Sie sind auf Seite 1von 275

MASONERIJA

Biblioteka Otkrivena istina

Francisco Franco y Bahamonde


(Joakim Boor)

Posveeno Ukazanju Gospe Fatimske 1917. g

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

IZDAVA/Publisher
Naklada E. i
Crveni Kri 16, 10000 Zagreb
www.emilcic.exactpages.com, ecic@inet.hr
UREDNIK
Mr. sc. EMIL I
PREVODITELJ
SA PANJOLSKOG JEZIKA
Zoran Vernazza
RECENZENT
Emil i
Zoran Vernazza
LEKTOR
Martin Peterli
NASLOVNICA
Emil i
PRIJELOM KNJIGE
Editing by Emil i
TISAK
Printed by
"Ekoloki glasnik d.o.o.
Donja Lomnica
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i
sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 884887.
ISBN 978-953-7802-00-4

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Francisco Franco y Bahamonde

MASONERIJA

Naklada E. i
Zagreb, rujan, 2014.
ISBN 978-953-7802-00-4

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Geslo blagosti masonerije opijum je koji se iri i izljeva


nad rtvom, zbog ega se ista u nastavku uhvati na
spavanju. Kakvoj sudbini se mogu nadati oni koji su
podvrgnuti vjerovanju da nema neprijatelja, pa ive
veselo, sretno i samozadovoljno, ako jedan skriveni
neprijatelj kuje urote i vreba dan za danom da bi se
okoristio njihovom neopreznou i unitio ih?
Cjelokupna tajna filozofije povijesti poiva na volji i
odluci Bojoj. Suvremeno drutvo hoda na rubu ponora,
jer je izgubilo duh i duu.

Nije uzalud naa Sveta Crkva utvrdila, da: "Kada Bog


odlazi iz drave, demon je onaj koji ulazi; drava bez
Boga upravljana je i voena od demona i drutvena
apostazija vlast je sotone u svijetu"
Franco

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Predgovor:
Frankov Kriarski Rat: Bog mora pobijediti! 9
Uvod.16
1. Masonerija i komunizam, 14. prosinac, 1946. ..19
2. Meunarodna politika, 4. sijeanj, 1947. ..23
3. Demokracija?, 5. sijeanj, 1947. ..26
4. Masonerija znak slobode, 5. veljae, 1947. ..29
5. Predaje o masonima, 1. oujak, 1947. .33
6. Velika tajna, 4. travanj, 1948. ..37
7. To je ono to se ne oprata, 16. veljae, 1949. .43
8. Otkrivena tajna, 2. oujak, 1949. ..49
9. Velika mrnja, 16. srpanj, 1949. ...54
10. Velika demokratska prijevara, 6. kolovoz, 1949. .59
11. Visoka masonerija, 9. kolovoz, 1949. ...63
12. Pod masonskom diktaturom, 19. kolovoz, 1949. .67

13. Masonske urote, 31. kolovoz, 1949. ..71


14. Slobodno zidarstvo, 11. prosinac, 1949. ...77
15. Jedna jezgrovita izreka, 12. veljae, 1950. 84
16. Vjeni neprijatelji, 22. veljae, 1950. 88
17. Zloini iz loa, 19. oujak, 1950. ..92
7

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

18. Stupnjevi i kunje, 26. oujak, 1950. 96


19. Povijest masonerije, 2. travanj, 1950. .102
20. Progoni vjere, 9. travanj, 1950. ...107
21. Protukatolika masonerija, 16. travanj, 1950...110
22. Loe su politike, 23. travanj, 1950. .115
23. Ratoborna spletkarenja, 30. travnja, 1950. ..119
24. Internacionalizam, 17. svibnja, 1950. ...123
25. Udruivanja i sastanci, 21. svibnja, 1950. 128
26. Dvolina diplomacija, 28. svibnja, 1950. .131
27. La "Ferrerada", 4. lipnja, 1950. ..135
28. Protupanjolske urote, 11. lipanj, 1950. 139
29. panjolska masonerija, 18. lipnja, 1950. ..144
30. Velike urote, 25. lipnja, 1950. 148
31. Tumaenje jednog lanka, 27. lipnja, 1950. ...151
32. Od Jalte do Potsdama, 2. srpnja, 1950. ..152
33. Postupanje masona, 9. srpnja, 1950. ..156
34. Ubilaka djelovanja, 16. srpnja, 1950. ...161
35. tete za panjolsku, 23. srpanj, 1950. 166

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

36. Masonska filozofija, 30. srpnja, 1950. 170


37. Politike borbe, 6. kolovoza, 1950. ...174
38. Revolucionarstvo i ateizam, 13. kolovoz, 1950...178
39. Antimasonska naredba, 20. kolovoza, 1950. ..182

40. Pobuna Esquilache, 27. kolovoza, 1950. ..186


41. Prodor masonerije, 3. rujan, 1950. ..193
42. Protiv Drube Isusove, 10. rujan, 1950. .196
43. Djelovanje u Francuskoj, 17. rujna, 1950. ..203
44. Zloini, 24. rujan, 1950. ..209
45. Pohod protiv Isusovaca, 1. listopada, 1950. ...215
46. Politika i izdaja, 8. listopad, 1950. ..221
47. "Sluaj Escorial", 22. listopad, 1950. .226
48. Masonerija protiv vojske, 4. studeni, 1950. 232
49. Suvremena masonerija, 3. svibnja, 1951. ...235
50. Rije (panjolskog) izdavaa Unutarnja tajna..243
Pogovor, recenzija prevoditelja:
Isusovci, masonerija i Hrvati ....245

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

10

Frankov Kriarski Rat: Bog mora pobijediti!


Knjigu Masoneria gen. Francisco Franco napisao je
pod pseudonimom Joakim Boor, jer je u vrijeme objavljivanja
niza njegovih lanaka u falangistikom asopisu Arriba
pedesetih godina XX. stoljea (1946.-1951.) bilo nezgodno da
se Franco, kao vladar drave, potpie osobnim imenom i
prezimenom. lanci su i onako navlaili bijes panjolskih
neprijatelja, masonerije, a da ih je potpisao vlastitim imenom
moda su mogli izazvati i direktnu svjetsku oruanu agresiju
na panjolsku. No, panjolskom narodu netko je morao rei
istinu o panjolskim neprijateljima i uzrocima panjolskog
graanskog rata a, kao Vrhovni Zapovjednik Oruanih Snaga
panjolske i Regent Kraljevine, Franco je na stol dobivao sve
relevantne dokumente panjolske obavjetajne slube i sve
potrebne dokaze istraivaa panjolske povijesti. I tako je,
malo po malo, sakupio 49 vrijednih lanaka koje je godine
1952. objavio kao svoju jedinu politiku knjigu, zaokruivi
svoje ivotno djelo.
U istom tom razdoblju veliki ovjek iberijskog
poluotoka bio je portugalski katoliki premijer i kasniji
predsjednik Antonio de Oliveira Salazar (18.IV.1889.27.VI.1970.). Salazar je Portugalom vladao od 1932.-1968.
Salazar i Franco su primjeri koji pokazuju da su kranska
drava i drutvo odrivi, ako je narod poboan i ako je Vlast u
rukama pobonog reima. Britanija je Portugalu ve otela
brojne kolonije, pa je Portugal morao diplomatski poputati.
Za razliku od Franca, Salazar u Portugalu nije imao graanski
rat i masoneriju je oprao u tiini, jednakom mjerom
tajnovitosti kojom ova napada Crkvu, Narod i Dravu.
Portugal je katolicima posebno zanimljiv, jer se ondje u oi
sotonistike oktobarske revolucije, u portugalskom selu Fatimi
objavila Gospa, Sv. Marija, Bogorodica, Kraljica katolikih
naroda. Gospa je najavila strane dogaaje u Rusiji, nestanak
cijelih naroda u svjetskim ratovima, privremenu pobjedu zla i
obraenje Rusije. A Portugalu je dala tu milost da nema ratova
i da za vou ima Salazara, koji je kao ekonomski strunjak
dravu uspio odrati u blagostanju.

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Vrhovni zapovjednik panjolskih Oruanih Snaga,


general Francisco Franco y Bahamonde i Regent
obnovljenog Kraljevstva panjolske (4. prosinac, 1892. 20.
studeni, 1975.), masoneriju, komuniste i anarhiste morao je
vojno potui i definitivno ih je pobijedio, te je rat zavrio na
dan 1. travnja, 1939. U trenutku izlaska ove knjige panjolski
katolici 2014. godine slave 75. obljetnicu velike panjolske
katolike pobjede u posljednjem slubeno proglaenom
Kriarskom Ratu u Europi dvadesetog stoljea, na emu im je
estitao i Papa Pio XI., a godinu dana kasnije hrvatski katolici
komemoriraju 70. obljetnicu propasti katolike Nezavisne
Drave Hrvatske, koja je ukljuivala i hrvatske muslimane,
gdje su se Hrvati borili protiv istog neprijatelja: masonerije
(vidljive u etnicima) i komunizma (oitovanog u boljevikim partizanima). Rat je bio usmjeren na obranu civilnog
stanovnitva, vjere i nacionalne drave od etnikih i
komunistikih pokolja hrvatskog stanovnitva, koji su zapoeli
jo poetkom travnja 1941. a kulminirali su ubojstvom oko
600 hrvatskih hodoasnika i njihova sveenika, u Srbu 27.
srpnja 1941.
Ali taj rat ipak slubeno nije bio proglaen za kriarski
rat i za Hrvate nije zavrio sretno, kao onaj Francov, kojim je
ovaj uspio obraniti naciju, vjeru i Crkvu. Hrvatske rtve
iznosile su preko milijun ljudi i Hrvatska je pala pod okupaciju
Srba i komunizma, a Frankov rat u velikoj panjolskoj uzeo je
oko pola milijuna rtava. I panjolska je pobijedila.
Nepotrebno je prepriavati detalje panjolskog
Kriarskog Rata: u ovoj knjizi to ini Franco osobno. U knjizi
Franco je o glavnim neprijateljima panjolske, britanskoj
masoneriji, doao do istih zakljuaka kao i ja kada sam
napisao knjigu Povijest hrvatskih neprijatelja, pa bi
Francova knjiga slobodno mogla nositi i podnaslov Povijest
panjolskih neprijatelja.
Franco u knjizi rui jo jedan bitan mit, koji je
masonerija nabacila na isusovce: mit da su isusovci urotnici i
da su oni sami sredite i pokreta svih masonskih zloina. Jer,
Franco imenom i prezimenom navodi imena panjolskih i
drugih masona, palatina i plemia, koji su iz mrnje na
katoliku vjeru isusovce napali, te protjerali iz panjolske,

12

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Portugala, Francuske i drugih zemalja, ucijenivi putovima


diplomacije i samog Papu Klementa XII. da isusovce ukine,
kako bi masonerija u katolikoj Europi ojaala i sruila
papinsku mo i katoliku vjeru. Pri tome, u korist isusovaca,
Franco citira knjige protestantskih i katolikih povjesniara, pa
i samog Voltairea, koji je Crkvu i isusovce mrzio.
Budui da je bio katoliki konzervativac i borac protiv
boljevizma, predstavnik panjolskog ancien regime, Franco
je uivao i izvjesne simpatije u masonskom angloamerikom
svijetu, u kojem dio masona nije bio svjestan povezanosti viih
razina masonerije i komunizma, pa je pedesetih godina taj
svijet pristao da masonske velesile otvore vojne baze na
panjolskom tlu: Franco je time sprijeio okupaciju i rat, ali
propast katolike panjolske dola je pred vrata i potom mu je,
nakon smrti 1975., ula u kuu. I nekadanja kolonijalistika
panjolska postala je kolonija: danas su cijela sela i manji
gradovi naseljeni Englezima i drugim strancima, katoliki
moral je ponien homoseksualizmom i korupcijom, a
panjolska vie nije velesila ve slukinja angloamerikih
masona protiv kojih se Franco, u stvari, i borio.
Povijesne optube protiv Franca su smijene: pa, prije
svega u ratu je ubijao ubojice i progonitelje katolike vjere.
Dobro i zlo pred Bogom nisu ravnopravni. A za suradnju s
talijanskim faistima i njemakim nacionalsocijalizmom
optuuju ga isti oni koji su sklapali pakt s ruskim
komunizmom, oni koji su podravali staljinizam, titoizam i
druge oblike komunistikog vampirizma. Franco je trebao
vojnu pomo i dobio ju je ondje gdje ju je mogao imati:
povijest je dokazala da politika nije moral i ljubav ve
zajedniki politiki interes na odreenim podrujima. Faizam
i nacionalsocijalizam imali su jednu zajedniku crtu: oponaali
su kranstvo i kransku tradiciju, ali nisu vjerovali u
kranskog Boga Isusa Krista, za kojeg se borio Franco, i kao
ideologije to su bile vjerske hereze. I faizam i
nacionalsocijalizam dobivali su slubene proteste iz Vatikana i
ti dokumenti su povijesno znaajni. Ali, faizam i
nacionalsocijalizam s Francom su imali zajednikog neprijatelja: na Zapadu to je bila angloamerika bankarska masonerija (banksteri = financijski gangsteri), koja nemilosrdno

13

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

podmiuje, pljaka i spletkari, a na istoku to je bio komunizam


koji je do trenutka pojave faista u Italiji pod Lenjinom ve
pobio preko dva milijuna nedunih ruskih, ukrajinskih i drugih
kranskih rtva. I zato je u svijesti masa faizam nastao kao
prihvatljiva solucija, da se komunizmu i liberalizmu pokuaju
oduprijeti ali, bez vjere u pravoga Boga. Zato ih je Bog
prepustio porazu i vlast dao najgorima: pobijedio je jedino
Franco. Naravno, da Franco nikada nije saznao da su i faizam
podigli bankari i da je svjetski rat velika bankarska prijevara.
Ali, zatraio je pomo od Boga i dobio ju je.
Ne birajui sredstva u otporu zapadnoj dekadenciji i
komunistikim masovnim ubojstvima i sami faisti i
nacionalsocijalisti uguili su se u bezbrojnim rtvama i tako su
postali ozloglaeni. A Demokracija je sve svoje rtve ljubzno, elegantno i sa smijekom pomela pod sveani
diplomatski tepih, sakrivi sve povijesne istine medijskom
promibom. Ali, Francisca Franca y Bahamondea vodio je
sam Bog, pod ijom se zastavom borio, te panjolska bijae
privremeno spaena.
Zakljuci ove knjige pokazuju tonost teza filozofije
povijesti Svetoga Aurelija Augustina da je politika produeno
sredstvo Drave Boje i Drave avolje. Bili toga svjesni, ili
ne, u vojskama i ideologijama ljudi uvijek slue Bogu ili
avlu, a ova knjiga to pokazuje na praktinom primjeru.
Franco je predstavnik katolike vjere i morala, on je lice
pravog starog Zapada i svjedok je istine kranskog drutva za
koje se borio. Na suprotnoj strani nalazili su se anarhisti i
boljevici voeni masonerijom, a nikakvo jadno i proganjano
demokratsko drutvo: da boljevici nisu poeli spaljivati
Crkve, ubijati sveenike i katolike uglednike, on
najvjerojatnije nikada ne bi uao u taj rat. Svjedoci kau da je
Franco bio neustraiv vojnik, koji je u Maroku s pitoljem
stupao u ispred svojih trupa. Tu neustraivost davala mu je
njegova katolika vjera. Kada je ta vjera napadnuta - krenuo je
u rat.
Franco za sve panjolske nevolje u prvom redu
optuuje britansku masoneriju, predstavnicu sotone, preko
koje knez ovoga svijeta vlada kraljevstvima ovoga svijeta.
Sve ono to je u evanelju slikovito naznaeno i nedoreeno, u

14

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

povijesnoj slici Francisca Franca odmotava se u svom uasu


povijesne zbiljnosti i istinitosti: masonerija je za svoj
instrument izabrala komuniste i njima se sluila u razaranju
ideje kranskog svijeta, da bi bankari nad nemonim
dravama mogli vladati. Danas kada komunista formalnoideoloki nema, u zbiljnosti mi ih vidimo na djelu. Cijeli
sustavi komunizma presvukli su se u demokraciju, pa su
komunisti i njihovo potomstvo nastavili vladati: u Rusiji
Crvena Zvijezda komunizma vojna je oznaka Ruske Vojske,
Rusija slavi komunistike pobjede i sramotne komunistike
likove, u Hrvatskoj vidimo slinu sliku. U Hrvatskoj
komunistike oznake partizanskih ubojica boljevika doputene su, a zastave Hrvatskih Obrambenih Snaga se plijene,
dok se nositelji hrvatskih oznaka uhiuju. Ideologija je
zamijenila vanjski sadraj, a kolonizatorska masonerija i
komunisti organizacijski su postali amorfna bezidejna mafija
koja i dalje vlada. Zlo je nastavilo upravljati svijetom!
Francov pouak u knjizi jest da se s masonerijom ne
moe suraivati, jer je ona uvijek u povijesti izigrala, prevarila
sve one katolike koji su se njome sporazumijevali. Masoneriju
se, zajedno s Bojim vodstvom, mora vojno i moralno poraziti
i protjerati iz svih struktura, jer u suprotnom ona nastavlja
raditi protiv ideje kranskog drutva, sve dok ga ne srui i ne
upropasti. Taj pouak potvruje i kraj Frankizma u
panjolskoj: im je Franco preminuo, sotonistika hidra digla
je glavu i sruila je katoliku panjolsku.
*****
Prevoditelj je u panjolskoj naao da je ovu knjigu
nevidljiva ruka paljivo uklonila iz fonda podataka panjolskih
knjinica i moda je niti jedna vea biblioteka nema. Ipak,
nepoznati panjolski katolici djelo su stavili na raspolaganje na
meumreje, kao pdf format i nekoliko izdanja je ipak stajalo
na raspolaganju. U amerikoj Kaliforniji djelo je prevedeno na
engleski jezik, ali kada smo knjigu odluili nabaviti preko
meumreja - ve je u prodaji nije bilo. Tako smo bili
prisiljeni prevoditi direktno s originala, a jedina osoba od
povjerenja koja je stajala na raspolaganju bio je bivi pomorac

15

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

i dipl. ekonomist Zoran Vernazza, koji je panjolski nauio u


praksi. Tako je nakon dugih godina traenja ova knjiga
pronaena i objavljena u hrvatskom izdanju. Samo su tri jezika
na kojem knjige ima: panjolski, engleski i hrvatski.
Kranski katoliki itatelj iz nje e nauiti jako
mnogo, jer je pisana iz prve ruke iskustva i baca novo svjetlo
na cijelu europsku povijest, pa tako i na ovu nau hrvatsku
povijest. I panjolska i Hrvatska pretrpjele su napadaj islama,
koji je trajao stoljeima: panjolska je protiv islama ratovala
oko 800 godina, a Hrvatska 500 godina. Njihov rat zavrio je
Reconquistom, ponovnim zauzimanjem otetih podruja Andaluzije. Hrvatski rat zavrio je ulaskom generala Filipovia u
Sarajevo 1878. godine.
Nakon toga na rat postao je rat protiv Balkana: Turke
su naslijedili turcizirani Srbi, a islamizacija brdovitih podruja
istone Europe, nazvana balkanizacija, preko etnitva i
komunizma prelila se u Hrvatsku. Na Balkan je prodrla
britanska masonerija i instrumentalizirala je Srbe i srpsko
etnitvo za prodore u Hrvatsku i za ruenje katolike Europe.1
panjolskoj i Hrvatskoj neprijatelj je bio i ostao
zajedniki, jer su te zemlje bile bedem katolikog svijeta, pa
sva zapaanja o izdaji koja se odnose na panjolsku na jednak
nain moemo itati i za Hrvatsku: masonerija je utemeljena
na antikranstvu, izdaji i sebinosti i zato kod nje, u najveem
broju sluajeva, nema odanosti Domovini. Lokalna masonerija
Domovinu izruuje britanskoj masonskoj sredinjici, a ta rui
svaku nacionalnu dravu, u korist bezbonosti, nemorala i
prevlasti novca bankarskog sotonizma.
Kako je to izgledalo u panjolskoj nai ete u ovoj
knjizi.

Mr. sc. Emil i


Hrvatski Akademik, HAZUD,
Basel-Zagreb
uz dan Male Gospe, 8. rujna, 2014.
1

O tome u mojoj knjizi Povijest hrvatskih neprijatelja.

16

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

17

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

18

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ova knjiga se rodila kao iva potreba, jer ima puno


panjolaca, koji se nalaze u ili izvan zemlje i ude upoznati
istinu i doseg jednog od najuzbudljivijih pitanja koja su u nae
doba, u isto vrijeme, i malo poznata: o masoneriji. ini se
nezamislivim u jednom tekstu prikupiti injenice propitane i
zabiljeene u panjolskim godinjacima, koje su u veine
slobodarskih povjesniara izostavljene, te istaknuti vanost
raka koji nagriza nae drutvo. To je jedno od omiljelih
sredstava s kojima masonerija dostie svoje tajne ciljeve. S
time se ne moe poigravati. Bilo je nuno raskrinkati, izvui
na svjetlo i zadovoljiti opravdanu znatielju tolikih koji su
zainteresirani. Potaknuti tom potrebom rasporedili smo
naslove pojedinih lanaka u svojoj knjizi, a isti su bili
objavljivani u dnevnim novinama "Arriba", poevi od 1946.
g. do dana dananjeg (1950. g.). Mislimo, dakle, da se veza
koja spaja opi predmet odnosi i proiruje po logikoj
povezanosti, a u isto vrijeme na pojedinano i neovisno.
elimo dalje kazati da je sve napisano tako da bude pojedinano razumljivo, jer tako zahtijevaju okolnosti objavljivanja.
Skupina itatelja tiska jedna je bezlina masa, za koju svaki
pojedini lanak mora biti u odnosu s prethodnim tekstom, da
isti ne bi izgubio smisao. Bilo je zbog toga nuno vrsto stajati
na opim stajalitima, radi opasnosti od ponavljanja. Ova
napomena upozorava itatelje, jer smo prema naprijed navedenim lancima htjeli dati prednost cjelokupnim tekstovima i
ne samo zato da bi u krajnjem sluaju ostajao povoljniji
dojam, nego i zbog same tonosti trenutka u kojem se
prikazuje neka informacija, na bilo koju temu, a kazalo ne bi
trebalo biti zamorno za pretraivanje injenica, koje se nalaze
unutar stranica.
Ali osim toga, ova knjiga izlazi i kao obrana
Domovine. Recimo naelno: "ne otkrivamo tu prikrivenost ,
da ludilo i strast protiv nae Domovine dade primjer, koji nas
obavezuje da sa svog vodeeg mjesta ne ostavljamo oruje,
kojeg nam je Bog stavio u ruke", i nite nije djelotvornije od
prodiranja u tajnu i potom obavjetavanja o radnjama ove tajne
udruge, sa njezinim poznatim ciljevima (mrnja na Rim i
panjolsku) i injenice da se neto ni pod koju cijenu ne eli
priznati.

19

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Prije nego li to otkrijemo jednu manje istraenu tajnu


u novom dobu, kaimo da se radi o njihovom najzatiivanijem misteriju. Ravnajui se prividnostima kojih nije malo,
oni drugi, sasvim neduni ude se da masonerija ima toliki
znaaj, koji im se pripisuje, ne vjerujui niti da su joj namjere
tako niske, niti da im postupci toliko zlikovaki. Oni kao
glavni razlog istiu injenicu da u Engleskoj veina ljudi
visoke vrijednosti u drutvu pripada masoneriji.
Znai, imam ovdje podruje koje treba razjasniti.
Napadamo englesku masoneriju i malo bi nas zabrinjavala da
je zatvorena na svom prirodnom podruju, jer ono to nas
zanima nisu toliko obiljeja nje same, nego njezina elja da se
prebaci preko svojih granica. Masonerija je engleski proizvod
na isti nain na koji je komunizma ruski,2 to je jedan proizvod
koji se uspio utaboriti u drugim zemljama, kao to su Sjeverna
Amerika i posebno Francuska, na isti nain kao to je i
komunizam injenica u Jugoslaviji. Ali u istom obliku kao to
komunizam ne die u potpunoj suglasnosti, kako to pokazuju
gazde iz Moskve, tako je u Francuskoj ili Italiji, a sukladna
njihovom obliku je i panjolska masonerija, koja ispunjava one
naloge koji dolaze iz Londona ili Pariza. Nitko ne moe
nijekati da je masonerija bila djelotvorna u potkopavanju
naeg imperija. Ona bijae vrlo uspjena u istjerivanju
isusovaca, to je jedna od injenica koje su uzrokovale velike
tete u naoj Americi. Ona je bila ta koja je pokrenula rat u
naim kolonijama i koja je XIX. stoljee pretvorila u niz
beskrajnih pobuna i graanskih sukoba. Engleskoj to bijae
sredstvo koje je pokrenulo komadanje jedne vladavine, koja je
Francuskoj inila sjenu, i najbolji nain da ju kao suparnika
izbaci s june granice. Niti jednoj od ove dvije nacije nikada
nije odgovarala jaka panjolska, i da uspiju s njom su igrali "al
alimon". Ako to nekome moe izgledati prirodno i ljudski
2

Franko tada nije znao da je komunizam takoer subverzivni


produkt britanske masonerije i da je Marx bio engleski ovjek, to je
izvrsno objasnio Webster Tarpley u svoj knjizi "Protiv oligarhije".
lanstvo Marxa u sotonistikoj skupini obrazloio je Richard
Wurmbrandt u knjizi "Marx i avo". Dr. John Rusel je prvi socijalist
u svijetu, a Engels ivi u Britaniji! (Prim. urednika)

20

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

loginije, prirodnije i ljudskije, panjolci su se pokuali


rasteretiti od tako "velikodunih" prijatelja, odbacujui od sebe
zarazu koja im je poslana, premda je stigla umotana u
prijateljstvo, koje nikada nije bilo tetnije. Jer tako nastupa
francusko-englesko pokazivanje prijateljstva kroz osmjeh.
Meunarodna politika ne dri do pronicanja u podruje ljudske
neposrednosti, za nju prijateljstvo i uvstvo ne postoje. Nikada
jedna zemlja nije prisna prema drugoj nego uglavnom gleda
vlastite koristi. To je novac u opticaju i tome se treba pokoriti,
jer je to pravo koje u obrani svoje neovisnosti i svojih zakona
treba tititi svaka nacija, a tako i panjolska mora preduhitriti
masoneriju. Od kada je Felipe Wharton (21. prosinac, 1698.
31. svibanj 1731.), jedan od najprevrtljivijih ljudi svog
stoljea, u panjolskoj osnovao prvu lou, pa do naih dana,
masonerija stavlja ruke u sve nesree nae Domovine. Ona je
bila ta koja je izazvala pad Ensenade. Ona bijae ta koja je
uklonila isusovce, ona je ta koja je skovala pofrancuzivanje,
ona je ta koja je potkopala nau vladavinu, koja je podbola
nae graanske ratove i koja se potrudila da se isti
nemilosrdno proire. Ve u naem stoljeu masonerija je bila
ta koja je unitila Maure i uvijek je svojski zalagala da nam
pred neprijateljem vee ruke i noge, da dotue Monarhiju i
konano da bijesno raspravlja i kesi se vrstini naeg
karaktera. Kako se moe nijekati pravo na obranu od nje?
Masoni u panjolskoj to pokazuju: izdaju domovine i prijetnju
religiji, to su podle osobe koje su zbog vlastita bogaenja
sposobne svoju brau prodati neprijatelju.
Sve ovo prikazuje se na ovim stranicama. Onaj koji
eli znati kolika zloa, kolika razina izopaenosti, kolika
sredstva mrnje koristi masonerija, neka ita ove stranice. Tko
eli pronai dokaze zbog kojih panjolska optuuje masoneriju i izbacuje ju iz svoga okrilja, neka proui ovu knjigu.
A poslije itanja, ako se ono uini pozorno, ne
smijemo izgubiti razum.

21

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Masonerija i komunizam
14. prosinac, 1946.
Cjelokupna tajna u postupku koji se raspalio i buknuo
protiv panjolske sastoji se od dvije rijei: "masonerija i
komunizam". Meusobno su suprotstavljene, meutim obje se
bore za potpuno gospodstvo, a drugi u ovom sluaju odnosi
pobjedu nad prvom, kako se pokazalo kod organizacije
Ujedinjenih Naroda.
injenica je to koja ne moe biti prirodnija. Kao to
masonerije pokree manje politike sljedbe, komunizam koji
je vlastohlepniji oslanja se na politiku masa, spretno koristei
enju za drutvenom pravdom. Doim prva oskudijeva u
brojanom smislu tj. koliini, i dri da je ivot u tajnosti
njezino oruje, dotle druga raspolae s "petom kolonom", kao
jezgrom u tuoj zemlji. Osobna elja se oituje u spremnosti
masona da zaborave dogovor sljedbe o upregnua u kola
Moskve. Na svim skupovima OUN raspravljalo se o
prijedlogu Trygve Liea, masona 33 stupnja masonerije, da ih
se ne lii odjedanput slube u korist Moskve. Iza grubog
postupka Spaaka, takoer 33 stupanj, ali belgijske
masonerije, koji je u kumstvu sa Giralom, koji je opet 33
stupanj panjolske masonerije, nastupa Padilla, Meksikanca,
33 stupnja masonerije svoje zemlje u voenju nekih
zastupnika, koji su protiv nareenja svojih vlada bili odsutni
od glasovanja, to je oigledan znak mimo volje naroda i
dogovora meu nacijama i svog vlastitog ugleda postoji
tajna meunarodna mo puno opasnija i stranija od svih
oblika faizma koje smo imali, ili imamo, jer se sve odvija u
tajnovitosti, pod rukom graditelja i razgraditelja, koji sebe
hirovito i razmetljivo naziva demokratskim predstavnikom.
Nismo mogli otkriti te sitne prisnosti, jer nismo
prijateljski upleteni u ivote tih tuinaca, u njihove savjesti,
kada ludilo i tenje daju primjer za borbu protiv nae
Domovine, a obvezni smo ne naputati mjesto u obrani s
orujem u ruci, koje nam je Bog dao.
panjolski ustanak dogodio se protiv svih sramota i
gadosti, koje Republika utjelovljuje, za spas Domovine u

22

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

kritinom trenutku raspadanja, kao zatita u odnosu na


masoneriju, zbog onih njenih tenji u kojima se u Kataloniji i
Baskiji koristi tzv. "domorodcima" da bi u naoj zemlji
iskorijenio dva zla: prvo masoneriju, koja je sama bila oruje
kojim je razorena panjolska vladavina i kao zatita od svih
pobuna i nemira kroz stoljee i pol i, drugo, da bi iskorijenio
meunarodni komunizam koji je u posljednjem desetljeu
potkopavao i ruio cijelu ekonomiju i napredak panjolske
nacije, i koji je u danom trenutku trebao uspjeti i bez rasprave
silom terora nametnuti sovjetski komunizam
Ukupna zatita s kojom su se crveni panjolci susretali
u meunarodnim krugovima ima jedno te isto objanjenje i
jedan te isti izvor, a to su masoni, koji izdaju naredbe kao
pokrovitelj i oslonac i financiraju pomou sovjetskih
veleposlanstava i svojih povjerenika.
Masonerija i komunizam, smrtni neprijatelji i u
otvorenoj borbi, ujedinjuju se, usprkos toga, ovom prigodom
preko Girala i Trygve Liea, vjerujui svaki posebno u
mogunost pobjede svoga protivnika, s potpunim prezirom
prema panjolskom narodu i njegovim pravima, zaboravljajui
kako se panjolska u svojoj krvi i svojim orujem prije deset
godina izbavila od raka koji ju je nagrizao, kao i da panjolci
znadu za sve te igre, razne smicalice i rovarenja koje
masonerija priprema iz inozemstva. U drugim nekatolikim
dravama masonerija moe ak biti i prilagoena nekom
obliku domoljublja, i posluiti se njime unutar poretka, ali
nema rasprave o tome, bio mason ovakav ili onakav, jer je ona
izvanjsko sredstvo za unitenje panjolske vladavine i konj za
trku u borbama i pobunama, kojima je politiko nareenje
usmjereno na ruenje nae Domovine.
Paljenje crkava i samostana u svibnju 1931. g.,
progonstvo Drube Isusove, kao perjanice vjerskih redova i
zapljena njihove imovine u prolom stoljeu od masona
Mendizabala, zatim ubojstva Melquiades Alvareza, Salazar
Alonsa, Abad Condea, Lopez Ochoa od tolikog broja
republikanskih ubojica pod vladavinom crvenih u Madridu,
sve su to bila razbojnika djela smiljena po masonima. Ono
to je tu zauujue, u toj prilici kao i toliko puta u povijesti,

23

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

da u ruke uzimaju oruje i ubijaju soje drugove pokajnike, a i


danas se slue svim moguim majstorijama, svom svojom
zloom i svim svojim snagama protiv onih koji u panjolskoj
utjelovljuju protumasonski duh i osiguravaju mir i red. Ako je
napadaj iz Moskve i njezinih quislinga, odnosno od predstavnika siromanih, podjarmljenih kao i podinjenih naroda,
onda stie objanjenje da je to po nalogu komunista i vodstava
nekih drugih predstavnika, ime se jednostavno prikazuje
privid.
Stupajui na elu, na strani sovjeta juriaju dva
predstavnika: belgijski i francuski, oslanjajui se prvenstveno
na svoje parlamentarno iskustvo i masonsko uvoenje, ali
protiv svoje volje i bez glasovanja, uz pogrdne rijei koje
zadovoljavaju njihovu mrnju i koje predstavljaju najveu
sramotu i ljagu kakva se dogodila u skuptini. To je ono to
prikazuje jednu naciju koja u svom parlamentu ima katoliku
veinu, naciju koja se istie i razlikuje po svojoj razboritosti i
po svom smirenom duhu, to se podrazumijeva za jedan
civiliziran i napredan europski narod, i takav narod biva izdan
od predstavnika, koji su noeni patolokim strahom i masonskim duhom, te zapanjuju skuptinu liavajui ugleda svoju
vlastitu zemlju, nabacivi se na nju pogrdama i psovkama. Za
panjolce takvo ponaanje gospodina Spaaka nije bilo
iznenaenje, jer se u to vrijeme u ivoj raspravi, u financijskim
krugovima u Madridu razmiljalo o tome da bi Belgijanci u
tom smislu mogli napraviti odluujui napor u smjeru naih
nedovoljno istaknutih i kvalitetnih masona i njihovoj poslunosti prema sljedbi i nedostatnoj masonskoj mrnji prema
naem Caudillu i prema naem Reimu. To je ponavljanje
jedne druge masonske djelatnosti, koja je provedena na
jednom trgu u Bruxellesu, u svezi spomenika panjolskom
anarhistu po imenu Francisco Ferrer Guardia, masonu 33.
stupnja, strijeljanog od anarhista iz Barcelone, u krvavom
tjednu godine 1909.
Ukoliko se odnosi na Francuze i tog nesretnika M.
Jouhauxa, jednog od glavnih organizatora meunarodnih
brigada u naem oslobodilakom ratu, ne moemo oekivati
nita drugo nego protupanjolski duh i loe susjedstvo,
zahvaljujui francuskoj masoneriji, to podnosimo tijekom

24

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

dugog niza godina, sredstvo na koje se francuska nacija


oslanjala da bi krila graninu crtu izmeu dvije zemlje. Vie
nego li nezadovoljna time ak je za naeg oslobodilakog rata
u svome ovinizmu i svojoj gramzivosti teila razdijeliti jug
Francuske po jednoj poznatoj mjeri, prema karti koja se odnosi
na dio Pirinejskog ozemlja, a u blizini njihove granice, gdje na
sjeveru rijeka Aragon spaja dva podruja Huesce, i to
Kataloniju na istoku i Baskiju na zapadu, i gdje je postavljen i
takav natpis koji oznaava jug. Natpisi su jasno istaknuti na
plavoj podlozi: "Jaka panjolska je muha na vratu Francuske",
a uzbuuje se zbog pomoi crvenim panjolcima.
Francuska masonerija, preko koje se zaziva "jamstvo i
prijateljstvo mirne panjolske" i koja stvara prividno politiko
povjerenstvo iz masonerije, koja u zadnje vrijeme iskupljuje
dugove francuskog pristae zvanog Feliciano Court ta ista
masonerija nadahnjivala je sve njihove napadaje na nau
Domovinu. Ali ne ostaje samo na tome, jer je vlastohleplje
bilo toliko da ga ne moemo preutjeti. Jedno autoritativno
miljenje dobilo je ne manje znaajan odgovor, a radilo se o
jamstvu da u trenutku, kada jedna poljska nacija trpi stranu
agresiju Njemake, treba napraviti jasan meunarodni
sporazum od strane francuske nacije, njene vlade Nacionalnog
Spasa, koja je u panjolskoj potpisala nagodbu JordanaBerard, prema kojoj se od Engleske zahtijeva da ispuni svoje
obeanje i da ue u rat za Poljsku, te da u sluaju panjolskog
ulaska u rat, ega su se oni bojali, u tom sluaju njima jame
da e stei panjolske Baleare i sjevernu obalu Maroka, kao
cijenu za svoju intervenciju.
Tu se jasno razotkrilo tko protiv koga rovari. Od tada
postoji jasna namjera Ministarstva vanjskih poslova Velike
Britanije, a isto se oituje i u vodstvu francuskih predstavnika,
bez obzira na politiku boju, iz koje se vidi da su oni
meunarodno udrueni i povezani.
panjolci se vie ne smiju dati prevariti, jer su uili od
svojih neprijatelja. To nam pokazuje gdje je ukorijenjena naa
snaga i kako se moemo nositi s napadaima. Odgovor je dao
panjolski narod, na dan 9. studenog "S Francom do smrti".

25

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Meunarodna politika
4. sijeanj, 1947.
Ako hladnokrvno istraujemo kako je postavljena
bitka u meunarodnoj diplomaciji, u odnosu na pronicljivu
ustrajnost ruske diplomacije, protiv svoje volje prepoznat
emo siromatvo i nedostatak dosljednosti zapadnjake
politike. Dokazano ruilatvo sovjetskog reima s kraja prve
etvrtine stoljea nastavlja se na istoj uobiajenoj crti njihove
vanjske politike, bez ikakvog odstupanja i bez ikakvih unutranjih zapreka, ili skretanja s utvrene putanje prijanjih
vremena. Njihovi ljudi, proieni u revoluciji u zadnjih
dvadeset i pet godina komunistike stege, znadu da neuspjeh u
sebi donosi smrt, pa svoje tijelo i duu izruuju na milost i
nemilost i na izvrenje, kako im to nalae njihova drava.
Nasuprot toga mi vidimo samo nestalnost, prosjenost
i neodlunost. Dok Staljin ne treba savjete ni povjerenje, drugi
trpe promjenjivost i nepouzdanost javne potpore i bivaju
podvrgnuti kolebljivosti, spletkama i rovarenjima prevladavajuih politikih skupina, a esto puta su preputeni neprijateljima vlastite nacije.
Pri ocrtavanju tog poretka jasan primjer vidimo kod
velike amerike nacije, gdje se vidi rasprodaja vlastite pobjede
zbog neodlunosti i propusta vlasti da je preuzmu na sebe i s
njom upravljaju. Nedavno smo nazoili alosnom dogaaju,
koji se zbio na sastanku u Parizu i koji je amerikog ministra
trgovine stajao slube. Tada je popustljivost amerike politike
optuila samu sebe, tj. dok je njihov predstavnik pregovarao,
pojavio se drugi ministar uz znanje predsjednika i istog
razvlastio. Koje je rjeenje, u ovom sluaju, trebalo biti
normalno i najpovoljnije za britansko saveznitvo, a da ne
dopusti ponitenje ovlatenog otpravnika dravnog odjela, pa
ak i od samog predsjednika?
to se dogodilo iza kulisa? To trebamo razjasniti.
Vladavine naroda, kao stare apsolutne Monarhije imaju svoje
vrijednosti, svojeg Richelieua. Ve je u vrijeme oplakanog
predsjednika Roosevelta postojao ameriki Richelieu. U to
doba to je mjesto bilo utjelovljeno u osobi privatnog savjetnika
zvanog Harry Hopkins (17. kolovoz, 1890. 29. sijeanj,

26

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

1946.), koji prati predsjednika skoro cijeli dan, iako je zaduen


za vrlo povjerljive dravne poslove. Danas je Hopkins mrtav,
ali imao je vanog nasljednika, mnogo manje povjerljivog od
pokojnika. I dok se za prvog jedva znalo, jer je njegova uloga
bila tako povjerljiva, drugi je svojim postupcima vrlo brzo
izazvao meunarodne skandale. On je skrivio dvosmislenu i
kolebljivu ameriku vanjsku politiku. U takvom sluaju je
optuen, a radi se o razjedinjavanju junoamerikih zemalja.
Prolo je mnogo oluja i kada se inilo da emo uskoro ugledati
pobjedu iznova smo napadnuti. U emu je tajna nove snage? U
istom onom koji uiva u plodovima, uz najvee povjerenje i
smjelost, a to je stari savjetnik nesretnog predsjednika. Harry
Hopkins juer je bio glava i pobornik rascjepkane amerike
masonerije, a danas je to moni rusofil i kapitalist Branden,
desna ruka i oslonac te iste masonerije, koja zagovara ideje
umrlog savjetnika.
To je razlog da se unutar jedne nacije uskladi slubena
politika dravnog ministarstva, te da se interesi podudaraju na
razini moi, da se u krajnjem sluaju ne bi dogodilo da tako
znaajna drava mora traiti odstupnice.
Ona se nadahnjuje posredstvom masonerije i osnauje
svoje jedinstvo sveamerikom neovisnou. Branden je tvorac
te ideje i njegova mo je takva da unato neuspjehu u toj bitci,
- koja je zapoela protiv ureenja u Argentini i unato tekih
objeda protiv njega, koji je predsjednik komisije za vanjske
poslove senata, u kojem se to odigralo, - ta njegova mo jo se
besramnije poveala do takvog sjaja i ugleda da je zasjenila
predsjednitvo sveamerikog sjedinjenja.
Ova injenica toliko vana za svjetsku politiku, koja je
usprkos toga izgledala prividna, uza sve to, odjeknula je na
nae odnose s amerikom nacijom na neprilian nain. ini se
da su amerikoj strani smetale dvije stvari da se ti odnoaji
prihvate: katolika vjera, koju su ondje ostavili nai prethodnici, i hispanizam koji obiljeava tamonju naciju, nakon
naeg otkria i sljedno tome Katolika Crkva, kojoj kao
staroj majci treba ukloniti tragove i raspriti je na najbolji
mogui nain, to razumijeva ukljuivanje rovarenja svake
vrste. Nadasve dobra vjera i izuzetna volja panjolske
rasprile su se pred ukupnou sila na koje je panjolska

27

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

naila, pa bez imalo povezanosti s tim injenicama plaa za


posljedice, a u vrijeme tih dogaaja komunizam za sebe na
neastan nain vrlo spretno i spremno iskoritava iste.
Ova politika ostvarena iza lea i protiv volje vlastitog
amerikog naroda, koji je tako propustio plodove pobjede, na
tom kontinentu kod iskrenog naroda poinje buditi oprez, to
pak oznaava kolebljivu politiku ove velike nacije.

28

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Demokracija?
5. sijeanj, 1947.
Tuna predstava koju je Organizacija Ujedinjenih
Naroda nedavno prikazala svijetu i nazvala ju "sluaj
panjolska", kada se upozna njeno unutranje razotkrivanje, za
vanjskog promatraa izgleda sablasno - i taj sluaj ostaje
besmrtan za povijest. Ostavljajui na jednoj strani sve
injenice, koje su nedoputene, vodei rauna o tome kolika je
naa pozornost, upoznavi jedanput i iznova sve sudionike i
nedostatak sudske nadlenosti i povredu samih potpisnika
Organizacije, a takoer na vie mjesta i nepotivanje dunosti
samog tajnika i predsjednika Organizacije i nespojivost
mnogih lanova Odbora i Skuptine, zatim potpuno odsustvo
pravosudnosti u svim donesenim spisima, koji uklanjaju
vrijednost i ponitavaju usklaivanja, koji prijevremeno ili
prekasno provjeravaju postojanje drugih injenica oko tog
dogaaja - pred sobom imamo predstavu koja je navjetena
pod nazivom demokracija, pa najprije treba zapitati: gdje je
demokracija?
Postoji li sluajno u Rusiji, pod vladavinom diktature
sovjeta, za vrijeme protekle etvrtine stoljea, ili u Ukrajini, ili
Bjelorusiji, koje se tako prikazuju na umjesan nain, i gdje je
opepoznato da ne postoje niti najmanja osobna ljudska prava?
Postoji li u Poljskoj, ehoslovakoj, Bugarskoj, Rumunjskoj,
Jugoslaviji i tolikim drugim narodima pod strahovladom
komunistikih agenata? Koristi li se (demokracija) u drugim
nacijama, koje takoer imaju agente, gdje su vlade zasnovane
nasilniki, kroz pobune, a narodi ive pod diktaturom, i jesu li
one manje ili vie preruene?
Ako elimo istraiti podrijetlo i koritenje nedjeljivih
osobnih ljudskih prava i jedne velike veine koja se tamo
osporava, te zemlje trebale bi biti iskljueni iz Organizacije.
to vie promatramo njihovu samostalnost i neovisnost, potvruje se to vei stupanj njihove prividnosti. Koliku
neovisnost u miljenju imaju zemlje zaposjednute od
neprijateljske vojske, koja je, k tome, kod malih zemalja
nadopunjena i pomijeana s istom tom sovjetskom diktaturom,
gdje besramno doputaju provedbu sile?

29

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Svuda gdje se ispituje i promatra demokracija, takve


nema nigdje. Ako je demokracija izraz volje naroda, onda nije
suprotna onome to je ovdje sluaj. Demokracija je izvitoperena kroz tolike godine lukavstva politikih stranaka, prigrabljena i krivotvorena u ime volje naroda. Toliko mnotvo
pojava dobro rasvjetljava tu injenicu!
Belgija i ile dvije su zemlje, koje se ne razlikuju i po
tome to u svojim parlamentima imaju katoliku veinu
naklonjenu panjolskoj naciji, ali kada se radi o predstavnicima izvrne vlasti protivni su panjolskoj politici, i uza sve to
ire klevete i lai s kojima ele obmanuti.
I usprkos tome, njihovi predstavnici u Organizaciji
Ujedinjenih Naroda kao od ale su prisvojili vlast, to se ve
ponavljalo, i uinivi to kao da ih se ne tie, zajedno s
gospodinom Spaakom, Belgijancem, koji se pretvorio u
olienje protivnika naeg reima i panjolske nacije, a takoer
i predstavnik ilea koji se sa svoje strane ukljuio u njihov
demagoki projekt. Meutim to se dogodilo unato tome to
kroz povijest sama panjolska zadnjeg stoljea nije imala, niti
je pravila, neke razlike izmeu te dvije zemlje, ve je s njima
odravala vrlo srdane i uredne odnose. Nasljedni princ
Belgije, kada su mu bila povrijeena prava u njegovoj zemlji,
bijae zatien i s punom pozornou zbrinut od poglavara
panjolske drave, a belgijski je narod panjolskoj bio
svekoliko zahvalan. ile je nacija iji su se predstavnici
znatno istakli u obrani bjegunaca u veleposlanstva, kada su ovi
bili progonjeni od crvene panjolske, i panjolski narod i
njegova vlada su takoer zahvalni. Ali potom, iznad svega
slijede dunosti i obaveze demokracije, pod platem istih
interesa gdje, kada su u pitanju pojedinci, postoji sektaka
strast. To to se zbiva u tim zemljama takoer postoji u
velikom dijelu zemalja koje su na njih utjecale.
Tajna na koju smo nabasali jest masonerija, ije su
posljedice djelovanja provalile u svijet devetnaestog stoljea i
koje su za panjolsku bile razlogom svih njenih nesrea,
masonerija koja danas vlada i slavi se na Zapadu, u sredstvima
meunarodne politike, koja svezuje, razvezuje i uplie se u
odnose meu nacijama povrh volje vlastitog naroda,
ukljuujui i nepotivanje politike pristojnosti i javnog

30

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

mnijenja, ime su zasjenjene injenice, te se tako postavlja kao


glavni neprijatelj demokratskih naela. Demokracija je javna,
a masonerija je tajna, demokracija poznaje prava, a masonerija
ih poniava, demokracija osjea naela slobodne, volje
politikih udruga, a masonerija ih pokorava uz prisegu i kaznu
brisanja iz lanstva, ili smrtnom osudom, po nalogu "viih".
Lopez Ochoa, Melquiades Alvarez, Salazar Alonso, Abad
Conde, Darlan bijahu meu mnogim koje je masonerija
ubila. Mason je obavezan na poslunost iznad svojih vlastitih
uvjerenja i savjesti, svetih interesa svoje domovine i zahtjeva
svoje vjere. Koristi se demokracijom da bi istu izdao. Toj
pojavi koja se zove masonerija ne moe izmai niti jedna
zemlja.
Tako je mason vii rang ako je Englez, idov ili
muhamedanac pred Englezom idovom ili muhamedancem
koji je takoer mason, a k tome posmrtne ostatke masonerija
unitava bez bilo kakvog objanjenja.
U panjolskoj je ustanovljen "veliki grijeh", da iz
svoga plemenitog tla ima iupati masonski rak koji nagriza, i
izdaju otkrivenu u njihovim loama, pod zapovjednitvom
nadreen-ih masona, u slubi stranaca. Radi toga i svog
katolianstva osnovana je zatita pred bijesom masonskog
ateizma i usmjeravanja spletkarenja iz inozemstva, od kojih se
druge drave spaavaju od utjecaja masona, kojima pripadaju
njihovi poglavari, ili veina vladajuih.
To je velika tajna i sramota Organizacije Ujedinjenih
Naroda, u kojoj volja naroda biva izrugana uslijed sveobuhvatne strasti i obeanja iz loa i njenih predstavnika, i to je
razlog da ubojice i lopovi iz naeg rata za osloboenje,
zatieni u masonskim bratstvima, iskoritavaju dobronamjernost i prijateljstvo onih istih koji se nazivaju predstavnicima demokracije.

31

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Masonerija znak slobode


5. veljae, 1947.
Upravljen nam je poticaj za objavom jednog lanka o
neasnom djelu masonerije u panjolskoj i njezinim spletkama
po meunarodnom nalogu, kojih je kroz ovo vrijeme bilo jako
puno, s molbom za razjanjenje nekih sumnji, koje postoje o
masoneriji, jer se ne moe objasniti razlika, a radi se o odnosu
izmeu kontinentalne ateistike masonerije i engleske
masonerije. Najuvjerljiviji razlog, u tom smislu, jest da
engleska masonerije prema zadnjim statistikama dosie
petnaest milijuna lanova, od ega devet u Velikoj Loi
Engleske i est u kotskoj Loi, i razumijeva se da veina u
Velikoj Britaniji nisu katolici i stoga se nalaze u engleskoj
protestantskoj crkvi, iako krani, ali u grijehu, meutim ne
ateisti, koji po potrebi imaju nazor oprean ateizmu, koji
inae obiljeava kontinentalnu masoneriju.
Kada masonerija u nekoj zemlji dostigne priblinu
ukupnost i kada se smatra da je ima dovoljno u svim
redovima, po raznim staleima drutva, gospodarskim i
lakrdijakim, tada je prirodno da se jedna takva zemlja moe
javno ukoriti kao nevaljala, zbog injenice da je toliko
masonska.
Nasuprot tome, kada masonerija ivi u zemlji s
katolikom vjerom, ona se hrani otpadnicima, ateistima i
odmetnicima, u ijem krugu se, naravno, susree s
obmanjivaima, zlotvorima, slobodnim razvratnicima i s
veinom niskog drutvenog taloga. Radi toga panjolska
masonerija, u iskljuivo katolikoj zemlji, postaje utoitem
nitkova i rulje. To je neodvojivo od vremena republike, zbog
nedostatka vjere i vlastohleplja, zbog ljudskog pada u
nereligioznost i ondje bivaju uvueni u masonsku koloteinu,
koja predstavlja i zastupa Republiku.
Ostali prijenosnici se slau u saznanju da je
masonerija samo i jedino republikanska, ili je ista takoer
postojala u doba Monarhije i uvjeravala svoje neprijatelje da
nije iz istog vujeg legla kao i komunizam. Masonerija je
liberalni proizvod, koji je postojao i u Monarhiji, kao i pod
republikom i u socijalizmu. Masonerija uiva u slobodi, pa

32

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

prema tome, masonske stranke su iskljuivo liberalne,


radikalne i one koje se openito nazivaju ljeviarskim.
Nasuprot tome, ne biti mason uglavnom znai ne biti lan
socijalista ili komunista. U Engleskoj, zemlji monarhije,
masonerija razumijeva lanstvo u svim strankama iako
prevladava sklonost liberalima, budui da je kralj veliki
majstor reda i obavlja svoju dunost kao veliki vojvoda. I
nitko ne moe biti ministar, ni veleposlanik, ni admiral niti
bilo koji dunosnik na odgovornom mjestu u zemlji, ako ne
pripada masonskoj udruzi, nekom od dva njezina ogranka:
Velikoj Loi Engleske ili Velikoj Loi kotske. I to je razlog
zbog kojeg katolici u toj zemlji ne zauzimaju visoke poloaje.
U panjolskoj masonerija uvijek bijae vea prijateljica Republike nego li Monarhije, ustrojivi u njoj istinski
ideal, ali istovremeno to ne mora znaiti da monarhistiki
politiari meu masonima nisu bili brojni, u svim promjenama
koje su se dogaale u prolom stoljeu i u prvim desetljeima
ovog. I, naprosto, masonska stranka u panjolskoj bila je
monarhistiko-liberalna, njezino vodstvo veinom se podudara
s Velikim Majstorstvom ili Velikim Orijentom panjolske
masonerije.
Uzdigavi se na elo restauracije, osoba u liku Don
Alfonsa XII. utjelovila se u Monarhiju Sagasta, tj. u Veliki
Orijent panjolske masonerije sa slinim imenom "brat mir",
sa svim "sinovima udovice" i od tada, nastavljajui s Moretom
i ostalim lanovima liberalima, u redovima liberalne stranke
masonerija se ugnijezdila kao povlatena. To objanjava
privlanost s kojom se potpomagalo proglaenje Republike i
zanos s kojim joj se sluilo.
Masonerija je kapitalistika i graanska i kapitalizmu
slui koliko moe. Time se ne eli rei da se ne moe proiriti
i na druga podruja panjolske: masonerija je kao korov i
iznad svega ne razumijeva jednu ogranienu oblast, omeenu
granicom, i s te toke gledita odista slii proletarijatu, koji se
laskanjem dodvorava masoneriji i vrlo dobro skriva istinu, da
bi se ova uvukla i uplela u radnike organizacije.
Marksisti i komunisti ne obiavaju biti masoni, iako su
masoni esto puta njihovi upravljai; budui da su u bitci
zajedno, oni stoje pod platem zatite i sigurnosti masonerije i

33

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

nekanjivi su. Komunisti obino nisu masoni pa, dakle, iz


Moskve ne primaju veliku ljubav niti podrku. A kako se jedni
i drugi bore za sveukupnu prevlast, suprotstavljaju se i mrze
se, premda to ne iskazuju, a jedni kao nadmo koriste ono to
drugi u stvarnosti provode. Komunizam je protukapitalistiki
(pokret). Masonerija slui kao zamjena kapitalizmu. Oboje
love u istim vodama, ali tako da masonerija osvaja dobro
rasporeenu manjinu, a komunizam je bio iako oponaa
masoneriju politika masa, i danas takoer kani osvojiti dobro
razmjetene i utjecajne manjine.
Drugi posrednici uvjeravaju me da se stanovite osobe,
koje se dre kao masoni, tome opiru kao da to nisu, pa priseu
iz koristoljublja. Takve bih zapitao: Zbog koga ste prisegli? U
ime svog Boga? Ako ne vjeruju! U svoju ast? Ako je nemaju!
Koju vrijednost ima prisega izdajnika? Rekoe, takoer, da
masonima nisu bili oni panjolci koji su u vrijeme Republike
optueni od naih desnih stranaka, usprkos tome to su podigli
crveni ustanak i to su razotkriveni kao takvi.
Drugi pak posrednik zbog mrnje se masonerije prema
panjolskoj ne izjanjava. Ne razumije to da u drugoj zemlji
masonerija moe sluiti svojoj naciji, doim u panjolskoj
slui, suprotno tome izdaji. Kako je mogue da panjolski
masoni podnose tu sablazan, protiv svoje Domovine?
Objanjenje je vrlo jednostavno. Onaj koji je svoju
savjest prodao ne moe postavljati uvjete i mnogi su se zbog
tog razloga odvojili od masonerije. Usaivanje masonerije u
panjolsku podudara se s njezinim propadanjem.
Utemeljio ju je Felipe Wharton (21. prosinac, 1698.
31. svibanj 1731.) 1728. g., prvi i posljednji engleski vojvoda
od Whartona, jedan istinski nitkov i pustolov. U toj osobi
bijahu sakupljene sve privlanosti i mane. U panjolskoj se
oenio po drugi put, s Terezom O'Byrne, kerkom pukovnika
sjeverno-irskog puka, sa slubom u panjolskoj i poasnom
damom panjolske kraljice. Bio je ranjen na bojitu kod
Jiblartara (Gibraltar) borei se protiv svojih sunarodnjaka, i
imenovan je pukovnikom, koji je pripojen irskom puku, u
vremenu kad ga je Engleska otpustila zbog izdaje. Premda se
pred svoju smrt preobratio na katolitvo, prije toga, u Madridu
je utemeljio prvu masonsku lou, u pokornosti i s dobrim

34

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

odnosima prema Velikoj Loi Londona. U Madridu se


oslanjao na plemstvo, postigavi tako ugled i politiki utjecaj.
Jo poneto o osobi vojvode od Whartona; lijep,
dareljiv, rjeit, obrazovan, inteligentan, vlastohlepan, spletkar, nitkov, laac i pijanac, kako ga obiljeavaju engleski
povjesniari, kao otac nae masonerije - veliki i dobar
zaslunik, svakako poglavlje za sebe.

35

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Predaje o masonima
1. oujak, 1947.
Broura od Lequerica prikazana u knjizi generala
Berenguera sadri i donosi otroumno razmiljanje o suvremenim politikim zbivanjima i zato je vrijedna itanja, jer daje
zrelo razmatranje i poznavanje injenica o politikoj povijesti
panjolske, neobjavljenih sve do danas, i brojnim panjolcima
objanjava i osvre se na inozemne pritiske za mnogih
nemirnih godina, koji su izazvali povlaenje s vlasti don
Antonia Maura,3 u trenutcima kada ga je slijedilo jedno
mnotvo mladih, razoaranih u politiku, njega koji ih je
obmanuo s obeanjem naciji nudei nadu u napredak i red.
Tako kau injenice ispriane po Lequericau, otvoreno i bez
sustezanja:
"O tako tekom pitanju zanimljivo je upoznati jedan
odluan podatak, pa sam se prognanog suverena u proljee
1938. u Rimu usudio zapitati, s predumiljajem u slikovitom
obliku, a radilo se o Kralju Eduardu VII., je li propustio
savjetovati se sa efom konzervativaca, kako se tada vjerovalo
i nekima govorilo Ne, Kralj Eduardo mi nikada nije govorio
o neem slinom. Ja sam bio taj koji je, pritisnut tekim
okolnostima, prihvatio te mjere. Imali smo vijest, po kojoj je
pritisak iz inozemstva bio tako snaan, da se reim ne bi
mogao obraniti, i da bi se podigao ustanak. Tada smo se, da
bismo izbjegli poniavajuu nespremnost pred izravnom
vanjskom akcijom, u duhu konzervativaca pripremili i
dogovorili da sve izgleda kao neki unutarnji problem, te da se
smijeni vodstvo i brzo uspostavi vlast bez Maura."
Pritisak iz inozemstva, slabost sustava, strah od opeg
ustanka i odricanja od neovisnosti: s time bi se prethodno
otvorio jedan novi zlokobni i ponovni pritisak.

Antonio Maura y Montaner (2. svibanj, 1853.-13. prosinac, 1925.),


u razdoblju od 1903. 1922. g. pet puta bio je premijer panjolske,
pod kraljem Alfonsom XIII. Konzervativac, slikar. Njegovi sljedbenici kasnije podravaju gen. Miguela Primo de Rivera (1870.-1930.),
koji ima sina, osnivaa katolike Falange, koju naslijeuje Franco.

36

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

to se temeljem tih savjeta zaelo u panjolskoj? Ne


zaboravimo da kod pristupa unutar Krunskog Vijea prevladavaju liberalni kriteriji, koje odobravaju u Loama. Unato
injenici "Maura", ne postoje takvi nalozi, koje povremeno
donese meunarodne loe, nego je to dolo naknadno, unutar
tri godine, kada je problem "zakuhan" radi susjeda beduina, u
Melilli, i neprijateljstva na granicama, pa je vladi postalo
obavezno da pojaa vojnu posadu i preuzme kredit u obliku
iznosa od tri milijuna pezeta. Liberalna oporba tajno se
povezala s masonerijom i odmah iskoristila priliku od
nacionalnog znaaja, da na destruktivan nain moe kritizirati
i destabilizirati vladu. Dana 6. srpnja te godine, Canajelas iz
oporbe objanjava: "Marokanski problem nije izazvao
nikakve potekoe, tako da su usvojene mjere gospodina
Maura u procjeni zaista neobjanjiv promaaj. Kada je u
Cortesu (Saboru) gospodin Moret otvorio raspravu o ovom
predmetu, ta je bila vrlo ustra."
Samo tri dana kasnije, 9. srpnja, poduzet je prvi i
najjai napadaj na nae trupe, pa su se ostvarile slutnje vlade
Maura, koji za taj na postupak ima zahvaliti protudomovinskoj kampanji panjolske ljevice. Opravdanje za ukrcaj jednog
bataljuna u Barceloni, za Maroko, u svrhu razdvajanja, u tim
dogaajima poznat je kao Krvavi Tjedan. Akcija u Maroku
zapoela je uz negodovanje Francuske i uz neprikriveno
licemjerje. Masonerija jo jedanput bijae jedva doekala da
nasrne na na ustanak i zaustavi na napredak. Ista ona, koja je
stoljee ranije iskoristila brata Riegoa, da bi sprijeila ukrcaj
trupa za Ameriku i ista ta koja je godine 1898., uz pomo
masonske parlamentarne veine, izdala nau vojsku i poslala
svoje opunomoenike u Pariz, da potpiu onu sramotu i
ozloglase cijeli jedan sustav.
Nesrazmjer i propust, koji je na kraju poluen, kao i
mediji ukljueni u optube, dali su neodrive zakljuke. Taj
ustaniki pokret u Kataloniji niti u jednom trenutku nije bio
drutveni ve politiki i nosi obiljeje peata nereligioznosti i
anarhizma s jasnim porukama, a to su dizanje mostova u zrak,
paljenje crkava, te napadi i ubojstva sveenika i dravnih
slubenika. Pod jedinstvenim i prepoznatljivim igom razo-

37

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

reno je etrdeset crkava i samostana, ali niti jedna tvornica niti


zgrada, bilo javna ili privatna.
Kao uzrok tim dogaajima istaknuta su u cijelom
sluaju trojica, koja su osueni na smrt: dvojica od manjeg
znaaja, uhieni zbog pljake i poara i jedan bivi uvar iz
sigurnosti zvan Hoyos. Ni jedan ni drugi nisu uli u povijest
niti izazvali prosvjed, unutarnji ili vanjski. Sve poasti pridaju
anarhistu i masonu Franciscu Ferreru Guardiji, istaknutom
revolucionaru, koji je ve sudjelovao u pobuni u Villacampu,
izbjeglici i prognaniku u Pariz, koji je ve bio upleten u onaj
zloinaki pokuaju ubojstva iz 1906. g., protiv don Alfonsa
VIII., na dan njegova vjenanja, kada je ivot oduzet drugim
osobama, koje su promatrale mimohod. Prihvatilite za
pomilovane i osloboene podvrgnuto je u Barceloni, u koli
zvanoj Moderna i u izdavakoj kui jednog anarhista i
nihilista. Iz te kole je iziao Mateo Morral, bijedni anarhist i
izvritelj atentata.
Ferrero je pripadao loi "Istina" iz Barcelone.
Zakonito oenjen, imao je petero djece. Prvo dijete, Trinidad,
bijae krtena a drugih etvero: Paz, Luz, Sol, i Riego nisu bili.
Iselivi se u Pariz uao je sa svoje dvoje najstarije djece u lou
u ulici Cadet, gdje je zauzeo visoko mjesto. U godini 1893.
razveo se od svoje ene, sklopivi prijateljstvo s gospoom
Meunier, koja je plaala njegove trokove, dok ga nije
napustila srea. Njegova slobodoumnost u loama uinila je da
u njima bude nadmoan.
U dogaajima krvavog tjedna njegova krivnja je
dokazana, ali bio je osloboen zahvaljujui novcu dobivenom
iz Francuske, meutim, kasnije u ponovljenom postupku
osuen je na smrt. Tijekom mjeseca kolovoza, u izvjeima iz
nae Domovine, francuski je tisak irio maloduje. U asopisima iz Belgije i Francuske, u danima prije pritvaranja,
objavljivani su izmiljeni razgovori s njime, tako da izgleda
kao da boravi u Bruxellesu i Parizu, da ga se u Kataloniji, gdje
je uhien, vie ne trai.
Razne isprave, masonski naputci, prikupljeni od
ljevice, putovanje baruna de Boneta u panjolsku, da bi vidio
Moreta, u tim su danima za masoneriju bili vani imbenici, a
kada se dogodilo smaknue, u svim velikim narodima Europe

38

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

digli su se prosvjedi te se preko tiska irilo nasilje protiv tog


smaknua. Je li to nepravda? Da, djelomino je bila, jer je
prema materijalnim injenicama izravno smaknut voa i dva
manja izvritelja, ali ostaje nekanjen onaj koji uiva sve
plodove slobode, a pripremao je cijelu stvar. U Cortesu masoni
- liberali udruili su se s republikancima da bi napali vladu i
nijekali bilo kakvu povezanost i suradnju. Vlada je odstupila
uz povijesnu reenicu Maura: "Policijski sat sruio je ustavni
poredak". Masonerija je pobijedila u prvoj bitci. U sluaju koji
se odnosi na Lequerica slijedila je druga pobjeda. Trea se
dogodila 1931. g., kada su se u zbacivanju monarhije ujedinili
liberalni politiari i masoni. To je mnogo, jer se iskrivljuju
injenice, ali povijest optuuje i vapi do Neba.
U najvee pomagae na krinom putu nae nacije, u
onom najvanijem u izbavljenju panjolske od masonerije, ide
zbir injenica koje su stvorile osnovu da se prikae nedostojno
klevetnitvo protiv nae nacije i naeg sustava. Nema s njom
(masonerijom) pretvaranja: ili se odriemo svoje samostalnosti
u korist spletaka i izdaja upravljanih iz inozemstva, ili
zadravamo zasluenu ast i suprotstavljamo se njihovim
napadajima i tako ih sloni tjeramo u bijeg, pokazavi njihovu
nemo.
Sve ovo uglavnom dolazi iz inozemstva i kree se na
rubu izdaje, jer poslunost i naputci dolaze iz istog izvora.
Masoni se uvijek iznova vraaju i mi njihovo kretanje moramo
oslukivati i nadzirati, kako se ne bi obnovili, jer s njima ulazi
ig izdaje.

39

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Velika tajna
4. travanj, 1948.
Paradoks meunarodne zajednice, koja se jedne strane
s punim razumijevanjem javno prikazuje sovjetske prijetnje i
nasrtljivu imperijalistiku politiku Rusa i suzdrljivost u
ponaanju panjolske, s druge strane pred itateljima nas
potie da otkrijemo uzroke tajni, kojima su u toj meunarodnoj lakrdiji poduprte zamke.
Dananje otkrie o razlozima opeg napadaja pred
oima svijeta, koji trpi panjolska i njezin sustav, po odluci
sovjeta i, budui da komunizam u naoj naciji nije uzalud
uniten, kada su usta ve zaslaena medom pobjede, pustivi
da se pokopa krema odnosno cvijet nae mladosti nakon
meusobnog sraza, - kasnije suzbijajui i zapostavljajui
divizije boraca, koji su na putu povratka u slobodu, Francuzi
namjeravahu uiniti najezdu na nau zemlju, na isti nain kako
se to danas ini s Grkom. Izgleda tono, i uzdamo se, da
javnost prepoznaje stanje poravnanja i proiavanja cijele
politike neprijateljstva, koje zemlje zapadne Europe u zadnje
dvije godine istiu prema naoj Domovini, koje jednako tako
neoekivano iskazuju potrebu za suradnju sa panjolskom,
bezobrazno je prozivajui i jo uvijek zastupajui stari koncept
o natranjakoj i glupoj panjolskoj, koja se moe besplatno
upregnuti u kola, koja imaju oblik vrijeanja i uznemiravanja.
Tako unutar naih granica ima onih koji na protukomunistiki
osjeaj pokuavaju odvesti daleko od nas samih i naeg
ponosa, ne htjevi rei da panjolska raspolae sama sobom, a
ne onako kako je oni s gnuanjem prikazuju.
Ne smijemo zaboraviti, da nije bilo komunizma, kakav
se iskazao u tim godinama, odnosno kao neprijatelj
panjolske, dakle, kao u onim trima prilikama (u 1934. g., za
asturijskog ustanka; 1936. g. pod vladom Narodnog Fronta
kao pokrovitelja crvenog ustanka, i godine 1945., kada se
preko francuske granice pokualo provaliti s partizanima i
teroristima, te zavesti komunistiki teror) nita drugo ne bi
izazvalo na Krini Put. On se pokuao ustoliiti u naoj
Domovini, i bilo je onih koji bi mu otvorili vrata, da na silu
prokre put, da bi se okoristili njihovim napadajima, te da

40

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

primjene licemjerno i lano optuivanje, klevetanje i irenje


gadosti po novinama, kako se to u svijetu dogaalo, a protiv
nae nacije, nastojei nas tako dovesti u izolaciju i stvoriti
uvijete da ju se ekonomski potopi i ugui. I tako bi panjolska
s komunizmom bila pometena s lica zemlje i time bi ju tako,
kao i druga domaa zla, izgrizao masonski rak.
Ako na drugim dijelovima komunistikog prostora
masonerija izgleda sasvim ograniena, i to danas u slobodnoj i
otvorenoj oporbi, na podruju panjolske oni (masonerija i
komunizam prim. prev.) ivi u prisnom prilenitvu. Glavni
preivjeli iz Meunarodnih brigada, koji su se borili u
panjolskoj, stari lanovi s druge strane, iz Kominterne,
zauzimaju vodea mjesta, ili su u zemljama koje su pale pod
vladavinu sovjetske Rusije, lanovi Vlada, ili kao vodei
kadrovi nastavljaju djelovati u komunistikim partijama
drugih drava. Martinez Barrio i ostali, prikupljaju panjolske
masone, slue u Rusiji i s Rusijom nastavljaju prisnu vezu.
Masonerija u panjolskoj je takva kakva jest, a ne onakva
kakvu bi drugi eljeli da bude.
Prema tome, u toj borbi panjolska je dala (da cijeli
svijet mora vidjeti kako je ona vrsti bedem protukomunizma)
i unitila je onu malu izdajniku rulju, njegovanu i tienu
kroz vie od jednog stoljea, koja se bunila i koja je sluila
protiv panjolske, za tajne interese stranaca, i koja je u svojim
loama, ili preko loa, tijekom cijele povijesti rovarila protiv
nae katolike vjere i obnavljanja nacije, posluno izvravajui
naloge iz inozemstva, odajui nas u svakom kljunom trenutku
povijesti. Tako su se ratrkali po svijetu s ukradenim zlatom i
blagom krasan podvig! odnijevi sa sobom u strane loe
mrnju i bijedni duh, ivei ondje kao paraziti u abokreini.
Ako je u nekim zemljama masonerija mogla biti
stvaralaki imbenik, u nekom drugom obliku, u slubi
slobode ili politike vanjskog osvajanja, u panjolskoj se u
potpunosti pokazala kao zlokobna poluga koja djeluje protiv
panjolske, tim vie to su tajne moi graanskih medija
razvile vlastitu ideju slobode, koja je trebala otvoriti vrata
komunizmu.
U ovoj nespretnoj i nepromiljenoj izvanjskoj podrci
masona unutarnjim izdajicama, koje je svijet osudio na isti

41

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

nain kada je umrla tajna tih razotkrivenih osoba, koje protiv


nareenja svojih vlasti, ili protiv volje zemlje, za svoj raun
prakticiraju elje i interese nekih politiara i diplomata.
Napadaka sovjetska politika proizvela je smrt tolikih uglednih meunarodnih masona, da je Rusiju pretvorila u javnog
neprijatelja masonerije broj jedan, pri emu ne elim kazati da
se zbog toga ne trebaju odbiti druge politike, koje su neprijateljske za panjolsku i to u svim razdobljima preporoda,
kada je ista sudbonosno trpjela.
Ima, meutim, u naoj Domovini i onih koji posluno,
po naputku masona, masoneriju nastoje prikazati kao bezazlenu i dobroudnu udrugu, koja je daleko od politike
djelatnosti, u prilog onih koji ele iskoristiti proturepublikansko ozraje, da bi razdvojili podruje republikanske
ljevice, koja je polje njihove iskljuive politike djelatnosti.
Masonerija u panjolskoj, meutim. utemeljena je od raznih
skupina njezinih pristaa kao neznatna manjina, uvijek izriito
ispolitizirana, roena i stvorena unutar plemstva i djela
politike aristokracije, da zauzme odreeno mjesto u odnosu
na graanstvo i ono to mu pripada.
Kralj, dva kraljevia i razliiti vojvode, markizi i
drugo plemstvo do slube nadarbenika, koje tijekom XIX.
stoljea ini visoku hijerarhiju, okruuju prijestolje za vrijeme
kraljevanja Karla III., sve pod sjenom svemonog grofa od
Arande, to predstavlja jedno tuno sjeanje.
Vojvoda od Albe, suvremenik tog monarha, skovao je
pobunu Esquilache, koju je zatim licemjerno pripisao ocima
isusovcima. Na samrti se pred biskupom Salamanke odrekao
svojih zabluda i iskazao se kao tvorac pobune, jer ga je vodila
mrnja prema Drubi Isusovoj. Bahato dranje u rovarenjima
francuskog masona, vojvode od Choiseula, grofa od Arande,
Campomanesa, Azara i ondanjeg dravnog ministra don
Richarda Walla, dogaaji su u kojima je sudjelovao. U tajnu
parnicu protiv isusovaca umijeani su i sami masoni pod
neposrednim vodstvom samog Albe, a takoer su tu bili i don
Miguel Maria de Nava, don Pedro Rodriguez Campomanes,
don Luis del Valle Salazar i don Pedro Rico Egea, svi istaknuti
lanovi velike loe panjolske.

