Sie sind auf Seite 1von 18

Nasa - Lika Forum

Lika => Lika Prezimena => Autor teme: uki na Travanj 20, 2009, 19:36:48
Naslov: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 19:36:48
LIKA PREZIMENA
Porijeklo prezimena i obitelji je posao bez kraja i nikada nije konaan i pitamo se kolika je tonost
podataka s kojima baratamo. Neki autori su uloili veliki trud i skupili podatke i hvala im na tome
radu. Navodimo podatke o nekim obiteljima koje su doselile u Slavoniju. Ubudude de se ovi podaci
nadopunjavati. Ako imate kakve podatke javite nam.
Bai
Iz bunjevakog roda su i u 17. st su iz Dalmacije doselili, najprije u Sveti Juraj i druga mjesta
Podvelebitskog primorja a kasnije u Liku oko Smiljana.
Danas Baida ima Gradici, Vinkovcima, Brodu, akovu, Poegi i Miholjcu. Prema popisu iz 1930. god.
osam obitelji Baid je ivjelo u Gradici, sedam u akovu, pet u Brodu, tri u Smiljanu, po dvije u
Slatini, Vinkovcima i Poegi, te po jedna u azmi, Bjelovaru, Novskoj i Miholjcu. Plemstvo i grb
dodijelio je kralj Leopold I Gabrijelu Baidu 25.08.1699. god.
Badanjak
Tipino prezime za ogulinski kraj, posebno Otarije. Jedno od najvedih rodova ogulinskog
krajaporijeklom iz psetske upe (Cazinska krajina) nastale u 15. st. Nakon osloboenja od Turaka neki
su odselili u Kladare kraj Pitomae. Tu je prezime poznato kao Badanjek. Badanjci sele u abno kraj
Siska krajem 19. st. Poetkom 20. st. puno de ih doseliti u okolicu Kutine, posebno Kutinskoj Slatini.
Bani
Spominju se na podruju Gacke. Like i Krbave u pisanim dokumentima krajem 15. st. i ivjeli su oko
Peruida i Kosinja u selu Sokolci i potjeu iz plemena Poletida. Plemiki stale dobio je od cara Josipa
II u Beu, 25.08.1783. god. zastavnik Otoke granine pjeake pukovnije Ivan Banid. Spominje se da
su 1525. god. Turci nakon pada Karlobaga odveli izmeu ostalih u ropstvo kneza Juraja Banida. Meu
Banide se ubrajaju i neki potomci obitelji
Frankopan.
Danas Banidi ive u Otocu i ovidu. Prema popisu iz 1930. u Novskoj je bilo pet obitelji Banid, tri u
Brodu, dvije u Naicama i jedna u Poegi.
Bertovi
Jedna od najvedi rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 16. st.Nakon osloboenja od Turaka
jedni sele u Kaniku Ivu kraj Garenice. Krajem 19. st. sele u okolicu Nove Gradike, selo Magid Malu.
Blaanin

Stari brinjski rod podrijetlom iz sela Blagaj kod Slunja. Tijekom naseljavanja Like i Krbave, naseljavaju
Ubinu, Podlapau i jo neka mjesta.
U 19. i 20. st. naseljavaju Bikupce i Budainku (Slav. Brod), Karlovac, Sigetec (Koprivnica), Poegu,
Stare Mikanovce, Vinkovce i Zagreb.
Blakovi
Velika rodovska zajednica nastala na podruju Modrua u 15. st. Prvi puta se spominju u Modrukom
urbaru iz 1486. god. Tijekom naedih ratova s Turcima u 16. st , Blakovidi se raseljavaju a jedni sele
u zapadnu Slavoniju (Radovckica, Idrija). Nakon osloboenja od Turaka doseljavaju u podruje oko
Podavske Slatine. [3]
U 18. st. sele u Gornji Predrijev kraj Podravske Slatine. Krajem 19. st. sele u Planjek kraj Siska. [14]
Boi
Na podruju Gacke prvu puta spominju se u popisu vlakih naseljenika na Gackom polju iz 1660. god.
Posljednji Boid odselio je u Poegu. *2+
Boban
Porijeklom su dalmatinsko-hercegovaki ili iz ogulinskog kraja. U ispravama Krste Frankopana u
Ogulinu se 1630. god. spominju Bobani. Nakon osloboenja od Turaka sele u okolicu Virovitice, selo
Baevce. *3+
Bobinac
Porijeklo je iz sela Bobine Vasi na Krbavi. Nakon prodora Turaka naselili su se u Gacku, najvie u
Gornji Prozor, kao i u Otocu. Osim u Lici Bobinci danas ive u Petrinji, Kutini, Slavonskom Brodu,
Vinkovcima, akovu, upanji i Valpovu. *1+
Bogdani
Pripadaju starom rodu Hzmana iz Buima i Smiljana. U vrijeme tusrkih nevolja, Bogdanidi iz Senja
gdje su bili posada tvrave, sele u Otoac gdje su opet bili asnici i vojnici.
Prema popisu iz 1930. Bogdanidi ive u Otocu, Brodu na Savi, Naicama, Bjelovaru, Novskoj, Pakracu,
Gradiki, Valpovu i Miholjcu. *1+
Brajkovi
Velika rodovska zajednica nastala na podruju Gacke i Modrua u 15. st. U Dalamaciji takoer postoje
Brajkovidi. Za vrijeme turskih osvajanja Brajkovidi su se raselili diljem Hrvatske. U Lici su doli u
Otoac, Prozor, Peruid, Liko Lede i Sinac. Nakon osloboenja od Turaka, Brajkovidi naseljavaju
Otoac.
Prema popisu iz 1930. Brajkovidi su ivjeliu: Otocu, Peruidu, oko Bjelovara, Kutine, azme, Pakraca,
akova, Naica, Poege, Valpova, Vukovara i Garenice. Danas u Slav. Brodu ive Brajkovidi koji su

izgleda doli nakon II svj. rata. *1+


Brbot
Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom naseljavanja nakon 1689. sele na brinjsko
podruje, posebno Lipice. U 19. i 20. st. sele u Orahovicu, Valenovac (Orahovica), Sisak, Zagreb i
Vukovar. [2]
Butkovi
Srednjovjekovna rodovska zajednica nastala u Modrukoj upi. Neki rodovi Butkovida pripadaju
Bunjevcima-Krmpodanima.
Sredinom 18. st. sele u Kaniku Ivu kraj Garenice.
Tijekom 19. st. i izmeu dva rata, kao i nakon II sv. rata puno obitelji je odselilo u Slavoniju:
Garenicu, Kutinu, Bjelovar, Pakrac, Gradiku, Slavonski Brod, Vinkovce, akovo i Naice

