stoga moraju biti nainjeni. Niti jedan od njih nije istinit i mnogi dolaze iz grozniavih matanja,
uarenih mrnjom i iskrivljenjima roenim iz straha. to je drugo koncept nego misao kojoj njen
tvorac daje svoje vlastito znaenje? Koncepti odravaju svijet. Meutim, oni se ne mogu
iskoristiti kako bi pokazali da je svijet stvaran. Jer, svi su oni nastali u svijetu, roeni u njegovoj

sjeni, uzgajaju se na nain svijeta i konano zriju u njegovoj misli. Oni su ideje o idolima,
oslikane kistovima svijeta, i ne mogu nainiti jednu sliku koja bi predstavljala istinu.
8. Koncept sebstva je beznaajan, jer ovdje nitko ne moe vidjeti emu on slui i stoga ne
moe zamisliti to on jest. Meutim je cjelokupno uenje kojeg usmjerava svijet zapoelo i
zavrilo s jedinim ciljem, kako bi vas poduilo ovom konceptu o sebi, kako biste odabrali slijediti
zakone toga svijeta i nikada ne biste nastojali poi dalje od njegovih putova niti shvatili nain na
koji promatrate sebe. Sada Sveti Duh mora nai naina i pomoi vam da shvatite kako taj koncept
sebstva mora biti razvrgnut, ukoliko elite dobiti i malo duevnog mira. Isto tako vi ne moete
ponititi to to ste nauili, osim pomou lekcija kojima je cilj nauiti vas da ste neto drugo. Jer bi
se inae od vas trailo da ono u to sada vjerujete zamijenite potpunim gubitkom sebstva i u vama
bi nastala jo vea strava.
9. Tako su planovi lekcija Svetog Duha ureeni u jednostavnim koracima; iako se
ponekad javi kakav nedostatak lagodnosti i neka nedaa, da ne doe do unitavanja onoga to je
naueno, ve da se ono to se ini dokazom samo ponovno prevede u njegovu korist.
Razmotrimo, stoga, postoji li kakav dokaz da ste vi ono to je va brat nainio od vas. Jer, iako vi
ne shvaate da vi mislite upravo to, zasigurno ste do sada nauili da se ponaate kao da je tako.
Reagira li on umjesto vas? Zna li on tono to bi se moglo dogoditi? Moete li vi vidjeti svoju
budunost i odrediti, prije nego li ona doe, to biste trebali uiniti u svakoj okolnosti? On je
zacijelo nainio svijet jednako dobro kao i vas, i zacijelo ima takvu providnost o stvarima koje
trebaju doi.
10. Veoma je nevjerojatno da ste vi ono to je od vas nainio va brat. ak ako je on to i
uinio, tko vam je dao lice nevinosti? Je li to va doprinos? Tko je onda, taj vi koji ga je
nainio? I koga zavarava sva vaa dobrota da ju toliko napada? Zaboravimo ludost koncepta i
razmislimo jednostavno o ovome; postoje dva dijela onoga ime vi sebe smatrate. Ako je jedan
dio stvorio va brat, tko je onda nainio onaj drugi dio? I od koga morate neto sakrivati? Ako je
svijet zao, jo uvijek nema potrebe skrivati od ega ste nastali. Tko bi to mogao vidjeti? I emu je
potrebna obrana ako nije napadnuto?
11. Moda ovaj koncept treba drati u tami zbog toga to ste u svjetlosti upravo vi taj koji
ga ne bi smatrao istinitim. I to bi se dogodilo sa svijetom kojeg vidite kada bi cjelokupna
njegova podrka bila uklonjena? Va koncept svijeta ovisi o tom konceptu sebstva. I oba bi
nestala kada bi samo jedan od njih ikada stavili pod sumnju. Sveti Duh vas ne nastoji potaknuti
na paniku. Stoga On jednostavno pita moe li potaknuti i najmanje pitanje.
12. Postoje alternative o tome to vi zacijelo jeste. Mogli biste, na primjer, biti ono to ste
odabrali za svog brata. To pomie koncept sebstva od potpune pasivnosti i barem pravi mjesta za
aktivni izbor i neku vrstu priznanja da se zacijelo pojavilo neko meusobno djelovanje. Postoji
shvaanje da ste vi odabrali za vas obojicu i ono to on predstavlja nosi znaenje koje ste mu vi
dali. To takoer pokazuje traak uvida u zakon percepcije kako ono to vi vidite odraava stanje
uma onoga koji promatra. No, tko je bio taj koji je prvi odabrao? Ako vi jeste ono to ste izabrali
za svog brata, znai da su postojale alternative izmeu kojih se moglo birati, i zacijelo je netko
odluio prvi to odabrati, a ono drugo ostaviti.
13. Iako ovaj korak donosi odreeni dobitak, on jo ne pristupa osnovnom pitanju. Neto
je zacijelo nestalo prije ovih koncepata o sebstvu. I neto je zacijelo zavrilo sa uenjem iz kojeg
su oni nastali. To se ne moe objasniti niti jednim stajalitem. Glavna prednost pomicanja na
drugo mjesto sa prvog jest da ste vi nekako uli u izbor svojom odlukom. Ali, taj dobitak se plaa
gotovo jednakim gubitkom, jer vi ste sada optueni za krivnju zbog onoga to je va brat. I vi
morate dijeliti njegovu krivnju, jer ste ju odabrali za njega prema svojoj slici. I dok se prije samo
on smatrao izdajnikim, sada i vi morate biti osueni zajedno sa njim.