42

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ubojstvo generala (Huan) Prima (y Prats, 28. prosinac,


1870.) od strane panjolskih loa rjeito pokazuje anarhiju i
zloinstvo koje u njima caruje, to bijae povod za povlaenje
savojskog kralja i za kaos u Republici, kao i za potpunu
anarhiju u loama i meusobne unutarnje borbe, pa
restauracija Alfonsa XII.4 izgleda kao sveano obeanje
temeljeno na tradicionalnim vrijednostima, koje nas oslobaa
zlosretnog utjecaja, meutim, sklonost liberalno republikanske
stranke, pod vodstvom Praxesdes Mateo Sagaste (1825.-1903.)
u samo deset mjeseci odvelo je vlast u anarhiju, a taj sjajni
mason, sa simbolinim imenom "brat mir" i s dunou
velikog komendatora panjolske masonerije, bijae od tada
nadahnue za svaku suvremenu politiku monarho-liberalizma.
panjolska se masonerija od drugih oduvijek razlikovala svojim obiljejem ateizma i protunacionalizma.5
Susreemo je kada je bila nadahnuta prijestoljem i
kada je upravljala vladom, prilikom prvog progona isusovaca,
zatim se sve ponavlja s Kraljicom Vladaricom, kada je mason
Mendizabel stavio svoj potpis na zakonsku odredbu o
rasputanju vjerskih redova i za krau, odnosno otimainu
njihovih dobara, pa opet kod prevlast Vlade i panjolskog
Cortesa u modernim vremenima, kada su ponovno razjurili
Drubu Isusovu te poeli paliti Crkve i pokrenuli progone.
Masoni su bili uzrokom svih pokrenutih pobuna koje su se
kroz stoljee i pol dogodile na naem tlu i iste takve su
uslijedile na naem teritoriju u Americi, a masoni - upravitelji
osramotili su se i izdajama osakatili nau Domovinu.
Mason je bio Morayta, i njegovom je pomoi iz
panjolske osokoljena kubanska pobuna i s masonima iz
Cortesa i na pleima tamonje vojske, preko izdaje i odbijanja
predaje, a masoni koji su bili brojni meu ustavnim
politiarima jednostavno su se sa svojim savjetnicima u
zadnjem trenutku povukli i tako je pala Monarhija - a na taj
nain masoni su pobrali plodove svoje izdajnike i licemjerne
4

Alfonso XII., kralj panjolske 1857.-1885.

Ateizam i antinacionalnost je isto obiljeje masonerije u Hrvatskoj:


razaraju najkatolikije nacije.

43

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

politike pomou Republike, a na isti su nain panjolsku


izruili Meunarodnim Brigadama, esima i komesarima iz
Moskve. Zbog toga je zakonit panjolski poloaj: jer jednako
tako kao to su danas druge nacije odbacile svoju upravu, ili
kljuna mjesta dale komunistima, a zbog izdajica i slube
drugima vlastima - panjolska ima suvereno pravo prema
njima izvriti presudu, radi zla koje je jednako toliko veliko i
ustrajno, kolika je i teina izdaje. S jednom razlikom da
komunizam zbog svoje lane drutvene promibe pokree i
pobuuje osjeaje masa, dok samo u panjolskoj nadahnjuje
nita manje doli nekoliko tisua besramnih gulikoa i zelenaa.
U naoj zemlji masonerija je roena pustolovinom
onog ukletog nesretnika vojvode od Whartona, ija alosna
uspomena iz Velike Britanije, gdje je nakon to je bio poglavar
svoje Velike Loe, iskljuen iz nje zbog izdaje i nemorala, te
je potom bio utemeljiteljem nae masonerije, koji poslije svog
nesretnog ivota, punih raznih osobitosti, izdaje i francuskog
utjecaja i njenog alosnog i zlosretnog republikanizma, dolazi
u sredite pozornosti neznabotva, razvrata, raskalaenosti,
obmana i zloudnog vlastohleplja.
Brojne su masonske publikacije, koje s tih izdaja
tijekom zadnjih godina skidaju teret odgovornosti, ali nemamo
potrebe ustuknuti pred povijeu, da bi potvrdili te injenice.
Zadnju godinu u Americi se od izdavaa Kler iz Buenos
Airesa objavljuje jedna nova naklada, koja se zove
Enciklopedijski rjenik masonerije, u izdanju dvojice
obrazovanih slobodnih zidara, don Lorenzo Frau Abrinesa i
don Rosendo Arus Arderiua, 33. stupanj kotskog starog
obreda, a drugi meu njima veliki je majstor katalonskobalearske loe. Mnoge znaajne osobe razliitih nacionalnosti,
na portretima prikazani s pregaama i obiljejima, iz visoke
politike hijerarhije, promatramo kao dostojanstvene likove
zapisane u knjizi asti. Ne nedostaje ih meu povijesnim
panjolskim likovima, u treem svesku, u dijelu povijesti
masonerije posveenom panjolskoj, ije je odluujue
djelovanje pod naom Republikom potvreno slijedeim
rijeima: "Poznato je da je 149 masona tvorilo ustavotvorni
Cortes Republike, posebno ministara, podtajnika, gradskih
upravitelja razliitih provincija, kao i generalnih direktora"

44

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

(stranica 467, trei svezak). Ali, dapae ima jo vie: u istom


svesku na stranici 468 i dalje, koje su posveene panjolskoj
masoneriji u izgnanstvu, umetnut je jedan dokument, u kome
je naznaen sredinji veliki komendator don Enrique Varea
Perez, i veliki generalni tajnik Isidro Sanchez Martinez, koji je
upuen na Vrhovno pravosudno vijee Juga Sjedinjenih
Amerikih Drava sa sjeditem u Washingtonu, a to je
objavljeno u spomen spisu pod datumom 15. listopada 1945.,
u kojem je poslije lano i na preac objavljena la o izgnanstvu i osudama masona, te se moli "da se u njegovu
mandatu doprinese rjeenju oko panjolske i njenog ozraja,
uvaavajui sve odnose i utjecaje u diplomatskim krugovima,
uzimajui u obzir brau spisatelje i novinare itd," opisujui to
u asopisima i raznim publikacijama u kojima surauju, na
tiskovnim konferencijama i tome slino, s ciljem da se
pokrene inicijativa za ukinue takvog stanja u panjolskoj i da
se ponovno uvedu na silu ugrabljene slobode. Kada se ovo to
je reeno ujedini sa svojstvima jednog masona tipa Trygve
Lie (1896.-1968.), koji je u sramotnom savezu i s igrama iza
kulisa, s masonima i boljevicima i mnogobrojnim istaknutim
lanovima OUNa, onda je lako objanjiva injenica da jedna
manjina s pojedincima na elu, istupa protiv ope zajednice, s
jasnom primjenom nepravde i najee izdajui sredine iz
kojih dolaze, a to su vlastiti narodi, pri emu krivotvore
njihovu volju i mandat - i sve to u interesu sektatva i pod
nadzorom internacionalizma.
To je velika tajna u kojoj meunarodni mediji uporno
ustrajavaju u zlonamjernosti, ukljuujui i vlastitu korist,
protiv nae nacije i time odgaaju proglaenje onoga to je ve
neosporno.

45

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

To je ono to se ne oprata
16. veljae, 1949.
Povodom predsjednikih izbora u Portugalu, njihova
stara masonerija namjeravala je sa sebe otresti tobonje
probleme i prikazati se u obnovljenom svjetlu i snazi i,
preustrojivi se za budunost, snano napasti susjednu dravu.
Pri stanju pozornosti vojske i uz dobro raspoloenje portugalskog naroda, odbaeno je rovarenje i uklonjeni su pokuaji i
napori da se jo jedanput pokua iskoristiti stanje ekonomskih
potekoa, koje trenutno vladaju u svijetu, i tada u mutnim
okolnostima stvoriti uvijete za udruivanje u savez s komunistima, te im predati zemlju, ne sumnjajui to da e pod
njihovom zatitom netko drugi ugasiti vatru i onda na tim
ruevinama izgraditi novu masonsku Republiku za sve.
to se dogodilo da je manevar u zadnjem trenutku
propao? Dvije sasvim vane injenice: prvo odbijanje dogodilo se radi vane injenice da je europska masonerija ula u
savez s komunistima i, drugo - jamstvo vojske da ne doputa
prodaju i izdaju Domovine. A jo vanije od svega jest ekati
da se ugrabi nova, povoljnija prilika, jer kako vrijeme prolazi
tako ni sila ne moe trajati vjeno.
Da je portugalska masonerija pojaala svoju djelatnost
- u naoj je Domovini poznata stvar. Od vremena naeg
Krinog puta, od tadanjih postupaka i nauma, koje su nazvali
"Iberijske doline", od tada oni povremeno kane potaknuti
panjolsku "brau" s ciljem unoenja nemira na naa
sveuilita, ili zlouporabiti prostodunost nae mladei, iako s
oskudnim ishodom.
U svezi Portugala masonski postupak je, u jednu ruku,
osnovan kao dio plana masonerije protiv panjolske. Ako je ta
masonska injenica bila lako prevladana, to ne znai da
moramo iskljuiti na alarm upozorenja, budui da to pokazuje
teinu i ozbiljnost krize, koju je u zadnjem desetljeu
nametnula europska masonerija, na elu s opasnim prijetnjama
koje predstavlja komunizam, ne odstupajui od svojih namjera
za uspostavom starih pozicija, i udruujui se u savez s
komunistikim krvopijama, kao to je to sluaj bio u Poljskoj,

46

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Rumunjskoj, ehoslovakoj i Maarskoj, da bi ih onda,


jednog dana, odbacili kao nepotrebnu masonsku brau.
Ovaj nedostatak realizma i neopreznost kontinentalne
masonerije, te sljepoa uzbuenja, ono je to nas istinski
upozorava, pa se tome panjolska protivi tim vie budui da
prepoznaje i zna obranu od njihovih napada, kao i odgovornost
koju glasoviti europski masoni imaju za sudbinu Zapada.
Masonerija je zloupotrijebila demokraciju kao sredstvo za irenje svoje moi i podjarmljivanje naroda, a ta ista
demokracija kobno se okree protiv onih koji ju predstavljaju i
tada djeluje suprotno i antidemokratski, u odnosu na nain na
koji je zaeta. to je sadraj masonerije nego li jedna tajna
sljedba koja je u nekoj zemlji ujedinila male skupine, i koja je
potom kroz podmukle urote i zatitu iz inozemstva, i pod
neogranienom stegom, prisvojila, ili pod upravu stavila
nacionalna dobra? Zato su njihove tajnovite odluke i
pripadnost loama nepoznate narodu? Zato da bi utemeljili
tajno sredstvo iz kojeg e se kasnije izlei revolucionarni
liberali modernih vremena, koji liberalnu politiku mnogih
zemalja premazuju pokornou i zatitom inozemnih masona.
Na vanjski znak i udarac ekiem velikih loa, u dravama se
odgovara cjelokupnom unutarnjom i vanjskom politikom, pod
kontrolom uglednih masona, koji uz pomo stranaca u svojim
zemljama dohvaaju mo.
Niti uzvien interes Domovine, niti sveobuhvatan
narod, niti potivanje religijske svijesti, ni osjeaj asti i samopotovanja, nasuprot obvezujuoj poslunosti prema vioj
tajnoj moi - ne predstavljaju im nita. I kada se u izdvojenim
sluajevima povede pobuna na zahtjev ili poziv domoljublja,
javljaju se masonski upravitelji, a zatim i fanatina ruka,
masonska i bezduna, koja obavlja smaknua.
Prim, Canalejas, Melquiades Alvarez y Salazar Alonso
meu mnogim ostalim masonima bijahu smaknuti po nalogu
masonerije, kao osveta za odmetnitvo.
Jedno od takvih gnusnih smaknua postalo je uzrokom
dubokog raskola i rasprava unutar sveukupne masonerije. U
izvrenje onoga to se dogodilo bilo je ukljueno vie ubojica,
ali za vrijeme zadnje rasprave istaknut je samo jedan razlog
velikog rascijepa: onaj admirala Darlana, o kojem se nitko ne

47

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

usuuje govoriti. Admiral Darlan sporazumio se s Rooseveltom i sa sjevernoamerikom masonerijom, ali i prije amerike
odluke da ga iskoristi u Sjevernoj Africi, osoba imenom
Darlan bila je zapreka engleskoj koncepciji i njenom favoritu,
britaniziranom de Gaulleu, pa je europska masonerija naruila
njegovu likvidaciju. Nadmo Darlana, kojeg su podravali
Roosevelt i amerika masonerija, nije odgovarala interesima
europskih masona pod nadzorom Engleza, pa nisu sprijeili
fanatinu ruku koja mu je olako presuda. O tom masonskom
djelu se uti. Tako se dogodilo i amerika je masonerija to, bez
sustezanja, podrala. Ipak, od tada se izmeu dvije masonerije
otvorio ponor, koji nikada nitko ne e premosti. U amerikim
medijima ukorijenila se doktrina Monroea, a iz poslunosti
europska masonerija sada uvelike podupire ameriku i pada
pod njezinu stegu.
Jedna sentimentalna zgoda, prilikom smrti predsjednika Roosevelta, podsjea nas na masonsko ubojstvo francuskog
admirala. Zadnji posjet koji je nesretni predsjednik uinio prije
svoje smrti, poslije podne uoi svog odlaska, bio je onaj sinusiroiu rtvovanog admirala. rtva djeje paralize, kao to je
Roosevelt, bijae povuen ovjek i jednostavno su ga dovukli
na mjesto predsjednika Sjedinjenih Drava, a njegov zadnji
posjet bijae jadnom i bespomonom djeaku.
Lik razboritog i umjerenog masonskog monika
imenom Harry Hopkins, tajanstvenog privatnog savjetnika
predsjednika Roosevelta, vrlo bi mogao rasvijetliti taj odnos,
ali njegova osjetljiva priroda nije dugo nadivjela samog
nesretnog predsjednika. teta je da su njegovi zanimljivi
Memoari preutjeli epizodu kao to je ova, koji su za povijest
zadnjih godina amerike politike utoliko zanimljiviji.
Da smo se upoznali sa spletkama masona i nainom na
koji ih oni pokreu, lake bismo mogli razumjeti mnogo
drugih epizoda suvremene Europe, meutim, da bi smo ih
bolje objasnili trebalo bi ih ralaniti na pojedinane masonerije, po svakoj pojedinoj zemlji, i tako ih prikazati.
Kako je ovdje ve reeno, vjerujem da u britanskoj
naciji postoji petnaest milijuna masona, petnaest milijuna
poslunika pod tajnom stegom loa, kojima je engleski kralj
moni vladar, i premda ima parlamentarne predstavnike,

48

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

njihove funkcije su u rukama jednog od njegovih monih


vojvoda i visokog dostojanstvenika dvora. To znai da na
pleima demokracije postoji jedan temelj za mou
organizaciju, pokornu prema naputcima i udarcima ekia
svojih "majstora vladara", to otkriva masonski totalitarizam,
koji nam se uzalud nastoji sakriti.
Oko devet milijuna pripadnika masonerije prikazano
je u Biltenu Velike Loe Engleske i drugih est milijuna u
kotskoj. Petnaest milijuna u jednoj cjelini od etrdeset i osam
ini veinu, s obzirom na spol i dob, koja je neslobodna tj.
zarobljena pod stegom, i puno je vie od nekoliko milijuna
katolika (redovnika i sveenika, prim. ur.). U odnosu na
europsku masoneriju engleska sainjava Veliku Lou Majku,
od koje druge proizlaze i, jo vie od toga, - u Engleskoj
potpuna masonska tajnovitost djeluje u slubi Britanije i
njezinog Imperija, a u zemljama Europe ona je stvar koja se
naprosto pretvara i titi kako politiku tako i intelektualnu
manjinu, za iji sloj posreduje i podjarmljuje cijeli narod. U
velikoj veini ostalih zemalja masonerija ne prelazi sto
milijuna pripadnika a najee ukljuuje samo nekoliko
desetka tisua, prvenstveno uglednika iz politike, tiska i
obrazovanja.
U toj osobini veina engleske masonerije, kao i
neznatna manjina kontinentalne, ponajprije obuhvaa skoro
sve Engleze - od Kralja do proletera, preko aristokracije,
trgovine i intelektualaca - kao i pripadnike, lanove
protestantske crkve, koja se na izgled prikazuje kao kranska,
dok se kod stranaca predstavlja zakrabuljena, kroz djelovanje
svojih pastora i pod zatitom loa, tako da ne mogu suditi o
jednima i drugima, te da se tako kontinentalna masonerija
prikae kao ustrojstvo s potpuno razliitim obiljejima. Ona je
ateistika i sklona je daljnjem smanjenju to je zemlja
katolikija, s razlogom u bojazni da je dohvati izopenje, a to
se odnosi na razne slobodnjake, bezbonike, idove, astohlepne politiare ili zloince, koji se spaavaju od zatvora ili
sramote pod zatitom loe, ali koji zato u politiku, financije,
obrazovanje i na polju intelektualizma uporno i postojano
putaju svoje korijenje i ukazima ne zaboravljaju odobravati

49

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

potrebu dominacije svojih zemalja u unutarnjoj i vanjskoj


politici.
Neobuzdani napredak suvremene politike masa i ove
neznatne manjine postavili su opasne masonske zamke,
podigavi cijene za hrabrost. Ali masonerija se obvezala, da
privue voe i socijalne monike i danas gotovo sve njihove
velike drave djeluju pod masonskom stegom. Udruena
pobjeda uinila je da se zatieni masoni mogu vratiti, nakon
to su bili uklonjeni, te da se mogu osvetiti i ponovno se
osjeati kao Vlast. Osuen je Ph. Petain (1856.-1951.,
predsjednik Viijske republike, francuski heroj i maral I. svj.
rata, prim. ur.), zatvoren Murrasa (filozof), a da ne govorimo o
osudama i smrti tolikih dobrih Francuza, i zatim o vrlo tekim
osudama i doputenjima da se prema duhu loe u Francuskoj
provode javne, nepostojee kazne. Govori se o tome da
dogaaj nedoekivanja francuskog naroda za pobjednika kod
Verduna (Petain), samo nekoliko dana prije dolaska saveznikih trupa postoji kao autentino svjedoanstvo filmske
dokumentacije onog vremena.
Jednako tako, kao masonsko djelo, moemo oznaiti
spletkarenje protiv panjolske, na tajnim meunarodnim
sastancima. Kakvu vanost ima to da je komunizam bio taj,
koji je prvi bacio kamen, kada su drugi s oduevljenjem
slijedili? Kod stranih zemalja nema previe razumijevanja za
vedsku, kada u ratnim godinama kroz njezin teritorij prolaze
njemaki vojni vlakovi za Norveku i Finsku, ija je industrija
u potpunosti bila u slubi njemakih vojnih snaga. Danska,
koja je dopustila najezdu i iji su Kralj, Vlada i politiari s
osvajaem ostali u suivotu, potom vicarska, ija je gotova
sva industrija takoer mobilizirana za ratne snage nacizma,
nije imala manje problema pred javnim ukorom kod
saveznika, a nasuprot je stajala panjolska koja se ilavo
odupirala silama Osovine, da se sa svojim vrijednostima stavi
u njihovu slubu, kao to su napravile neke druge zemlje, koje
su prema nacistikim nastojanjima imale meku granicu.
Nazonost masona u vodstvima tih drava i njihovim vladama,
kao i njihova politika naela, opravdavaju blagost (saveznika)
i rasvjetljavaju njihovu nepravdu.

50

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Pripadnost masonima Bevina, Blumea, Oriola, Trifon


Gomeza, Madariaga i nekih drugih osoba iz monarhistikoliberalnih krugova panjolske isto tako objanjavaju tajni
sporazum, koji je proveo general Marshall, u svrhu promibe i
rovarenja protiv panjolske, kada je prolog ljeta panjolskoj
uskratio pomo. Zavjereniki masonski duh stvorio je optube
na sve strane. to se tie masonerije i njezine poslovne
dvolinosti, suelice glavnoj opasnosti, u napredovanju i
djelovanju komunista u Europi stoji i nastojanje da stvore
jednu opu barijeru bez tete za vlastite probitke i zatitu od
antimasonskih progona. Time se objanjava ravnodunost i
nedjelotvornost nacija pred tekim napadajima koje podnose
Katolika Crkva i njezina hijerarhija, u ostalom, jednako kao i
licemjerje s kojim se Jeruzalem i Sveta Mjesta izruuju fanatinim bogoubojicama. Zbog podmuklog djelovanja masona u
svijetu rtvuje se savjest sedamsto milijuna krana, radi
nekoliko milijuna idova, ime se onda podie trajna tuba
protiv Drutva Naroda i onih koji na tu odluku stavljaju svoje
grjene ruke.
Uvjereni smo da sve dok masonerija die ne smijemo
zaspati na lovorikama. U svaiju duu potrebno je urezati da
masonerija stoji budna, ne spava niti se odmara i nepokolebjivo se povodi za iskoritavanjem svih pogodnosti. Ni za ivu
glavu ne smijemo podcjenjivati opasnost, jer su vremena teka
i pred sobom nemamo plemenitog i vitekog neprijatelja, nego
pakosnog, licemjernog i podmuklog, koji iskoritava neslogu,
vrijea i zagauje gdje god moe, sijui korov. Jedino je
kranska milost neto pred ime oni lutaju, a drugo je da im
se ne dopusti da ponovno gmiu u smjeru kljunih mjesta u
drutvu
Razmiljajui o naim rijeima naa braa s poluotoka
nek' jednom zatvore vrata tim pogodnostima, koje neprijatelj i
te kako moe iskoristiti. Za obje zemlje vrlo je vano da nam
je Gospodin nametnuo isti put. Odnosi se na Portugal!

51

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Otkrivena tajna
1. oujak, 1949.
Smrt generala Girauda i objavljivanje njegovih
Memoara u Francuskoj, u kojima se smjera na ubojstvo
admirala Darlana, izvreno dok je bio na slubi u Aliru, dalo
je povod za iznoenje na svjetlo dana velike tajne o tom
mranom zloinu francuskog ministra.
Uzbudljiv lanak vrsnog novinara Claude Lagardea,
koji je objavljen u Carrefouru i ponovno tiskan u broju od 26.
lipnja u panjolskom tjedniku Domingo, dao je panjolskoj na
uvid da je dotini razlog tog dogaaja aktualan jo od vremena
ratnog oduevljenja, ali mu nije posveena dovoljna pozornost.
Zahtjev, koji je nakon rata postavio ubojica, istakavi
svoje ljudske osobine i objavivi nepravilnosti koje su nastale
zbog urbe i tajnovitosti postupaka tog dogaaja, pretvoren je
u novi predmet s prilozima Girauda, ime je postao jednim od
najznaajnijih u suvremenom razdoblju, jer para jedra iza koji
se tajna brino uva.
Claude Lagarde nam sasvim nepristrano opisuje taj
sluaj:
General Giraud primio je poruku o ubojstvu Darlana
na dan 24. prosinca 1942. g., u sedam na veer. Njegov
ubojica zvao se Fernand Bonnier de la Chapelle. Giraud se
tada nalazio u izvidnoj posjeti, na granici Alira i Tunisa.
Vratio se u Alir, kamo je stigao 25. prosinca, u tri poslije
podne. Istog dana Bonnier de la Chapelle bijae osuen na
smrt i slijedei dan, taj mladi od dvadeset godina, pao je pod
zrnima streljakog voda.
Sjeanja generala Girauda odreena su za objavljivanje poslije njegove smrti, a osvrui se na tu injenicu, kae:
"Bilo je to nuno uiniti i bilo je to gorko iskustvo. Osobno
sam donio tu odluku (o smaknuu Bonnier de la Chapellea) i
odmah je zaustavljen interes za pritjecanje jasnih informacija."
Nije nikakva tajna da je taj atentat imao duboke i
dalekosene uzroke i da e francuska budunost zbog toga biti
izmijenjena.
Darlan je umro, a njegov je ubojica taj zloin platio
ivotom. Smatralo se da nema razloga za nabacivanje blatom,

52

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

niti za napuhivanjem strasti. Zato su ga puno kasnije osudili,


to se vidi i iz dossiera.
ujmo Lagardea: "Njegovi Memoari posmrtno su
objavljeni, po naredbi, a Giraud ih je kanio objaviti u
pogodnom trenutku, kada se otvore dossieri. Koji su razlozi
potakli generala da odrava utnju? Zbog ega je ubojica
Darlana smjesta smaknut, bez mogunosti obrane i bez
sueljavanja svjedoka? Tko je preuzeo odgovornost za osudu i
strijeljanje jednog domoljuba od dvadeset godina? Vosson,
Chatel i general Nogues nisu bili sloni. ef kabineta generala
Noguesa ocu ubojice jasno je rekao da se general Giraud
ispriava i doputa neku vrstu milosti, u smislu da se provede
puno istraivanje zbog sumnje da je smaknue trebalo
odgoditi."
Zato ta urba od strane ovjeka, koji je u rukama
imao sve mogunosti i koji je, kako izgleda, jednom momku
morao dopustiti sva jamstva, koja za to predvia pravda?
Giraud je tada bio zapovjednik kopnenih i zranih snaga.
Svemono vijee postavilo ga je na mjesto civilnog i vojnog
zapovjednika isti dan kada je smaknut Bonnier.
Jasno je da je Giraud suenjem mladom Bonnieru
mogao osigurati presudu, ali kakvu presudu! Nepripremljeni
prijeki vojni sud bez i jednog svjedoka, bez upute o radu,
tajnim glasovanjem i iza zatvorenih vrata, izbjegavajui
podrugljivo javno mnijenje, sve to obavlja za par sati, te je na
kraju donesen pravorijek u ime Marala Francuske, efa
francuske drave, koji izdaje nareenja o smaknuu.
Nije proteklo jo niti godinu dana od strijeljanja
Bonniera, kada Giraud uvia da bi se sa zahtjevima oca, koji je
zahtijevao rehabilitaciju svog sina, na neki nain mogao
nagoditi. Procijenio je, dodue s malim zakanjenjem, i shvativi obavezu, kako treba potpisati stanovitu odanost i vratiti
nekakvu poast za sjeanje na ubojicu Darlana iz prosinca
1942. g., a sve to uz posredovanje Komore za reviziju, pri
Okrunom sudu u Aliru.
Istraivanje Darlana kao osobe i vrhovnog zapovjednika vojske u Sjevernoj Africi i investitura Girauda u ime
Vrhovnog Vijea, na sam dan smaknua, sa svim vojnim i
civilnim ovlastima, potaknulo je francuskog pisca na pomisao

53

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

o nedostatku nekih unutarnjih injenica, to je sumnju proirilo


na pitanje asti vojnika, koji je prema ustrojstvu i ugledu
naslijedio mjesto koje odgovara upravitelju cijele Sjeverne
Afrike. General Giraud je mogao biti, a i bio je politiki
mlitavac, ali ne moemo sumnjati da je bio astan ovjek. U
nekom trenutku mogao je pomisliti kako mu taj zloin nije u
interesu, pa i nije bio, ali njegov nedostatak osjeaja za
politiku naknadno je pokazao da sve stoji suprotno. Ne bijae
koristi za generala Girauda. Admiral Darlan u onim je
trenutcima predstavljao drugi, vii interes, koji ga je u tim
vremenima obiljeavao, bio je naime ovjek Sjeverne
Amerike.
S druge strane vidimo agresora, koji nam se prikazuje
u liku mladog zanesenjaka i domoljuba, a kojeg se danas
optuuje zbog viih razloga.
Alcer Abulker u knjizi Alir i njegove spletke
prikazuje nam Bonniera kao mladia punog religijske mistike i
domoljublja, to ini razumljivim kako je smrt Darlana bila
apsolutno potrebna, tj. bilo je potrebno da Darlan prestane
ivjeti kako bi otpor Francuza i sjevernih Amerikanaca mogao
nastaviti disati.
To je ono u to je trebao vjerovati mladi domoljub i
zbog ega je bila potrebna smrt Darlana, to je mladiu od
drugih bilo odreeno da izvri. Posebna znaajka takve vrste
zloina jest da i sam izvritelj u njega vjeruje, jer mu je sve
tako prikazano, da e po pravdi i posredovanju biti zaduen i
neotkriven, to znai neuhien, iako je materijalni poinitelj
nedjela. To je masonski zloin u punom smislu rijei.
Vratimo jo se na izvjee Claudea Lagardea. Jednako
nam rasvjetljava:
"Kada se raspravlja o Bonnier de la Chapelleu, vidljivo je da Giraud znao za sredstva privole i malo dalje prikazuje
ih u svojim Memoarima a to je da su dva ovjeka imala
duboki utjecaj na momka, jedan na njegov duhovni ivot, a
drugi na njegov osobni stvarni ivot. Dossier ubojice Darlana
takoer su zanemarili i s te strane, jer su znali da e se to uz
jednog takvog mladia shvatiti, te e onda sa svih toaka
zasluiti razumijevanje i oprost."

54

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Tko su bili ti ljudi, koji su stvarali jednu od tajni te


povijesti? Prema Lagardeu, general Giraud propustio je nadzor
nad odlukom o osudi i strijeljanju mladog Bonniera, jer je bio
nadahnut dravnim razlozima, pa odmah kae:
"Bez sumnje, bilo je brojnih razloga od dravnog
interesa zbog kojih je mrtvaki sanduk za mladog Bonniera
pripremljen i prije nego li je uope i osuen na smrt. Da,
tono. tovie, ak nije ni bio osuen po sudu, a lijes je ve
ekao da u njega stave mladia. Takoer, u osnovi vjerojatno
bijae da isti dravni razlozi putaju Darlana da umre, a da ga
uope ne pokuavaju spasiti od smrti, niti prihvaaju izjave
koje bi mu mogle biti od pomoi. Zbog toga je istina da je
smrt Darlana bila pourivana, na isti nain na koji je smaknut
Bonnier de la Chapelle, tj. na brzinu."
Moe li se rei jo neto? Razlozi i vii dravni
interesi opravdavaju postojanje uzroka za gomilanjem zloina
i zloina koji, iako su ubojice na njih nagovarani, ostaju
nekanjeni.
Nema sumnje da, u trenutku dolaska njegove smrti,
neto mui savjest starog vojnika. U tom poslu postoji neka
slabost i nedostatak energinosti prema drutvu u Aliru, koje
je u tome posredovalo i nagovaralo ga. Zato mora utjeti i
pokoriti se zbog ugleda Francuske i jednog nerazumljivog
dravnog razloga, po shvaanju materijalne odgovornosti
egzekutora, kojeg treba uhititi i zatvoriti oi, te u istrazi o
sukrivcima i poiniteljima ne dospjeti predaleko. U trenutku
smrti sjeanja su ga sigurno progonila i muila.
Jo slijedimo novinara, koji nam ima neto za rei. U
svom radu uvjerava nas da je Darlan elio govoriti o
nepojmljivim spletkarskim igrama. Uz izliku o moguem ili
stvarnom zaustavljanju prolijevanja krvi stavio si je ep u usta.
Tako se osudio na utnju. Ali, tovie, netko je u ovom
nepojmljivom dogaaju imao jo udniju ulogu, netko tko se
na mjestu prijenosa tijela zadravao u jednim kolima s devama
i u kolima, sjedei na sjeditu sve do klinike, taj biva spreman
- da u sluaju da rana nije smrtonosna - zadaviti rtvu. lanak
zavrava s ovom znaajnom vijeu: ovdje ima i drugih stvari
koje su se o Giraudu zaboravile iznijeti, a koje se odnose na
ubojstvo Darlana. Na primjer, do zadnjeg se trenutka vjerovalo

55

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

kako e Bonnier pucati iz praznog pitolja. Jednako tako kako


se postiglo da ne govori Darlan, u nastavku su usta zaepljenja
i ubojici. Te uasne nepravilnosti koje se javljaju u okruju
zloina i njihove pravde, kojima se cijela estita svijest opire,
unato tome imaju jasno objanjenje: prije tog mranog
zloina otkrivamo to masonerija kuje, te da se kroz povijest
ponavlja da su ubojice jednostavno lutke (na koncu).
Ubojstvo Darlana poinila je masonerija. Masonerija i
u ratu odigrava svoju ulogu kao obavjetajna sluba. Darlan,
mason, protiv nareenja masonerije, postaje ovjek Sjedinjenih Drava i zato iezava kao i tolike druge vane osobe.
Nazoan je Africi i imenovan vrhovnim zapovjednikom. Kao
miljenik de Gaullea, Darlan je smatran engleskim ovjekom,
uz podrku ujedinjenih snaga s kojima je Francuska do tada
raunala. Postao je smetnja i morao je nestati.
Ima tu vanih razloga za dravu, koja je vezala
Girauda, zatoenika masonske druine iz Argela, jednako kao
i u sluaju u kojem se Pucheau obvezao na utnju, do izruenja
na milost i nemilost svoje vojnike asti, to se prikazalo kao
naelo za interes drave. Na masonske odnose ubojstvo je
imalo ogromne posljedice, jer je na zahtjev Roosevelta i
odlukom Hopkinsa, koji je bio visoki masonski savjetnik
predsjednika, pukla veza i odnos s europskom masonerijom.
Ovaj masonski zloin imao je sentimentalan epilog. U
jednu sjevernoameriku kliniku Roosevelt je primio i prihvatio
sina nesretnog admirala, koji je trpio od posljedica djeje
paralize, kao i sam predsjednik, iji je zadnji posjet u veer
prije smrti bio uinjen upravo Darlanovu sinu.
Da su se u ime istine i suprotnih procjena, od onih
koje su se dogodile Darlanu, zaepila usta i potedio ivot
mladom domoljubu, ili da su ga rehabilitirali, kako se moglo
naslutiti u dossieru Girauda, te da se nastavila normalna
istraga, jednako bi se ouvala mrana naela dravne politike i
tragovi stopa bili bi izbrisani.
Masoni u svijetu sakrivaju se u tiini i njihovi zloini
tako ostaju nekanjeni.

56

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Velika mrnja
16. srpanj, 1949.
Politika neizvjesnost belgijske nacije u prvom redu
donosi ono to se odnosi na meunarodne novosti i strpljivost,
kao i poniznost naroda, koji podnosi mranu diktaturu
masonerije, koja se i uz pomo masonske udruge uspela do
visoke moi i doepala svih sredstava stranake politike. Od
kada su liberalizam i demokracija u politika borilita poeli
ulaziti preko lea masonske zvijeri, iste nisu prestale iriti
svoja ticala u sva najutjecajnija podruja drutva, politike,
tiska, sveuilita, pravosua i krugovala, kao posebne ljubavi.
Masoni su bili prvi liberali i masonske dinastije stvaraju se u
vodstvima politikih stranaka, masoni su vlasnici najznaajnijih novina, masoni su brojni sveuilini profesori, a takoer
oni su i velikom veinom u laikim udrugama i raznim
ustanovama za slobodno obrazovanje; masoni su na visokim
stupnjevima u oblastima sudstva i na vanim su mjestima u
svim drugim dijelovima drutva, oni su vlasnici najvanijih
krugovalnih postaja pa su, dakle, i najzastupljenija veina u
svim okvirima u kojima djeluju.
Masonerija je utemeljila aparat za dosizanje kljunih
mjesta ministara, podtajnika i glavnih direktora, koji su u
liberalnim zemljama bili ukljueni u masonski lonac, a koji je
u politikom ivotu naroda postao nositeljem svega. Samo u
katolikim strankama, zvanim desnica, na taj nain nisu mogli
dominirati, ali su se neki masoni pokuali ubaciti i u njihove
redove.
ini se da je najezda masa na politiko polje s jasnim
drutvenim stavovima odmah bila unitena, pod rukom stare i
mone masonerije, ali oekivana izdaja i klasna borba, koja je
prethodila masonskoj moi, zatim njezin utjecaj na sudstvo,
mogao je tada prvo privui, pa pokositi glavne voe radnikih
stranaka. Tako je, preko krinke tobonje demokracije, masonerija ojaala svoju diktatorsku mo.
Svijet dobre vjere niti ne nagaa, i s razlogom, da bi
razumio uzroke skretanja s politikog puta koji ine da s
njihovim Monarhom upravljaju politike skupine liberala i

57

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

socijalista. Kada se govori o velikodunom Monarhu koji je


uklonjen, proimaju se dvije injenice:
prvo, nije pobjegao u inozemstvo ve je ostao slijediti
sudbinu svojih vojnika, koje nije napustio niti u tekom
trenutku poraza i, drugo, morganatski brak sklopljen u suanjstvu s princezom Rethy. Prije svega, u tome se istie otmjeni
pothvat jednog Kralja i vojnika, to je estiti narod, mora se
priznati, prepoznao i, s druge strane, nije mogao biti socijalno
neosjetljiv, i uz neodobravanje naroda njegovog drugog braka
iz razloga odbojnosti, drao je da je ipak osigurao nasljednika
prijestolja iz prve veze. Ovo je kao argument, zaista paradoksalno, posluilo socijalistikoj stranci, koja toboe titi ravnopravnost i jednakost drutvenih stalea.
to se tie upravljanja, Monarh iz progonstva nije
nita mogao uiniti, jer mu zbog kleveta i objeda nisu vraene
poasti i dostojanstvo, a nije mogao odstraniti niti mrlju i ljagu
s imena i djela, koji su vani za narod i njegova Monarha, a to
je katolika stranka po osjeaju i razumu eljela ponovno
uspostaviti i dovesti ga na prijestolje.
Zbog toga uzroci nisu vidljivi na povrini ni u
politikim injenicama, nego stoje skriveni u tami i kao takvi
ne mogu biti priznati. Zato takve politike odbacuju
legitimnog i potovanog Kralja, u zamjenu za bespravno
opunomoenog namjesnika? Koji je razlog da liberali i
socijalisti u vladi ne ele suraivati sa skupinom katolika, koji
brane Monarhiju i njezin povratak? Uzrok ne moe biti jasniji.
Kralj je dobar katolik i masonerija ne eli propustiti priliku i
dopustiti da joj promakne da za efa drave konano postavi
jednog lana masonerije, kao namjesnika, ili jednog neiskusnog mladia s kojim masonerija moe upravljati i ak ga, to
vie, preobratiti na svoju stranu. Spaak, mason visokog ranga,
tako skoro u potpunosti, s vodstvom socijalista i velikodostojnicima liberala, s belgijskim katolikim narodom i
mnogim drugim Belgijancima dobre vjere odrauje prljavu
igru, dok im se paljivo prikrivaju masonska obeanja i
zamagljuju stvarni dogaaji.
Kralj Danske, niti u jednom jedinom danu, sa
strankama i drugim europskim narodima nije imao nikakvih
potekoa, unato mirnom naputanju njegova teritorija od

58

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

strane okupatora i nastavkom kraljevanja u svojoj zemlji, iako


je jednom bila zaposjednut od Nijemaca, a niti kralj vedske,
koji je u vrijeme rata njemakim trupama dopustio prolaz
preko svoga teritorija i nisu pretrpjeli nikakve posljedice, zbog
okolnosti da su obojica bili masoni visokog stupnja i kao takvi
u milosti vlasti, kako kod domaih tako i kod meunarodnih
masona. Isto se to moglo oekivati u sluaju kraljevanja
Umberta od Savoje, iz Italije, ali pobuna dijela vanih masona
iz te zemlje, protiv namjera meunarodne masonerije, nije dala
odobrenje za taj projekt. Uslijed okolnosti koje smo vidjeli,
nije se moglo dogoditi da od svojih ratnih neprijatelja, kao ef
drave, bude prihvaen i jedan general Mussolinijeve vojske.
Umberto je bio prvi kraljevi od Savoje, koji je zbog
sudbine Italije koja se nala u faizmu, ve unaprijed bio
osloboen od pada u ruke masonerije, ali zla kob vojske u
zadnjim godinama rata gurnula ga je meu masone, meutim,
zbog unutarnjih masonskih pakosti i podmetanja, te neke vrste
pokajanja, predaja masoneriji je zakasnila.
Kralj Belgijanaca je obrnuti sluaj: borio se sa svojim
trupama na strani saveznika, protiv Nijemaca, i tako slijedio
sudbinu svojih podanika. Kao dobar katolik odbio je sve
prijedloge da odstupi s pravog puta, a masonerija ga je
smatrala nepoudnim i neukrotivim i to mu je bila "mana".
Odbijanje liberalne stranke da sudjeluje u sastavljanju vlade
van Zeelanda je bolje, s toke gledita masona, i tako njihovo
odsustvo iz vlade, usprkos veini koja ih u zemlji obavezuje,
oni vladu u punom smislu rijei ele potkopati i osramotiti, te
na taj nain udaljiti od Monarhije. Ne manjka u tome, bez
sumnje, belgijske skromnosti i umjerenosti, no takve koja je
po pitanju dinastijskih problema i njenog potiskivanja
sukladna s odrjeitou, ali masonska guenja i proganjana
dotukla su ih. Ova nedavna injenica nije uzalud slina onoj,
koja je nedavno otkrivena, a dogodila se pod masonskom
panjolskom Republikom, godine 1934., u kojoj je zbog
suradnje s katolikim strankama Radikalna Stranka, u toj
masonskoj etapi postojanja, raskinula vezu s takvima i
iskljuila iz masonerije svoje lanove, te iskoristila crvenu
pobunu za eliminaciju svoje vlastite brae, a to su: Salazar
Alonso, Abad Conde, Rico Abello, Lopez Ocha i Melquiades

59

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Alvarez, ubijeni u Madridu, uz mnoge druge rtve, koje su ve


bile "izopene".
U Europi jednako kao i u Americi, pod znakom
privida demokracije, postoje mnogi narodi, koji ive pod
stvarnom diktaturom masonerije, jednakom unutarnjoj politici
drave, koja na raznim meunarodnim skuptinama rtvuje
legitimne interese naroda zbog ludila i strasti njezinih sektaa.
Mrnja masona na katolitvo poslovina je, kao i
tjeranje na borbu protiv onog to ima takav znaaj, te na svaki
nain izbjegavaju hvaljenje katolika. Puno je zemalja u kojima
biti katolik znai imati zatvoren put za vana mjesta u dravi.
U Engleskoj, gdje se nalazim "Majka Loa", dobro je poznato
da se ne moe biti ministar, podtajnik, veleposlanik, general ili
biti na nekom znaajnom mjestu, a istodobno biti i praktian
katolik i ak, tovie, biti odan katolitvu ili utke isto
prakticirati. Puno je jo takvih zemalja koje slijede isti ili
slian put.
U Drutvu Naroda, u Tajnitvu, skoro je cijelo osoblje
sastavljeno od masona i masonerija sudjeluje u najveem djelu
predstavnitava razliitih zemalja, ukljuujui i one ivopisne.
Roosevelt je najpoznatiji mason, to oznaava mlitavost i
sukrivicu Drutva Naroda u odnosu na uasne zloine i
progonstva koja trpi Katolika Crkva u Europi. Masonerija,
kao i idovstvo, mrze katoliku vjeru i ondje gdje prevladavaju, u vladama i Meunarodnim skuptinama, nastoje ih
optuivati i klevetati i, zatim, s uitkom i ustrajno kopati po
njihovoj savjesti. Koja je razlika izmeu graje koja se digne
kada jedna aica idova, koja je bila meta njemakog
rasizma, to je sluilo za privlaenje drugih naroda, i te
ravnodunosti i licemjernog optuivanja, koje je prolo kao
bljesak kroz razne agencije, dok tisak i krugoval upliu sve
sile i vlast.
Moe se progoniti druge narode, koji manje znadu i
ije politike stranke nastoje ne presijecati put Kralju, prema
prijestolju Belgijanaca, ali ne i nas koji znamo smicalice i
masonske inidbe i poznajemo snagu masonerije, koja namjeta rukovodstva drava, kao vlastito oruje.

60

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Za katolika domoljuba i viteza, s izvrsnim odlikama,


protiv kojih se masonerija bori, danas se probija led za
belgijskog Kralja.

61

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Velika demokratska prijevara


6. kolovoz, 1949.
Povodom opih izbora zastupnika za Kongres
Meksike Republike, pod prividom slobode i pod ticalima
masonske hidre, koja je zakoila zemlju unitivi njezinu
slobodu i samostalnost, jo jednom je objelodanjena velika
prijevara demokracije.6 Kada u Meksiko stigne jedan
panjolac ukau mu se dvije stvari: panjolski duh u razliitim
oblastima drutva i preivjela katolika vjera, posebno kod
ljudi jednostavnog shvaanja. "Oe, blagoslovite moje dijete"
ene klee sa svojom djecom u naruju, na putu gdje prolaze
panjolski sveenici. "Oe, blagoslovi moj ator, moju kuu i
moj alat za rad", ponavlja se svugdje. Prigodom prolaenjem
nekog prelata, za vrijeme njegova kratkog boravka u toj
zemlji, prekrivai i ruha baeni su na tlo, a dok se moli Bogu
mnotvo je nagurano u Crkvama i poniznim rijeima zaziva
staru Domovinu. U ovoj blaenoj meksikoj zemlji, okovanoj i
ibanoj od tiranskih ugnjetavaa pod prividnim znakom
demokracije, katolici i panjolci pustili su duboko korijenje.
Kada jednom estitom Meksikancu tumaimo suprotnosti u
miljenju i o emu se radi, sa stajalita izvanjske politike
njihove Vlade, on nam odgovara da je meksiki narod jo od
davnih vremena nauio misliti drugaije nego li to prikazuju
njihove vlasti. I kada se zapanjimo s objanjenjima i uzvratimo
pitanjem kako jedan astan i muevan narod to moe dopustiti
kad otkrije da je bio prevaren i voen od lane demokracije, te
da zato kroz tolike godine ne postoji nikakva zatita za osobnu
sigurnost kao ni jamstvo za vlastita dobra; danas postoje
ustanove koje su u svojoj politici ipak oportune, premda
tiranija i vrsta ruka u strahu i pokornosti dre veinu. Tako se
neodvojivo od meksike politike provodi prijevara, a pod
6

Godine 1927. Papa Pio XI. intervenira zbog ubojstava sveenika,


paljenja samostana i progona vjere. Svi meksiki biskupi bjee iz
Meksika, osim trojice. Katoliki seljaci Kristerosi zapoinju
graanski rat u kojem pobjeuju, ali 1929. g. lakovjerni Papa
potpisuje sporazum koji masonerija prijevarom obezvrjeuje.
Masonerija i danas vlada Meksikom, jer Meksiko nije imao Franka.

62

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

svemoi predsjednika i njegove sljedbenike kamarile ljudska


su prva u cijelosti nestala. Tamo mnogi panjolci iz usta
uenih sveenika koji vode upe u jednoj od naseobina koja
nosi isto ime kao jedna bogata panjolska pokrajina, moraju
sluati kako su na prolim izborima uvjerljivu veinu imali
katoliki kandidati, odnosno predstavnici katolike vjere za
cijelo to podruje, a kada je trebalo objaviti rezultate izbora,
oni su se naglo promijenili i iskazani su kao glasovi vladajue
strane, a pobjedniki glasovi katolika jednostavno su pribrojani na suprotnu stranu. Gruba manipulacija izazvala je
negodovanje tamonjeg naroda , koji je traei pravdu iziao
na ulice, ali sprijeeni su strojnicama koje je poslala vlada,
zahtijevalo se rastjerivanje svjetine, nakon ega su se meu
prosvjednicima brojale stotine palih, to mrtvih, to ranjenih.
Prijevara se, naravno, odrala i snagom oruja nasilno je
provedena.
O tom tako tekom i spornom sluaju niti je tisak u
glavnim gradovima zabiljeio bilo kakav odjek, niti je
krugoval donio neke komentare, a niti sjevernoameriki mediji
koji su toliko osjetljivi nisu probili utnju, odrijeivi
grijehe masonskih varalica.7
ivot u mnogim takozvanim amerikim demokracijama razvijao sa na taj nain. Ljude od politike udaljuje
razoaranje i sumnja, dok je gledaju kao neizljeivu bolest, ili
kao bi poslan od Boga. Izbori u Meksiku neku veu vanost
nemaju niti danas, dakle, veina zna da se postojee stanje ni
najmanje ne moe izmijeniti.
Nedavno su raspisani izbori za 147 zastupnika u
parlamentu. Prijavili su se kandidati triju stranaka: slubena
stranka vlade, poznata pod imenom Revolucionarna Stranka
Institucija, Nacionalna Akcija ili katolika stranka i Narodna
Stranka tj. parakomunistika, u to se pretvorio tj. preobrazio
komunist Vincente Lombardo Toledano. Popis biraa je kao i
uvijek donesen prijevarom, ukljuujui na tisue nepostojeih
osoba, dok su istodobno nestale liste ljudi sklonih strankama
koje ne podravaju vladu i tako se u okolnostima viekratnog
7

Amerika masonerija stala je na stranu meksike masonerija i


zatvorila granice za naoruavanje Meksikanaca.

63

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

glasovanja ponavljalo one koji podravaju vladu, a osim toga


brojni su prevaranti vie puta razbijali i zamjenjivali glasake
kutije i na taj nain nastavljali tradiciju krivotvorenja izbora,
koji su ukorijenjeni u toj zemlji. Na taj nain demokratskim je
putem vladajua stranka javno pristala na osvajanje 146 mjesta
od moguih 147, dopustivi time katolikoj stranci samo jedno
mjesto. Veina koja je tako po zakonu dobivena, tada je
pripojena masonskoj vladajuoj stranci. Od pet milijuna
glasova odnosno glasaa, prikazan je popis od samo 2,5
milijuna, ostavivi izvan obrade protivne glasove, za razliku
od ukradenih i zamijenjenih. U tom raju ne moemo nita
drugo nego li uzviknuti: "ivjela demokracija"!
Govorimo od politici u veini hispano-amerikih
zemalja, koje su u rukama masonskih loa. U tim zemljama,
od njihove emancipacije, odnosno osloboenja na dalje,
masonske bijahu liberalne i ljeviarske stranke, jer masoni u
njima ine veinu ministara, kao i tajnika i podtajnika, i
glavnih ravnatelja, jer slijedei nalog masona isti su uvijek
predlagani za izbore i u izvravanju uputa njihovih loa
pojedinano oznaeni. To ini masonerija, da kao hidra osvaja
i zauzima mjesta u vladi te tako sui stabla, koja su poela
davati plodove u smislu nacionalnog osvjeenja. Meksiko se
suoio s istinskom negacijom pokuaja da bude demokratski.
Naelo potivanja savjesti i prakticiranja vjere, ukoliko se
netko izjasni kao katolik, ondje je zakinuto, a Crkvi je
zabranjeno posjedovanje imovinskih dobara, dok su ista prela
u vlasnitvo drave, a zakonom je zabranjeno postojanje
sjemenita za sveenike formacije u zemlji, pa su mladi
sjemenitarci svoje kolovanje obavezni nastaviti u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Moe li se dati bolji primjer protiv
prava pojedinca i Bojih zakona?
Jedna ateistika mona manjina donijela je Ustav, po
kojem se zemlja titi od miljenja i savjesti veine
Meksikanaca, koji dre do vjere, koji ive podjarmljeno i
ovisno o milosti i popustljivosti vladajuih masona dok im za
uzvrat loe besramno omoguuju njihova tobonja zajamena
prava. Ovim podmuklim sustavom, koji je okrutan, masoni
ele istrijebiti istinsku vjeru, a u slubi protukatolitva i
protuhispanizma. Kako nas iz Drutva Naroda moe izgnati i

64

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

otuiti zemlja koja se ondje pojavljuje kao Meksiko, poriui


Majku Domovinu, mislei na panjolsku, tako da masonerija
svoje roenje utemeljeno na katolitvu i hispanizmu pretvara u
glavnu metu njezina sektakog spletkarenja, i sukladno tome
sustavno ponitava nae gospodarstvo i provodi nae
upropatavanje? Danas se to u Meksiku ponavlja, a openito i
u Junoj Americi, a jednog dana isto e s dogoditi i zemljama
Europe, kao i panjolcima. (Koso istaknuo ur.).8 Njihova mo
i bogatstvo pobudit e zavist i mrnju njihovih suparnika, i ne
mogavi ih pobijediti, pokuavaju panjolsku slomiti, a
masonski ju stroj razara, gui njezinu duu, te ju izruuje
spletkarskim neradnicima iz inozemstva. Isto se danas dogaa
manjim narodima, a to slui tome da se oni jednoga dana
odvoje od Majke Domovine, a danas sve slui raskidu,
unitenju duha i pokoravanju masonima. I tako nacije prirodno
bogate, koje mogu biti velike i neovisne, lee u osrednjosti,
zbog monih nacija, koje su europski ovisnici, bilo engleski
bilo francuski, a koji su opet pod stegom sjevernoamerike
masonerije.
Stvarni sadanji predsjednik Meksika, asni gospodin
Aleman, osoba je koja je u nedavno objavljenom Rjeniku
hispanoamerike masonerije iskazana kao mason koji pripada
loi "City of Mexico" i nalazio se pod sjevernoamerikom
stegom, dok kasnije nije preao u drugu lou pod europskom
stegom. Posljedica predsjednike pripadnosti masoneriji ne
moe biti vanija od svemoi koju u tim zemljama uiva
predsjednik, dakle, moe li bilo tko imati svoju ast ili svoju
volju, ako ta zavrava pripadnou loi i njenom diktatu.
Zbog toga, moramo se pomiriti s time da gledamo
nau dragu meksiku naciju zarobljenu po masoneriji i da
prisustvujemo tim prijevarama demokracije u konspirativnoj
tiini, koju tite oni koju su masoneriji bliski.
Kada zapaamo te nesretne dogaaje, mi meksiku
naciju ne poistovjeujemo s neprijateljskim strastima, niti s
masonskom tiranijom koja njome vlada.
8

Proroki tono pogoeno. Nakon smrti Franca, Kralj Huan Carlos,


kojeg je Franco odgajao da vodi katoliku panjolsku, masoneriji je
irom tvorio vrata i ve 1977. panjolska je bila izgubljena.

65

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Visoka masonerija
9. kolovoz, 1949.
Otvoreno pismo koje je kardinal Spellman, nadbiskup
New Yorka, uputio gosp. F. D. Rooseveltu, prikazuje njegovo
povijesno protukatolitvo i u sadanjoj politici Sjeverne
Amerike na svjetlo dana iznosi aspekt sektaenja, u emu se
posebno istie Eleonora Roosevelt, kao osoba koja to potie.
Rijei koje je tim povodom uputio kardinal, ne mogu biti
jasnije. On ocjenjuje zakon Brendan, koji katolikoj djeci
uskrauje ustavnu jednakost s ostalom sjevernoamerikom
djecom, sramotan zakon, koji manjinsku djecu u SAD
nepravedno diskriminira, te na kraju pisma uznemirenoj
udovici objanjava: "Vae poznato protukatolitvo govori
samo za sebe; sjeamo se da ste vi na povijesnim stranicama
napisali da se ne moe eliminirati diskriminirajue elemente,
koji se neasni za jednu ameriku majku"
Tu se ne radi samo o jednom osobnom sluaju koji je
motivirao kardinalovo pero, nego o mnogo dubljem problemu
i ne nalazimo se pred izdvojenom injenicom jedne lude ene i
sektaice, koja je fobina pred katolikom vjerom, nego se
openito radi o sustavu koji preplavljuje dravu i kojem je
nepromiljena dama pravi ampion.
Za katolike predmet ima jo mnogo vei doseg, jer
asopis Life od 28. oujka, 1949. u krupnom planu, u boji,
objavljuje uveni portret predsjednika Trumana, okienog
svim masonskim znakovima, s glavom obavijenom aureolom i
bljetavilom s kuglom zemaljskom, te slovom G, inicijalom
rijei God (Bog).9 Portret je naslikala Greta Kenton i
namijenjen je Velikoj Loi San Luis, a u naem sluaju to je
znakovito. U slijedeem tekstu objavljenom u asopisu
Predsjednik Truman zauzima 33. stupanj koji mu je dodijeljen
u jesen 1945., nakon smrt Roosevelta, a Predsjednitvo SAD
nosi najvii stupanj, kakav su imali i njegovi prethodnici.
Washington, Monroe, Jackson, Polk, Buchanan, Johnson;
Garfield, McKinley, Theodore Roosevelt, Taft Harding i
9

G kod masona takoer je obiljeje za Gnostik, ona sekta protiv


koje se apostoli bore i spominju je u evanelju!

66

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Franklin Roosevelt svi su bili masoni, ali prema


objanjenjima tog asopisa nitko nije dosegnuo status i tako
visok stupanj kao gospodin Harry Truman, i jo malo vie bio je mason koji je nadmaio svog prethodnika.
Elonori Roosevelt u ovom se sluaju daje obiljeje,
koje se u panjolskoj zove jalova mukaraa, koja je ula u
loe i u njima zauzela visoko mjesto, zbog sektakih razloga.
Eleonora Roosevelt je mason, djelatna masonka, koja slui kao
zatitnica skupine protukatolikih sljedbenika. Njoj su
nedavno pohrlili panjolski masoni da bi u Skuptini OUN
izbjegli glasovanje u korist panjolske i ona je, prema
biljeniku i javnosti SAD, bila ta koja je predsjednika
Trumana i State Department udaljila i sprijeila provedbu
prijedloga da se u skuptini OUN glasuje u korist panjolske,
to je onda slubeno, kao gotova injenica, ukljueno kao stav
protiv panjolske nacije. Bila je ta stara masonka jako mona u
spletkarenju i u istoj je mjeri utjecala suprotno interesima i
odlukama predsjednitva Vrhovnog stoera zemlje.
U vrijeme predsjednika Roosevelta, jedan od
najmonijih amerikih masona zauzeo je mjesto savjetnika
Predsjednika i bio je ameriki Richelieu s punim ovlatenjima;
za vrijeme dugogodinjeg rada ovog blistavog i samozatajnog
masona, jednako kao i u Engleskoj, moglo se ujediniti i spojiti
interese Predsjednitva Sjedinjenih Drava, tj. vrhovne izvrne
vlasti i vrhovnih masonskih vlasti. Nakon to je zauzeo
Predsjednitvo, iza smrti prethodnog predsjednika, gospodin
Truman svojim se velikim masonskim podrijetlom pribliio
eljenom cilju i tako je uzdignut na najvii stupanj amerike
masonerije.
Koristei masoneriju za uspon na prvo mjesto elnika
Zapada, kao posljedicu pobjede, u pokuaju pokoravanja
Univerzuma i uz obijest stranake strasti, dokrajit e i
odstraniti sve da bi dostigao ono to se naziva zlatnim
stoljeem Sjeverne Amerike. Zanemarujui njegov ateistiki
gnjev, kolektivna sudbina naroda je u rukama istinskog Boga,
koji puno puta uzdie, ali jo bre puta da se padne.
Masonerija moe glumiti bi. Jalovost pobjede pokazala se
kao optuba.

67

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Napadaj na katolike kao neposredna posljedica


napadaja na panjolsku nije nas iznenadio: ve vie od jednog
stoljea Katolika Crkva biva metom ope masonerije i ako
sluajno za potrebe rata i velikog porasta katolike vjere u
SAD katolik i uspije dosegnuti dravnu i duhovnu mo
Pontifeksa, dodvoravajui se i brinui se za SAD, na kraju rata
obnovit e se masonerija i njezina borba protiv Katolike
Crkve, sukladno tunom i uvenom zakonu Branden, koji je
kardinal Spellman naznaio kao gotovu injenicu. Priznanje
drave Izrael, njezin ulazak u OUN, licemjerno i nepravedno
odnoenje prema panjolskoj, neprijateljstvo prema Argentini,
sustavna oporba katolicima pri zauzimanju elnih mjesta u
pravosuu ili u dravnoj vlasti, kao i glavnina odluka o
tuzemnom i inozemnom poretku, iskljuivo ovise o poslunosti prema masoneriji i o njezinu diktatu.
U ovoj tekuoj godini, u tiskovinama razliitih
zemalja, vie puta itamo vijesti poput ovih koje slijede:
asopis Time u jesen 1945. godine objavljuje i
potvruje 33. stupanj masonerije za Predsjednika Trumana. U
drugim novinama Sjedinjenih Drava odmah potom
objavljeno je:
"Predstavnici razliitih vjeroispovijesti i protestantskih
sljedbi poslunih masonskoj obvezi molili su Predsjednika
Trumana da iz Vatikana povue slubenog predstavnika SAD
pri svetoj stolici, Myron Taylora ". Jedan drugi asopis iz
vicarske pie: "Razliite sljedbe i protestantske Crkve
odluile su se organizirati i poduzeti napadaj na Katoliku
Crkvu". Na to sjevernoameriki tisak smjesta odgovara:
"Predsjednik Truman odluio je povui Myron Taylora,
sjevernoamerikog predstavnika pri Svetoj Stolici, tako brzo
kao da potpisuje ugovor o miru". I jednako tako kao i
protestanti, idovi i masoni svijetom hodaju povezani i
nareuju.
Kao u sluaju jedne Crkve u raspadanju, kao to je
protestantska, rascijepane na vie desetak grana, koje su se
rasprile tijekom vremena, u jednoj zemlji u kojoj postoji vie
od trideset milijuna ateista, i koje su financirane iz inozemstva
s novcem iz amerike blagajne, poput velikih udruga i misija
protestanata na Kubi, Antilima i zemljama Hispanoamerike,

68

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

koje govore panjolskim jezikom, u tim zemljama sve se ini u


ime razbijanja katolikog jedinstva i priprema se put za
dominaciju masonerije nad istima, kao i zato da ih politiki i
ekonomski podjarme, uz pomo ljudi i vlada pod masonskom
stegom iz sjevernoamerikih loa, koji izdaju interes svojih
zemalja podreujui ih Sjevernoj Americi. Zbog ega u
Sjedinjenim Dravama postoje toliki milijuni ateista, nego li
radi toga jer se ondje ne iri vjera pomou pastorske revnosti,
a niti jezik nije prilagoen toj svrsi, ali ulae se novac u vlastiti
narod da bi se taj novac umnoio raznim misijama i dolarskim
provizijama u stranim zemljama, koje se nadmeu, a zatim
unitavaju istinsku Crkvu, od koje su se u nekom zlom
trenutku odvojili.
Iza prividnog protestantizma die se masonerija, koja
nasre na polje politike i pravosua, te na obrazovanje i
openito na djela koja pokriva filantropija. Prema asopisu
Look posijano je petnaest tisua tristo loa i tri milijuna tristo
tisua agenata, razasutih po zemlji, to jasno objanjava protukatoliku fobiju amerike Administracije. Ne moe se izvui
zakljuak da meu protestantskim vjernicima nema prave
vjere, ili pak potenih masona. Ne namjeravamo to nijekati.
Mnogi su nesmotreni, neznalice, ili su slabe vjere, te doputaju
podmuklo i himbeno izrabljivanje masona, jer su obmanjeni i
prisiljeni na nie stupnjeve djelovanja i nisu upueni u prave i
istinske nakane Reda, ali to ne mijenja i ne opravdava
protukatolike djelatnosti, koje masonerija provodi i na razne
druge naine rasprostire svoje nakane.
Danas, kada komunisti i njihovi saveznici osuuju i
gaze mudrost Bojeg zastupnika na zemlji, koju zapadni svijet
prepoznaje, ne smijemo zaboraviti na 20. travanj 1884. g.,
kada je ponavljajui osudu svojih prethodnika njegova
svetost Papa Lav XIII. objavila veliku encikliku Humanum
Genus, u kojoj masoneriju osuuje na slian nain.

69

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Pod masonskom diktaturom


19. kolovoz, 1949.
Istraivanje o suvremenoj djelatnosti masonerije,
objavljeno u ovom dnevniku razumnim je panjolcima stiglo
kao otkrie, da uvide bezumlje koje obiljeava vanjsku i
unutarnju politiku mnogih drava. Svjedoci smo suvremenih
dogaaja: stvaranje i priznanje drave Izrael, njezin ulazak u
OUN, opetovane urote stranih politiara usmjerene prema
panjolskoj naciji, zabrana politiara-masona katolikom
suverenu Belgije, diskriminirajue djelovanje protiv katolikih
kola u Sjedinjenim Dravama, ime je, izmeu mnogih
drugih dogaaja manje vanosti, tako na svjetlo dana izila
masonska diktatura, koja se provodi po cijelom svijetu.
Mnogo je pisama, koje prima autor ovih redaka, u
kojima istaknute osobe priznaju da su do sada vjerovale kako
je masonerije stvar koja je uklonjena i kojoj je na izmaku
drugog razdoblja pred osvajaima i ljudima slobode i napretka
oduzeta snaga, jer sve se u nesretnim vremenima u kojima
ivimo prikazuje suprotno, danas kada se masonerija vie nego
li ikada proirila i poveala svoju mo.
elei na poetku biti slobodnim, filozofski se pokret
slobode od svojih prvih trenutaka, u veini zemalja koje su
nastojale djelovati na osnivanju demokracije, pretvorio u
instrument u slubi revolucije i zavravao je u diktaturi i
tajnim spletkarenjima protiv onih naela koja su, toboe,
demokratski i teoretski ve predstavljali.
Mo koju su provodili preko svojih lanova i slijepa
poslunost, proizila iz zapovijedi, dolazila je s mjesta u vladi i
protezala se posredstvom diktature iznad volje naroda i
vlastitih uvjerenja nacije, a kako vidimo vlada u parlamentu
stalno se zauzima za odluke protiv vlastitog mnijenja i interesa
svoje zemlje, a esto puta i protiv vladajue veine, a zatim u
ime demokracije po sebi, udarcem izvuene sablje, postie
titule najvieg ranga, kao to su "prinevi" i "suvereni".
Masonerija se danas pokazuje jaa i monija nego li
nekad. Ako se kroz stoljee i pol razgovaralo o razlikama u
ritualu i disciplini, koji su mijenjali opi duh kojem masonerija
stremi ve dovoljno godina, (poevi od opeg sporazuma iz

70

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Lausane od 22. rujna 1875. i jedinstva koje je postignuto i


bijae uvreno kroz vrijeme Ustava iz 1921. g.)
Meunarodna Masonska Udruga, stalno tijelo masonske
Vlade, u kojem su ujedinjeni visoki predstavnici europskih
nacija, koji izvravaju i provode mo jedne od europskih
nacija, gdje su tajno ujedinjeni - vladama odreuje svoje
zakone i to preko pripadajuih loa.
U velikoj krizi, kada masonerija trpi pred usponom
Mussolinija i Hitlera, koji su se u svojim zemljama na vlast
uzdigli s novom politikom, u skoro potpunoj izolaciji od
masonerije, slijedilo je razdoblje masonske odmazde i osvete,
u kojem su se uklonjeni masoni i politiari doepali moi i,
poslije rata, kroz razdoblje izravnog izuzea, preko narodnih
sudova i ilegalnih aktivnosti koristili mogunostima za
eliminaciju (protivnika), te su se usavrili u uklanjanjima i
utamnienjima optubama za kolaboraciju protiv svih onih
intelektualaca i domoljuba koji su im bili protivnici. Progon
Maura, produetak zatvora za asnog marala Petaina,
pobjednika kod Verduna, i okrutno odbijanje ublaavanja
njegove kazne, proizilo je iz sektake strasti i iz odluka
donesenih u masonskim loama. U Francuskoj je tisue osoba
uklonjeno kriom i, bez procesa, to je bila velika prigoda koja
im je odgovarala da se tako protivnici masonerije iz doba
Petainove vlade, kao i njima slini, naprosto zbriu.
Vie nije potrebno otii u inozemstvo da bi se susreli
primjeri zloinake strasti i spletkarenja masonerije, kakva su
ve raspaljena u crvenoj pobuni u panjolskoj, gdje se
proslavilo osvjedoenje proizilo iz zloinstva ostvarenog i
nadahnutog masonskom nekanjenou, a koje je najavilo
kriminalno ludilo stvoreno, na alost, i meu mnogim
rodoljubima i vjernicima, te njihovom vlastitom iskljuenom
"braom". Salazar Alonso doveden je pred narodni sud, koji ga
je osudio na smrt, bez imalo dokaza krivnje, samo zbog
injenice da je objanjavao razvoj jedne umjerene kampanje
Ministarstva unutarnjih poslova, a zapravo se radilo o
nepokornosti zapovijedima loa. Melquiades Alvarez, koji je
zauzeo visoko mjesto u masoneriji nae nacije, nije se ispriao
zbog javne osude, koju je poinio revolucionarni pokret
Asturije 1934. g., manipulirajui iza zavjese loa: Lopez

71

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ochoa, takoer mason, izbrisan je iz lanstva i osuen od loa


jer nije bespogovorno izvrio zapovijed represivnih jedinica u
Asturiji 1934. g., smaknut je pred ruljom, s glavom nataknutom na vrh koplja, a zatim je truplo izloeno i kasnije
prikazano na fotografiji s crvenom odrubljenom glavom, meu
rairenim nogama u obliku estara, to je simbolian stav, koji
smjera na izdaju masonske prisege.
Abad Conde, takoer politiar radikal i pripadnik loa,
bijae iskljuen iz naklonosti svog rukovoditelja, te je izbrisan
iz masonerije pod upravom Martineza Barrioa, iz Velikog
Orijenta. Jednom ministru iz vlade Prve Republike nije
oprotena estitost i njegove veze s pravosuem, pa je takoer
izbrisan iz lanstva u loi. Biljenici, odvjetnici, ljudi koji su u
politici beznaajne pojave, svojim ivotima plaaju suradnju s
katolicima i posljedica toga jest brisanje iz lanstva
masonerije.
Razdor unutar europske i sjevernoamerike masonerije, zbog ubojstva Darlana, ostvarenog na poticaj engleskih
loa, na to smo se ranije osvrnuli, kao to je ope poznato, u
ukupnoj masoneriji nije izazvao neke obraune, budui da ista
na svom kontinentu nije ni okrznula prevlast sjevernoamerike
masonerije, jer slijedei vlastite ope nakane i jedna i druga
masonerija razlikuju se samo u stupnju manjeg ili veeg
protukatolitva i posljedino tome i u protupanjolskom
ustroju na jednom ili drugom kontinentu, u emu je i smisao
njihova pothvata.
Kada analiziramo ameriku masoneriju susreemo se
sa sjevernoamerikim utjecajem, koji je ujednaen i ovisan o
New Yorku i glavnim loama iz te zemlje, i koji se razvija
sukladno poveanju ekonomske i politike moi, kakvu je
New York izvrio na cijelom kontinentu. Loe koje e jednog
dana u svakoj zemlji postati skoro neovisne, povezane su samo
laganom vezom s loom majkom iz Engleske, ili s
francuskom stegom, a danas su u irem smislu poslune
utjecaju iz Sjeverne Amerike, isto kao to je Engleska
uspostavila kontinentalno europsko ustrojstvo preko masonskih loa i svoj utjecaj na politiku drugih drava, pa danas
Sjeverna Amerika, neposredno preko svojih loa, druge drave
u Hispanoamerici pokorava vlastitoj politikoj moi.

72

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Uz pojavu Rusije, u opem svjetskom poretku porasla


je i masonska mo koja je rasla proiziavi iz rata, kroz
upornost i pohotu starih saveznika, a ini se i pred opasnou
sovjetskog pribliavanja masoneriji obaju kontinenata.
Jednoga bi dana masonerija mogla iskoristiti
komunizam kao instrument za postignue svojih revolucionarnih ciljeva, jer u zemlji je jo od revolucije iupala korijene
dobra a danas se osjea taj opasni utjecaj, koji je uklonjen
na mnogim podrujima tih naroda ako Rusija ustraje u svojoj
nepristupanosti uz pomo pijunae i utjecaja preko loa,
koristei svoje ljude dvostruke nacionalnosti, ubaene meu
svoje protivnike kao agente iz svijeta masonerije.
Trygve Lie, glasoviti tajnik Ujedinjenih Naroda,
ugledan mason visokog stupnja, dvostruke nacionalnosti,
susree se u slubi Rusije, kao ovjek sklon Sovjetima, koji im
duguje svoj unosan poloaj, a s jedne strane i podreenost, a s
druge strane vjernost duguje norvekoj loi pod europskom
stegom i prisegom je povezan uz visoki masonski status, i tako
nastoji sluiti u interesu Rusije, ali takoer slui za ostvarenje
spletkarenja u korist Ujedinjenih Naroda. U tom sluaju,
europske i amerike loe nisu spavale i danas je Trygve Lie
prikazan kao istinska veliina, okruena mnotvom masona iz
drugih zemalja, koji ga podravaju, ne raunajui nepoeljne
masone i panjolske komuniste u egzilu, iji moral je niskog
stupnja. Ako ovome dodamo ostale masonske vlade nastale
poslije rata i posebno njihove ministre vanjskih poslova
moe se razumjeti euforija OUN, ustanove koja je postala
najvei masonski hram.
Uza sve to, kao i uz sredstva promibe, te ostale
mogunosti do tada neviene u svijetu, moe se dokuiti i
shvatiti mo i utjecaj suvremene meunarodne masonerije.