Naslov: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji


Autor: uki na Travanj 20, 2009, 19:54:09
Cetinjanin
Mala rodovska zajednica nastala u 16. st. u otokom kraju. Prvi puta se spominju u popisu vojnika u
Senju, Otocu i Brinju. Krajem 19. st. sele u Vrbovu i Strao Petrovo Selo u Slavoniji. *14+
Cindrid
Jedna od najvedih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. Prezime je
nastalo od rijei cindra - starinsko glazbalo tipa tambure. Prvi se put spominju u ispravi kneza Vuka
Krste Frankopana iz 1630. ogulinski graani Bartol, Tomica, Ive, Juraj, Petar, Mate i Luka. U izvjedu o
pobuni Ogulinaca iz 1640. spominju se pobunjenici Vuk i Jure Cindrid. Sredinom 18. st. sudjeluju u
naseljavanju Poilovlja gdje se nastanjuju u selu Kanika Iva (11) kod Garenice. U razdoblju 1765.-68.
odlaze u virovitiki kraj gdje se nastanjuju u Suhopolju (21) i Gornjem Predrijevu (ondje nose
prezimenski oblik Cindra). Poetkom 19. st. sele u brodskoposavsko selo Oprisavci (15) te u istoni
Srijem gdje se nastanjuju u selima Hrtkovci, Kukujevci i Nikinci. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st.
brojni kordunski Cindridi sele u Slavoniju: novogradiki kraj - Vrbova (88), Staro Petrovo Selo (65),
Dragovci (24), Gornji Bogidevci (14), Otri Vrh (17); istona Slavonija - Stari Mikanovci (39), Novi
Mikanovci (23), Osijek (42). [4], [14]
Cvitkovid
Spominju se na vie strana, prpadnici plemena Vladihovid iz okolice Slunja, iz plemena Nebljusa u
Lapcu, iz podruja Neretve, iz sela Buhovo-Krmpotid. Nakon osloboenja Like od Turaka doselili su u
Liku i Gacku, Donji Lapac i Udbinu. Spominju se kao stari rod u Otocu, prema podacima iz 1644. god.
Poetkom 20. st. u Slavoniji Cvitlovidi ive u Petrinji, Garenici, azmi, Slavonskom Brodu, Virovitici,
Bjelovaru, upanji, akovu i Slunju. *1+

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 20:39:14
Doen
Pripadaju Bunjevcima i naselili su Smiljan, Lovinac, Bilaj i Gospid.
Prema popisu iz 1930. god. Doeni ive u Lovincu, Smiljanu, Slav. Brodu, Garenici, Bjelovaru,
Valpovu, Poegi, Vinkovcima, upanji, azmi, Naicama, Miholjcu i Vukovaru. *1+
Devid
Pripadaju bunjevakom rodu. Poetkom 17. st. naselili su Smiljane i Bake Otarije. Krajem 17. st.
Devidi naseljavaju ovide, kasnije u vicu. Prema popisu iz 1712. god. zapisani su na Krbavi u selu
Pisa. Iz Volarica kraj Sv. Jurja dolaze u Krasno, vicu, Prozor, ovide i Otoac.
U Slavoniji Devide nalazimo u: Petrinji, Garenici, Kutini, azmi, Novskoj, Virovitici, Vinkovcima, Slav.
Brodu, akovi i Poegi. *1+
Draenovid
Porijeklom su iz Bosne iz koje su pobjegli pred Turcima. Na brinjskom podruju Draenovidi ivjeli su u
Vuetidima i Kutu Velikom.
Prema popisu iz 1930. god. Draenovidi su ivjeli u: Brinju, Otocu, Sisku, Novoj Gradici, Vinkovcima,
akovu i Petrinji. Draenovida jo ima u Jezeranama i Slavonskom Brodu. *1+
Dumeni
Potjeu s otoka Raba i za vrijeme velikih seoba naseljavaju brinjsko podruje. Ima ih u Saborskom i u
Mekinjaru kraj Udbine.
U 19. i 20. st. sele u ajkovce, akovo, Gornje Bogidevce, Komletince (Vinkovci), Levinovac
(Virovitica), Lipovec (Slunj), Rodin Otok (Virovitica), Slobodnicu (Slav. Brod), Staro Petrovo Selo,
Trapinska, Zageb i okolicu i ubrica (Virovitica). *2+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:08:46
Filipovid
Pripadaju Bunjevcima-Krmpodanima. Poetkom 17. st. naselili su Krmpote, Pazarite i drugim
dijelovima Like. Car Franjo Josip dodijelio je u Beu 12.10.1798. god. plemstvo i grb Mihaelu
Philipovichu iz Duboca.
Prema popisu iz 1930. god. Filipovidi su ivjeli u Garenici, Pazaritu, Krmpotama, Gradici, Slav.
Brodu, upanji, Novskoj, Slatini, Viru, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Naicama i Valpovu. Ima
Filipovida i islamske vjeroispovijesti.*1+
Franid