14. Koncept sebstva je uvijek bio velika glavna tenja svijeta. I svatko vjeruje da upravo
on mora pronai odgovor zagonetke o sebi. Spasenje se moe smatrati samo izlazom iz
koncepata. Ono ne brine o sadraju uma, ve o jednostavnoj injenici da on razmilja. A ono to
razmilja ima mogunost izbora i moe se pokazati da razliite misli imaju razliite posljedice.
Tako on moe shvatiti kako sve o emu razmilja odraava duboku zbrku koju on osjea o tome
kako je nastao i to on jest. I maglovito se pojavljuje koncept sebstva kako bi odgovorio ono to
ne zna.
15. Nemojte traiti sebstvo u simbolima. Ne moe postojati koncept koji moe
predstavljati ono to vi jeste. Je li uope vano koji koncept prihvaate, sve dok zamjeujete
sebstvo koje meusobno djeluje zlom i reagira na ono to je opako? Va koncept sebe i dalje e
biti prilino beznaajan. I vi neete shvatiti da moete meusobno djelovati samo sa sobom.
Vidjeti svijet krivnje znai samo da je vae uenje bilo voeno svijetom i da ga vi vidite kao to
vidite sebe. Koncept sebstva obuhvaa sve to vi promatrate i ne postoji nita izvan te percepcije.
Ukoliko vas moe neto povrijediti, to znai da vi vidite sliku svojih tajnih elja. Nita vie od
toga. I u bilo kojoj svojoj patnji vi vidite vlastitu skrivenu elju za ubijanjem.
16. Nainit ete brojne koncepte sebstva u postupku uenja. Svaki od njih e pokazati
promjene u vaim odnosima, kako se mijenja vaa percepcija sebe. Kod svakog pomaka e doi
do odreene zbrke; meutim, budite zahvalni to uenje svijeta slabi svoj stisak nad vaim
umom. I budite sigurni i sretni, i imajte povjerenja da e ono konano nestati i ostaviti va um na
miru. Uloga tuitelja e se pojaviti na mnogim mjestima i u mnogim oblicima. I svaki od njih e
vas naizgled optuivati. Nemojte se bojati da se to nee ispraviti.
17. Svijet vas ne moe poduavati slikama ukoliko ih ne elite nauiti. Doi e vrijeme
kada e sve slike nestati i vi ete shvatiti kako ne znate to ste. Upravo se tom nezapeaenom i
otvorenom umu vraa istina, bez zapreka i nevezana. Tamo gdje su se nalazili koncepti sebstva,
tamo se otkriva istina, upravo onakva kakva ona jest. Kada svaki koncept pobudi sumnju i
postane upitnim, i kada se prizna da on nije nastao ni na kakvim pretpostavkama koje bi izdrale
svjetlost, onda istina postaje slobodnom za ulazak u njegovo svetite, ista i slobodna od krivnje.
Ne postoji izjava koju bi se svijet vie bojao uti od ove:
Ja ne znam to sam i stoga ne znam to inim,
gdje se nalazim i kako promatrati svijet ili sebe.
Meutim, u tom uenju je roeno spasenje. I Ono to vi jeste priat e vam o Sebi.