73

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Masonske urote
31. kolovoz, 1949.
Da je masonerija neprijateljska sljedba, u odnosu na
Katoliku Crkvu od koje je tijekom dva protekla stoljea
osuena, nema rasprave. Od 1738. g. kada je Papa Klement
XII. izrekao prvu osuujuu presudu protiv sljedbe, rijetki su
Pontifeksi koji ta izopenja nisu obnavljali. Enciklika
Humanum Genus velikog Pape Lava XIII. stalno obnavljana
od njegovih nasljednika, ne moe rjeitije govoriti. To je jedan
izvrstan analitiki i pouan dokument za sve katolike, koji ga
moraju itati i poznavati, zbog opasnosti koje masonerija
stvara za drutvo i narode, dobivajui proteklih godina sve
veu snagu, s materijalnim dobrima kojima napada suvremena
drutva i stvarajui plodno tlo za utjecaj na obrazovanje,
pravosue i promibu, koja se tako raspruje na sve nacije.
Masonerija do dananjih dana ni najmanje nije popravila svoj nauk nego je, ba suprotno tome, pojaala i poveala
svoje podvale i zlou, koristei se sredinom koja ju hrani i
opskrbljuje dananjim pogodnostima. Ako filozofski i sadri
racionalni nauk, njezin ateistiki duh, obiljeje tajnosti i
spletkarenja, praktini zloini i otvoreno neprijateljstvo na
katolitvo uzdiu ju u prvi plan osude od strane nae Svete
Crkve. Danas masoni trljaju ruke, vidjevi svoje suparnike
komuniste kako su od Bojih predstavnika na zemlji izopeni i
osueni, nastojei sakriti da je ova osuda koja je teka za
komuniste u ovom trenutku takoer teka i za ateiste otpale od
Kristove vjere. Isto izopenje vrijedi ve due od stoljea
protiv masona, licemjera i spletkara, koji su svojim prividnim
oblikom u suvremenom drutvu jo opasniji od komunizma,
koji nam prijeti.
Razmotrimo na trenutak mudrog Pontifeksa i njegovu
ocjenu sljedbe, koju u velianstvenoj Enciklici na iroko
moemo prelistavati. Ne radi se, dakle, o tumaenju naih
kriterija, ve o objavi djela jednog od najmudrijih i najslavnijih Papa, koji su postojali na zemlji.
Peti lanak Enciklike kae nam: "Zbog svrha i cilja
masonske sekte, kakvim smo ih razotkrili iz jasnih dokaza i
poznavanja razloga, njezinih zakona, obreda i komentara koji

74

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

su izali na vidjelo, te bili obznanjeni u dodatnim izjavama


njezinih lanova, ova Apostolska Stolica zaprijetila je i
otvoreno izjavila da je masonska sekta ustanovljena protiv
zakona i potenja i jednako je opasna za kranstvo kao i za
drutvo u cjelini: zaprijetivi tekim kaznama kojima Crkva
kanjava krivce, ona je zabranila to drutvo i zapovjedila da
nitko ne smije postati njegovim lanom. Razljueni masoni,
mislei da e izbjei kazni, ili je djelomino odbaciti
prijezirom i klevetama, optuili su Papu koji je donio dekrete,
da je preao granicu umjerenosti."
I poslije ove optube obmana, pakost i zlodjela
lanova masonerije se nastavljaju. A sedmi lanak nastavlja:
"Slijedei primjer naih prethodnika, namjeravamo
skrenuti nau pozornost na masonsko drutvo, cjelokupnu
njegovu doktrinu, namjere, djela i osjeaje, kako bi bolje
oslikali ovu zlu silu i zaustavili irenje njegove zarazne
bolesti.
Postoje nekoliko sekta koje su, iako pod razliitim
imenima, obiajima, oblicima, podrijetlom, ciljevima i
osjeajima jednaki masoneriji, koja je jedinstveno sredite iz
kojeg sve one proizlaze i kojemu se vraaju. Iako se danas ini
da vie nemaju potrebu skrivati se u tami, jer ve mogu
odravati svoje sastanke na svjetlu dana i pred oima svojih
sljedbenika, te otvoreno objavljivati svoje novine, one jo
uvijek namjerno uvaju obiaje i navike tajnih drutava.
tovie, u njima postoje mnoge tajne koje skrivaju ne samo
od profanih, ve i od mnogih svojih lanova kao to su
njihove krajnje namjere, skriveni nepoznati nadreeni, tajni
sastanci, odluke, metode i sredstva za njihovo ostvarivanje.
Ovdje lei razlog razlikama u pravima i dunostima njihovih
lanova, te razlika meu redovima i stupnjevima i strogoj
disciplini kojoj su podvrgnuti. Inicirani moraju obeati,
tovie, moraju prisegnuti, da nikada i ni na koji nain nee
razotkriti svoju subrau i znakove po kojima ih se raspoznaje,
niti razotkrivati svoje doktrine. Tako lanim predstavljanjem i
patvorenou, masoni se uvelike nastoje skrivati, poput neko
manihejaca, ne prihvaajui nikakvih drugih svjedoka doli
sebe samih. Vjeto trae skrovita mjesta, koja posjeuju i
knjievnici i filozofi, okupljajui se tamo u svrhu erudicije:

75

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

jezici su im uvijek spremni za govore o kultiviranom


graanstvu; proglaavaju svoje milosre prema siromanima,
te se brinu za napredak cjelokupnog drutva. Ove svrhe, iako
mogu biti istinite, nisu jedine. Osim toga, oni koji su odabrani
da se pridrue drutvu moraju obeati i prisegnuti da e se s
punim potovanjem i povjerenjem pokoravati svojim voama i
uiteljima, uini sve ono to im bude reeno i prihvatiti smrt i
najstraniju kaznu, ako se oglue o njihove zapovijedi. U
stvari, neki koji su izdali tajne, ili nisu posluali zapovjedi,
kanjeni su smru takvom vjetinom i smjelou da je
ubojstvo izbjeglo policijskoj kazni. Stoga razum i istina
pokazuju da je drutvo o kojem govorimo protivno potenju i
prirodnoj pravdi."
I doista, u sluaju osude nekog tko je izdao tajnu, ili
odbio poslunost zapovjedi, nije rijetko da su istog usmrtili s
takvom smjelou i drskou da se ubojica rugao i omalovaavao policijsku istragu i sudsku kaznu. Prema tome, gluma i
elja za skrivanjem i pokoravanjem ljudi kao snano vezanim
robovima, bez poznavanja razloga za to, a sluei se zlobom i
zavidnou jednih ljudi protiv drugih uz naoruavanje ubojica,
koje uine nekanjivima za zlodjela, jedna je strahota, koju
ljudska priroda odbacuje i stoga razum i sama istina, kao
takva, oigledno pokazuju da se drutvo o kojem govorimo
bori protiv pravde i prirodnih zakona.
O njihovoj uroti protiv temelja vjerskog poretka
govori nam se na razliite naine: tako lanak devet kae da od
najjasnijih pokazatelja koje smo spomenuli na kraju proizlazi
glavna nakana, a to je do temelja razoriti vjerski poredak i
kranstvo ustrojiti na svoj novi graanski nain, na novim
temeljima i autonomnim zakonima iupanima iz prirode. U
dvanaestom lanku (Sv. Otac) nam objanjava da se dugo
vremena radi na ustrajnom ponitenju drutva ustrojenog na
naelima uenja i obrazovanja koje je uspostavila Crkva, te se
tako Crkvu eli odvojiti od drave, iskljuujui tako zakone i
javnu upravu od zdravog utjecaja katolike vjere, to se onda
prenosi na pravila po kojima je drava osnovana, da bi se to
potom prenijelo i na samu Crkvu. Nije dovoljno preuivati
tako dobrog pravednika kao to je Crkva, nego ju treba
napadati i progoniti. I doista, podiu se teke rijei u borbi

76

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

govora i tiska, a isto tako u obrazovanju se lome temelji te iste


katolike vjere, poniavaju se i gaze crkvena prava, ne potuju
se povlastice dane od Boga, te se tako sloboda djelovanja
smanjuje na nita, kao i kroz privid zakona, bez veeg nasilja,
meutim, u stvarnosti injenice su tako spretno prilagoene da
su Crkvi time vezane ruke.
Osvrui se na neprekidno proganjanje i uznemiravanje Apostolske Stolice u treem lanku slijede rijei da su se
naposljetku digli zaetnici sljedba, otvoreno proglaavajui da
dugo vremena tajno spletkare, pa prema tome, ima se ukinuti
vrhovna vlast Pape i zauvijek unititi Papinstvo, utemeljeno na
Bojem zakonu. Napokon je objavljeno vlastito priznanje
postojanja masona i njihovih namjera da to vie zlostavljaju
katolike, kao i sve ustanove koje je ustanovio Papa, s
neumoljivom neprijateljstvom, neumorno, himbeno i lukavo.
Katolika Crkva u Meksiku nalazi se u punoj podlonosti, ali
usprkos toga vjeru prakticira etiri petine stanovnitva te
zemlje, iako su im masoni nametnuli nepravedne zakone.
Poricanje pokvarenosti, koju masonerija titi i
okriljuje, objanjava se ovako: jedini odgoj koji zadovoljava
masoneriju je onaj koji mladost odgaja slijedei laicizam,
neovisnost, slobodarstvo i koji iskljuuje svaku ideju religioznosti. Ali, koliko je ovo krto, koliko masoneriji nedostaje
postojanosti i strasti za milosrem dobro nam pokazuju alosni
plodovi, koji ve izlaze na povrinu, svugdje gdje je takav
odgoj zapoeo i slobodno zavladao, kao zamjena za kranski
odgoj, jer se nedostatak estitosti i integriteta odmah mogao
vidjeti, te je zato takav odgoj u miljenju i provoenju
kriminalne drskosti u potpunosti nakaradan.10
Proizvoljno spletkarei i sve drei na nianu,
masonska je sljedba odgoj mladei ugrabila za sebe. Zabrana
katolikog odgoja, koliko god bila laka, u toj dobi koja je
10

Ovo je najbolje objasnio David Kupelian, u knjizi Marketing


zla. Vrhunac ove drskosti je homoseksualizacija drutva, otimanje
djece roditeljima i predavanje homoseksualnim parovima, tzv.
zdravstveni odgoj, koji nije nita drugo doli ozakonjeni terorizam
kojim se rui kranski moral itd. Ovo je najbolje objasnio David
Kupelian, u knjizi Marketing zla.

77

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

podatna za kvarenje moe izazvati hirovitost, i mlade potom


vie nikada nije sposobna za prilagodbu drutvu, budui da su
ju oni takvom iskovali. Tako bijae u masonskom drutvu koje
se javno iskazalo te je zagovaralo i brinulo se oko raznih
smicalica, da bi se mogli zadovoljiti brojni poroci, te su tako
sigurni da e imati svoje podanike, pa e i oni sve u svemu
suditi na isti nain. Tko se moe sloiti s time da drava bude
ateistika, tko nema razloga pretpostaviti jednu religiju drugoj,
nego li svi oni koji moraju biti jednaki u razmiljanju?
Njihovo opasno ponaanje s dravom i njihov utjecaj
na naela upravljanja upozoravaju nas rijeima koje smo vie
puta uli, kod vie naroda i drava. Dodvoravajui se i
glumei prijateljstvo, ali stalno drei na nianu katoliku
vjeru, masoni, da bi imali podrku svojih lanova, neprekidno
ugnjetavaju katolike i stimuliraju one koji optuuju i kleveu
Crkvu, sa zaviu se borei protiv povlastica i ovlasti koje
Crkva ima. S ve osiguranih pozicija, ohrabruju napadaje s
takvom umjenou i rogue se da bi utjecali na vladu i
njezino ponaanje i, naravno, uvijek su spremni za udaranje po
temeljima imperija, spremni na progone, klevete i zbacivanje s
prijestolja svega onoga to se ne uklapa u njihova naela
naina vladanja, koji je po ukusu sljedbe.
Ta neprijateljica vladara Belgije, u dananjem
vremenu, uz popustljivost masonskim naelima u Danskoj,
Norvekoj i vedskoj to jasno potvruje.
Kako sasjei zlo i kako iupati krinku masonima
konano nam oznauje lanak 29:
"Vaoj mudrosti preputam prosudbu o tome koja
su sredstva najuinkovitija u svladavanju prepreka i potekoa.
Nalazimo prikladnim da zbog nae slube, istaknemo neka od
najkorisnijih sredstava. Prvo, potrebno je s masonske sekte
skinuti masku i razotkriti je onakvom kakva ona jest,
poduavajui ljude i usmeno i pastoralnim pismima o
prijevarama kojima su ta drutva koriste kako bi hvalila i
promicala svoja nastrana uenja i nepotenje svojih djela.
Neka nitko ne povjeruje njihovom lanom potenju. Nekima
se moda ini da masoni nikada ne govore ni o emu to se
protivi moralu i vjeri, ali kako je priroda tih drutava zla, nije

78

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

doputeno nikome da postane njihovim lanom, ili im na bilo


koji nain pomogne."
Nae uradak i govor zavravamo ovim prorokim
rijeima:
"Opijena svojim rastuim uspjehom masonerija je
postala drskom i ini se da njezinoj tvrdokornosti nema
granica. Njezini su sljedbenici povezani tajnim zajednitvom i
uzajamnom vjernou u istom cilju, idui ruku pod ruku, i
meusobno se ohrabrujui u nastojanju da ine sve vie zla.
Tako snaan napad zahtijeva i snanu obranu. Drimo da se
sve dobro mora ujediniti u velikom drutvu djelovanja i
molitve. Traimo, stoga, od njih dvije stvari: prvo, da se
jednoglasno i zbijenih redova vrsto odupru rastuoj opasnosti
od sekta: drugo, da podiui ruke i uzdiui usrdno mole Boga
da kranstvo postane jo snanije, da Crkva povrati svoju
toliko potrebnu slobodu, da zabludjeli pronau put do
spasenja, te da pogreke ustupe mjesto istini, a porok
vrlini."11
Saberimo nae misli i, po zagovoru slavnog Pape,
ukrstimo naa koplja, da Bog posrami masonske sljedbenike.

11

Citati enciklike Lava XIII. preneseni su prema hrvatskom


prijevodu s latinskog jezika s poetka XX. stoljea.

79

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Slobodno zidarstvo
11. prosinac, 1949.
Postoji praksa masonerije kojom tijekom vremena
porie svoju politiku djelatnost i svoju zainteresiranost za
djelovanje izvan loa, zaklinjui se ugledom i postignuima
pojedinih masona, prikazujui se bezazlenom i nepronicljivom, no u panjolskoj masonerija je uvijek ivjela u
tajnovitosti i u njezinim loama kovana je propast i izdaja
naroda, kao i pobuna protiv irenja namjera da ih se raskrinka.
To je uzrokovalo problem zbog kojeg nas narod pita: Je li
inozemna masonerija jednaka kao i panjolska, ili samo
panjolska masonerija pokazuje znaajke izdaje svoje
Domovine? Mogu rei da sam svaki put, kada sam aludirao na
inozemnu masoneriju i pokuavao obiljeiti njezine razlike,
primio na desetke pisama razliitih osoba sa sveuilita, koje
prividno dobro poznaju masoneriju i bore se protiv injenica,
tj. umanjuju vanost neprijateljstva prema drutvu u kojem
ivimo, govorei nam da lokalni masoni izvana ne dobivaju
podrku masonerije, koja bi tako panjolsku masoneriju
podupirala u njezinoj samosvijesti, a zbog ega zadnjih godine
podnosimo uvrede i ponienja.
Nema sumnje da bi, kada bismo o poretku stvari sudili
znanstveno i filozofski, masonerija pred dobrim katolicima
bila kanjena, bez obzira odnosi li se to na dio masonerije, ili
na njezinu ukupnost, jer tako proizlazi iz zakljuaka Enciklike
Apostolske Rimokatolike Crkve. Meutim, po pravilu, za
krivnju i zloin, ili za izopaenost, ima toliko stupnjeva
izvrenja osude kao i za moralnu osudu, koja se razumijeva i
ukljuuje. Jasno je da su zakoni i pravila, po kojima se masonerija ponaa, postali sveopi, ali provedba po ograncima, kao
i razliitost u odnosu na lanove, ukazuje na prilinu
raznovrsnost.
U svojim postupcima sveukupna masonerija poziva se
na "Majku lou", Englesku lou uzdignutu na prvo mjesto u
XVIII. stoljeu, pod vrstim vodstvom Ivana Teofila
Desaguliersa, pastora, filozofa i sektara, takoer sina od
pastora, koji je s cijelom obitelji prognan iz Francuske, koji je
svog sina odgojio pomou glavnih pedagoga tog vremena, i

80

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

koji je bio okruen najznaajnijim intelektualcima i pripadnicima engleskog plemstva, prihvaajui obiljeja kranskog
disidenta. Raznolikost koja je postojala unutar engleske
aristokracije, kao i njezin utjecaj na sva podruja djelatnosti u
zemlji, cijelo vrijeme, dovela je do umnaanja na pet milijuna
masonskih sljedbenika, koji na moralnoj razini utjeu na ope
stanje nacije. Razumljivo je da unutar tih milijuna masona, po
analogiji stvari, ima gospode, a i protuha, kao i u drugim
zemljama iste vjere i obiaja, gdje prevladavaju protestanti,
koji su skloni masoneriji.
Iz Engleske masonerija je prela na kontinent i meu
francuskim plemstvom eljnim odbacivanja jarma apsolutistike monarhije i potaknutim snobizmom, prihvaena je s
ushienjem, te se plemstvo u loama, zajedno sa slobodoumnicima svoga vremena, urotilo protiv nje, tako da se to je
mogue prije ustanovi srednja klasa trgovaca, i da bi se zatim
kroz duh jednakosti zanijekala aristokracija, bilo po krvi bilo
po inteligenciji, ime e se stvoriti stupnjevi vrijednosti po
kojima e se u nasljedstvu moni masoni razlikovati od
masona poslunika.
Masonerija je roena u nepokoravanju i otpadnitvu
od vjere i to je religijska injenica, koja daje objanjenje
svakoj nacionalnoj masoneriji. Protestantski neposluh,
predvoen i upravljan od samog engleskog Kralja (Henrika
VIII., u 16. st., prim. ured.), zavrio je pokoravanjem nacije
njegovoj besramnoj svevlasti i bijegom istunaca iz zemlje, a
ne nalazei prepreka u svome razvoju, to se nije dogodilo u
Francuskoj, niti u preteito katolikim zemljama, masonerija u
Engleskoj zaivjela je pod okriljem svojih zakona, openito se
hranei ateizmom i slobodoumljem ljudi bez vjere, te se tako u
njihovu drutvu stvaraju pridolice, koje kasnije postaju
preobraenici na masonstvo, pa zatim urotnici i napokon
zloinci.
U revolucionarnom slomu apsolutne moi monarha,
penjui se na svom politikom putu, masonerija u narodima
potie i provodi slobodarske pokrete i kada prevlada prvu
etapu pronalazi pripadnike ljevice i demagoge. Pri takvom
irenju masonerija se spotie o zabrinuti narod i zajednicu,
koju sljedba vidi kao idealan teren za spletkarenje u kojem

81

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

stoljetna podreenost i osjetljivost na nejedinstvo ine glavno


obiljeje koje koriste idovi svijeta, vojska uobiajenih
pekulanata, lihvara, bivih zatvorenika, koji su nali utoite
u sljedbi, da bi se smatrali monima. Od tada idovstvo,
ateizam i katoliko otpadnitvo hrane kontinentalne loe.
Da je masonerija nadasve politika organizacija,
proizlazi iz apolitinog obiljeja kakvim se eli prikazati i to je
van svake sumnje i nema druge nego li istraiti njen nauk i
sagledati popis djelatnosti kao i tvrdnje i objanjenja, zatim
njezin ustroj i organizacijsku pripadnost. Ako motrimo njezine
nastupe i njezine postupke, masonerija naizgled uope ne
izgleda kao politika organizacija.
Izmeu engleske masonerije i drugih europskih
masonerija postoji bitna razlika: mali ogranci koji u drugim
zemljama bivaju podreeni i preuzeti od masonerije, kao u
Engleskoj, gube se u masi, koja tvori jednu tajnu udrugu,
postavljenu od drave, i tako slijedi iste ciljeve. Isti voa u
svojim rukama ujedinjuje mo masona i mo Kralja. Njegovo
milostivo britansko velianstvo u isto je vrijeme veliki majstor
i roeni voa Velike Loe Engleske, iako izvrne funkcije
povjerava jednom od kraljevskih vojvoda, u ovom trenutku
onome iz Devonshirea, koji dunost poglavara sljedbe obavlja
izravno. U tom obliku ostaje vrsti autoritet vladara nad
podanicima i jo se poveava kroz tajnovitu stegu, koja cjelokupno lanstvo prisiljava na poslunost.
injenica zbog koje katolici u Engleskoj gube korak
prema visokoj hijerarhiji, kao i na odgovornim mjestima,
rezultat je toga to o tome u stvarnosti odluuje mona
masonerija. S druge strane, gotovo svi engleski masoni ipak
nisu potpuno ukljueni u politiku, pa u stanovitim trenutcima,
tekim za politiku, duhovi se smiruju udarcem ekia. Unato
tome, na obzoru budunosti Velike Britanije nazire se opasnost, duboki raskol koji se u engleskom narodu pokazuje kroz
politiku laburista. Masonerija je u biti graanska, liberalna,
domoljubna i stupnjevito ustrojena i, suprotno programu
laburista, taj masovni pokret toliko je jak i protivan da e u
jednom kratkom vremenskom roku mase razdvojiti od
njihovih voa.

82

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Kada masonerija ne bi prelazila nacionalne granice, pa


tako nema neki projekt za inozemstvo, to bi moglo voditi do
ravnodunog i neutralnog razgovora meu zemljama, ali ako
ne bi bilo tako, onda se u drugim zemljama trae takvi
politiari, koji ne e biti ravnoduni i koji e u urote biti
uvueni spletkama. Ovo je izrazito naglaeno u bogatim i
monim zemljama, u koje je masonerija dola tek juer, kao
ubaeno tajno oruje, koje treba potkopati, podijeliti ili izdati
svoje suparnike ili svoje susjede. Tako tijekom cijelog XIX. st.
englesku ili francusku masoneriju susreemo, kako se preko
svojih loa uplie u politiku druge zemlje. U Velikoj Britaniji,
gdje se masonerija sljubila s vlastitom dravom, vidimo kako
slui svojoj politici i vladavini nad drugim narodima, s
beskrajnom sebinou, koja obiljeava Engleze, stvarajui u
inozemstvu tijelo, koje uspjeno slui i provodi skrovite
ciljeve i djelovanja. To objanjava veliku razliku koja postoji
izmeu nadarbenika sustava i onih, kao to smo mi katolici i
panjolci, koji podnose i ive svoju rtvu.
U nacijama gdje masonerija unutar zemlje tvori znatnu
manjinu, ciljevi su ispremijeani: dravne organizacije i
masonerija kreu se suprotnim putovima; ovi prvi djeluju
jasno i otvoreno, a oni drugi podzemno i u sjeni, parazitski i
nametniki potkopavaju njihove organizacije. Iza politikih
stranaka i njihovih stega vlada jo jaa masonska stega, koja s
politiarima upravlja kao s lutkama. Uobiajeno je vidjeti
neuglednog i nepoznatog ovjeka, s neogranienom moi, bez
odgovornosti i u slubi masona. Tako u ime uzvienih interesa
nacije piruje sljedba i njezine pristae. Masoni se u takvim
zemljama ne pojavljuju kao veza s nacijom, kao to to zbiva
kod Engleza. Oni osjeaju internacionalizam i poslunost
prema sljedbi i meunarodnoj masoneriji, to onda iskljuuje i
interes prema vlastitoj naciji. Tu se radi o neznatnoj manjini
povezanoj prisegom poslunosti i naputkom prema poretku s
vrha i po tome bilo koja druga svrha i naelo pravednosti, ili
pripadnosti domovini, pretvara se u golu nebitnu injenicu,
odnosno u odvratni materijalizam.
Francuska masonerija u svom se poretku ne moe
osloboditi utjecaja ovinizma i tipine francuske oholosti, koja
je tolike godine dominirala po naelu stranakih vladavina

83

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ustrojenih kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici: u


unutarnjoj po pridobivanju i podreivanju lanova sljedbe
meu radnikim strankama i, u vanjskoj, urotom protiv
jedinstva i slabljenjem svojih susjeda.
Kod itatelja pretpostavljam sumnje izazvane ovim
injenicama. Kako obazrivi i asni ljudi mogu doi do toga?
Materijalizam i slavoljublje mogu sve. Koliko ljudi, koje
smatramo asnima, jednoga nas dana iznenade, kada otkrijemo
njihov tajni ivot. Osoba koja nema vjere, ni moralnih
konica, moe doivjeti pad u ponor, koji je za savjesnog
ovjeka nezamisliv. Do toga se ne dolazi od jednom, nego
malo po malo, s malim uzastopnim predajama. Openito, u
loi se nalazi vrlo malo upuenih masona: poslunost i stega
su iznad svih ostalih promiljanja, uz odsutnost vjerskih
osjeaja koji se unutar reda pomalo stavljaju na kunju i
osporavaju, pa ako se lanovi u sluaju iskazivanja sumnje ne
podrede, njih se izdvaja ili brie iz lanstva.
Tijekom povijesti bilo je visokih i uzvienih masona,
koji su se obvezali na stegu i poslunost i ija su volja,
energija i status u odnosu na kunju bili umjereni, to je esto
bilo uzrokom pobune i to je masonerija naplaivala ivotom.
Kada se radilo o tzv. neutralnosti ili pobuni, veina politikih
zloina posljednjih godina izvrena je i provedena po propisima sljedbe. Prema naim izvjeima u panjolskoj je sluaj
puno krvaviji, budui da se radi o katolikoj zemlji koja je
sauvala vjeru i svoj duh, pa su lanovi masonerije, koji su
izopeni po osudi papinstva ujedno prezreni u drutvu. Rijetka
je ena koja se hotimice ukljui u masoneriju i one to ine
preutno i paljivo. Samo se u godinama besramnog republikanizma u panjolskoj se time hvalio mali broj masona, niske
vrijednosti. Njihova moralna kakvoa i njihovi protukatoliki
osjeaji, te njihovo ateistiko obiljeje vidljivi su u zakonima i
ponaanju iz toga doba. Da je u panjolskoj kroz stoljea
postojala svjetovna katolika monarhija, masonerija ne bi
imala uvjeta za svoj razvoj, a u zemlji se samo jedna skupina
liberalnih monarhista, pod utjecajem enciklopedista, duhom
sljedbe hranila na svoju sramotu i kao takva prvom je prilikom
izdala Domovinu i tako inila sve do svoje smrti. Zadobivi
tako malu politiku skupinu masonerija se hranila i s manjim

84

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

brojem ateista, slobodnih mislilaca i s djelom graanstva i


domaih zlotvora i lopova zatienih od kanjavanja pomou
masona. To su pronevjeritelji novanih fondova, nevjernici i
prekritelji dunosti, s izuzetkom malog broja nesretnika,
sinova masona, koji su od mladosti preobraeni i inicirani po
svojim monim oevima, te su tako pridrueni njihovim
redovima.
Graanski ratovi i politiki pokreti XIX. st., razdoblje
politikih progonstava neprijatelja, doprinijelo je stvaranju
neznatne manjine masonskih politiara, koji su se ulanili u
masonske loe izvan Domovine i njima su se podinili. Po
izvrenju politikih promjena, vraaju se i ire svoju mo
prikazujui se rtvama, osnivaju liberalne stranke, koje su
ujedno i pobunjenike, stvarajui tako jednu posebnu vrstu
masonske dinastije, uz injenino stanje da svaki mason bude
zaposlen i slobodno djeluje i da bude nadmoan onome tko
nije kao on. Slijedio je korak do moi u prvoj panjolskoj
Republici, do zadnje treine XIX. stoljea i potom dugogodinja liberalna politika, kao istinska masonska tienica.
Njezin ondanji poglavar, gospodin Praxedes Mateo Sagasta,
kroz vrijeme vladanja Velikog Orijenta panjolske masonerije
bijae "brat mir".
Pronevjere panjolske masonerije, i unutarnji skandali
kroz njihovu povijest, objanjavaju se injenicom njezina
napredovanja u tekuem stoljeu i pridruivanjem meunarodnoj masonskoj Udruzi, to je u loama rezultiralo raskalaenou i anarhijom.
Promatrajui masoneriju s domoljubnog stajalita,
njezina povijest ne moe biti tunija i nesretnija. Masonerija je
strancima bila oruje za ulazak u panjolsku, da se uniti
kraljevski ugled i panjolce podijeli - sredstvo s kojom se
poelo razarati panjolsku hrabrost i smionost, oruje koje su
Englezi i Francuzi stoljee i pol koristili za prodor u nau
naciju. Svi ti dogaaji djelovali su u XIX. stoljeu kao
sredstvo pobune i bili su od masonerije voeni i koriteni:
osloboenje naroda Amerike, izdaja Reigoa i Torrtijosa,
gubitak kolonija, krvave pobune u Barceloni, proglaenje dviju
Republika, revolucija u Asturiji godine 1934.: sve te nesree
koje je panjolska trpila kroz stoljee i pol, uz nekanjavanje

85

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

pokretaa, raznim je svojim aktivnostima i izdajama poinila


upravo masonerija.
Ako nas u sadanjem vremenu opsjednu i sveu,
stvorit e temelje za urotu protiv nae nacije. U borbi protiv
usuda koji je masonerija nametnula naoj naciji pobijedio je
na katoliki preporod i naa plemenita slobodna volja. Kroz
cijelo ovo vrijeme naa katolika vjera i panjolska nisu
uzalud ostali izvan meta meunarodne masonerije.
Ako ustrajemo u naoj vjeri i mukotrpno nastavimo
slijediti nau neovisnost i velikodunost, za neko emo se
vrijeme oduprijeti masoneriji i postavit emo se na noge.

86

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Jedna jezgrovita izreka


12. veljae, 1950.
U raspravama naeg Caudilla postoji jedan izriaj
kojeg bi po zapovijedi trebalo urezati u zidove zgrada i u
povijesne knjige za izobrazbu djeaka, traei odluan
odgovor koji e meu nama zauvijek ponititi klice razdora, za
koje izjavljujem da su proizvedeni u Velikoj Britaniji, a to je
da panjolci budu protiv panjolaca. Dopustili smo da nas u
malo godina sustignu svi ratovi koje su nam nametnuli.
Recept je za nae neprijatelje bio vrlo uinkovit i odanost
njemu bila je velika, te je poticanju naeg razdora ve deset
godina posluio vladi, krugovalu i neprijateljskom tisku,
podupirui i podravajui djelidbe.
Blistavo vrijeme panjolske u velikim je stoljeima
proizvelo puno tamnih sjena, koje su susjedi iskoritavali pri
kovanju urota. Danas su procvali novi ivahni pupoljci i oni
obeavaju nove i jo vee cvjetove, protivnici izvana i
izdajnici iznutra u nae tijelo ponovno pokuavaju posijati
bacil raspadanja.
Post scriptum: u pismu Pietru Blumu u naem
dnevniku "Arriba" objavljen je senzacionalan dokument i
preteke su to rijei. Prisjetimo ih se:
"Podatci o radu masona meu profesorima i
studentima iz moje zemlje, koje ste mi dali, vrlo su zanimljivi.
Neto o njima znamo iz vijesti koje potiu jo iz monarhije.
Vae pitanje na temu toga srodstva s vladom Alboronoza
ostalo je bez odgovora do danas. Ali traiti odgovor, dragi
moji, od vas koji s njima imate obilje doticaja, a jo ih vie
ima Herriot, ne koristi nita"
U masonskom sustavu sve se temelji na prevlasti jedne
neznatne manjine, koja kao skupina ili sljedba, dobro
postavljena u odnosu na ostatak nacije, u prvom redu ima
korist nad cijelim narodom i dok jedna nacija uspostavlja
elemente djelovanja urote, druge su podreene stranoj
masoneriji i to je ono to se dogaa u panjolskoj i jo nekim
zemljama, u kojima je masonerija pustila svoje korijene
Masonerija traga za ljudima u politici, koji su na
dobrim poloajima, utjecajni i vrijedni, da masonima mogu

87

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

olakati njihov prodor i zatitu, te se tako s njima vezati i u


vlasti doi na kljuna mjesta. Uvoenje u intelektualnu elitu, s
bone strane, njihov je prvi politiki cilj, da bi tako dohvatili
blizinu i utjecaj dvora i masonske elnike i njima sline
pribliili mjestima kao to su tajnika i mjesta glavnih
direktora, te da bi onda preko toga za sebe iznudili dobre
sinekure. Nikada nema dovoljno dobrih dunosti i zaposlenja
za masone, koji svoje suradnike pretpostavljaju obinim
ljudima. Tako svaki ministar mason za podtajnika, tajnika i
suradnike uvijek imenuje masona, a kada ne bi tako uinio
susreo bi se sa srdbom i kaznama koje slijede.
Na tom putu najlake i najjednostavnije ciljeve u
osvajanju ljudi, na poetku XIX. st., kojeg obiljeava najezda
enciklopedista, ine intelektualni snobovi, unutar aristokracije.
U tom stoljeu politike borbe, s estim izgnanstvima i
ukljuivanjima u klubove i loe ljudi bez domovine, te po
masoneriji odnaroene i povezane i podinjene Francuskoj i
Engleskoj, - dovodili su na kraju do toga da je masonerija (tim
ljudima) utiskivala aristokratski peat, toliko znaajan za
snobove i mnoge panjolske odmetnike.
Intelektualni profil koji je na samom poetku obiljeavao masoneriju doveo ju je na plodno tlo sveuilita, gdje je
pod izrazom slobode teila miljenju i kulturi sebeljubivosti, u
emu su intelektualci najosjetljiviji, a to je postalo sredstvo za
odvajanje od kranstva i pothranjivanje duha buntovnitva,
koje utjelovljuje XIX. stoljee.
Takvi, koji su u cijelom stoljeu izvravali nesretne
naputke da panjolac bude protiv panjolca, inili su visoko
panjolsko drutvo, aristokraciju, politiku i intelektualce, i u
tome su uspjeli - da bez kazne i slave izgube kraljevstvo u
kojem sunce ne zalazi. Nije postignuta propast panjolskoga
naroda, niti njegovih stalea, kako je istinski jednog dana
proglasio na Caudillo jer, dakle, istom uz pomo poniznosti
bljesnula je vrijednost i junatvo toga doba i izvela je na sunce
nae sljedbenike, a ne stale upravitelja, koji je astohlepna i
nezasitna manjina, kako juer, tako danas i sutra, i koja e, ako
se panjolci ne razbude, zauvijek ostati spremna na izdaju.
Masonska podvala dobro je namjetena i poslunost iz
inozemstva tako dobro provoena da se panjolska pretvorila

88

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

u lak plijen i u Europi postala strateki vano mjesto. Kada se


panjolska oporavila od svojih rana i pripremila za nove
obaveze na sjeveru Afrike, loe u slubi stranaca prouzroile
su u prvim desetljeima stoljea one buntovnike pokrete, to
je dovelo do razloga za provedbu diktature generala Primo de
Rivere (1870.-1930.), i sretnih namjetaljki koje su smiljene
izvan naih izvora, pobudivi nepovjerenje vjenih suparnika.
Od tada, to se kakvoe tie, loe poinju propadati, a
broj lanova im se smanjuje na jedva desetak tisua, ali njene
klice potajno ive u liberalima i ustanovama obrazovanja i u
nesretnim uspomenama, koje meu istaknutom mladei
obnavljaju sredstva za novaenje, ime onda, kao kod Fausta,
irom otvaraju put za prodaju vlastitih dua.
U ovom prebrojavanju ne moemo odvojiti djeli
svijeta u kojem ne postoji duh novca, koji je onda u vezi s
inozemstvom, to kasnije postaje igrom prema masonskim
pravilima, za uruavanje panjolske ekonomije i nametanje
diktature. Jo nedostaje samo uspjeh na trasi koja dijeli
vanjtinu narodne stvarnosti od ispraznosti i nedostatka
sadraja. Masoni koji su bili na sveuilitu radili su utljivo i
licemjerno i, meu mlade koja je naivna i uvijek spremna na
budalatine - te je kao takva laka lovina u slubi stranih
interesa - uljudno su bacali kamenje smutnje.
Ako je diktatura bila potroena i umorna, te je zato
nakon Monarhije pala poput sazrelog voa, kao rtva svojih
slabosti, proglaenje Republike na svjetlo dana iznijelo je svu
sramotu koju su bez stida i s otvorenim rukama primali kao
cijenu svoje izdaje, uz pojavu razbojnika i buntovnika iz
Sveuilinog saveza studenata, koji je upute za obmanu
primao od svojih drugova, a u tim trenutcima svemoi i
masonske neobuzdanosti, masoni se odjednom, po svim
elementima prikazuju kao uglaeni.
Blagi otpor mladei pojavio se sa zakanjenjem, ali
izrastao je Narodni Pokret, koji je na povrinu i svjetlo dana
iznio sve smee loa i otkrio je kako na Sveuilitu postoje
dvije organizacije zasnovane na argotskom masonskom
govoru pod nazivom Sveuilini savez studenata vanjski i
Sveuilini savez studenata unutarnji. Prvi razumijeva javni
savez, kojem pripada veina studenata a, drugi, tajni je onaj

89

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

koje je osnovala masonerija po svojim naelima i smjernicama


s masonskim pristaama, koji primaju upute od Velikog
Orijenta panjolske, djelujui kroz obmanjivanje i izdaju
svojih kolega. Bila je to ne samo panjolska organizacija, nego
takva koja je prenesena i danas djeluje u mnogim zemljama
Amerike, gdje jedna organizacija ima ista obiljeja i tajnu
masonsku stegu. 12
Aluzija na pismo Prieta radnicima na sveuilitu, s
ciljem da ih se preobrati, potvruje nae primjedbe o
uestalosti tih namjera, koje se i danas ele ponavljati, bez
obzira na to to postoje nemale razlike, i kojima tada u
oslobodilakom ratu nije bilo mjesta, to pokazuje danak u
krvi nae mladei, koja je odobrila razvoj jedne neunitive
moralne snage i narodne moi, koja je iupala surove
nametnike proizile iz izdaje.
U usporedbi s tadanjim propalim sustavima, danas
imamo snaan i moan narod, koji je budan i koji zna to je
masonerija i kako ona djeluje, i nije raspoloen dati im mjesto
i prostor. I izvan toga, raunajui s naom uzornom mladei,
koja ipak moe biti iznenaena njihovom silovitou i
obmanama, jer masonerija je pokvarena, bit e potrebna samo
jedna rije, pa da se oslobodi velikodunost i plemenitost, za
strahovit odgovor.
U svezi zaraze te kuge, koju nije bilo lako iskorijeniti,
u proteklim razdobljima imali smo previe dogaaja, a da
bismo tu kugu ponovno dopustili.

12

Tu se vidi umijeanost Engleza. Metoda lorda Alfreda Milnera,


koji krajem XIX. stoljea stvara unutarnji i vanjski krug britanske
imperijalne masonerije.
Vidi knjigu: Angloameriki Establishment, Carroll Quigley.

90

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Vjeni neprijatelji
22. veljae, 1950.
Prikazana u obliku koji je neosporan, masonska
povezanost s glavnim poiniteljima naih domovinskih
nesrea tijekom posljednjeg stoljea oruje je s kojim se borila
da bi postigla uspjeh u komadanju naeg imperija, a kasniji
gubitak zadnjih kolonija, te propast Monarhije u sadanjem
vremenu, dovoljno su teka povijesna sudbina da ih panjolski
narod zamrzi i stigmatizira, i uz to dobro je dola ovogodinja
vrlo jasna osuda Pontifeksa,13 koju je o toj zlobnoj sljedbi
izrekao za sva vremena i protiv koje je izrekao najtee
prokletstvo koje Crkva primjenjuje za najvea zla, gdje je
objanjeno da jedan katoliki narod kao to je panjolski, u
kojem se u cijelosti ispovijeda istinska vjera u Krista, nespojiv
s udrugom koja izdaje velike ideale, koje narod ispovijeda, a
to je istinski Bog i ljubav prema Domovini.
S druge strane, ne postoji neka djelatnost niti udruga,
koja se s jasnom nakanom opire nauku i masonskim postupcima, kao to su preutne urote, koje svojim uasnim postupcima nastoje dohvatiti ono to ne mogu postii na polju asnog
nadmetanja.
Onaj koji se u nekim okolnostima borio s istaknutim
masonima u politici, znanosti, ili umjetnosti, ne moe ukloniti
mrlju sa svojeg imena i na kraju e ga masonerija proganjati i
osuditi, s podnoenjem svih tetnih posljedica. Kada osuuju,
u punom smislu tajno urujui, ak tovie po moralu i
pravednosti, oni zastupaju naela visoke etinosti utemeljena
na zakonu, vjeri i tradiciji naroda.
U takvom ozraju pravog neprijateljstva, masonerija
eli izmigoljiti i sklanja se u skrovita, koja su za njih pripremili stranci, vjerski otpadnici, kojima u zemlji zapravo slue
kao predstavnik za spletke i makinacije.

13

Te godine, nekoliko mjeseci kasnije (12.VIII.1950.), Papa Pio XII.


objavljuje encikliku Humani generis, kojom brani nauk crkve i
osuuje zablude modernih teolokih struja, ubaenih preko crkvene
masonerije.

91

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Uzoran obrazac panjolskog masona lii na plahog


stidljivca, koji se u drutvu u kojem ivi ne usuuje
suprotstaviti bilo emu i koji e pred svojom obitelji na sve
naine pokuati sakriti svoje tajno djelovanje, ali u veini
sluajeva, poslije prevrtljivog ivota, zavrit e svoje zadnje
ivotno razdoblje u krilu Crkve, traei na putu za vjenost
oprost i pomazanje. Ova tragedija u kojoj se u naoj zemlji
razmotava ivot masona povezana je i srodna s ostalom
masonerijom, u kojoj tucet nesretnih ateistikih sinova i
masona nevjernika, kojima nedostatak vjerskog odgoja olakava ulazak u masoneriju, gdje postaju mnogobrojniji i bivaju
prisiljeni na poslunost, te se tako spaavaju od javne sramote.
Pronevjere, utaje i delikvencije u koje su gurnuti zbog svojih
ambicija, postignute su, nema dvojbe, u vremenu masonske
prevlasti jer su tako, puui uz vlast, primali nadarbine.
Vrata ulaska u masoneriju su prostrana i skromna, za
novaka sve je bezazleno i vrlo je malo prepreka prilikom
inicijacije, koje bi mogle biti u suprotnosti s prirodom onog
koji oskudijeva u vjeri. Masonskom pripravniku pruaju se
sredstava za ivot, vjerska ravnodunost, prividna suzdrljivost i povrno poznavanje obaveza masonskih egrta, kao
poduka prijeko potrebna za njegov poetak i druga opa dobra
u masonskoj promibi, poput injenja dobra, to lijepo zvui u
prvo vrijeme, ime se prikrivaju istinski ciljevi.
Prilikom upuivanja i iskuavanja mora se odrediti
razlika izmeu onog koji ulazi u masoneriju, kao u utoite
spasenja, i onih drugih , koji ele dosegnuti mjesto u drutvu u
budunosti, a koje nudi masonerija, te moraju biti uljudni da bi
to dohvatili. Tako npr. zahtijevaju trajnu kunju i razmatranje
neke filozofske teze o masonskoj misli, koja pokazuje potpunu
predaju kandidata prema masoneriji i svojim potpisom doputa
pokornost uz moguu odmazdu od strane masona, ako do ega
doe i, drugo, ako u potpunosti ili djelomino bude osloboen
kunje, tada postaje ist i ispravan.
Meu otvorenim tezama u jednoj panjolskoj loi, o
razlozima revolucije, prikazan je zahtjev jednog vojnika, koji
je proao teki okraj i o kojem se razvila muna rasprava
protiv vojske u kojoj je sudjelovao i protiv domovine za koju
je prisegnuo da e ju braniti. Sluaj je iziao u javnost i pred

92

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

cijelim panjolskim drutvom zapao je u neastan poloaj i


predan je na milost i nemilost, kako je zakuhala loa. S
obzirom na mjesto i obiljeje njezinih lanova od jedne do
druge loe postoje razlike u obiajima. A nije bezrazlono to
su panjolske loe svojom rasputenou i neposlunou
uvijek istaknute, zbog izvlaenja novca i prijevarama meu
braom iz loa.
S injenicama te naravi mogla bi se napuniti cijela
knjiga, takvima koje polaze od onog masona, koji je bio
tajnikom jednog panjolskog podruja, koji je po proglaenju
Republike otkriven kako izdaje svog generala i prijatelja, te je
republikanskim urotnicima doao izruiti kopije karata i
pisama primljenih od ministra. Zatim o drugom masonu, koji
tvori dio Suda asti, a glasuje protiv svoga kolege masona
zbog njegova masonskog djelovanja, tj. glasuje za iskljuenje
svoga 'brata', da bi dobio naklonost drugih lanova suda,
koristei se tajnim glasovanjem. Nelojalan prema Domovini,
nelojalan je i prema nadreenima i nevjeran je svoj vlastitoj
brai.
Na opasanost od ljudi takve udi, koji dohvate vodea
mjesta u naciji, upozorava nas veliki panjolac iz XVIII.
stoljea, koji se kao veleposlanik posvetio opisivanju svojih
putovanja kroz Europu i koji je, u lijepoj knjizi od sto
poglavlja, posveenoj kranskom princu, svom Kralju darvao plodove svoje mudrosti i genijalnosti. U 52 poglavlju daje
nam zatitu od onog to je jednog dana postalo rak koji nagriza
moderno drutvo, koje masonerija prikazuje kao svoje, i
njegove rijei znae dostojan zavretak tog skromnog
poglavlja, koje panjolcima odailje poruku.
Elige Saavedra Fajardo, El escorpin como smbolo
para presidir su empresa, (korpion kao simbol upravljanja
svojim postignuima), nam kazuje:
"korpion, iako prenesen na nebo i smjeten unutar
zvijezda, ne gubi svoju pakost pred tolikim velikim zemaljskim monicima, iroko rasprostranjenim i utjecajnim, otrovan
za sve to je stvoreno."
"Razmatrajui naela jasne kakvoe i djela prinude,
koja uzdie sudce i dostojanstvenike, ali zbog njihovih
sklonosti i prirodnih mana, raste uvijek i mnogo puta opasna

93

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

mo, koja dolazi kao zatita volje za vlau, koja se protivi


razumu i pobjeuje ga, ako se vrsto ne suprotstavi vrlina,
koja moe stvoriti otpor, bez kojeg smo u svijetu budunosti i
blagostanja obmanuti i oslabljeni."
"Ako se dobro uini zlim, u velikodunom narodu loe
postaje jo gore. Iako kanjen i ocrnjen, porok se eli jo i
rugati i jo bi htio biti povlaten i preuveliavan. U bogatstvu
pakost donosi zasluge i asti, to e postati sredstvo za mo.
Ona je u nama prirodna, steena, ili nametnuta. Ona ljutita
eka nagradu i pohlepa se zadovoljava u vlastitom nasilju,
znaajna je i nestrpljiva, ovisi o snalaljivosti tue samovolje."
"U slijeenju naela, cijeni se vie zlo nego li dobro,
uvia se da su oni koji su obino otroumniji, ujedno i
obmanjujui, ali mudrost nije pakost i ondje gdje nema vrlina
ne moe postojati niti isti um. Zbog toga Kralj Don Alonso
Aragonski i Napuljski slavi razboritost Rimljana, zato jer su
unutar Kreposti izgradili hram asti, u takvom obliku da se za
ulaz u njega govori i prolazi kroz isti prolaz, osuujui one,
koji nisu dostojni asti i koji nisu kreposni."
U naoj naciji redove masonerije hrane ateisti,
nevjernici, astohlepnici, pronevjeritelji i vjerolomni, predstavljajui nam lanove sljedbe kao one s nedostatkom vrlina.
Vlast nad narodima Saavedra Fajardo smatra kobnim.
U tome, i samo u tome, moramo traiti uzroke naeg
propadanja i nesree za Domovinu.

94

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Zloini iz loa
19. oujak, 1950.
Povodom mog djela o masoneriji uoene su dvije
pojave: prvo, osobe koje poznaju ciljeve masonerije i njihovo
djelovanje u drugim zemljama ale se da smo djelovanje
strane masonerije prikazali samo djelomino, po nalogu
njihovih vrsnih lanova i, drugo, pokazujui nam vijesti u
asopisu jednog veleposlanstva, podsjeaju nas da engleska
masonerija nije ateistika ve kranska.
Ako se postavimo sukladno temeljnoj misli i moralu,
slijedei iste ciljeve i jednaka pravila i propise, onda sve treba
sustii kazna i naim itateljima trebamo ustanoviti da je
masonerija najopasnija kada je obuena u janjeu kou i
ispravna i skromna u svom pojavljivanju. Dovoljno je da netko
osnuje tajnu sljedbu i da je ista osuena od Crkve, pa da ju
smatramo odvratnom, u to nitko ne sumnja, jer su postupci
jedinstveni u svim loama i visoki stupnjevi posjeduju velike
tajne i kasnije, u odnosu na nie stupnjeve, kroz vie kunje i
napredovanje dosegnu apsolutno povjerenje. Takoer je
neporecivo da poslunost prema viim stupnjevima u loi
obvezuje sve lanove, a usprkos naputcima ispovijedane vjere,
vlastitoj savjesti i interesima Domovine - oni iskazuju prijekor
i s obzirom na poredak provode uzajamnu pomo meu samim
slobodnim zidarima, protiv naela jednakosti i pravednosti.
Povijest pokazuje da mason ne moe otkazati poslunost
naredbama iz loe o kojoj ovisi i da neposluh u teim
sluajevima znai da se masonerija obvezuje na progon i
kaznu do izvrenja pokornosti, a tijekom vremena isti biva
prokuan kroz lanac masonskih zloina, koji u svojoj
sveukupnosti zapravo ostaju nekanjeni.
Dobro, a sad: Poznajemo li masone i tajnu svrhu
masonerije? Ako, dakle, kao to znamo, postoje oholi masoni i
masoni statisti, pa istu odgovornost nije mogue pripisati
novacima na prvim stupnjevima i onima na viim stupnjevima,
koji imaju pristup veim tajnama. Iako unutar mase s niim
stupnjevima ne moemo svima pridavati jednaku odgovornost,
onima koji tek ulaze u lou gdje se ve bore vienije osobe

95

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

drutva, koje su sreene i koje su potpuni ateisti, zloinci i


razulareni slobodnjaci.
Da je masonerija ista u panjolskoj kao i izvan nje,
ustrojena kao sredstvo izdaje, dovoljno je jasno prikazano u
politikoj povijesti raznih odcjepljenja. Engleske loe
pripremile su odvajanje sjevernoamerikih od engleskih
kolonija, okrenuvi se protiv Loe Majke i panjolskih loa, a
u proteklom stoljeu pod stegom i naputkom iz inozemstva
skovavi tako i odvajanje svih onih hispanoamerikih.
Uostalom, u masoneriji su se kovali politiki zloini
po masonskoj brai, to je prokuana stvar, ali to da
masonerija bezono nijee i opravdava svoju nekanjivost,
zbog svog ogromnog utjecaja, ostaje njezin najvei zloin.
Ne moemo nijekati posebnu tehniku s kojom se
egzekucije vrhunski provode i pripremaju tako da u veini
sluajeva ostaju nekanjene. Povezanost masonerije s
organizacijom karbonara ekstremista, anarhista i razbojnika,
prikazana je u povijesti politikog kriminala panjolske i
inozemstva kroz cijelo stoljee i pol. irenje masonerije na
glavna podruja tiska i kljuna mjesta u administraciji
pravosua od prvih trenutaka doputa pripremu za osloboenje
od posljedica zloina i za odvraanje pozornosti javnosti na
ono nebitno. Koliko li ima ubojica koji se danas pripisuju
izravno komunizmu, a zapravo padaju na izravnu odgovornost
masonerije! Ali u povijesti vie ne moemo ispraviti dobro
poznate injenice.
U srpnju 1936. g. u crvenoj zoni buknuo je Narodni
Pokret pod predsjednitvom i vladom masona i smaknuto je
mnotvo masona, koji su iz sljedbe iskljueni kao posljedica
pobune 1934. g., dok su na vlasti bili crveni i njihove snage
sigurnosti i vojska iz zone u kojoj su oni upravljali, kao i u
vladi ije su voe pripadale ekstremnim organizacijama. Te
nesretnike nije spasio niti boravak u bolnicama, a niti meu
zatvorskim zidinama. U stvarnosti, nije izgledalo kao da e se
nastaviti zapoeta serija ubijanja, poslije pobune u Asturiji, s
ubojstvom jednog zastupnika, laljivca, koji je svojedobno
uivao plodove visokog stupnja masonerije, ali za pojmove
loe poinio je velik zloin jer je uzdizao svoju estitost i u
Cortesu je optuio estoko nasilje, koje je poinila njihova

96

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

revolucija. Kajui se pred Crkvom, umro je oprostivi svojim


neprijateljima i molei se zauzimao se za njih, ali zloin je
ostavio jasan trag i, naravno, ostao je nekanjen. Svi radikalni
zastupnici, koji su pali pod utjecaj crvenih i koji su suraivali s
katolicima, kao i desniari koji su bili iskljueni iz masonerije,
bijahu tretirani rukom ubojica iz loe, koji su pobunu
iskoristili kao oruje.
Meutim, ta smaknua ne pogaaju samo one koji su
krivi kao izdajice, po naredbi, jer za izvrenje pokolja takoer
treba dohvatiti politiare-kriminalce, koji su jo pronicljiviji
(od izvritelja). U tom pogledu, u bliskom vremenu sjeamo se
pokuaja ubojstva Kralja, to smo vidjeli u svjetlu
republikanske ere i po elji izraenoj od jednog tipinog
masona, a to je objavljeno poslije njegove smrti. Uvidjevi
kakve su namjere prigodom posjeta jednoj pomorskoj bazi
panjolske Monarhije, u jednoj masonskoj loi toga grada
skovali su naum o ubojstvu Kralja: jedan masonski brat
ponudio se da e Kralju oduzeti ivot, skrivajui se na putu i
pribliavajui mu se u uniformi. Samo odluna i energina
intervencija i zrelost voe loe, iako nevjernika, ali dobrodunog ovjeka sa savjeu, suprotstavila se izvrenju smaknua, te je ubojstvo Kralja, koje su pripremila druga braa izbjegnuto.
Drugi straan zloin dogodio se kod osvajanja
Madrida i zahvaljujui Narodnom Pokretu ovaj put nije ostao
nekanjen. Obavijeten sam o ubojstvu falangista, koje je
unaprijed smiljeno i trebalo je izgledati kao sluajni dogaaj,
ukoliko iroka istraga ne doe do otkria, ni poveznice sa
urotom, i ukoliko ne uspije prikazati moralnu bijedu koja je
skovana.
U prvim danima poslije zauzimanja Madrida jedna
ljupka djevojka ponudila se kao pomo u poslovima strojopisa
enske falange i tamo je traila prijateljstvo s mladim
falangistom, koji je imao vezu s masonerijom i koji je sa
efom civilne zatite suraivao u otkrivanju sluajeva
povezanih s masonerijom. Mladi nije odolio privlanosti Eve
i roene su zaruke. Jednog dana, kada su u parku bili sami, u
ljubavnom avrljanjima, djevojka mu predloi da razmisli o
pitolju i isti mu prisloni na trbuh, te ga isprazni u rtvu. Poto

97

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

je zatraio pomo od prolaznika, mladi je na brzinu prebaen


u bolnicu, gdje je dobio medicinsku pomo. Jedine rijei koje
je na samrti uspio izgovoriti bile su: "Droljo jedna, nisam
vjerovao da si za to sposobna" i zatim je izdahnuo.
Iako su dani prolazili, poiniteljica zloina etala je
slobodno. Masonska ruka oslobodila ju je opasnosti koja je
vrebala, ali i pokojnik ima prijatelje i drugove, koji su znali
tko je odradio nareenje protiv zapovjednika Gabaldona, koji
je zajedno sa svojom keri tajanstveno i barbarski ubijen u
okolici Talavera.
Bila je javna tajna da zloin nije sluajan i da je
djevojka bila ki poznatog masona i u bolnici se znalo i prepravalo da je na umoru, u zadnjim rijeima mladi optuio tu
djevojku.
Istraga je dola do kraja i pod pritiskom pitanjima,
zavrila je s djevojinim priznanjem zloina. Sve je bilo
smiljeno i pripremljeno: i njeno nuenje Falangi i privlaenje
mladia i na kraju - smaknue. Djevojka je bila poticana i
nagovarana od oca, te je u dobi od dvanaest godina s prvih
poticaja prikljuena masoneriji. Ovog puta po dokazanu zloinu provedena je sva teina zakona, pomou onog nesretnika.
Ne radi se o jednom nestvarnom postupku nego o
jednoj stvarnosti naeg vremena, jednom stranom zloinu,
koji ne potuje niti sinovsku vezu.
Kako panjolci mogu biti ravnoduni prema ivotu i
postojanju loa u panjolskoj? Nije isto biti pokraj topa koji
puca i ondje gdje pada projektil. Za onog koji iz topa ne zna
pucati igra moe biti zabavna, ali onom koji pucnjavu prima
prizor ne moe biti gori.

98

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Stupnjevi i kunje
26. oujak, 1950.
Meu masonskim djelatnostima ne postoji niti jedna,
koju bi braa sakrila bolje od vlastitih zloina. Kada se u
nekom glasilu razvije ta tema i kada se s nepobitnim svjedocima dokumentirano prikae smaknue, obavljeno do kraja po
nareenju loe, masonerija na to odgovara zavjerom utnje a
da ni ne pokua opovrgnuti teke injenice kojima ih se tereti.
Kada se najizravnije prikae vanost predmeta, tada oni s
prezirom nijeu postojanje takvog zloina, okrivljujui drugu
stranu da iznosi izmiljotine onih koji ih blate, a kada u nekoj
prilici pokuaju zamagliti injenice na svjetlost dana izlazi
prava djelatnost masona. Brane tezu da ukoliko bi neki mason
i poinio zloin, ne bi trebalo da cijela odgovornost zbog toga
padne na sljedbu, jednako kao kada bi sveenik koji bi poinio
zloin odgovornost pokuao prebaciti na cijelu Crkvu, kojoj
pripada.
Sustav je to koji je oigledno djelotvoran i spretan,
dakle, injenice ostaju dok traju komentari, ali lukavim
raspravljanjem i pretjeranim izvrtanjem ispada da masonski
zloin i nije tako opak i da se likvidacija, bio to mason ili ne,
ne vri po tajnom nalogu sljedbe, zbog ega bi masonerija,
inae, mogla biti osuena. Uspostavljen je takav sustav i on se
tijekom godina stalno ponavlja.
Odluka ne e promijeniti stranu s koje masonerija u
izvrenju zloina nastupa, ali unutar svojih djelatnosti nastaviti
e izgledati kao izdajnika i u svoj biti neposluna i djelovat e
po naredbi i u interesu viih ciljeva, koje joj odreuju njezini
upravitelji.
Da sluajnost ne moe biti uestala pokazuju nam
injenice po prirodi stvari, a budui da masonerija zloupotrebljavaju situaciju, reakcije drutva nadmauju sva predvianja,
to zavrava tako da na dno baca sve lukavtine loa.
Obavezna je i osnovna stvar kada netko napravi zloin
takve prirode, i jo puno vie kada se radi o smaknuu koje je
dobro pripremljeno i to, od osobe za koju bi tako to bilo
nezamislivo, iz masonske visoke hijerarhije, da tamo gdje
nedostaje trag izvrenja zloina, o tome se ne obiava pisati,

99

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

unato tome to u masonskim organizacijama tj. u njihovim


propisima vrlo raznoliko i aroliko moemo itati o stupnjevima, koji na osvetu o kojoj govorimo ciljaju izravno.
Ako masonske stupnjeve podijelimo simbolino (od
prvog do treeg), to razumijeva razdoblje kunje koje ne ide
iznad toga, tada bismo ih mogli zvati novicijatom masonerije,
to je kao neobina vrijednost jednostavno shvatljivo, o emu
nam je govorio otpadnuti mason, ne udaljujui se od istine. Tu
se priprema filozofska budnost i pronicljivost, svjetovne
teorije, politiki naputci i poslunost koja dolazi odozgor.
Glavni stupnjevi (od etvrtog do osamnaestog), koji
zapoinju s tajnim majstorom, a zavravaju s vitezom ruina
kria, gdje se masoni ponovno udruuju po stupnjevima preko
kojih ine punu masonsku formaciju, provjeravaju se tako da
im se daje odgovorna zadaa i iskuenja da ne bi postigli viu
razinu i kljuno mjesto, ako ne pokau potpunu izdrljivost,
vjernost i poslunost, koju masonerija zahtjeva. Moe se
osigurati da uz pomo napredovanja u stupnjevima, za vie
tajne zahtijevaju prisege, iji je cilj jo vea tajnovitost u
sljedbi, koja se uzdie sve do zasljepljenosti.
Osamnaesti stupanj, od glavnih, "vitez ruinog kria"
bavi se djelatnou obrazovanja i odgoja i upravlja podinjenim glavnim stupnjevima, pokazujui teak put i razrjeavajui
ih obveze koja dolazi od tajnog majstora do ruinog kria, koji
nas zanima, ali izmeu njih ipak postoji jedan vrlo nepristupaan deveti stupanj, nazvan "majstor izabran od devet" i obino
se takoer jednostavno zove "onaj od osvete". U kunjama za
taj stupanj simbolino se misli na smrt Hirama i na smaknue
jednog od ubojica rukom jednog izmeu devet izabranih,
budui da je Salamun poslao da se glava izdajice postavi na
istoni toranj hrama i kao nagradu nazvao ga Joaben, osvetnik,
tako da osmoro brae koji su ga pratili dopuste naziv majstora
izabranog od devet.
Obiljeje ovog stupnja je da u jednoj ruci dri ljudsku
glavu za kosu a druga je ruka naoruana krvavim bodeom, a
ispod stoji geslo vinceri aut mori. U prisezi se uobliavaju
slijedei izrazi: "Doputam da ma pravde odstrani moju
glavu, ako jednog dana izdam instituciju ili zatajim obeanja
koja sam dao slobodno i dobrovoljno". U ovom devetom i

100

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

kapitularnom (glavnom) stupnju najvanije je da mason u red


ulazi s istinskim i stvarnim uvjerenjem.
Zatim dolaze filozofski stupnjevi (od 19-30) i na kraju
uzvieni s najveom moi (od 31-33). Od svih stupnjeva koji
slubeno postoje u praksi se koriste samo rijetki od njih,
najistaknutiji i najvaniji prijelaz iz jedan u drugi je skokovit i
u isto vrijeme razliito dopustiv. Od tih filozofskih stupnjeva
trideseti je vitez Kadox s nadimkom veliki izabranik i simbol
je izvrenja osvete, a zovu ga i sudski ubojica Jakova od
Molaya, a obeanje kazne po tom zloinu, te zlostavljanje i
obrana nedunosti u vremenu kada se hvata za bode, premise
su za ispunjenje dunosti bez obzira na posljedice i smjeraju
na pravdu po kojoj je istinski Kadox ima u posjedu kao prvu
vrlinu koju ne gubi iz vida, kada se provodi kazna uz one rijei
koje pri inu unaprijeenja u vii stupanj izgovara veliki
majstor ceremonijala:
"Zrelost tvojih nacrta, oprezno uvanih dok ne stigne
trenutak, tada sa sigurnou moe primijeniti, i ukloniti sa
svoje strane svoju volju, kao da je nema, da se postigne
uspjeh", ostvarujui pri tom aluzije poput onih u kojima se
uiva u nasilju nad grobovima Pape Klementa V. i Kralja
Filipa Lijepog, kao obrascu duha osvete i organizacije nasilja,
koju obiljeava taj stupanj masonerije.
Izriaji su: "Kao slijednici templara iz XIV. stoljea
nismo napustili odluku da ih osvetimo", ili ovaj drugi: "Nae
djelovanje na osveti, dakle, nije ni bilo zavreno" i pitanje koje
se upuuje novom lanu glasi; "Plai li te teina moralne
odgovornosti kada ustrajava na tome da ue u nae tajne?"; i
konana prisega glasi: "Priseem i obeajem prema svetoj
zadubini da u pristati biti rtvovan zbog neznanja, pretvaranja ili ugnjetavanja (ovdje u knjigama i ispravama stoji jedan
redak i toka gdje se skrivaju reenice koje se ne ele objaviti)
da me se osudi na gubitak asti, na prezir i sramotu, te na
kaznu velikog izabranog viteza Kadoxa, ako budem izdajnik
svojih prisega, ili ako nekada postanem nasilnik, ili varalica".
Tako je u organizaciji sljedbe, u njezinim propisima, u
njihovim knjigama i slubenim aktima prikazana odmazda,
koja ini glavnu bit smaknua.

101

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ja znam da postoji nekoliko umjetnih mamaca koje su


masoni iznijeli u javnost, nijeui pakost i zlobu koju sljedba
provodi, pruajui otpor uvjerenju ljudi da mnogi od njih nisu
mogli imati asno i viteko sudjelovanje u takvoj kriminalnoj
organizaciji:
kao pouku pri prouavanju masonerije u povijesti
naeg naroda preporuio sam im sve od kraja XVIII. st. i cijelo
XIX. stoljee, od revolucionarnih pokreta u svijetu u onim
godinama, i mogunosti istraivanja koje masonerija dosie do
krajnjih granica neprirodnosti. Iz ovog opisa vidimo kako
masonerija djeluje. Opa masonska taktika, koja se provodi od
njezinog postanka prvenstveno je to da se uvue u podruje
politike, u skoro sve stare liberalne stranke, u naprednjake
stranke, radikalne stranke, radikalno-socijalistike i ostale
ljeviarske skupine, dosegnuvi do najvie razine socijalizma,
ija veina uglavnom pripada masoneriji, bez koje postoje
barem konzervativne stranke, odnosno, bore se protiv ubaenih pijuna sa suprotne strane i tako je masonerija u biti ratnika
i u svoje redove eli uvijek postii i privui nekog novog
brata.
Drugi ciljevi za kojima masonerija traga su iznad
svega zauzimanje prostora i napredovanje unutar podruja
tiska i dohvaanje svih utjecajnih mjesta u lijevom tisku, a
takoer i brojna vana mjesta na strani desnice i neovisnih
novina. Zbog toga od poetka ciljaju na upravljaka tijela u
pravosuu, to kao puni interes njeguju priblino dva stoljea,
tako da im je ministarstvo pravosua jedan od glavnih ciljeva,
isto tako kao to je to cilj i komunistike partije. To je za njih
cilj nekanjivosti, to podrazumijeva bitna mjesta u ustroju tog
ministarstva kao i u sudstvu, i tu su sa svojom braom
masonima dobro povezani, a potom i s vanim mjestima u
politici, a osim toga znaajno im je da na mjestima sudaca
budu masoni, to znai da ih se za zloine koje su skovali ne
e kanjavati.
Masonerija se ne uri, zna priekati, sabrati svoje
snage, pomicati svoje pjeake, pripremiti ih za dan i sat, kada
je za ostvarenje zloina predvieno mjesto i sudac privrenik.
U blizini mjesta dogaaja masoni postavljaju jednog ili vie
agenata. Ostalo je lako: izbriu se tragovi, krivotvore se

102

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

dokazi, sudac revno odradi masonsko izbjegavanje pravde, a


tisak obradi javno mnijenje. Ako se to neki puta izjalovi, tada
se rauna s braom iz drugih djelokruga, kako bi se izbjegle
posljedice. Tu je i oprotenje, pomilovanje i na kraju, sve do
pripreme bijega, kao zadnje. Zbog sigurnosti izvritelja,
masona ili nemasona, velik se dio masonskih zloina ne
izvrava izravno od lanova sljedbe, ve preko drugih
organiziranih ekstremista i ubojica, iji izvritelji se lako
nagovore na zloin, osokoljeni na svoju strast protiv drutvene
zajednice. esto se dogodi da kada budu uhvaeni, ubojice u
cijelosti priznaju prirodu i motiv zloina, njegove pokretae, te
kada su ve u zatvoru, odnosno kada su ve izloeni rtvovanju puno puta otkriju sve to znadu, ali ne prikau kako je
dolo do zamisli ubojstva.
Admiral Darlan, ubijen na izgled od francuskog
domoljuba, ime smo se bavili na drugom mjestu, likvidiran je
po engleskoj masoneriji, zbog sumnje dosluha sa SAD, jer je
smetao nakanama degolista iz Velike Britanije. Danas, s
napretkom znanosti, suvremeni zloinci uinili su za masoneriju jo vie i olakali su suradnju sljedbe i znanosti, to istu
jo bolje stavlja u slubu zla. Za rtve zrakoplovnih nesrea, u
kojima pogibaju efovi drava, istaknuti politiari, ili osobe
omrene sljedbama, gotovo u potpunosti postoji sigurnost da
su poginuli zbog sabotae na zrakoplovima pripremljene od
agenata koji su sluili masoneriji.
Danas u Francuskoj nazoimo jednom udnom sluaju
progona masona, u predmetu nazvanom tunim imenom
"borba generala". Neovisan duh glavnog lika je sljedbi kojoj je
pripadao dvije godine pravio smetnje njihovim nakanama. Ista
je traila da bude vrhu Glavnog stoera Francuske, kao jedno
pouno sredstvo pod njezinom stegom i nadzorom, a ne tako
kako je htio iskljueni general, koji je pourio zaustaviti postupak i njegove tragove. Sustavno trovanje arsenom unitilo je
njegovo zdravlje, zbog ega je due od jedne godine morao
leati u krevetu. Razni nalazi i analize uinjeni po nalogu
kunog lijenika otkrili su pokuaj da ga se dovede do smrti.
Poto je uzbunio nadlenu slubu predmet je u cijelosti
propao. Unato prekomjernoj srei generala mo loa je
pobijedila i nametnula je predloen naziv ("borba generala").

103

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ako se fizika eliminacija obustavi ostaje, meutim,


masonski utjecaj u cijelom dravnom poretku, uz monu
odredbu o gubitku graanskih prava. Provedena je istraga da
bi se otkrilo tko je vlast u Indokini tj. Vijetnamu, to je bilo
posljedica rasprave po izvjeu francuskog generala koji se
nepromiljeno i neoprezno objavljen (u tisku) preko pijuna
kojeg je razotkrila policija. Dovoljno za sramotu, koju je
izazvao tisak, da bi se u vremenu koje slui protuvojnikom
duhu postigao uspjeh, jer vojniki duh smeta loama.
U vlasnitvu tadanjih ministara rata i samog predsjednitva postoje razliiti primjerci izvjea koje je objavio
general. Je li tadanjeg asnog i uglednog generala pokrenula
nepromiljenost, ili zloin? Usprkos svemu, optuba je naprosto preusmjerena.
Optueni general se unato tome nije ponizio.
Odluno se branio i ciljao je visoko, a kada je u povoljnom
trenutku odstupio ministar rata, prizemljio je stvar, koja je
prijetila da se pretvori u kandal jo veih razmjera i malo
kasnije, usprkos tome, u toj senzacionalistikoj pustolovini
dao je prednost amerikoj nedunosti, a nakon to je tisak u
Sjedinjenim Dravama prozraio atmosferu javno je mnijenje
sluaj nazvalo "borba generala" i nova je vlada zapovjednika
Glavnog stoera uklonila, s ciljem da se i ostale generale
uspjeno protjera. General je nesumnjivo nastavio s obranom,
ali njegov e glas ostati pokopan platem tiine, ije e
namjere sakriti loe.
Eto, kako zloini i progoni masona nisu povlastice
jedne nacije, nego su u biti univerzalni, premda njihova
probitanost moe ovisiti o stupnju potrebe i moralnim
uvjetima zemlje u kojoj se ostvaruju.

104

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Povijest masonerije
2. travanj, 1950.
Raspravljajui, u povijesnom smislu, koje je godine
masonerija ula u nau zemlju, biljeimo da je to prva treina
XVIII. stoljea, kada je u nazonosti jednog meunarodnog
skupa odreeno samostalno nastupanje jedne loe u Madridu. I
bez povijesnog istraivanja raieno je i utvreno da je
masonerija u panjolsku ula u godini 1728., preko Filipa
Whartona, prvog i zadnjeg vojvode od Whartona, koji je iz
svoje zemlje izgnan i koji se u slubi Burbona obreo u
panjolskoj.
Dvije knjige, napisane u Engleskoj, prikazuju nesretan
ivot ove znaajne osobe, a u pozadini svega je jedan beskrupulozni pustolov:
The Life and Writings of
Phillip late Duke of Wharton,
London, 1732., i drugi naslov
Phillip Duke of Wharton,
god. 1913.
Prema povjesniarima
bio je oaravajua i ohola
osoba, crvenokos i kosa mu je
u velikim uvojcima padala
preko ramena, plavih oiju i
ponosnog pogleda, naoit i
zavodnik ena, irokogrudan, rjeit i obrazovan, te se kao
takav prikazuje uzornim drutvenim likom s poetka XVIII st.
S druge strane iste medalje nalazi se pak osoba s velikim
nedostatcima; njegovo neogranieno astohleplje, cinizam,
sklonost piu odveli su ga u nelojalnost i raskalaenost.
U zanimljivom opisu iz tog vremena, koji nam je
stigao u ruke i koji zadovoljava radoznalost o toj osobi, koja
ak i za engleske pojmove prebrzo zatvara svoj ivotni put, o
osobi koja jadna siromana i prognana umire meu redovnicima jednog samostana i u svojim zadnjim trenutcima u
molitvi prihvaa Katoliku Crkvu.