To je stara plemidka obitelj iz Makarske krajine a dio ih je kasnije odselio u Hercegovinu. Franidi u Lici
pripdajau bunjevakim obiteljima.
Danas ive u Otocu, Gospidu, Mualuku, Rudopolju, a nekoliko obitelji je nakon II sv. rata odselilo u
Grubino Polje, Vinkovce i Poegu.*1+
Franjkovid
Franjkovidi su velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u Modrukoj upi. Franjkovidi se prvi puta
spominju u Modrukom urbaru iz 1486. god. U 18. st. sele u Poilovlje, selo Kaniku Ivu kraj Garenice
u Slavoniji. Tu im je prezime Frankovid. *14+
Fumid
Fumidi se spominju 1549. god. kao stanovnici Blagaja i Novigrada (danas Liki Novi). ivjeli su i
Kostajnici kraj Cazina 1549. god. U 16.st. pred Turcima bjee u ogulinski kraj, na otok Pag i Brinje.
Nakon osloboenja od Turaka sele u Srijem, selo Hrtkovce. *14+
Fumidi su doselili 1922. iz Jezerana u Vlatkovac kraja Poege. *6+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:11:18
Gaparovid
Postoji vie nesrodnih zajednica diljem Hrvatske. U 15. st. biljeimo Gaparovide u ogulinskom kraju.
Poetkom 19. st. sele u Srijem, selo Golubinci. Krajem 19. st. sele u Vrbovu kraj Nove Gradike i Stare
Mikanovce kraj Vinkovaca. [14]
Grevid
Grevide susredemo u Kompolju i vici gdje je neki Petar Grevid bio vlasnik mlinice. U vici se
Grevidi ubrajaju u starije stanovnike a doselili su iz Kompolja. U selu Ponori kudu i posjed obitelji
Pajid kupio je mlinar Petar Grevid. Iz Donje vice su u prvom svj. ratu sudejlovali Petar Grevid i Mile
Grevid. roen 12.02.1899. god. Nakon I svj. rata uspostavljanja je kraljevine SHS. U poetku
formiranja vlasti izabrani su pouzdanici za uspostavu mira i reda. Za vicu je jedan od njih bio Petar
Grevid. *15+
Spominju se Grevidi iz zaselka Pod Krajem u Kompolju da su imali mlinice u vici. *16+
Grdid
Prvi puta se spominju u Modrukom urbaru iz 1486. god. Poetkom 19. st. sele u Srijem, selo
Hrtkovce. Poetkom 20. st. nekoliko obitelji doselilo je u selo Rodin Potok kraj Virovitice. *14+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:13:53

Holjevac
Stara plemika obitelj iz Brinja. Nakon osloboenja Like od Turaka nekoliko obitelji je doselilo u
Udbinu.
Prema popisu iz 1930. Holjevci su ivjeli u Brinju, Maualuku, Novskoj, Sisku, Pakracu, akovu ,
Valpovu, azmi, Slav. Brodu, Reetarima i Vukovaru.*1+

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:14:52
Ivanac
Porijeklom su iz Cazinskog kraja gdje se spominju 1494. god. Postoje nesrodne zajednice u zadarskom
i makarskom kraju (Brela). Iz Cazina su pred Turcima pobjegli u ogulinski kraj. U 18. st. sele u Vlaki i
Baevce, virovitiko-slatinski kraj. [14]
Ivevid
Manja rodovska zajednica nastala u ogulinskom kraju u 16. st. Spominju se u popisu krizmanih u
ogulinskoj upi 1723. god. U 18. st. sele u virovitiki kraj, selo Pothumlje. *14+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:17:22
Jelid
Jelidi su 1919. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Jurjevid
Pripadaju Bunjevcima iz skupine Vojnida. Jedna grana obitelji je krajem 18. st. doselila u Valpovo.
Druga grana se zadrala u Hrvatskom primorju i nosi prezime Jurid. Spominju se Jurjevid u Otocu u
16 st. Kao stari rod Jurjevidi ili Juriidi spominju se kod Ostrovice u Lici.
ivjeli su u Lovincu, Ribniku, Otocu, Podravskoj Slatini, Slavonskom Brodu, upanji, Vinkovcima,
akovu, Garenici, Bjelovaru, Naicama, Poegi i Vukovaru.*1+
Juriid
Prvi puta se spominju u sredinjoj Lici sredinom 15. st. gdje su bili relativno veliki rod. Pred Turcima
su u 16. st. preselili u ogulinski kraj. Krajem 19. st. sele u Novu Kapelu. [14]
Jurkovid
Prvi puta se spominju u 1359. st. u selu Tolid a kasnije oko Donjeg Poitelja. Pripadaju rodu
Bukovljana iz straog plemena Mogorovida u Lici. Rod se kasnije proirio u Brlogu, Dubravi (Brlokoj),