VI. Priznavanje Duha

1. Vi vidite tijelo ili priznajete duh. Ne postoji kompromis izmeu to dvoje. Ako je jedno
od njih stvarno, onda je drugo zacijelo lano, jer ono to je stvarno porie svoju suprotnost. Ne
postoji izbor u viziji osim tog jednog. Ono to vi odluite po tom pitanju, odluuje o svemu to
vidite i smatrate stvarnim i istinitim. O tom jedinom izboru ovisi cjelokupni va svijet, jer vi
ovdje odreujete to ste, tijelo ili duh, prema svom vlastitom uvjerenju. Ako odaberete tijelo,
nikada neete pobjei iz tijela koje predstavlja vau stvarnost, jer ste izabrali da tako elite. Ali,
ako odaberete duh, cjelokupno Nebo e se pokloniti ne bi li dotaklo vae oi i blagoslovilo va
sveti vid, kako biste mogli vidjeti svijet tijela samo kao ono to je potrebno lijeiti i tjeiti i
blagoslivljati.

2. Spasenje je razvrgnuto. Ukoliko odaberete vidjeti tijelo, vi promatrate svijet odvajanja,

nepovezane stvari ili dogaaje koji uope nemaju smisla. Taj se svijet pojavljuje i nestaje u smrti;
onaj je osuen na patnju i gubitak. I nitko vie nije upravo onakav kakav je bio u prethodnom
trenutku, niti e biti upravo ovakav kakav je sada, u slijedeem trenutku. Tko bi mogao imati
povjerenja u neto gdje postoje tolike brojne promjene, jer tko se moe smatrati vrijednim ako je
samo prah? Spasenje je od svega toga odrijeeno. Jer, postojanost nastaje u pogledu onih ije oi
je Spasenje oslobodilo od pogleda na cijenu ouvanja krivnje, jer su oni umjesto toga odluili
otpustiti je.
3. Spasenje ne trai od vas da gledate duh i ne zapaate tijelo. Ono samo trai da to bude
va odabir. Jer, vi moete vidjeti tijelo bez pomoi, ali ne shvaate kako promatrate svijet
odvojeno od njega. Spasenje e razvrgnuti upravo va svijet i dopustiti vam da vidite drugi svijet
kojeg vae oi nisu nikada uspjele pronai. Ne brinite o tome kako to uope moe biti. Vi ne
shvaate da je ono to vidite nastalo kako bi se srelo sa vaim pogledom. Jer, kada biste to
shvatili, to bi nestalo. Koprena neznanja je prevuena preko zla i dobra i mora ju se prijei kako
bi oboje moglo nestati, kako percepcija ne bi mogla pronai skrovite. Kako je to mogue uiniti?
To uope ne treba initi. to postoji u svemiru kojeg je stvorio Bog, a to je jo uvijek potrebno
initi?
4. Samo u drskosti vi biste mogli zamisliti kako upravo vi morate put do Neba uiniti
jasnim. Vi ste dobili sredstva pomou kojih moete vidjeti svijet koji e zamijeniti onaj kojeg ste
vi nainili. Neka bude vaa volja! Na Nebu kao i na zemlji to je zauvijek istinito. Nije vano to
vi mislite gdje se nalazite, niti kakva je uistinu istina o vama. Nije vano to promatrate, niti to
ste odabrali osjeati ili misliti ili eljeti. Jer, Sam Bog je rekao Neka bude vaa volja. I ona je
jednako tako i vama ispunjena.
5. Vi koji vjerujete da moete odabrati vidjeti Sina Bojeg onakvog kakvim bi eljeli da
bude, ne zaboravite da se nikakav koncept o sebi nee suprotstaviti istini o onome to jeste.
Razvrgnue istine je nemogue. Ali, koncepte nije teko izmijeniti. Jedna jasno viena vizija koja
se ne uklapa u prethodno vienu sliku, promijenit e svijet za oi koje ue gledati, jer se koncept
sebstva promijenio.
6. Jeste li neranjivi? Onda je svijet bezopasan u vaim oima. Opratate li? Onda i svijet
prata, jer vi ste oprostili na njegovom pragu i tako vas on promatra oima koje gledaju kao i
vae. Jeste li tijelo? Onda se i cijeli svijet smatra izdajnikim i izloenim ubijanju. Jeste li duh,
besmrtan, bez obeanja iskvarenosti i mrlje grijeha na sebi? Onda se i svijet smatra stabilnim, u
potpunosti vrijednim vaeg povjerenja; sretnim mjestom na kojem se na kratko moete odmoriti,
gdje se niega ne treba plaiti, ve samo voljeti. Tko nije dobrodoao blagima u srcu? I to bi
moglo povrijediti istinski nevine?
7. Neka bude vaa volja, vi sveto dijete Boje. Nije vano mislite li da se nalazite na
zemlji ili na Nebu. Ono to va Otac eli od vas nikada se ne moe promijeniti. Istina u vama i
dalje je sjajna poput zvijezde, ista poput svjetlosti, nevina poput ljubavi same. I vi jeste zasluili
da vaa volja bude ispunjena.