105

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Njegov djed bijae etvrti barun od Whartona, prema


povjesniarima na glasu, to moe imati velik znaaj za ono
doba, po najljepim nonim listovima u Engleskoj.
Otroumnou i sposobnou za sebe je pridobio i
sreu. Borio se za Karla I. bez obveze, podupirao je
Cromwella iako mu nije sluio, sluio je Karlu II. iako mu nije
bio odan, kau povjesniari o njemu. Njegov sin Tomas
Wharton, otac naeg podanika, bio je prezbiterijanac ateist i
majstor korupcije i izmiljotina, te je ciniki podravao ideju
da je prihvaena la vrijedna kao i istina. Uz pomo politike i
pobune zaradio je novac, slavu i ast da bude prvi markiz od
Whartona i Malmesburya. S takvim pretcima nije udo da
unuk postane znaajniji od svojih prethodnika.
Roenje Filipa Whartona postalo je jedan od glavnih
dogaaja u engleskoj aristokraciji 1698. godine. Kumovao mu
je William III., a kasnije je govorio da je to bila kraljica Ana,
koja mu je po roenju dodijelila titulu vikonta od Winchendona. Svoju titulu posvetio je svome ocu markizu i svim
njegovim potomcima i uglednicima egzaktnih znanosti i
politikim prvacima, koji prema mladiu nemaju tajni. Zbog
elje da ga se odvrati od zavoenja na katolicizam podnio je
jo vei pad raspoloenja. Protiv oeve volje sa sedamnaest
godina oenio se s jednom prostodunom djevojkom koja je,
iako lijepa, bistra i dobra, za ponosnog markiza imala jedan
nedostatak tj. bila je ker general-bojnika bez sree i bez
dobara. Ova suprotnost sunovratila je i unitila kule u zraku o
budunosti njegova prvoroenca i nakon nekoliko mjeseci
markiza je otjerala u smrt.
Nakon to je prvo vrijeme nakon vjenanja prolo,
zbog naprasitosti Filip Wharton napustio je ognjite da bi
meu mladima svoga vremena postao istaknuti slobodnjak.
Nekoliko mjeseci nakon smrti oca umiru mu majka i prvoroenac, to kao udrueno u njegovoj nesrei zavrava slabljenjem veza sa svima, osim s odanom i vjernom enom. Kao
veliki miljenik sree odluio je zakljuiti svoju naobrazbu
putujui Europom.
Njegove spletke oko pretendenta Stuarda, viteza
svetog Jurja, i njegove majke, zajedno nastanjenih u Francuskoj, uinile su da zadobije povjerenje i obeanja vojvode od

106

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Northemberianda, unato profukanom novcu, kojeg se u tom


sluaju domogao. Vratio se u Englesku, u Camara de los
Pares, kraljevstvo Irske, gdje mu usprkos mladosti doputaju
da stane u obranu Hannovera, zbog ega ga kralj Juraj IV.
promovira u vojvodu od Whartona, s 19 godina, to je jedini
sluaj u povijesti Engleske. Visok poloaj i samosvijest
mladog vojvode omoguili su mu da privue naklonost
intelektualnih krugova, koji su ga razmazili. Ulizice, pjesnici i
pisci slavili su njegov genij i posveivali mu knjige, koje je on
obilno isplaivao. Godine 1721. primljen je u Dom Lordova.
Njegov politiki put od samog je poetka bio krajnje buran i
prikljuio se strani slobodarske oporbe, protiv vladajue
dinastije: napadao je i potkazivao ministre zbog njihovih
pogreaka i pouda, to je ivota kotalo starog politiara
Stanhopea. Da bi raskrinkao toliko podanika, razne vrste
poroka nitko nije koristio bolje od njega. Predsjednik jednog
(masonskog) kluba nazvanog "Zov pakla", natjecao se u
Londonu u irenju poroka preko krabuljnih plesova, s bezbonou, bogohuljenjem i bludnou. A njegov nedostatak
vrlina, astohleplje i ateizam snano su ga gurali prema
masoneriji, koja ga je primila rairenih ruku. Razumljivo je da
bez plemikog statusa nikada ne bi mogao postii drutveni
ugled i politiki utjecaj, koji je kao mlad i ponosan lan Doma
Lordova elio, a poziv se pokazao kao blistava prilika.
Usprkos slavohleplju Wharton nije bio podloan
poslunosti i od ulaska u lou unutar sljedbe ciljao je na veliko
majstorstvo, nastojei da ga dostigne koristei se odsustvom
velikog majstora vojvode od Montaguea i da u prigodnom
trenutku prilikom reizbora preuzme lou, spletkarei na sve
naine da bi se domogao eljenog mjesta. Ni razboritost
drugih, ni imenovanje pravovjernog Desaguliersa, kao njegova
pomonika, unutar cijele masonske organizacije nije moglo
ukloniti razdor, koji se oitovao od kada mu je ukazano
povjerenje.
Uznemireni radi njegovih postupaka, masoni su ga
poeljeli ukloniti i na izborima za imenovanje na poloaj
Velikog majstora gubi za jedan glas, to bijae uzrokom
njegova pada, za ime slijedi iskljuenje iz loe, pri emu

107

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

izgovara starodrevne rijei Jubelas, Jubelos, Jubelom!,


spalivi na sveanom sastanku svoje rukavice i pregau.
Zbog odmazde pomou svojih prijatelja i pristaa u
Londonu je osnovao drugo tajno drutvo pod imenom
Gormogons, podrugljivo drevno salamunsko znaenje, iz
kojeg prava masonerija vue korijene, dok njegova sljedba
proizlazi od prvih kineskih careva. Tako je roena loa
otpadnika na ije elo se uzdigao sam Wharton.
Nekoliko godina kasnije umire njegova jadna supruga,
naputena i alosna, a on sam, slijeen u stopu od svojih
oboavatelja, pokuavao se uzdii u politici, te zatim prodaje
svoju imovinu i naputa London. Vratio se po milosti Stuarta,
Jakova III., potom mu je u Parmi priznata titula vojvode od
Northumberlanda i dodijeljeno mu je odlije Reda Podvezice,
to ini najvii viteki red.
U to vrijeme panjolska se nala u sreditu europskih
spletki, iz tog razloga sva su sredstva i utjecaju upravljeni na
rat protiv Engleske. U panjolskoj je upoznao jednu dvorsku
damu koja se zvala Maria Teresa O'Byrne, ki pukovnika
O'Byrnea iz pukovnije Hivernia, koju su inili Irci u slubi
panjolske, i s njom se oenio preavi na katoliku vjeru.
Njegovo preobraenje na katolicizam bilo je isto formalno,
jer pomou tog poteza u Madridu je 1728. g. osnovao prvu
masonsku lou i prema tadanjim vijestima uspostavio je veze
s pravom masonerijom tj. Velikom Loom Londona.
Trebamo zabiljeiti injenicu da je jedan Englez
utemeljitelj nae masonerije i da vrijedi razlaganje o ponavljanju povijesti izdaje, koja se potvrdila i u njegovu kratkom
ivotu, jer je osnovana loa, kako se govorilo, od prvog
trenutka ovisna od engleske masonerije, i koja je od tada pa
nadalje kroz slijedee stoljee ojaala posredstvom utjecaja i
najezde iz Francuske, jer se razvijala u frankofonskim loama
uz pomo panjolskih izdajnika.
U naem narodu Wharton nije mogao dugo ostati
miran i njegova se djelatnost razvila na svim razinama. Ubrzo,
pod zatitom Jakova III. djeluje u Francuskoj i Italiji, a najvie
u Rimu, ali iz papinskog grada biva protjeran zbog banenja,
orgijanja i bezobrazluka. Vrativi se u panjolsku sudjelovao
je u napadaju na Gibraltar, u redovima grofa od Torresa, i

108

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

tamo je ranjen, te je od Kralja imenovan pukovnikom i


pridruen irskoj pukovniji u slubi panjolske i sve to u
vremenu kada je u Engleskoj izbaen iz Doma Lordova, uz
konfiskaciju imovine utvrene u toj zemlji.
Po povratku u Pariz stavio se na raspolaganje
Walpoleu, engleskom veleposlaniku za Hannover, i u kratkoj
epizodi u toj zemlji zajedno s vojvodom d'Harcourt sudjelovao
je u zabavama i lovu, ruei i unitavajui povjerenje koje je
zadobio, pa se potom vratio u panjolsku, gdje mu je priznat
in pukovnika, i prikljuio se jedinici, te je slijedio put
njezinih trupa. U jednom takvom putovanju kroz zemlju
Tarragone teko je obolio i prenesen je u samostan Poblet,
gdje umire, na izgled kranski, okruen bogoslujem tamonje zajednice, na dan 31. svibnja 1731., kao ovjek proklet od
Engleza.
Ako takvo podrijetlo i pokroviteljstvo imasmo u naim
panjolskim loama, onda nije udno da trkaramo za
vremenom i slijedimo protupanjolsko korito, sluei tuim
interesima.
Phillip Duke of Wharton

109

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Progoni vjere
9. travanj, 1950.
asopis L'Osservatore Romano u jednom broju pie o
Crkvi i masoneriji, a autor je nastavnik teologije iz Vatikana
imenom Cordovan, koji je nedavno preminuo, a koji je po
ovlasti Svete Stolice i po vlastitoj teolokoj sposobnosti
odluno prosvjedovao protiv vijesti koje krue i njihova
zahtijevanja povezanosti izmeu nepomirljivih suprotnosti,
emu je uzrok bilo otkrie vjeitog neprijateljstva masona
prema veri i Crkvi, a to je ugledni otac Mariano Cordovan u
uglednom asopisu opisao.
Na svjetlo dana izila su takva miljenja, koja nastoje
ukloniti posljedice djelovanja masonske sljedbe, prikazujui je
manje-vie kao bezopasnu druinu, koja ne zasluuje izopenje i osudu, oko ega Katolika Crkva nastoji. Ali Crkva se u
svojoj beskonanoj mudrosti pridrava svojih propisa, kanona
br. 684 i 2335, i masoneriju osuuje na izopenje i svemu
tome daje ime i pravi smisao, bez obzira na razlike u obredu,
te katolicima na taj nain prikazuje da ne padaju u obmanu
vanjskog pokazivanja sljedbe i da u svom neznanju ne budu
dovedeni do toga da ne razlikuju to znai biti katolik ili
mason. Neke loe, s obzirom na razliitost osoba u njima, u
uvjetima mira u kojima se odvija politika, ili zbog raznih
drugih razloga, ne izgledaju neprijateljski nastrojene naelima
katolike vjere i njihovi ciljevi svode se na zabavu i puke
plesove, te razne svjetovne aktivnosti bez nekih posebnih
posljedica, ne elei kazati u kojem obliku organizacije rade i
zbog ega su izuzeti i stavljeni pod crkvenu zabranu, odnosno
interdikt i izopenje. Crkva, kako je dobro rekao talijanski
teolog, ima sadraj Boanskog nauka, koji je objavljen od
Boga, i povezanost ivota s uvjetima vjenog spasenja. I po
tim bitnim sastavnicama ne moe biti sporazuma bez potpune
odanosti.
Svi progoni koje je Crkva pretrpjela od javne vlasti u
zadnja dva stoljea iskljuivo su djelo masonerije i njezinih
sljedbenika. Danas komunizam daje usmjerenje za nasilje i
progonstvo Katolike Crkve, a pozornost svijeta ne uklanja
posljedice u stalnom i obnavljanom djelovanju oznaenog

110

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

puta, svojom rukom unitavajui moralni autoritet i naela


vjere, sluei se nemoguim grozotama progonstva, kako
danas ine i komunisti. Masoni omoguuju put u sredite
Europe, u koje se uvukao komunizam i njegovo licemjerje,
pakost i djelovanje u sjeni, sto puta opasnije nego li otri
udarci koji potiu obranu.
Masonerija prosuuje na dva naina: praktini i
doktrinarni. Ako istraujemo injenice tijekom dva stoljea
susreemo uspostavu mehanizma pobune politikih slobodnjaka i, malo kasnije, ljevice unutar graanskog drutva. Bilo je
to oruje uasa, potajno upotrijebljeno iz loa i radionica za
progonstvo katolike vjere i njenih institucija, za sustavno
unitenje katolikog duha u narodu, posredstvom kola,
sveuilita, tiska i knjiga. Oruje za osvajanje stiglo je i
upotrijebljeno je kroz pripremu i pod okriljem revolucionarnih
i emancipirajuih namjera za narode Amerike. Prijestolja u
Europi koja su pala i dalje padaju pod spletkama i urotama
masona, to se nastavlja i u tekuem stoljeu, koritenjem
pobune masa i, naravno, pomou voa, lanova i ostalih
podinjenih loama.
Ne radi se o samovoljnim optubama, koje povijest
nije prepoznala, nego o vlastitim objavama iz loa, poslije
svakog njihovog uspjeha. U masonskim dokumentima i
asopisima ostalo je zabiljeeno koliki je udio masonerije u
novim republikama.
Stoga iz perspektive masonerije moe izgledati da je
ista imala ogromnu ulogu u oslobaanju nekog naroda i tako je
na spretan nain prigrabila zasluge u svome sluenju za ostvarenje slobode i neovisnosti ljudskoga drutva. Cilj masonerije
je rad na oslobaanju od ogranienja i primanje u svoje okrilje
voe i prvaka pobuna, ne zbog ljubavi za slobodom, niti zbog
sluenja nauku o samoodreenju naroda, nego zbog pomoi u
vladanju za vlastitu korist, prouzrokujui pri tom ogromnu
tetu suparnikim nacijama. Pomou masonerije i dvolinih
ljudi mone su nacije ostvarile nakanu podjarmljivanja mnogih
naroda. Tako oni koji nisu u slubi domoljublja, niti religije, a
ni naroda, kod masonerije bivaju prihvaeni, zbog ega
poslijedice trpe oni drugi, bezazleni.

111

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ako praktine razloge prenesemo na doktrinarne, kako


nam ih pokazuju propisi i javne rasprave sljedbe, kroz razliite
stupnjeve vidjet emo kako se odrava tajno obiljeje drutva,
u kojem se misterij i tajna naglaavaju sukladno promaknuu u
razne stupnjeve, inei tako prisege jo sveanijim i uasnijim.
Ako masonerija i oskudijeva u pakosti, zbog ega je potrebna
njezina tajnovitost i zatvorenost pred drutvom i zazivanje
odgovornosti, koja ih od samog poetka obvezuje u prvom
stupnju i koju veliki majstor preporua uz strahovite prijetnje?
Dobro se ne boji svjetla, samo zabranjeno u sjeni skriva
zlotvore i zloince.
Zbog ega to prikrivanje, ukljuujui tu i vlastite
lanove, o razlozima, ciljevima i odlukama sljedbe, koje samo
visoko inicirani poznaju, obvezujui se ostalima na suradnju,
manje-vie doputenu, a u svrhu koju ne znaju? Ta temeljna
tajna loe sadri jednu od najbitnijih odrednica zbog kojih je
izvrgnuta opoj osudi.
idovsko obiljeje masonerije iskazuje se literaturom i
njezinim ritualom. Pitanje po kojem je masonerija nadasve
idovsko djelo, ili jedno orue kojim se idovstvo koristi od
poetka XIX. stoljea za nas nema posljedica. injenica je da
idu zajedno i nerazdvojno i da idovi u mnogim loama
zauzimaju glavna mjesta.
Ali, za to kako je masonerija uspjela zavladati nad
osjeajima veine svojih lanova nije bilo potrebno idovstvo,
jer unato tome to zauzimaju glavna mjesta u masoneriji
Hebrej je prije idov nego li mason i svojoj vjeri i svojoj
idovskoj strasti podreuje sve interese reda. To tono
dokazuje da je ateizam u katolikim zemljama, koji iri masonerija, jedna od njezinih izvornih ostvarenja u opoj mrnji
koja postoji od dolaska Isusa Krista, njegove smrti i njegova
Uskrsnua, doim idov ima istinsku religiju, koja njegov duh
napaja za borbu i razara postojei poredak.
Ostatak rasprave ostavimo za drugi put, pa emo
nastaviti istraivanje toliko zanimljivih stavova o nauku i
propisima masona, koji rasvjetljuju mnotvo meunarodnih
zbivanja, kojih smo svjedoci i ve ih je do danas dovoljno, a i
opasno je na iroko dokazivati tonost osude masonerije, od
nae Majke Crkve.

112

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Protukatolika masonerija
16. travanj, 1950.
O masoneriji se puno govori, a malo je zadravanja na
njenom prouavanju i analiziranju. Masonerija ima jednu
javnu i poznatu stranu, koja se vidi u pravilima i asopisima i
drugu skrivenu, ija tajna se uva sa snanim i tekim
prisegama i prijetnjama. Zato, kad se govori o masoneriji,
treba doi do neospornih injenica o njenoj povijesti, ili o
napisima i ispravama, koje su slubene i po kojima se loe
poznaju, a taj predmet je ispremijean i zbrkan i u njemu se
uplie idovska literatura i stvara jednu iskrivljenu religiju,
koja oponaa ritual s bogoslujem iz hrama, s pregaama,
svijenjacima, oltarima i raznim obiljejima.
Sve ovo je razlog da se mnogi upitaju: to je
masonerija? Jedan filozofski sustav, novi moralni poredak,
jedan politiki postulat, ili jedna dobrotvorna udruga?
Moemo utvrditi da u svemu tome masonerija ima udjela, ali
ono to ona nastoji jedna je nova filozofija, koja ne ide dalje
od besramnog protukatolianstva, koja tei stvaranju jednog
moralnog sustava koji je izopaen i slui kao orue unitenja
istinske etike. Ona stremi da bude prikaz utjelovljenja jo vee
i ie pravde i masoni se pred javnim monicima hvaliu
kako su apolitini i nepristrani, ali ipak su pod pokroviteljstvom zanosnih i istaknutih politiara koji s njima upravljaju,
pa im se priivaju etike dobrote, hvale sami sebe, a niim ne
potkrjepljuju svoja djela.
Ali nije potrebno ii duboko u povijest, niti ui u njene
velike tajne da bi se ona osudila i jednostavno je dovoljno
zaviriti u njihove propise i pravila ili odredbe, pa da na svjetlo
izie potpuna nespojivost njihova nauka s naelima istinske
vjere Katolike Crkve.
U 33 stupnja, koliko ih masonerija sadri, tri su
simbolika, 15 ih je glavnih, 12 filozofskih i tri su uzviena, a
preko njih se oblikuje potpuni mason i tu se pojavljuju razlike,
s toke koja podrazumijeva masona doktrine s politikim
obiljejem, kao i drugi s religijskim obiljejem. Onaj s
politikim obiljejem openito se u veini zemalja prikljuuje
liberalnom zakonodavstvu i potpuno je neupotrebljiv za

113

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

interese nacije, a taj se u naelu nalazi meu stupnjevima koji


su oznaeni kao glavni. Onaj drugi stupanj s religijskim
obiljejem, suprotno prvom, ostaje na ivotu dokle ivi
predmet koji se progoni i, manje-vie, pristupa onom stupnju
masonerije koji je obiljeen kao glavni i u njemu igra vanu
ulogu.
U 13. stupnju koji se zove "Vitez kraljevskog luka",
veliki majstor sjea se trenutka kada je on bio primljen:
" Kada sam uveden u na red, uz objelodanjenje ideje
Boga, slijedei vaa mjerila i suglasje s vaim religijskim
vjerovanjem, iako prihvaajui va nain miljenja o vanim
stvarima, udio sam da vas slijedim, proirujui ona prvobitna
miljenja o postojanju Boga i slagali smo se s uspostavljenim
ogranienjima, ukoliko se iskau kao posljedica masonskog
uenja, ili po uputama nae savjesti. Slobodni zidari ne mogu
njegovati Boje postojanje prema zamisli predloenoj na nain
pozitivnih religija, jer u tome sluaju biti e dokazani
sljedbenik jedne druge religije i biti e takvima koji se svjesno
protive naelu potpune slobode, koja je odreena u propisima."
"Uenje o Bogu u okvirima nae misli treba biti u
skladu s razumom i svaki ovjek dostojan je pobijediti vjeru
na nain da prosudi u suglasju i uz pomo razuma i same na
uzvieni zakon u prepoznavanju postojanja jednog naelnog
regulatora, koji je potpun i beskonaan i koji se zove Veliki
Arhitekt Svemira, pod ijim svetitem znamo i radimo mi,
slobodni zidari."
Ovdje vidimo kako mason, koji u prvom stupnju do
odreene granice potuje svoju zamisao o nadnaravnom, u
ovom se "Vitezu kraljevskog luka" pouruje i propituje obveze
i jamstvo za unitenje ideje o vjeri te prihvaa boginju razuma,
ono na emu masonerija i radi.
U 14. stupnju, nakon provjeravanja u filozofskom
smislu i razmatranja prethodnog stupnja o pojmovima nastanka ivota i smrti, polae se slijedea prisega, koja po svom
obliku i izrazu izgleda kao parodija nedostojna vjere i glasi:
"Priseem pred ovim svetim kaleom o vjenom ujedinjenu s
bratskom vezom i da ga podupiremo i branimo prema svima
koji se protive proglaenju prava i dunosti ovjeka." Nakon

114

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

toga slijede ostale fraze od manjeg znaaja, a sve zavrava


izricanjem: "To to sja kao krepost ne moe razdvojiti smrt."
Popije se malo vina iz ae, koju uzima novi lan, isto
uine i sva braa, i nakon toga ju vraaju velikom majstoru,
koji je podie visoko i kae: "Ova aa je ispranjena. Pojeli
smo isti kruh i popili isto vino. Braa smo! Ista krv kola naim
venama! Niti jedna druga tekuina se ne moe sluiti u ovoj
ai, niti jedna druga usta ju ne mogu oskvrnuti!" Bljuvotine,
razbacane po podu, kao mrvice. Za ovom obredu nije potrebno
objanjenje. Mnogo smo puta u kinu ili kazalitu vidjeli kako
se na kraju pompozno lome ae, bez znanja o podrijetlu tog
obiaja.
U 18. stupnju " Vitezu ruinog kria", najviem redu
meu dostojanstvenicima, jednom od najznaajnijih u masoneriji, njezin predsjednik, kao izvrni voditelj, ima odluujuu
ulogu u odnosu prema podreenima, s kojima upravlja i koje
nadzire.
On opisuje "kako je dobro i zlo uvijek rezultat
odnosa unutar bia i nije proizvod nadnaravnog bitka"
Podrazumijeva se da je znanost nasljee ovjeanstva postignuto pomou ovjeka, kao vrhunac mudrosti i ne poznaje
vieg mjerila nego li istinu, koja se dostie inteligencijom,
iskustvom i razumom.
Pod upravom vrlo mudrog majstora, u cjelini koju
zovemo "masonsko svetite", za koje kau da se nalazi na
brdovitom i tajnom mjestu, koje nitko svjetovan ne smije
posjetiti, kae se: "Da bi prevalio irok i teak put, koji vodi
do svetita, nuno je posjedovati vrst karakter, snanu volju i
vjeru u razum, zatim duboko uvjerenje, koje malo tko moe
stei, kada nedostaju druga sredstva."
Tumaenje vjere postie se na slijedei nain:
"Vjera za nas nije nesvjestan osjeaj, koji pojedinca
proima kao vjerovanje u jednu stvar, budui da ju ne prepoznaje po osjeajima, pa onda ukljuuje razum. ovjek koji
posjeduje takav pojam dvosmislenosti vjere ide poput slijepca
u ponor fanatizma, ne moe razlikovati tono od netonog,
dobro od zla, pa vjeruje, ali ne zna i njegovo vjerovanje je
tvorevina iste mate, a ne razumijevanja. Vjera, kako

115

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

rekosmo, po bljetavilu slobode, u tekoama obasjava na


duh, na slavnom putu znanosti."
U naelu politiki predak koji podrava masonerija i
gdje dosiu razliite stupnjeve, prisee i svim sredstvima brani
i uobliuje borbu protiv nauka Katolike Crkve. Tako na 19.
stupnju zvanom "Veliki prvosveenik", imenovanje za sobom
povlai zatitu naela zakona o razvodu, koji iziskuje obavezu
zaduivanja svih sredstava za njegovu provedbu. Masonska
Republika, koja poniava panjolsku, to smatra svojom najveom brigom. Ako jedna brina Republika panjolcima ima to
za obeati, onda to sigurno nije zakon o razvodu.
Na 20. stupnju, koji sadri tumaenje naela slobode i
obrazovanja, ali koji je temeljem progona religijske naobrazbe
i predstavlja protureligijski duh, sakuplja se i obrauje cjelokupna literatura potrebna tom stupnju. Njegova pristranost
koju slijedi ide do krajnosti, i oblikuje pitanje velikog majstora
novom lanu:
"Mi elimo uspjeti i ugrabiti najmonije oruje za
odravanje civilizacijskog napretka i staviti ga u svoje ruke, a
to je odgajanje masa. Uzdam se u sveenstvo koje sakuplja
plijen, sve dok i Prvog ne stavimo pod svoja stopala, pa i
kraljeve i sluge koji stoje na milosti prvosveeniku hrama, i to
onoj apsolutnoj."
"Pretjerana strahovlada sveenstva pobunila je narod i
prva eksplozija pobunjenikog karaktera zbacila je s prijestolja, pomou protestantizma, jedinstvo katolianstva i svako
udaranje na gorostasa ide za nestankom zauvijek glupih,
oholih djela starih vladara."
U toj licemjernoj slobodi obrazovanja kroz zadnje
stoljee utemeljen je progon vjerskog nauavanja. U tim
ciljanim reenicama ogleda se mrnja na katolike, koja se
oblikuje i proiuje u udrugama masonerije.
U 30. stupnju "Vitez Kadox" (rije je idovska i znai:
posveen, svet, oien) koji je, bez sumnje, unutar stupnjeva
postojee masonerije najvaniji, i u ijoj tajnoj komori
iskazuju i planiraju ono to se zove "poruke, pouke sljedbe",
veliki majstor u svom govoru objelodanjuje i otkriva
zahtijevanu religiju i izgovara slijedee rijei:

116

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

"Po dolasku ovdje s vedrim prosudbama, koje zahtijeva masonsko znanje koje posjedujete, iz vaih uenja imate
zakljuiti, prema stupnjevima u skladu s filozofskim posveenjem, da je utemeljena jedna opa religija, da je ista
obnovljena i da ovjeanstvo ima voditi sukladno i razmjerno
postignutim dostignuima u praksi, a prema naelima ustanove
slobodnog zidarstva."
Vrhunac u ovom stupnju zove se filozofsko uenje o
masoneriji i u njemu se dosie slijedei zakljuak:
"Postavljen izmeu beskonanosti, onaj koji se uvodi
biti e zauen redom koji vlada u prirodi i uspjet e se malo
po malo ukljuiti u obveze koje postoje u cjelokupnoj harmoniji s nepromjenjivim zakonima, u ijoj se djelatnosti bia
razvijaju u beskonanom broju, u prostoru koji je takoer
beskonaan.
Stjecanje tadanjeg znanja od Velikog Arhitekta
Svemira podrazumijeva da ta vrhovna snaga kroz odreene
religije ne njeguje neki odnos prema Bogu, nego je mjeavina
stvorena od ovjeka, na njegovu sliku i priliku i stoga kao
takvi imamo svoje mane, tatine, elje za nadmoi, sve do
okrutnosti nepravde."
Kada je naposljetku sveenik izradio tu prirodnu
religiju, ali u suprotnosti sa sveenicima drugih religija, on ju
pravda pomou starog aforizma koji kae: "Sa sveenikom
koji se rodi u tami ugase se sva svjetla, a masonski sveenik
roen je u sjajnom bljetavilu i prelijepom svitanju zore, koja
po cijelom svijetu raspruje svjetlo stvaranja i plodnosti."
Moe li netko, uz silu razuma, biti sumnjiav pred
tako jasnim ispovijedima i takvim bogohuljenjima, prema
Katolikoj Crkvi i njenom visokom ustrojstvu, koja zasluuju
osudu, jer na katolike udaraju prokletstvom, na nain na koji
to moe i zna samo ta sramotna sljedba?

117

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Loe su politike
23. travanj, 1950.
Uvijek kada se unutar masonerije smiljaju zamrena
pitanja ona se u naciji nastoji prikazati apolitinom, a trai da
prava budu neodvojiva za cijelo drutvo, koje je na pravu
osnovano i dostojno je zatite javne moi. Ovo smo naslijedili
iz vremena diktature generala Primo de Rivere, kada su
masonske loe Andaluzije jednom prigodom podtajniku
predsjednitva usmjerile molbu da ih se u djelovanju u loama,
koje su udruene (i to one iz Cordobe i Malage), zatiti te da
im se odobre njihove aktivnosti, koje su tajne i koje su
masonskog obiljeja. Iz utvrenog objanjenja vlasti su
potvrdile nepolitiko obiljeje masonerije i njeno odmicanje
od svakog politikog djelovanja. Podtajnik ih je sasluao sa
zadovoljstvom, oekujui da e injenice biti odgovarajue
izvjeu i da se vlasti niega ne moraju bojati, te e on
upraviteljima izravno zapovjediti da ako se svi uvjeti ispune,
to se tie loa u Andaluziji, imaju raditi u punoj slobodi bez
bojazni. U slubenom glasilu andaluzijske masonerije takva je
informacija ostala zabiljeena u dnevnim vijestima. Dok je u
njihovim izdanjima, prema njihovu iskazu, stajao nacrt za
ostvarenje ina povezivanja tih loa pod diktaturom, izbjegnuta je intervencija vrhovnog poglavara brata Martineza Barrioa,
jer ne bi se isplatilo izlagati se opasnosti, tim vie jer su iskazi
u donosu prema vlasti bili lani. Nije prolo mnogo vremena, a
loa je na podruju politike nastupila puninom urotnike sile,
prvo protiv diktature, a potom smjesta i protiv Monarhije, to
je vodilo od uspostave one Republike, koja se sama odredila
kao najmasonskija koja je ikad postojala.
Da je masonerija nadasve politika organizacija
pokazuje njezina povijest i njezini vlastiti propisi, u kojima se
nalazi na strani protureligijskih ciljeva, koje smo pokazali na
drugom mjestu, ve objasnivi stav, koji je ponajvie politiki
i protukatoliki i on postoji na svim stupnjevima i prepun je
definicija i programa, kako liberalnih tako i radikalnih, kao
uostalom i u veini zemalja.
Ta ista javno se iskazuje i u svojim slobodarskim i
naprednjakim spisima odreuje kao politika, temeljei svoje

118

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ideale u obliku republikanizma, titei suverenost ljudskog


drutva i odreujui naelo dobrovoljnog izaslanstva svojih
lanova u raznim predstavnitvima. Njihove rijei na sedmom
stupnju masonerije glase:
"Narod bira i opoziva, ini i rainjuje, on je taj koji
ima volju i pravo na pokret, njegova je zakonodavna vlast, i
kada se ispuni volja narod ima mnogo za rei."
Ovim ne kanimo optuiti samu zamisao o kojoj
raspravljamo, u velikoj mjeri utjelovljenu u pravima ope
civilizacije, ve ukazivati na njenu (masonsku) nutrinu i njene
ciljeve, po kojima se odreuje kao nadasve politika organizacija. Postoje stupnjevi posveeni iskljuivo politikom tumaenju, koji su bili umetnuti u pozitivno pravo naroda, a potom
su postali neupotrebljivi. To se oituje u sedmom stupnju, koji
govori o pravima ovjeka, koji je:
"Prirodan, graanski i politiki". Unato provedbi
jednog tumaenja, vjernog tim pravima, u nekim od tih
zemalja u kojima masonerija djeluje mogua je opasnost od
strane vlasti, te se pojanjava: "da je za raspodjelu politikih
prava potrebna velika umjenost rasuivanja, osobito u
zemljama razliitih rasa u kojima postoje razliiti interesi pa
su zato u stalnom sukobu. Masonske keri ine meunarodne
udruge za ljudska prava, koje je u svim nacijama rairila
masonerija i one su zavedene mamcem tobonje obrane svojih
prava, koja su u obrazovanim krugovima skoro openito
prihvaena i ti krugovi izgledaju prijateljski i privlai ih se u
Red."
Primjena zakona je druga tema i, takoer, predmet
tumaenja masonerije, koriten kao naelo pokornosti prema
njoj, odnosno u odnosu na izvrnu vlast, upravno pravo,
ustrojstvo Vrhovnog suda, ustanovu Porotnog suda, ekstradicije i njena izuzea kada su razlozi religijski, ili politiki, a sve
se provjerava i utvruje prilikom upuivanja u pojedine
stupnjeve masonskog reda.
Ureivanje opina i drave, pojam doprinosa i njihovih utjerivanja, naela odgoja i slobode obrazovanja, pravo na
slobodu i neovisnost od ostalih nacija, proglaavanje prava na
udruivanje predmet su stvarnih i javnih tumaenja, koje
mason treba obraniti pod prisegom.

119

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Cijeli 17. stupanj imenom "Vitez Istoka i Zapada"


tono je i jasno posveen obrani tog prava na udruivanje bez
ogranienja, koje masonskoj udruzi doputa iznalaenje i
kovanje urote protiv ope drutvene zajednice, ako se ista ne
prilagodi njezinim mjerilima.
Zakon o razvodu jami se kao jamstvo branog prava,
a teorija o slobodnoj i dobrotvornoj zamjeni nacija je dobra
nadarbina i proizlazi iz Velike Povelje Slobode iz Engleske i
sve se to navodi i tome se u obrani masona na raznim
stupnjevima prisee u ime drutvene jednakosti, koja se
razumijeva kao prirodni zakon. Meutim, ovo biva u proturjeju s pokornou liberalnom naelu iskoritavanja ovjeka
nad ovjekom, koje prevladava u sljedbi i koje ima vrlo
bestidan izriaj u 22. stupnju "Viteza kraljevske svijee princa
od Libanona", u kojem se mudrog majstora pita za brata
masona kojeg treba prihvatiti:
"Vjeruje li, brate, da narod ima pravo na rad, ili to bi
vlada u odnosu na ovo trebala uiniti da ne pogrijei?", na to
novak mora odgovoriti: "To je jedna besmislica i ta zabluda ne
moe vladati u doba neznanja, kada se pretpostavlja da je
vlada otac nacije, i danas niz gluposti zaustavlja potrebu za
borbom. Ekonomsko savrenstvo potpuno je neovisno od
radnika, kao i politika od graana. Rad, isto kao i svijest i
razum, ne podnosi zapovijedanje. Njegova snaga ili izvorna
sposobnost stvaranja djeluju iz vlastite koristi i zbog postojanja ovjeka kao takvog. Svatko treba traiti posao i ako ga
nema mora se prilagoditi neem drugom. Budale su oni koji
trebaju skrbnike i zatitu naroda. Rjeitost ne moe biti ona
koja plijeni."
Meutim to nije prepreka zbog koje masonerija nekog
ne bi primila u lou, ali izdaje radnike uvlaenjem veine
rukovoditelja u svoje drutvo. Tako u panjolskoj, kao i u
Francuskoj i Engleskoj i drugim zemljama, u svoje redove
uvlae prvenstveno socijalistike politiare, koji uvijek postaju
masoni, te masoneriji pripadne glavina rukovoditelja radnikih
organizacija. Masonerija si ne moe dopustiti da izgubi tako
vanu bazu. Budui da kod masonerije propisi istu prikazuju
kao nadasve politiku organizaciju koja uz sveanu prisegu
obvezuju lanove na ispunjene masonske zapovijedi i nauka,

120

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

jasno je da masoni u zemlji u kojoj loa djeluje postaju


obvezni izvravati masonsku politiku, ukljuujui pretpostavku da mason bude poslan u inozemstvo, kako ine toliki
politiari po slubenoj dunosti, a onda kada neto krivotvore
to je posebno za njih najvei stupanj naela demokracije.
Nama se ta masonerija priinja kao skladna i lojalna u
provoenju demokracije, kao i to da je iznad svega po volji
naroda. Postavlja se kao sveobuhvatna i tajna, a u politikim
strankama u koje se uvukla djeluje kao parazit, nastojei
podiniti ih poslunosti, koristei tajne moi i u veini naroda
provodei vlastitu prilagodljivost.
Kako se uspostavlja, kako je ustrojena i kome slui
njena mo bit e predmet slijedeeg poglavlja.

121

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ratoborna spletkarenja
30. travnja, 1950.
Puno je prilika u kojima se katoliki pisci bave
stranom moi masona i njihovim zlokobnim utjecajem na
ivot drave, bez ega nema iscrpne analize o obliku stvorene
moi i ciljeva djelovanja kroz progon koji doputa masonska
pakost, odlino organizirana i proirena kao zamiljeni privid,
kao da se radi o matovitoj kreaciji i miljenju nekih katolikih
zanesenjaka.
Unutar masonerije postoji popustljivost kao sluajna
podudarnost, a da bi naa obveza napadaja na ovo teko zlo
bila razumljiva, uzimajui u obzir istinsku mo koju je
masonerija dosegla i stupanj tete koju je nanijela, i kada na
svijetlo dana stavimo njene propise, spletkarenja i tajne
ciljeve, te njihove osude, onaj tko o masoneriji ne razmilja na
taj nain i ne eli upoznati injenicu da masonerija ne odstupa
od svojih zamisli u posredovanju pri unitavanju nae nacije, s
ciljem da panjolska ne bude i katolika, taj ivi kao sluga po
pravilima masonerije, svuda gdje postoje njihove loe. Kada
bismo se i odrekli ponovnog oivljavanja nae neovisnosti i
nae duhovnosti, proizile iz katolike vjere koja nas
nadahnjuje, masonerija nas ne bi ostavila na miru, ve bi nas
jo monije napadala, a s obzirom da ju dobro poznajemo i
znamo se od nje braniti, ne naputamo svoje poloaje i ne
doputamo da se meu nas uvue kao Trojanski konj i posije
klicu izdaje.
I da masonerija za cilj nije imala unitenje Katolike
Crkve, nae neovisnosti i suverenosti, i da ih je ostavila na
miru, bez obzira na njih, nedopustivo bi bilo ne odgojiti nau
mlade za pobunu, jer se ne smije dopustiti da se izvuku iz
naih ruku i da se kao panjolci i vjerni sinovi Crkve ne
upoznaju sa zlom. Ako s druge strane nastavimo teko grijeiti
prema Bogu i naoj Domovini, izdat emo krv palih i njihova
sveta imena, a to ne smijemo uiniti.
Bilo bi dovoljno da masonerija izbije na svjetlo dana
pa da u mrak potone loa s tajnom svojih prisega i odmazda
jer je ona, kada ju promatramo s katolike i povijesnopanjolske toke gledita, kanjiva i zloinaka, to nam

122

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

pokazuju njezine aktivnosti koje su za svaku osudu.


Skrivanjem i tajnovitou ona stvara mo neodgovornosti,
dok se iznad svega poziva na interese naroda, briui interese
demokracije.
Masonerija je na poetku XVIII. st. roena u Engleskoj, kao nacionalna sljedba s filozofskim i intelektualnim
obiljejima pripremljenima za aristokratsku klasu, a kod
Francuza je sa zanosom prihvaena od plemstva u propadanju,
i nesvjesno je postala instrument, koji e ga u kratkom
vremenu unititi. Kada uvidimo da unutar granica progoni
vjerske sadraje, a zatim i filozofske ili politike, kao takva
stie i izvan granica i pretvara se u sredstvo koje posredno
utjee i na druge zemlje.
Sa svjetlom enciklopedista masonerija ulazi u veinu
europskih zemalja, zasljepljujui na sve strane i oblijeui
nesposobnu propadajuu aristokraciju, besposlenu i spaljenih
krila, te ova puta da postane dugogodinji zatoenik stranaca.
Osnutak loa u nekoj zemlji, prema utvrenoj stezi, u
neku ruku utemeljitelju daje pravo prvenstva i kroz ovisnost i
podreenost teko se toga vie otresti. Puno je godina prolo
dok su se hispanoamerike loe izvukle iz ovisnosti prema
velikim loama Europe. U prvim godinama ovog stoljea, a
tako se ulo i iz veine ostalih europskih zemalja, susretali
smo znatan utjecaj loa iz Engleske i Francuske. Unato
anacionalnom duhu privremeno je izgledalo da suparnitvo u
podnosu na podlonost i poslunost ima obiljeje nacionalnog,
budui da je malo po pomalo olabavila sveza ovisnosti. Ovo
nacionalno napredovanje prilino je ometeno u katolikim
zemljama, u kojima je masonerija ivjela u teim uvjetima
zbog Crkve, ali nije bila izvan zakona, te se nalazila pod
zatitom vjerskih otpadnika ili inozemnih utjecaja.
Tako se kroz dva stoljea dogaalo s loama u naem
narodu, gdje je masonerija malo po malo ula u vodee
slojeve: u plemstvo, lijevu inteligenciju, liberalne politiare,
naprednjake, republikance, socijaliste i neke konzervativne
vojnike i jo neke, koji pruahu otpor katolikom narodu i
Crkvi. To teko iskuenje zahvatilo je i naa neodluna i
plaljiva poduzea, koja se u tim godinama nisu snala, pa su

123

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

uz pomo masonskih ministara i masona zastupnika, a u reiji


stranaca, doivjela alosnu sudbinu.
Okoristivi se saveznikom pobjedom u Prvom svjetskom ratu, uspostavljena je na kontinentu opet vlast Engleza,
(koso istaknuo urednik) ime se Majka loa Engleske dovela u
dominantan poloaj prema europskoj masoneriji, uspostavivi
meunarodnu masonsku udrugu, pod ijim znakom tako
svijetli od 1921. godine, meutim, usponom na vlast
Mussolinija u Italiji i neto kasnije Hitlera u Njemakoj,14
unitena su predvianja saveznika i masonerija je i u jednoj i u
drugoj zemlji pretrpjela vrlo duboku krizu, morajui se tako
vratiti u sjenu tajnovitosti i potkopavati novonastalu vlast, a
takvo podlo postupanje dalo je u loim danima rata ploda u
kraljevoj uroti protiv Mussolinija, kao i u atentatu na Frera, u
Njemakoj.
Drugi svjetski rat i pobjeda nad zemljama osovine u
Europi na razumljiv su nain osnaili utjecaj i mo masonerije.
Rat je sa svojim sustavima iskljuivanja i svemoi, te nedostatkom koristi za pojedinca, postigao da uredi za upravljanje i
glavna ravnateljstva u zaraenim dravama pomou masonskih ovisnika iste dovedu na vlast. U tome se ogleda opravdanje i smjelost rata.
Tajno obiljeje masonerije i povezanost meu loama
podupiru poloaj slube uhoenja i uspjeno pletu klopke, koje
se potom uvijek nude kao prekrasna zatita za pobune i
pokazuju se jednako djelotvorne kao i ratne intrige. Mo koju
masonerija prigrabi na taj nain kasnije je teko odstraniti.
Tako ivot i sudbina u zemljama s predsjednicima,
kraljevima i upraviteljima osiguravaju jamstvo za prodor
masona u upravu drave, ime masoni koji su bili protjerani, u
te zemlje donose duh slobodarstva (liberalizma), revanizma,
te strast za progonom i unitenjem svojih neprijatelja.
14

ak ni Franco niti njegova obavjetajna sluba nisu uspjeli


dokuiti da su Mussolini i Hitler na vlast doli pomou lokalne
masonerije, koju je Britanija rtvovala, pri emu je osobito Hitler
imao zadatak izdaje, uspona i pada Njemake. Knjigu Hitler je bio
britanski agent, objavio je bivi britanski agent Greg Hallet, koji je
kako se ini zbog takvih knjiga poetkom 2014. izgubio glavu.

124

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

I tako se s jedne strane tolerira kraljeve, kneeve i


upravitelje-masone, koji su u svoje vrijeme bili suradnici
Njemake i Italije i pomagali i imali razumijevanja za sile
osovine, dok se druge, poput katolikog Kralja Belgije, ili
panjolske nacije, izolira i dovodi pod opsadu i da budu meta
za masonski progon.
Na zapadu europskog kontinenta jo od 1921. godine
postoji vrhovna vlast masona meunarodnog ustroja, koja je u
poslijeratnom vremenu znatno ojaala i svoju mo razvija kod
veine nacionalnih vlada, djelujui iza krinke i sjene svoga
hrama.

125

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Internacionalizam
17. svibnja, 1950.
U prethodnim poglavljima obznanili smo postojanje
meunarodne, svjetske visoke masonske moi, koja u sjeni
svoga hrama u politici i u meunarodnim odnosima povlai
konce i, usprkos opem uvjerenju koje se baca na meunarodno idovstvo da bi se pozornost javnosti odvratilo s
pravog puta i prave istine, teina urote dekristijanizacije koju
svijet trpi dolazi od meunarodne masonerije, kao bitnog
instrumenta s kojim se u svom djelovanju slue i jedni i drugi.
Prepredena urota, koju sile zla unutar nacija bijahu
provele posredstvom masonerije, podie se na razinu meunarodnog poretka ustrojenog u masonskoj udruzi, koja se
obiljejem urotnike sveobuhvatnosti utaborila i zatvorila u
njedrima pojedinih nacija.
Taj ulazak u meunarodno ozraje pojavio se kroz
prvu veliku raspravu i djelovanje poetkom godine 1921.,
posredstvom starog Drutva/Lige Naroda, premda je njihov
procvat i djelotvornost novijeg datuma, budui da su prve
godine osnutka Drutva bile razdoblje velikih tekoa, s
otporima koji su se pokazali kao nepremostivi i ideolokom
borbom unutar anglosaksonske masonerije, uz suzdranost
prema kranstvu i s antidogmatskim duhom naspram kontinentalnog ateizma. Prouzroivi razdor od prvog trenutka
Udruga je, zajedno sa sjevernoamerikim loama, ostala izvan
svega, ali i pod stegom Engleza i Nizozemaca, a djelovanje
istih zabranili su u Rusiji, Njemakoj i Italiji.
Dostignuti rezultat Udruge u deset godina osnutka i
ponovnog ujedinjavanja 34 mone masonerije u Europi i
Americi, zaduilo je englesku masoneriju da ne izgubi utjecaj i
kontrolu, te da se ne prikljuuje organizaciji prema kojoj je
nepovjerljiva, ali prihvatila je poloaj i poasti, te utjecaj koji
proizlazi i podrazumijevala se kao Majka svih loa i
utemeljiteljica loa bez koje masonska Udruga ne bi djelovala
uinkovito.
Poraz Njemake i Italije i kasniji povratak tih nacija
pod utjecaj masona, koje su bili prognali, omoguio je da se
sustav Udruge dopuni novim lanovima, ime je dostignuta

126

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

mo i do tada nezamisliv utjecaj. Nakon proglaenja temeljnih


naela potovanja suvereniteta razliitih moi masonerije,
promatrajui ju kao starodrevnu, dobrotvornu, filozofsku i
naprednu ustanovu, koja je utemeljena na slavljenu naela
bratstva meu svim ljudima i s ciljem traenja istine i uenja
prirode morala i solidarnosti, namjera im je prikazati nam
Meunarodnu Masonsku Udrugu kao tragatelja za savrenstvom uma i ljudskog drutva, prema kojem kani proiriti
bratske sveze, koje ujedinjuju slobodni zidari.
Njihovo vrlo sustavno nauavanje bavi se i utvreno
je, uostalom, na temeljima udruge, ije vrhovno tijelo
obuhvaa meunarodni zbor koji se okuplja svake druge
godine i ondje dolaze izaslanici monih masonskih Udruga.
Tamo se utvruju konane odluke javnog znaaja, polau i
odobravaju rauni i donose upravna rjeenja. Izvrna vlast se
odmara u jednom Odboru iji broj ne moe biti vei od
etvrtine njegovih ukupnih lanova. Savjetodavni odbor
sastavljen od starih lanova Udruge ne broji vie od tri i
utvren je javno, na glas, na prijedlog Izvrnog odbora, ali bez
izbora i sudjeluje u nastavku odluivanja Izvrnog odbora.
Ured pod vrhovnom vlau zbora i izvrnog odbora provodi
njihove odluke i podrava masonsku djelatnost, te odrava
vezu s masonskom vlau. Njihovo osoblje pripada masonskoj
cjelokupnosti i to njezinim visokim stupnjevima.
Taj Izvrni odbor Meunarodne Masonske Udruge
sainjava tajno vladajue tijelo, koje upravlja i rukovodi
nevidljivim koncima, lukavo ravnajui meunarodnom politikom i pod naredbom i u slubi tajnovitosti provode ciljeve
mudrih pokretaa. Sastaju se svakog radnog dana i istrauju
najvanije zadae, koje utjeu i tiu se svjetske politike.
Odravaju tijesnu vezu s glavnim monicima i udrugama, te
primaju cjelovite informacije od monih lanova, to ih dri u
pripravnosti i upozorava na razliita mogua iznenaenja.
Budui da nam prikrivaju svoje propise i pravila
smijemo zbog toga zakljuiti kakvi su ciljevi koje provode,
dok se nama prikazuju kao jedno drutvo mirotvoraca, to ih
meutim ne sprjeava, kako smo prethodno raspravili, da
barataju svim moguim sredstvima, ukljuujui u to i
neutralne zemlje.

127

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Kod meunarodne masonske organizacije dogaa se,


kao i kod domae, da prema van navlae jedno ruho dok
zapravo prikrivaju svoje istinske aktivnosti. U razliitim
objavama o zavretcima svojih sastanaka oni objavljuju fraze
kao to su npr.:
"Zasluge MMU Velike, snane i slavne", "pokuaj da
se uini sve kako bi se stvorilo jedno sposobno tijelo masona,
koji e vladati svijetom", "dati MMU da ima pravo kraljevati",
zatim "ustrojiti tajne i mone instrumente u velikim loama,
kao izvrne ciljeve na meunarodnom polju", nadalje "odluku
o sudjelovanju u uspostavi novog svijeta izgraenog po
naelima masonskog morala" i jo "naum o utvrivanju moi u
sklopu masonske uzajamnosti i stalne povezanosti s kojim e
pojedinana snaga biti uveana i njihovo kraljevanje
proireno".
Njihovo vlastohleplje i astohleplje, te tenja za
gospodarenjem ne mogu biti jasnijima.
U javnosti Udruga se prikazuje kao da se radi o
glasovitim pobornicima pacifizma i filantropije, a iza njihovog
pokroviteljstva organiziraju se u narodima, u zadnje stoljee i
pol, unutranje pobune. Ako je sve uinjeno i doputeno
zakonom, zbog ega onda tajnovitost i teke prisege s
prijetnjama, kojima obvezuju lanove?
Meunarodna masonerija strogo pazi da izgleda kao
da je apolitina i da se javno ne prikazuje kako se mijea u
poslove drava, meutim, u vlastitoj dokumentaciji s
masonskih kongresa i asopisa ostaje im trag o njihovim
politikim ciljevima. Apolitini su i neutralni sve dok im se
ne dopusti tajno djelovanje i prodor u zemlje i vlade prema
njihovoj samovolji, ali kada se velika veina u narodu odupre i
suoi sa urotom i izdajom tada se pokazuje i politika
djelatnost. Na meunarodnom saboru 1927. g., u Parizu, ostalo
je zabiljeeno kako je brat Costa Santos iz Velikog Orijenta
Portugala tom skupu prenio jadikovke portugalske masonerija
da ta ivi pod nesreom okrutne vojne diktature. Predsjednik
skuptine ponudio im je pomo, te su ostale upisane mudre
rijei:
"Uinimo tako da niti jedna spona MMU ne bude
razbijena".

128

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Na isti nain, prigodom sporazuma iz godine 1925.,


brat Barcia panjolskoj je masoneriji na skuptini u enevi,
obnavljajui svoja sjeanja, pomagao prikazati pitanje kako bi
trebalo izazvati intervenciju u Italiji, da bi se zatitili njihovi
podanici koji su tamo ugnjetavani, a suprotstavio mu se
izaslanik Velikog Orijenta Italije, general Capello, koji je
odluno otklonio tu inicijativu, potvrujui na sveani nain
da se radi o problemu koji se tie iskljuivo talijanskog
slobodnog zidarstva. Rijei tog vojnika zaustavile su svaku
polemiku u MMU i na taj nain podrka talijanskoj brai
bijae suzdrana. U nastavku usprotivio mu se isti panjolski
mason, koji je snagom i voljom, u duhu vie mudrosti elnih
ljudi, koji Udrugom upravljaju, stvorio nemir i tako je niknuo
novi osjeaj dunosti, te se pojavila ideja koja e imati stvarni
odgovor i pouak po kojem e se u budunosti nastaviti zalog
koji ima MMU, a inei to slijedeom tvrdnjom:
"Slobodno zidarstvo ini jedna manjina obiljeena
moralnim naelima koja upuuju na razilaenje i oporbu
prema veini koja je neprijateljska, veini koja ju ne potuje,
veini koja na silu eli postii utjecaj u vlasti, nijeui i
vrijeajui njena uzviena pravila o toleranciji u oblasti duha,
na polju ideja i osjeaja. Zar se za jednu manjinu, koja je
izloena progonu, u Drutvu Naroda ne bi mogla uspostaviti
obvezujua zatita? Ovdje imamo problem, koji u ovim
trenutcima zaokuplja ljude koji predstavljaju i u isto vrijeme
jesu izvrno tijelo MMU."
Kako vidimo, prozirna je nakana stranog uplitanja,
kada se po volji velike veine jedne zemlje odbacuje, ili
onemoguuje napredak ove kraste na narodnom tkivu, koju je
stvorila masonerija. U istom podsjeanju na stranici 29
objanjava se: "kako se jedno od pitanja odnosi na uvijete u
kojima ivi i djeluje Red u svakoj pojedinoj zemlji (to ne
ulazi u zapisnik), i ono unutar kruga najsposobnijih lanova
MMU uvijek izaziva promjene raspoloenja i povjerljive
razgovore."
Ovdje ne govorimo, nego to ostavljamo za drugu
priliku, o mnogim brinim nastojanjima u razvoju panjolske
masonerije prije prvog svjetskog rata u godinama Monarhije, u
oslobodilakom ratu, u opem ratu (drugi svjetski rat) i u

129

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

sadanjem vremenu, nego o uspjehu MMUa i strane


masonerije, koja djeluje protiv vlastite Domovine, zbog ijih
nedjela panjolci trpe veliku kunju.
Kada meunarodna masonerija sastavlja prirunik i
zbraja nacionalne masonerije, prijeko im je potrebno oznaiti
sva obiljeja i mogunosti koje imaju lanovi, kao i takve koje
isti imaju u nacionalnom politikom prostoru, gdje se
ukrtavaju u zlokobnom utjecaju i neodgovornosti loa, koje
su u isto vrijeme udruene u meunarodnu masonsku
asocijaciju, koja posredstvom svojih velikih loa orijenta i njoj
podreenih loa izvrava svoje revolucionarne akcije, odnosno
unutarnje i vanjske poslove.
injenica je da amerika masonerija ustrajava na
posebnosti i odvojenosti od europske masonerije, premda
ostaje u Udruzi masona i sveobuhvatnoj moi, koju bi imala i
na drugi nain, a ne ostaje tako daleko od nje zato da ne
dopusti suradniku masonsku slubu preko loa, koje su jo
uvijek ovisne o europskoj masoneriji smjetenoj u Americi, a
koje sjevernoamerike loe ele pripojiti sebi.

130

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Udruivanja i sastanci
21. svibnja, 1950.
U svoje vrijeme tekst je objavljen i usvojen na
Kongresu meunarodne masonerije u enevi dane 19.-23.
listopada, 1921. g. Sa sveanom izjavom i dodatcima
izglasovan je na saboru g. 1923. i 1927., a dopunjen je
godinjim prilozima na saboru 1930. g., kao potpora i potvrda
da se radi o slubenom glasilu ozakonjenom na kongresima u
vremenu masonske organizacije ujedinjene u krilu sveukupne
masonerije i veine iberoamerikih loa, koje djeluju na
najirem moguem prostoru, a voene su od meunarodne
masonerije.
Neprekidno djelovanje njezinih savjetodavnih i izvrnih odbora na svakodnevnim sastancima, raspravama, odluivanjima o sporovima u okvirima slijepe poslunosti, sastajanjima na kongresima, svake druge godine, to je otisnuto u
njihovim glasilima, na djelu pokazuje postojanje meunarodne masonerije u njezinoj sveukupnosti i univerzalnosti i
nije uputno mijeati se u njihovo tajnovito djelovanje.
Razumljivo je, da ne zapadnemo u zabunu, kako se
nekima dogodilo, da treba razlikovati Meunarodnu masonsku
udrugu, koja nas zanima, od Meunarodne lige slobodnih
zidara, koja iako postoji od prije, vodi privremeni odnosno
pomoni ili sporedni ivot, ali s istim ciljem kao i ona
masonerija koja je mona.
Na poetku ovog (XX.) stoljea Meunarodna liga
slobodnih zidara bila je zagovornica i pobornica u promibi
esperanta, kao jezika sveopeg razumijevanja, s ime je kao
predsjednik ravnao Veliki majstor portugalske masonerije
Magalhaes Lima, koji je umro prije nekoliko godina.
Takoer, iz tog vremena postoji Ured meunarodne
masonerije pod pokroviteljstvom istaknutog masona imenom
Eduard Quartier la Tente, preko kojeg je uspostavljen odnos
s inteligencijom i koji je u loama uzburkao i ustanovio novu
vrstu raspravljanja.
Usredotoivi se na kraju prve velike rasprave na
Meunarodnu masonsku udrugu, ideje i prijedlozi koje su
Quartier la Tente i drugi masoni pokrenuli, prihvaeni su u

131

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

najvanijim europskim loama od prvog trenutka. Na taj su


nain izazvali nestanak Ureda meunarodne masonerije i sa
svojim sljedbenicima tekom su mukom preivjeli, a potom su
preuzeli Meunarodnu masonsku udrugu i oslabili Ligu i
njezinu djelatnost.
Kada se u tih dvadeset godina istrauje ivot i
djelovanje Meunarodne masonske udruge, uoava se jedan
od najsnaniji problema i obmana unutar naela poslunosti.
Taj problem s kojim su se susreli naelo je teritorijalnosti:
meu masone se uvukao rak podjele i ustrojstva, jedna tenja
ka razliitostima unutar masonerije, ime se postie monopol,
sukladno nacijama na koje se to odnosi.
Onaj koji lou nije mogao ustrojiti prema naelu
poslunosti spotaknuo se na prepreku, bojkot ostale redovne
masonerije, i bila mu je uskraena meunarodna solidarnost.
Tako se uvukao duboki problem suvereniteta, to se pokazalo
kao zapreka prema injenici neovisnosti, s obzirom na
utemeljitelje. Razumljivo je da je podrka veinske masonerije
u odnosu na male i srednje bila vezana uz supotpisivanje
lojalnosti, kao preduvjet prema velikim loama utemeljiteljicama, to je uinjeno uz prijetnju, radi priznanja njihove
prevlasti i utjecaja. U propisu Udruge odreeno je da niti jedan
pristanak na poslunost MMU ne znai i da se loe na tom
podruju pokoravaju nadlenosti neke druge, osim kod onih
stranih koje nijeu pristup u nacionalne loe.
Sve to bijae razlog za samozatitu i da se uredi stanje
viestruke poslunosti i prihvati nacionalne utemeljitelje, te
osvoji autonomnost, kao gotovu injenicu. Tako loe, kada se
podvrgavaju ovisnosti Velikog orijenta i velikih nacionalnih
loa, pod stranom stegom preputaju svoj teritorij i svoj
suverenitet. Tako masonerija za stvaranje temelja svojih
zamisli postie jedinstvo i sveobuhvatnost.
Odravanje sjevernoamerikih loa izvan meunarodne masonske organizacije, slijedei prvobitni poticaj dobiven
od Anglosaksonaca radi odvajanja od ateistike i antidogmatske masonerije s europskog kontinenta, prividno slui
protestantskom razmiljanju i njenoj masoneriji. Temeljito se
udi za slijeenjem politike slobodnih ruku i ujedinjenjem

132

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

amerike masonerije pod zatitom SAD, to se jasno oituje u


zadnjih deset godina.
Na taj nain carstvo dolara proima ono masonsko i
ve ima mnotvo loa koje su privuene utjecaju sjevernoamerikih i takoer mnogo novoosnovanih loa prema modelu
Sjeverne Amerike, koja ih je i prihvatila. Osvajanje tog
poretka ostvarenog prema Brandenu, u nazonosti zemalja
Latinske Amerike, ope je poznato, to je uznemirilo europsku
masoneriju jer je to u pitanje dovelo znaaj ugleda i utjecaja
starih loa i iskustvo engleske majke loe, koja je ve navikla
na takve bitke. Nakon hoda po rubu provalije, zbog ubojstva
admirala Darlana izmeu dvaju masonerija uslijedio je raskol,
a velika amerika masonerija obavezala se na prevladavanje
problema.

133

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Dvolina diplomacija
28. svibnja, 1950.
Pomou raznih navoda iz njihovih propisa i masonskih
asopisa pokazali smo kako masonerija unutar naroda traga i
motri nadasve sva politika zbivanja, upravljajui ustanovama
vlade na masonski nain i analizirali smo kako na razliitim
razinama definiraju svoje zamisli, kako na vjerskom tako i na
politikom planu. Kada promatramo promjenu njihove taktike
vidimo sustavno promiljanu jurnjavu za osvajanjem kljunih
mjesta koja manjini doputaju da prevladava i upravlja s
ostatkom zemlje, te intenzivno djelovanje masonerije, irenje
na mona i utjecajna mjesta, lakou razvoja, privlanosti i
arita koju nude novim sljedbenicima.
Masonska taktika prilagodljiva je okolnostima i
potrebama vremena. Tako npr. U svom prvom razdoblju ulaze
u politike organizacije, u stranke koje se izmjenjuju na vlasti,
a posebno u one koje imaju slobodarsko ili napredno
(progresivno) obiljeje i kada prirodnim putem ne uspiju
postii svoju svrhu i cilj zagovaraju pobune, da bi uspjeli
utemeljiti vlastite klike za svoju mo. Prodiru na sveuilita
pod kabanicom zatite enciklopedistikih ideja, potiui time
skretanje s puta vjere. U vojsku se ubacuju da bi potkopali
stegu, ime zastupaju interes za politiku pobunu i
raskolnitvo. Ako uu u novinstvo i ondje postignu utjecaj i
mo i preuzmu dnevne tiskovine iste dospijevaju pod
masonsku indiskreciju.
Uvlaenjem u loe sindikalnih prvaka, kada se priini
da bi mo veliine gomile politiki mogla odluiti, u veini
zemalja jedna neznatna slobodnozidarska manjina u sjeni i bez
izlaganja opasnosti, na taj nain raspolae s veinom.
Zbog vanosti izbijanja Prvog svjetskog rata, prihvativi se vanosti vanjske politike u dravama, pripremajui se
preuzeti upravu i na tom polju, masonerija je pourila uhvatiti
svoj trenutak za kojim je teila priblino dva stoljea. Kada se
ralane trenutci u kojima je zaeta Liga Naroda, prije
zavretka prvog velikog sastanka, vidimo da je jedan mason,
zastupnik Andre Lebey, lan savjeta Velikog orijenta
Francuske, koji se udruio s drugim znaajnim lanovima

134

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

masonerije na jednom masonskom kongresu u Parizu


odranom 28. do 30. lipnja 1917., na kojem su sudjelovali
predstavnici Velike loe Engleske, Francuske i drugih
neutralnih drava prikazao nacrt Organizacije Drutva
Naroda, koji je bio prihvaen s oduevljenjem svih nazonih.
Kada se pregledaju usuglaavanja s tog Kongresa, tih dana
objavljena u masonskim novinama, pokazuje se namjera
masonskog nacrta, koji je uspostavljen puno kasnije.15
Samo jedan lanak tih zakljuaka pokazuje nam da su
mu masoni pokrovitelji:
"Nakon 1789. kada su proglaena ljudska prava, Liga
Naroda e ih proglasiti prije svega kao prava naroda. Nijedna
nacija nema pravo objaviti rat drugoj, jer je rat zloin i uvreda
ovjeanstva. Sva prepiranja meu narodima bit e osuena od
Meunarodnog Parlamenta. Nacija koja djeluje suprotno tom
zakonu bit e izbaena iz Lige Naroda."
Druge pojedinosti sa skuptine Savjeta Arbitranog
suda uskoro su sve prepisane u propise Drutva Naroda.
Ustrojstvo iz g. 1921. Meunarodne Masonske Udruge
sa sjeditem u Genevi, koje preuzima Drutvo Naroda,
poslije objave francuskog novinara Valota u jednoj bekoj
loi, u kojoj je proglasio nacrt s ciljem osnivanja jednog
kruoka/kluba u Genevi, gdje se sastaju masoni, koji slue u
Skuptinama Drutva Naroda, pokazuje unutarnji odnos i
povezanost koja se unutar Udruge zahtijeva.
Okolnost saznanja za pripadnost Chamberlaina,
Brianda, Benea i velike veine lanova utemeljitelja Drutva
Naroda masoneriji a jednako tako i Alberta Thomasa,
predsjednika Meunarodnog Ureda za Rad Drutva Naroda
pojavila se pri upoznavanju s propisima na Skuptini MMU.
Tako je kasnije njemaki dravni tajnik Stressman kod
pristupanja u Drutvo Naroda, u jednoj svojoj raspravi, dobro
raspoloen smjerao na Velikog Arhitekta Svemira i dokazivao
tonosti utemeljenost optubi Drutva Naroda protiv onih koji
su eljeli umanjiti utjecaj i prevlast masonerije.

15

Iza svega toga stajao je lord Alfred Milner i njegova skupina. Vidi:
Angloameriki Establishment, Carroll Quigley, Split 2003. g.

135

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

S druge strane, kada se u vidu imaju veliki masonski


zahtjevi i kada se isti prikazuju kao mirotvorci u punom smislu
rijei i kada se promatraju hrabri pobornici mira i sveobuhvatnog bratstva, onda se podrazumijeva da trenutci, kada se
masonske vlade ujedinjuju i bivaju svemone, dovode do toga
da ovi na narodnu sudbinu postiu odluujui utjecaj.
Ipak, prije nego li nastavimo dalje, bez odgovora ne
moemo ostaviti onaj masonski zahtjev da se nametnu kao
ampioni mira i bratstva, nakon to su toliko puta uhvaeni u
lai, u vrijeme dva stoljea pobuna, krvoprolia i graanskih
ratova, koje su potakli i njima rukovodili. Njihovo mirotvorstvo nataloilo se kao i sovjetsko, na naelu predvianja i
pretpostavljanja ujedinjenja i gospodarenja svim zemljama na
svijetu, to je u ostalom vjeni san svih carstava.
Na raun Drutva Naroda puno puta su se pojavile
optube da unutar njihovog sjedita i MMUa u ulici Bovy
Lysberg postoji izravna povezanost i da se prije odluivanjima
o bilo kojem pitanju savjetuju s istaknutim lanovima MMU.
Ako se ta injenica moe zbiti u svakoj prigodi,
prepoznat emo ju i onda kada nije potrebno, jer u Drutvu,
dakle, u sjeditu masonerije od koje primaju naloge uobiajeni
predstavnici masona, koji su malobrojni i koji tvore opunomoenike najutjecajnijih zemalja, uestalo joj pomau.
ivot Drutva Naroda bijae, meutim, privremen i
opoziv. Njegova nenazonost u SAD i Rusiji, sve do zadnjih
vremena, i njegova potpuna nedjelotvornost pri zaposjedanju
Abesinije, te invazije na Finsku, dovela ga je do kraja i dotukla
mu je ugled. Masonerija, koja je drutvo utemeljila i njime
spretno upravljala, sakrila se s ustrajnou dostojnom divljenja
i iz svog se pepela iznova rodila kao ptica Feniks i uzletjela u
novoj situaciji, pod imenom Organizacije Ujedinjenih Naroda.
Okolnosti koje su se dogodile uz novi poroaj
dovoljno su dobro poznate: unitena je Njemaka, sruen je
faizam u Italiji, a masonerija je ubrala svoju pobjedu i masoni
koji su izgnani popeli su se na vlast u progonjenih naroda,
narodni sudovi su oieni, izvren je juri na zatvore i
izvrena su smaknua bez procesa, doputajui da se zasiti
masonska elja za osvetom uz njihovu vie nego li jasnu elju
za unitenjem neprijatelja.

136

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Za vrijeme prve skuptine OUNa u San Francisku u


novom Drutvu Naroda provedeno je obilje imenovanja s
tisuama razliitih masona od ugleda i glasa, ime je
postignuta istinska apoteoza masonerije.

137

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

La "Ferrerada"
4. lipnja, 1950.
Prethodno je prikazan odluujui utjecaj masonerije na
Drutvo Naroda, a na nama je da podrobno istraimo utjecaj
ove zlokobne sljedbe u donosima s Francuskom.
Masonski gromobran, u smislu zatite u uem
znaenju te rijei, protivan je unutarnjoj politici i problemima
u narodu, u kojem je urezan i doivljava ga se kao posljedicu
tajnovitih djelovanja te iste sljedbe. Prepoznajemo da u
jednom narodu utemeljenom na "masonskom raju", gdje se
veina njezinih lanova bori za masoneriju, ista se ne mora
mnogo truditi da bi neki njihov brat bio u prednosti na utrb
nekog drugog. Ali, u suprotnom sluaju, kada se ne moe
postii i dohvatiti masonski ideal, masonerija ostaje staloena
kao jedna manjina, koja se tajno i sa svim sredstvima bori da
bi dostigla svoju prevlast. U tom pogledu povijest masonerije
je vie nego li rjeita.
Kada se Meunarodna Masonska Udruga nalazi pred
problemima, rascjepom i sumnjama, koju masoneriju prate,
tome nasuprot stoji potreba da se prikau kao mirovna i,
naravno, nepristrana udruga koja uvaava probleme nacije, pa
su zato u svoje propise unijeli jasnu izreku o neopredijeljenosti
i ravnodunosti, to u biti ne znai nita. Dakle, braa to
tumae unutar svog masonskog svijeta, a ne u odnosu na ostali
svijet. U mnotvu odluka Izvrnog odbora MMU, a tako i u
spisima njihovih Kongresa, oituje se cjelovita zatita, onda
kada treba pogodovati prevlasti masona i onim masonima iz
velikih loa ili Velikog orijenta, koji zahtijevaju njihovu
pomo ponuditi utoite i svoje uzajamno jamstvo.
Iz vida nikada nemojmo izgubiti da masonerija ima
dvije uloge: javnu, koja je poznata veini njezinih lanova,
koji sveano raspravljaju u loama, to se ukljuuje u njihove
asopise, i tajnu, u koju ulaze samo odreeni masoni, koji
dobivaju mjesto na tajnim sastancima izabranika o kojima se
malo zna, a poznaje ih se jo manje. Nama je, meutim,
dovoljno istrait koji se od njih, iza kojih nita ne ostaje,
naziru u vanjskome svijetu, a pokazuju nam se u ulozi masona
opovrgavajui sumnje o onome to se govori, dok

138

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

(istovremeno) na odluan nain zabadaju nos u sve politike


prijepore nacije, bilo unutarnje bilo vanjske, a posebno ako se
to na neki nain tie masonerije.
Nitko ne moe promijeniti injenicu da problem
panjolske masonerije zaokuplja meunarodnu masoneriju u
cijelom stoljeu. Veliki nagovjetaj toga vidio se u kampanji
koja je buknula u Parizu i Belgiji, poznatoj kao "ferrerada", a
koju su godine 1909. izvele kontinentalne europske loe, koje
bijahu najvanije, donijevi presudu o smrti i smaknuu
panjolskog anarhista i lana raznih stranih loa, Franciscoa
Ferrera Guardia. To je bio jedan in podvale i klevete, koji se
u meunarodnim medijima Pariza i Bruxellesa kroz dvije
godine razvijao protiv nae nacije, te nepravda za Katoliku
Crkvu.
Dana 31. listopada 1909. Opinski savjet Bruxellesa
prihvatio je dana sa 31 glasom za protiv 8 glasova, zapovijed
ujedinjene ljevice protiv desnice, po masonu doktoru Depageu,
profesoru na slobodnom sveuilitu u Bruxellesu, radi osude
na smrt Ferrera, kao tekog zlodjela prema zakonima
suvremene civilizacije, s negodovanjem prosvjedujui zbog
smaknua masona-anarhista i zagovarajui podizanje jednog
dostojnog spomenika, te pokazujui panjolsku nesnoljivost,
uz javno odobravanje.
Masonsko blaenje panjolske nacije trajalo je kroz
tiskovine dvije godine. Tako je iskovana i medalja s likom
anarhista, s datumom roenja u Alellai i datumom smaknua u
Montjuichu. Na velikom trgu u Bruxellesu postavljena je
velika kamena ploa sa slijedeim natpisom:
"U spomen grofovima d'Egmond e de Hornes, kojima
su na ovom mjestu 1568. g. zbog zatite slobode savjesti
odsjeene glave, po naredbi Filipa II. Ovaj mramor posveuje
im Meunarodni odbor instituta za proslavu uspomene junake
smrti Franciscoa Ferrera, strijeljanog na Montjuichu, zbog
istog razloga 1909. g."
Tako se na jednoj jedinoj ploi ujedinjuje optuba
protiv djela naeg presvijetlog Kralja Filipa II. i opisanog
zloina pripadnika masonerije, u koji nitko ne sumnja.
Prilikom sveanog otvaranja 21. kolovoza u jedanaest
sati u jutro, na trg dolaze predstavnici raznih masonerija, a

139

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

nazona je i Soledad Villafranca, prijateljica pokojnika, tu je i


jedno panjolsko povjerenstvo na ijem elu je doktor
Simarro, onaj mason koji se s neshvatljivom drskou usudio
uvrijediti naeg kralja Monarha Alfonsa XIII. i podrati
meunarodnu masoneriju da ga primi u redove njihove loe.
Brourama, udruenjem knjiniara, raznim zborovima, kulturnim dogaajima za Ferrera, razliitim manifestacijama, puno puta odravanim i organiziranim od Belgijske lige za
prava ovjeka, udruge koja je ki masonerije, na tlu Belgije se
s vremenom ponavljaju nepravde prema panjolskoj naciji, te
se ubiru prilozi za spomenik koji je visok sedam metara i koji
se podie u toj zemlji.
Od jednog poretka, koji je ustavna i parlamentarna
monarhija, od tog vremena prema panjolskoj ne postoji
isprika, ali zato taj ima u skladu s buntovnom masonskom
ljevicom iskoritavati nesreu onog jadnog anarhista i
nihilista, stavi se u obranu masona, i tako se nasilno
poigravati s naom politikom, proizvodivi izvan svojih
granica kandal, u emu se u cijelosti vidi krivotvorenje smisla
demokracije.
Niti smaknua u Nrnbergu, provedena po pravdi, ak
tovie po odmazdi, gdje su osuenici objeeni zajedno s
voama s kojima su se borili, a niti jurii na zatvore u
Francuskoj uz smaknua istinskih politikih protivnika, niti za
mrvicu nisu pomaknuli masonske osjeaje nego, naprotiv, u
tim sluajevima masonerija je bila ta koja je poticala i
upravljala muenjima.
Spomenimo dane vladavine Primo de Rivere,
uspostavljanje potpunog mira u Maroku, izlobame u Sevilli i
Barceloni na kojima je svijetu prikazano ponovno uskrsnue
panjolske, da ba tada masoni iznova, alosni zbog tog mira i
napretka spletkare zajedno sa svojim panjolskim sljedbenicima, namjeravajui iskoristiti politiko vlastohleplje jednog
kruga pakosnih politikanata, naoko uljudnih nakana, s opom
namjerom da prokre put jednom sekularnom poretku, da bi se
ovaj zatukao Monarhiju i zamijenio ju s onom Masonskom
Republikom koju pretrpismo.
U procijeni zla diktatura generala Primo de Rivere
uistinu ne bijae otroumna. Mnogo je osoba koje su u naim

140

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

kolonijama ivjele s masonerijom, i ini se da ih se nisu


previe uplaili, a zbog mentalne lijenosti su ih podcijenili, te
su ih motrili kao staru dobru izmiljotinu. Postojao je,
meutim, jedan glas upozorenja. Putovanja Kralja u Italiju
dovela su do povezanosti panjolskog diktatora i Predsjednika
Vlade Italije. to se tie duine vladanja, obojica su bili u
medenom mjesecu. Na je diktator bio pun plemenitosti,
irokogrudnosti i vitetva, a drugi bijae human, plemenit,
pametan i - politiar. Razlog posjeta bili su razgovori koji su
odrani, da Mussolinija upozore na Predsjednika panjolskog
Vijea, kao nadziratelja isprava talijanskih loa, da Mussolini
pregleda njihovu provedbu u onom dijelu koji masonerija ini
protiv panjolske nacije. Kako je procijenjeno u panjolskoj to
je bila vrlo ozbiljna i teka stvar o kojoj treba voditi rauna i to
je bio jedan prijateljski glas upozorenja, da se stvari prikau
jasno. Ili e panjolska zatvoriti prolaz masoneriji, ili e ova u
odreenom roku svoje djelo dovesti do kraja i unititi Krunu.
Diktator, zahvalan za savjet prijatelja, razmiljajui na
putovanju o svojim doivljajima i posljedicama, premda je bio
silovit po svom karakteru i u sukobu sa svojom irokogrudnou, zamislio je opasnost koja se nazire staviti van
zakona, i na putu prema panjolskoj sastavio je jednu karticu,
prikladan nacrt uredbe, i poslao ju je na ureenje jednom od
svojih suradnika, koji je jo iv.
Ali, stigavi u Barcelonu, tom prigodom, pri susretu s
glavnim zapovjednikom Katalonije (general Barrera, prema
jednoj rukom pisanoj biljeci, u knjizi), ovaj ga je razuvjerio o
prijedlogu, ponavljajui poznati sluaj karbonara - s tekom
primjenom na sljedbu koja je u naoj naciji u svom djelovanju
dobroudna i promijenio je dojmove. "Ali, Miguel, slae li
se s Fulanom i Menganom?" I tako se, sa sjeanjem na Kubu i
Filipine, pojavie imena starih dugova, bezazlenih masona,
koji su se rasporedili borei se i za sljedbu.
I uredba nikada nije ugledala svjetlo dana.