anku, Peruidu, Kuterevu i drugim mjestima. Prema popisu iz 1712. spominju se Jurkovidi u Budaku i
Peruidu kao doseljenici iz Gorskog
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:20:42
Kaurid
Kaurid je turcizam a znai nevjernik. Nastali su poetkom 16. st. na turskom podruju a krajem 16. st.
jedan dio Kaurida dolazi u ogulinski kraj. Prvi puta se spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana
iz 1630. god. U 18. st. Kauridi sele u virovitiko-slazinski kraj, selo Kozice. [14]
Klianin
Kliani su iz Klisa. Oblik prezimena je jo Klian i Klianid. Nakon neuspjele pobune protiv Turaka, veda
skupina stanovnika Klisa preselila se u Senj i Vinodol. Poetkom 17 st. sele u Klianid kraj Brinja,
Zabare kraj Otoca i ogulinski kraj. Sredinom 18. st. sele u Kaniku Ivu kraj Garenice. *14+
Kolid
Ima vie nesrodnih zajednica Kolid. Jedna od njih je nastala u 15. st. u ogulinskom kraju. Prvi puta se
spominju u Modrukom urbaru iz 1486. god. Sredinom 18. st. Kolidi su odselili u Kaniku Ivu kraj
Garenice. Poetkom 20. st. sele u Novu Kapelu, Magid Malu i Vrbovu. *14+
Krakar
Krakari su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Krznarid
Stari otoki rod. Pripadaju starom rodu iz plemena Lapana u Vasci, selu u Buanima. Nastali su na
podruju Gacke u 15. st. Krznaridi iz Otoca sele u 17. st. u Brinje, Kriopolje, Letinac, Lipice i Stajnicu.
Nalazimo ih u Udbini.
Tijekom migracija u 19. i 20. st. sele u Andrijaevce, Otok, Retkovce, Rokovce (sve u okolici
Vinkovaca), Belide, Hrastelnicu, Budaevo i Cerje (okolica Siska), Dalj, Daruvar, azma i okolica,
Husain, Ilova i Kutina s okolicom, akovo, urevac, Gornje i Donje Plavnice (Bjelovar), Karlovac,
Lipovaa (Slunj), Lomnica (Velika Gorica), okolica Slavonskog Broda, Molve (urevac), Osijek s
okolicom, Podvinje (Slavonski Brod), Poega i okolica, Repa (urevac), Sisak, Valenovac
(Orahovica), Varadin, Vinkovce, Viroviticu, Vukovar, Zaluka (Karlovac), okolicu upanje i Zagreba. *2+
Kolakovid
ivjeli su u Senju, Otocu, Brlogu, Brinju i Prozoru. Spominju se jo 1619. god.
Prema popisu iz 1930. god. Kolakovidi su ivjeli u Otocu, Peruidu, Slav. Brodu, Vinkovcima, Sisku,
Bjelovaru, Gradici, Vukovaru, Garenici, Petrinji i Poegi. Danas najvie obitelji ima u Prozoru. [1]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:22:11
Luketid
Jedna od najvedih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 15. st. na podruju srednjovjekovne
Modruke upanije. Prezime je nastalo od rodonaelnikova osobnog imena Luketa koje je izvedenica
od svetakog imena Luka. Prvi se put spominje u Modrukom urbaru 1486. u selu Gojmerje (Gomirje
kod Vrbovskog) kmet Mihalj Luketid. Sudjeluju u kolonizaciji Korduna i plitvikog kraja gdje se
nastanjuju u selima Drage (24), Otarski Stanovi (23), Crna Draga (11), Korana (83) i Rastovaa (20).
Takoer sele u sredinju Liku, u kosinjski i gospidki kraj. Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st.
Luketidi, vedinom kordunski, sele u brojna slavonska mjesta. U novogradikom kraju nalazimo ih u
selima Magid-Mala (28), Starci (27) i Vrbova (18). U istonoj Slavoniji nastanjeni su u Lovasu (35) kod
Vukovara i u Osijeku (28). [5]
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:28:53
Magdid
Veliki ogulinski rod nastao u 15. st. Prvi puta se spominju u ispravi Vuka Krste Frankopana iz 1630.
god. U 18. st. sele u Baevce kraj Virovitice. Poetkom 20. st. Magdidi sele u vovogradiki kraj:
Vrbovu, Starce i Vladisovo. [14]
Majer
Porijeklom su iz Gorskog Kotara. ivjeli su u Senju, Brinju i Sincu. Danas ive u Otocu, Novom i vici a
pripadaju starim otokim rodovima.
Prema popisu iz 1930. ivjeli su Majeri u Otocu, Naicama, Novome, Gradici, upanji i Valpovu.
Majera ima i u Slav. Brodu. [1]
Marakovid
Mala rodovska zajednica iz ogulinskog kraja, nastala u 16. st. Prvi puta se spominju 1613. god. u
ispravi kneza Vuka Krste Frankopana. U 19. st. sele u Slavoniju u Slatnik kraj akova i Reetare kraj
Nove Gradike. *14+
Marinid
Velika rodovska zajednica nastala u 15. st. na podruju Primorja i Gorske Hrvatske. Prvi puta se
spominju 1466. god. u selu Galid na Krbavi otoku Krku. Nakon osloboenja od Turaka Marinidi
doseljavaju u Kosinj i okolicu Slunja. Najvie ih je u Kuterevu, Suanj, Poljanka i Kruica kod Peruida,
vica, Dulibe, Tisovac kod Otoca i Delnice s okolicom.
Tijekom 18. i 19. st. sele u Davor (Nova Gradika), azmu i okolicu, Dugu Resu, Jastrebarsko, Gornju
Jelensku (Kutina), Gundince (upanja), Karlovac, Krasno, Novu Gradiku s okolicom, Slavonski Brod s
okolicom, Nijemce i Rokovce (Vinkovci), Novsku, Osijek, Pakrac, Orahovicu i okolicu, Poegu i okolicu,

Viroviticu i okolicu, ire podruje Zagreba (Hrvatski Leskovac). *2+


Mateid
Rodovska zajednica nastala na modruko-ogulinskom podruju, sela Malik i Zdenac i podruju Novog
Vinodolskog.
Danas ive u Lasinju (Gvozd), Goljak (Jastrebarsko), Gornji Popovac i Lumbardenik (Slunj), Kaptol
(Poega), Karlovac i okolica, Komor (Krapina), Krivaj (Novska), Radane (Krioevci), Rijeka, Garenica,
Zagreb i Stajnica. [2]
Medved
Postoji vie nesrodnij rodovskih zajednica u Hrvatskoj. Jedna je nastala na podruju Modruke upe i
prvi puta se spominju u Modrukom urabaru iz 1486. god. U 19. st. Medvedi sele u Slavoniju: Nove
Mikanovce, Stare Mikanovce i Razbojitu kraj Naica. U Srijem u 19 st. doselili su u Hrtkovce kraj Sr.
Mitrovice i Kukujevce kraj ida. *14+
Mesid
Jedna od najvedih i najpoznatijih brinjskih rodovskih zajednica. Prvi puta se spominju 1551. na popisu
brinjske vojne posade. Kroz stariju povijest Mesidi su naselili Stajnicu, Jezerane, Razvali, Lipice,
Letinac, Brinje i okolicu, Smoljanc (Slunj), Mualuk, Udbinu i Gospid.
Tijekom 19. i 20. st. raselili su po Hrvatskoj: najvie oko Belida, okolici Jastrebarskog (Prho, Oreje i
Klin Selo), Budainka, Oprisavci i Svilaj (Slavonski Brod), Budaevo, Tiina, Novo Selo, Hrastelnica i
Galdovo (Sisak), okolici akova (Budrovci), Cernik (Nova Gradika), Cetingrad, Drenik i Rakitje
(Samobor), Golobrdci (Poega), Naice, Gotalovo, Peteranac i Hlebine (Koprivnica), Hrastovac
(Garenica), Jamarici, Krivaja (Novska), Belide, Orahovica, Osekovo i Voloder (Kutina), Osijek,
Podgrae, Retkovci (Vinkovci), Rijeka, Sesvete, Sisak, Poega, upanja i najvie u Zagrebu. *2+
Mihalid
Postoji vie nesrdonih rodovskih zajednica. 1439. god. prezime se spominje u selu Steninjaku (danas
Lasinjski Stjeniak) u Donjem Pokuplju. U Bukoj upi spominju se Mihalidi 1450. god. U Modrukom
urbaru Mihalidi se spominju 1486. god. U 18. st. jedni Mihalidi sele u Poilovlje, u Kaniku Ivu i u
slatinski kraj, selo Vaki. *14+
Mihanid
Mala rodovsk zajednica nastala u ogulinskom kraju. Prvi puta se spominju u zemljinim knjigama
1775. god. Izmeu dva svjetska rata jedan ogranak seli u Gornju Jelensku kraj Popovae. *14+
Miletid
Pripadaju bunjevakom rodu iz skupine Krmpodana. Najprije su odselili u Li (Gorski Kotar) a zatim u
Karlobag, Ledenice i Krmpote u Primorju. Iz Ledenica jedna skupina je doselila u Pazarite, Smiljan i

Lovinac. Miletidi su i stari senjski rod i spominju se 1518. god.