VII. Vizija spasitelja

1. Uenje znai promjenu. Spasenje ne nastoji koristiti sredstva koja su jo uvijek previe
strana vaem razmiljanju da bi bila od pomoi, niti initi takve vrste promjene koje vi ne biste
mogli prepoznati. Koncepti su potrebni dok postoji percepcija, a mijenjanje koncepata je zadatak

spasenja. Jer, ono se mora baviti oprenostima, a ne istinom, koja nema oprenosti i ne moe se
promijeniti. U konceptima ovog svijeta krivci su loi; dobri su nevini. I ovdje svatko samo
zadrava onaj koncept sebe u kojem rauna da e mu dobro oprostiti loe. Isto tako on ne
vjeruje dobrom ni u kome, vjerujui da iza toga zacijelo vreba loe. Ovaj koncept naglaava
izdajstvo i tako povjerenje postaje nemoguim. I to se ne moe promijeniti dok vi zamjeujete
loe u sebi.
2. Vi ne moete prepoznati svoje loe misli sve dok zapaate vrijednost u napadu. Vi
ete ih ponekad zapaziti, ali ih neete smatrati beznaajnima. I tako one dolaze u zastraujuem
obliku, sa jo uvijek skrivenim sadrajem, kako bi uzdrmale va otuni koncept o sebi i zamraile
ga jo jednim zloinom. Vi ne moete sebi podariti nevinost jer ste previe zbunjeni sobom.
Meutim, kada biste u svom pogledu samo jednog brata zapazili kao onoga koji u potpunosti
zasluuje pratanje, onda bi se u potpunosti promijenio va koncept o sebi. Vaim loim
mislima je oproteno zajedno sa njegovima, jer im niste dopustili da djeluju na vas. Vi vie ne
birate da upravo vi budete znak zla i krivnje u njemu. I, kako dajete svoje povjerenje onome to
je dobro u njemu, vi ga dajete onome to je dobro u vama.
3. U smislu koncepata, vi ga upravo na taj nain smatrate vie od samo tijela, jer dobro
nije nikada ono to je naizgled tijelo. Smatra se da djelovanja tijela dolaze iz nieg dijela vas i
isto tako i njega. Ako se usredotoite na dobro u njemu, tijelo e sve manje ustrajati u vaem
pogledu i naposljetku e se smatrati kao tek neto vie od sjene koja krui oko dobra. I to e
postati vaim konceptom o sebi, kada dosegnete svijet koji se nalazi iza prizora kojeg vam samo
vae oi mogu pokazati. Jer vi neete tumaiti ono to vidite bez Pomoi koju vam je Bog dao. A
u Njegovom pogledu postoji drugaiji svijet.
4. Vi ivite u tom svijetu jednako kao i u ovom. Jer, oni su oba koncepti o vama, koji se
mogu meusobno izmjenjivati, ali se nikada ne mogu zajedno odravati. Suprotnost je mnogo
vea nego to mislite, jer e vam taj koncept o vama biti drag, jer nije bio nainjen samo za vas.
Roen kao dar za nekoga koga ne smatrate sobom, on je bio darovan vama. Jer, vae pratanje,
njemu ponueno, sada je prihvaeno za vas obojicu.
5. Imajte povjerenja u njega koji ide uz vas, kako bi se va zastraujui koncept o sebi
mogao promijeniti. I promatrajte dobro u njemu, kako ne bi bili preplaeni svojim zlim
mislima jer one vam ne zaklanjaju pogled na njega. A taj pomak zahtjeva jedino da vi budete
voljni da se ta sretna promjena dogodi. Ne trai se vie od toga. Zbog njegove koristi, prisjetite se
to vam je koncept o sebi kojeg sada imate donio kod njegovog buenja i poelite dobrodolicu
radosnoj oprenosti koja vam je ponuena. Pruite ruku, kako biste mogli primiti dar njenog
pratanja kojeg vi nudite onome ija je potreba za njim jednaka vaoj. I neka se okrutni koncept
kojeg imate o sebi izmijeni u ono to donosi mir Boji.
6. Koncept o sebi kojeg sada imate jami da vaa ovdanja uloga ostane zauvijek
nepostignuta i ponitena. I tako vas on osuuje na gorki osjeaj duboke potitenosti i
beskorisnosti. No, taj osjeaj ne mora biti vrst, ukoliko vi ne odluite zadrati ga mimo nade u
promjenu i sauvati ga statinim i skrivenim u svome umu. Dajte ga umjesto toga Njemu Koji
razumije promjene koje su mu potrebne, kako bi mu dopustio sluiti zadai koja vam je dana ne
bi li bi vam donijela mir, kako biste vi mogli ponuditi mir, da postane vaim. U vaem umu
postoje alternative koje moete upotrijebiti i moete sebe promatrati na drugaiji nain. Ne biste
li radije sebe smatrali nunim za spasenje svijeta, umjesto neprijateljem spasenja?
7. Koncept o sebstvu stoji poput tita, poput tihe prepreke ispred istine i skriva ju od vaeg
pogleda. Sve stvari koje vidite su slike, jer vi kao da ih promatrate kroz prepreku koja vam
zasjenjuje pogled i iskrivljuje viziju, tako da nita ne promatrate sa jasnoom. Svjetlost je
uskraena iz svega to promatrate. U najboljem sluaju, moete na kratko vidjeti sjenu onoga to

