Politika od pojma politike do parlamenta

* definicija iz udbenika
** definicija iz biljenice
* (s) definicija iz starog udbenika
* (soc) definicija iz udbenika iz sociologije
** (i) definicija s interneta
*** vlastito miljenje
pojmovi oznaeni sa sivim 'markerom' predstavljaju rijei koje smo radili na sociologiji, a ja ih u zagradi objanjavam radi boljeg razumijevanja

politiki subjekti
* oni koji djeluju radi ostvarenja svojih ideala i boljeg ivota
** narod, nac. manjina, drava, meunarodna zajednica, pol. stranka, vladine i nevladine organizacije, pojedinci
* (s) nositelj politike koji izborom metoda i svjesnom djelatnou ostvaruju odreeni cilj pol. djelovanja
** (i) pojedinci, drutvene grupe (dvoje ili vie ljudi u relativno stabilnoj i trajnoj interakciji koji dijele zajedniki osjeaj
pripadnosti i identiteta), institucije (drutvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se odraavaju i reguliraju
pomou drutvenih normi) i organizacije (vee drutvene grupe koje se osnivaju radi ostvarenja specifinih ciljeva) koje
sudjeluju u politikom i drutvenom ivotu

dravljanin (l. 9. Ustava RH)

* pripadnik odreene dr. zajednice koji ima pravo sudjelovati, oblikovati te upravljati istom; to je njegovo zakonsko i
moralno pravo, ali i obaveza
** njegova gra. prava su: na ivot, slobodu i sigurnost; njegova pol. prava su: birati i biti biran, izraavanje,
informiranje, okupljanje, udruivanje
- stjecanje dravljanstva podrijetlom, roenjem, priroenjem, meunarodnim ugovorima
* (s) pripadnik odreene dr. zajednice; dravljaninom se postaje roenjem ili dobivanjem dravljanstva; on je nositelj
prava i u odreenoj je zajednici subjekt javnog podruja djelovanja; individua, u pravima ravnopravan s ostalima, a u
djelovanju neovisan o drugima
** (i) dunosti dravljana: potivanje Ustava i drugih zakona, informiranje o problemima zajednice i aktivno
sudjelovanje u istoj, potivanje prava, vjerovanja i miljenja drugih, plaanje poreza, sudjelovanje u demokratskim
procesima, obrana domovine

narod (postojanje hrv. naroda oituje se u Izvorinim osnovama Ustava RH)

* zajednica ljudi/dravljana koja naseljava isti teritorij i ini drutvenu grupu
* (s) graanstvo/puk odreenog dravnog podruja koji komunicira istim jezikom i njeguje iste tradicijske obiaje

nacionalna manjina (l. 15. Ustava RH)

* stanovnici drave koji se po etnikoj pripadnosti razlikuju od veine
** iz l. 15. saznajemo: pravo na ravnopravnost, zatita prava, biranje vlastitih zastupnika, sloboda izraavanja
pripadnosti, sluenje svojim jezikom, pismom i kulturna autonomija
- Albanci, Austrijanci, Bonjaci, Bugari, Crnogorci, esi, Maari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi,
Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi, idovi
bliski pojmovi:
asimilacija stapanje s veinskom zajednicom i gubljenje manjinskih posebnosti (*); proces u kojemu manjina
naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa modele ponaanja i etnike osobine veine (* (s))
prisilno mijeanje kulturnih osobnosti manjine i veine proces u kojem nastaje novi kulturni obrazac (SSSR, SFRJ)
(* (s))
kulturni pluralizam priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina (* (s))

drava
* pol. zajednica vladajuih i onih nad kojima se vlada, ureena na temelju pravila koja prihvaaju svi njezini lanovi
(dobrovoljno ili prinudno)
* (soc) prema Weberu, skup drutvenih organizacija i institucija koji na odreenom teritoriju posjeduje monopol
legitimne primjene sile
* (soc) civilno drutvo polje slobodnog izraavanja ekonomskih, politikih, kulturnih, religijskih, svjetonazorskih
interesa pojedinaca balans izmeu drave i njenog drutva, obuhvaa mreu brojnih dobrovoljnih udruga i
nevladinih organizacija
** lan drave dravljanin pripada javnoj sferi, skrbi za opi interes, ima pol. prava; lan drutva graanin
pripada sferi ekonomskih i privatnih poslova u kojoj zadovoljava svoje privatne potrebe, ne mora biti dravljanin