141

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Protupanjolske urote
11. lipanj, 1950.
ivei u svijetu lakomislenosti i lijenosti, svijest koja
je uronjena u mnogobrojna svakodnevna zbivanja biljei i
analizira ona zbivanja koja za veinu prolaze nezapaeno, a
koju manjina zapaa, i to je temelj za objanjenja drugih
dogaaja u razdoblju koje je teko razumljivo, kada nema
uporita u onome to je prethodilo. To se dogaa u svakodnevnom ivotu, gdje masonerija igra glavnu ulogu i biva
glasnik onoga to e se naknadno dogoditi.
Glavni probitak iz mentalne tromosti izvlai masonerija, zbog njezine naoko blesave dobrohotnosti, koju je
pridobila u suvremenom drutvu, prikazujui se u blagim
vremenima kao bezazlena udruga, ali kada nastupe pobune i
nesree, kao gospodarica i vlasnica tajnovitih snaga pobune
ona upravlja nadzirui ih.
Smatrati da se masonerija odmara i oputa obina je
obmana. Ona, masonerija - urota je na putu osvajanja vlasti
nad narodom i prikazuje se u dva oblika: jedan je podoban, a
drugi je tajni i laan, pokretan i stvaran, koji se ini podvrgnut
izvanjskim injeninim stanjem, koji se nikada ne odrie
svojih ciljeva i pretpostavki, bilo to na svjetlu ili u sjeni tj. s
obzirom na vanjske okolnosti, u kojima se prikazuju, prikriven
je i tako nastupa uporno, tvrdoglavo i neumoljivo.
Geslo blagosti masonerije opijum je koji se iri i
izljeva nad rtvom, zbog ega se ista u nastavku uhvati na
spavanju. Kakvoj sudbini se mogu nadati oni koji su
podvrgnuti vjerovanju da nema neprijatelja, pa ive veselo,
sretno i samozadovoljno, ako jedan skriveni neprijatelj kuje
urote i vreba dan za danom da bi se okoristio njihovom
neopreznou i unitio ih? I jedna i druga smicalica zavrit e,
nema sumnje, padom.
Dakle, to je kraj katolikog drutva i drava, koje se
opiru masonima i njihovim urotama, koje neprestano vrebaju.
Malo ih u panjolskoj sluti, u onim ugodnim vremenima diktature generala Primo de Rivere, u njihovoj panjolskoj bezbrinosti, da se smiljaju velike i teke nakane i urote
koje e u kratkom vremenu unititi nau stoljetnu Monarhiju.

142

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Takve bezopasne udruge iz San Sebastiana, u kojima se


ugovara komadanje Domovine, priinjaju se kao nestvarne
tlapnje luaka i budala. Kako bi inae netko mogao spretno
protumaiti "dobronamjernost" nekih osoba iz masonerije i
okrivljavati ih za pakost i zaplotnjatvo kada, unato tome,
malo vremena iza toga oni naciju (uspjeno) zakopavaju
skupim plaanjima doprinosa i poreza, i to uz "plemenitost,
irokogrudnost i dobrohotnost" masona.
Pri itanju spisa i rasprava iz tih dana, onih koji ele
ostati neduni, masonska dokumentacija otkriva se, meutim,
kroz puno pojedinosti, a te ukazuju na toliko poznatu
sposobnost masonerije iz panjolske da moli strano posredovanje kako bi mogla pobijediti unutarnje protivnike.
Dobrovoljno utoite koje su imale neke panjolske
osobe, posebno neki domai tuinci u ulozi masona, koje
vidimo i u dananjim vremenima, otkriva nam i prikazuje
njihovu ivotnu putanju.
Bili su to dani, koje danas toliki masoni moraju
smatrati nesretnima, dani Diktature naeg oplakivanog
Generala, kada se u enevi odravala jedna od onih
konvencija, na kojima se, na svom kongresu, svake dvije
godine okupljaju izaslanici masonskih Velikih Orijenata i
velikih loa Meunarodne Masonske Udruge. Poslan je
poznati mason Augusto Barcia, u ijem se izvjeu podnesenom pri povratku u Madrid - opisuju poslovi obavljeni
u enevi i Parizu, u slubi panjolskih loa. Pisac nas
obavjetava kako je prije odlaska za savjet pitao saveznog
predstavnika, koji simbolizira Veliki Orijent panjolske, za
njegova mjerila koja su s obzirom na stanje masonerije u
panjolskoj prokuana, s kojima su povezane potekoe u
djelovanju loa koje je susreo u Andaluziji, kao i podrka koja
je ponuena podtajniku Predsjednitva, gospodinu Nouvilasu.
Meutim, strahovanje i nemir, koji se vratio i tekoama
poveao, najrjeitije su izreeni u slijedeem iskazu:
"Kada ovi dani istinske nevolje i opasnosti dostignu
vrhunac, za odranje granine crte prema naim neprijateljima
uspjeno sredstvo moe biti samo vanjska podrka." Na ovaj
nain Udruga u enevi dobila je izvornu obavijest o potpunom

143

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

stanju kod nas, te je opunomoeniku tome u ast toplo


zapljeskala.
U tom smislu, to se tie lanstva savjetodavnog
povjerenstva o panjolskom stanju stvari, kae nam to je
postignuto u enevi i emu se oni mogu nadati kada se radi o
dnevnom redu iz Italije i prosvjedima po pitanju panjolske.
Toga dana dolazak je na javnoj sjednici objavljen sljedeim
rijeima:
"Nemiri i progonstva nisu stvoreni od vlasti vrhovne
uprave bez poticanja lokalnih vlasti, pod pritiskom reakcionarnih elemenata, koji takve pogodnosti koriste uz podrku da nas
potuku i pobjede." Za potvrdu njihovih tvrdnja spominje se to
se sve dogodilo u Andaluziji, gdje su lokalne vlasti protiv
poretka imale na raspolaganju sva sredstva, temeljem tonih
zapovijedi i uputa odaslanih iz Madrida.
Slijedeeg dana nakon te izjave stiglo je izvjee
monika, tj. Velikog saveznog savjeta, o nezgodnoj pogreci,
te preuzimanje inicijative iz Velike loe Sjeveroistoka na sebe,
te se moli da se poduzmu koraci u obliku slubene podrke
masonskih monika okupljenih u enevi.
Trailo se da se svim sredstvima zaustavi muenje i
zlostavljanje od onih iji su predmetom postali i u enevu su
uputili izaslanike iz te loe, s jednom novom isprikom, u kojoj
se moli snana i djelotvorna podrka za prevladavanje
potekoa.
Nakon velikih spletkarenja i promiljanja da znaajnu
ispriku pred drugim loama ne bi bilo prikladno objaviti, i
prihvatiti poniavajue skrbnitvo, pod uvjetima panjolskih
slobodnih zidara, zakljuili su da je lake usuglasiti se s
povjerenstvom i savjetom MMU, a tako je i uslijedilo. Tako
ugledni mason Barcia u svojim uspomenama kae:
"Od onda se nagaalo da je sluaj rjeavalo
rukovodstvo u Baselu, to je proslavljeno u Velikoj Loi
Francuske, s naim veleposlanikom u Parizu. Jednako tako, s
obzirom na sadraj unutarnjeg znaenja, svakako u blaem
obliku, bijae i jedno uplitanje izvana, gdje se preko jednog
panjolca, koji je mogao biti i izaslanik iz Barcelone, o tom
sluaju iznosi odgovarajue miljenje. U to me u skuptini, na
obziran i njean nain, uvukao predstavnik Saveznog savjeta i

144

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ja bijah pozvan na izvrenje te zadae i nije bilo sumnje da se


ponuda ne bi prihvatila, te sam otiao u Pariz.
Ondje je pozvan izaslanik Velike Loe Sjeveroistoka,
koji mi se pridruio u posjetu, koji sam obavio na kraju idueg
dana, budui da sam telefonski zamolio primanje kod naeg
veleposlanika. Svojom finoom na granici puzavosti, koju sam
prihvatio samo za taj sastanak, gospodin izaslanik zloupotrijebio je moje povjerenje, te je njegova nazonost mogla
ograniiti slobodu veleposlanika, kojeg nije poznavao osobno.
Odrani posjet trajao je dva sata, i o sadraju razgovora
voenog s veleposlanikom, njegovim raspletom i poluenim
uspjesima gospodin izaslanik iz Barcelone obavijeten je u
tanine.
Pri stvaranju povijesti, veleposlanik u naoj upravi,
koji joj je pristupio od dana kada je osnovan vojni direktorij i
koji je od nas oekivao prigovore i otpor lokalnih vlasti, pri
slijeenju normi koje su mu zadane od generala Nouvilasa, u
suglasnosti s proglasima generala Primo de Rivere, razlikovao
se u stavovima i nainu vladanja i upravljanja u Barceloni,
Sevilli, Cordobi i Valladolidu, nasuprot onima u Madridu,
Valenciji, Alicanteu, Almeiri i Oviedu, koji nikada nisu
prouzroili tetu i neugodnosti. Nije bila tajna da unutar
poretka postoji jedna jaka struja, koja se osjea pokorena i
zlostavljana, s obzirom na ta proganjanja kakva se u
civiliziranom svijetu vie ne obiavaju koristiti i koja trae da
se protiv toga prosvjeduje na jasan nain, a to je potrebno
utoliko vie jer je masonerija odsutna iz svakodnevne politike i
u njoj uope ne sudjeluje. Stoga, kako mi je bilo izloeno,
svesrdno se poziva da, blago reeno, bez okolianja prihvatim
ta mjerila problema koji za panjolsku masoneriju ima veliku
vanost.
Veleposlanik je razgovor zavrio odgovorom: 'Bavit
u se tim pitanjem na mom slijedeem putovanju u panjolsku.
Osobno u se oduprijeti Predsjedniku vojnog direktorija tek
kada budem siguran da se oni ne bavi politikom, niti se u nju
mijeaju, i znati e moje slubeno miljenje, koje mu treba i ne
ete biti uznemiravani ni po koju cijenu.'
Da bih svu brau upoznao s injenicama o tom
razgovoru, imao sam dostaviti nune vrste razloge, o kojima

145

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

je od naih veza u inozemstvu, koje pozorno prate i izvrsno


poznaju naa djela, veleposlanik u Parizu odlino obavijeten,
i premda je veleposlanik ovjek od ideja koje su tradicionalnog karaktera, on je poznavatelj ciljeva i sredstava koje
slijedi naa institucija i za istu ima duno potovanje."
Od kako je namirila Monarhiju i Direktorij masonerija
nam, radi naeg razumijevanja i plemenitosti prema pokretu,
provodi izdajnike urote, te je u pet godina masonske politike
ruila sustav provodei progone i nacionalno nas sramotei.
Jedna je stvar koju masonerija javno govori, a sasvim
druga i suprotna koju u stvarnosti provodi.

146

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

panjolska masonerija
18. lipnja, 1950.
Obiljeje koje masoneriju u panjolskoj najbolje
razobliuje je ateizam i antinacionalizam. U prethodnom dijelu
vidjeli smo njezin izraz kroz antikatolicizam i potpuno
odsustvo panjolskog osjeaja, a u slubi stranih interesa
protiv Domovine, uz traenje izvanjskog posredovanja, iz
razloga koji su, manje-vie, prijetei.
Kada opisujemo dane naeg Kriarskog Rata, vremena
panjolske bez zakona, u kojima skupina anarhokomunista
pod utjecaje masonskih glaveina, predsjeda tunoj sudbini
panjolske Republike, ponovno susreemo moljakanje za
inozemnim nasilnim djelovanjem i posredovanjem protiv
svoje Domovine.
U jednim novinama u svibnju 1937. g., objavljenim u
ediciji Lucifer, Trg de la Chapelle 8, u Bruxellesu, autor se
predstavlja kao Ceferino Gonzalez, veliki nacionalni majstor,
pridruen Velikom Orijentu panjolske i posveen od
panjolskog masona, njegovog vrlo tovanog prijatelja
Feliciana Courta, jednog od najistijih vrijednosti sveukupnog
slobodnog zidarstva, osobe koja je dugo godina sluila kao
zalog "jamstva prijateljstvu panjolskih dolina"; on je meu
panjolskom masonerijom neto kao francuski politiki
komesar. Masonerija ondje javnosti nastoji prikazati jedno
okrutno i krvavo proganjanje u naoj Domovini, u vremenu u
kojem se na Rimsku Crkvu neprekidno i ustrajno nastoje
nabacivati s mrnjom svoje sljedbe, a sve ono to im se
dogodilo pisac naziva "bijesnom nesnoljivou", uza sve
grijehe koji su u panjolskoj poinili.
Izokrenue pojmova istinskih problema, uklanjanje
sumnji, kovanje opravdanja za strana progonstva vjere, nakon
to su Crkvu panjolske Republike uinili objektom
spaljivanja samostana, s rasputanjem isusovaca i laicizacijom
zakona, takoer, u istim tim danima s izvrenim ubojstvima
nad vie od sedam tisua biskupa, vjernika i sveenika, u
sudskoj nadlenosti republike, zahtijevajui od nekih crkvenih
glaveina pripojenih masoneriji da podupiru smrtne kazne, uz
nakaradna klevetanja, kojima je Katolika Crkva bila

147

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

podbadana i izloena sve to predstavlja njihovu izravnu


odgovornost. Potpuna lanost (pravila) po kojima sudstvo
djeluje moe se prosuditi po slijedeem lanku, prenesenom iz
spomenutih novina, koji emo u nastavku umetnuti i kojeg
emo podvri jasnom sudu svake potene savjesti. Ondje pie:
"Cijeli svijet takoer zna da podizanje vojne pobune
bijae pripremljeno ne u vojarnama nego u uredima visokih
dostojanstvenika Crkve, kardinala, nadbiskupa i drugih
crkvenjaka, koji su financirali ustanak, s kojim je upravljala
Revolucionarna Hunta i koja je gomilu ljudi zaduila za
ubijanje i kukaviko pogubljenje "elita" meu civilima u
panjolskom narodu, a prvenstveno slobodnih zidara".
lanak, kako se vidi, nema rezervi. Mrnja masonerije
na katoliku vjeru nie na otrovnoj kleveti, koju majstor
ukljuuje u svoju poruku masonskom svijetu.
Da, masoni su bili glaveine crvenih, upravitelji,
predstojnici policije i predsjednici povjerenstva za javno
zdravstvo, oni su od prvih trenutaka upoznati sa Slavnim
Narodnim Ustankom koji je izvravao zapovijed u veini
naroda i mjesta u panjolskoj, izvedenu po naredbi koja je
kruila mjesecima unaprijed da bi planula opa pobuna, u
kojoj je Narodni Pokret iao naprijed. Koja naroita
mogunost postoji da neki mason padne, pri prvim susretima?
to namjeravaju? Koji padaju dolje i oslobaaju se odozgo?
Koja je posebnost toga da se u graanskom ratu dijele tolike
povlastice uprljane krvlju i koji su ti koji se bore pod zastavom
koja ih ini odgovornima za uasne zloine pred Sudom
Pravde i koji slijede vjeru pisca iz spomenutih novina - i jo se
istiu u tome? Na stranici 27 pisac nam kae: "vrijednost i
junaki otpor panjolske narodne vojske, koja je u sadanjosti
skoro u potpunosti upravljana masonima", to nam jasno
pokazuje da su mani bili glavne zvijezde crvene panjolske.
Usprkos tome to se iz pakosti panjolske masonerije
to skriva, recimo da je jedan veliki dio ubijenih masona u
panjolskoj ubijen u vrijeme dok su bili pod vlau Vlade
kojom su rukovodili masoni, a to se izvravalo po naredbi
loa, da bi se postigla krajnja odmazda protiv onih umjerenih
masona s Lerrouxom i ostalima, koji su u zadnjoj godini
Republike suraivali s desnicom. Mnogi radikali, masonski

148

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

zastupnici, bili su strijeljani bez procesa, kada su se sastajali


po zatvorima, ili u svojim domovima, a pod tobonjim
jamstvom Vlade i republikanske uprave. Iz toga se vidi da su
ovi pali zbog masona koji su bili zainteresirani sluiti
crvenima, a ne kao rtve masonskog bratoubilatva: bivi
ministar Salazar Alonso, osuen je i smaknut po jednom
neredovitom Narodnom Sudu, bez dokaza, koji su ga mogli i
opravdati. Abad Conde istaknuti republikanski mason, ubijen
je za vrijeme nepravedno potaknutih progona od strane loa,
protiv pristaa Lerouxa, Melquiades Alvareza, u vremenu
Velikog Orijenta panjolske, a ubijen je u zatvoru koji su
uvale vladine snage, s mnogim drugim zastupnicima, zatim
Lopez Ochoa, istaknuti mason, general, koji je bio preobraeni
junak Republike, u bolnici u Carabanchelu, gdje je bio
hospitaliziran pod straom vladinih vojnih snaga,, po
nareenju loa, Rico Avello, ubijen je jamano zbog
nepodvrgavanja zapovijedima iz loa, poput mnogih drugih
radikalnih zastupnika u pokrajinama pod vlau i upravom
republikanaca. Bili su izvlaeni iz svojih domova da bi bili
smaknuti samo zbog jednog razloga, a taj je "ienje"
radikala, po elji masona. Za brata Ceferina Gonzaleza sve ove
ugledne i miroljubive osobe ne znae nita. Da bi ukazao na
masonsku patnju njemu je potreban crveni razbojnik, ili
odmetnik. panjolska masonerija je takva i ne e moi postati
drugaija. Kroz stoljee i pol u panjolskoj se nije dogodilo da
neku pobunu, ustanak ili graanski rat, iz bilo kojeg razloga,
masonerija nije iskoristila za napadaj na Rimsku Apostolsku
Katoliku Crkvu, s uasnim klevetama, koje su se temeljile i
raale iz iste mrnje. Sa stajalita povijesti nikada se ne bi
mogla razjasniti povezanost podignutih kleveta protiv Crkve i
njezinih predstavnika i paljenje crkava, proganjanje redovnika
i miroljubivih sveenika. U kontinentalnoj masoneriji, a
posebno u panjolskoj, vjeito ivi ateistiki duh i progonstvo
katolike vjere, koji se cijedi iz klevetnikih novina, koje smo
spominjali, a koji ju eli dokrajiti proizvodei besramne
lanke, u patolokom strahu od katolitva.
Ovo bi nas trebalo primorati da razmislimo do koje
granice treba podnositi slobodne zidare, dakle, iz tog razloga
panjolska Republika i slobodni zidari imaju biti posebno

149

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

trpeljivi prema nazadnjakim ljudima iz Crkve, tj. nama koji


trebamo trpjeti ovaj muni Krini Put. Ne moe se biti trpeljiv
prema onima koji propovijedaju netrpeljivost i ponaaju se
netrpeljivo, progonei, mrzei i istrjebljujui sve one koji se
bezuvjetno ne ele podiniti svojim skrbnicima i ugnjetavaima. Snoljivost je u ovom sluaju jednakovrijedna bijegu od
obveza, jednom sporazumu s neprijateljem i, esto puta, izdaji.
Poslije takvog klevetnitva i uasnog nastupa, kao
snana posljedica trebao je doi poziv na meunarodno
masonsko zajednitvo i meu mnogim drugim obrazlaganjima
istie se i ovaj lanak:
"Doista, ovaj veliki sukob na kunju je stavio, esto s
traginim posljedicama, mnogu nau panjolsku brau, ali u
isto vrijeme je tono i prirodno da na kunju treba staviti i
takoer izriito zapovjediti zajednitvo sa svim slobodnim
zidarima svijeta, bez da itko moe izbjei svoju obvezu i
pomo. Svoju brau u panjolskoj nikada ne moemo ostaviti
bez podrke, bilo moralne, ili materijalne, jer s njima stojimo
vrsto i nerazdvojivo zajedno, po svojim naelima, prisegama
i po svojim dobrovoljnim sporazumnim obeanjima."
I ne smijemo se umoriti u itanju i prepisivanju, u
svom jadikovanju i lukavom zazivanju ljudskih osjeaja kod
naroda, i govorenja cijelom puanstvu da je mir dokaziv samo
u mati masonskog pisca, i da se time nastoji opravdati ubojstva mnogih ministara katolike vjere i sve masone svijeta
pokrenuti u meunarodnu urotu protiv nae Domovine, koja se
sedam godina kanjenja ukljuila u Organizaciju Ujedinjenih
Naroda, gdje toliki masoni zajedniki sjede.

150

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Velike urote
25. lipnja, 1950.
Utjecaj koji je na vanjsku politiku Europe dugo godina
imala Velika Britanija i ugled koji je uivala u loama tih
zemalja, uz sudjelovanje njenih glavnih lanova iz kraljevske
obitelji, iz plemstva i njihovih vlada, prodro je u diplomatski
svijet i privukao je u englesku masoneriju mnotvo stranih
diplomata protjeranih iz njihovih zemalja, koji su ostali
upregnuti u jaram britanskog utjecaja. Osobe podrijetlom iz tih
zemalja besramno sudjeluju u loama, a zbog svog bezvjerstva
i morala ispod uobiajene razine, nisu imale smetnji u
prikazivanju sebe kao stranaca.
U memoarima koje je ostavio napisane vlastitom
rukom zadnji predsjednik Republike panjolske, gospodin
Azana, prikazuje sluaj jednog panjolskog diplomata, koji se
oslobaao dugova koji su bili previsoki za njegov poloaj, i
opisuje ga i prikazuje kao vrijednog engleskog masona, ali ga
optuuje zbog niskih prezira vrijednih spletaka na raun
panjolskih masona. Jedan od tih diplomata na koje ukazuje u
svojoj knjizi, "velikih prijatelja", je i otroumni grof od
Romanonesa, koji svoju ovisnost duguje stranim loama i
tajnim i prividnim uspjesima u sitnim stvarima, jer taj uvijek
na veliko rtvuje interese svoje nacije, a u korist stranih loa
kojima pripada.
U ivotu ne postoje takvi preokreti iz kojih bi se
mogle predvidjeti i objasniti takve osobe, siromane duhom,
neobuzdane vjerom i duom, upletene u masonske mree, koje
se bespogovorno bacaju u tue ruke, pokorno se ulagujui i
suraujui sa strancima za bogat plijen. Kada se ispituje
mnotvo osoba, koje se natjeu za meunarodne skupove,
meu njima se susreu mnogi koji su povezani s masonerijom,
koja ministre postavlja po povjerenstvu za slobodne izbore, to
onda objanjava masonsku prevlast i veinu u meunarodnim
skuptinama.
Masonerija vodi brigu o meunarodnom polju, jer
ondje obitava i ostvaruje svoj utjecaj, koristei neznanje
mnogih vlada, budui da iste na meunarodnom planu imaju
odreenih stvarnih potekoa, pa masonski predstavnici, u

151

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

nedostatku uputa svojih vlada, mogu izvravati sveobuhvatnu


volju loa. Odluka o sadrajima u veini sluajeva ostaje
preputena osobnoj procjeni zastupnika, koji ima i zastupa
pakost masonerije, koristei svoje pristae i stanoviti broj
utjecajnih masona namjetenih u ravnateljstvima i tajnitvima,
da bi u taktici koja je za vlastite probitke najpovoljnija mogao
osigurati razvoj situacije.
Opunomoenik se odjedanput moe iznenaditi nepredvidivim ishodom glasovanja, pa ukoliko masoni nisu u
prevlasti prema drugima, ako su izbore izgubili, oni rade na
tome da umanje protivniku pobjedu i trae odgodu i tu u
meunarodnoj udruzi vidimo brojne pakosti, koje ustrajno
objanjavaju isto, a to je da zapravo u biti provode masonsku
urotu.
U panjolskom sluaju u meunarodnim skuptinama
zadnjih je godina stvar sasvim dostatno izraena. U njima je
masonska urota blistala na nesluenim visinama, stigavi dotle
da je ukljuivala i vlastitu rtvu i vlastit ugled svoje ustanove.
U povijesti meunarodnih odnosa taj dogaaj ostaje kao
najuasnija i najcininija orijentacijska toka zabiljeena u
suvremenom svijetu. Dok Rusija razara zemlje i naoruava se
do zuba, prijeti miru i gmie prema Zapadu, ruei sveano
proglaena naela Atlantskog pakta, ona u Vijeu Sigurnosti
raspravlja kao da se radi o miroljubivoj zemlji s dvadeset osam
milijuna stanovnika, sa skromnom industrijom, neopredijeljenoj u dva velika sukoba i prevrata, koja su u povijesti poznata te na taj nain postaje mogua prijetnja miru. Ako tako sasvim
zaboravimo da su pomo i ustupke Njemakoj pruile glavne
zemlje Europe, kada su pale pod utjecaj njezina pritiska usred
holokausta, primjeujemo da unato povezanosti njihovih
vladara s masonstvom, u tom vremenu nedostaje javnih i
ozbiljnih obeanja potpore njihovim naelima i politici, koju je
u najosjetljivijem trenutku rata Roosevelt uinio prema
panjolskoj.
Ako je netko imao iluziju o novom drutvenom poretku, ona je ovim rasprena. I nedostatak uzroka, jednoduno
prepoznat, kao i prepreke vlastitih propisa, koji zabranjuju da
se OUN uplie u ono to je privatno i za svaku naciju
suvereno, pa i meunarodna etika, u ovom sluaju poniava-

152

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

jua, slue kao urota koju su pripremale loe. Ne uputajui se


u pojedinosti dolazimo do uistinu neuvenog sluaja. Kao
jedan od pokretaa u San Franciscu, posredujui protiv nae
nacije, djelovao je i jedan marljiv i ustrajan mason, iz redova
crvenih panjolaca, koji se namirio u zlatu. Drugi izaslanik iz
Vijea sigurnosti, u Londonu, obeavi glas svoje zemlje kao
svoj mandat masoneriji, odaslao je taj glas protiv zapovijedi
vlade, zamijenivi ga u trenutku glasovanja u New Yorku
drugim, iako je imao naredbu svoje vlade da se u trenutku
glasovanja udalji iz sale, ili izostane kao bolestan. Od svega
toga u Ujedinjenim Narodima ostaju alosne sjednice, da bi na
kraju 'vuk pojeo magare'. Kada zavirimo u radna tijela
Organizacije Ujedinjenih Naroda moemo priznati da se i nije
moglo na drugaiji nain, u ostalom kao i svim tijelima
nadahnutima od masonerije, sastavljenim u njihovu Tajnitvu,
uz istaknutog masona, Trygve Liea, koji na vana mjesta
uporno, tvrdoglavo i zlonamjerno, zapoljava svoje podreene
pristae, izvravajui poseban nalog masonerije i uzdiui tako
masone dvostruke poslunosti (obedijencije) u slubene
uredbe opeg ustrojstva. Organiziravi masone, koji podravaju njegovu kandidaturu, oni time postiu jednu uspjenu
masonsku podvalu, ali spremno stvaraju zabunu, budui da
tajnik, shodno svom visokom masonskom stupnju, ima novog
gospodara: pripada ljudima dvostruke narodnosti, podinjen je
sekretarima iz Moskve i Moskva od sada nareuje i zapovijeda
tajnitvu, kojem Trigve Lie slui.
Sjedinjene Amerike Drave stavljene su u hitan
pokret za ujedinjenje sila po Benjaminu Cohenu i Brandenu,
koji su i pomonici Tajnitva, samo da se to prikrije i da zlo
bude to manje.
Sluaj Trygve Lie primjer je koji se ne smije
zaboraviti.

153

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Tumaenje jednog lanka


27. lipnja, 1950.

Nae Urednitvo zaprimilo je jedno pismo sa


zahtjevom da napravimo ispravak, s obzirom na sadraj jednog
lanka pod naslovom o "Masoneriji", koji bijae objavljen od
naeg suradnika pod imenom J. Boor.
S lakoom moemo udovoljiti naem ljubaznom
priopavatelju, pa se na suradnik u lanku od 18. lipnja, J.
Boor, o nasilnoj elji koju masoni imaju za uklanjanje svih
radikalnih zastupnika, koji nisu raspoloeni slijediti njihove
planove, moe oitovati na openit nain. Svi nai itatelji
sjeaju se masonskog podrijetla Radikalne Stranke. Njihovi
glavni voe, gospodin Alejandro Lerroux i Martinez Barrio,
nikada nisu zanijekali pripadnost loama i skoro sve to se
dogodilo, prije i poslije njihova prekida i svae, dobrim je
dijelom sreeno od masona. Ovo ne pretpostavlja da unutar
predvodnika Radikalne Stranke nije bilo ljudi protivnih
petljanju iz loa. Kada gospodin Alejandro Lerrox i Diego
Martinez Barrio stupaju razliitim politikim stazama, ovaj
potonji, kao pripadnik Velikog Orijenta panjolske, raspoloen je za napadaj masonerije na protivniku granu svojih starih
istomiljenika. Radikalan rascjep na krvav je nain poduprijet
u vrijeme naeg rata i to je isti unutarnji problem tog razdora,
koji je u smrt odveo mnoge radikale, masone i one druge koji
to nisu.
To to je unutar radikalnih zastupnika bilo onih koji su
umrli i kao dobri panjolci, iju smo smrt pretrpjeli u
okolnostima unutarnjih problema radikalne stranke, dovelo je
panjolsku do poveanih opasnosti. Za panjolsku su poloili
svoje ivote i mnogi radikalni zastupnici, koji su na
marksistiko-masonskom podruju podmuklo ubijeni.

154

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Od Jalte do Potsdama
2. srpnja, 1950.
S obzirom na moje bavljenje masonerijom, postoje
razni itatelji koji me mole da im u svezi masonerije razjasnim
kakvo je stanje u Rusiji i zbog ega se Rusiji prave ustupci,
poev od Jalte, Teherana i Potsdama, sa strane masonskih
odlinika kao to su Roosevelt i Churchill i, ak to vie,
nakon svih promaenih sporazuma.
Moji itatelji su dotakli najtee i najosjetljivije toke
cjelokupne suvremene meunarodne politike, tajne koja se
briljivo uva kao najuzvienija i najstidljivija. Ne smije se
zaboraviti da je ono to se ne pozna skrovito i da je to zlo i
tetno, sumnjivo i otrovno. Masonerija se skriva u tajnim
loama i pod prisegama u strogoj stezi i na svim geografskim
irinama ima iste osobine. Nita, dakle, ne treba biti iznenaen
onim to se dogaa u masonstvu. Mi samo slijedimo korake
sekte u otkrivanju puta koji nas zanima. U Rusiji nema
slobodnog zidarstva.16 Ako ne moe podnijeti javna drutva,
jo manje moe priznati tajna. No moemo rei da je Rusija
zna za slobodno zidarstvo.
U nekim od naih prethodnih radova aludirali smo na
zanimljiv lik u godinama rata, Harry Hopkinsa, privatnog
savjetnika predsjednika Roosevelta, kojega su mnogi nazivali
Ameriki Richelieu, a Predsjednika je na njegovim putovanjima i susretima u cijelom svijetu pratio do posljednjeg
trenutka. Nitko nije prestao pitati koga onda, u ivotu
Predsjednika, zastupa taj ovjek, nitko ga nije komentirao;
Roosevelta je slijedio kao to sjena prati tijelo, ak u vrlo
kratkom roku slijedio ga je na putu u "vjenost", ne ba onu
ugodnu, zasigurno radi svojih grijeha. Kau, oni koji su ga
poznavali, da je njegov savjet postao odluujuim u svim
pitanjima i tu neobinost privatnog savjetnika, po kojoj
16

Na alost, komunistika partija, kako danas izgleda, bila je


eksponent slobodnog zidarstva, koje se u sebi podijelilo na euroatlantsku u euroazijsku skupinu i izmeu sebe te su se skupine
istrebljivale. Informaciju o tome dao nam je Aleksandar Dugin, u
svojoj knjizi Konspirologija, Eneagram, Zagreb, 2013. g.

155

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ravnatelji od dravnika preuzimaju izravnu odgovornost kao


da su ministri, ljudi u Europi ne razumiju. Taj lik ovdje izgleda
poput pojave iz stare povijesti, kada je vladao apsolutizam
kraljeva.
Ne namjeravamo ovdje optereivati osobnu teku
odgovornost Roosevelta, koju je kao predsjednik imao, jer se
morao usuglaavati i ne pogrijeiti u vrijednostima i
procjenama, iako vrijedi da zbog loeg savjetnika pripada i
moralna odgovornost. Harry Hopkins bio kompetentan i
diskretan ovjek, ali to je sigurno bio ruski ovjek, koji je pri
najdelikatnijim misijama uivao stalno i sigurno povjerenje
SSSRa. U tekim i odluujuim trenucima rata, unato jadnom
zdravlju, u Moskvi je ostvario vrlo vane tajne misije.
to je to to ga spaja i pribliava Staljinu? to je bilo
to to ih privlai i obvezuje, a da mi ne znamo? Uz toliku
sklonost javnim dokumentima i objavi bijelih knjiga u SAD, tu
su i neobjavljeni odlomci, unato mnotva interesa za analizu
slabosti i ratnih spletki.
U jednoj od mnogih informacija o ruskoj pijunai na
svjetlu dana, u tisku, pojavio se i zapisnik o protuamerikim
djelovanjima, a radi se o izjavi jednog zrakoplovca koji je
potvrdio da je u vrijeme rata u Rusiju, po vioj zapovijedi,
donio uran. Kao odailjatelja takvih poiljki optuio je Harry
Hopkinsa, iji su inicijali H. H. bili oznaeni na poiljci.
Nije li to udna sluajnost, poiljke urana za ugodnog ovjeka
Staljina?
Jo jedan ameriki lik za razmatranje, koji je pripadao
krugu masonske vlasti, i koji je na burnom procesu osuen
pred amerikim sudom, te mu je dokazana krivnja, zbog
isporuivanja vanih atomskih tajni Rusiji, bio je Hiss koji je,
na nesreu aktualnog dravnog tajnika, uspio obnoviti
prijateljstva.
Nazonost vrlo visokog broja tajnih sovjetskih agenata
u Amerikom dravnom tajnitvu tijekom cijelog spora (rata),
od kojih su mnogi bili protjerani od Trumanove administracije,
razotkriva da su u ono ratno vrijeme (Amerikanci) bili
upravljani komunistima, te su zapali u malaksalost i samo-

156

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA
zadovoljstvo.17 Zaprepauje lakoa s kojom se komunizam
kretao po neuralginim tokama amerike politike.
Kada te injenice poveemo sa znaajnim masonom
Trygve Liem, tajnikom OUN, jamano pod utjecajem Rusa,
potpuno razumijemo mogunosti koje, za zasluge koje je
postigao, masonerija nudi jednom prepredenom i domiljatom
ovjeku kakav je Staljin. Ta injenica zbog koje jedan mason
razine tajnika UN nastupa kao izdajnik po naredbi i u slubi
Moskve, sasvim je dovoljan i rjeit razlog za prijezir. Zapad
zaboravlja da se nalazi pred jednim inteligentnim neprijatelem, koji iskljuivo ivi za svoje ciljeve, ak i kada izgleda kao
da poputa i kao da se ne brine za nita, pa se povlai sa svog
poloaja, a u stvari se priprema za jedan veliki skok. To je
naprosto pitanje taktike. Razlika je vrlo duboka, jer dok Zapad
strahuje od rata i ivi za mir, Sovjeti koji trpe pod izmom,
ive za pobunu i za proirenje svoje vlasti, nita ne popravljaju
i u niem se ne suzdravaju.
Komunistiki agenti su izabrani meu ljudima koji su
vrlo sposobni, spretni i promiljeni i u jednoj mnogoljudnoj
zemlji pripremani su od svoje mladosti. Posebno u Rusiji. Ali
preuzeti su od slube sovjeta. Sovjeti se s prouavanjem i
pijuniranjem Zapada nose trideset godina, pripremajui se
pozorno za svoj trenutak, bez popravljanja okoline, a kada
njihova mo pridobivanja ne uspije, onda vrata znade otvoriti
njihovo zlato.
Moskvi ne moe proi neprimjetno da oni koji su u
svijet bili poslani sa Zapada ne znaju za pripadnost Roosevelta
i njegovih savjetnika masonima, koji odluuju sa ili bez
odgovornosti u Europi i Americi, no opsjedali su utvrdu i oito
su je osvojili. Rusija je sredila i rasporedila masonsko drutvo
oko Roosevelta i vladara u Americi, u dugogodinjem periodu
u kojem je irila svoj utjecaj.

17

Stvari su cijelo vrijeme stajale obratno: masonerija je komunistima


dopustila da budu dio uprave, jer su izvravali njihov plan.

157

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

U materijalistikom svijetu sve je samo pitanje cijene,


a za Sovjete cijena ne igra ulogu, kada se radi o lakomosti i
gramzljivosti. Ne brinite itatelji moji: kod sovjeta nema
masonerije, ali je poznaju i kupuju kada je potrebno.

158

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Postupanje masona
9. srpnja, 1950.
Analizirajui razliite oblasti masonskih aktivnosti
suelice smo se susreli s nepobitnim utjecajem i infiltracijama
(uplitanjem) sovjeta u onim kljunim pitanjima koja
masoneriju za njihove protivnike ini nedokuivom. To to je
za toliku "brau" trganje odjee, uz zazivanje Jubelas!,
Jubelos!, Jubelum! nama se prikazuje kao prirodna injenica u
ovisnosti o politikom djelovanju koje masonerija razvija.
Ubacivanje pijuna u neprijateljske redove uvijek je
predstavljalo abecedu politike taktike. Zbog toga imamo
razumijevanja za Staljina i njegovu neasnu politiku, koja
zasigurno nije njegov grijeh, oslobaajui ga grijeha zbog
izvora primljenih informacija i utjecaja koji su nam ponueni.
to se to u materijalistikom svijetu loa prikazuje toliko
tekim u susretanju ljudi koji su na prodaju, ili su ubaeni
meu licemjere besprijekorne stege? to moe proi u ovom
sluaju i to je potrebno u mnogim zemljama, u kojima je
masonerija ono to jest!?
asopis Meunarodnih Udruga za Politike studije i
informacije, koji izlazi kao dvomjesenik, a koji je objavljen u
tekuem mjesecu srpnju, u br. 29, uvrstio je prikaz o
dostojanstvenom ponaanju Trygve Liea, to se potvruje u
jednom od naih posljednjih radova, gdje je izloeno
pokoravanje generalnog tajnika Ujedinjenih Naroda Moskvi.
O njegovim prethodnim postupcima kae:
"Trygve Lie bio je predsjednik Socijaldemokratske
norveke radnike stranke, jednog od prvih ogranaka
Komunistike internacionalne, koji je ondje sudjelovao od
1919. do 1923., datuma raspada svoje stranke. Malo iza toga,
na rubovima slubenih odnosa sa sovjetskom dravom ostao je
u izvanrednim osobnim odnosima, odravajui ih i danas i
pripremajui ih za budunost.
Postavi ministar pravde, godine 1936. Staljinu je
imao priliku uiniti uslugu, koja ne ostavlja mjesto sumnji,
ukoliko je veza izmeu njega i sovjetske vlade tajna i vrsto
ispletena. Dana 13. kolovoza 1935. g. Lav Trocki, koji je u

159

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Norveku pobjegao u lipnju 1935. god., bez povoda i


tobonjeg razloga dobio je posjet norveke policije.
Slijedeeg dana Moskva je objavila prvi proces
voama starih ruskih komunista Zinovjevu, Kamenjevu i
drugima, okaljanima raznim izmiljenim zloinima, koji su
obuhvaali njih i trockizam. Trygve Lie bio je, dakle,
upozoren i Kremlju je vratio uslugu, a da nije ekao otvaranje
jo uvijek nezapoetog prvog procesa.
Tom idejom za Staljina je zapoelo istrjebljenje stare
partijske garde, uz dosluh Trygve Liea sa KGBom. Kada je
norveki tisak sumnjiavo pokrenuo otre optube radi
prijetnje jednom prognaniku, kojem se do tada nije imalo to
prigovoriti, svi su znali odakle dolazi poticaj i tko je u tome
bio spona; Trygve Lie, poslunik potpuno pokoran uputama
Moskve. "
Oslobodimo nae itatelje izvjea punog zanosa o
Trygve Lieu iz tog asopisa, naspram zatvorenika Trockog,
koji bijae objekt proganjanja i svakojakog mijeanja, sve do
obaveze tajnog ukrcavanja za Meksiko, gdje ga je doekalo
smaknue Staljinove policije KGBa, koje je po zadatku
izvreno etiri godine kasnije.
U odnosu na to asopis optuuje da se:
"Lie ponaao, ne kao ministar pravde jedne drave
zapadne civilizacije, nego kao politiki pustolov povezan s
Moskvom, kao svjestan podraavatelj diktature i kao neumoljivi Staljinov osvetnik."
Kako se vidi lik Liea nije nepoznat i neobznanjen.
Vrlo poznat u svojoj zemlji, istakao se u slubi komunizma i
usprkos tome napredovao je u loama dostigavi u masoneriji
najvie stupnjeve, bez potrebe da svoju ivotnu prolost
rastereti, jer je nedavno u 1945. g., kako nas asopis podsjea,
zasjeo na mjesto ministra vanjskih poslova norveke vlade i
Sovjetskom Savezu predloio je zajedniku vojnu obranu
Spitzberga, jer je mjesec dana prije zavretka rata u Europi
Spitzber kanio isporuiti Rusiji i obraniti ga zajedniki od
koga? Oigledno od Engleske i Sjeverne Amerike. Prijedlog
Liea ukljuuje, kako izgleda, utvrivanje arhipelaga Svalbald,
podrazumijevajui otok Osos u Arktiku. Pokuaj je odluno
torpedirala britanska diplomacija, ali to nimalo nije smetalo

160

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

niti naruavalo njegovo natjecanje za predsjednika Ope


Skuptine OUNa. Na prijedlog Rusije bio je, meutim,
prihvaen od Generalnog Tajnitva, usprkos najavljenog veta
kanadskog veleposlanika u Washingtonu.
Danas se zbog vodstva i tog prijedloga Trygve Lia
meunarodna zajednica osjea uznemirenom, a asopis o
kojemu je rije obavjetava nas o izvanrednim mogunostima
koje Generalno Tajnitvo preuzima na sebe, rekavi nam da je
Trygve Lie za pomono osoblje tajnitva, po svojoj elji i
ukusu, mogao izabrati osam visokih dunosnika, koji u
njegovom tajnitvu upravljaju sa 2600 osoba. Tako je odmah
kao pomonika poslova Savjetnika Sigurnosti imenovao
Arkadija Safkova, njegovo kljuno mjesto, zatim na poloaj
predstavnika za socijalna pitanja Henryja Langierea, boljevikog biljenika, potpredsjednika "Francusko-Sovjetskog
Reaprochementa (pribliavanja, izmirenja), na mjesto
predstavnika za pravne poslove imenovao je Ivana Kerna,
satelita iz ehoslovake, na poslove savjetnika i ravnatelja
pravnog sektora Abrahama Fellera, oitovanog sovjetofila,
lana raznih skupina u odnosima s komunizmom itd. Pod
zapovjednitvo jedne tako velike drave bujaju i vrve pijuni i
agenti poput Goubicheva (nedavno osuenog pred sudom u
New Yourku i upiranog iz SAD) i iznad svega, ljudi koji nisu
komunisti, ali su osvjedoeni i dokazani konformisti
moskovske politike.
Ne radi se, dakle, vie o jednoj ideologiji koja uiva
djela jedne podmitljive drave, nego one koja zna nagraditi,
uliti strah ili izopiti, kao ni jedna druga sila.
Jednako tako asopis Trygve Liea optuuje za
postupanjem s odreenim brojem ljudi podvrgnutih Savjetu
Sigurnosti: o tome kako se odnosio prema graanskom ratu u
Grkoj, gdje su opunomoenici generalnog tajnika bili
komunisti, o krai dokumenata u povjerenstvima koje je
imenovao, ili lukavstvima pri prikazivanju sadraja, ili u
odbacivanju dnevnih obveza. S pouzdanom tonou, gotova
izvjea tajnika Organizacije Ujedinjenih Naroda, koja su
stizala na potvrdu, neizostavno su predavana Moskvi.
Druga neuralgina toka sovjetskog ubacivanja nalazi
se u okviru stvaranja drave judaistike vjeroispovijesti kamo

161

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

se, na kraju, iz sredita Europe prenosi mnotvo ateistikih


potankosti kao i meunarodnih crnih fondova, koji su
dokrajeni krivnjom licemjera i prezaduenih ministara i
predstavnika Mojsijeve vjere, a to masonerija o izraelskoj
dravi ne govori. To je napravljeno u osnovi idovske drave,
sagraene po starom uzoru meunarodnog judaizma, da se
pretvori u arite okupljanja ljudi bez vjere i bez korijena,
otvorenih za razna uplitanja i razne utjecaje.
Jednom ve dovoljno iskoritena, Rusija, drava je
kojoj masonerija nudi stvari koje slue njezinim interesima.
Rusija znade za veliki utjecaj idova na ameriku politiku, za
njihovu nazonost u mnogim europskim vladama, te za
istaknute Ameriane, lanove masonske sljedbe, i za
sporazumnu prisegu za prelazak u XV. i XVI. stupanj
masonerije, - Vitezove orijenta ili Maa kneza Jeruzalema. U
pogledu povratka idovskom narodu svega onog to je silom
izgubio i dok pomae i podrava njihove teroristike
atentatore Stern na Srednjem Istoku, (masonerija) radi na
meunarodnoj udruzi, koja pogoduje cionistikim idealima,
zbog kojih se u polja njihovih neprijatelja postavljaju bombe,
jer radi Rusije, prije, za vrijeme i poslije rata, zemlje koje im
se nisu htjele pokoriti zauvijek su njihovi neprijatelji.
Od zapadnih nacija nitko vie ne udi za odravanjem
mira i reda na Srednjem Istoku, ali niti jedna drava, poput
Rusije, nije toliko zainteresirana za stvaranje centra
razdvajanja na zajednikoj bojinici Srednjeg Istoka, jer nudi
velike mogunosti sovjetske ekspanzije. Trenutak nije mogao
biti povoljniji. Stvaranje Izraela bijae sovjetsko djelo.18
Ovdje, kao i u sluaju Liea, predsjednik Ben Gurion nudi nam
se kroz sloenost dvostruke nacionalnosti, budui da se u
redovima komunista borio pod razliitim imenima.
Ne gubimo iz vida tu manjkavu dravu, koja je tako
mala sadrajem, a vlastohlepna u svojim stremljenjima, koja
18

Zanimljiva konstatacija, ali tonije je rei da je Izrael djelo


britansko-ruske masonerije, jer obje u tome imaju interes i vlastiti
strateki cilj. Britanija je zapoela s time, Rusija je Izrael naselila
ruskim idovima, a iza obje varijante stajali su engleski i ruski
masoni i idovi.

162

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

dohvaaju granice Eufrata i koja nepromiljeno, kako nam


izgleda, hrani i stvara lomau, koja se jednoga dana moe
pretvoriti u prodirui poar, preko kojeg e provaliti borna
oklopljena kola suvremenih barbara.

163

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ubilaka djelovanja
16. srpnja, 1950.
Jedan od glavnih "dokaza" kojima se masonerija u
svojoj obrani slui je taj da se koristi netonostima, koje se
nekoliko puta piu o sljedbi i na njima temelji misao da su
istinite optube jednako lane, pa se ove zbog takvih razloga
(objanjenja) i ine takvima.19
Tajna s kojom masonerija radi i s kojom brani svoju
zloinaku djelatnost u mnogim zemljama pokrivena je
utjecajem i nekanjivou, te joj doputaju da s lakoom
izbrie tragove svojih djela, radi ega se onda esto puta, zbog
pomanjkanja materijalnih dokaza, moe zapasti i u zabludu. U
mnogim drugim prilikama javnosti se skree pozornost to
zavrava davanjem drugog smjera, prebacivanjem krivnje na
nekog drugoga, npr. na meunarodne tajne slube, komuniste i
idovstvo, udaljujui sumnje od masonerije.
idovstvo, komunizam i masonerija su tri razliite
stvari, koje ne treba brkati, premda mnogo puta vidimo da rade
zajedno u istom smjeru, koristei se urotom, koja proizvodi
jedna drugu, meutim, meu njima masonerija je najorganiziranija i u zapadnom svijetu najmonija i ona najbolje
iskoritava osjetljivost javnog miljenja, koje drugi izazivaju.
Izdavatvo i rasparavanje poznate knjige H. Forda,
koje u javnom mnijenju svijeta traje ve oko dvadeset godina,
"Meunarodne gulikoe", takoer poznate i kao "Protokoli
sionskih mudraca", izazvalo je duboke dojmove kojima slijede
prve velike rasprave i spoznaje sudjelovanja meunarodnog
idovstva u meunarodnim politikim zbivanjima, a prisililo je
na razotkrivanje talmudskog uenja i njegovih urota - kovanih
s ciljem da se prigrabe drutvena sredstva i ista prikupe oko
idovstva - uz podozrivost javnog miljenja u nacijama, koje u
19

Naime, nedovoljno poznavanja masonerije moe dovesti do


pogrenih hipoteza ili uvjerenja koja se u javnosti ponavljaju, pa
masonerija svoju tajnovitost i zloinaku djelatnost brani isticanjima
pogrenih navoda, u koje je neki neprijatelj masonerije bio uvjeren.
Stoga treba paziti da se to ne dogaa.

164

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

nadolazeim godinama raskrinkava istinska sredita moi, koja


utjelovljuje masonerija.
Nedavno je biskup iz Teruela, u svojoj vanoj
pastirskoj poslanici upuenoj vjernicima, rekao da je zabrinut
teinom stanja koje ostvaruje masonerija. U svom djelovanju
koriste se spisom koji je idovsko djelo, puno starih
sumnjiavosti i nepovjerljivosti, hukajui svijet protiv nae
Domovine, te se tako u vremenu u kojem se potie promiba
protiv panjolske, idovstvo koristi kao gromobran, razvijajui zakljune optube i osude, koje prelat u svojoj poslanici,
slijedei crkvena pravila, upuuje na masoneriju, to opet
inozemni tisak u jednom lanku politikog asopisa podmuklo
izvre, potpisujui ga rukom drugog prelata.
Radi se o tome da se u obavljanju apostolata i svojih
duhovnih i odgojnih ciljeva Crkva uva, te osobitu pozornost
posveuje potkopavanjima vjere i sprjeavanju laikih i
materijalistikih zakona, ne djelujui samo u prirodnim i
pravednim stvarima, nego uspostavljajui dunost, kakva je za
hijerarhiju esto puta muna i neizbjena odgovornost, koju
imaju kao zaduenje obrane i brige za due. Poslanice sline
onoj od biskupa iz Teruela vidjeli smo posljednjih godina
objavljene u mnogim zemljama, a nedavno i u jednoj dravi,
hispanskoj Republici, koja poput biskupa iz Teruela svoje
vjernike podsjea na brzu i neumoljivu osudu, kojom je Crkva
prokletstvom udarila sve lanove i sljedbenike masonerije,
iskazavi nespojivost katolika i masona.
Zbog svega toga mnogo je prikladnije dokumente
dobro razjasniti da se stvari ne pomijeaju, i ne dati sredstva za
obranu "brae", da svaki jarbol svoje jedro dobro podnese. Da
panjolac, kao katolik i panjolac, masoneriji biva jednako
gnusan kao i idovstvo oito je, no, idovstvo ne zastupa
idovski narod, nego jedna urotnika manjina, koja
masoneriju koristi kao jedno od svojih orua. (Koso istaknuo
urednik)
Od kada su lutheransko krivovjerje i engleska izdaja
katolike vjere u Europi raspalila vjerske ratove, panjolska je
postala popritem urote sektakih otpadnika. Crna legenda iz
tih ustanaka odrava se na ivotu i povremeno obnavlja.
panjolsku je trebalo liiti ugleda u inozemstvu i potkopati

165

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

njezinu mo u tuzemstvu, a u pokretanju konaca urote


masonerija tijekom XVIII. i XIX. stoljea bijae najpogodnije
oruje. Kada analiziramo, makar samo povrno, tete koje je
masonerija u tim stoljeima prouzroila panjolskoj naciji,
potrebno nam je saznati uvod u taj pokret.
Kroz povijest na panjolsku se pokuavalo bacati
optube, za njezin protuidovski duh, temeljen na progonu
koje su Katoliki Kraljevi uinili prema idovima, koji su
ivjeli u njihovu Kraljevstvu, pri emu prepredeni blatitelji
nae nacije nisu uzimali u obzir da se to u tim stoljeima
dogaalo u mnogim zemljama Europe i da su to isto, prije
nego li bijahu istjerani iz panjolske, idovi takoer doivjeli
u Engleskoj, Francuskoj i jo nekim nacijama i po dva ili tri
puta.
Izgon idova nije zaogrnut rasistikim obiljejem, niti
vjerskim, nego se radi o tome da su idovi izgubili to obiljeje
preobrativi se tijekom XV. stoljea u jednu zagrienu sljedbu,
bezvjerniku i mranu, oskudnu u vjerskim temeljima, ali ivo
zagrijani zlohotnou i mrnjom na katolike, urotivi se protiv
njih s podmuklom hipokrizijom.
U povijesti Kastiljanskog Dvora, Aragona i Navarre, u
zadnjoj treini tog stoljea pojavile su se ozbiljne optube
zbog tekih injenica i dogaaja, kojima su sudionici bili
idovi. Zbivanja u tim stoljeima, prikupljena od naih
povjesniara, odraavaju jasne injenice, kao npr. dogaaj u
Segoviji, u kojoj su idovi oskvrnuli posveenu hostiju i na
nevien je nain zgazili na zemlji. Na mjestu jedne prastare
godinje sveanosti, koja slavi sjeanje na udo, ne samo u
panjolskoj, nego u katedrali u Bruxellesu, takoer se uva
hostija iz koje izbija krv i koju su idovi proboli svojim
bodeima, to je tadanje generacije odvelo u "kristalnu no",
kojom je ta injenica izloena pred oi svijeta.
Na tajnim sastancima ubijali su djecu i odrasle. Postoji
poznat sluaj, kada je akolit katedrale sa sjeditem u Zaragozi,
sin biljenika Sancha Valere, razapet na zidu i proboden
kopljem od idova Mojsija Albayucete, koji je u znak
pozdrava dignuo eir i truplo izazovno okrenuo prema rabinu
i njegovim sljedbenicima.

166

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Godine 1454., na vlastelinskom posjedu gospodina


Luisa de Almansa, dva idova ubila su jednog djeaka i
zakopali ga, nakon to su mu za potrebe magijskog obreda
iupali srce.
Druga dva ubojstva poinjena su u Torou godine 1457.
od idova iz toga grada, pod vlau bezvjerskog monarha don
Enriquea IV., zvanog el Impotente (Nemonik), koji je te
zloine ostavio nekanjenima.
U Sepulvedi, godine 1468. jedan je rabin, zvan
Salamon Pichot, zgrabio jednog djeaka i uz sudionitvo
drugih idova iz istog mjesta okrutno ga je ubio, to je u veini
naselja protiv sljedbe pobudilo gnjev naroda, u mnogim
sluajevima izazvavi pravdu naroda, zbog odsustva one
slubene. Utjecaj bogatih idova i njihova novca doveo je do
prostituiranja pravde.
U Toledu, u Puertu del Perdon, milodare je prosila
jedna slijepa jadnica i njezin mali sin, koji je otet od
preobuenog lanog uvara, odveden u peinu, gdje bio
bievan, razapet i prikazan kao utvara, po uzoru na Muku
Kristovu. Ubivi djeaka i otvorivi mu bonu stranu tijela,
iupali su mu srce, koje je zatim neka hulja i vucibatina, po
imenu Masuras, odnio u Zamorsku sinagogu, gdje je bilo
prikazano i kasnije je na jednom otvorenom postupku u Avili,
kako je zapisala povijest, proglaeno muenitvo jednog
nevinog djeteta. Umorstvo u Zaragosi, tri godine nakon toga,
po zakljuku istraitelja Pedra de Arbuesa, plaeno je od
idova i odvjetnika iz glavnog grada Aragona, to je u narodu
Zaragoze izazvalo eksploziju protiv idova i preobraenika,
ega se klonio nadbiskup don Alonso de Aragon.
Ve godine 1460. plemii iz Kastilje molili su don
Enriquea za izgon idova, ne samo iz njihova kraja, nego iz
drave. Nije se tu radilo o unitenju jednog religijskog pokreta
ili svijesti, nego o iskorijenjivanju jedne izroene sljedbe,
tajne urotnike i zloinake; tada jo ne postojahu slobodni
zidari, ali e to postati uvod u ono to ima biti.
Katoliki Kraljevi, kod proglaenja naredbe o preobraenju, ili izgonu idova, nisu uinili nita drugo nego
zadovoljili nacionalnu potrebu, koju je zahtijevao narod, u
vremenu od zadnjih dvadeset i pet godina.

167

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

I to da su u mjerama izgona idova morali platiti i


pravedni za grjenike, stvar je vrlo mogua; od tadanjeg
pravosua nije se moglo oekivati mnogo vie, ali koga
zanima potvrda uzroka tog progona iz panjolske ne bijae
to nita vie od onoga to se zbivalo u ondanjoj Europi, i to
zna onaj koji je dobro upuen u javno miljenje i odnose
uestalih spletkarenja tajnih sljedbi.
Meutim, s izgonom jednih i preobrazbom drugih
idova nije nestala opasnost, koju tajne idovske udruge
predstavljaju za jedinstvo vjere i za unutarnji mir nacije jer,
dakle, koristei katkada pogodan trenutak jedan dio (lano)
preobraenih idova "krtenjem tijela, ali uvanjem due"
prema panjolskim graanima izvrava onaj nalog koji je
preuzet od ondanjih idova.
Smru Don Fernanda Katolika izbila je meu novim
kranima i sinovima preobraenika iz Aragona i Katalonije
spletka oko valjanosti novog Monarha, kojem su se za
ukidanjem Svetog Oficija tj. Inkvizicije nudila brda zlata,
emu e pripomoi mnogi plemii i bogati velmoe, alei se
na politiku Katolikih Kraljeva, koji su umanjili njihovu mo i
njihov utjecaj. Nasuprot smutljivcima, urotnicima i grabeljivcima, u vrstoj i ustrajnoj borbi protiv drskosti i bezobrazluka
plemstva i potkupljivosti dvorjana nametnuo se lik F. J. de
Cisnerosa, koji je raspolagao s vojskom od etrdeset tisua
seljaka i obrtnika iz Kastilje.
To je trenutak iz kojeg iznova oivljavaju i bujaju
pobune kastiljanskog plemstva protiv Kralja, i jednako su
panjolske koliko su i klevetnike, i njihovo ime se iskvarilo te
e u poniavanju nae zemlje jednoga dana posluiti kao
naznaka jedne masonske grane.

168

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

tete za panjolsku
23. srpanj, 1950.
Ako elimo objasniti masonska zbivanja koja su naoj
Domovini, tijekom protekla dva stoljea, nanijela tolike tete,
trebamo istraiti utjecaj, koji je u jednom danu napravila
apostazija (otpadnitvo) u engleskoj katolikoj naciji, u
dekristijanizaciji Zapadne Europe, kao i njezine posljedice na
intelektualnu pobunu u XVIII. stoljeu.
Kada se povijest istrauje iz perspektive koju daje
vremenski razmak, izranjaju vrlo razliite pojave, na nain da
moemo shvatiti kako smo ivjeli u vrtlogu onog vremena.
Raanje masonerije u Londonu dogaa se u svitanje
XVIII. stoljea, u vremenu kada u Francuskoj vlada Ljudevit
XIV., ija slava i mo bijahu poniavajui i uvredljivi za
njegovo plemstvo, koje je zbog toga suosjealo s revolucijom i
koje je u intelektualnim klubovima i salonima Pariza i
Londona, protiv svog zakonitog gospodara kovalo urote, to je
imalo snaan i odluujui utjecaj u pripremni puta francuske
revolucije.
Smrt Kralja Sunca bijae znak raspadanja velike
katolike Monarhije i nita ga tako dobro ne objanjava kao
okolnosti koje okruuju taj tragian dogaaj, koji nam je
objavio stupanj propadanja u koji je zapalo slavno plemstvo.
Vrlo su uvjerljive rijei jednog suvremenog francuskog
povjesniara, koje se odnose na ta zbivanja:
"Na ravnicu Sv. Denisa narod je trao da bi vidio
pogrebe, gomilao se i ponaao se kao na sveanostima i
zabavama. Takvo sablanjivo veselje nikada se nije ugasilo,
niti se tumailo kao primjer neega to je otilo predaleko,
budui da visoke vlasti nita nisu rekle, niti su ita naredile.
Namjesnik, vojvoda od Orleansa, odluio je napraviti to je
mogue skromniji pogreb i Dvor se suzdrao od pojavljivanja.
Na sveanosti plemstva nije se vidjelo niti deset dvorjana.
Vojvode i odlinici blistali su od veselja i sjurili su se u kuu
Namjesnika i nisu niti sanjali da e tako iskoristiti priliku koju
im je iznenda pruila sudbina. Disali su poput djece koju je
uitelj prestraio na smrt. Zamiljali su da e s odlaskom

169

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ljudevita XIV. vidjeti kraj dugog razdoblja, u kojem plemstvo


nije upoznalo nita doli nezadovoljstvo i ponienje"
Sa smru Ljudevita XIV. nestao je gospodar straha,
koji je u svojoj aci drao cijelu zemlju, koji nije pristajao na
mlitavost, niti je podnosio izdajnike i kod njega je jedinstvo
katolike vjere bilo u proturjeju s obmanjivanjem i s jansenizmom.20
astohlepnost plemstva i njegov raspad nisu bili
primijeeni kada su u svojim loama i klubovima kovali
oruje, koje je u stanovitom roku trebalo unititi njihovo
vlastito postojanje. Osamostaljenje tog plemstva udarilo je
peat koji je od tada europskom drutvu davao novi ton.
Ateizam i materijalizam, koji Francuskoj neopazice prijete od
XVII. stoljea, imali su prilike za pokazivanjem, pod kabanicom intelektualnog snobizma plemstva. Saloni u Parizu i
Londonu pretvorili su se u sredita promicanja ideja toga
vremena. U njima i u loama smjer su na svojim domjencima
odreivali gostujui stranci, ondje se na intelektualnoj razini
stjecao dobar glas, tu su se stvarali akademici, odatle su se na
vladajua mjesta podizali kao upravljai i reformatori. I taj
stale bez morala stvoren je na repu povlatenih palaa, gdje
su se dijelile blagonaklonosti visokog drutva u uzajamnom
potpomaganju, koje je obrazovalo intelektualizam XVIII.
stoljea.
Privlanost koju na strance vre Pariz i London stvara
kozmopolitski duh, koji plemie vodi u slubu stranih zastava
i meunarodnih brakova meu plemstvom, to potkopava
20

Jansenizam je bio vjerski pokret unutar Katolike Crkve tijekom


17. i 18. stoljea. Tvorac mu je bio belgijski biskup iz Ypresa,
Cornelius Jansen (1585.-1638.). po kome je i dobio naziv.
Dok renesansa i humanizam naglaavaju ovjeju vrijednost i um,
jansenisti naglaavaju Boju svemo, ovjekovu izopaenost i
nemogunost da se ovjek spasi ako nije za spasenje predestiniran.
Inzistirajui na moralnoj rigoroznosti (zabiljeeno je da su jansenisti
redom bili turobnog raspoloenja i da su se rijetko smijali) i na stavu
da e spasenje postii samo rijetki meu kranima, okreu se
naroito protiv isusovakog pastoralnog duebrinitva. Veliki
simpatizer ovog pokreta bio je Blaise Pascal. (Izvor: Hr. Wikipedija)

170

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

domoljublje i plemenitu tradiciju nacije, koja iezava pod


udarcima novih ideja materijalistikog drutva u nastanku.
Vrijednost katolike vjere u naoj panjolskoj i
privrenost njenoj predaji u narodu nije se mogla odvojiti od
(francuskog) preporodnog pokreta, dakle, od njegovog
doprinosa u smjetanje na panjolsko prijestolje burbonske
dinastije na odluujui nain, to je prihvaeno od Dvora,
plemstva i stalea koji upravljahu duhom Francuske. Protiv
toga je s vikom i galamom nastupio, u slaboj mjeri, prema
svojim mogunostima, dobar panjolski narod, tako da tu
pobunu moemo usporediti s provalom smijeha i dobre ale.
Na irokom zemljovidu panjolske, u katolikom duhu i
predaji, vrijedi postojanost za sve navedene utjecaje, ukorijenjene u zemlji i njezinim provincijama. Istaknut je raskol
prema narodu koji je u predahu, koji je zaraen kugom i
smradom, kojeg u europskoj movari za sobom nastoje povui
ljudi materijalistikih obiljeja, politiki upravljani tako da
ivotu svoje domovine zadaju konaan udarac. Od tada se
pokreu neprijatelji nae nacije, europska masonerija, lukava u
svojim silnim eljama za prozelitizmom, borei se u najedzdi i
rovovima za svoju vjeru i svoju tradiciju.
Potrebno je razmiljati o dravi sa staleima kojima
upravlja to europsko masonsko ateistiko drutvo, da bismo
mogli procijeniti teke tete koje su se u kratkom vremenu
proirile Europom i Amerikom.
Protukranstvo i ateizam, roeni u Nizozemskoj,
udomaeni su u Engleskoj otpadom vladara Engleza i visokog
plemstva, razvijenog i aristokratskog drutva, sa smru
katolike vjere u tim zemljama i potkupljivou vlasti uz
manjinu upravljaa iz drugih zemalja. A kakav utjecaj to ima
na sudbinu naroda, nita nam rjeitije ne govori nego li jasne
rijei Svetog Alfonsa Ligoria u osudi posljedica vodstva na
putu vjere kneeva i vladara:
"Kada bih uspio pobijediti jednog Kralja uinio bih
po Milosti Bojoj vie nego li da sam odrao stotine i tisue
propovjedi. Ono to jedan vladar, dotaknut milou Bojom
moe uiniti u slubi Crkve i dua, tisuu propovjedi ne e
nikada"

171

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ako toliko moe primjer i vrlina kneza na putu dobra i


spasenja dua, po razboritosti sveca, tada zao primjer moe
jednako, kada su nemilosrdnost ili bezbonost kneza i voa za
vladajue prihvatljivi.
Ako ne poznajemo duh koji je vladao u tom podmitljivom europskom drutvu, u tim stoljeima, ne moemo
ulaziti ni u analizu teta koje je masonerija uzrokovala
panjolskoj, u kojoj su se glupani osrednjeg svjetonazora
samo udili.

172

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Masonska filozofija
30. srpnja, 1950.
Openito uzevi, u povijesti nae nacije doprinos
stranaca bio je zlosretan. Tako u panjolskoj ustolienje
Austrijske Kue znai skretanje s puta, koji je zacrtan u
oporuci Izabele i Ferdinanda i zapostavljen u odnosu na
europske interese nove dinastije, koja nas je u skladu sa svojim
temeljnim zamislima vukla na Flamanski Dvor i na popustljivost, uz pogreke u religiji, kako je i bila moda u Europi, od
ega nas je mogla spasiti samo sveta panjolska nepomirljivost, ali ne bez prethodne zaraze bez koje to razdoblje nije
moglo proi.
Nacionaliziranu dinastiju i povratak panjolske na
smjer njezinih plemenitih podviga smrt zadnjeg Austrijanca
odveo je, kroz ratove za naslijee, do prevlasti burbonske
grane, to je naoj naciji otvorilo privlaan utjecaj, ali i
poetak vremena naeg propadanja, to se u nadolazeim
godinama ubrzavalo. S njom je u nau batinu ula masonerija
i jansenizam,21 prijetei i ometajui jasan smjer nae vjere i
obiaja.
panjolski narod je s oduevljenjem potvrdio djelovanje pravednih inkvizitorskih sudova i dopustio rezanje cvijea
zla, koje je ve proklijalo i prouzroilo kvarenje naih vjerskih
ustanova. Usprkos tome, utjecaj najezde stranih ideja u
graanski poredak nije mogao biti pogubniji. Zao primjer
razvijan s visina vlasti i od povlatenih grabeljivaca, po volji
kolebljivih Monarha, meu plemstvom i upravljakim
staleom, snano se rairio nesreu.
Ugled znanstvenog napretka iz engleske i francuske
knjievnosti, s plejadom pjesnika i pisaca, u Londonu i Parizu
21

Zaokruene postavke jansenizma sadrane su u knjizi Augustinus,


seu doctrina S. Augustini de humanae naturae sanitate, aegritudine,
medicina, adversus Pelagianos et Massilienses; tu knjigu Corneliusa
Jansena su po njegovoj smrti dovrili i 1640. objavili njegovi
suradnici. Postavke iz te knjige je Katolika Crkva osudila, te je papa
Inocent X. u buli Cum occasione (1653.) izrijekom osudio pet
postavki iz te knjige kao hereze. (Hr. Wikipedija)

173

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ujedinio je europsko drutvo s velikim zanosom, pod etikom


znanosti i umjetnosti, pod zabludama i zlokobnou onog
vremena.
Prijevara, meutim, nije mogla biti vea, jer iza ugleda
imena Isaaka Newtona i izabranog svijeta intelektualaca nad
engleskim narodom vladala je drava siromatva i zaputenosti, neusporediva s prethodnim vremenima. Tisak i knjige iz
tog vremena biljee u Londonu sluaj stvarne navale prosjaka i
zastraujuu sliku mnogih samoubojstava tih nesretnika,
objeenih o stabla javnih parkova, ili plutajuih uz obale rijeke
Temze.
Na svim putovima odigravahu se prepadi i u vodama
Antila ovlateno gusarstvo pod engleskom zastavom. Na
ulicama Londona, po sudu mjerodavnih povjesniara, prizori
prostote i tolike podmitljivosti da se to ne moe ni zamisliti, uz
mnotvo zloina i neobuzdanosti svih vrsta i svih stalea. Ta
navala divljatva se, izgleda, nije htjela okrenuti prema
europskom drutvu, bacajui prainu u oi, uz blistavilo
njihove znanosti. Najvanija ena toga vremena, ija volja je
dominirala, bila je Kraljica Ana, preko koje je zemljom
zapovijedala vojvotkinja od Marlborougha, koja nije krila
svoju bezbonost i nemilosrdnost. Od izopaenih loa, na
dalje, najizraeniji u tom pogledu bijae klub zvan "Zov
pakla", koji se hranio i punio ljudima iz viskokog drutva, koji
su se bavili oskrnjivanjem Boga, Djevica i Svetih rtava.
Sodomistiki su klubovi takoer bili brojni i samo u jednom
danu policija zabiljeila je dvadeset sluajeva mjesnih
okupljalita, razumljivo nemona u ovlastima i nekoj zatiti
naprama povlatenim razvratnicima. U glavno gradu Engleske
klubovi su se razmnoavali i udruivali na tajnim mjestima,
svaki put s boravkom na drugom mjestu tijekom tjedna.22
Razumljivo da se susreemo i s koristima napretka,
koje ljudskom razvoju u oblasti fizike i matematike prikazuju
otkria engleske pameti, davi svijetu zakon o gravitaciji tijela
22

Ovo je vaan dokaz o izvorima homoseksualizma i homoseksualne


ideologije u kranskoj tj. dekristijaziranoj Europi. Sve to nas je
zagadilo u XX. i XXI. st. dolazi iz masonske aristokracije engleske
masonerije.