se nalazi iza nje. Vi jednostavno gledate tamu i zapaate zastraujua matanja koja stiu sa
mislima o krivnji i konceptima roenim iz straha. Ono to vi vidite je pakao, jer strah jest pakao.
Sve to vam je dano namijenjeno je osloboenju; uvid, vizija i unutarnji Vodi; svi vas oni vode
van iz pakla, a uz vas su oni koje volite i uz njih je svemir.
8. Pogledajte svoju ulogu u svemiru! Svakom dijelu istinskog stvaranja je Gospodin
Ljubavi i ivota povjerio cjelokupno spasenje od bijede pakla. I svakome je On dopustio milost
da postane spasiteljem onih koji su sveti i koji su posebno povjereni njemu na brigu. I to on
shvaa kada po prvi puta pogleda svog brata kao to promatra sebe i u njemu spazi ogledalo sebe.
Tako se odlae koncept o njemu, jer nita ne stoji izmeu njegovog uvida i onoga to on
promatra, da bi prosudilo to to on gleda. I u toj jednoj viziji on vidi lice Kristovo i shvaa da
gleda svakoga dok promatra tog jednog. Jer, tamo gdje je nekada bila tama odsada se nalazi
svjetlost i koprena je sada podignuta sa njegovog uvida.
9. Koprena preko lica Kristovog, strah od Boga i od spasenja i ljubav prema krivnji i
smrti, sve su to razliiti nazivi samo jedne pogreke; da postoji praznina izmeu vas i vaeg brata,
odvojenih iluzijom koju imate o sebi i koja njega dri dalje od vas i vas dalje od njega. Ma
prosudbe je oruje kojeg vi dajete iluziji o sebi kako bi se mogla boriti ne bi li zadrala prostor
koji dri vaeg brata podalje, nezaokupljenog ljubavlju. No, dok vi drite taj ma, vi morate
vjerovati kako ste vi tijelo, jer ste osueni na odvojenost od toga da vidite njega koji dri
ogledalo drugaijeg stajalita o tome to on jest, stoga i onoga to i vi zacijelo jeste.
10. to je drugo iskuenje nego elja da ostanete u paklu i bijedi? I to bi iz toga moglo
nastati osim slike o sebi koja moe biti bijedna i dalje ostati u paklu i u muenju? Onaj tko je
nauio ne gledati svog brata na taj nain spasio se je i na taj nain je postao spasiteljem ostalih.
Bog je svima povjerio sve, jer bi djelomini spasitelj bio onaj tko je samo djelomino spaen. Oni
sveti koje je Bog dodijelio vama da ih spasite su svi oni koje susreete ili promatrate, ni ne
znajui tko su; svi oni koje ste na trenutak vidjeli i zaboravili i oni koje poznajete dugo vremena i
oni koje ete tek upoznati; koji su zaboravljeni i koji jo nisu roeni. Jer, Bog vam je dao Svog
Sina da ga spasite od svakog koncepta kojeg je ikada imao.
11. No, sve dok elite ostati u paklu, kako biste mogli biti spasiteljem Sina Bojeg? Kako
biste vi mogli znati njegovu svetost dok ga smatrate odijeljenim od svoje svetosti? Jer, svetost se
promatra svetim oima koje gledaju nevinost u vama i tako ju oekuju vidjeti svugdje. I tako ju
oni prozivaju u svakome koga promatraju, kako bi mogao biti ono to oni od njega oekuju. To je
vizija spasitelja; da vidi svoju nevinost u svemu to promatra i svugdje vidi svoje vlastito
spasenje. On ne zadrava koncept o sebi izmeu svojih mirnih i otvorenih oiju i onoga to vidi.
On donosi svjetlost onome to promatra, kako bi to mogao vidjeti onakvim kakvo to uistinu jest.
12. Bez obzira na oblik kojeg iskuenje naizgled ima, ono uvijek samo odraava elju da
bude sebstvo koje vi niste. I iz te elje nastaje koncept koji vas poduava da vi jeste upravo ono
to elite biti. To e ostati vaim konceptom o vama sve dok vie neete smatrati dragom elju
koja ga je posinila. No, dok ju njegujete, smatrat ete svoga brata slinim sebstvu iju sliku vam
je elja zaela. Jer, vienje moe samo predstavljati elju, jer ono nema mo stvoriti. No, ono
moe gledati sa ljubavlju ili gledati sa mrnjom, ovisno samo o jednostavnoj odluci, elite li se
pridruiti tome to vidite ili se i dalje drati odvojeno.
13. Vizija spasitelja je jednako nevina po pitanju toga to je va brat, kao to je slobodna
od bilo koje prosudbe koju stvarate o sebi. Ona uope ne vidi prolost ni u kome. I na taj nain
ona slui potpuno otvorenom umu, nepomuenom starim konceptima i spremnom promatrati
samo ono to postoji u sadanjosti. Ona ne moe prosuivati, jer ne zna kako. I priznajui to, ona
jednostavno pita: Kakvo je znaenje onoga to vidim? Zatim dobiva odgovor. I vrata se
otvaraju kako bi lice Kristovo moglo obasjati onoga koji pita nevino, kako bi mogao vidjeti ispod