Prema popisu stanovnitava iz 1930. god. Miletidi su ivjeli u Smiljanu, Lovincu, Slavonskom Brodu,
Podgorju, Pazaritu, Gradici, Poegi, Pakracu, Sisku, upanji, Glini, Kutini, azmi, Bjelovaru,
Vukovaru, Slatini, akovi u Naicama. *1+
Mlinac
Mala rodovska zajednica nastala u 17. st. u ogulinskoj dolini. Prvi puta se spominju u knjigama
ogulinske upe 1724. god. Sredinom 18. st. sele u Kaniku Ivu kraj Garenice. Poetkom 20. st- Mlinski
sa Korduna sele u Otri Vrh kraj Nove Gradike. *14+
Modrid
Pripada bunjevakom rodu koja je doselila u Podgorje u prvoj polovini 17. st.
Danas Modridi ive u Podgorju, Krasnu, Kuterevu, Senju, Otocu, Garenici, azmi, Bjelovaru,
Vinkovcima, Poegi, upanji itd. Prema popisu iz 1930. god. Modridi su ivjeli u Podgorju, azmi,
Garenici, Poegi, Valpovu, upanji, Senju, Krasnom, Otocu i akovu. *1+
Movrid
Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom seljenja nakon 1689. god. doseljavaju u Stajnicu.
Raseljavanjem Stajnice sele u Beid (Slavonski Brod), aince (Orahovica), Janju Lipu i Staru Subocku
(Novska), ire podruje Slav. Broda, Zagreb i okolicu. *2+
Mudrovid
Stara su hrvatska obitelj iz Gacke, Like i Krbave gdje i danas ive.
Prema popisu iz 1930. god. Mudrovidi su ivjeli u Otocu, Ribniku, Sisku, Naicama, Gradiki,
Slavonskom Brodu i azmi. *1+
Murkovid
Mala rodovska zajednica nastala na brinjskom podruju. Tijekom migracija u 19. i 20. st. odselili su u
Ferdance (Orahovica), Komletince, Otok (Vinkovci), Gospid i Zagreb. *2+

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:31:16
Nikid
Prvu obitelj u dokumentima nalazimo u Gackoj 1644. god. Iz Otoca krajem 17. st. raseljavaju se u
Prozor, Jezerane, Kompolje i Brinje. Krajem 17. st. Nikidi iz Sinca naseljavaju iroku Kulu i Liki Osik.
Danas ive u Otocu, irokoj Kuli, Brinju, Barletama, Likom Osiku i Gospidu.

Prema popisu iz 1930. Nikidi su ivjeli u: Otocu, irokoj Kuli, Slav. Brodu, Vinkovcima, Brinju,
akovu, Gospidu, Naicama, Valpovu, Barletama, Novskoj, Novome, upanji, Bjelovaru, azmi,
Garenici, Grubinom Polju, Kutini, Pakracu, Poegi, Slatini i Vukovaru. *1+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:33:03
Orekovid
U Gackoj se Orekovidi spominju prvi puta 1644. god. Vjerovatno su u Otoac doselili 1551. god. iz
Griana ili Ogulina. Oko 1672. god. Orekovde nalazimo u Prozoru. Oko 1701. god. sele u Pia kod
Udbine a iz Sinca sele u podruje Vrhovina i Babina Potoka. Nakon osloboenja od Turaka, Orekovidi
sele u iroku Kulu, Orekovida Varo i Osiko Novo Selo. 1712. god. Orekovidi su u Peruidu.
Prema popisu iz 1930. god. Orekovidi su ivjeli u: Slunju, Glini, Petrinji, Sisku, Kutini, azmi,
Bjelovaru, akovu, Poegi, Vukovaru, Slatini, Virovitici, Pakracu, Gradiki, Vinkovcima, Naicama,
Valpovu, Miholjcu, Grubinom Polju i Slavonskom Brodu. *1+
Orekovidi su 1919. iz Like doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:37:46
Paen
Srednje velika rodovska zajednica nastala u Vinodolu. Matono rodovsko naselje je u ledenikom
zaseoku Crna u zaleu Novog Vinodolskog. Krajem 16. i poetkom 17. st. nekoliko obitelji seli u u
sjevernu Liku. Jedan rodovski ogranak doselio je ranije u Brinje a 1618. god. spominje se vojnik Juraj
Paen. Sredinom 18. sele dio Paena seli u Kaniku Ivu gdje se susrede oblik prezimena kao Paan.
[14]
Palijan
Srednje velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u modrukoj upi. 1699. god. zabiljeen je vojnik
Jure Palijan u Modruu. 1712. god. spominju se kao naseljenici u gospidkom kraju, Kaluerovcu i
Ribniku. Sredinom 18. sele u Kaniku Ivu kraj Garenice. Krajem 19. st. sele u Slavoniju, Lovas,
Tovarnik, Andrijaevce i u novogradikom kraju u Vrbovu i Vladisovo. [14]

Prebeg
Jedna od najvedih rodovskih zajednica ogulinskog kraja. Nastala je od izbjeglog stanovnitva iz
sredinje Like, Bihake krajine i sl. u 16. st. Krajem 18. st. sele u Baevac kraj Virovitice i Vaku kraj
Slatine. Krajem 19. st. sele u Brodski Stupnik i Novo Topolje u okolici Slav. Broda i u Bili Brig kraj Nove
Gradike. *14+
Priband
Jedna od najvedih rodovskih zajedniva ogulinskog kraja nastala u poetkom 15. st. Prvi puta se
spominju 1464. god. u selu Tolidu. Sredinom 18. st. sele u Kaniku Ivu kraja Garenicu. *14+

Pukarid
Jedna od najvedih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala na podruju starohrvatske pseteke
upe (Cazinska krajina) u 15. st. Prodorom Turaka dio Pukarida preselio se oko 1500. god. u Ogulin
gdje su bili meu prvim stanovnicima. Dio Pukarida je ostao u Cazinskoj krajini i poturio se.
Sredinom 18. st. dio seli u Gornju Garenicu. Krajem 19. st. i poetkom 20. st. sele u Sibinj i Buje kraj
Slavonskog Broda, Voice kraj Vinkovaca i Vrbovu kraj Nove Gradike. *14+