174

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

u svemiru. Ono to nitko ne moe objasniti je ugled znanosti,


koji u Europu zatitniki uvodi poroke i znakove bolesti tog
potkupljivog, pokvarenog drutva. Otpad od Katolike Vjere
za sobom je snano povukao i teke posljedice za stanje
kranstva u Europi. Loe koje su svoje skuptine imale u
kabaretima pod nazivima "A loie y et aut grill, A la couronne,
Aut pommier y Aut Grand Verre et a la grapp de Raccine" 24.
lipnja 1717. utemeljile su Veliku Lou Engleske, koja se u
petnaest godina pretvorila u sredite engleske i europske
masonerije.
Drevna Udruga masona na Britanskom otoju uivala
je u proteklim stoljeima velik ugled, i na poetku je
utemeljila skup slubenih zastupnika, jedno bratstvo, kakvih u
Europi ima mnogo, jo od srednjeg vijeka.
Nedostatak arhitekata bio je zamijenjen jednom
tehnikom i strunom praksom uvanom u drutvima, s
njihovim tajnim nacrtima, koje su donijeli s Istoka, preko
zemalja Europe. Masoni su spremili te tajne i pod prisegom su
ih ljubomorno uvali, dajui tako brai obiljeje religioznosti i
mistinosti. Stigavi s renesansom, tajna drutva zidara i
graditelja pretvorila su se u mjesta sastajanja urotnika i
protjeranih, a ne gradei vie katedrale prethodnih vremena
dolazi do pada gotike umjetnosti. Od tada, ukoliko se suoi se
nekim drugim drutvima strogog morala, masonerija se
zatvara. Umire slubena masonerija da bi otvorila prolaz
filozofiji. Masonerija ne samo da se nije susrela s religijskim
otporom zbog zabluda, nego je primila punu podrku
protestantizma. Nije uzalud bijela mrlja njihovih muka, od
poetka njihova utemeljenja, Rimska Katolika Crkva i
katolike Monarhije u Europi. U masoneriju, koja je u
propadanje vjerskog ivota Engleske donijela nove sastavne
dijelove racionalizma, engleski je kler uao skupno. (Koso
istaknuo urednik) Prisnost u kojoj od tada ive reformirana
Crkva i loe stvorila je stanovitu pomutnju, nudei masoneriji
odluujui utjecaj u zemlji.
Protestantski pastori, trgovci i hugenotsko plemstvo
koji su pobjegli iz Francuske, koji u Engleskoj trae azil,
budui da su rojalisti i pobornici engleske kue Stuart, kao

175

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

bjegunci iz Francuske stvaraju jednu meunarodnu udrugu,


koja loe i klubove intelektualaca hrani urotnitvom.
Ime Isaaca Newtona u znak promibe bijae zastava
istaknuta u loama. Meutim, Isaac Newton bio je vjernik koji
je prvi dio svog ivota zavrio s velikim otkriima iz
matematike i fizike i zanimao se za vjerska pitanja, posvetivi
puno sati svog ivota tumaenjima Apokalise/Otkrivanja i
Proroka. Newton, koji je bio ovjek znanosti, a ne pristaa
sljedbe, nije podravao strasti ljudi, te je koio njihove
instinkte, ali kao protestant, prisan s njima, sudjelovao je u
mrnji svojih sunarodnjaka prema Papinstvu i Katolikoj
Crkvi.
Spis kojim se Crkva u srednjem vijeku rijeila dugova,
jo od onda izaziva pozornost u drutvu masonerije. Poar
strasti roen u Engleskoj u nau naciju ulazi preko luka i
vladara i vojne i trgovake mornarice, a s engleskim
predstavnitvima iz diplomacije ide i iri se u nastavku cijelom
Amerikom.

176

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Politike borbe
6. kolovoza, 1950.
Vanost koju ima tajno djelovanje masonerije u
politikom ivotu mnogih nacija i odlunost koju je imala u
razbijanju panjolskog bogatstva i koju nastoji odrati u
postavljanju prepreka u naem oivljavanju, potakla me je u
analizi masonskih sljedbi na europskom zapadu, gdje ona
sama objavljuje svoje propisnike i pravila i svojim se
utjecajem mijea u meunarodnu politiku Zapada, hinei pri
tome.
Mislio sam da sam mogao ostati bez veeg zanimanja
(za masoneriju), nakon ope predodbe europskog okruenja
iz XVIII. stoljea, kada nam je ula u povijest i sramotno se
umijeala u panjolske loe u proteklom stoljeu, ali teka
zbivanja u belgijskoj naciji, koja su voena i buknula pod
sjenom masonerije, zahtijevaju da se o tome neto napie, a
ono to nam narod Belgije nudi jest prikupljanje dogaaja s
istim takvim posljedicama za sva vremena. Duboka politika
kriza, koja prijeti podjelom u pametnoj i marljivoj belgijskoj
naciji, na dvije nepomirljive strane, iz razloga povratka
suverena u vlastitu zemlju, nije vie samo krinka u koju se
preruila zla mo masonske hidre, jer je preko naloga
politikih organizacija i upravljakih tijela sindikalnih udruga i
upravljanjem sredstvima na daljinu, telekomunikacijama,
ispruila svoja ticala, sastavljanjem programa radio difuzije i
periodike.
Isti nedostatak u sadraju optubi, koje je socijalistika stranka uinila u odnosu na gospodina suverena i emu se
liberal u velikom djelu pridruio, priinja se kao umjetan
problem i nesklad izmeu tobonjeg grijeha i zala koja su
naciji nanesena, radi strastvene mahnitosti politiara i masona
bez savjesti. Niti negativna pretpostavka da suveren naputa
svoju vojsku u kritinom trenutku rasula i pobjegne u
inozemstvo, niti in morganatskog enidbenog ugovora u
vrijeme zatoenitva, pred povijeu nikada ne mogu biti
osueni kao politika koja bi bila voena da nanese tetu
vlastitoj domovini, u usporedbi s onim tetama koje su
poinjene na tom zlosretnom procesu.

177

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Jedan kralj koji na putu naputa i ostavlja svoju vojsku


idealan je lik, koji ti nesretnici trae u svojoj naciji. Ako je
kralj to uinio, moda privremeno i u sluaju spaavanja svoga
prijestolja, ali po cijenu asti i ugleda, to zbunjuje ovjeka i,
bilo kako bilo, bez sumnje trai njegovo svrgavanje. Izmeu
dva puta, koja se u tom kritinom trenutku nude kralju,
belgijski kralj izabrao je muniji i nesnoljiviji put, onaj koji
ponosno slijedi sudbinu vlastitih dobrih vojnika.
Koliko je poslije rata za blagorjeivog vrhovnika
bojeva lako i odvano utvrditi to je trebalo biti najsvrhovitije!
Teko je donijeti odluku kada budunost ve nije odreena.
Danas bih belgijskom narodu napomenuo kakvi su to bili
trenutci u kojima je suveren mogao prihvatiti stranku, koja e
se postaviti prema nadolazeim tekim trenucima, u kojima
Hitler pobjeuje u Europi, tue savezniku vojsku i Englezi
naputaju bojno polje, bjeei iz poraznog Dunquerqea prema
svojim otocima.23 Tko je u tim trenutcima, u kojima je Rusija
bila vrsta suradnica Hitlerovih pobjeda, mogao birati i u
kojima je njemaka vojska, dostojna potovanja, bez otpora
osvojila dvije treine Europe, a ve je na kontinentu u protekle
tri godine Hitler mogao i slaviti, a mir je tek imao doi, kao
pobjeda zapadne vojske. Samo onaj s vrha, koji sudbinu
naroda dri u ruci, moe narod preokrenuti na pobjedniki put,
a u tim trenutcima to nitko nije bio sposoban pretskazati.
Vladavina belgijskog suverena u njegovoj Domovini
nikome nije donosila nesreu, ali da je rat slijedio druge
putove, rtva belgijskog vladara za njegov narod bila bi
probitanija. Kralj Belgijanaca uinio je ono to odgovara
njegovoj asti, kao vladara i vojnika.
Ako taj postupak usporedimo s drugim europskim
prvacima, koji se prije prijetnje izvana nisu opirali, ivei s
osvajaem, ili inei ustupke koji su olakavali njihove vojne
planove, bez nekog protivljenja u svom narodu, socijalistikim
23

Tada je Hitler prvi puta izdao Njemaku u korist Britanije i


odluio o ishodu rata, u korist Britanije. U tom trenutku zarobiti
cjelokupnu britansku vojsku znailo je okupirati Britaniju, na svoju
stranu privui Ameriku i imati slobodne ruke na Istoku. Stoga je
Greg Hallett bio u pravu: Hitler je bio britanski agent.

178

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

strankama, pa niti od masonerije, ishod je manje - vie hvalevrijedan i poten, i posljedica je vladanja koje je belgijski kralj
obavljao kao domoljub, kao kralj i kao vojnik. O tim
slabostima nitko u njihovim zemljama, niti izvan tih zemalja,
od tih vladara i vlade nije traio objanjenje. Razlog je vrlo
jasan: to je svojstvo masona, u ovom sluaju to su prvaci i
politiari koji upravljaju, ili u zamjenu prihvaaju te injenice.
U sluaju Belgije masoni bijahu ti koji naputaju svoju zemlju,
kao lupei bjeei u inozemstvo i onda ondje pripremaju bitku,
kleveui vladara, koji je ometao njihove zamisli, da bi kasnije
meu "braom" traili Kaina koji bi mogao posluiti njihovim
naumima. Iz svog prvog braka belgijskom narodu nije
osigurao legitimnog prijestonasljednika, pa je iz sentimentalnih razloga sva belgijska ognjita molio za susretljivost,
simpatije i razumijevanje. U ovom sluaju moglo ga je
opozvati samo netrpeljivo plemstvo, privreno staroj tradiciji,
ali paradoksalna injenica bila je da je to neprijateljstvo
pravno tono postavljeno i pokrenuto u javnim medijima
socijalistike stranke, pobjednice nad cijelim plemstvom,
tradicijom i hijerarhijom, koristei povoljnu prigodu da bi
obezvrijedili katolikog vladara koji je u svojoj zemlji, prema
svojoj istoj savjesti, postavio zapreku ostvarivanju namjera
potpune prevlasti masonerije. Kako ih otpor kralja obvezuje,
nakon ove bitke odgaa se bitka do prve slijedee prigode, sve
do ostvarenja masonskog ideala, da se monarhija strmoglavi i
da se, po elji sljedbe, uspostavi masonska republika.
U ovoj politikoj bitci, koju je zadala masonerija, a
koja je demokratski morala izgubiti, ali u kojoj je pobijedila,
istakao se lik zlokobnog socijalistikog monika M. Spaaka,
due masonske urote, kojoj je strast sljedbe iznad viih
interesa Domovine i iznad tekog stanja koji Zapada prijeti.
Nitko mu ne moe zanijekati sposobnost i junatvo, ali to
nikada ne e moi izbrisati mrlju njegove masonske neodgovornosti, kao ovjeka iz vlade.
Ne vjerujem da je ikada u povijesti demokracije
zabiljeena injenica prljavija od ove, koju danas ivimo, u
kojoj manjina od etrdeset i tri posto svoju volju u zemlji
silom namee veini od pedeset i sedam posto, u vladi u kojoj
sjedi jedna neznatna skupina masona, koja lakomislen i dobar

179

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

narod, dostojan bolje sudbe, mami i obmanjuje pomou nasilja


i trajkova.
Od tada pa na dalje, brod belgijske nacije prelazi u
ruke nesposobnih ljudi, bez iskustva, kojima upravlja masonerija i koja bi u protivnom sluaju u slijedeem razdoblju toliko
pritiskivala, da bi u Europi bila razorena sva prijestolja koja
danas postoje.
Belgijska pouka osvjetljava pohotu i pomraenje;
masonerija se nikada i ni pred kim i ni pred im nije
zaustavljala, niti pred sustavima ustavne monarhije niti
parlamentarne, koji su - u ostalom kao i Europa - eljeli
drugaiji ishod.

180

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Revolucionarstvo i ateizam
13. kolovoz, 1950.

Tijekom vremena briga oko pronalaenja i izvlaenja


zlokobnog djela masonerije na svjetlo dana za nas postaje
neizbjena nunost. Ako elimo promijeniti uzroke koji su
svijet doveli u teko stanje koje trpimo, moramo snano
krenuti u potragu o tome, tko je u proteklim stoljeima
predsjedao velikim nacijama.
panjolska, koja u dananjim burnim vremenima
svijeta, ustrajava kao jedan rukavac mira i koja izgleda kao da
bjei od duha Zapada, niti je zgodna prilika niti je prirodna
posljedica proizala iz snage duha nad zlom koje dolazi da bi
ga unitilo.
Jedan od najpronicljivijih iritelja nae vjere najavljen
je ve kao glas proroka u prolom stoljeu:
"Zakon ureen po Providnosti od narodne vlade zakon
je Odmazde/Taliona, kojeg je nacija oblikovala po Milosti
Bojoj to ini Bog s narodom."
"Vlast koja Boga ne priznaje bit e od Boga nepriznata."
"To je tada kada je rije o zemljama koje ne mogu
dobiti svoju kaznu u zagrobnom ivotu i taj zakon odmazde bit
e ba uvijek ispunjen na zemlji."
"Autoritativni se glas Pape die iz stoljea u stoljee, u
ime pravoga Boga, protiv zla vremena, ali slubeni svijet
nacija ogluuje se o iskaz njegove proroanske rijei."
"Ateizam je uzdignut u pravni sustav civilizacije koja
je svijet gurnula u more krvi", objavio je Benedikt XV. u
svom nagovoru 1917. g. u obraanju Presvetom Kardinalskom
zboru.
"Budui da su ljudi kukavno udaljili izvan Boga i
Isusa Krista preli su iz svoje dobrobiti u potop mora zla",
izrazio je u svojoj enciklici Urbi Arcano Dei consilio
Njegova Svetost Pio XI.
Svi veliki umovi svijeta prepoznali su da "slabljenje
kranskog prava u Europi predstavlja propadanje i nepostojanost ljudskih mogunosti".

181

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Pogreno je dopustiti slobodan prolaz raznim pravnim


zabludama, koje su roene da se prostru zajedno sa svim zlom.
Vjera nacije bila je openito priznata, sve dok se nije
sunovratila i to ondje gdje su svoju vlast proirile vlade koje su
bezvjerne ili ravnodune, pa to katolike intelektualce poziva
da se jednoglasno suprotstave opim djelima racionalizma i
naturalizma, jer ova ine da ondje gdje se provode ivot se
krana razara do samih temelja.
No, izvor svih zala je taj val masonstva, koji ve dva
stoljea radi na dekristijanizaciji svijeta, sa svim onim
zabludama koje su definirane u enciklikama naih Papa i koje
su urezane kao putokaz u borbi protiv uspostave masonstva.
Pobjedom u Tridentu razlaz tadanje panjolske s
Europom laicizma i protestantizma, za nasljee je dobio
ubacivanje zala preko najezde ideja enciklopedista, a posredstvom naih intelektualaca. Bitka zla protiv dobra, koja je
zaeta poetkom XVIII. zaeta u Europi, na svom nianu nije
mogla ostaviti one nacija koje su se dokazale u katolitvu, u
kojima nastaju sveci, geniji, umjetnici i ratnici koji su svojim
blistavilom zabljesnuli Europu iz prolih stoljea.
Utjecaj koji su Pariz i London provodili prema
intelektualnom svijetu onog vremena objanjava odluujui
utjecaj koji su imale ideje u modi, izvan naih granica, prema
vladajuem staleu panjolske.
Primanje u slubu kod naih kraljeva i utjecaj koji su
na dvoru i u aristokratskom drutvu dugih godina imali lord
Wellington i njegov Vrhovni stoer, znatno je doprinio
stvaranju prvih loa. Kada je utemeljena prva loa u Madridu
ve joj je prethodilo raanje one u Cadizu 1841. g., meutim,
u odnosu na na prekomorski svijet i kolonije, ta je imala
odluujui utjecaj u budunosti.
Masonerija se od tada prihvatila ostataka starih krivovjernih i tajnih urotnikih udruga, koje su u panjolskoj u
prolim stoljeima kanile pomutiti na ivot. Svatko tko se
osjeao progonjenim, ili preseljenim u daljine potraio je
utoite i zatitu u tajnovitosti.
Bilo je onih koji su pokuali nai srodnost masonstva i
tajnih drutava s onima u pogana u esnaestom i sedamnaestom stoljeu, koji su se u naim gradovima urotili protiv

182

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

jedinstva vjere, ili pokuavali olabaviti moral naih samostana,


gdje je postojala jedina veza koju su imali jedni i drugi, i
trebalo je uspostaviti nekoliko razliitih oblika zloduha
urotnitva, prihvaenog pod okriljem sljedbe. Usprkos uspjehu
masoni su ostali u zaklonu i pod sigurnim okriljem, povezani u
svojim loama i osokoljeni uspjesima prethodnih vremena
nae povijesti, podigli su lou u Avili, s ploom i nadnevkom,
gdje je pisalo "Orijent Mosen Rubi", davi tako masoneriji
drugaiju razinu, kao da postoji od davnina. Oduvijek bijae
uzaludna namjera masona da stvaranje sljedbe izdignu u prva
stoljea povijesti. Zbog toga tee ka simbolima i prividima
kakve su ponudili u Avili. Ako se ele istaknuti loom u Avili
nema tu nieg osobitog, ali postoji podudarnost koju iskazuju s imenom tajnovitog stranca Moses Rubija s okolnou koja
okruuje smrt don Diega de Bracamontea, da bi tako uinili
kao da se radi o njihovu prethodniku.
Tajanstveni dogaaj na koji se osvrem od tih godina
privlai znatielju tamonjih strunjaka. Iste godine kada je u
Aragonu odrubljena glava Lanuzi, u Avili je pogubljen
plemeniti vitez don Diego de Bracamonte, pisac pogrdnog
spisa, kojim poziva na pobunu protiv Kralja i vlade, obilato
pripremljenog za glavni grad te provincije.
Tada bijahu uhieni upnik, tri plemia, lijenik, javni
biljenik i licencijat, vjerojatno prava. Don Diego je bio
priklan na trgu Merdado Chico, javnom gubilitu. Prema
povjesniarima, bio je praen velikim brojem redovnika,
siromaha i lanova bratovtina, osim kojih se u prolazu prema
trgu nije mogao vidjeti niti jedan pripadnik vitekog reda, niti
plemstva. Sat i pol trajala je ispovijed optuenika, izjavio je da
nema pomagaa i obznanio je nedunost dvojice uhienih
zajedno s njime.
Truplo Bracamontea pokopano je u kapeli Mosena
Rubia, ija je struktura prihvaena kao vrlo hirovita i
nepravilna, izvedena s tri trokuta i na zidovima i prozorima, a
prezentiraju je kutomjer i eki. Kip prikazuje Mosen Rubija
koji svojom lijevom rukom izvlai ma i svojom desnom
rukom dri eninu lijevu podlakticu, u stavu tuge, to je
masonski znak. U prevladavajuim grbovima pojavljuju se
kompas, kutomjer i eki, te lijepi djeak koji na predsjedni-

183

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ko sjedalo u koru nosi vijenac, tu je zemaljska kugla ili


globusa proboden vitlajuim bodeom neije ruke. Ljudi
govore o tajanstvenoj jeci pri ulasku u crkvu, koja se oslobaa
pod svodom pjevalita, poput udaraca koji se proirio po
cijelom prostoru, bez ega se oito ne da objasniti razlog
povremene akustine jeke, kao buke koja se na taj nain izvodi
u ponavljanju.
Njihovo konaite bilo je odreeno za djelo dobroinstva, kao djelo milosti, a osobe kojima je povjereno skrbnitvo
svoje boravite dugo su imale u Nizozemskoj, to je bilo
spojeno s crkvenim osloboenjem od vizitacija i dijecezanskih
obveza. Na kraju sve se to moe shvatiti kao instituciju koja je
zakonita i uljudna, ali i duboko sumnjiva, zbog njezinih
utemeljitelja, koji bez dvojbe, trae da istraitelji sprijee
zavretak takvih djela.
Ne zaboravimo da su meu ljudima koji su u
Nizozemsku pratili Vladara bili i teolozi, koji su kao posljedicu ophoenja s protestantima primili mogui uzorak zaraze,
koju je naa Inkvizicija kosila u samom cvjetanju. Da je
utemeljiteljem bio jedan od ljudi zaraenih protestantizmom,
za vrijeme boravka u Nizozemskoj, i da je arhitekt pripadao
udruzi masonskih graditelja svoga doba, bio taj isti Mosen
Rubi s njima ili ne bio, ne bi imao razloga zastraniti u svome
radu i svojim obiljejima, koji su povezani s masonerijom i
dogaajima tog vremena. Nepokornost don Diega de Bracamontea jedan je mali izraz urotnitva ondanjeg plemstva,
uvijek podravanog u okrilju sjene tajnih udruga, ali bez
tobonje veze s masonerijom koja, kako moemo vidjeti,
prilikom ulaska u panjolsku prihvaa i titi sve buntovnike i
urotnike protiv katolike vjere i nae nacije.
Masonerija u panjolskoj nije imala ono filozofsko
obiljeje koje su joj njeni utemeljitelji kanili dati. Roena je i
uljuljana u toplim francuskim vjetrovima i umetnuta u ruke
stranaca poput Wellingtona i Napoleona, te je baena u ivot s
doputenjem prvih slabih i kolebljivih Burbonaca.

184

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Antimasonska naredba
20. kolovoza, 1950.
Teko su razumljiva strana zla, koja je masonerija
proirila na suvremeno drutvo, kada se ivi u neznanju i u
zaleu istinske vjere, kada se podnose zla koja sadanji
narataj trpi i kada je za Boansku svjetlost ve postao slijep.
Kako je mogue da se moe potivati zlo dekristijanizacije
naroda, a moe se, jer se ne vjeruje u postojanje i mo tog
Boga, kojeg se ne priznaje? Ako postoji jedan Bog i On je
svemogu, ne moe ostati nekanjeno ogromno zlo protiv
Njegova zakona. Cjelokupna tajna filozofije povijesti poiva
na volji i odluci Bojoj. Suvremeno drutvo hoda na rubu
ponora, jer je izgubilo duh i duu. Jedno tijelo bez due je
mrtvac, koji na mjestu pada i sagnjili. Tako se ispunjavaju
rijei Svetog Pisma:
"Oni koji napuste Gospodina propast e."
Nacije obasjane svjetlom evanelja od Boga primaju
bogatstvo, ili siromatvo: On gura u pobjedu, ili strovaljuje s
puta, oplouje ili ini jalovim, izlijeva blagoslov, ili potresa
kaznama, prema nekom je odan, ili prkosan kod nepotivanja
Njegova zakona.
Mogu li mladi narodi kratkog ivota, koji danas
uistinu zapoinju ivjeti, zatvoriti oi pred jasnim upozorenjima iz povijesti, ali i stari katoliki narodi, koji poput nae
nacije ive duboko u sjeanju na svoju veliinu i nose teret
svojih nesrea, od svoje savjesti ne mogu odvojiti usporedbu
koja se udomila izmeu vlastitih dana slave i oivljavanja
katolike vjere u naoj zemlji. Blistave injenice panjolske
Reconquiste tj. preuzimanja zemlje od Arapa, otkrivanje i
evangelizacija Amerike, pobjeda kod Lepanta, nedavna
pobjeda narodne vojske u naem Kriarskom Ratu zlatni su
plodovi nae vjere. Dar Boanske volje, jednako tako kao i
mnoge nae nesree, podudaraju se u vremenu i prostoru s
udaljavanjem naeg naroda od Boga i naputanja vjere, ili
otpadom od naih naela vladanja. Nije uzalud naa Sveta
Crkva utvrdila, da: "Kada Bog odlazi iz drave, demon je onaj
koji ulazi; drava bez Boga upravljana je i voena od demona
i drutvena apostazija vlast je sotone u svijetu"

185

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ako znamo da je Europa u prosvjeenosti kroz


dvadeset stoljea sauvala sredinje mjesto, onda iz vida ne
moemo izgubiti da se to sredite podudara s borbenim
katolitvom koje tada, kao i danas, skree s puta i zbog raznih
tih nesrea slabi, pa sredite prosvjeenosti seli na druge
meridijane. Zbog svega tog to znamo da odluujuu ulogu u
tom zlu ima masonerija, a poznavajui njezino urotnitvo i
prepredenost, kao i namjere protiv istinskog Kraljevstva
Bojeg, - ne moemo utjeti.
Masonerija je roena u svijetu otpadnitva i pod
krilom engleskog protestantizma, po volji i nastojanju jednog
hugenota, ukorijenjenog u onom drutvu, u suparnitvu s
katolikom vjerom i u podmukloj borbi protiv Papinstva, a u
svom su ustrojstvu utemeljili program potpune dekristijanizacije i sekularizacije zakona o obrazovanju, uprave,
sveuilita i cijele drutvene ekonomije, dakle, sekularizacije
koja razumijeva razvrgnue s Boanskim naelom, njegovanje
i irenje naturalizma, to znai odvajanje od objave i stavljanje
pod mo razuma i prirode, koja ovjeka i drutvo vodi prema
savrenstvu. Njihova temeljna naela su sloboda savjesti i
poistovjeenje zakona i ustanova, a sve je to prerueno u
krinku suzdrljivosti, nepristranosti, jednakosti religija,
osloboenja ljudskog drutva od vjerskog reda, da bi mogli
odijeliti javnu drutvenu vlast od Bojih zakona i voditi ga
prema putu na kojem e susresti otpadnitvo. Slobodu savjesti
jedan je uveni kardinal oznaio s rijeima "sloboda bogohuljenja". Cijeli taj predmet svjetovnih zakona sklon je
drutvu slobodnih mislilaca.
Ne radi se o djelatnostima, ili tajnim ciljevima sljedbe,
koji bi mogli izmaknuti naim istraivanjima, nego o njihovim
javnim ciljevima tiskanim u njihovim propisnicima i
pravilima. Sve zlo kroz protekla dva stoljea bijae objavljeno
u Enciklikama i zaokupljenostima naih Prvosveenika, a sve
to ima svoje podrijetlo i svoju rasprostranjenost u onome to je
masonerija posijala po razliitim nacijama.
Prva meta koju si je masonerija postavila bilo je
prijeko potrebno unitenje jedne kranske Francuske, ije
plemstvo je imalo otvoreno sva vrata za zlo koje treba uvesti u
talijanske drave, gdje je smjeten pontifikat, utvreno katoli-

186

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

tvo panjolske i u ijem su ograenom prostoru bila jedna


otvorena vrataca, za ulazak francuske dinastije. (Koso istak.
ur.).
Ako su uspjesi koje je masonerija mogla ostvariti u
Francuskoj i Italiji i bili znaajni, budui da se za vrijeme prve
polovice XVIII. st. masonerija sasvim dovoljno podigla, ivo i
privremeno, isto se ne bi moglo rei kad se panjolska
suprotstavila, jer prirodni otpor katolikog panjolskog naroda
i odjek koji je bula In menti Klementa XII. proizvela, unutar
svijeta religije, to su zaustavili. Premda je protuuinak u
oblasti moi bio spor, godine 1751. zabiljeena je prva stvarna
naredba protiv masonske sljedbe, uinjena po Ferdinandu VI.,
u kojoj se u njegovu vlastitom tekstu vidi oskudno poznavanje
vanosti koja se daje radi njezina irenja. Budui da je to bila
prva dravna odredba protiv tog zla, zasluuje tu ast da ju
upoznamo:
"Kraljevska naredba:
Zateen sam s obavijeu o izmiljotinama takozvanih
Slobodnih Zidara i o njihovim sumnjama prema religiji i
Dravi i da su isti zabranjeni od Svete Stolice i da su pod
izopenjem, pa je tako i od zakona ove Kraljevine. Oni
onemoguuju vjerske zajednice s gomilama ljudi i nisu poznati
njihovi ciljevi i propisi po kojima se vladaju: tu teku
neprikladnost ima se po mojem punom autoritetu odrjeito
zaustaviti i, bez obzira na posljedice, pod kaznom mog
kraljevskog negodovanja u cijelom mom Kraljevstvu zabranjujem skupljanje Slobodnih Zidara i ostalih koji su imali
odgovarajuu krivnju i zapali su u taj grijeh. Svom Vijeu
zapovijedam da objavi ovu zabranu, kao trenutani proglas
mog Kraljevstva, zaduujui za njeno revno ispunjenje
upravitelje provincija i poglavare, osiguravajui pravednost za
prijestupnike, dajui im priliku da za svoje pogreke poloe
raune pred istim tim Vijeem, koje e im odrediti zasluene
kazne. Za razumijevanje ovog predvieno je da vojni
zapovjednici, upravitelji tvrava i utvrda, vojni glaveine,
intendanti u vojsci i mornarici, navedenu zabranu marno
provode kao opepoznatu, odredivi bilo kojoj slubi ili
pojedincu, u njihovoj izravnoj ili mjeovitoj nadlenosti i koja
pripada toj skupini, kaznu oduzimanja asti i izbacivanja s

187

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

posla, uz pogrdu. Ovo pokazati uenima i sve rasporediti na


izvrenje, svakome na dijelu koji mu pripada.
U Aranjuezu, 2. srpnja, 1751."
Koliki je obujam zla masonerija pokrivala u to
vrijeme? Malo nam je poznato. Tada je niknuo samo jedan
podatak o zlu koje je uhvatilo maha i dolazi nam od opata
Hervas y Pandura, u knjizi pod naslovom "Causa morales de
la revolucion Francesca", u kojoj kae da je:
"panjolski veleposlanik u Beu obavijestio je na
Dvor da je godine 1748. zapaena jedna njemaka loa i tamo
je otkriven rukopis naslovljen Antorchas resplandeciantes u
kojem je reeno da se meu podudarne loe ubrajaju i one iz
Cadiza, te da joj pripada osamsto masona." Kako se vidi broj
nije odvie velik, meutim, okupljen je vii stale i intelektualci iz oblasti luka i mornarice. Takav kozmopolitizam, posjeti
stranih brodova, oskudno religijsko uvjerenje i liberalni
obiaji, uinili su da se masonerija u glavnim panjolskim
lukama ukorijeni znatno vie nego li u drugim mjestima.
Za irenje te zle vjere u Italiji bilo je brzo i znaajno i
njeno ubacivanje u Kraljevstvo Napulja, pa je meu
aristokracijom i kraljevskom obitelji, dosegnulo nesluene
razmjere. Posredstvom masonerije na Dvoru su se, radi
pridobivanja utjecaja i moi, usredotoile engleske i francuske
spletke.
ini se da je prilikom krunidbe na panjolsko
prijestolje Karla III., vladara koji potjee iz Napulja,
masonerija na Dvoru u Madridu uzela veliki zamah, iako sam
Karlo niti u jednom trenutku sebe nije prikazao kao mason,
meutim, jesu oni koji su ga okruivali i dopratili ga iz
Napulja. Njegovo kraljevanje u mnogim podrujima plodno i
sadrajno, unato tome, bijae zlokobno za nau vjeru i preko
njega je baeno sjeme onog zla koje e nas doekati u
slijedeem stoljeu.

188

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Pobuna Esquilache
27. kolovoza, 1950.
Na drugom smo mjestu istakli kolika je bila vanost
koju je u ivotu naeg naroda imalo oblikovanje morala, kojeg
smo dobivali od svojih vladara i vlasti i u analizi tih zbivanja
na svakom koraku vidimo naznaku pronicljivosti. U XVIII.
stoljeu, koje smo istraivali, kao posljedica otpadnitva od
svojih kraljeva, koje se protee na cijelu naciju, prikazuje nam
se Engleska sa svojim vladama i diplomatima kao pokroviteljica irenja masonerije po cijeloj Europi, na putu gdje
mlohavost raspadanja Burbonaca, slijedei putove Orleansa i
plemstva sa svojom uslunou prema sljedbama, strmoglavljuje francusku naciju prema padu u dekristijanizaciju.
Meutim, to je za jednu naciju sadraj zla za drugu biva
poluga u iskoritavanju i irenju svoje moi i utjecaja, pa tako
primjeujemo da Veliki Orijent Engleske uz pomo diplomacije razvija politiku pridobivanja sredstava za upravljanje i
nacionalnom aristokracijom i posredstvom njih obavlja odluujue uplitanje u veinu politikih zbivanja, koji su se
odigrali u ovom stoljeu.
Britanski utjecaj na talijanske loe napreduje ubrzano i
u Nizozemskoj masonsko zadobivanje plemstva stie i uspinje
se stubama prema prijestolju, dohvativi i lanove kraljevske
obitelji. Svemogui Tanucci, ministar i osobni savjetnik
Kraljice Karoline, princ Caracciolo, njezin dravni ministar,
princ Caramanico, potkralj Sicilije, princ Otaiano, vojvoda od
la Rocca i mnogi drugi plemii, ukljuujui velik broj
Maltekih Vitezova uivatelja povlastica utjecaja i moi na
Dvoru, ulaze u masoneriju, u kojoj se kao veliki majstor
pojavljuje princ Caramanico.24 Bez prethodnog sudjelovanja i
pogibeljnih primjera prineva i upravljakih stalea nemogue

24

Francov uvid o Maltekim vitezovima slui kao solidan dokaz koji


potvruje najmranije sumnje da je katolika grana tih vitezova pala
u ruke britanske masonerije. Ako da sada nismo mogli povjerovati,
od sada nema sumnje: Englez kao vrhovni metar Maltekih vitezova
ne moe biti sluajnost.

189

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

je objasniti brzinu kojom je masonerija prigrabila mo, kao i


njezin utjecaj kroz godine koje su uslijedile.
Utjecaj koji su masoni uspjeli dostii na panjolskom
Dvoru Karla III. bio je jednako odluujui. Malo je trebalo da
Kralj postane mason i da svojim ministrima i savjetnicima
dopusti pokornost koja je nadahnuto stizala iz loa. Pokuaj
vrenja utjecaja na osobu Kralja dade se zakljuiti po tome to
je odgojiteljem svoga sina princa Ferdinanda imenovao princa
od San Nicandora, poznatog slobodnog zidara, koji ga je,
naravno, malo emu trebao poduiti, a u cijelosti preobratiti.
Iako se bogatstvo smatra materijalnom vrijednou, a
gomilano je u brojnim godinama kraljevanja Karla III. - u
ijem razdoblju se javna uprava prepoznala po djelu i
uspjenosti, kada su provedeni nacionalni javni radovi, hrabri
za ono vrijeme - usprkos duhovnom poretku nae povijesne
sudbine, ono vrijeme nije moglo biti tetnije. Znajui samo to
openito za katoliku vjeru, a osobito za panjolsku,
predstavlja postojanje jednog Ignacija Lojole i njegovo
velianstveno djelo Drube Isusove, moe se tono procijeniti
domet i podmuklost onog izgona jezuita kojeg je smislila
masonerija i koji je u panjolskoj izvren s potpisom Kralja,
utjecajem ministara masona koji su okruivali Karla III. Ovdje
jo jednom imamo za pokazati zla koja zemljama sa sobom
mogu donijeti nesree, radi izopaenosti i preko srodstava
masonskih ministara, jednako kao i posljedice debilnosti,
tupoglavosti, ili slaba tjelesna graa njihovih monarha.
Gruba pobuna, nazvana Esquilache, odluno skovana
od panjolskih masona, na izgled s ciljem uklanjanja talijanskih savjetnika Njegova Velianstva, iskoritavala je nedunost i dobru vjeru madridskog naroda, uvijek spremnog "progutati otrovne karamele", a imala je u pozadini veliki progon,
koji se vjerojatno samo priviao. Krojenje kabanica kao i
zamjena eira kod naroda bili su najmanje vani, s punim
pravom na srdbu, nakon to je Kralj u est vojvodstava
naredio objavu proglasa za ispunjenjem istog, jer ljudi su u
grad doli kao na smotru mode, ali u Kraljevskom Vijeu bilo
je vano ponititi nazonost katolikog markiza od Ensenade,
razoriti Drubu Isusovu, dostignuti mo i kod Kralja postii
znatnu prisnost za one masone, koje je masonerija odredila za

190

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

upravljanje naom Domovinom. Ako unutar pobune sluajno


zamjeujemo odreeni masonski raskol, to je vie odraz tajne
borbe, uz propast proglasa iz Napulja, izmeu masona
pokornih Englezima, protiv onih osamostaljenih i ve od prije
prelih u Veliku Lou Provincial iz Napulja, neovisnu
nacionalnu napuljsku lou.
Neasno djelo engleskog veleposlanika Keenea i
utjecaj koji je preko ministra Walla postigao na panjolskom
Dvoru za kraljevanja Ferdinanda VI. objanjava mnoge stvari,
koje su se dogodile kasnije. Protjerivanje veleposlanika
upropastilo je nau prekomorsku trgovinu i nau mornaricu,
djelo milog katolika markiza Ensenada, i na to se nadovezuje
bezbonost i sektatvo ministra Walla, obraenika, i njegove
klike, vjernih izvritelja britanskih spletka. Iz engleskog kruga
na svim europskim dvorovima proizala je stranka osnovana u
toj godini - s nakanom novaenja pripadnika iz redova
aristokracije, pisaca i odvjetnika, vojnika i ravnodunika, a
protiv Pape i Katolike Crkve - koja ve cilja protiv monarhije
kao oblika dravne vlasti.
Od strane liberalnih povjesniara, u dobroj mjeri
masona koji, u odnosu na kasniju pobunu Esquilache nisu
dobro pronikli u bit dogaaja, istiu se razne injenice, koje ne
uklanjaju mrlju sa spisa i isprava tog vremena. Nitko nije
mogao objasniti kako to da je poetak pobune, od skupine
slabo naoruanih nemonika, preputen razvoju dogaaja bez
poduzimanja nunih mjera zatite. Zato je na prijedlog
Vojvode od Arcosa smanjen broj momadi, a nadodan je jedan
konjiki odred uvara pobunjenika, emu se suprotstavio
markiz de Sarria, koji je izvravao naredbu kraljevske vojske.
Kada se masa naroda pribliavala radi predaje straarnice, jedan nesretnik iz strae, nita manje nego zapuca u zrak
prema nekom tko je ometao red i pobjegne prema svojim
snagama, ali preputen na milost i nemilost pobunjenika umre
pod batinama i nogama gomile. Tu se na vidljiv nain osjea
jasan zadah i smrad kukaviluka i smutnje masona.
Takoer, u povijesti ostaje zapisano da u tim dogaajima sigurnost okupljenog naroda nije bila ugroena, da su
pokorno podnosili naloge, da su jeli i pili po gostionicama, bez
plaanja usluga, to je prethodno pripremljeno, i da je po

191

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

krmama i svratitima za par dana sve podmireno. O


popustljivosti i mekoi naina na koji su poravnati dugovi, kao
i oko tih zbivanja, godinama se skupljalo mnotvo rjeitih
komentara, i bez toga bi u visokim krugovima po pitanju
optubi i javnih svaa bilo manje interesa, a na to su se
nadovezale posljedice s tekim optubama bogatog amerikog
voltarijanca, na procesu koji je uslijedio, usmjerenog protiv
savjetnika Monarha, gospodina Hermosoa, ime je sprijeena i
zaustavljena njegova prirodna obrana.
Nepristrana, neposredna pobuna bijae izazvana zbog
gnusnog iskoritavanja naroda, dua ozlojeenih s obmanama i
zastraivanjima Kralja, za to je jamstvo za obje strane
dogaaja preuzelo ravnateljstvo koje sve nadzire. Ali, ono u
to vjerujemo, nije zahtjevno i ne moe se izbjei, a to su
razvezane strasti i ushienje mase naroda, to je dovelo do
toga da je veliina Kralja ocrnjena i posramljena, obvezom da
izie na balkon i nakloni se zahtjevima pobunjenika, uz asnu
rije da e pristati na njihov prohtjev, ukoliko ga zamole.
Stigavi u postupcima tako daleko i tako strano
zastraivi Kralja i neke od njegovih privrenika, u istoj noi i
u tajnosti dvorjanici su izili na sporedna vrata, napustivi
Madrid u etiri koije kraljevska obitelj s vojvodom od
Medinacelija, de Arcosa, vojvodom de Losada i markizom od
Esquilachea, stigavi pred osvit zore u Aranjuez, odakle se
nareuje da se preprijee mostovi, ustanovi izvidnica i prikupe
snage topnitva.
Uplaivi zavjerenike mariranjem Kralja i obavljenou vojnih planiranja, nalazak izvan zone zastraivanja moe
se oznaiti kao preispitivanje volje Monarha, da bi se ovaj
mogao vratiti, pa je tako u kraljevskoj palai upriliena
manifestacija na kojoj se Kralju klicalo. Neki povjesniari
prve skupine pobunjenika optuuju za nisko podrijetlo, kao
rulju s loim preduvjetima ivota, kao pokvarenjake od zanata
i olo unovaen iz predgraa, bijahu to ljudi bez nazora, a ne
obrtnici niti dobar narod iz Madrida, kako se inilo u prvim
trenutcima. Lana pobuna optuuje. Koga? Jednu namjeru, iste
one ljude kojima su prije prijetili pobijedili su bez imalo stida,
- svojeg voljenog Kralja. Druina koja je iz loa radila za

192

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

novac umijeana je, kako smo vidjeli, u sva pobunjenika


zbivanja u nadolazeem stoljeu.
Nije pobuna ciljala samo na preveliku prisnost
markiza od Ensenade s Dvorom, koji se smatrao palatinom,
ve na namjere vrlo vanog ponovnog oivljavanja panjolske
Mornarice. Umijeala se engleska prevlast, te je njihov
veleposlanik Keen za kraljevanja Ferdinanda VI., pad
Ensenade postigao progonom. Raslojena panjolska, bez
mornarice, sve bi uinila da se ovo dozna i u cijelom prekomorju, da se za njega (Ensenadu) moli i da se ovo vie ne
ponovi, ali nita nije bilo lake nego li iscrpljivati one neuke
jadnike, koji ne znaju za Ensenadu i njegovo djelo, koji se
nadahu da meu onima koji prisno okruuju Monarha ima
onih koji o dravi pravilno odluuju.
Monarhovo neokaljano katolianstvo doputalo mu je
da istrai mogue stupanje u vezu s Drubom Isusovom, koja
je bila glavni cilj manipulacije.
Danas pak izgleda, izvan svake sumnje, da su ministar
Wall i Vojvoda od Albe, kao i samo slobodno zidarstvo,
zajedniki upravljeni i nadahnuti po novom engleskom
veleposlaniku, te su neasno rukovodili pobunom i da su u
tome imali udjela grofovi od Arande, Roda, Campomanes,
Floridablance, Azava i ostali slobodni zidari, bezvjerci,
privueni irenjem masonstva i ateizma.
U jednom svjesnom narodu zapravo se ini lako
isusovcima pripisati da ne mogu biti daleko od osoba
stavljenih u igru, niti za ciljeve niti za postupanje u korist onog
to predstavlja Drubu Isusovu, ali sve je mogue kad se
spekulira s dobrotom i nevinou naroda, pa su i podlost i
pokvarenost podignuti do neoekivano visokog stupnja, te se
pred narodom koji ide za plemstvom i monicima uvaju u
srcu. Za one za koje se znade (da su zli) nema drugog doli
odvesti ih i zatvoriti bez milosti, kao neasne smutljivce, da se
obrate u tiini, i u pokajanju. Kada mo zaslijepi i obmane i
ako se ujedini i u kunji prikae kao materijalna pojava
(novac), lako je razumjeti prihvaenu prijevaru i zabludu.
Bilo je nuno da te materijalne kunje uspiju, a nije se
rodilo nita; svijest smutljivaca odgovara dobroj koli masona,
a kada ne postoje kunje, onda se one izmiljaju. Tako su

193

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

postupili u tom sluaju, izradili su te lane isprave i proglase,


te tiskali pretpostavke koje su pripisali isusovcima. Kupljeni
su svjedoci, promaknuima i nagradama potkupljena je pravda
i uz tako malo, ili nita, bilo je mogue poluiti uspjeh, a iako
kunje bivaju sunovraene kod prvog spora, unato svemu to
ostaje dovoljno da se prestraenom Kralju istrgne naredba,
kako su je postavili u zahtjevu. Tobonje isprave upuene
isusovcima iz Tucumana, njihovom bratu, ocu Rabagou,
dovele su do potpuno uvjerljive krivotvorine, jednako kao i
izmiljotine po kojima su htjeli otkazati poslunost s Misijama
u Urugvaju i Paragvaju, da bi tako stvorili jednu neovisnu
Monarhiju. U spletki u svojim su rukama slavodobitnici imali
sve nuno za istraivanje predmeta. Ovlatenje vlasti Madrida,
s vojnom vlau, imao je grof od Arande, mason i neznaboac,
kojem je Voltaire javno iskazao poast, kao politiki
izuzetnom, a u rukama slobodnih zidara dran je kao poseban
po sebi i bio je u stanju urotu za koju ga se optuuje prikazati
kao djelo svojih neprijatelja, a to je sluaj koji je ve postojao,
i bio je daleko od toga da bi otkrio prikrivenu tajnu i neasne
spletke sljedbe.
to i tko bijae Vojvoda od Albe? U suglasju s
masonerijom kovao je urote, namjestio je pobunu i prikrpao ju
je isusovcima i u povijesti se obilno iskazao. Jedan povjesniar, protestant Kristofor Mur, u svesku IX., stranica 229, svog
Dnevnika za povijest i literaturu, s ushienje nam potvruje da
je vojvoda od Albe 1776. godine, pri umoru izjavio da je bio
tvorac pobune i izmiljotina protiv isusovaca. Njegova izjava
temelji se na iskazu svjedoka, koji je 1780. g. kada je to
napisano, jo ivio.
Da su ministri koji su obmanjivali Karla III. bili
neprijatelji Boga i Crkve dokazana je stvar, koju je Papa
Klement XII. potkrijepio u svojoj ispravi Tu quoque fili mi i
uputio istom Karlu III. Da je njegov ministar Pravde i
Milosra i Roda, bio mason i gorljivi progonitelj katolike
vjere vidi se iz njegova dopisivanja sa Choiseulom, ministrom
Ljudevita XV., u ispravi s nadnevkom 17. prosinca, 1767., u
kojoj proglaava: "Ubili smo sina, jo nam ostaje da isto
uinimo s Majkom, naom Svetom Rimskom Crkvom".

194

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Izgon sedam tisua panjolskih zaslunika, baenih


pod teret stranih kleveta Domovine s kaznom Njegovog
Katolikog Velianstva, na nepravedan nain, bijae najtei
mogui napad, koji je u panjolskoj i njezinim kolonijama
podnosio ugled katolike vjere, u kojem se vidio izlaz, jer
takvi zlotvori kao vrsta prethodnica vjere u zlo do tada nisu
postojali. Zla koja su iz toga proizila eti e slijedee stoljee.

195

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Prodor masonerije
2. rujan, 1950.
Pobjeda masonske sljedbe, a to je ona sama oznaila
kao glavnu pobjedonosnu bitku u XVIII. stoljeu, je izgnanstvo Drube Isusove s Iberijskog poluotoka, a to to se
dogodilo u naoj zemlji najtea je kriza religije toga doba.
Tadanja vlast proizvela je mnogo zla, nedostatak snage u
obrani religije udruio se s najezdom jansenista, u mnogim
dijecezama s oputanjem klera iz Crkve, to je u vrijeme onog
nesretnog kraljevanja u vrhove svjetovnih ustanova omoguilo
toliko snaan prodor masonerije, da su inkvizitor Arce i tajnik
Svetog Oficija, kanonik Llorente morali postupati kao
poslunici loa, uinivi tako da su razlozi postojanja ustanova
izgledali kao isto ruglo. Kada vlast postane suradnik u slubi
zla - ne moe biti drugaije.
Izgon isusovaca bio je najjednostavniji oblik za
olakanje ulaska masonerije i njeno irenje po panjolskoj i
Americi. Osobiti iskaz poslunosti Papi povezuje nas i ini
predvodnicom pod vodstvom Vatikana, da nastupamo kao
njegovi uzorni lanovi, koji pokreu drutvena sredstva i od
prvog trenutka bivaju spremni prepoznati zlo, koje drugi ne
mogu nadvladati niti vidjeti tako jasno.
Prepoznajemo u iju se korist, zbog neznanja i
mentalne lijenosti sprjeava i zabranjuje ona bitka istine, koju
masonerija pod tekim optubama papinske odluke uva
skrivenu i olako se hvalie s blistavim intelektualnim dostignuima i napretkom znanosti. Premda se taj intelektualni
pokret, koji dolazi iz inozemstva i koji je uspio postati moda u
salonima viih stalea XVIII. stoljea, samo prilagodio
likovima koji su se ponaali tako kao da se natjeu u
povodljivosti i neukusu, negativnostima - on se nalazio u
dosegu slaboumnosti i bezboja koje ih poniava.

196

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

U takvom drutvu na irokom polju dolazi do propadanja filozofskih studija, jer je ponuena filozofija kojom
rukovode enciklopedisti, promiui bezonost, koju je erudicija opasala konju o slabine. 25
Cjelokupan razvoj politike misli u XVIII. st.
obiljeava nastup urotnitva protiv naela kranstva. Njegov
izravni predmet bio je proglaavanje ljudskog ustrojstva
neovisnim od Bojih zakona od kojih masonerija uva drave
raznih nacija i, od tog vremena pa na dalje, rukovodi svim
pobunama. Manje je vano da je sljedba bila glavni sudionik
koji je nemirnu rijeku iskoristio da druge ljude oslobodi
njihove imovine i kroz cjedilo propusti svoju "brau" koja e
svojom vladavinom uivati tuu imovinu. Spletkama su ustrajno slavili gaenje prave vjere sluei se jadnom i nedoraslom
buntovnom mladei.
Samo u modernim vremenima, u pobunama, manifestira se alosna sudbina, a panjolska Nacionalna Revolucija
je jedna takva nesrea te su se u njoj, sa svime to su nataloila
stoljea, u najezdi ujedinili masoni i komunisti.
Bijahu li prinevi i vladari ti koji su stvorili i pokretali
zlo, svjesni tete koju su prouzroili, ili su to napravili zbog
slabosti i vlastite elje za moi, ili po neijem nalogu? To je
nemogue jasno odrediti. Da je Kralj, mlak u vjeri i tup i slab
u odnosu na spletke svojih ministara, na tome radio skrovito,
to nam se ini neprijeporno, kao i to da su glavni upravitelji
masonerije poznavali cilj prema kojem se kreu, te odvojili
javnu drutvenu vlast od Bojih zakona i ili pod krinkom
kulta slobode iste i mirne savjesti, iskljuujui sve
vjeroispovijesti, posvjetovljavajui zakon i obrazovanje i sve
ono to obiljeava mnogoslojni politiki ivot naroda? U to
nitko ne moe posumnjati. No, isti materijal jo jedanput nam,
pokazuje razliiti stupanj odgovornosti, meu onima koji su u
masoneriji prigrabili vie stupnjeve i bili upueni i svjesni
ciljeva i izgona koji nam pokazuje prisega sluenja i

25

konju o slabine: eli rei da se erudicija svela na razinu


najprimitivnijeg empirizma, koji je - uostalom - doao iz masonske
Britanije.

197

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

jednostavnog uvoenja u nie stupnjeve, koji su sastavljeni od


statista, iskoritavanih za izopaenosti i pakosti "posveenih".
U panjolskoj je bilo mnogo masonskih pripadnika
loa koji su zauzimali nie stupnjeve, a koji su u ivotu u
vlasti i upravi postigli via mjesta i zbog pohlepe unutar
sljedbe bili su podignuti na vie stupnjeve, prihvativi na sebe
tajne i zla, koje je masonerija pripremila i proirila po svojoj
Domovini.
Vie od zlih i izopaenih prineva i vladara to su zbog
neznanja skrivili utjecajni stalei, oni koji bi trebali nositi
naela istine Bojeg zakona, te njihovo neznanje ili prezir
glasa Crkve, unato irenju teta preko pretjerano pogibeljnih
primjera od prije. Gubitak dua zbog dravnog bezbotva u
mnogim je sluajevima postao nenadoknadiv.
Moda ova zla u panjolskoj izgledaju blago, jer su u
usporedbi s drugim zemljama poremeaji prilika i postupaka
(kod nas) usporeni, kao i zbog protivljenja katolike vjere kod
naeg naroda, suprotstavljenih naelima ateizma i razuzdanosti, koje upravljaki stalei svugdje proiruju bez srama,
prkosei odvajanjima zakona (od Crkve) u cijeloj Europi,
umotavi ih tako da vrlo brzo budu spremni i za nau
Domovinu.

198

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Protiv Drube Isusove


10. rujan, 1950.
Slavlje pobjede koju je u naoj naciji masonerija
postigla protjerivanjem Drube Isusove s naeg podruja i
gonjenje njenih lanova do krajnosti, do nijekanja prava na
ivot na tlu svoje Domovine, nije ostvareno radi straha od
Reda, nego upravo suprotno, budui da osokoljeni slavljem
masoni eznu za irim i veim prostorom; njihova pakost i
zloba idu puno dalje nego to cjelokupna savjest i estitost
mogu zamisliti i to to su imali uspjeha i panjolskoj nije bilo
nita vie od jednog dijela opeg plana, kojeg je masonerija
pomno pripremala i to masonski ministri umeu u naela
svog djelovanja po raznim dravama. Nazonost masonerije
pri razliitim prijestoljima zapadne Europe, poevi od
burbonske dinastije, promovirane po vojvodi od Choiseula,
prvom ministru Francuske i veledostojniku masonskog reda, te
potpis na Pacto de Familia, s kojim je zapeaeno prijateljstvo
izmeu Francuske, panjolske i Parme, imali su za cilj olakati
urotniki razvoj masonerije.
Sljedbi nije bilo dovoljno astohleplja, niti to to su
izgnali Drubu Isusovu iz raznih zemalja, te su pruili otpor i
na ponude Austrije i Prusije, da bi ih na kraju, povodom
nezamislivog ina ukidanja cjelokupnog reda od vlastitog
Pontifeksa, prihvatila Rusija.
Mozak te sotonske urote utjelovljen je kao don
Sebastin Jose de Carvalho, grof od Ocyrasa i markiz od
Pombala, nedvosmisleni neprijatelj Boga i njegove Svete
Crkve, koji je godine 1759. potpalio vatru izgonom Drube
Isusove s portugalskog poluotokog teritorija i prekomorja i sa
svojim javnim kampanjama i klevetama protiv reda u zapadnoj
je Europi, u intelektualnim i filozofskim krugovima, stvorio
nepovjerenje i gnjev prema Drubi Isusovoj, pri emu su se
drugi masoni ukljuili i podrali su ga. Ako su vojvoda od
Choiseula i grof Arande inili dio masonskog trijumvirata, koji
upravlja urotom, Pombal je svojom velikom gorljivou i
tvrdokornom mrnjom prema Katolikoj Crkvi u zalog urote
uistinu stavio svu svoju genijalnost i sposobnost.

199

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Druba Isusova stvorena je u vrijeme kada je Luther


irio svoju herezu i od prvih poetaka i marljivo se borila
protiv lanih dogmi protestanata, koji su svoju protestantsku
mrnju usredotoili protiv Reda, to su masoni spretno
iskoristili, ali se to preokrenulo u zaslugu i slavu iritelja
obrane istinske vjere, ve tada kada je masonski neprijatelj
napao svojim bajunetama, irei se poput korova.
Kada se svemu tome prikljui vrlo marljivo djelovanje
isusovaca u Misijama, u podukama, u propovijedanju i
uzdanje u mudrost, u vlastitu razboritost i vrline, uzdizanje
naroda po vlastitim naelima, pri emu se ne izdvajaju iz
drutva da se urotnici protiv reda u njem u zacrtavanju cilja
razaranja prijestolja i katolike vjere ne uvrste, kao i u nakani
da unite sve ono to je stvoreno da ostane (kranski)
postojano, jako i mono.
Povjesniara zapanjuje kako katolika naela, ili ona
koja se takvima ine, u takvim katolikim nacijama kao to su
Francuska, Portugal i panjolska, doputaju da masonerija
dosegne i postigne takvu pobjedu kakva je u XVIII. st.
zabiljeena protiv Drube Isusove. Samo poznavanjem naina
na koji masonerija djeluje moe se razumjeti slava postignuta
spletkama i podlostima. Zbog toga najbolja sluba kojoj se u
obrani vjere i pravde moe pristupiti jest izvui na svjetlo i
raskrinkati taj sustav unitavanja volje nacije, na koji se
masonerija oslanja, ujarmljujui je u kola svoga astohleplja.
Izgon Drube Isusove iz Portugala i Francuske, kao i namjera
utrnua reda, to je u meuvremenu proveo Papa, maestralna
su djela masonskog zla, prikladna za razmiljanje.
Od kada se masonerija proirila po Zapadnoj Europi i
plemstvo i intelektualci-masoni progurali su se u Krunsko
Vijee i nadalje su vrlo oprezno i ustrajno nastojali raditi na
razvijanju svojih tajnih planova. Masoni tako bodre kraljev
nemar i lijenost idejom udobnosti po kojoj Kralj samo treba
kraljevati i biti sretan i zadovoljan i udobno uljuljan dok brige
preputa Vladi i njezinim ministrima. Uklanjanje vladara u
njegovu palau, uz uslunosti kojem mu se od vlasti dodjeljuju, masonima prema Kralju i povlatenom okruenju doputaju
olako uzdizanje. Koja god bila strast, ili ispraznost, nedostatak
opreza kada princ skae u pomo drugom princu, velikau, ili

200

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

miljeniku, masoni su uvijek izrabljivai prilike za ili protiv,


ve kako im odgovara, ili im se odredi.
Ne gubivi vrijeme, kao jednu od svojih prvih zadaa,
masonerija je poduzela da masonima po Europi razglasi kako
je nuno da se pripreme za budui odgoj prineva, koji trebaju
pasti u ruke intelektualaca privrenika sljedbe. Tako se u
panjolskoj dogodilo i s naim Monarhom,26 koji je s petnaest
godina otiao u Italiju i uz pomo vrlo religiozne i uzviene
majke Isabel de Farnesio, asimiliran je okruenjem popustljivim prema masonima koje je zaposjelo Napuljski Dvor.
Njegova blaga privrenost Drubi Isusovoj rezultirala
je time da je svom treem sinu predao Krunu dvaju Sicilija,
kako je reeno u pismu monog ministra Tanuccia, u kojem je
ovaj najavio: "Rei u vam takoer da mogu uzeti
ispovjednika, ali ne i isusovca." I dok je taj dobri Kralj bio
podvrgnut panjolskim obiajima, odabirui svoje ministre od
Enciklopedista i zidara, uinio je to s poneto blagonaklonosti,
postajui zapravo igrakom njihovih spletaka. Samo je
nazonost Kraljice Majke, dok je ivjela, postavila prepreku
napretku masonskih osvajanja.
Sluaj Portugalca, markiza Pombala dovoljno je
pouan. Roen u siromanoj obitelji, nakon to se oslobodio
vanih novanih tereta u Engleskoj i Njemakoj i kada se
uvukao u prisnost s loama, uz pomo jednog od najviih
odlinika, pojavio se u Portugalu da bi postigao naklonost i
zadobio vlast nesposobnog Kralja Jose I., slabanog i
bojaljivog, uvijeno traei put do kraljevskog ispovjednika,
isusovca Moreire, a preko uvoenja jednog svog sina u
Drubu Isusovu. Prikazan je samo prvi korak ovog tekog
puta, a i dalje nastavljajui tako inteligencija Pombala,
njegova drskost, njegovo vlastohleplje i nedostatak obzirnosti
lako su uinili ostatak. Sposoban i djelotvoran u mnogim
oblastima vladanja, uspio se izdvojiti od ostalih Kraljevih
savjetnika i postati prvi tajnik drave, a zatim i prvi ministar,
pokorivi svojoj volji slab i isprazan duh Monarha, ime je
26

alosno je da je Franco vlast predao masonski odgojenom Huanu


Carlosu, koji ga je izdao iz istih razloga zbog kraljevske obitelji
koja je oito bila privrena masoneriji. I tako je propala panjolska.

201

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

izazvao sumnjiavost i zavist zbog naklonosti i otmjenosti


princa, njegova brata. Loe raspoloenje i zlovolja naroda
dovela je do toga da je savjest Monarha potkopana klevetom
da isusovci tite i podupiru spletke i, ak tovie, u dui Kralja
potpaljena je vatra, te je nastupila oluja usmjerena protiv Reda,
a kao znak Providnosti doao je i potres, pa poar u Lisabonu
g. 1753. i na kraju je uslijedio progon. Djelo Providnosti,
kazna Boja? To je sluaj kada u tom trenutku milosre
Lojolinih sinova sjaji na poseban nain. U toj prilici prijatelji i
neprijatelji prepoznaju potrebu i priskau Redu u pomo,
probijaju se preko zidova kraljevskog prebivalita i dosiu
stubite prijestolja.
Mnotvo je pitanja u to vrijeme, a Pombal zna ekati.
U svom djelu promicanja moi protiv Drube Isusove
prvi ministar ne poputa i smjesta u Portugalu vidi "svjetlo", te
prevedeno na razne jezike na sve strane i nacije bijae
raspreno djelo pod naslovom, "Kratak monolog o isusovakoj
republici u provinciji Paragvaj, u prekomorskom posjedu i o
ratu izvrenom i podravanom protiv vojske Portugalaca i
panjolaca". U obliku bajke paragvajska urota prikazuje
preobraenog isusovca, po imenu Nikola I., kao imperatora te
zemlje i bezobrazno klevee Drubu Isusovu, koja je u tom
djelu posveena zabranjenoj trgovini te, nasuprot bijedi
naroda, pliva u zlatu i bogatstvu.
U panjolskoj ve kraljuje dobri Kralj Ferdinand VI. i
kada je Pombal po prvi put kanio upustiti se u novu
pustolovinu, odbijen je od svih ministara osim vojvode od
Albe, koji je ve ukljuen u urotu, a Kastiljansko Vijee
dosljedno nareuje javno spaljivanje neasnog i pogrdnog
spisa; u Francuskoj i Italiji, meutim, udaljenima od
stvarnosti, knjiga je uinila istinsku tetu. Mrnja Pombala na
katoliku vjeru nije poznavala granica. Drugi primjer je
neuspio projekt, a odnosio se na promjenu portugalske vjere u
anglikansku, preko namjere da ki kralja, mladu kraljevinu
Mariju, oeni s vojvodom od Cumberlanda.
Jedan dogaaj, naizgled nepredvidiv, koji kao da
masonerija nije pripremila, pojavio se koristei Pombalu
protiv isusovaca, za napadaj i njihovo razdvajanje, a smiljan
je dugo vremena. Dogodilo se to onda kada, vraajui se u

202

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

svoju palau, portugalski Monah u kasnim nonim satima, u


zoru 3. na 4. rujna 1758., praen od svog pouzdanika Pedra
Tejeire, bijae napadnut od tri naoruana ovjeka, na konjima,
koji su ispalili metke i Kralja ranili u ruku. Sluaj se dogodio u
tiini, pa je namjera bila da se sve sakrije, pod okolnostima
utnje, a ljudi koji su o tome neto znali, potvrdili su kako je to
posljedica jedne ljubavne epizode, te da se radi o osveti i
obrani asti. Nakon vie od stotinu dana od izvrenog atentata,
kada su ve uinci irenja vijesti razmotali tragove do vlasti i
otili u narod, u nastavku su se zaustavili na isusovcima, pa su
ovi, za atentat na Njegovo Velianstvo, javno proglaeni
krivcima.
Sakupljanje dokaza nije se odvijalo po prijekom
postupku, zahvaljujui potenju opunomoenog javnog
tuitelja don Antonia de Costa Freyrea, a uzdizala se osobna
mo prvog ministra, koji je nesreu pokrenuo i koji e mnogo
kasnije biti progonjen kao sukrivac i zaboravljen u podzemnoj
eliji zatvora. Pombal, prema povjesniarima onog doba,
bijae onaj koji je vrijedio dok je izvravao upute, a on je
trideset dana govorio u pero ili svojom rukom pisao izjavu u
kojoj je za glavnu kaznu optuivao ugledne optuenike. Pravo
koje pri suenju moe imati plemi niti jednog trenutka nije
uzimano u obzir. Pombal je u Portugalu zapoeo ono to je u
panjolskoj poznato kao vlast obrazovanog silnitva
(despotismo ilustrado). Kraljevska naredba ustanovila je
presudu bez priziva i time je pravorijek potpun.
U razmiljanjima i sudu javnosti ukorijenilo se
uvjerenje da iako je presuda neuspjelog pokuaja kraljoubojstva pripisana vojvodi de Aveyra, to je ipak djelo mladog
markiza de Tavore, nepromiljenog i protiv Kralja vrlo
gorljivog zavodnika njegove ene, done Tereze, a baena je
sumnja na markiza Pombala, koji bi injenice iskoristio da bi
se osvetio plemstvu, a koji je povukao sporazum s obitelji
Tavora jer su omalovaili njegova sina i njega, ruitelja
Drube Isusove, koji je kao trebao biti rtva mirenja.
Mnogo godina kasnije, 7. travnja 1781. pokrenuta je
obnova proces tog sluaja, pri emu je ustanovljeno da su sve
osobe, bilo ive ili mrtve, nad kojima je izvrena presuda
sukladno pravorijeku od 12. sijenja 1759., koje su izgnane ili

203

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

zatvorene za zloine koji im se pripisuje bile nedune. U taj


postupak nepravedno je ukljueno vie isusovaca, razumije se,
pod optubom da su pomagai - i nije im odreena kazna - a
radilo se o starijim ljudima, ili istaknutim u vrlinama, nedunim od svega za to ih se teretilo.
To su bili: ispovjednik markize de Tavora, svekrva
done Tereze, otac Matos, svojta obitelji de Riveira, prezreni de
Carvalho, otac Juan Alejandro, prijatelj Tavore i ovjek
iskusan u misijama i u slubi karitasa, u Portugalu i njegovim
kolonijama. Dana 19. sijenja 1759., prema jednoj kraljevskoj
uredbi, kao krivci i kraljoubojice osuuju se i svi isusovci
Portugala, Azije i Amerike, te ih se liava njihove imovine i
rasporeuje ih se prema elji biskupa, stavljajui im na teret
mnotvo zlodjela, s ciljem da kod vjernika ostanu prezreni.
Oni koji su se alili baeni su u podzemne tamnice i izgnani su
kao zlotvori, stavljeni su na dnevni obrok kruha i vode,
oklevetani su i izvrgnuti ruglu.
Za ponitenje loeg uinka ove mjere koja e izazvati
nasilje meu portugalskim katolicima, povuen je Pombalov
agent u Rimu, veleposlanik Armada, jer njegova je bila
krivotvorina u obliku Papine poslanice, u kojoj se odobrava
kraljeva molba za provedbu postupka smrtne kazne za
odgovorne u kraljoubojstvu i kao posljedica osude na smrt
doputa se raetvoriti oca Moreiru i jo etiri isusovca, na dan
31. srpnja 1759., kada se slavi Sv. Ignacije. Tako je, po
krvoednom Pombalu, otac Moreira platio svoju slabost, to je
u red uveo svog tienika i uputio ga na ivotni put.
Biskupi Cangrann i nadbiskup Cochin iz zaljeva Svih
Svetih (la Baha de Todos los Santos), koji su promaknuti radi
svoje gorljivosti postavili su izlobu, na izgled zbrkanu, te su
objanjavali misije, progone, izgnanstva, otputanja iz kaptolske slube i ponovno pribavljanje svojih poloaja.
Od dvjesto isusovaca koji su ostali utamnieni u
Lisabonu, osamdeset i osam ih je trpei podleglo a, u svom
bijesu, Pombal je naredio iskljuivanje svetaca Drube iz
kalendara. Neasne klevete portugalskih masona, provoene
od Pombala, u masonskoj su borbi protiv Crkve ile za
vrenjem uasnog utjecaja koji je masonerija pokrenula.
Ozloglaavanje i podmetanje izgledalo je kao avolje sredstvo

204

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

usredotoeno prema Papi, relikvijama, Providnosti i kruhu


naem svagdanjem.
Neposrednog uinka na panjolsku, kako je Pombal
oekivao, nije bilo. Jo uvijek je ivjela milostiva i pobona
Kraljica Elisabetta Farnese: bitka masona bijae potom
izgubljena i Kraljeva uredba od 19. veljae, 1761., potpisana
po Karlu III. (a koju je i nadalje izvravala ve mrtva
Kraljica), osudila je progonstvo isusovaca iz Portugala.