koprene starih ideja i drevnih koncepata koji se uvaju toliko dugo i smatraju se dragima naspram
vizije Krista u vama.
14. Ostanite budni protiv iskuenja, prisjetivi se kako je ono samo elja, nerazumna i
beznaajna, da sebe uinite onim to niste. I mislite isto tako na ono to biste eljeli biti namjesto
toga. To je stvar ludila, boli i smrti; stvar izdajstva i crnog oaja, neuspjelih snova i jedine
preostale nade u smrt i zavretak sna o strahu. Upravo to je iskuenje; nita drugo. Moe li biti
teko odluiti se protiv toga? Razmotrite to je iskuenje i vidite koje su stvarne alternative meu
kojima birate. Postoje samo dvije. Nemojte se dati zavarati onime to se ini brojnim
mogunostima odabira. Postoje samo pakao ili Raj i od njih vi birate samo jedno.
15. Nemojte dopustiti da svjetlost svijeta, koja vam je dana bude skrivena od svijeta.
Njemu je svjetlost potrebna, jer on je uistinu mraan i ljudi su oajni, jer im je uskraena vizija
spasitelja i oni vide samo smrt. Njihov spasitelj stoji, ne znajui i neznan, promatrajui ih
zatvorenih oiju. I oni ne mogu progledati dok ih on ne pogleda oima koje vide i ponudi im
pratanje sa vlastitim pratanjem. Moete li vi, kojem Bog kae Oslobodi Moga Sina! doi u
iskuenje ne posluati, kada ste shvatili da ste vi taj od koga On trai osloboenje? I to bi drugo
ovaj teaj htio poduiti? I to osim toga vi i moete nauiti?