Pavliid
Jedna od vedih ogulinskih rodovskih zajednica, nastala vjerojatno u 15. st. u modrukoj upi. U 18. st.
sele u Gornje Predrijevo kraj Virovitice. Krajem 19. st. sele u Lovas. [14]
Pavlovid
Pavlovidi su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Perkovid
Stari brinjski rod. U popisu brinjske vojne posade. se spominju 1653. god. U Senju se spominje vojnik
Brana Perkovid 1540. god. Nakon oslobaanja od Turaka, u 18. st. Perkovidi sele u gospidko podruje
(Otra), Udbinu i Podlapau.
Tijekom 19. i 20. st. migriraju u: Orahovicu, Kutinu, aince, Osijek i okolicu, Vinkovce i okolicu, Otok,
Valenovac, Sisak i okolicu, Budaevo, Timarce, Slovince, Petrinju, akovo, Belide, Bilje, epin, Naice,
Komletince, Nutar, Ivankovo, Slatinu, Virovoticu, Poegu, Pleternicu, Slavonski Brod, Gornju Vrbu,
Donje Andrijevce, Brodski Stupnik, Bjelovar, Rijeku, Dugo Selo i najvie Zagreb. *2+
Plee
Plee su 1921. iz Gornjeg Kosinja doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Plivelid
Srednje velika rodovska zajednica nastala u 15. st. u modrukoj upi. Spominju se u modrukom
urabaru iz 1486. god. U ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. spominje se ogulinski
graanin Jure Plivel. U 19. st. kordunski Plivelidi sele u Slavoniju, u Apevce i Stare Mikanovce kraj
Vinkovaca, u Brodske Zdence kraj Slavonskog Broda i u Hrtkovce u Srijemu. [14]
Poljak
Postoji vie nesrodnih rodovskih zajednica. U ogulinskom kraju rod Poljak nastao je u 16. st. Ogulinski
graanin Ive Poljak spominje se prvi puta u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1633. god.
Poetkom 19. st. jedni sele u Slankamen u Srijemu. *14+

Portner
Portneri s pridjevkom "de Hoflen" potjeu iz ugledne plemidke asnike obitelji baruna iz Augsburga,
iji su lanovi kao asnici doselili u Liku u !7. st.
Prema popisu iz 1930. god. Portneri su ivjeli u Mualuku, Gradici, Brodu, Naicama i Vukovaru. *1+
Porubid
Mala rodovska zajednica nastal u 16. st. u okolici Ogulina. Popis vojnika 1699. god. u Ogulinu biljei
vojnika Miku Porubida. U 19. st. sele u Srijemsku Mitrovicu. *14+
Poega
Manja rodovska zajednica nastala u Modrukoj upi u 15. st. Sredinom 18. st. dio seli u Sira kraj
Daruvara. U 19. st. Poege naseljavaju istoni Srijem, Staru Pazovu, Hrtkovce i Nikince. [14]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:40:22
Radinid
Mala rodovska zajedniva nastala na modruko-ogulinskom podruju. Nakon 1689. god. dolaze u
Stajnicu gdje i danas ive. Iseljenici su u Budakov
Rendulid
Jedna od najvedih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. U 16. st.
Formiraju se dva rodovska ogranka - jedan u matinom modrukom kraju a drugi u oblinjem
bosiljevskom kraju. Ondje su potvreni u ispravi iz 1650. U bosiljevskom kraju Rendulidi su razvili
manje rodovsko naselje - selo Rendulidi nadomak Bosiljeva.
Poetkom 19. st. sele u Novi Slankamen i Hrtkovce. Krajem 19. st. i poetkom 20. mnogi Rendulidi,
ponajvie kordunski, sele u istonu Slavoniju gdje se nastanjuju u selima Lovas i Bogdanovci kod
Vukovara, Cerna kod Vinkovaca i Radikovci kod Donjeg Miholjca. U meuratnom razdoblju jedan
ogranak seli u Kletite kod Kutine, a drugi ogranak u Lipovljane. Rendulida ima i u Slavonskom Brodu.
[2]
Rukavina
Pripada bunjevakom rodu. Prvi Rukavine spominju se 1644. god. u Jesenicama. Doselili su iz okolice
Raanca u Dalmaciji u Sveti Juraj i Volarice, a kasnije su doselili u Gacku i druge krajeve Like.
Prema popisu iz 1930. god. Rukavine su ivjeli u: Peruidu, Pazaritima, Svetome Jurju, Smiljanu,
Brlogu, Lovincu, Slav. Brodu, Gradici, Vinkovcima, Novskoj, Slatini, Gospidu, Naicama, Petrinji,
Poegi, Slunju, azmi, Pakracu, upanji, akovu, Vukovaru, Kutini, Sisku, Valpovu, Kutini, Sisku,
Valpovu, Bjelovaru, Garenici i Glini. *1+

Rupid
Jedno su od najstarijih hrvatskih plemidkih rodova. a podrijetlom su iz Bosne. Prema popisu iz 1948.
god. Rupidi su ivjeli u 165 naselja u Hrvatskoj.
Osim u Zagrebu ivjeli su u vici, Likom Ledu, Rastokama, Buimu kod Gospida, Munjavi Modrukoj,
Desmercima kod Ogulina, Zagonu kod Novog Vinodolskog i Svetom Jurju. Najstariji dokument s ovim
prezimenom je iz 1371. god. Oko 1700. god. Rupidi dolaze u Gacku i Liku odakle de se raseliti po
cijeloj Hrvatskoj. Poetkom 18. st. iz Senja su Rupidi doselili u Podgorje i zatim u Pazarite, Lovinac,
Peruid, Udbinu i Smiljane i pomijeali se s Bunjevcima. Doselili su i u Liko Lede, Rastoke kraj
Gospida i Rupide kraja Graaca. Oko 20-ih godina 20. st. Rupide nalazimo u Slavoniji, Baniji,
Podunavlju, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, azmi i Kutini. *1+
Po popisu stanovnitva iz 1712. godine nalazimo ih u Lici u: Pazaritu, Udbini, Svetom Roku i
Riicama. U Gacku, tj. u okolicu Otoca naselili su se poetkom 18. stoljeda iz Senja u mjesta ovid,
Lede i vicu. *7+
u (Virovitica), Feriancima, Osijeku i Sisku. *2+
Rajkovid
Stari otoki rod. Rajkovida ima katolika, pravoslavaca i muslimana. U 15. st. pojavljuje se prezime u
Dubrovakoj republici. Rajkovidi su na podruje Gacke u drugoj polovini 16. st. vjerovatno doselili iz
Gorskog Kotara i Pokuplja.
Osim u Otocu, Rajkovidi ive u Sincu, Brinju, Jelvici, Stajnici, Pladici, Letincu, rncu, Dabru i Udbini. U
Slavoniji Rajkovide nalazimo u Andrijaevcima, Ivankovu, Komletincima, Rokovcima (Vinkovci),
Vlatkovcima (Poega), Donjem Lipovcu, Novoj Kapeli, Belidu, Brodskom Varou, Podvinju, Budainci,
Trnjanskim Kutima, Slavonskom Brodu, Osijeku, Budrovcima, Majaru kraj akova i akovu. *2+
Rajkovidi su 1924. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:52:07
Sabljak
Rodovska zajednica nastala u 15. st. na podruju srednjovjekovne Psetske upe (Cazinska krajina). U
prvoj polovici 16. st. jedna skupina seli uslijed turskih ratova u Modruku upu. Dio koji su ostali preli
su na islam.
Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. brojni Sabljaki, posebice kordunski, nastanjuju mnoga
slavonska sela. Najvie Sabljaka je u novogradikom kraju, u selima Magid Mala (20), Bili Brig (10),
Starci (16) i Vrbova (14). Skupine Sabljaka nastanjuju i Slavonski Brod (19) i Lovas (78) kod Vukovara.
Krajem 19. st. sudjeluju u ogulinsko-modrukom seljenju u sisaki kraj gdje se nastanjuju u selu
Galdovo Erdedsko (10), Hrastelnica (16) i Palanjek (8). [2]
Salopek
Jedna od najvedih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u drugoj polovici 14. ili u prvoj polovici
15. st. u modrukom podruju. Prvi puta spominju se u Modrukom urbaru 1486. god. u selu Zavrhu.