205

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Djelovanje u Francuskoj
17. rujna, 1950.
Proganjanje Katolike Crkve od masonerije svoje
podrijetlo ima u raskolu koji je proveo Henrik VIII., pokvareni
britanski monarh, uvevi u do tada katoliku Englesku
protestantizam, kao posljedicu borbi u korist zadovoljavanja
svojih nagonskih strasti.
Stvaranje masonerije je u uskoj branoj vezi s
anglikanskom Crkvom, pa su rimski Pontifeks i istinska vjera
otvoreno polje na koje se usmjerila glavnina urota, koje su
proizvele loe.
U cijeloj literaturi, u kojoj se kroz XVIII. stoljee
razvilo irenje djelovanja protiv Drube Isusove, iskrene
braniteljice pontifikalnog nauka, pojavilo se pripovijedanje o
"naprasnoj uroti" ili "spletkarskoj ivahnosti", kojima je
krivotvorei povijest i kleveui Red masonerija kanila
degradirati i pogorati ugled koji je u Engleskoj uivala
Druba Isusova. Od kada je u Engleskoj buknuo raskol, svi oni
biskupi koji su uskratili priznanje prvenstva Kralja u Crkvi i
nisu se prikljuili novom bogosluju a isto se to danas
dogodilo u mnogim zemljama koje su pale pod komunistiki
jaram bijahu uhieni ili izgnani, poneki i umrijevi sa svojim
sveenicima, u zatvoru ili u progonstvu. Katolici laici, lieni
razboritih usluga i brinosti svojih sveenika i misionara, otili
su u druge zemlje, ranjene due i svijesti zbog progonstva
smiljenog od Kralja, te natjerani u bijeg od ministara i
lanova obaju Domova, koji su provodili i podravali gnjev,
rigajui kletve i proklinjui ih na dan 5. studenog, 1605.
godine, ime je oznaeno otvaranje Parlamenta.
Povijest je pokazala da su prvaci te urote bila dvojica
gospode drevnog plemstva: Percy iz kue Northumberland i
Cate, svi iz jedne druge velike engleske obitelji, koja je u
blizini Parlamenta imala unajmljenu kuu, spojenu podzemnim hodnikom, koji vodi ispod mjesta gdje Kralj i razni
odlinici i zastupnici dolaze na sveane sjednice. Tu je stajalo
uskladiteno trideset i est velikih bavi baruta.
Povijest Percyju pripisuje nerazboritost jer, elei
pomoi jednom velikom prijatelju iz Parlamenta, tajanstvenim

206

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

savjetom pod utjecajem iz inozemstva, opomenuo ga je da


sveanosti ne nazoi, a injeninim istraivanjem vlade bio je
motiviran (za urotu) i zbog tog (savjeta) u podrumu je
pronaena pilja prepuna eksploziva. Razotkriveni glavni
urotnici dali su se u bijeg i gonjeni snagama reda branili su se
te su oni, koji nisu poginuli u susretu s progoniteljima,
sprovedeni u London, gdje su podnijeli muenje, sve do
smrtne kazne.
Pojednostavljeno: injenica je da se u tim danima u
glavnom gradu Velike Britanije nali stari misionari Drube
Isusove, Enrique Garnet i Eduardo Olldercone, koji su bili
sasvim izvan tog sluaja i koji se iz grada nisu micali ni prije
ni poslije dogaaja, a kroz neko vrijeme ukljueni su u
komplicirani sluaj i od tajnih agenata optueni su za urotu, za
koju se primjenjuje smrtna kazna.
U tim sluajevima, iz daleke 1605. g., u kojima su
nepravedno smaknuta dvojica nedunih isusovaca, nalazi se
temelj kampanje koja je od strane neprijatelja Katolike Crkve
zapisana ivim bojama i kroz XVIII. st. preko masona je
poela juriti svijetom, kao prethodnica i pokazateljica duha
urote i osokoljenog buntovnitva protiv Drube Isusove. Bajka
o kraljoubojstvu urezala se tako u svijest naroda i u daljnjem
slijedu za atentat na kralja Josea Portugalskog bilo je lako
svaliti krivicu na isusovce, kao i za budue urote, na njih koji
su po svojim vrlinama i apostolskom revnou nesposobni za
takva djela, jer su suvie gorljivi branitelji vjere, te su na taj
nain urotnici iz sljedbe Drubi stvorili teke zapreke.
"Podvaljivanju baruta" koje je posluilo izvanrednom
Vijeu sljedbe, doprinio je i panjolski Kralj, odluivi se
prethodno svojim inom za nepravian progon, te je postao
prethodnica za sramotni progon iz Portugala.
Progonstvo Drube iz Portugala i panjolske i
proirenje na Francusku, kampanjom koju su masonski
rukovoditelji provodili svojim klevetama i laima, olakalo je
posao masonima iz susjednih nacija, koji su je iskoristili za
oivljavanje starih nepravdi, iskoristivi kao povod atentat od
5. sijenja 1757., kada je jedan napada, zvan Damiens, u prsa
Ljudevita XV. zabio no, to je pripisano Drubi Isusovoj, da
bi se time kraljevska naklonost odvratila od njih, ali je ak i

207

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Voltaire proturjeio klevetnicima, uskrativi im objavljivanje


tako uasne klevete. Reenice koje je glasoviti filozof jednom
propagatoru tada napisao ne ostavljaju mjesta sumnji:
"Ve si mogao znati da na isusovce ne gledam s
razumijevanjem. Dakle, dobro, ako sada njih pokuavate
optuiti za zloin koji je poinio Damiens, Europa e to
saznati i jedino to biste postigli jest pobuna buduih
pokoljenja, u njihovu korist, a ja ne oekujem nita vie nego
li neugodnu jeku jansenista".
Rijei odista jasne i odlune, od jednog neprijatelja
vjere i ogovaratelja Drube, koji u ovoj prigodi nije mogao biti
sumnjiav.
Uza sve to, povijest je pokazala da je zloin Damiensa
dobro posluio, jer je u prvim godinama svoje mladosti bio s
isusovcima, a kada je poinio atentat bio je vatreni jansenist i
naao se u slubi filozofa i masona parlamentaraca, koji su se
na isusovce bacili klevetniki, koristei krivicu da pred licem
nacije odagnaju sumnju Kralja, kojem nedostaje snaga
hrabrosti i sluanja, pri emu ga je preuranjeno starenje, u
prolaznom ivotu izmeu neobuzdanosti i grizoduja, dovelo
do osjeajne beutnosti.
Uz napore vrlog nadbiskupa Pariza, Christopher de
Beaumonta, te dobro raspoloenje Kraljice i Dauphina
(prijestonasljednika), Isusovci su uivali veliku naklonost i
povjerenje: ali jansenisti i filozofi stjeu poloaje i na kraju
potkopavaju samu Monarhiju.
Poznavanjem masona i urotnika nacije dobri savjetnici
ozarenih lica kane utvrditi obranu postojanja Drube, a jedan
izlaz, kao vrlo prihvatljivu odstupnicu stvorila je markiza de
Pompadur, inae prevrtljiva, astohlepna i zlovoljna ena, iji
zagovor i dobrostivost, te vjersko obrazovanje i ope
potovanje, koje je uivala, lako mogu privui i postii
rezultate u korist onog tko osvoji osjeaje i strasti u njezinu
srcu. Meutim, otac Desmarets iz Drube Ljudevitu XV.
odrjeenje i svete sakramente dao bi samo ako se istinski
popravi i promijeni dosadanji ivot, to zavrava (njegovom)
odlukom o potpori u korist sljedbe. Do tada prisan s
Monarhom Desmarets gubi njegovu naklonost, te meu

208

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

mnogim dvorjanicima plane srdba, pa oni od sada, zajedno sa


sljedbom, zapoinju napad na sinove svetog Ignacija.
Raunajui ve s kraljevom blagonaklonou, iz
redova masonske sljedbe od sada su poeli galamiti, pisati i
klevetati, iriti rasprave i pogrdne spise, proizvodei time nove
strahote, ali kao posljedicu rata koji je bjesnio izmeu
Francuske i Engleske, isusovci su se iz oluje koja je godinama
bjesnila protiv njih - uspjeli izvui i preivjeti.
Budui da je bio uniten trgovinskim ratom
Martiniqueu je oboreno gospodarstvo otoka, koje je dolo pod
nadlenost trgovake ispostave za poslovanje s kolonijama,
gdje je djelovao isusovac otac La Valette, koji je stvorio
uvijete za gospodarski napredak Indijanaca. Ne mogavi
zadovoljiti svoje obveze i obustaviti im plaanja, masoni i
filozofi prema Drubi su razbuktali sramotnu kampanju, elei
ih razrijeiti dunosti i odgovornosti za tu ispostavu, te ju
slomiti i uiniti neovisnom o Redu, odnosno, izuzeti ju od
utjecaja misionara.
Druba Isusova jasno je iskazala svoje nesudjelovanje
u poslovanjima koje je otac La Valette, kao kolonizator,
mogao sklopiti, kao i u prisezi koju je dao pred sudcima, u
kojoj ni predstojnici Reda niti pojedinci meu njima nisu imali
udjela. La Valette je radi klevete, koju je njegovom "krivicom"
snosila Druba, svu svoju brau molio za ispriku i sudca je
preklinjao da uz pravorijek u javnost poalje i oitovanje da je
sve uinio po vlastitoj slobodnoj volji, priseui da ni od koga
nije bio prisiljen niti nagovaran, jer je sve to proizlazilo iz
mrnje neprijatelja koji ude zadovoljiti svoju e za osvetom
nadahnutom od gospoe Pompadour, te jansenista i novih
filozofa.
Poto je dana 26. sijenja, 1761. g. preminuo kreposni
prvi ministar Belle Isle, na tom vanom mjestu zamijenjen je
vojvodom Choiseulom, tatim ovjekom bez vjere i nemjerljivog vlastohleplja, koji je Drubu predao na milost i nemilost
najekstremnijem dijelu sljedbe, te je time pokrenuo smrtno
gaenje Ustanove Svetog Ignacija, potpuno prepustivi
nebranjenu Drubu Parlamentu u Parizu, u kojem mnogi
lanovi bijahu masoni, odluni po pitanju steaja Martiniquea
(Martinik), dobivi prigodu da iz Parlamenta trenutno iskoriste

209

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

stanje i problem prebace na vjersko podruje, zloupotrijebivi


poloaj, isprave i statut Drube Isusove i zabranjujui im
prijam u svoje okrilje bilo kojeg kandidata kao i nastavak
poduavanja teologije, stavljajui interdikt na papinske bule,
poslanice i kasnije donesene koncesije, koje su uivali. U tom
obliku, kako je vrijeme prolazilo, takva je odluka i kasnije
upropastila djelo i vjersku zajednicu isusovaca, koji su se
bavili odravanjem duhovnih vjebi vjernika, ali zato je
postalo doputeno umnoavanje masonskih loa, koje do tada
u mnogim provincijama nepoznate, poinju bujati i iriti se po
svim mjestima koja su pod vlau francuske Krune, uz
pogoranje stanja unutarnjeg mira i nedostatak evaneoskog
nauka.
Upozorenje Kralju o drugaijem razvoju dogaaja bio
je povod za sazivanje Biskupske Konferencije, u kojoj su se
meusobno ponovno ujedinili kardinali, biskupi i pedeset i
jedan prelat (visoki crkveni dostojanstvenik) koji su se sa
etrdeset i pet glasova izjasnili u korist isusovaca, uz samo est
glasova protiv, od ega je pet bilo podinjeno Choiseulu, no
sve je to odgoeno za kasnije rjeavanje, sa eljom da se
istovremeno ne e moi paliti svijee i Bogu i vragu, odnosno
sjediti na dvije stolice, uz pretpostavku uspostavljanja
odreenih preinaka u Redu. Sedamdeset prelata, koji su bili
odsutni, pripojili su se naizgled, veini.
Ugled ove odluke masone je natjerao u oaj,
protestanti, jansenisti, filozofi i ostali neprijatelji Crkve
umnogostruili su napadaje uz pomo i potporu Choiseula,
koji je zahtijevao usredotoenje pozornosti cijele zemlje na taj
sluaj i izdvajajui ga iz tekog stanja koje zemlja trpei
podnosi, nakon velikog i nesretnog rata iza kojeg je Engleskoj
morala ustupiti Kanadu.
Dana 1. travnja 1762. g., u vremenu koje je stajalo na
raspolaganju za uspostavu reda, koji je vladao u Francuskoj i
njenim kolonijama, zemlja je preplavljena pisanim djelima i
tiskovinama, koji su na svijetlo iznosili sve klevete i
krivotvorine, kakve su na Zapadu bile u opticaju od vremena
progonstva u Portugalu. Nije postojao pogrdni spis u kojem se
neki zloin ne bi pripisao sljedbenicima Sv. Ignacija, kako bi
isusovci postali okaljani sukladno doktrini Instituta za

210

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Revoluciju, koji je oduvijek i stalno protivnik Suverena, te


koji podrava miljenje i ideju kraljoubojstva spletkarei
protiv dogme i morala.
Kampanja je odmah poluila uspjeh i 6. kolovoza,
1762., u Parlamentu u Parizu proglaena je necjelovitost osude
(isusovaca), te se posredstvom podmetanja krivotvorina i
klevetanja isusovcima nareuje da se odreknu svojih pravila,
svog habita, ivota u zajednicama, odravanja prepiske s
ostalim pojedincima iz Drube i da se imaju rijeiti svih
dugova i tereta i bez priziva smjesta moraju biti suglasni s
naredbom.
Parlamenti provincija surauju s masonima i drugim
neprijateljima Crkve, udruujui se s manjinama, osim u
jednom sluaju, ali zato u suglasnosti s Parizom, pretvaraju se
u izvritelje raznih neutemeljenih masonskih optubi: tako
npr., jedan mason je kukavan lupe i laskavac, pripadnik neke
utjecajne manjine zaduene za spletkarenje, drugi su ulizice i
udvornici, koji se natjeu u prljanju, u svakojakim nastojanjima prokazivanja, zavidni Redu zbog povjerenja i visokog
ugleda, koji uiva u narodu i, openito, zbog neumjerenih elja
za proirenjem njihova djelovanja i znaaja.
Kralj se naao usred lukavog manevra kojeg mu je
namjestio Choiseul, ali prihvatio je uvredu te je svojim
potpisom odobrio sramotni zakon koji je, meu ostalim,
odredio da ''Druba Isusova nikada ne e biti prihvaena u
njegovom kraljevstvu niti u podrujima i posjedima njegove
Krune. '' lanove Drube stavio je pred monstruoznu dilemu
da se ''ili odreknu svoje Institucije i svojom zakletvom
prihvate kao istinite optube izreene u presudbama, ili da im
se nametne graanska smrt.'' Svih etiri tisua lanova Drube
bez oklijevanja prihvatilo je put rtvovanja. A vrlo brzo
francuskoj dinastiji doi e na naplatu, s nebeskim
prokletstvom, ono to je napisala protiv svoga Boga i
Gospodina.27

27

U francuskoj revoluciji, masonerija je oborila monarhiju i pogubila


francuskog kralja i vei dio plemstva.

211

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Zloini
24. rujan, 1950.
Izgon Drube Isusove iz Francuske bio je odluujui
korak kojim je zaokruen progon u Zapadnoj Europi i
usmjeren prema nekim drugim manjim dravama, kao to su
Parma i Napulj, koji su preko panjolskog kraljevia, prineva
iz kue Burbon sueljeni u svojim sudbinama, pa sukladno
Obiteljskom Dogovoru (Pacto de Familia) ostaju povezani,
irei tako zlosretan utjecaj ostalih Burbona. Tako vojvoda od
Parme, pod utjecajem smutljivaca, svog mezimca markiza
Felinija, velikog magnata masonske sljedbe, isusovce progoni
poetkom 1768. g., a kralj Napulja 22. travnja te godine
postupa jednako. Iste nakane u Beu i Njemakoj nisu urodile
oekivanim rjeenjem, a s obzirom na stanje masonstva kod
Fridricha Pruskog, koji u dosluhu sa religijskim stavovima
svojih podanika bez razloga i dokaza nita nije htio prihvatiti,
vodei rauna o unutranjim problemima i meusobnom
jedinstvu, koje mu je i te kako bilo potrebno.
Nezadovoljni ishodom, koji nije ostvario ono to je
bilo zamiljeno, niti pomou mahnitog ludovanja "sinova
udovice" (sinonim za masoneriju) niti bezvjernika i jansenista
pridruenih im u napadanju, kada nisu ispunili nadu svojih
loa, koje su prema uenicima svetog Ignacija razvile
strahovitu mrnju, elei ih vidjeti istrijebljene, masoni ostaju
u vrstom uvjerenju da dok god je na nogama ovaj religiozni
Red s i jednom skupinom pojedinaca, ustrajnih podanika
njegova svetog pravila, dotle se protiv Drube Isusove na
ivotu mora odravati stalna prijetnja i u rukama njezinih
protivnika mora se nalaziti oruje kojom e ju pobijediti.
Vidjevi da su im se elje udaljile od cilja i da su se isusovci
vratili u ivot, oni odluie posegnuti za pakosnom idejom
prvog portugalskog ministra, te se stavie na elo provedbe
postupka ope navale prema samom Rimu i Papi, koji je
trebao donijeti odluku o gaenju, odnosno ukidanju isusovakog Reda, jedinog sredstva zbog kojeg e katolici razliitih
nacija osjetiti i vidjeti obvezu ispunjenja papinske naredbe.
panjolska bijae prva zemlja na koju se, posredstvom
svog veleposlanika, usmjerio Pombel, s jednim dopisom i

212

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

obrazloenjem, u kojem saima sva zbivanja u rimskoj dravi i


na dvoru, zbog tobonje prevlasti isusovakog generala i
Drube, pri emu se posebno znaenje daje spaavanju Pape i
zebnji za njegovim ivotom, iz "tame u kojoj ivi", pa se
usrdno moli za djelovanje kojim e se zajedniki postii da se
Rim prisili na ono to bi inae trebalo napraviti pomou blagih
postupaka. panjolska je vlada bila uvjerena u osnovanost
nakana i svrha, to je potvrdio i Kralj, pa je za Grimaldija
prilagodila i odgovor, koji je poslala opunomoenom ministru
panjolske u Rimu, don Tomasu Azpuru, da ga urui Njegovoj
Svetosti.
Licemjerje koje proima dopis otkriva masonsku ruku,
koja ga je upravila:
"Poticanjem katolikog kralja, u ovoj prigodi, koji je
ispunjen sinovskom ljubavlju prema Crkvi i prepun ushiene
revnosti za velianje slave zakonitog ugleda i asti Svete
Stolice, kao i za mir katolikih kraljevstava, brino Vas
uvjeravamo da javnost nee postii sreu i zadovoljstvo, dok
traje ova institucija , te s najveom pokornou preklinjemo
Njegovu Svetost da potpuno i bezuvjetno ukine Drubu
Isusovu, posvjetovi sve njezine pojedince, bez mogunosti
doputenja za osnivanje neke druge vjerske zajednice, ili
udruge, pod bilo kakvim drugaijim nazivom, niti da im
dopusti da ive u pokornosti nekih drugih poglavara, ili
biskupijskih dijeceza, gdje trenutno prebivaju, ili se ondje
nau nakon posvjetovljenja" Na dan 16. sijenja 1769., u
ruke Pape dostavljen je panjolski memorandum i u dane 20. i
24. sline je zahtjeve primio od Francuske i Napulja.
Inozemnim predstavnicima Njegova je Svetost odgovorila da
je to za njega velik i teak posao koji iziskuje mnogo vremena,
pa ga mora prouiti.
Smrt Svetog Oca 2. veljae, 1769., samo jedan dan
nakon to je pod stranim pritiskom primio opunomoenike i
veleposlanike kranskih kraljeva, zbog velikog pritiska iz
nacija iz kojih je doao prikaz stanja, pred slijedeu je
konklavu s razlogom nabacala veliku brigu i razdor, koji je
optereivao njegove kardinale. Ljudi Crkve u purpuru, stigavi
iz inozemstva jasno su vidjeli koga se nagovara i eli pridobiti
za razloge ukidanja Drube, kao i nakanu kome na glavu

213

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

privrstiti trostruku krunu, a taj se potpisom na ispravi imao


obvezati da e odmah ostvariti odvratne, gadljive i demonske
namjere i suzbiti neprijatelje bez obzira na zajedniku savjest.
Uza svu svoju dobru volju, kardinalski kolegij nije
mogao uzmaknuti pred ogromnim navalama koje su, pri
vrenju priprema za izbor Pontifeksa, vrili predstavnici
katolikih nacija, kao i neki njihovi grimizni lanovi, a po
kojima je izbor trebao pasti na osobu njihova povjerenja, ali
nedostajao je netko tko bi se pokazao kao otvoreni neprijatelj
zagovaratelja ukidanja Drube Isusove. Jedna od nezgoda koje
su se na skupu dogodile i zbog kojih je likovala pakosna
manjina, nasuprot veini koja zastupa dobru vjeru, bila je ta da
poslije vie krugova biranja nitko nije osvojio potrebnu veinu
i kada je postalo beznadno da se nekog od predloenih
kandidata izabere, dolazi prijedlog nadbiskupa Seville, Solisa,
prihvaen od kardinala Rezzonica koji je, kako je izgledalo,
stigao od neprijatelja ukinua Reda, pa je tako za Pontifeksa
izabran kardinal, poboni franjevac, fra Lorenzo Ganganelli
koji je, iako do tada nije bio povezan ni sa kim, kao osoba
papinskog dostojanstva izgledao, meutim, podjednako udaljen od dva tabora na koje su se na konklavi bili podijelili.
Jedni su prikazivani kao branitelji Drube, prisni
uzdanici naklonjeni sjeditu katedre svetog Bonaventure u
Rimu, koji su isusovcima esto kazivali hvale, a panjolci koji
su s njima sa svoje strane odravali tijesnu vezu, na razumljiv
su se nain posluili uzrokom kojeg je proizvela situacija i
tako je 19. svibnja izabran Veliki Pontifeks, koji se nazvao
Klement XIV.
Od kad se kardinal Ganganelli uspeo na Stolac Svetog
Petra pao je pod ogroman utjecaj i pritisak markiza de
Aubeterrea, francuskog predstavnika u Rimu, te don Jose
Monina, novog predstavnika Karla III., zaduenog da kod
Pape na bilo koji mogui nain, pod svaku cijenu ishodi
ukinue Reda, a za nagradu e biti poaen titulom grofa od
Floridablance. S obzirom na prijetnje kojima je bio izloen,
poloaj novoizabranog Pontifeksa nije bio lagan. Ako ne
udovolji onima koji se nazivaju katolikim monarsima,
veleposlanici mu prijete novim raskolima unutar Crkve, koji
dolaze odozgor, tj. s Dvora, ako pak to uini ta uasna

214

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

nepravda pretvorit e se u izvrno sredstvo spletkarenja


sljedbe, protiv izvornih branitelja vjere, te bi se onda na taj
nain neprijateljima Crkve potpuno otvorio put prema jo
veim i teim sablaznima.
Da ne doe do sukoba, Njegova Svetost otezala je
koliko je god to bilo mogue, ispriavajui se jednom zbog
tekih poslova, drugi put potrebom kako mora uti to misli
kler, na opem koncilu, ali raunao je i na nedostatak jedinstva
meu monarsima u ijim zemljama prema isusovcima postoje
kruti zakoni, kao i na potrebu da proe stanovito vrijeme da se
moe promisliti kako ukidanje Drube Isusove nije bilo
sporazumni uvjet za njegov izbor, ali monarsi i masoni nisu se
sloili s ekanjem i predstavnik Karla III., don Jose Monino,
podnio je Papi hitan zahtjev, prijetei i vrijeajui.
Odbijanje Njegove Svetosti da izvri ono to ga se
molilo, elei ga temeljem injenica privui u zajednitvo s
kraljevima, dovelo je do kraljevskih prisvajanja prava na
pontifikalne provincije Avignona, Beneventa i Pontecorva,
pod prijetnjama rata i raskola, pa je jadni Papa 21. srpnja,
1773. obznanio svoje kratko "Dominus ac redemptor noster",
u kojoj bez osude nauka, sustava i obiaja isusovaca, ukida
Drubu, temeljem tubi nekih monarha.
Tako je u kratkom vremenu u katolikom svijetu
prouzroeno zaprepatenje, a javni tisak u Rimu proizveo je
ope zgraanje, koje je raalostilo Kardinalski kolegij i
cjelokupan episkopat. Vrli nadbiskup Pariza Cristophor de
Beaumont toliko istaknut po svojoj razboritosti i svetosti,
savjetima je odvraao Njegovu Svetost, jer da je "dokinue
Drube Isusove tetno za Crkvu i da ga kler u Francuskoj ne
bi dopustio", to je u njegovom Kraljevstvu javno objavljeno.
U Prusiji i Rusiji njihovi kraljevi uskrauju dokinuti Red, to
je u Parizu razdrailo filozofe i masone. Katoliki svijet,
usprkos izvrenju Dokinua Drube, smatrao je da je Papino
pismo bilo iznueno prisilom i da Papa nije imao mogunost
djelovanja, pa su to do kraja priveli predstavnici civilnih vlasti,
zauzevi njihove kolegije i prigrabivi njihova dobra. I u
samom Rimu, pod nadlenou Vatikana, general isusovaca
Ricci, njegovi pomonici, tajnik Reda i mnogi drugi redovnici
bijahu sprovedeni i zatvoreni u tvravu Sv. Anela.

215

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Pismohrane Drube i spisi Reda, u razliitim nacijama


bijahu oteti i konfiscirani i nikada nisu mogli biti iskoristivi
kao razlog da na bilo koji nain terete krepost sinova Sv.
Ignacija. Postupci koji su pokrenuti protiv Drube veinom su
pokazali svetu pravednost zabiljeenu u godinjacima redovnikog progonstva.
Jedno blago olakanje stava prema Drubi pokazalo se
u sadanjosti, kada je Pontifeks u elji da se Crkva u konanici
ne izloi pogibelji, na budunost gledao malo ugodnije, te je
ukidanje Drube u ime Papinskog pisma bilo formulirano tako
da u nekoj drugoj prilici omogui opoziv, imajui tako slabije
posljedice nego li bula s peatom o ukinuu, koja bi imala vei
i tei doseg. Papinsko pismo ovlatenim predstavnicima Reda
nije bilo priopeno slubeno, nego stidljivo, bez smionosti i
drskosti, i nisu ga pribili na vrata bazilike Sv. Petra.
Izjave suvremenih pisaca kau da su oni pomonici,
koji su stajali uz Papu kada je potpisivao papinsko pismo u
ukidanju Drube, sluali ove proroanske rijei: "Ovo ukinue
e mi donijeti smrt". Ideja opsjednutost navalila je tada na
njegov mozak. Njegova savjest pobunila se pred nesretnom
sudbinom, koju je dodijelio nesretnim sinovima Crkve i kao
ovjek koji u tanine poznaje vjersku misao po salonima svoje
palae jezovito je zazivao: "Oprosti"! Oprosti! Uinih
prisilno! Uinih prisilno", optereujui se stalno, do predaje
svoje due Bogu.
Autopsija uinjena s uvenim znanstvenicima uistinu
je pokazala da je umro prirodnom smru, ali jedna izvanjska
okolnost opteretila je zauvijek uspomenu sumnjom da bi se
radilo o nesretniku.28 O tome su se oitovali i povjesniari:
"Kada je s Kvirinala bilo njegovo tijelo prenoeno u Sikstinsku
Kapelu i pripremano za balzamiranje, bilo je gotovo
raspadnuto, pa ga je trebalo pripremiti i ogoliti do samog
kostura. Niti jedno tijelo ne bi se moglo tako raspasti, u tri
dana, a posebno ne zadnju no, te je lijes paljivo zatvoren
pomou pakline, zbog nesnosnog smrada koji je irio
sponicama."
28

Radilo se o nesretniku, ovom se frazom i opisom raspadanja


valjda eli rei da je taj Papa moda zavrio u paklu.

216

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Izbor novog Pontifeksa, Pape Pija VI., promijenio je


vidokrug progona, protivno obeanju panjolskom predstavniku u Rimu, don Jose Moninu, pa nakon to su general i
isusovci osueni od Rimske Kurije, Vrhovni je Sveenik,
uvjeren u nedunost redovnika, htio osuditi i istu tu Komisiju
imenovanu pod pritiskom panjolaca od Klementa XIV. i
zavriti suenje izgovarajui njegovo povoljno rjeenje, kojim
je u potpunosti osloboen optueni Otac Ricci, jo uvijek
zatoenik dvorca Sant Angelo, od kojeg nije postojala niti
jedna izjava osim dostojanstvene nedunosti asnog starca. I
dok jo nisu sveano proglasili njegovu nedunost, asni je
starac umro je 9. studenoga, 1775., nakon to je, oprostivi
svojim progoniteljima i izvrivi svoje sveane zavjete asno,
te dokazujui lanost navoda i nedunost Reda, otpraen s
ljubavlju svojih sinova. Papa je elio izraziti svoje osjeaje i
veliko potovanje koje je imao, slavei sveani pogreb, kao
javno svjedoanstvo njegove ljubavi i potivanja Reda.
Ali teta ispravljene klevete i nepravednih trpljenja, po
nareenju Pape stoji zakopana u istoj Crkvi, zajedno s drugim
pokojnim generalima Drube.

217

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Pohod protiv Isusovaca


1. listopada, 1950.
Bez podrobne analize urote protiv Drube Isusove,
nije mogue donijeti sud o dosegu moi spletkarenja masonske
sljedbe. U tom razdoblju masonerija nije dostigla stupanj
razvoja koji prema nacijama ima danas i ondje su se susretali s
katolikim naelima koje su mogli i htjeli prevladati kroz neku
tenju za neim novim, pa svoja naela ostavljaju postrance ili
umotavaju u jedan oblik socijal-kranstva da se vidi njihova
tobonja poniznost, ne koristei zatitu vlasti i vodstva drava
kojima upravljaju masoni, da s druge strane izgleda kao da
vlade i parlamenti i nadalje bivaju ugroeni od nadiranja
neasne sljedbe. Samo svemogui Bog moe unititi njihove
spletke i ne dopustiti da se istinska vjera ugasi i da se drutvo
oslobodi od pada u ponor u kojeg ga masonerija gura.
Ispitivanjima dokle su se ti ljudi usudili ii i bili kadri
napredovati, kada su se toliko izlagali da zavre na vjealima,
moe se shvatiti dokle e se njihovi nasljednici osmjeliti ii
danas, ukopani svojom neodgovornou u parlamentima i
pseudodemokratskim skuptinama, postavljeni da slijede
davno otvoren i zacrtan put, na kojem farizejski spletkari kliu
barabama i nitkovima, a osuuju istinskog Boga.
injenice koje smo pokuali rastumaiti imale su za
posljedini cilj dekristijanizaciju europskog drutva i da bismo
se mogli opravdati pred oima naih itatelja, s tim dogaajima, koji su panjolcima u raznim oblicima nepoznati i dan
danas, nakon tolikih povijesnih istraivanja proienih iz
suvremenog kuta gledanja morali smo se zadrati na kratkoj
razdaljini.
Dva stoljea liberalne povijesti, skrojena su uglavnom
prema zamisli masona, odnosno prema dogaajima prikazanim
tako da izgledaju kao "urota masonske utnje", preko koje
masonski svijet tumai zbivanja prikazujui ih naopako.
Povijest se ne pripovijeda niti prepriava na nain filozofa,
protestanata ili jansenista, ve ju se neodgovorno i zlobno
preuuje. Postojanje i djelovanje masonskih sljedbi ovisi o
kvaliteti masona kao ljudi, koji u potpunosti nadziru sve
injenice, od vremena kada je masonerija utemeljena u

218

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Engleskoj i nakon to se proirila po Europi, nadgledajui i


pokreui veinu dogaaja u meunarodnoj politici, jednako
kao i danas, iako su dananje organizacije mnogo monije i
snanije, kako u Europi tako i u Americi, pa oni mogu i smiju
nareivati bez posljedica i odgovornosti, jednostavno, jamano
iznad izvrne vlasti, i usprkos svim parlamentima i ne
obazirui se na njih, pa tako odluuju o sudbini veine naroda.
Kada prouavamo nain na koji masonerija vlada i
upravlja, suprotno naelima i interesima kao i vjeri vlastitog
naroda, odluno ne potujui elje i volju istog tog naroda,
koristei se blaenjem i promibom putem knjiga, spisa i
pamfleta, vidimo da to ini dobro procijenivi elemente koje
nudi moderno drutvo s parlamentima, tiskom, knjigama i
radio valovima, kojima masonerija manje-vie opunomoeno
dirigira, da bi krivotvorila zbivanja i odluno prevarila narod,
bivajui oduevljena dobitkom i koriu.
Preko sluaja nazvanog "naprasita urota" pojavljuju se
masoni iz Engleske, opepoznati po nepravdi i progonu
Drube Isusove: po kraljoubojstvu, izazvanom zbog odmazde
jednog uvrijeenog plemia i njegove asti, to je potakao
Pombal, kao prvo takvo djelovanje protiv institucije. Zatim
dolazi do "pobune kabanica i eira", kako se to tada zvalo,
protiv stranog opskrbljivaa i napuljskog odlinika u slubi
Karla III., ministra financija, rata i pravde, te generalpotpukovnika, bez slube u policiji, to je sve zajedno
rukovoeno i ireno u svrhu izgona Drube Isusove. Koristei
sline sluajeve Choiseul je, pomou gospoe Pompadour
namjestio urotu, kojom je ova postigla da senilni i bezboni
Monarh izda proglas o njihovu progonu: potom su masoni
plasirali razne zamisli koje su proirili na Madrid, po kojima je
Njegovo Velianstvo bio vanbrani sin, te su izbacili neistine
o asnoj i vrlo voljenoj majci Monarha, kojekakve masonske
izmiljotine na raun isusovaca i druge zlobe i krivotvorine,
koje su na kraju dovele do ukidanja Drube.
Na sve te klevete i progonstva Druba Isusova
odgovorila je velianstvenom strpljivou. Urotnici, monici,
buntovnici, oni koji ugroavaju prijestolje i prekomorske
zemlje, ieznut e iz naroda, a ostat e ponizni, koji nisu
otvorili usta, pitom i krotki, kao i njihov glavar. Mogli su se

219

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

osloniti na naklonost i privrenost indijanskog naroda kojeg su


poduavali, dakle, ne samo na ljude u Europi ili Americi, ili
ondje gdje bi bio manji otpor, ve i na poniznost ljudi, koji su
u tim zemljama ipak ispunjavali dunosti nametnute od
bezbonih monika, ali su podrali peat slave Reda,
ukazujui tako na la i pakost progonitelja.
Vrijednost svih tih tuakanja, lanih potkazivanja i
blaenja, u raspravama, pogrdnim spisima i u tobonjim,
isfabriciranim, dokazima ne znai nita i protiv Reda nita ne
donosi, te bilo to od toga niti ne utjee na bilo koga od
lanova. Ta pria toliko irena, razvlaena i ponavljana od
masona u Europi, a u prekomorskim zemljama usmjerena
protiv isusovaca, - koji odvojeni morem i udaljeni "ive na
visokoj nozi", oblae raskona ruha i izrabljuju nedune i
nemone vjernike, te kako ti isti isusovci namjeravaju
podignuti jedan svoj veliki imperij, s velianstvenim Carem
Nikolom I., to je umetnuto u pamfletu, i pripremaju dravu uz
zahtjev Burbona da to odobri Apostolska Stolica - u cijelosti
se strmoglavljuje o prvom daku vjetra ivotne stvarnosti.
U tom pogledu vrlo su zanimljiva pisma generala
Ceballosa, koji se iz Buenos Airesa s trupama uputio da bi
unitio neovisnu dravu velianstvenog Cara Nikole I., a koji
odluno optuuje "kako je sve to jedna ista bajka,
razotkrivena uz razoaranje krivotvoritelja i izmiljena u
Europi da bi naudila isusovcima koji, kako sami kau, nikada
nisu vidjeli tako posluan, pokorno miran, primjereno
religiozan i misionarski revan narod. Sve u svemu, osvajanje
se odigralo s vjerom, u dravi ije oruje se zove krotkost i
umiljatost, te je dobar primjer milosra i carstvo je sastavljeno
od socijaliziranih divljaka, koji su dragovoljno molili i eljeli
upoznati Zakon Krinog Puta Isusa Krista i pokorili mu se u
dobroj milosti sa zajednikim ivotom u cjelokupnom
jedinstvu povezanom u Evanelju. Tu je vrlina otvorena
prostodunim navikama i obiajima, kakvi su vladali u prvim
stoljeima kranstva" Uobrazilja, koja je masonskom
pakou iskovana protiv isusovaca u Paragvaju, i koja je na
izvanrednom Vijeu panjolske jedan lanak zakona
primijenila na teret Drube, zauvijek je upropastila viteki
status asne panjolske Vojske.

220

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Od velike moi isusovaca, od njihovog izobilja, od


otimanja desetine od Crkve u Americi i sramotne trgovine na
tom kontinentu nije ostalo nita. Ni jedna asna osoba ne moe
rei da su posjednici, bilo panjolci, bilo Portugalci, u
prekomorskim zemljama ikada odluili protivno asti i da je
zabiljeena neku stvar, koja mirie na prijevaru u nekom poslu
ili trgovini, da su za sebe iskoristili plodove domorodaca, kao
to je etva na poljima, ili da su organizirali prodaje, ili
razmjene na tetu drugih. Kolonizacija je iziskivala da daleko
od napuenosti mnogi vjerski misionari od crkvenih kao i
civilnih vlasti budu zadueni ne samo zato da uvaju due, ve
takoer i zato da daju savijete i obavljaju administrativne
poslove za ope dobro, te posreduju prilikom raiavanja
raznih dugova, da budu skrbnici i staratelji, i da za vlast na
tom podruju izrauju godinje proraune.
Masoni posluno vjeruju u lozinku i naputak slavne
reenice Calvina: "Isusovce treba ubiti, ili tlaiti klevetama". I
neprekidno su progonili Drubu Isusovu smru i klevetama, na
toj Kalvariji XVIII. stoljea, na kojoj su se oni ponizno obeali
Gospodinu Bogu.
Malo je trebalo pa da se stvarnost pokae drugaijom.
U proizvodnji i u falsificiranje dokaza, kada je u potrazi za
postizanjem cilja, slobodno zidarstvo nema grinje savjesti. To
je politika zvana "klevei pa e neto ostati" i koristei ju u
svojoj promibi masonerija znade prevrnuti svijet da obori
istinu, pa kada je teta ve uinjena, uz ledenu tiinu, bez da
trepne okom, znade prikazati svoju tobonju zabrinutost.
U ovoj alosnoj povijesti za nas je posebno neobjnjiva injenica da za Karla III., koji je potpisao zahtjev za
ukidanjem Reda, progon Drube Isusove predstavlja uitak.
Iako nam povijest dovoljno osvjetljava zloglasnu spletku, koju
je Monarh prihvatio, za nesumnjivo velike zloine podmetnute
Drubi, sada u rimskom sjeditu izranjaju neke isprave
generala reda, oca Lorenza Riccija, poslane provincijalu u
Madrid. Tamo se govori da moe biti nekog prislukivanja, te
su prilikom njegova svrgavanja podreeni bili uzbueni
korupcijom, tj. s bogatstvom Drutva, koje se inilo pretjerano
fantastinim. Ali kraljevski bijes se jo vie raspalio, jer protiv
njegove neporone pokojne majke bijae podmetnuto lano

221

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

svjedoenje. Ta je isprava poslana Njegovoj Svetosti kao


vjerodostojan dokument, to je ispitalo jedno povjerenstvo, u
kojem je sudjelovao prelat koji e kasnije postati Papa Pio VI.,
a koje je otkrilo da je isprava izdana u panjolskoj i kasnijom
analizom otkrivena je i godina izdavanja. Isprava je nastala
dvije godine prije nego li je na njoj pisalo.
Francuski povjesniar Cretineau-Jolie ustvrdio je, to
se toga tie, "da kada je trebao umrijeti vojvoda od Albe, bivi
ministar Ferdinada VI., oduevljeni, neumorni i gnjevni
neprijatelj isusovaca, povjerio je na ruke generalnog
inkvizitora, don Felipe Bertrana, biskupa Salamance, jedno
oitovanje u kojem priznaje:
prvo, da je bio jedan od glavnih tvoraca pobune protiv
Esqilache i iritelj mrnje prema spomenutim vjernicima, koju
im je podmetnuo,
drugo, da je u najveem dijelu sastavio ispravu za
generala Riccia i
tree, da je on smislio bajku o Caru Nikoli I. i da je
jedan od tvoraca kovanog novca s likom uvenog Monarha.
Jo je dodao da je isto oitovanje napisao Karlu III..
Kunja masonske podvale i lai nije mogla biti
presudnija.
Drugi povjesnik, anglikanac Adam, objavio je slinu
inaicu o zamisli, koju je stavio na duu Kralja, kod kojeg je
iupan potpis protiv Drube Isusove, pa istie:
"Zle zamisli i zloini pripisani sinovima Lojole mogu
se vrlo lako staviti pod sumnju, kada znamo prirodu vjere
neprijatelja, koja je protukranska, ime je Kralj prouzroio
svoju propast, a jednako je presudio i vladama na koje je
utjecao i koje su sve to prihvatile s lakoom". U svemu tome
ima podudarnosti i s drugim protestantskim povjesniarima.
Ovdje se vidi kako su masoni okruivali Karla III., te da su
prouili dubinu njegova srca i njegovo djelovanje, nagovarajui ga poticali su njegov bijes, od kojeg se nije znao obraniti,
vrijeali su njegov ponos i sve su radili da pokrene napadaj,
natrpavi mu teret na plea.

222

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Masonerija juer, kao i danas ne posustaje u sredstvima za postizanje svojih ciljeva, ne poznaje moral, obmanjuje
narod i ne poputa i, kako smo pokazali, prema Bogu nema
dunog potovanja.

223

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Politika i izdaja
8. listopad, 1950.
Nismo se umorili prikazujui politika obiljeja
masonerije. Za nju je proganjanje naroda posredstvom
masonske vlasti ono u emu ele uspjeti, jer nemaju obzira.
Masonerija razvija zacrtani program, savren u svojoj opakosti
i djelotvoran kroz stoljea, koji je u proteklom vremenu u
svom izgledu pretrpio samo male i lagane promjene, u ovisnosti o tekuem razdoblju u prolosti.
Vidjeli smo da je u XVIII. st. masonerija posveena
potkopavanju duhovne moi, koju predstavlja Katolika
Crkva, potom slijedi slabljenje i obeshrabrenje i mlakost
Kralja, koji im je posluio da uz pomo sposobnih masona
prigrabe i pod svoj nadzor stave volju suverena, to je onda
irom otvorilo vrata ulasku sljedbe u politiku, u kojoj su mogli
ubirati eljene plodove.
Ako se s tog panjolskog stajalita ispituje djelovanje
masonerije u tom stoljeu, moe se vidjeti kako upravljaju
meusobnim suparnicima u narodu da bi pomou otpadnika i
raznih nezadovoljnika razorili jedinstvo i oslabili zajedniku
snagu, pripremajui na taj nain raspad nae prekomorske
vladavine.
Sjetva uinjena za vladavine Karla III. na vjerskom
kao i politikom polju bila je za masoneriju vrlo korisna i
svrhovito je posluila nasljednicima, koji su svoj vrh
neobuzdano dosegli u XIX. st. Na nekim sektorima djelovanja
Crkva je onemoala i postala obeshrabrena, zbog razvoja moi
i onesposobljavanja aristokracije i politike u koju se ubacila
masonerija i koja je preko ministra Njegova Velianstva u
panjolskoj zavladala 1788. g., a nesposoban i neinteligentan
Kralj Karlo IV. od svog je pretka kao konaan savjet primio da
se u sluaju Floridablancha ne suzdrava, to je novi Monarh
obeao posluati. Unato tome jedan novi imbenik odluio je
o daljnjem smjeru panjolske Monarhije: to je bilo vlastohleplje Kraljice Marije Luize od Parme, koja nije priputala da
ita zasjeni njezinu mo.
Na nagovor Marije Luize g. 1792. odvojen je
Floridablanca, to je grofu od Arande dalo priliku da se

224

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ponovno popne na vlast i koji je za samo nekoliko mjeseci


napustio obvezu prema ljubomornoj Kraljici, koja je na
njegovo mjesto arko eljela postaviti svog mezimca, koji je
doao obasut astima i blagonaklonou. To je bio jedan
zgodan i naoit mladi ovjek od dvadeset i osam godina, bez
iskustva, izabran od Kraljice za prvog ministra oslabljene
Monarhije. Francuska revolucija i utamnienje Ljudevita XIV.
u europskim je monarhijama izazvalo preokrete, potaknuvi
duboku zabrinutost na naem Dvoru, koji je od tada trpio
nagovaranje drugih suverena, sa eljom da se revoluciji
odupru i na francusko prijestolje vrate kralja, koji je svrgnut.
Ako je Floridablanca bio pobornik naklonjen panjolskom
uplitanju, grof Arande zahtijevao je suprotnu politiku, ali
muenje (francuskog Kralja) Ljudevita XVI. i opi dojam
uzrokovan stanjem u zemlji kao i odbacivanje panjolskih
prosvjeda od strane francuskog Konventa, djelovali su na
odluku ambicioznog Godoya, koji se u meuvremenu postavio
na elo panjolskih ratobornika, priklonivi se volji Kralja za
savezom.
Postavljanje ratnog rasporeda protiv Konventa dalo je
sjajnu priliku za vojni pohod naeg generala Ricardosa da
Rosellona, s protunapadom na Provinciju Baskiju u koju su
provalili Francuzi. Ova zgoda, kratkog vijeka, zavrila je
mirom u Bazelu g. 1795., kojim su panjolskoj vraene utvrde
u Kataloniji i Baskiji, ime je Godoy zavrijedio titulu Princa
mira, s velikim posljedicama pri analizi masonerije, s nae
toke gledita. Od tada na svijetlo izlaze, kroz velike kunje
estitosti i privrenosti, s jedne strane, i mnoge slabosti s
izdajama, s druge strane, koje daju klju za velik dio izborenih
pobjeda prema teritoriju koji nam Francuzi duguju, a pod
upravom su masona znatno vie nogo li pod vojskom i
vjetinom zapovjednika; to je bila pobjeda koja je samo
umanjila domoljubno ponaanje, odlunost sveenstva i stupanj pobune napadaa.
Povjesniari ovog (XX.) stoljea prikupili su sasvim
dovoljno rjeitih injenica: meu njima stri jedna, koja je
stvorena u kancelariji u Valladolidu, protiv don Pabla
Carresea, njegovih sinova, njegova zeta Aguirre, don Martina
Zuvivurua, don F. de Anglada i drugih, koji su Francuzima

225

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

izruili Tolosu. Posebno istaknuta meu njima je injenica da


je u vrijeme kada je jedan optuenik uhien i privoen u
Valladolid, drugi dotle pobjegao u Pariz, gdje je uredno
prihvaen i zatien. Prema izvjeu panjolskog suda, koji je
ukljuen u postupak, bjegunci su za sebe od izvrne uprave
uspjeli dobiti propusnice i, kako se kasnije ispostavilo, te su
isprave uruene od naeg veleposlanika, koji ih je pak
preporuio i ponudio na zatitu kod francuske vlade.
Nastavljajui sluaj i saznavi za njegov tijek, preporuka se
ponovila uz prijetnju. Isti taj sudac, koji je uzeo propusnice,
dao je iskaz o uplitanju Godoya i tako uinio usprkos tome to
su zloinci osueni, a k tome vlada se pourila oprostiti kaznu
i osloboditi prekritelje zakona.
Uklanjanje Floridablanca i Arande iz vlade nije
ostvarilo osloboenje od utjecaja masona, koji su za vrijeme
prethodnog Monarha ve mono gospodarili i preko politikih
medija i aristokracije u vlasti razmnoili svoje pipke, koja
okruuje Krunu.
Na dvoru okolina je omlohavila, vlada bezbonost,
volterijanstvo i skepticizam, a jedna osoba, potpuno razjarena i
bijesna u sluaju da joj se protive, bila je blagonaklona prema
nadiranju filozofa i jansenista kao i pohvalama koje su dolazile
od slobodnih zidara: na Dvoru vladala je drzovitost, na jednoj,
a puzavost na drugoj strani. Na tom putu naao se jedan
momak imenom Urquijo, koji se poeo penjati od jednostavnog asnika Dravnog Vijea i prevoditelja Voltirea, prometnuvi se, s trideset godina, u ministra Krune i samostalnog
politiara. S njim je, na dnevni red u politiku ulo lukavstvo,
prepredenost i nedostojna sredstva i, uz nevienu uljudnost i
umiljenost, na dohvat ruke masona Urquijo je blistao uz ne
manjeg masona markiza Caballera.
Manjak u blagajni, koji je proiziao kao posljedica rata
s Engleskom i srdba naroda zbog odnosa Kraljice i njezina
mezimca, vijesti su koje su bile razglaene i sablaznile su
narod, te potakle ope nezadovoljstvo, zbog ega je Kralj
Godoya zauzdao i odaleio iz vlade.
Smru Pija VI. Monarhija je zapoela slabiti i stigla je
raskolnika naredba od 5. rujna 1799. g., po kojoj masonerija i
jansenisti namjeravaju provesti raskol, razbijajui stegu i

226

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

ovisnost o Crkvi, nareujui biskupima "da u cijelosti koriste


svoja prava". Mlitavost od strane panjolskog episkopata
zatrovanog jansenizmom, koji je postao privlaan, potaknuo je
osudu mogueg raskola, pa je zato novi Pontifeks odluio
ponititi smutnje slobodnih zidara.
Nuncij je Monarhu prikazivao kakve su smutnje protiv
jedinstva Crkve napravili masoni i otkrio je Kralju kolika je
bila pakost i izdaja koja ga je okruivala i izazivala krize u
kojima je Monarh bio pod utjecajima i savjetima Godoya, te
ga je taj skrenuo s puta kraljevskog povjerenja i odvojio od
moi prepustivi ju drugima: no, Kralj je ustrajao uz Godoya,
koji je uivao kraljevsku naklonost, usprkos tome to smo se
kretali u susret politici popustljivosti prema Napoleonu i
njegovom neukrotivom vlastohleplju.
Prevlast engleske masonerije nad naom nacijom
dogodio se pod zanosom Godoya i utjecajem Francuza.
(Istaknuo ur. ) Kraljevanje Karla IV raspoznaje se po prihvaanju meunarodnih naloga, kao odgovor protiv Engleza, to
ih je potaklo da potpiu onaj Sporazum o savezu napadaja i
obrane, tako nesretan za nau Domovinu, koji je dotukao ve
unitene financije i pruio novu prigodu za slom nae
Mornarice.
Napoleon je umjetnik u vladanju narodom i u
suprotstavljanju prilikom prijelaza u napadaj na utvrde. I tako
je poelio vidjeti vrijedno panjolsko prijestolje, taj ovjek
koji je otvorio prolaz svome vlastohleplju, slomivi naciji
volju i pripisavi panjolsku naciju jednoj od svojih baza za
proirenje svog imperija. Prva predaja na milost i nemilost
monom miljeniku bila je elja za ekspedicijom na Portugal,
koju je naredio Godoyu, s obvezom toj naciji da prekine svoj
savez s Engleskom, zatvorivi time strateki poloaj portugalskih luka.
Drava koja je u ratu izmeu Engleske i Francuske
ostala nepristrana, kao to je panjolska, mora Francuskoj
poniavajue plaati est milijuna pezeta i njihovim
brodovima dati slobodan ulaz u nae luke, a na to se pojavi
prilika da Engleska zarobi etiri panjolske fregate, koje su
dole iz Amerike, pune vrijednog tereta, pa je panjolska toj
naciji bila duna objaviti rat, u istoj godini 1804., kada se

227

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Napoleon proglasio Imperatorom Francuske. Prinudna podlonost naih mornara u ratu i nesposobnost francuskih admirala
bili su uzrokom slavnom rasulu kod Trafalgara, u kojem su se
u toj bitci nai mornari sjajno borili i rtvovali.
Jedan od najvanijih imbenika u hvaljenju i kovanju
u zvijezde "Velikog Puta", misli se na Napoleona, bijahu mo
i spletke, koje je uivao i koje su ga podupirale, a dolazile su
iz masonskih loa francuske nacije, to je imalo utjecaja na
druge narode, potiui ih da to i iskoriste. Predaja Godoya pod
Napoleonov utjecaj spretno je iskoritena za zbliavanje s
naim susjedima, zahvaljujui sporazumu iz Fontainebleaua,
prema kojem je trima kraljevstvima obeano usaglaavanje
oko podjele Portugala. Na taj nain nahranjeno je njegovo
nezasitno astohleplje i naa nacija Napoleonovoj vojsci
otvara vrata.
Iznenaenje i izdaja uinili su ostatak i s najezdom
francuske vojske gradovi naeg poluotoka zarazili su se
fracutinom i masonskim loama galske obedijencije.

228

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

"Sluaj Escorial"
22. listopad, 1950.
Kroz ponavljanja objasnili smo da u naoj naciji ne
bismo imali nesrea da ove nisu dole udruene s masonskim
spletkama. Samo preko nje i njenih lukavih urota, masonerija
je pokazala kako je mogue unititi mo nae nacije i u pitanje
dovesti vrijednosti jednog naroda, koji je kroz osamnaest
stoljea bivao jednim od glavnih imbenika zapadne civilizacije. Kraljevanje Karla IV., po mnogim prosudbama toliko
zlosretno, imalo je poguban zavretak, pa se moglo oekivati
da e Dvor dopustiti da na povrinu isplivaju sramote i
sablazni. Porastu mrnje kod naroda je doprinio povlatenik
Godoy, koristei se nesklonosti nasljednog kraljevia prema
ocu, nahukanog od zlonamjernih savjetnika, koji su stvorili
urotu poznatu kao "Sluaj Escorial". Uhitba kraljevia i
iznuena izdaja razlozi su da Karlo IV. naredi proglaenje
sramotne i teke Uredbe o razrjeenju, po kojoj je na vidjelo
izilo izdajstvo nasljednika, protiv svoga Kralja i oca. Dapae,
nije prolo puno vremena, dok ta slabost, koja oznaava
kraljevanje nesretnog Monarha, nije dovela do toga da, na
zahtjev Kraljice, tj. njegove supruge, svoga sina amnestira od
nedostojna ina i objavi Uredbu prema kojoj se cijeli teret
baca na savjetnika kraljevia, pa prema tome i sveukupna
odgovornost za podlost. Unato tome to je pred oima naroda
imao razloga da odstupi, zbog naruavanja ugleda jednog
kraljevia, a budui da je strastveno mrzio Godoya nije to
napravio, nego je smatrao da vlastitog nasljednog kraljevia
treba tetoiti, mislei da se time poistovjeuje s osjeajima
naroda.
Meutim, za vaee pozicije i asti koje im pripadaju
nije bilo dovoljno zadovoljiti ambicije bez granica, nego je u
kraljevstvima trebalo promijeniti gospodare i velmoe, a
oslukujui to priaju razni poslanici, saznao je da u jednoj od
triju drava, koje su po Imperatoru Francuske meusobno
trebale podijeliti Portugal, Napoleon kani promijeniti slubenog Kralja. To, bez sumnje, bijae razmiljanje sveopeg
ministra i generalisimusa vojske na kopnu i moru i povod da

229

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Francuskoj Vojsci otvori nae granice, radi prolaza imperijalnih trupa za pohod na Portugal.
Ovaj ustupak, sklopljen u zao trenutak, oznaio je
pristizanje najsjajnijih generala Imperija i najizvrsnijih korpusa Francuske Vojske, u nae gradove, koji su se vrlo brzo
rasporedili na sjeveru drave. Najezda na panjolsku bila je
alosna injenica i malo je tko vjerovao u istinitost Napoleonovih nakana i, dok su Kralj i njegov prvi ministar radi
okupacije bili strano iznenaeni, spremali su se odstupiti na
jug poluotoka, s nakanom da organiziraju otpor, kad odjedanput evo pobune u Aranhuezu, voene od grofa Montijo pod
imenom "stric Pedro", u kojem jasno vidimo vou panjolske
masonerije, gdje se kao miritelj pojavljuje isti onaj kraljevi,
zahtijevajui Kraljevu abdikaciju.
Dok se sve to zbiva u Aranhuezu, dobar panjolski
narod slavi i asti, uz klicanje, proglaenje Ferdinanda VII.
Kraljem kao i njegov slavodobitni ulazak u Madrid, na dan 23.
oujka, uz buno odobravanje i zanosno oduevljenje grada,
ali nagovijetaj lijepog i sretnog vremena uskoro zasjenjuje
dolazak Francuske Vojske u predgrae Madrida, na elu s
Muratom.
Voenje istrage protiv Godoya i imenovanje nove
vlade primljeno je s opim glasnim odobravanjem javnog
mnijenja, ali se s novim ministrima vratila i masonska hidra i
zaposjela je Krunsko Vijee: Floridablanco, Jovellanos,
Ceballos u zadnjem su izdisaju vlade pali u nemilost i izgnani
su, a zatim velikoduno pomilovani.
Ulazak francuskih jedinica u Madrid pripremljen je u
dogovoru s masonskim uplitanjem i vanim predstavnicima s
Napoleonom na elu, u jednoj lukavoj i mranoj spletki, koja
nema premca u povijesti. Uskoro je stigla vijest da e u posjet
Dvoru, na sastanak s novim Kraljem, stii Imperator i da ovaj
na dan 10. travnja u pratnji svog dravnog ministra Ceballosa i
jednom skupinom plemia treba izii pred njega te ga primiti s
naklonom no, meutim, Monarh je otiao u Burgos gdje se,
naravno, nije sastao s Napoleonom. Kraljeva nespretnost i
tupoglavost, te zloa i pakost poslanika i savjetnika tijekom
puta su Monarha preusmjerili, zahtijevajui da putovanje
nastavi prema glavnom gradu Alve, u kojem je ve ekalo

230

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

40.000 francuskih vojnika, koji su oko grada zauzeli poloaje.


Kralj se naao pred injenicom da je zatvorenik i samo je
nedostajao in uhienja. Vie nije bilo povratka nego li proslijediti put prema granici, gdje je odluio ekati Napoleona,
ali ga je susreo dan kasnije. Savary, zapovjednik francuske
policije, Kralju je bez ikakva okolianja objavio da je
Imperator odluio skinuti ga s prijestolja.
Nemogue je opisati Kraljevu tupost i nedostatak
osjeaja, kao i odsutnost elemenata predvianja vlastite vlade,
neznajui za upletenost vlastitog dravnog ministra u poslove
masonerije, koji je bez srama i crvenila na licu, smjesta otiao
vidjeti i pozdraviti ministra novog Kralja Josepha Bonapartea.
Propustivi Ferdinanda u Bayonu u Galiciji, gdje se
susreo sa svojim ocem i nesretnim miljenikom, dok su se
marljivo spremali za odreknue prijestolja u korist Napoleona,
narod Madrida, koji je nekoliko dana prije klicao Kralju, sada
je u vjetar bacio vijest i pozvao na uzbunu i otpor, poznat kao
Nacionalni ustanak od 2. svibnja, koji se kao munja proirio
cijelom nacijom.
Naputen od svog Kralja i svoje Vlade, bez zapovjednika i voe, bez vojske i novaca, narod se pokrenuo hrabro,
velianstveno i junaki, kako nije zabiljeeno stoljeima, i
tako je otvorio najznaajniju stranicu u naoj povijesti.
Jedno stoljee kasnije, u naem ratu za naslijee u
kojem su se prepirale francuske i engleske vojske, po prvi put
zbog masonskog prvenstva nad naom Domovinom,
Napoleonova provala ponovno se preokrenula u panjolsko
bojno polje, na kojem su se nakon stoljea borbe, sukobile
dvije masonerije od tada suparnike.
Napoleon je panjolskoj odluio donijeti novi ustav,
sazvao je Cortes (Sabor) u Bayonu kojem je nazoilo tuce
pofrancuenih zastupnika i drugo nae otpalo plemstvo. Na
deset sjednica iskuan je nacrt, nakon ega je pod prisegom
Kralja Josepha ustav donesen, s tim da ga je prethodno
pregledao sam Napoleon. Sve to drutvo visoke kohorte
panjolskog plemstva, na dan 9. srpnja, preko nae granice
prelo je s novopeenim ministrom Urquijom Anzaza,
O'Farillom, Mazarredom, Cabarrusom i Pinuelom, te
Caballosom do zadnjeg asa dravnim ministrom Kralja

231

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Ferdinanda, a istom Kralju kao ministar financija sluio je i


Anzaza i takoer general O'Farrill, koji je bio ministar rata.
Kako se vidi, jedna izdajnika masonska zbirka.
Gdje god je prola Francuska Vojska, po glavnim
gradovima panjolske bilo je i pofrancuenih masonskih loa.
U tom sustavu najvanija loa bila je "Sveta Julija", ime uzeto
po svetitu mlade djevojke, svetice i zatitnice Korzike,
odnosno rodnog grada velikog Napoleona. Stare panjolske
loe nisu se pripojile novom ustroju, koji je francuska
masonerija titila i panjolski masoni koji se nisu pofrancuzili
sloili su se uz Luzitanski Orijent, koji je Veliki engleski
Orijent. Nasuprot osvajaa na vidjelo je izronila masonska
izdaja, koja je uzrokovala njihov najvei meusobni rascjep.
Udruenim Francuzima mnogi su se predali bez
otpora, a oni koji su se odluili za bijeg, generali i
zapovjednici koji su spaavali ivot u kritinom trenutku, kada
im nitko nije dao upute o postupcima, onako puni straha od
opasnosti i sasvim tjeskobni, pali su u ruke suparnikih
masona. Kod panjolaca i stranaca ima razliitih povijesnih
prikaza, a u onima prikupljenim u masonskom asopisu
Latomia, vide se masoni zatvorenici, koji su sklopili
sporazum s Kraljem, primivi na taj nain posebnu odjeu i
provijant.
Nije potrebno ii predaleko, kad imamo svjei primjer
koji smo uli iz usta uglednog vojnika, o tome kako je u jednoj
oslobodilakoj akciji u ratu za osloboenje panjolske, na
sjeveru zemlje, prilikom polaganja oruja jedne jedinice iz
Baskije, strani zapovjednik koji se borio u naim redovima,
kao mason, glaveinama suprotne strane dao jasan znak,
kanei tako za svoje nesretnike (masone) doi do izlike, te ih
ukrcati na brod koji je bio usidren u luci, kako bi ovi pobjegli,
ali ovo je izbjegnuto zahvaljujui jednom panjolskom asniku, koji je revno obavljao svoju dunost. Govorei kasnije o
neobjanjivom zapovijedanju tog ovjeka, po njegovim drugim suradnicima otkriveno je da je isti bio vrlo zagrijani
mason, poznat kao takav u svojoj zemlji.
Vratit emo se malo u dane naeg prvog rata za
neovisnost i prijei u stari glavni grad mornarice, gdje su na
zadnji bedem panjolske neovisnosti pobjegli oni slobodni

232

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

zidari koji se nisu osjeali pofrancueni, nego su se stavili na


raspolaganje Velikom Orijentu Engleske. I tako, dok su se
domoljubi tukli za slobodnu panjolsku, ovi drugi pleli su
zamke za ponienje panjolske.
Loa iz Cadiza godine 1752. imala je 500 pripadnika i
tom prigodom osnaila je mnotvom masona preuzetih iz
drugih provincija, koji su doli pomagati Cortesu, koji je
ozloglaeno Sredinje Vijee, koje ne predstavlja nikoga, niti
je kome odgovorno, sazvalo na Lavljem Otoku u uvali Cadiza.
Blizina Gibraltara i promatranice postavljene od Engleza,
kako bi unitili nau mornaricu, za as su se pretvorile u alat
za podrivanje naeg asnikog korpusa i ve je mnogo
zapovjednika u mornarici, plemenitaa iz gradova i panjolskih povratnika iz Amerike, lako upalo u rairenu mreu loa.
Za neke male skupine domoljuba s dobrim namjerama
osnovana je legija "skorojevia", tuinaca, Europejaca i
Amerikanaca, koji su bjeei od pucnjeve i slijedei naklonost
vlade, u odnosu na dim baruta doli do druge krajnosti, a to je
mjesto na kojem masoneriji ne nedostaje spletaka i izdajstava,
koje izranjaju odmah nakon prvih koraka. Oni nemaju potovanja za plemenitu krv, koju su toliko domoljubi, bez obzira
jesu li iz naroda ili iz plemstva, rtvovali na polju asti i za
slobodu panjolske, taj tucet masona, parazita, astohlepnih
kukavica, nesposobnih da uzmu puku u ruke i idu protiv
neprijatelja, jer oni spremaju slavlje i utke se goste u vlastitoj
prljavtini. Nelegitimnost ustava onog Cortesa je oita: u
njegovu sluaju nedostaje povijesni ustroj, a posvjetovljenjem
panjolske krivotvorili su se zakoni, uredbe i propisi koji su na
snazi, a u korist vjerolomne pakosti i cijele jedne klase
obmanjivaa, koji su se uzdigli kao vladajui sloj podvrgnut
Namjesnitvu i pod tekim pritiskom velikog niza agenata i
potkazivaa, dounika i uhoda, te naravno masona iz loa u
Cadizu.
Neobino je to da su pofrancuenici voeni Urquijom,
Ceballosom i ostalima iste vrste, u Bayonu pod biem
Napoleona priredili novi panjolski ustav, a drugi masonski

233

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Kongres u Cadizu, pod zatitom Velikog Orijenta Engleske


drugoj panjolskoj diktirao je isti Ustav! (Ukoeno ur.).29
Ispunjavajui masonske naputke ulazak Napoleona u
Pariz slijedio je nakon Kraljeve pripreme po kojoj se ukida
Inkvizicija i raspored klera usklauje se u smjeru sekularizacije, odreujui pravila plemstvu i njihovim vlastelinskim
pravima. Istovjetne upute odreuje Kongres iz Cadiza, slijedei nadahnua engleske masonerije, a po nalogu loa. Masonski
peat mrnje na Crkvu, na kler i plemstvo, nije mogao biti
oitiji.
panjolskom narodu, koji je prolio potoke asne krvi,
malo je pomogla njegova pobjeda nad svakom vrstom oruja,
prepuna oduevljenja, protiv masonske hidre, koja se hrani
pobunama i kaosom.

29

Ova igra su ustavom ukazuje na isti izvor masonerije na


Englesku, koja je pokrenula ruenje panjolske i zadrala isti cilj.

234

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Masonerija protiv vojske


3. studeni, 1950.
Analizirati utjecaj zlokobne masonerije na zbivanja u
XIX. st., znai pustiti da na svjetlo dana izie muno obiljeje
masonske iskvarenosti, unutar vojske kao ustanove. Neasna i
razorna masonerija kakvu smo upoznali i motrili iz religijskog
i politikog kuta gledanja dostie jo veu teinu kad ju
motrimo s vojnog stajalita, gdje pojam Domovine zauzima
prvo mjesto. ast je zrcalo u kojem se vojska mora sagledavati, a pravda je nesumnjiv temelj njezine stege, odricanja i
samoprijegora i to je polje na kojem ona mora sluiti i
djelovati. Masoneriji, dakako, ne pripada to mjesto.
Vidjeli smo da se masonerija slui svojim ciljevima,
koji nisu za korist Domovine, nego suprotno od toga, djeluju
izravno protiv njezinih interesa, stoga na prisegu danu svom
narodu - kojem vojska pripada - pada ljaga, a vojnik kao takav,
pridruen masonskim loama i njima podloan svojom
vlastitom voljom, podreujui im se potpuno predano, biva
izdajnikom. Brojne osobne tragedije odnose se na vojniku
razliitost meu kolegama, koji zbog neiskustva i mladosti
zapadaju u mree koje pletu masonske loe. Koje li alosti kad
ujemo da su mnogi znameniti generali iz prolog stoljea,
pod kraj svog ivota dali prisegu na sluenje uputama iz loa,
protiv svoje savjesti i interesa Domovine. I tako su se pobunili
protiv nje i presudili sami sebi, cijelom svojom teinom pavi
u blato sramote. S koliko lakoe se ulazi, posebno ako osoba
moe posluiti neijoj koristi, a tako malobrojni izlaze!
Ako je vojna sluba jedna djelatnost asnih ljudi, onda
se ona ne moe prikazati suprotno, ili drugaije od ope
vaeih zakona, a nikako prema zakonima masonerije. Ciljevi
koje masonerija slijedi srljaju za grabljenjem tueg, koristei
tajnovitost i licemjerje vlasti, pa kada su njihovi interesi u
pitanju, rtvovanje moralnih naela im ne znai nita, sve
moe biti upravo suprotno od praktine i potene primjene
etike, kod njih se na djelu nikad ne moe susresti jasnoa,
plemenitost i vitetvo, niti ist nain izraavanja.
Ako razmiljamo o stezi, u tom poretku nema nita
uasnije nego li je prevratnika djelatnost, koju u vojsci

235

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

provodi masonska obedijencija. Razaranje, malo po malo, u


kopnenoj vojsci i mornarici, bio je jedan od postupaka kojim
je masonerija zaduena za podrivanje vojske. Pod nesretnom
Republikom, koju panjolci moraju trpjeti i podnositi, za
njene vladavine na svjetlo, odnosno na povrinu, izlazi obilje
mrzovolje, koja se kod vojne hijerarhije uestalo pojavljuje i
primjeuje, a to dolazi iz loa tj. poloaja pod predsjedanjem
Velikog Majstora, kojem je ova podlona.
Moe li u ustrojstvu, dostojanstvu i vojnoj asti postojati neto udaljenije i oprenije od ove pogrdne stvarnosti, u
kojoj vojska ivi i kada masonska izopaenost ulazi u njene
redove?
Jo i vie od potkopavanja snage, masonerija nam na
tom polju nudi jo jedan biser: zatitu i potporu izmeu brae
masona, po bilo kojem drugom pitanju, ako se togod pojavi, i
tako se istinske zasluge zapostavljaju, a pravinost i pravosue
bivaju sasvim zanemareni. Zasluge i promaknua, koja se
temelje na usavravanju i doprinosu vojnoj slubi ne mogu biti
ugroenija i izvrgnutija ruglu, nego li kad se u stoeru, na
zapovjednim mjestima, pojave masoni.
Ako ova razmatranja nisu bila dostatna, moemo
nadodati da skoro sva zla kob u kopnenoj vojsci i mornarici u
panjolskoj, u proteklom stoljeu podnose sramotu koju im
donosi masonerija. Dovoljno je samo prebaciti se u prostor
onog nesretnog stoljea, u kojem su pomou milosti Kralja,
kojim su upravljali ministri, masoni uli u asniki kadar, sve
do vrhovnog stoera, a primjer potkopavanja vojnih ustanova
vie nam pomae nego li opis zlosretnog stanja u kojem se
nalazi naa Domovina.
Nije mogue zamisliti vojsku bez ukorijenjenih kreposti i ideala, koji su utjelovljeni u asnicima, a masonerija ubija
i gazi oboje. Za vrhunsku kunju i izlaganje ivota potrebni su
vjera i visoki ideali, a ako se to nijee i razara i kada to zavri
u svijetu materijalizma, onda nastupa tupost i glupost, otme se
redu i krene naopako, kada udari rat. To je klju cjelokupnog
okruenja u kojem die Europa.
Zbog toga jer je masonerija toliko oprena dobrim
naelima po kojima djeluje vojska, asniki ju korpus
odbacuje, a kada protiv svoje volje, zbog okruenja i vanjske

236

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

zatite, pusti istu da se ugnijezdi, tada te vjeite traitelje


koristi dobri vojnici promatraju stidljivo i kriom, blagonaklono i oprezno.

237

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Suvremena masonerija
3. svibnja, 1951.
Budui da se u nae vrijeme ivi u urbi, ali ipak ne
tako bezvrijedno i povrno, postoji uvijek nekolicina ljudi koji
razbijaju dosadu zadravajui se na analizi nekih injenica,
koje nas esto iznenauju i dojme se na strastven nain, ali se
brzo i zaborave, kao to udaljavanje od injenica moe
izgledati da ove nestaju. Isto se dogaa i s masonerijom. tete
koje su njihovim urotama nanesene naem drutvu ogromne
su, a nagomilana su i ogromna iskuenja, kako smo ve ranije
pisali, koja na vjerodostojan nain pokazuju da se masonerija
ne umara, da od svog roenja slijedi iste mete, a to su
Katolika Crkva i oivljavanje panjolske. U Europi postoji
Vrhovni Odbor pod nazivom Meunarodna Masonska Udruga,
preko koje se protiv panjolske neprekidno obavljaju urote,
jedna za drugom, obrascem i nainom kojim treba djelovati u
politici nekih europskih zemalja pa i protiv Sjeverne Amerike,
ija masonerija, iako je pridruena Udruzi, nije nepropusna za
utjecaje, koji se tajno provode prema hispanskim loama, da bi
ove sluile tajnim nalozima svojih gospodara.
Vie puta su anglosaksonska masonerija ponovljeno je
dizala tube, izjasnivi se protiv naeg dokumentiranog pisanja, koje je prijeko potrebno i ima vrlo jasno i vidljivo
miljenje, po kojem masonerija moe proizvesti krvnike i
rtve, u onih nacija u kojima masonerija osniva posebna tijela
za djela protiv neke druge nacije i koja stanovito vrijeme trpi
urote, koje organizira masonerija iz inozemstva. O katolicima
prebjeglim iz krila kranstva ne moe se razmiljati na isti
nain na koji to ini masonerija, koja je te iste katolike drala
u ponienju i napadala ih u raznim rovarenjima U zemljama u
kojima je masonerija doputena, ona se ne susree niti
sukobljava s opim raspoloenjem, niti s naelima vjere, a
kada se radi o zemljama s katolikom vjerom smisao njezine
borbenosti nesumnjivo je vrlo jasan i tada masonerija postaje
tajni instrument u stranoj slubi, sa svrhom razaranje i
unitenje dotine nacije.

238

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA
U nizu napisa, ovom dnevnom listu,30 artikulirano je
dovoljno uoljivo obiljeje i to vrlo istaknuto, u svezi
masonske djelatnosti prema panjolskoj, i kada mi je na ovoj
zadai bilo doputeno malo predaha i okrijepe, pojavili su novi
oblici masonskog djelovanja, zahtijevajui da se moje umijee
lijepog pisanja ponovno vrati na scenu. Ako se masonerija od
svog zloinakog rada ne odmori, neosporno emo i dalje
ratovati i pred njihovim napadajima pretvorit emo se u vjerne
uvare naeg ognjita.
Ne smijemo nikada zaboraviti da unutar protupanjolskih poraenih snaga, nasuprot Nacionalnog panjolskog
Pokreta, znaajno mjesto zauzimaju masonske snage iz nae
Domovine koje, meutim, iako ograniene u svom broju,
bijahu raspoloene obrambeno, a ne izdajniki i kojima su, u
stvarnosti, bila otvorena vrata Domovine.31
Pokuaj ruenja Republike, od jedne male manjine
masona, koji su na prijevaru podigli ustanak nacije, neosporno
je osmiljen u onom masonskom hramu u kojem lukavstvom,
pakou i obmanama bijae kovana panjolska propast.
Masonerija se u ratu podijelila na dvije skupine:
glavne gazde, koji na sebi imaju teku zloinaku odgovornost, koji su pobjegli, i oni drugi koji nisu imali javnu ulogu i
djelomice su nepoznati.
I dok su ovdje ostali ivjeti i na izgled se stopili u
narodni ivot, uivajui u miru i unutarnjem poretku nae
nacije, drugi su izvan granica nastavili svoju zloinaku
protupanjolsku djelatnost i na britanskom BBCu, Radio
Parizu i mnogim drugim krugovalnim postajama, gdje su
dobili slubu, bijahu stalni bukai. Od tada, toliko koliko nas
zapuhuju vjetrovi izvana, toliko su ti isti glavni pokretai, koji
30

lanak je objavljen u dnevniku ARRIBA, poetkom 1946. g., primjedba F. F. B.

31

Danas moemo konstatirati da je upravo taj maleni dio koji se


borio u Falangi 1977. g. izdao Franca i izruio je panjolsku
masonskim demoNkracijama, koje su je ponizile i unitile:
danas Madrid priznaje pravo na homoseksualni brak! Francu se
povraa i u Raju!