VIII. Odaberite jo jednom

1. Iskuenje ima jednu lekciju koju bi htjelo poduiti u svim njenim oblicima, gdje god se
pojavi. Ono bi htjelo uvjeriti svetog Sina Bojeg da je on tijelo, roen u onome to mora umrijeti,
nesposoban izbjei svoju krhkost i vezan onime to mu ono nareuje osjeati. Ono postavlja
granice na sve to on moe initi; njegova mo je jedina snaga koju on posjeduje; njegovo
shvaanje ne moe nadmaiti njegov maleni doseg. Biste li vi htjeli biti takvi, kada bi se Krist
pojavio pred vama u svoj Svojoj slavi, traei od vas samo ovo:
Odaberite jo jednom elite li zauzeti svoje mjesto meu spasiteljima svijeta
ili biste eljeli ostati u paklu i tamo zadrati svoju brau.
Jer On je stigao i On uistinu to pita.
2. Kako vi birate? Kako je to jednostavno objasniti! Vi uvijek birate izmeu svoje slabosti
i snage Krista u vama. I ono to odaberete jest ono to smatrate stvarnim. Jednostavno, nikada ne
koristei slabost kako bi upravljala vaim djelovanjem, vi joj niste dali nikakvu mo. I svjetlost
Kristova u vama je zaduena za sve to inite. Jer, vi ste doveli svoju slabost Njemu i On vam je
umjesto nje podario Svoju snagu.
3. Iskuenja su samo lekcije koje niste uspjeli nauiti, predstavljene jo jednom; tako tamo
gdje ste prije pogreno odabrali, sada moete odabrati bolje i na taj nain izbjei svu bol koju
vam je donio va prijanji odabir. U svakoj tekoi, svakoj nevolji i svakoj nedoumici Krist vas
poziva i njeno kae: Moj brate, odaberi ponovno. On ne eli ostaviti niti jedan izvor boli
neizlijeenim, niti jednu sliku koja krije istinu. On bi htio ukloniti svaku bijedu od vas koga je
Bog stvorio oltarom radosti. On vas ne eli ostaviti bez utjehe, samog u snovima o paklu, ve bi
htio osloboditi va um od svega to od vas skriva Njegovo lice. Njegova Svetost pripada vama jer
On je jedina stvarna mo u vama. Njegova snaga pripada vama jer On je Sebstvo koje je Bog
stvorio kao Svog jedinog Sina.

4. Slike koje stvarate ne mogu prevladati ono to bi Sam Bog elio da vi budete. Stoga se
nikada nemojte plaiti iskuenja, ve ga promatrajte onakvog kakvo ono jest; kao jo jednu
priliku da ponovo odaberete i dopustite da Kristova snaga prevlada u svakoj situaciji i na svakom
mjestu na kojem ste vi ranije podigli sliku sebe. Jer, ono to naizgled skriva lice Kristovo
nemono je pred njegovom velianstvenou i nestaje pred Njegovim svetim pogledom.
Spasitelji svijeta, koji gledaju poput Njega, jednostavno su oni koji su odabrali Njegovu snagu
umjesto svoje vlastite slabosti, odvojene od Njega. Oni e otkupiti svijet, jer su zdrueni u
cjelokupnoj moi Volje Boje. I oni ele samo ono to On eli.
5. Stoga steknite sretnu naviku odgovora na svako iskuenje da sebe smatrate slabim i
bijednim u ovim rijeima:
Ja sam onakav kakvim me Bog stvorio.
Njegov Sin ne moe trpjeti ni od ega.
A ja Jesam Njegov Sin.
Iako je Kristova snaga pozvana kako bi prevladala, zamjenjujui svu vau slabost snagom koja
dolazi od Boga i koja ne moe nikada ne uspjeti. I tako uda postaju jednako prirodnima kao to
su se strah i agonija doimale prije nego li ste odabrali svetost. Jer, pri tom odabiru su nestale
lane znaajke, odloene su iluzorne alternative i nije ostalo nita to bi ometalo istinu.
6. Vi jeste onakvi kakvima vas je Bog stvorio i takvo je svako ivo bie koje promatrate,
bez obzira na slike koje vi vidite. Ono to smatrate boleu i bolom, slabou i patnjom i
gubitkom, to je samo iskuenje da sebe smatrate bespomonim i u paklu. Nemojte se predavati
tome i vidjet ete kako sva bol, u bilo kojem obliku, ma gdje se pojavila, samo nestaje poput
magle pred suncem. udo je stiglo kako bi izlijeilo Bojeg Sina i zatvorilo vrata pred njegovim
snovima o slabosti, otvarajui put ka njegovom spasenju i osloboenju. Odaberite jo jednom to
biste eljeli da on bude, i upamtite da svaki odabir kojeg uinite odreuje kako ete vidjeti vlastiti
identitet i vjerovati da postoji.
7. Nemojte mi uskratiti maleni dar kojeg traim, kada u zamjenu za njega ja polaem pred
vae noge mir Boji i mo da taj mir donesete svakome tko luta svijetom nesigurno, usamljeno i
u neprestanom strahu. Jer, vama je dano da mu se pridruite i uz pomo Krista u sebi otkrijete
njegove oi i dopustite mu da pogleda Krista u sebi.
8. Moj brate u spasenju, nemojte ne uti moj glas i posluajte moje rijei. Ja traim samo
vae osloboenje. Nema mjesta paklu u svijetu ija ljupkost moe biti toliko snana i toliko
uraunata da ona predstavlja samo korak od tamo do Neba. Vaim umornim oima ja donosim
viziju drugaijeg svijeta, toliko novog i istog i svjeeg da ete zaboraviti bol i tugu koju ste
vidjeli ranije. No, to je vizija koju vi morate dijeliti sa svakim koga vidite, jer ju inae vi neete
vidjeti. Davanjem ovog dara vi ete ga uiniti svojim. I Bog je odredio, u dobroti ispunjenoj
ljubavlju, da on bude namijenjen vama.
9. Radujmo se to moemo hodati svijetom i to imamo tolike prilike zamijetiti neku
drugaiju situaciju u kojoj Boji dar moemo jo jednom prepoznati kao svoj! I na taj nain e
nestati sve malenkosti pakla, tajni grijesi i skrivene mrnje. I sva ljupkost koju oni skrivaju init
e se poput tratina Nebeskih u naim oima, da bi nas podigli visoko iznad trnovitih putova
kojima smo putovali prije nego li se pojavio Krist. Sluajte me, moj brate, posluajte i pridruite
mi se. Bog je odredio da ja ne mogu zvati uzalud i u Njegovoj sigurnosti ja zadovoljno poivam.
Jer, vi ete uti i ponovno ete odabrati. I u tom izboru je svatko postao slobodnim.
10. Zahvaljujem Ti, Oe, za ove svete koji su moja braa kao to su Tvoji Sinovi. Moja
vjera u njih pripada Tebi. Ja sam jednako siguran da e oni doi k meni kao to si Ti siguran u