Poetkom 19. st. dio ih seli u Hrtkovce u Srijemu. Poetkom 20. st. sele preteito kordunski Salopeki u
Slavoniju, ponajvie u istonoslavonska sela na podruju izmeu Slavonskog Broda i Vinkovaca: Novi
Mikanovci (29), Stari Mikanovci (19), Ivankovo (15) i Donji Andrijevci (8). Takoer odlaze i u
novogradiki kraj (Staro Petrovo Selo, Starci). *2+
Samardija
Samardije su 1940. iz Krasna doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Sekulid
Senjski plemidki rod senjski rod koji su doli u Liku i Gacku nakon osloboenja od Turaka. Nalazimo ih
oko Otoca, u Brinju, Ribniku, Prozoru i Lovincu. S tih su podruja u 19. st. odselili u Slavoniju,
preteito oko Slav. Broda.*1+
Sertid
Strai brinjski rod. U dokumentima se spominju 1645. god. Podrijetlo Sertida je sa Udbine a u Gacku
(Sinac i Brinje) naselili su se nakon Krbavske bitke. Sertidi su bili i uskoci prema popisu iz 1540. god.
Nakon osloboenja od Turaka Sertidi sele na podruje Krbave, Like i Korduna (Udbina, Bretane,
Sertid Poljana, Podlapac i Plitviki Ljeskovac (Korenica), Dreniko Selite (Slunj), Gospid, Saborsko,
Podlapau itd.
Krajem 19. i poetkom 20. st. dseljavaju u Slavoniju i ostale dijelove Hrvatske: Bjelovar, Brekinska
(Pakrac), Cernu, Voince i Komletince (Vinkovci), okolicu Nove Gradike (Starci i Vrbova), Crni Potok,
Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje, Trnjanske Kute, Brodski Stupnik, Slavonski Brod, aince
(Orahovica), ajkovce, akovo, Daruvar, urevac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec
(Krievci), Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok
(Virovitica), Markovac i Martin (Naice), Osijek, Rijeku, Sladojevaki Lug (Podravska Slatina), Poega,
arengrad (Vukovar) a u Zagreb je doselilo oko 150 obitelji. [2]
Sertidi su 1924. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Smolid
Iz svog matinog mjesta Ledenica tijekom 17. st. selili su u Brinje, Dabar, Otoac i ostale dijelove Like.
Pred I svjetski rat puno ih je odselilo u Slavoniju i Podravinu.
Prema popisu iz 1930. god. ivjeli su u Dabru, Brinju, Vinkovcima, Novome, Pazaritu, Slav. Brodu,
Smolidima kod Novog Vinodolskog, Lovincu, Naicama, Tolidu, Glini, Meudraju, Viru, azmi,
akovu, Grubinom Polju, Podlipiku, Slatini i Valpovu. [1]
Staniid
Postoji nekoliko nesrodnih rodovskih zajednica, na Koruli, u Senjskom primorju Bunjevci, pravoslavni
Staniii i rod iz modrukog kraja. Prvi puta se spominju u Modrukom urbaru 1486. god. Krajem 17.
st. jedan ogranak seli u otoki kraj, Prozor. Krajem 19. st. sele u Bili Brig i Vrbovu kraj Nove Gradike.
[14]

Stipetid
U 16. st. Stipetidi naputaju prapostojbinu u Primorju i jedan dio ih seli u modruki kraj. Prvi puta se
spominje u Senju 1551. god. vojnik Jakob Stipetid. Jedan ogranak poetkom 19. st. seli u Ilok i
Hrtkovce. [14]
Stoid
Jedan od posljednjih vedih rodova nastalih u ogulinskom kraju u 16. st. Prvi puta se spominju 1630.
god. u ispravi Vuka Krste Frankopana. U 18. st. dio ih seli u sredinju Liku. U drugoj polovini 18. st.
sele u Feriance kraj Naica. *14+
Sudarid
Mala rodovska nastala u 17. st. u ogulinskom kraju. Nekoliko obitelji krajem 18. st. seli u Crnac kraj
Orahovice. [14]
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:54:11
krbina
krbine su 1904. iz Korenice najprije doselili u Trnavu pa zatim u Vlatkovac kraj Poege. *6+
prajc
Mala rodovska zajednica nastala u okolici abra u Gorskom Kotaru. Nakon 1689. god. Naseljavaju
Stajniko polje.
U 19. st. sele u podruje oko Slavonskog Broda (Brodski Varo i Gromanik), podruje kraj Siska
(Dubrovak Desni, Galdovo i Hrastelnicu), arampov (Ivanid Grad) i Vinkovce. Izvan Like prajcevi jo
ive u Zagrebu. *2]
pehar
Velika rodovska zajednica nastala u modrukoj upaniji u 15. st. Neke obitelji u 18. st. su doselile u
Kaniku Ivu. Poetkom 19. st. sele u selo Starce, Vrbovu i Vladisovo kraj Nove Gradike i u Ivankovo
kraj Vinkovaca. [14]
tefanac
Veda rodovska zajednica nastala u modrukoj upaniji u 17. st. Poetkom 19. st. sele u Hrtkovce i
Nikince u Srijemu. Krajem 19. st. sele najvie u Starce i Vrbovu kraj Nove Gradike. *14+
tefanid