239

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

je u svojoj masonskoj zloinakoj djelatnosti raspreni po


loama cijelog svijeta, u koje su kasnije primljeni kao podrka,
paraziti i kao kvasac zla.
to masonerija jednom proizvede umjesto pobjede
izvue krai kraj, odnosno, prevari se. Ki zla, njezina
bjesomunost i opsjednutost avoljim duhom, preivljava i
stalno se utjelovljuje u novim oblicima i na novim teritorijima.
Ne zaboravimo svjetlo i slavu ponovnog oivljavanja i elje
da se oslobodimo neizbjene tame i klopke masonerije.
Dva su razloga zbog koji nas masonerija napada: jedan
je mrnja na panjolsku neovisnost ne samo te masonerije,
nego i stranaca, a drugi je uskrsnue katolikog duha u naoj
naciji, koji se kao katoliki, rimski i apostolski pretvorio u
najmiliju metu masonske urote.
Poslije deset godina velikih napora, nastojanja, lomova i nesrea, danas u naoj Domovini ponovno osjeamo duh
razdvajanja, koji dolazi iz masonskih loa. Kada se na meunarodnom obzorju pojave prividna i ivahna obeanja, tada
povratak veleposlanika najavi stazu masonskih urota i poinju
igre s komunizmom, privode se kraju pripreme za groznu
urotu OUNa, i nastupa pravo vrijeme za pretvaranje protiv
nepokolebljivog Caudilla i njegova naroda - i opet se na
obzorju ukazuju masonske spletke i njihovi poslanici protiv
mira i unutarnjeg reda u naoj Domovini. I dok krugovali u
slubi Moskve, promukli od svoje promibe protiv hrabrog
iberijskog bedema, kao i masonski upravitelji iz zapadnih
nacija, kane potkopati strateke kao i vojno-politike
vrijednosti nae zemlje, pred prijetnjama koje svijet trpi, to
isto masonsko djelovanje, iju sposobnost smo dobro upoznali,
rukovanjem s mreama spletaka zasjenjuje nae sunce i
razdvaja nas u pokuaju iskoritavanja loeg stanja, ope
oskudice i raznih drugih okolnosti, koje se isprepliu i
nadvijaju nad naom Domovinom.
Ne radi se o niem novom, nego o jednom napadaju
vie, pored mnogih koji su zavrili poto je masonerija
izazvala sukob, zamiljen protiv nae nacije, zlokobno
iskoritavane preko suradnika, koji nieg nisu svjesni, nego
lakomisleno i neodgovorno nasjedaju, meutim, dovoljan je

240

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

jedan znak upozorenja pa da razotkriju stvoreno okruenje i


vezu s masonima.
Koja vremena nisu lagana? Sve inimo da ih prepoznamo.
Koliko openito pomaemo u ivotnim nestaicama,
koje je mogu zauzdati, ali ne potpuno savladati? Izravno ili
neizravno oito je da cijeli narod, plaajui za protekli rat,
Marshallov plan i pripremu ratnog arsenala Zapada, stvorio
neoborivu injeninu spoznaju kako je cijeli ovaj troak, koji
vrijedi tisuu milijuna dolara - i to prema dobro upuenima,
zatim skupoa ivotnih namirnica, - zapravo razdijeljen na sve
narode svijeta, tako da se to manje-vie odrazilo i na unutarnje
cijene u svim dravama.
Tko s punim ovlatenjem svijetu moe izrei i pronicljivo objaviti sva zla, koja se anju radi ljudske gluposti, o
krizi starog sustava za koji treba dati rjeenje, za razne
probleme sadanjeg trenutka i jo dalje, o potrebi da se otvore
prolazi za ostvarenje kojekakvih prikrivenih traitelja u
mnotvu znamenitosti ljudskog roda, a sve to ukoliko ne
elimo pasti u kaos materijalista i antihumanista, koje predstavlja humanizam.32
Iz tog politikog kuta vrlo je jasna dvojba: ili se
prepustiti i podnositi svoju neimatinu u stanju mira, s
eznutljivim pogledom na odreeni rok, ili pasti u kaos i
anarhiju s neusporedivo veom oskudicom, koju masoni
zagovaraju - svjesno ili nesvjesno.
Izgledalo bi dovoljno rei kako su otroumni panjolci
izvukli pouke iz namjera, koje su proizile iz uznemiravanja,
prigodom dolaska veleposlanika i njihovih nakana da u naoj
Domovini neto pokrenu. Ali nikad nije previe, da radi
gomile injenica, ili sumnjiavosti ne pamtimo njihove ivotne
putanje i veze u mukanju s masonskom sljedbom, kao i s
nalozima iz inozemstva; nae itatelje podsjeamo na napis,
objavljen u istom ovom dnevniku, u kojem otkrivamo in
razvoja dogaanja u zadnjim desetljeima, kad pri naim
32

Vatikanski egzorcist Gabriel Amorth je g. 2014. rekao da je


humanizam poklonstvo sotoni, jer u sredite ne stavlja Boga ve
ovjeka. Franco je koristio ispravnu terminologiju kranstva.

241

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

sveuilitima masonerija na Zavodu za slobodno pouavanje,


neasne mu uspomene, na kojem su obogaeni masoni prirodu
naih studenata iskvarili kolarinama, torbama i opremom za
studij i zadrtim laicizmom. Savez Sveuilinih Studenata, koji
se u naciji, naizgled, udruio u skoro cjelokupnom broju
studenata, u jedan ueniki sveuilini savez, iznutra
rukovoen i nadziran, te je u masonskom argotu33 nazvan "La
F.U.E. Interna", ustanovljen od skupine studenata prisno
povezanih s masonima i s loama, koje su poloaje zaposjeli u
godinama 1930. i 1931., postavivi tako upravna vijea iz
kojih su mamili druge uenike, okaljavi svoju Domovinu i
sveuilite, udarivi ih malo kasnije, pod Republikom, javno s
lea izjanjavajui se masonima i utjeravi novac za svoju
izdaju. Isto tako po zavretku (naeg Kriarskog Rata), dotini
sveuilini profesori, ljeviari i sinovi masona, koji su
kanjeni i uklonjeni, usudili su se ponovno dolaziti dan za
danom i pomilovani su na ime domoljublja i iskrenosti jedne
mladei, koja Domovinu potuje i uva da ne propadne.
Neki izgredi i graja u Barceloni stvorili su uzorak
jedne bestidne ustrajnosti, koju ondje koriste ostatci starog
separatizma, koji potpiruju francuske loe i ak danas, tovie,
namjerno njeguju s one strane Pirineja.
Drugi, jo jasniji primjer prisne povezanosti i mukanja s masonerijom ostvaruje se iskoritavanjem svjetskog
masonskog tiska, koji je zakljuio da uobiajeni, svakodnevni
dogaaji, kao to se studentska galama, ili pokuaj trajka u
vremenima nude i neimatine, kada se svijet izlae trajkovima, koji obustavljaju vietjedni ivot naroda, nagrizajui
tako ekonomsko stanje i dovodei time u opasnost i pitanje
unutarnji ivot nacije istie se, umnaa i preuveliava na
mali radniki sukob, koji je upravo neophodno potrebna
manifestacija i prikaz snoljivosti i velikodunosti jednog
sustava, koji svojom uzoritou i hrabrou moe biti samo
prvoklasan. U tom poretku koji ostaje ispravno jasan,
neuobiajena su oitovanja Komiteta za Vanjske Poslove
Francuske Skuptine, objavljena u njihovom novom desetom
33

Argot: Pojam se odnosi na slang, tajni rjenik, koji korist izvjesna


skupina, naroito ona ija djelatnost je protuzakonita.

242

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

dijelu uglednog masonskog asopisa, koji u tijesnom odnosu


uruje s glavnim katalonskim gradom i neposredno s njegovom masonerijom.
Masonerija ne radi i ne surauje samo s vlastitim
snagama, nego u to ukljuuje i neznatnu manjinu, jer postupa
tako da djeluje pod sjenom kleveta, koje su upravljane,
udruene i usmjerene prema nezadovoljnicima, a jer djeluje
podmuklo i izdajniki, ona jednako tako neasno postupa i
iskoritava ojaene.
Tako je zadnja nakana koja je masoneriju stavila u
pogon jedna tobonja upravna izopaenost, kleveta koju je
ljudska podlost smjesta spremna prihvatiti i, kao to smo na
drugim klevetnikim istaknutim primjerima protiv Diktature i
Monarhije vidjeli, naknadno se pokae da se radilo o potpunoj
krivotvorini.
Mi vjerujemo u ast, i pozvani smo u obranu asti
skromnih i potenih panjolskih dunosnika, dostojnih punog
uvaavanja i razumijevanja, ija je moralnost na mnogo viem
stupnju, nego li je ona u ostatku naroda.
Kada panjolska Uprava ne bi bila nagraivana, ne bi
ni mogla pridonijeti Reimu, pa moemo zamisliti da je u
njezinih devet desetina dijelova i svih visokih redova, koji su
najpotovaniji i koji su naslijeeni iz doba liberalne Monarhije, Republike i iz vremena u kojima je masonerija ubaena u
njihove redove, raspodijelili odgovornost u vladanju.
Paradoksalno je da je panjolska masonerija u svoje
redove prihvatila one koji su se ogrijeili o dunosti, kao i
pronevjeritelje iz cijelog Dravnog aparata, a oni su se na
urednu panjolsku Upravu namjerno nabacivali blatom. I to bi
trebao biti demokratski svijet, pun velikih podvala i bezobrazluka, koji nastoji prihvatiti i pronositi klevetnitvo, kakvo se
izdie iz loa! Upravo katolici znaju to od vlastitog dijela
treba dati Bogu, jer narod ima moralne konice, za razliku od
nezahvalnika na prostoru gdje prevladava materijalizam. Ako
je, na alost, u ostalim zemljama uvijek mogua ljudska
podmitljivost, (panjolski) Sudovi pravde estitim, potenim i
neovisnim ljudima za prijavljivanje i istraivanje uvijek ostaju
otvoreni, da se podlosti mogu objelodaniti i potpuno ispravno i
tono kanjavati, kako registri tono biljee.

243

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Sve u svemu, poznato je djelovanje jedne skupine


masona izvan nadzora, kanjenih i prkosnih, koji pri veleposlanstvima i predstavnitvima stranih diplomata, zagoravaju ivot lanim ispravama oajnika i posjetima raznih
nepoeljnih osoba, ija je moralna vrijednost dobro poznata,
postupajui jednostavnim radnjama, tj. hodajui po uredima za
strance, gdje izlijevaju svoje loe raspoloenje i izdajnitvo.
Na taj nain zagauju prostor stranih diplomata, obmanjujui
ih o vrijednostima naeg naroda.
Takvim masonskim djelovanjem nisu poteeni niti
najvii krugovi crkvene hijerarhije, u koje se takoer nastoje
ubaciti, kao i u sve druge oblasti, poput vojske, Nacionalnog
pokreta ili sindikata, koji su masonima toka motrenja, jer su
potporni stup na koje se reim oslanja.
Pozor, dakle, jer masoni i "lowetones" sinovi od njih
upueni svjesno ili nesvjesno, svi se pretvaraju u sredstvo
borbe protiv panjolske.
Preko njih postaje se prokletstvom Domovine.

244

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

245

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Rije (panjolskog) izdavaa Unutarnja tajna


Knjiga autora Joakim Boor, koja se predstavlja publici
panjolskog jezika, pretresa sva ona vana pitanja koja istiu
to je bila masonerija u panjolskoj, njezina mrana sredstva,
njezine ciljeve, nesigurne i manje poznate, a to je mrnja na
Crkvu i povijesnu panjolsku. Prvi puta jasno i otroumno
susreemo tisuu dogaaja, do sada preuenih, ili spretno
preoblikovanih, u vremenu historiografije, koja je izrazito
liberalno i masonski obojana. Prvi put vide se starija i novija
zbivanja, razgoliena i razobliena u svojoj pravoj istini. Isto
tako pobuna "Esquilache" u XVIII. st. borba je protiv Drube
Isusove, a takoer i ubod noem u Monarhiju, kao i protekla
(ratna) kampanja protiv panjolske. I sve je to obraeno ovdje.
Ukoliko se ele upoznati glavni razlozi panjolskog propadanja, uvjetovanog neprijateljstvom glasovite sljedbe, to je
knjiga koju nitko ne e moi preutjeti.

246

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

247

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Isusovci, masonerija i Hrvati


I.

Uzrok, vrijeme, mjesto i ime nastajanja Isusovakog


Reda ima svoj poseban razlog.
Iz ivota ovozemaljskog zaetnika ideje o utemeljenju
toga vidi se kako je to provedeno u djelo. Nain na koji se
dogodilo od samoga poetka pa dalje govori samo po sebi.
Dovoljno se zna o ivotu Ignacija Lojole pa da se moe sve o
tome razumjeti. Pojedinosti bi bile vane za neku drugu
analizu, ali za ono to nama ovdje treba znamo dovoljno. Ono
to je bitno je to da ideja roena u glavi osnivaa Reda ima
svoj pravi izvor u nadahnuu koje je dolo od samoga Boga.
To znai da je Boja nakana bila itekako potrebna i opravdana.
Za to je izabran Ignacije Lojola, upravo on takav kakav je bio i
on zato jer je tu ideju mogao najbolje provesti u djelo. To to
je isti on bio najprije vojnik i poroan ovjek, jedva pismen,
daje jasnu sliku o poetku toga dijela.
Takav je na zemlji trebao stvoriti pokret kakvoga do
tada nije bilo, a ija je potreba bila oita. Zbog ega netko
drugi nije to uinio prije? Postojalo je puno vjerskih redova
prije Isusovaca, koji su brojano, materijalno i duhovno bili
moni, ali to nije bila njihova uloga. Na tome ovdje treba stati,
jer nije vie potrebno da se objasni ono to nama treba. Jedino
to emo se kasnije usput vratiti na Franjevaki red i ime
njegovoga osnivaa.
Ignacije Lojola je prema svemu sudei voen i
upravljan od Boga. I to je lako vidljivo i protumaivo ako se
zna ono to je zabiljeeno od njegovoga ivota. On sam je
govorio, a i njegovi iz druine, o svojim dvojbama u
ivotnome putu. Osim toga on sam je doivljavao vjerske
ekstaze, ivio u vjerskom zanosu, imao vizije i provodio taj
dio ivota i dalje do smrti u askezi. Ali nikada nije bio mistik,
jer bi mu takav stav i ponaanje u ivotu samo smetalo, njemu
je bilo namijenjeno neto drugo. Nije on bio niti redovnik u
organizacijsko institucionalnom smislu, a tako Isusovci nisu
niti zamiljeni.

248

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

to su onda Isusovci?
Kada se govori o redovnikim pravilima kao skupnoj
kategoriji nema isusovakih pravila. Pa i kada se govori o
drugim disciplinarnim pitanjima nema nekih objanjenja kao
na primjer kod Benediktinaca, ili Kartuzijanaca.
Regule po kojima ive drugi redovi kod Isusovaca se
vide i ne vide u isto vrijeme. Oni ive u svojim zajednicama,
ali su individualci. Oni su sve samo nisu mistici, ali su i te
kako za obinoga ovjeka misteriozni i nedokuivi. Tri su
kljuna zavjeta kod redovnika i to: istoa, siromatvo i poslunost. Kod Isusovaca postoji i etvrti zavjet, a to je isto
poslunost, pokornost i poniznost prema Papi. I to bez
pogovora i neogranieno.
Ove dvije rijei bit e odluujue za budunost
ovjeanstva i cijeloga ljudskoga roda kao takvoga kada za to
doe vrijeme. Glavno geslo po kojem postupaju Isusovci a
koje su oni sami sebi postavili, po Bojoj volji glasi: Ad
Maiorem Dei Gloriam, Idite, zapalite svijet!
To znai da se njima izravno obraa nitko drugi nego
sam Bog i to Njegova druga osoba, Isus Krist. Ne prva osoba
niti trea osoba, iako je to isto, ali ovjek je tako nauen i zato
mi najbolje razumijemo i doivljavamo drugu osobu, koja nam
je put i smisao ivota. To je dakle osoba Isusa Krista, koju mi
slijedimo. Isusovci, koji su zbog toga sami sebi dali takvo ime
to ine bez pogovora.
Nositi takvo ime moralni je imperativ i zalog kojemu
nema granica, kao ni njegova provedba. Sam Lojola je napisao
propise i pravila o tome kako to ostvarivati i nazvao ih je
Konstitucije, rije koja sama za sebe ne govori previe.
Da bi se to moglo oivotvoriti i u svakodnevnici
provoditi treba se posebno pripremiti. U tu svrhu Ignacije
Lojola sastavio je i napisao upute koje su nazvane Duhovne
Vjebe, o tome kako to initi.
Budui da to ne moe initi svatko nego samo neki,
onda su to postupci koji su posebni, a temelje se na naelu
savladavanja samoga sebe. To traje dugo i zahtjeva puno.
Prije smo spomenuli Boanske osobe i tu elimo jo
neto rei, da se ono to je vano za ovu knjigu moe dalje
bolje razumjeti.

249

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Tri su Boanske osobe ili hipostaze. O tome se govori


na drugim mjestima, mi ovdje o tome ne moemo, niti smo
dostojni. Da bi se moglo razumjeti i objanjavati ovu knjigu
rei emo samo toliko da je uvoenje pojma osobe temeljno
pitanje kranstva i teoloke misli.
Prije utjelovljenja Kristovoga mi iz grke kulture, a i
ostalih znamo za pojam ovjek. Platon i neki drugi filozofi ne
znaju za pojam osoba nego se govori ovjek i nasuprot njemu
Bog ili bogovi niega ranga ili polubogovi i tako dalje.
Dolaskom Isusa Krista, Njegovim utjelovljenjem,
Njegovim preobraenjem, pokazuje se neto do tada nevieno.
Bog postaje ovjek, jer On sve moe, ali ovjek ne moe
postati Bog i s time se ne treba zanositi, ali mu zato Bog mora
biti putokaz i uzor kakav treba biti i kojim putom ii i emu
teiti. ovjeku je to pokazao Bog u svojoj drugoj osobi i to je
Isus Krist. To je, znai, osoba o kojoj mi govorimo po kojoj i
za koju se ivi. On je taj kojega mi nasljedujemo.
Zato je ovjek apstraktum, a osoba je tono odreeni
pojedinac, svaki od nas. I svaki je ovjek pojedinac i to je
tono, ali za razliku od osobe do ega se dolazi posredstvom
Bogoovjeka.
Prema tome od Krista pa nadalje ovjek moe postati
osoba i kao takav ivjeti, jer je u sebi prihvatio onoga koji
ivotu daje novi i puni smisao. To nas ui Sveto Pismo u
Novom Zavjetu. Novi smisao se sastoji u onome to smo
nauili od Isusa Krista prema Njegovom ivotu iz Evanelja.
Nakon Njega, Isusa Krista, ovjek je osoba, pojedinac,
individua, koja ima svoju svijest i samosvijest. On pripada sebi
i Bogu, a nije dio neega, on ima svoju samostalnu svijest po
Bogu kao uzoru. On kao ljudska osoba ne pripada nikome, a
dio je cjeline ako to eli i koliko.
Osoba je samostalan pojedinac i to moe biti ako hoe
i ima hrabrosti za to, on kao osoba ovjek, koji je dobio
slobodu moe birati izmeu elje i htjenja za tom slobodom, a
moe je i ne izabrati. Ako je izabere onda je prema njoj
obvezan i mora tako ivjeti, jer je taj izbor trajan, a nije danas
ovako, a sutra onako, pa je to odgovornost i to vrlo zahtjevna.
Onaj tko ne izabere slobodu pada pod utjecaj nekoga drugoga,
a onaj koji je izabere odgovara sebi, drugima i Bogu. Dakle,

250

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

izabrati slobodu u pravome smislu te rijei znai na sebe


naprtiti i te kakav teret.
Tko nije izabrao slobodu ponaa se i vlada po drugim
pravilima. Takvi ne vladaju samim sobom, nego to ine drugi.
Ima tu i prelaznih oblika od djelomine slobode, malo veega
stupnja slobode ili manjega do djelominoga ili potpunoga
ropstva. Onoliko koliko pojedinac nije rob toliko je slobodan i
obrnuto. Koliko je slobodan toliko ima svijesti o sebi i taj je
odnos upravo razmjeran i suprotno tome ne svijest o sebi
pokazuje stupanj robstva. Izbor slobode je prihvaanje svijesti
o sebi, a stupanj slobode pokazuje koliko je pojedinac blizak
ili dalek od Boga. Kako apsolutna sloboda postoji samo u
Bogu, onda je ovjek ne moe sustii, ali neka joj stremi i to
moe samo preko vjere, to znai da je vjera put ka slobodi tj.
Bogu.
Oni koji su nesposobni za slobodu, jer je ne ele
preuzeti kao obvezu i odgovornost oni su robovi i neodgovorni
u manjem ili veem obliku i bit e preuzeti od nekoga. Budui
da nemaju svijest o sebi, jer je to obveza, oni imaju svijest za
sebe, jer im je to potreba na niem ne duhovnom stupnju nego
obinom ivotnom, materijalnom.
Ljudi se preuzimaju na razne naine i to je vrlo lagan
posao za dobre majstore. Kako su i oni ljudska bia i imaju
takoer svijest na nioj razini, koja nije samosvijest, oni
pripadaju tzv. kolektivnoj svijesti, koja nije autonomna nego je
heteronomna. Tko odreuje kolektivnu svijest? To je kljuno
pitanje na koje treba odgovoriti oprezno i precizno.
Nali smo se pred odnosom osobe pojedinca, koji je
izabrao slobodu i pojedinca koji ne eli biti osoba, ali je
ovjek i nije htio izabrati slobodu. Taj ovjek je onda
pripadnik neega izvan slobode i pripada kolektivu ovakvom
ili onakvom. Jedan od moguih kolektiva, a zapravo emo
uskoro vidjeti da postoji samo jedan antipod, je onaj kojim se
bavi ova knjiga.
Knjiga koju drite u rukama je takva knjiga koja ne
ostavlja dvojbe ni za koga. U njoj pisac pokazuje na
pojedinanim primjerima, koje je sam izabrao, a koji su za
njega kao panjolca znakoviti: kako se ponaa druga strana?
Ta druga strana su masoni, koji vladaju svijetom gotovo u

251

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

potpunosti, a njima se jo rijetki opiru i sve ih je manje. Ne


zaboravimo da je knjiga napisana kao zbirka lanaka u
vremenskom rasponu od est godina, a od toga je proteklo 60
godina. Ona nita nije izgubila na znaaju ili aktualnosti
premda je proteklo dosta vremena, nego tovie danas su stvari
jasnije i prepoznatljivije.
Sukob se zaotrava na svim moguim razinama i na
svim poljima ljudskoga djelovanja. Gdje e i kada kulminirati
mi to ne znamo. Pisac ove knjige govori o metodama kojima
se ta organizacija slui i kako u tome nema nikakvih prepreka
sa stajalita morala i udorea. Nema psine i svinjarije kojoj
ne e pribjei da dou do cilja, nema rtve koju potuju.
Metode primjene su uasne za obinoga ovjeka, a
kako masoni djeluju moe se vidjeti u njegovim opisima. Iako
su masoni svi iz istoga tabora njihova je tehnika organizacija
komplicirana. Djeluju na svim razinama i na sve naine, a da
jedni za druge uglavnom ne znaju, niti smiju znati, niti ih se
tie. U istom su sustavu i rade za istoga poslodavca, a
strukturirani su piramidalno.
Naelo koje ih pokree je sebinost i osobni interes,
nita dalje od toga, a pravila su gregaristika i po tim
zakonima se samo i znaju ponaati.
Jasno je da zbog zajednike svijesti pojedinano ne
odluuju nita, jer su se ve jedanput odrekli osobnosti. Njima
je odreena odgovarajua uloga koja im se dodjeljuje prema
mogunostima i sposobnostima i to moraju bez pogovorno
izvravati. Masonsko lanstvo je pod strogom i tajnom stegom
i nema ale za one koji se otmu poslunosti.
Autor knjige na puno mjesta opisuje kako masoni
postupaju i ime se slue da bi postigli cilj. Lajtmotiv za
masoneriju je izdaja, upravo izdaja kao smisao postojanja, to
se iz knjige odlino vidi. Prema kome je okrenuta izdaja i za
koga? Izdaja je modus operandi za svakoga masona, ona je
cilj, ona je smisao, ona je sredstvo. Izdaja nema prepreke, jer
je ona u ideji zlo. Izdajnici su najtei u osudi i uvijek su na
dnu, oni su talog ispod dna. Uz njih idu i njihova obiljeja kao
sto su: la, pakost, kraa, kleveta, podlost i brojni slini
atributi to autor knjige izvrsno opisuje. Takoer smo vidjeli, i
njihova sredstva kojima se slue, a glavno je ubojstvo na sve

252

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

mogue naine i u svim prilikama i na svakom mjestu uz


ponienje i ruganje i demonski osmjeh.
Spletke, rovarenja, izigravanje, podmetanje, podvaljivanje, ruganje, oni se uz sve to ne smiju, oni se kese.
To su ljudi bez stida, bez obzira, bez potovanja, bez
dostojanstva, koji poniavaju, tlae, gaze one ispod sebe, a
puu, cvile, kukaju, moljakaju bez srama i ponosa i izvravaju
sve to im se kae odozgo. To su kukavice i beskimenjaci,
ljudske bijede. Nemaju nikakav osjeaj odgovornosti, jer
nemaju savjest, koja proizlazi iz svijesti o sebi, ova opet iz
izbora slobode itd.
Ovima je put obrnut, neodgovornost, nesavjesnost i
zlo u mislima i djelima. Takve teke stvari koje oni rade
moraju se dobro sakrivati, jer oni ne ele biti otkriveni jer tako
bi bili raskrinkani. To je protivno onome to oni ele da ljudi u
njima vide i o njima misle. Oni govore o sebi u superlativima,
oni govore o nekom bratstvu meu ljudima o jednakosti, o
slobodi, i to sve pod tekim velom tajne. Oni kau da su
iskreni, dobrotvori, humanisti, altruisti, filantropi. Ne daj Boe
da im se zamjeri ili ih otkrije. Treba uti ili proitati njihovu
prisegu, pogledati njihov ritual, njihovu simboliku, koju toliko
oboavaju i kojoj se posveuju.
Tko je taj koji sakriva dobro, ili se kada ga napravi
hvasta s njime kao paun i busa u prsa, kiti tuim perjem, a u
skrovitu po noi, ili iza lea radi suprotno i uvijek spreman na
osvetu, prijetnju i ucjenu. Oni ne znaju za pojam oprosta,
milosti, pratanja i kajanja. Oni se ne e dostojno poniziti i
kleknuti nego bahato, osorno i oholo hvaliti i vrijeati uz
ruganje i cerekanje. Kada nisu u nadmonom poloaju onda su
prkosni, kapriciozni, sitniavi i uvijek su tendenciozni i
maliciozni spremni na podlost, pakost i osvetu bezobzirno i
nemilosrdno. Oni su kojeta to ne valja i poten ovjek ne
moe niti zamisliti ono to su oni u stanju napraviti i sve to
kasnije svaliti na drugoga.
Jednom rijeju oni su iskonsko zlo i tamo im je
ishodite i nepopravljivi su, za njih nema spasa jer su grjenici
prema Duhu Svetome, a taj se grijeh ne oprata.
Izriito im je znaajan broj 13, to je vrlo znakovito.
To je i broj izdaje Jude Ikarijota. to je to grijeh koji se ne

253

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

moe oprostiti, grijeh prema Duhu Svetome, kako ga je


spomenuo Isus? Koji je to grijeh u ivotu i stvarnosti? Nama
se uvijek govorilo da su svi grijesi oprostivi, koje moe
napraviti obian ovjek. I da su svi grijesi okajivi. to je onda
to i koji je to tako straan grijeh koji je neoprostiv? Da li
postoji takav grijeh koji je na ovome svijetu?
Evo odgovora na to iz pera jednoga Isusovca. On kae
da je to onaj grijeh kada netko zna da postoji Bog, ali u njega
ne vjeruje. Teko da se to moe primijeniti na ovjeka, a
moda i moe. Nadopuna na rijei Isusovca, a izrekao ih je
jedna mistik i teozof, jest to kako Lucifer pouzdano zna da
Bog postoji, ali ga to ne ini vjernikom. E, to je grijeh protiv
Duha Svetoga.
Tko je Lucifer, tko ga je stvorio i kako je i zato
stvoren i zato je pao i pobunio se? O tome je pisano puno i na
puno mjesta.
Pisac ove knjige vie puta ponavlja da masoni pored
svih gadosti kojima se slue, a osobito laima u svim moguim
oblicima, imaju patoloku mrnju na katoliku vjeru i njezinu
crkvu. Biti vjernik svete Rimske Apostolske Katolike Crkve
znai biti njihov smrtni neprijatelj. Nema toga to oni nee
napraviti da takvoga ubiju na sve mogue naine. Nadahnue
za to nalaze u egzistenciji Lucifera, koji je njihov rodonaelnik. Taj pali arkanel, koji je nekad bio prvi i nosio je
svijetlo, odakle mu i ime, odmetnuo se, jer se pobunio protiv
svog Stvoritelja i htio je vladati mimo njega. On zna tko je
Stvoritelj, da je to Bog, ali je ulogu vladara elio preuzeti sam
odbacujui upravo i svog stvoritelja.
I to sada nakon toga? Bog ga jo nije kaznio za
nedjela, a ovaj se razmahao svim silama uz pomo svojih
suboraca tj. drugih palih anela i njihovih vjernih pomagaa i
pomonika na zemlji.
Oni svi zajedno truju svijet i ono to je izvan svijeta,
razaraju i unitavaju. Mi to vidimo, osjeamo i trpimo na
zemlji. Zastupnici Lucifera na zemlji jesu masoni i to je klju
za razumijevanje onoga to pie u ovoj knjizi, o emu slikovito
pie autor.
Do pojave Isusa Krista mi nismo znali objasniti niti
rastumaiti taj sustav zla, koji se dogaao na zemlji. Druge

254

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

religije prije kranstva govore o zlu koje postoji na zemlji.


Glavni Bog koji se bori protiv zla je Bog dobra, nasuprot ili uz
njega su drugi Bogovi pa i Bog zla. Kranstvo ima jednoga
Boga, koji se iskazivao na razne naine, uvijek tako da se zna
kako je to Njegova nazonost. Kada god bi se ljudi zaboravili
On bi ih upozoravao, a onda je na svijet poslao svoga sina koji
je roen od Marije i zaet po Duhu Svetome i to je Isus Krist
iz Nazareta. Od Boga moe biti samo Bog i nita drugo.
Ali, za neke je, On Isus Krist, Kralj Nebeski i
zemaljski Svevladar, Otkupitelj i Spasitelj, te napokon i Sudac,
naprosto jedna velika la, podvala, izdaja i ruglo, pa je tako i
ubijen. U evaneljima pie kako je iskuavan Krist. A tko
moe ispitivati i iskuavati Boga, zar je to uope mogue, a
tko moe tek izdati Boga? Ipak se i to moe!
Napasnik ovako tjera Isusa na kunju pa mu kae:
Ako si Sin Boji baci se dolje! Ili mu kae: Sve u ti ovo
dati ako padne niice i ako mi se pokloni. Ili Ako si Sin
Boji, zapovijedi da se ovo kamenje pretvori u kruhove!
Isus Krist je na to odgovarao: ovjek ne ivi samo o kruhu
nego o svakoj rijei to dolaze iz Bojih usta. Ne kuaj
Gospodina, svoga Boga. Odstupi sotono!
U trenutku kunje nad Bogom, tj. Njegovom drugom
osobom Isusom Kristom, na ovome svijetu koje se zove
zemlja, roen je prvi mason. Ideja prvoga slobodnoga zidara
stvorena je, a prije toga zaeta onoga asa kada se posumnjalo
u Spasitelja. Sumnja, nevjera, progon, ruganje, pljuvanje,
klevetanje, bacanje octa i soli na rane, svakojako poniavanje i
podcjenjivanje, razapinjanje na kri i muenje i jo kojeta do
iste fizike smrti sve to uinjeno Isusu Kristu, neprihvaenom
Kralju neba i zemlje.
S istim arsenalom zla i nedjela slue se od tada
nasljednici ubojice Spasitelja, pronositelji ideje zla i smrti i
svega nevaljaloga, u nekim okolnostima, mutatis mutandis, do
dana dananjega.
Ovi zlotvori od tada pa nadalje rade i djeluju po istim
naelima i metodama, a njima nasuprot stoje oni koji
nasljeduju Isusa Krista u smislu vjere u vjenu istinu i dobro
posredstvom ljubavi i nade, a organizirani u Katoliku crkvu.
Bez nje se Lucifer ne moe pobijediti.

255

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Dakle, Lucifer je pramason, on je prototip po kojemu


isti djeluju. Dananji masoni slue njemu i pokoravaju mu se,
a taj zloduh na poseban nain sa slobodnim zidarima odrava
odnos i daje im upute. To je najtamniji dio svijeta i danas je u
punom zamahu. Funkcionira po pravilima kolektivne svijesti o
emu je ve bilo rijei i sada je potrebno toga se prisjetiti. Biti
osoba znai toga biti osloboen, a oni koji se toga odriu
kandidati su ili potencijalni kandidati, ako ve nisu formalni
lanovi takvih udruenja. To je siva masa koja uglavnom niti
ne zna kome i emu slui, ali su tu i djeluju. Kolektivna svijest
im treba kao paravan i tit koja ih oslobaa i rjeava odgovornosti.
U knjizi pisac dobrim dijelom, koliko njemu treba za
objanjavanje panjolskih prilika i posljedica na njegovu
domovinu, tumai razloge i motive djelovanja masonerije.
Autor ne ulazi u onaj dio koji se po njemu ne tie panjolske,
iako zna da ova djeluje planetarno, ali za njega je domovina
panjolska sredinja toka.
Uostalom, u panjolskoj je roena Druba Isusova i tu
je njezin zaetak, a rodila se jer je tu bila najpotrebnija.
panjolci su inili sastav prvoga nukleusa uz Portugalce, iako
je sam utemeljitelj bio Bask. Jesusen Lagundia tako se na
baskijskom kae D. I. Od prvoga trenutka kada je Papa
potvrdio postojanje Reda oni su postali trn u oku suprotne
strane, a i sami su nastali kao reakcija i odgovor te iste
suprotne strane. Buenje vjere po svijetu nije moglo ostati
nekanjeno i od onda poinju problemi koji se dalje samo
poveavaju i zaotravaju. Isusovci ije je geslo slava Bogu
Sinu bez ikakvih ogranienja i uvjeta, postali su smetnja
framasonima i ovi su ih zato trebali likvidirati. To su i uinili.
O tome pie u ovoj knjizi, a mi se jo moemo zapitati
dodatno u emu je tolika, nazovimo to tajna, tih istih
Isusovaca i njihove organizacije pod imenom Druba Isusova.
Umjesto odgovora na to upuujemo itatelje da proitaju tzv.
etvrtu probaciju Isusovaca pa e bolje razumjeti.
Vie od dva stoljea trajala je estoka borba protiv ove
Drube, a bijesa, mrnje, zloe i svega tome slino bilo je ak i
previe, a da se nita ne promjeni. Sva mo svjetovne vlasti do
okrunjenih glava bila je u funkciji unitenja toga Reda i teko

256

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

da bi bili do kraja formalno uniteni da se nije u to uplela i


sama Crkva, pa je sam Papa stavio toku na i. Tim inom
slubeno su prestali postojati Isusovci, bila je godina 1773.,
nakon ega su mirno mogli umrijeti Diderot, DAlembert,
Rousseau i iznad svih Voltaire. Ovom potonjem na samrti
Crkva je uskratila apsolucije, koje je on isti traio.
Prema tome, Isusovci su otili kako su i doli, priznanjem odnosno rasputanjem od samoga Vrhovnoga Pontifeksa,
Vikara Isusa Krista na zemlji. Ovozemaljski ovjek Papa
Klement XIV., pod snanim pritiscima je popustio i on sam
redovnik pripadnik Reda Svetoga Franje, dakle franjevac,
potpisao je i raspustio jedan drugi red, nakon ega je izjavio:
Sada sam izgubljen.
Sada, odnosno tada nakon disolucije Reda Drube
Isusove teren je bio ist i moglo se bez nekih veih smetnja i
otpora ii u daljnje egzekucije. Put je bio otvoren i mogla se
provesti francuska revolucija pod parolom: Bratstvo, jednakost
i sloboda. Znamo to je bilo iza toga, a nai Isusovci, koji su
ipak rasputeni samo privremeno, pobjegli su tamo gdje ih se
primilo, a ostatak je trpio tamo gdje je ostao.
Otili su u Rusiju, jer su tamo bili pozvani, a 41
godinu kasnije 1814. , Pio VII. ih je ponovno uspostavio i zato
e najvjerojatnije postati svet.
Pripadnici Reda Drube Svetoga Ignacija Lojole
ponovno su preuzeli ono to im pripada i nastavili su dalje
uvati i iriti Katoliku vjeru, jer je potreba za njima bila
golema, kao prije toga i poslije, a osobito danas.
Budui da taj Red ivi besprijekorno i funkcionira
takorei sam od sebe i naizgled vrlo jednostavno, oni takvi
nikoga ivoga ne ostavljaju ravnodunim. Svi oko njih imaju
neto za rei, ili ih se voli i potuje ili ih mrze, a tako je bilo i s
Isusom, ili - ili nema sredine: nema i, i. Taj Red nikada ne
miruje niti ih se puta na miru i po tome su znak protivljenja
kao i Onaj kojega nasljeduju.
U dananje, najnovije vrijeme opet su na pozornici u
prvom planu, u prvom redu. Vidjeli smo kakvo je djelo
pokrenuo markiz Pombal, to se dobro vidi u knjizi i znamo
kako je bilo dalje. Ukinuti su od samoga Pape, dakle iznutra.
Danas nitko izvana javno i otvoreno ne trai njihovo

257

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

rasputanje koliko se zna. Moe li se ponoviti, pa da se to isto


opet dogodi iznutra? Tada bi to morao provesti u djelo ovaj
aktualni Papa, Papa Franjo.
Za masone simbolika ima presudno znaenje, to se
zna, a i vidjeli smo kroz povijest. Ima li ovdje neke simbolike,
numerologija kod mnogih naroda puno znai i zatvara puno
poglavlja. Moe li zatvoriti i ovo? idovi itekako vode rauna
o brojevima, a i drugi.
Papa Klement XIV., sa znakovitim imenom koje znai
miran, dobroudan i blag, iako vie niti jedan Papa nije uzeo to
ime, je bio franjevac, pripadnik Reda koje voli isticati
siromatvo, to voli i ovaj dananji Papa, koji je uzeo ime
Franjo, tko zna zato ba Franjo, po osnivau Reda, iji je
pripadnik rasprio i izloio stranim mukama i progonu,
pripadnike Reda kojemu slui i sam Papa Franjo. Ako bi ili
analogijom onda bi sam Papa raspustio samoga sebe i svoju
Drubu.
Jorge Bergoglio je Isusovac isto kao i sveti Ignacije
Lojola. etvrti zavjet koji je on sam, dakle Lojola, posebno
izmislio na hiper dostojanstveni nain, u kojemu nema ni
primisli na patos, trebao bi sada biti pregaen. Ponovno
pitanje, moe li se to dogoditi?
Papa Franjo, prvi je lan Reda Svetog Ignacija Lojole,
tj. Drube Isusove izabran na tu dunost. Njegova odgovornost
je do neba. to sa etvrtim zavjetom pod stegom, to s geslom
koje stoji nad glavom svakog Isusovca?
Predzadnji Superior General Drube bio je Hans
Kolvenbach, dvadesetdeveti po redu, ali prvi koji je odstupio i
kojemu je to doputeno uiniti. Kada sam pred nekoliko
godina upitao jednoga Isusovca zbog ega je to ovaj uinio
odgovor je bio da se to ne zna. A na pitanje je li ga to netko
pitao, odgovor je glasio: to se ne pita. I gotovo s time.
Nadalje imamo situaciju da je odstupio i Papa
Benedikt XVI., potpuno neuobiajeno i neuveno i nevieno,
jo iz davnoga srednjega vijeka, kada Isusovci nisu postojali, a
sada smo svjedoci odmaknua dvojice Papa, bijeloga i crnoga.
I jedan i drugi su jo ivi, ali o tome se nita ne zna, o
njihovim razlozima se duboko uti.

258

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Sa stajalita Rimske Apostolske Katolike Crkve ovo


je vrijeme znakovito, a brojevi su vrlo bitni simboli. Aktualni
Papa izabran je posredstvom Duha Svetoga, kako se vjeruje u
Crkvi, na dan 13. 03. 2013. godine. Ima li simbolizma u ovim
brojevima i zato su tako iznenada bez nama znanoga razloga
odstupili spomenuta dvojica? Opet nemogue pitanje!
Ignoramus et Ignorabimus!
Uvijek sam se divio nekom neuhvatljivom i
neobjanjivom smijeku, kojega sam primjeivao na licima
Isusovaca, taj izraz lica kao da nije s ovoga svijeta. Ovaj
tajanstven i nedokuivi osmjeh skoro da je bez izuzetka kod
sljedbenika Svetoga Ignacija, kao i kod njega samoga. Na
portretu Petera Paula Rubensa, kojega li paradoksa da jedan
Rubens naslika jednoga Lojolu, a suprotnosti se neodoljivo
privlae, a i istost, te vidimo boanski izraz lica koji zapanjuje.
Na potezu je Adolfo Nicolas Pachon, trideseti General
Superior Drube Isusove, doktor svete teologije, vrnjak Pape
Bergoglia, iji osmjeh na licu zagonetno treperi.
On je panjolac, tamo je Druba nastala, Lojola je
panjolski Bask, Papa Franjo dolazi iz Hispano-Amerike i
volio bi uti kako i kojim jezikom razgovaraju, je li to
panjolski (?), kao i znati njihov meusobni odnos: do juer je
jedan bio nadreen drugome, a danas je obrnuto. Lojola je u
njima obojici, ili nam se tek tako priinja, stega panjolca, koji
je ivio i pod reimom pisca ove knjige, siguran sam da nije
ista kao i stega iz June Amerike.
Kobni rasplet se pribliava, a koliko smo mu blizu ili
daleko vidjet e se, u glavama nam zvoni na uzbunu i moramo
biti spremni, Isusovci su nam upozorenje, a ovaj puta ak i
dvostruko. Sveti Ivan apostol i evanelist je aktualniji nego
prije, njegove rijei tutnje, razabire se buka i zvonjava, mi ne
elimo kakofoniju i nesklad, mi ne elimo anarhiju, bezvlae,
kaos i za kojega nastupa ordo ab chao po Antikristu.
Mi hoemo, elimo i molimo za parusiju.

259

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

II.

Pitanje koje se nama neizbjeno namee je kakav je


odnos Hrvatske i Hrvata prema ovom problemu. Odmah treba
rei da je taj odnos vrlo bitan i jak, a nije nikako periferan ni
marginalan. Hrvatska Trojedna Kraljevina, to neodoljivo
podsjea i asocira na Presveto Trojstvo, s izrazito jakom
svijeu u politikom, kulturnom i religijskom smislu itekako
ima vanu ulogu, jer je ona kao takva batina stolice svetog
Petra u Rimu, iji su nasljednici okrunili Hrvatske vladare
svojom krunom, pa je to stvarno i simbolino vlasnitvo
Rimske Apostolske Katolike Crkve. Samim tim Hrvati su
odmah postali i sljedbenici isusovakog reda, koji ima duboke
korijene meu pripadnicima toga naroda i dao je veliki broj
poznatih Isusovaca.
Kako Druba Isusova zauzima vano mjesto u
Katolikoj crkvi tako je i kod Hrvata, meu kojima Isusovci
uivaju veliki ugled, pa se Hrvati i Isusovci uzajamno
proimaju.
Katolianstvo kod Hrvata ima duboke korijene i
zadnje bi nestalo iz njih. Velianstveni odnos s najdubljim
tragovima kranstva u irem smislu i katolianstva u uem
smislu nalazima upravo kod Hrvata. Nema plodnijega tla od
Hrvatskoga na koje je palo sjeme Isusove vjere, a time po
tankoj crti slijed iste te niti i preko Isusovaca kao modusa
vivendi.
Jo iz vremena predkranstva u pradomovini gdje su
Hrvati ivjeli kao narod koji je slijedio uenje i nauk velikog
proroka Zaratustre, koji je ivio i govorio prije Mojsija i koji
je najavio dolazak Isusa Krista, ti isti Hrvati su imali
izvanredno razvijen osjeaj za pravdu, istinu, i dobro, to su
kategorije proizale iz ljubavi, nade i vjere, a nadahnute
jednim i svemoguim Bogom. To uvjerenje nadahnuto Bogom
nauavanom po Zaratustri, a ostvareno u punom smislu po
Isusu Kristu proeto je Hrvatskim ovozemaljskim, tuzemnim
postojanjem. Hrvati su svjesni toga poslanja i uloge koja im je
namijenjena i tu nema dvojbe ni kolebljivosti.

260

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Kroz povijest brojni su pokuali to unititi, ali im nije


uspjelo, tako je bilo nedavno i tako e biti opet uskoro. Onaj
tko eli pobijediti Boje djelo nee postii uspjeh, to
neznaboci ne znaju i zato uzaludno ponovno pokuavaju i
lome zube. I opet e biti tako, iako je protivnika puno i sve
vie. Tu se moe potegnuti usporednica sa sljedbenicima
Svetoga Ignacija Lojole. Narod u slubi Boga, koji se ne dira u
druge, ne moe biti poraen. On e trpiti i podnositi, ali nee
pasti, a narod koji nosi Hrvatsko ime ima poslanje koje
otpadnici, kada se upute na svoj krvoedni pohod, ne
razumiju. Neka ne misle da e u slijedeem naletu biti bolje
sree, jer e biti konani gubitnici.
Hrvati Katolici za drugu stranu ne smiju postojati, oni
po njima trebaju biti poraeni i nestati s lica zemlje, po njima
mogu opstati samo neki drugi, ostali Hrvati koji to zapravo i
nisu. Hrvati Katolici moraju biti uniteni na bilo koji nain ili
na sve mogue naine, svejedno za njih nema mjesta i toka.
Svi tzv. Hrvati pripadnici kolektivne svijesti bit e poteeni, a
Hrvati koji su osobe po objavi i doau Isusa Krista moraju
biti ubijeni i nestati.
Zato biti Hrvat katolik i tako ivjeti i djelovati znai
na sebe navaliti najtei mogui kri s neizvjesnim
pojedinanim ishodom. U povijesti je to znailo biti
proganjan, tuen, ubijen, silovan, poniavan i zlostavljan po
svim metodama, koje opsjednuta ljudska luciferska priroda
pozna.
rtve koje je za vjeru i slobodu podnio Hrvatski narod
neopisive su i dalje e biti tako i od toga se ne moe pobjei
niti to izbjei, a pobjeda e na kraju biti velianstvena, jer
ideja Isusa Krista Kralja na nebu i zemlji najbolje je iskazana
kroz Hrvate i Hrvatsku. Napisao je u tom duhu i Dante
Alighieri u Boanstvenoj komediji ne bez razlono.
Isus Krist doao je na zemlji po Bojoj volji. Njegov
dolazak najavljivan je znatno prije toga po prorocima.
Prepoznavanje, priznavanje i prihvaanje Isusa Krista
ostvaruje se vjerom u Njega koja u nas ulazi milou Bojom.
Dolazak Isusa Krista je dakle objavljen. ivot Isusa Krista je
prepun dokaza o tome da je Boji sin, da mu je Bog otac i da
je istina ono to se najavljivalo ak i izvan judaizma kao to je

261

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

proricao Zaratusta, a to je vrlo vano kasnije, kada e Isusa


Krista prihvatiti i ostali izvan kranstva.
Prema tome pojavom Isusa Krista sve se mijenja.
Njegov ivot, muka, smrt i uskrsnue dokaz je da je Spasitelj i
Otkupitelj ljudi.
Logos, metonimijsko ime za Isusa Krista najvei je
kamen prijepora za ovjeka, kojega zbog razuma razdire
sumnja. Ali odricanje od te injenica tj. sumnje, ne znai
istodobno i prihvaanje vjere u Isusa Krista.
Opi zloduh zaet u Luciferu odnosno Sotoni
provoen na zemlji po masonima i njihovoj organizaciji na
elu s tzv. iluminatima kojima su opet na nioj razini
podreeni Rotary klubovi, Lyonsi i razne graanske udruge
koje u tu svrhu zloupotrebljavaju ideju o zatiti prirode,
ekologiju, zatitu ivotinja i svega to je toboe prirodno (to
predstavlja licemjerje i farizejrstvo), pa sve do nepotrebno
izmiljenog vegetarijanstva, veganstva i slino kao i razne
upute o nainu ivota, o ponaanju, o modi i nainu prehrane i
pia. Ovim skupinama treba nadodati i one koji na izgled nisu
u tim skupinama, ali manje ili vie nesvjesno i polusvijesno
takve podravaju. To su oni pod utjecajem kreatora, javnog
mnijenja iz oblasti kolektivne svijesti koji su jednom rijei
manipulibilni, odnosno oni koji se daju manipulirati, jer idu
linijom manjega otpora.
Koji su to i kako ih prepoznati?
2.
Na drugom mjestu smo rekli da ljudska osoba sa
svojom svijeu i samosvijeu proizlazi iz vjere u drugu
Boansku osobu, a oni koji to nisu potpadaju pod zakone i
utjecaj druge strane, one koja se tome protivi. Njihov izvor je
Lucifer i to je njegovo podruje utjecaja i djelovanja. Oni su
jednostavno medij na koji on utjee, a razlog zato je sebinost.
Budui da su oni strukturirani po piramidalnom naelu, na
ijem vrhu se nalazi opi zloduh, Lucifer metaforiki ili
simboliki, a i istinski, s prikazanim svevideim okom, to
znai kontrolom (to je tzv. Big Brother), oni isti mu se
podreuju uz stanovite usluge za obavljeni posao, ili zadatak

262

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

prema poznatim pravilima. U zavisnosti o stupnju


inteligencije, sposobnosti, mogunosti i drugih karakteristika
oni u toj hijerarhiji zauzimaju vie ili nie mjesto, ali na istom
opem zadatku.
Ope i zajedniko obiljeje svima neprijateljima je
mrnja na vjeru i Isusa Krista, bez izuzetka od pravila. U
knjizi se na nekoliko mjesta navodi razlika izmeu dvaju
masonerija, engleske i one kontinentalne, meutim, esencijalno razlike nema nego se radi o isto psiholoko-didaktikoj
razlici ili jednostavno kozmetikoj. Dok engleska masonerija
kao lukava i perfidna, spretnija u podvalama doputa neki
verbalni spomen na Boga, nikako na Isusa Krista, iako se
koristi simbolima kria pa ak i na zastavama, dotle to
kontinentalna potpuno nijee. Zanimljivo je da potpuni
nihilizam na Boga iskazuju one drave i njihove masonerije,
gdje je veina katolika za razliku od protestanata, koji su tu
tolerantniji. To se jednostavno tumai injenicom o zakonitosti
konverzije, pa je po tome poturica gori od Turina, a temelj je
izdaja.
Meutim to je samo ogrta ili krabulja, ali sa istim
sadrajem. Evo zato i kako.
Nasilnim otpadom Engleske od katolicizma i Rima,
koji je u djelo proveo kralj Henrik VIII., zbog poznatih
razloga, podloga je nastanka institucionalizarane masonerije, o
emu pie u ovoj knjizi. U knjizi takoer pie da je u
Engleskoj nezamislivo biti neto, a da se ne pripada toj sljedbi
kada se radi o drutvenom statusu, to znai da masona u
Engleskoj ima na pretek.
Da Bog nije potpuno izbaen iz svijesti ljudi, milom ili
silom, ne bi bilo takve masovnosti masonerije. To se postiglo
lukavim uenjem o tzv. deizmu po kojemu je Bog dodue
stvorio zemlju i ono to je na njoj, a onda to ostavio na
upravljanje ljudima. Kojim ljudima? Ne bilo kojim nego
izabranim od samih sebe, a to su masoni, graditelji hrama
kralja Salamuna. Drugo je pitanje moe li to onda biti netko
drugi nego li idovi, ali Englezi tako ne misle. Deizam, ije
ime je skovano u to doba danas se koriste jednim drugim
neologizmom, koji zvui efektnije, i to je agnosticizam. Oni i
jedni i drugi doputaju postojanje Boga po svojim mjerilima i

263

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

trguju s time po potrebi isto kao i farizeji u kui Bojoj, za


koje znamo kako ih je oznaio Isus. Dakle, agnostici su
licemjerni trgovci svetim stvarima. To su ljudi koje ne potuju
nita ni nikoga, osim sebe i svojih interesa. Kada netko za sebe
kae da je agnostik, znajte da pred sobom imate ljutu guju, bez
srama, dostojanstva i obzira, spremnu na sve: taj je opasniji od
ateista i iznad svega bezoni laac.
Agnostici se vole dokazivati, oni rado ulaze u debate
na razini visoke intelektualnosti, oni e u svoje loe metnuti i
Bibliju da se vidi, ali i Kuran i Talmud, oni bi najradije odmah
od toga svega napravili jedan religijski upajz, ili uenim
rjenikom reeno sinkretizam, jer preko materijalizma,
empirizma i pozitivizma niti ne mogu doi do drugoga ishoda
kada su samo sumnjiavi ateisti. Agnostici niega
intelektualnoga ranga, ali i oni malo viega, koji se uvijek
slue znanou kao alibijem za neznabotvo i koji istiu
tehniku inteligenciju kao vrhunac ljudske mudrosti, oni koji
trae boansku esticu, tumae postanak svijeta velikim
praskom i druge fizikalne teorije, pa misle svi skupa da e u
laboratoriju stvoriti novi ivot i vjenoga ovjeka. Isti ti
znanstvenici s epruvetama, retortama i alkemiarskim
posuem ne mogu dalje od ovce Doly ili nekoga humunkulusa
s ispranim mozgom, upravo onakvim kakve pripremaju za
dolazak svoga idola. Oni su osnovali institute, zavode i
svakojake organizacije, te okrugle stolove iz kojih se
manipulira s ljudima koji nemaju svijest o sebi i koji nisu
osobe sa slobodnom voljom i odgovornou i vjerom.
To su ti manipulibilni pojedinci, koji sebe zovu
ovjekom, a ne osobom, to su oni koje je lako prepoznati jer
nemaju svoje miljenje, svoje stavove, oni po to moraju negdje
ii i to preuzeti od onoga koji je u hijerarhijskoj ljestvici iznad
njih, oni znaju samo sluati i sluiti onome iznad sebe i
uglavnom nemaju pojma o naelu subordinacije, ali ga uredno
i posluno provode. Njima je istina nepoznata kategorija, jer je
istina samo ono to njima treba u datom trenutku, jer im tako
koristi, sve ostalo ih se ne tie: i la i kleveta su istina kada im
to donosi korist, oni su pokorni puzavci koji ne znaju za ast i
autoritet koji se temelji na vrijednostima, za njih je autoritet

264

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

onaj kojega se boje i koji ih ucjenjuje te tjera na posluh ali i


nagrauje. I tako u krug. Naravno da ne znaju za ljubav.
Ako se neto zna, a u to se ne vjeruje onda je to
protuvjera, a ne nevjera, jer nevjera nema predmet na koji bi se
odnosila nego negaciju same vjere. Nijekanje Krista i borba
protiv njega je takoer dokaz da on postoji.
Je li bi bilo mogue znati za dobro i njegovo
postojanje kad ne bi bilo zla koje je suprotno tome. S
praktinoga ivotnoga stajalita da, ali s teoloko-filozofskoga
ne. Dakle mi u to vjerujemo i ne traimo potvrdu toga u zlu,
nego u dobru. Da istina i ljubav, vjera i nada dolaze od Boga
njima je nepoznato. Da je Bog apsolutna kategorija oni ne ele
uti, jer tu nema materijalnih interesa, te atribucije ovjek ne
moe imati, jer to proizlazi iz Boga samoga koji je apsolutni
duh.
Oni (masoni) i njihovi povjesniari znaju da nisu u
pravu, ali ne mogu drukije i znaju da nee uspjeti, ali ne
odstupaju, idu dalje u propast (i to je opsjednue).
Bogobojaznost proizlazi iz svijesti o Bogu i sebe samih, a to
znai da osoba koja je vjernik i koja postoji i djeluje po
Providnosti Bojoj nuno ima savjest. Savjest nije ono na
emu zavrava meusobni odnos Boga s ljudskom osobom, jer
Bog po svojoj milosti ostavlja njemu da sam izabere, ovako ili
onako to onda ovjek preko Providnosti pretvara u vjeru i
posredstvom Isusa Krista postaje personifikacija Njegove
Boanske druge osobe, odnosno tenje prema Njemu kroz
poistovjeivanje.
Nije lako zatvoriti ovaj krug i ivjeti u miru, spokoju i
harmoniji. Ljudska osoba je stalno izloena zloduhu koji mu
ne da mira i progoni ga, napastuje ga i propituje, iskuava i
laska mu. Postavlja se pitanje kako ne podlei napasniku kada
je on uvijek nazoan i kako se od njega obraniti?
Odgovor je samo jedan: jakom i nepokolebljivom vjerom kroz
molitvu! to vie to bolje. Meutim, lako je to rei, treba to i
initi i otklanjati smetnje na tom putu. Jedan od putova
pokazuju nam Isusovci, opisani u ovoj knjizi.
Sloboda volje kao izbor ponuen od Boga po
Njegovoj milosti za ovjeka je najvaniji izbor i odluka u
njegovom ivotu. O tome e sve dalje ovisiti, kao i to koliko

265

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

e u tome ustrajati. Odnos izbora slobode volje ovjeka i


milosti Boje daje odgovor na to pitanje koje je temeljno za
svaku fundamentalnu teoloku raspravu, ali to nije na
predmet u ovoj knjizi, iako ga se itekako dotie.
Biti politiki Hrvat i rimokatolik po uvjerenju i
naravno vlastitome izboru predstavlja maksimalnu moguu
odgovornost. Potpuna sloboda odluivanja mogua je samo
unutar katolicizma, dok je pravoslavlje autokefalno i zavisi od
drave do drave i kolektivistiko je. Ostale monoteistike
religije, islam i judaizam bitno se razlikuju, jer one striktno
propisuju ukupno ponaanje pojedinca od jutarnjega dizanja
do veernjega lijeganja i sve ostalo do zadnjih konzekvencija,
to jasno pokazuje ovisnost. Katolicizam daje upute i
preporuke, ne diktira i to politiki i drutveno ostavlja slobodu
u ponaanju, pa se moe definirati kao prostor izmeu
cezaropapizma i ultramontanizma.
Druba Isusova napadana je zbog davanja prevage
slobodi volje, pa prema tome i stanovitom volontarizmu unutar
Crkve u katolika, a to je opet bio jedan od motiva za napad
masona na Drubu, a zapravo na samu Katoliku crkvu.
Teoloku podlogu za to dali su im jansenisti, koje je onda
osudio i sam Papa. Isti jansenisti su tako nesvjesno, a moda i
ne, dobro doli masonima da udare po cijeloj Katolikoj crkvi.
Tako je masonska pakost i zloa iskoristila teoloke rasprave
za svoju korist, a da to Crkva nije odmah osujetila, a mogla je,
ali nije, jer je progutala masonsku udicu.
Uinak je bio kolosalan, ali za masone, Jezuiti su
ukinuti i rastjerani, a jasenisti su postali ili defetisti ili naprosto
mistici. U tom trenutku jedni i drugi su za katoliki svijet
baeni u drugi plan, ali sljedbenici velikoga Baska Lojole
(jarraitzaile euskal Loyola handia), vratit e se nakon 41
godinu osokoljeni u jo vroj vjeri, jer sjeme Boje ne
propada.
Tako je zatvoreno jedno veliko poglavlje u borbi
masona protiv Katolike crkve, meutim, borba se nastavlja
sve jae i ee na svim frontovima kako to kae na vrlo
tovani i cijenjeni Caudillo generalisimo Franco. Slobodni
zidari su sve moniji, sve nestrpljiviji, sve opasniji, sve
brojniji i sve im se vie uri. A gdje se to njima tako strano

266

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

uri? Da zagospodare svijetom, koji njima pripada, jer tako


kae veliki arhitekt svemira, ali prije toga jo neto treba i
ostaje za uiniti.
3.
Ope je poznata injenica da na zemlji, meu ljudskim
rodom, ima najmanje polovica ena. Vjerojatno ih ima neto
preko polovice. Iako navodno nema masona ena, autor knjige
je rekao na jednom mjestu da je Eleonora Roosevelt bila
mason ili masonka, ali enski rod za sada u Hrvatskom jeziku
za taj pojam ne postoji, to ne znai da ene masoneriji malo
znae. One znae i te kako puno, vie nego se misli i oekuje
meu obinim ljudima. Ovo je vrlo sloeno i komplicirano
pitanje i vrlo opasno. Podruje enskoga pitanja je vrlo sklizak
teren i pristupanje tom pitanju je osjetljivo. Tu je puno vanija
forma ili oblik nego sadraj kada se njemu pristupa i zato treba
biti paljiv i dobro odmjeren kod zakljuivanja.
ene kao bia pripadaju tzv. kolektivnoj svijesti i to na
poseban nain i drugaiji od onoga kojemu pripadaju
mukarci. One ine polovicu ljudskoga roda i u njemu trebaju
ekvivalentno participirati na svim podrujima i djelatnostima.
To bi matematiki tako trebalo izgledati, ali stvarnost nije
takva, odnosno ravnotea je poremeena. U iju korist ili na
iju tetu? Ovdje bi bilo toliko odgovora koliko ima ljudi i
naravno da bi se uglavnom razlikovali. To bi po nekom
logikom slijedu znailo da zapravo odgovora i nema. A i
nema ga jer ga se trai na iskljuiv nain i to je pogrean put
koji odmah vodi u nita.
A ako bi provodili heuristiki postupak, to se po
stanovitim pravilima moe izvesti, ne bi dobili nikakve
rezultate. Odnos muko ensko je najjednostavniji i
najzamreniji odnos u isto vrijeme, to je istost i razliitost u
jednome. Zbog toga se moe interpretirati na milijun naina ili
samo na jedan. Ali da ne gomilamo rijei, ja u rei ovako.
Mukarac i ena su suplementarni, ali ne komplementarni, to
znai da se nadopunjuju, do jedne cjeline, a ne nadopunjuju
unutar neke veliine u raznim omjerima. To znai M + = 1,
ili mukarac bez ene nije cjelina i obratno. Iz toga slijedi da je

267

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

odnos kauzalno povezan kao to su dio i cjelina, ili


pojedinano i ope, suprotnosti, ija je rezultanta cjelovitost, a
to je matematiki 1 + 1 = 1.
Prema tome mukarac i ena su oksimoron i u
figurativnom smislu.
Ali muki i enski princip su razliiti, a rekli smo da
su jedno, to bi onda znailo da su u proturjeju i takve
opozicije bi se mogle redati koliko nam u nekom trenutku
treba za neku priliku. Npr., muko naelo je snaga, mo, vlast,
agresija, a ensko blagost, mirnoa, pasivnost, ali idemo li
dalje, vlast moe biti blaga, ali takoer znamo da postoji i
pasivna agresija. I to sada? Nalazimo se kako je reeno na
klizavom terenu, ali ipak jedinstvo mukarca i ene ostaje
zadano. Oni su cjelina, u ovakvom ili onakvom omjeru, makar
ta cjelina najee nije uravnoteena, emu oni zajedniki
moraju stremiti. Zbog raznih utjecaja to nije lako provesti u
djelo i nastaju problemi, a to je podruje djelovanja zloduha.
Mukarac i ena moraju biti ujedinjeni u dobru, u
ljubavi, u istini, na djelu, a od prije znamo da su to Boanske
vrijednosti odnosno kreposti i vrline. Iz toga dalje proizlazi
brana zajednica, obitelj, odgoj djece i ostale kranske
vrijednosti naslijeene vjerom u Boga.
Zloduh u razbijanju suglasja meu spolovima vidi
svoju odlinu priliku za djelovanje i tako ini na svakom
koraku potpaljujui vatru lukavim postupcima tjerajui ene, a
i mukarce, premda uglavnom i preteito ene na solo akcije
potpomognute razliitim feministikim udrugama. Cilj takvih
pokreta je razaranje zajednice zvane obitelj, na bezbroj naina,
koji se provode manipulacijama od kojih je glavna
neravnopravnost spolova, to enama predstavlja primamljiv
lijepak. One to olako i nepromiljeno progutaju kao mamac i
nekritiki ne razmiljajui o posljedicama naruavaju prirodnu
i socijalnu ravnoteu. Rezultati su vrlo uinkoviti i zato imamo
propast svakoga treega braka s uasnim posljedicama za
djecu i ukupno drutvenu higijenu. Tono, jer je krajnja
namjera stvoriti to vie problema na svim razinama, obitelj
kao vrhunsku vrijednost unititi, naela udorea ponititi
uvoenjem na velika vrata LGBT zajednica kao legitimne
kategorije i u konanici proglasiti anarhiju i opi nered,

268

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

odnosno po masonima kaos, preko kojega onda slijedi


apsolutna diktatura, jer se sve preokree za 180 stupnjeva.
Dakle, iz potpunog relativizma, naravno i neizbjene
demokracije kao enskoga principa, do anarhije, bezvlaa i
razularenosti do kaosa i novoga reda odnosno poretka, na elu
s masonima i idovima. To bi trebao biti put za ostvarenje, na
kojemu se nalazimo i na kojem smo daleko odmakli i tu smo
pred vratima, ekamo konani rasplet.
Meutim, postoji jedna velika prepreka, koja se sada tako ne
prikazuje, ak to vie djeluje u funkciji sotone ili bar tako
izgleda. Opet smo na klizavom terenu, koje vrhunski
manipulator nee prevladati, jer isti onaj medij preko kojega je
fantastino provodio svoje zamisli i kanalizirao svoje akcije
okrenut e mu lea, zato to e se osjetiti prevaren i osvetit e
mu se. I to krvavo, bez milosti upravo njegovim vlastitim
metoda.
4.
Hrvati, koji su podnijeli najvee rtve u Europi od
provale Turaka do danas imat e posebnu ulogu u tim
zbivanjima. Povijesni i etniki prostor na kojemu su ivjeli i
ive je tzv. Ilirik i on pripada samo njima i ostalima ako su
lojalni u i na njemu. To je naslijeeno po katedri svetoga Petra
i tako ima biti, ali ima puno onih koji to ne prihvaaju i ne
biraju sredstva da bude drugaije.
Ako je rimski car Konstantin Veliki kroz vizije, koje
su nadnaravne, morao prihvatiti kranstvo i zapovijedati po
njemu, tko smo onda mi danas ili oni, koji bi htjeli po svome?
Tu moemo postaviti bezbroj upitnika, ali neemo dobiti
odgovor, jer on ve postoji, ali na alost postoje i oni koji to
nijeu. I tu je bespotedni sukob, koji se mora dogoditi, tj. on
se ve dogodio, jer kako nema razlike izmeu apsolutnoga i
relativnoga vremena i prostora, onda nema niti povijesti, jer je
sve jedno, a to je Bog. Iako to nevjerojatno izgleda, jer smo
sve komprimirali u jednu toku, koju moemo sada i rastezati,
ali ne mijenja se bit reenoga.
Vjerovali ili ne ovu teoriju je pokazao i dokazao, nitko
drugi nego jedan Hrvat, jedan Isusovac, jedan Dubrovanin.

269

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Genij u kojega nitko nije posumnjao: Ruer Bokovi, ponizni


sluga Drube Isusove, onaj koji zna mjeru i red stvari,
skroman ovjek bez zahtjeva za neim posebnim. Autoritet
ije misli i zakljuke nikada nitko nije niti pokuao dovesti u
pitanje. Zanimljivo je pogledati izraz njegovoga lica. I sam je
doivio rasputanje svoga Reda. Ali idemo dalje.
Jedan drugi Konstantin, zvan Porfirogenet, koji za
razliku od svoga imenjaka Velikoga, nije bio nezakonit, nego
suprotno tome roen u grimizu i ne prvoroenac, to je vrlo
vano, ali odabran, takoer car, ovaj put istono-rimski, pie
isto o Hrvatima i to ne bilo to i bilo kako. Za njega su Hrvati
moan i veliki narod u svakom pogledu i vojnom. O tome se
pie u vie poglavlja vrlo jasno i nedvosmisleno i opirno
dokumentirano.
Historiografija o tome uti, jer za to ima razloga
naravno svoga. Njegovo djelo, koje se zove O upravljanju,
nije pisano u dokolici staroga cara, nego kao prirunik,
kompendij i upute za svoga sina da moe lake vladati svojim
podanicima i tako to treba gledati i tumaiti. Ali falsifikatori
nemaju mira, oni to moraju preurediti za svoje potrebe. Tko su
ti?
To su razni manipulatori na elu s onima koji ele
prekrojiti svijet po sebi i za sebe, ne vodei rauna o niemu
to nije njima u interesu, pa tako odreuju i poduavaju kakva
treba biti povijest, ali kroz tekuu politiku odreuju i
sadanjost, a ele i budunost. I o tome pie u ovoj knjizi.
Papa Inocent IV. je godine 1248. Hrvatski jezik
proglasio svetim jezikom i odobrio njegovo koritenje kao
takvoga u liturgiji, uz glagoljako pjevanje, prema tradiciji
svetoga Jeronima na cijelom hrvatskom etnikom prostoru
zvanom Ilirik, a to je Panonija sa Slavonijom do Biograda na
Savi, Bosna do Drine i Boka Kotorska.
Dokaz povezanosti Rima odnosno Svete Stolice s
Hrvatskom dobio je osobitu potvrdu posredstvom velianstvene obitelji Frankopan. Obitelj koja je bila jedna od tri
najmonijih u Rimu kroz stoljea je bila obitelj Frangipani.
Njezin grb svjedoi o izravnoj povezanosti s Isusom Kristom i
njegovom lozom sve do kraja Davida (Davidova zvijezda i
tvrava i lomljenje kruha kod svete priesti). Hrvatska obitelj

270

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Frankopani ogranak je te rimske obitelji, a da u to ne bude


sumnje organiziran je i dogovoren sveani ceremonijal na
kojem e to biti potvreno i obznanjeno. I tako se obistinilo i
dogodilo u nazonosti brojnih Hrvatskih velikaa na elu s
Banom Nikolom (Mikulom) Frankopanom s jedne strane, dok
je na drugoj strani s dokazima iz Vatikanskoga arhiva stajao u
svojim raskonim prostorijama uz punu velikodostojniku
kardinalsku suitu sam Sveti Otac Papa, Martin V., nitko drugi
nego pripadnik jedne od triju najmonijih Rimskih patricijskih
obitelji Colonna.
Dotini Martin V., jedan od najveih Papa u povijesti,
znamenit po tome to je okonao veliki zapadni crkveni raskol
i ujedinio pontifikalnu stolicu (prije njega su bila trojica Papa i
antipapa), po tankoj rodovskoj crti roak Hrvatskoga Bana
Frankopana predao je dokaze Banu Nikoli uz topli zagrljaj.
Dakle, trostruki Ban (Slavonije, Hrvatske i Dalmacije) tj.
neokrunjeni kralj dobio je insignije od vikara Isusa Krista na
zemlji. Zbog ega je ovo bilo potrebno rei i napisati?
Koja e se cijena platiti za to? Ogromne posljedice
slijede iza 1430. godine kada se to dogodilo. Budui da su
Frankopani u tijesnoj rodbinskoj svezi sa ubiima
Zrinskima i jedni i drugi su uniteni, a s time i dio hrvatske
dravnosti, jer su ujedno i katolici.
Sada je vrijeme za zakljuak koji se najavljuje sam po
sebi, a to je da Hrvate treba ukloniti s ovih prostora. Prvi dio
plana je propao, slijedi drugi in po receptu Engleske, a i
kontinentalne masonerije, iji su glavni egzekutori naa
nesuena braa s Istoka s kojima masoni konstantno
manipuliraju, a da oni toga nisu uglavnom niti svjesni. To rade
uz pomo domaih masona izdajnika instaliranih na svim
razinama, jer im je obiljeje manipulibilnost. O njihovom
ponaanju ve znamo sve. Njih treba razotkriti i izvesti na
svjetlo, raskrinkati i pokazati javnosti da se vidi la. Tako e
nestati kao i meduze na suhom.
ene e masonima otkazati poslunost, a to pitanje ne
mogu rijeiti, jer je iskonsko, ali sada s njima upravljaju.
Zanimljivo e biti prestrojavanje tzv. malih ljudi, koji e se
morati opredjeljivati u roku od 24 sata, kao i cijeli narodi, koji
e preko noi postati sljedbenici Spasitelja.

271

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Druba Isusova, toliko znaajna, zanimljivo bez


enske grane, postat e zajedniki nazivnik i zaglavni kamen
opega otpora i nerjeivo pitanje za Lucifera i njegovoga
pijuna na zemlji tzv. Antikrista, kojega toliko ljube, slave i
iekuju masoni.
Sinovi Svetoga oca Ignacija (seme aita santua Loyola)
nemaju ni laikat, ali moda mogu zazvati sljedbenike jednoga
drugoga velikoga panjolca i sveca, jer to e trebati, oito je, a
to je Jose Maria Escriva iz Opusa Dei koji, to je vrlo
neobino, ima zaista zanimljiv grb. I u tome uistinu ima
znakovite simbolike.

Zoran Vernazza,
prevoditelj
18. veljae, 2014.

272

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

273

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

Narudba
www.emilcic.exactpages.com
Naruujem knjigu
pouzeem (+ potarina)
www.slideshare.net/emilcic/katalog-naklade-e-i
1. Povijest hrvatskih neprijatelja, 250,oo kn ___ kom.
2. Anglo-ameriki establishment, 250,oo kn ___ kom.
(rasprodano)
3. Plovidba Sv. Brendana opata, 120,oo kn ___ kom.
4. Glazbeni aspekti u filozofiji umjetnosti Miha
Monaldija, 100,oo kn ___ kom. (rasprodano)
5. Hrvatska glazba i glazbenici, 300,oo kn ___ kom
(rasprodano)
6. Hrvatski skladatelj, 150,oo kn ___ kom
(rasprodano)
7. Globalizacija i hrvatski nacionalizam 150,oo kn ___
8. Religijsko filozofski aspekti u knjievnosti A. G.
Matoa, 120,oo kn ___ kom
9. Eseji o glazbi, tvrdi uvez, 165,oo kn ___ kom
(rasprodano)
10. Liturgijska glazba u Hrvatskoj nakon II. vatikanskog
koncila, 180,oo kn ___ kom
11. Hrvatsko-irske kulturne veze br. 1, 180,oo kn,
___kom, (rasprodano)
274

Francisco Franco y Bahamonde


MASONERIJA

12. Hrvatsko-irske kulturne veze br. 2,


180,oo kn ___kom
13. Hrvatsko-irske kulturne veze br. 3, 220,oo kn
___kom
14. Tiranija i oligarhija, 160,oo kn, __ kom
15. Stoljee ljeviarskih lai hrvatskom narodu,
200,oo kn, __ kom
16. Krist u ulici Connaught, 100,oo kn __ kom.
17. Ogoljela la logora Jasenovac, 100,oo kn, ___
kom
18. Hrvatski zvjezdani trenutci - glazbene
interpretacije br. 1, 250,oo kn,____ kom
19. Hrvatski zvjezdani trenutci - glazbene
interpretacije br. 2, (2011. g.),
250,oo kn,____ kom
20. O glazbi, Sv. Augustin, 150,oo kn, ____ kom
21. Masonerija, Francisco Franco, 130,oo kn, meki
uvez ____ kom, tvrdi uvez 150,oo kn ____ kom

Adresa i tel. naruitelja


___________________________________________
___________________________________________
_________________________MB_______________
Potpis i peat
naruitelja____________________________

275

Bewerten