ono to oni jesu i zauvijek e biti. Oni e prihvatiti dar kojeg sam im ponudio, jer Ti si ga dao
meni u njihovu korist. I kako bih ja htio ispunjavati samo Tvoju svetu Volju, tako e oni odabrati.
I ja sam zahvalan na njima. Pjesma spasenja e odjekivati u svijetu svaki puta kada oni odaberu.
Jer, mi smo zdrueni u svrsi i blii se kraj pakla.
11. U radosnoj dobrodolici moja je ruka pruena svakome bratu koji bi mi se elio
pridruiti i posegnuti s onu stranu iskuenja i koji sa vrstom odlunou promatra svjetlost to
sjaji iza njega u savrenoj postojanosti. Dajte mi to je moje, jer oni pripadaju Tebi. I moe li Ti
ne uspjeti u onome to je samo Tvoja Vo1ja? Zahvaljujem Ti za ono to jesu moja braa. I kako
se svaki od njih odlui pridruiti mi se, tako pjesma zahvalnica zemlje Nebu raste od malenih
razbacanih niti melodije do jednog velikog zbora iz svijeta otkupljenog iz pakla, koji Ti
zahvaljuje.
12. I sada mi kaemo Amen. Jer Krist je doao boraviti u boravitu kojeg si Ti odredio
za Njega prije postanka vremena, u mirnoj vjenosti. Putovanje prestaje, zavravajui na mjestu
gdje je i zapoelo. O njemu ne ostaje nikakav trag. Niti jedna iluzija ne prua vjeru, ne preostaje
niti jedna mrlja tame koja bi nekome skrivala lice Kristovo. Tvoja Volja je ispunjena, u
potpunosti i savreno, i cjelokupno stvaranje priznaje Tebe i zna da si Ti jedini Izvor kojeg ima.
Jasna u Tvojoj slinosti, svjetlost sjaji iz svega to ivi i kree se u Tebi. Jer, stigli smo tamo gdje
smo svi mi jedno i kod kue smo, gdje si Ti i elio da budemo.

Ovo je Teaj o udima.

Njegov cilj nije poduavati o znaenju ljubavi,
jer to se ne moe nauiti.
Njegov cilj je odstraniti blokade
koje koe svijest o prisutnosti ljubavi,
a ljubav je vae prirodno nasljee.
Nasuprot ljubavi je strah,
ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti.
Stoga ovaj teaj moemo jednostavno
izraziti ovako:
Nita to je stvarno ne moe biti ugroeno
Ne postoji nita nestvarno
U tome lei Mir Boji