Stari brinjski rod koji je tu doselio s Krka. Nakon oslobaanja od Turaka naseljavaju Piplicu kod
Graaca.
U 19. st. naseljavaju Lipovo Brdo (Bjelovar), Petrinju i Slavonski Brod. Danas ive jo u Zagrebu, Rijeci i
Stajnici. [2]
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 21:57:41
Tonkovid
Doselili su iz ogulinskog kraja a pripadaju starom otokom rodu. Spominju se u popisu Otoca iz 1644.
god. Tonkovidi stari rod i u Vinodolu. Iz Otoca su odselili u Bruane, Bunid i abice.
Prema popisu iz 1930. Tonkovidi ive u: Otocu, Petrinji, Vinkovcima, Garenici, Kutini, Bunidu,
Naicama, Brodu, Gradici, Miholjcu, abicama, Bruanima, akovu, upanji, Novskoj, Poegi i
Vukovaru. [1]
Tominac
Rodovska zajednica nastala u Primorju, na irem podruju Novog Vinodolskog. Nakon 1689. god.
doseljavaju u Stajniko polje.
U 19.st. i poetkom 20. st. sele u Belide, Bijeljinu, Valenovac i aince (Orahovica), Velimirovac
(Naice), Hrastelnicu (Sisak), Komletince, Andrijaevce i Retkovce. Kasnije naseljavaju Budaevo
(Sisak), Osijek, podruje oko Bjelovara, Dugo Selo i Zagreb. *2+
Tomljanovid - Tomljenovid
Porijeklom su Bunjevci koji su se poetkom 17. stoljeda u drugoj seobi naselili Li iz Dalmacije
(Podzrmanje) s mletakog podruja. Tomljanovidi su uglavnom prisutni u Primorju, a u Lici i Podgorju
su Tomljenovidi. Iz Podgorja i Baga (Karlobaga) Tomljenovidi se naseljavaju u Bake Otarije, Bruane,
Crni Dabar, Smiljan i Rizvanuupa ih je tada bilo oko 70 kuda. U Smiljanu, Trnovcu i Bruanima
Tomljenovidi ive ved preko tri stoljeda.
Prema popisu stanovnitva iz 1930., nalazimo ih: u Krmpotama (Krivi Put) 142 obitelji, Podgorju 70,
Smiljanu 40, Lidu 26, Viru 15, Gradici 12, Lovincu 10, Slunju i Vinkovcima po sedam obitelji, Senju
est, na podruju Otoca, u Petrinji i Pakracu po pet obitelji, u Novskoj i Slatini po tri obitelji, u
upanji dvije, te po jednu obitelj u Bjelovaru, azmi, Sisku, Valpovu i Vukovaru. *9+
Turkalj
Veda rodovska zajednica ogulinskog kraja nastala od Hrvata pobjeglih pred Turcima. U 18. st.
sudjeluju u osnivanju sela Nova Bukovica kraj Slatine. Poetkom 19. st. sele u Nikince, Hrkanovce i
Zemun. Krajem 19. st. sele u sela kraj Nove Gradike: Brane, Dragovce, Gornji Lipovac, Otri Vrh,
Staro Petrovo Selo i Vrbovu. Dio je odselio u Lovas kraj Vukovara i Gornju Slatinu kraj Kutine. [14]
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 22:00:04
Vrkljan

Pripadaju staroj bunjevakoj obitelji koja je najprije doselia u Senj a zatim u Lovinac i Pazarite, oko
1691. god.
Prema popisu iz 1930. god. Vrklajni su ivjeli u Lovincu, Pazaritu, Slav. Brodu, upanji, Poegi,
Vinkovcima, azmi, Gradici i Valpovu. *1+
Vukelid
Postoje dvije nesrodne rodovske zajednice. Liki Bunjevci iz Alana, Jablanca i Krasnog. Drugi Vukelidi
su pravoslavci iz Pladanskog polja. Prvi puta se spominju kao doseljenici Bunjevci u Li 1627. god.
*14+ Vukelidi su 1929. iz Leda doselili u Vlatkovac kraj Poege. *6+
Vukasovid
Nakon pada Bosne 1463. god. pod tursku vlast, Vukasovidi sele u Poljice u Dalmaciju. Nakon pada
Klisa 1537. god. doselili su u Senj. U staroj jezgri Senja sagradili su raskonu palau i postali ugledna
plemidka obitelj. U palai je danas gradski muzej. U popisu stanovnitva Otoca iu 1644. god.
nalazimo Vukasovide koji su doselili iz Senja. Kasnije Vukasovide nalazimo i po drugim mjestima Like.
Danas Vukasovidi ne ive u Senju. Najvie ih je u Dugopolju i Poljicama kraj Splita a ima ih i udrugim
dijelovima Hrvatske. [8]
Vukovid
Prezime rasprostranjeno po cijeloj Hrvatskoj. Prvi puta se spominju 1129. god. u darovnici zadarskog
biskupa. U Ogulinko-modrukoj udolini prezime se javlja 1630. god. Nakon osolobaanja od Turaka,
ogulinski Vukovidi sele u brinjski kraj (Mali Kut, Lipice, Brinje, Jezerane i Stajnicu), na Kordun,
Saborsko i Plaki.
Prema popisu stanovnika iz 1930. god. Vukovidi su ivjeli u: Brinju, Slav. Brodu, Vinkovcima, Gradici,
Sisku, Viru, azmi, akovu, Kutini, Budaku, Naicama, Novskoj, Miholjcu, Mualuku, Podlapcu,
Valpovu i Vukovaru. [1]
Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije popis prezimena, raseljena lika prezimena u Slavoniji
Autor: uki na Travanj 20, 2009, 22:01:03
Zdunid
Pripadaju bunjevakom rodu Krmpotida. Poetkom 17. st. sele u Senj, Krmpote, Li i Liku.
Prema popisu iz 1930. god. Zdunidi ive u Lovincu, abicama, Likom Novom, akovu, Vinkovcima,
Gradici, Slav. Brodu i Glini. *1+