* elementi konstitucije drave

- stanovnitvo drava mora imati dravljane koji imaju prava, ali i dunosti
- teritorij drava mora imati zakonski odreen teritorij, granice unutar kojih moe obnaati vlast
- organizirana vlast drava mora imati vlast koja upravlja i organizira funkcioniranje drave
- meunarodno priznanje potvrda drave od drugih suverenih drava (15. 1. 1992.)
- ustav najvii pravni akt jedne drave i drutva iz kojeg proizlaze ostali pravni akti nuni za funkcioniranje
bliski pojmovi:
* tipovi drava jedinstvene (unitarne) i sloene (federativne ili konfederativne)
unitarna drava tip jedinstvene drave u kojoj je vlast centralizirana i jedinstvena za cijeli teritorij, mogu biti
podijeljene na manja podruja (npr. upanije), no dio su cjeline
federativna drava (federacija) sastoji se od federacije ili saveza vie federalnih jedinica (drava, regija, republika,
pokrajina, kantona) te je nadreena tim jedinicama jedinice mogu imati vlastita tijela i nadlenost
konfederativna drava (konfederacija) zajednica suverenih drava koje su prenijele neke ovlasti na zajedniku
(konfederalnu razinu), ali su ostale suverene drave ne stvara se nova drava kao u federaciji, nego sve drave
lanice djeluju samostalno

nevladine organizacije
** Amnesty International, Greenpeace, Human Rights Watch
* (soc) djeluju u meuprostoru izmeu privatne sfere i drave spreavaju uplitanje drave u neke vidove drutvenog
ivota, tjera vlast da uzme u obzir zahtjeve i potrebe graana javno djeluju, a nisu pod izravnim nadzorom drave
(niti im je ona osniva)

interesne skupine (lobisti)

* (s) cilj im je djelovati na vlast, a ne borba za vlast; u Europi djeluju putem masovnih kampanja usmjerenih prema
parlamentima i vladama skupine za legaliziranje pobaaja, protiv nuklearnih elektrana (*** npr. branitelji u RH);
mogue koritenje nelegalnih pol. sredstava da dobiju to ele (mito, ucjena)

meunarodna zajednica
*** drutveni fenomen ureen meunarodnim pravom sastoji se od drava koje dijele sline interese, dre ih na
okupu spone poput svjetskog trita, nuklearnog naoruanja, moderne tehnologije te raspravljaju o aktualnim temama
(Meunarodna zajednica zgroena je incidentom u Palestini) male/slabe drave ureene u blokove, najveu
mo imaju gospodarski stabilne drave (primarno SAD)

politiko djelovanje
* djelovanje u javnosti radi postizanja opeg dobra
* (s) obveza da se nositelji dravne vlasti obavijeste to o nekomu vanom pitanju misle najiri dijelovi zajednice i da
s time usklade svoj rad; cilj je izbjegavanje kaosa, nereda, nestaica i nezadovoljstva
- temelji se na slobodi, pol. kulturi sudionika, uvanju i zatiti ljudskog dostojanstva
- djeluje se pol. govorom, napisom pol. sadraja i pol. utakmicom (prosvjedom, kampanjom)
** politika apstinencija odustajanje pojedinca od pol. djelovanja zbog nedovoljne motiviranosti
- naini sudjelovanja u politici: informiranje, pisanje o razliitim pitanjima, raspravljanje, djelovanje u sklopu
zajednice sa svrhom podrke ili kritike nekog vladinog postupka, formiranje ili pridruivanje pol. strankama, glasanje,
pol. skupovi, podrka kandidatima u kampanji, plaanje poreza, lobiranje, protestiranje kroz demonstracije, bojkot,
trajk
* politiki djeluju:
vlada i pol. organizacije (stranke) svakodnevno, donoenjem programa i javnih politika
graani pojedinano, na izborima ili udrueni u drutvene organizacije i graanske inicijative

politiki govor
* poseban oblik jezik kojim politiari komuniciraju meusobno i s graanima (spin) cilj mu je oblikovati ponaanje
ljudi, njihova stajalita te utjecati na njihove odluke oblikuju ih spin-doktori
a) ekskluzivni 'profesionalni argon' izmeu politiara
b) totalitarni usmjeren prema svim segmentima drutvenoga, ali i privatnoga ivota, a koristi se kako bi vladajua
elita u javnosti stvorila prividni dojam o stvarnoj vanosti neega
c) demokratski jezik dijaloga, tolerancije i viestruke osjetljivosti za razlike u gleditima prihvatljivi svim
skupinama zbog naina izreenoga

* (s) moe biti i emotivan (pogaa gdje najvie boli), ekspresivan (raznolikost vokabulara, dinaminost), iterativan
(ponavljanje vanih rijei ili reenica), ekstenzivan (strateki govor kojim se sluatelja pokuava udaljiti od osnovne
teme duge reenice, pozivanje na prolost), koherentan (skladan govor, dobro uoblien da sluatelj misli da bi i on
ba tako to rekao)

politika kultura
** (i) skup vrijednosti, uvjerenja i stavova koje imaju graani o politikim objektima (institucije sustava vlada, pol.
stranke) i politikim procesima (ponaanje stranaka, odnos vlada-oporba, meunarodni odnosi, itd.) u svom drutvu.
* a) parohijalna pol. kultura karakteristina za zajednice gdje politika ne postoji kao zasebno podruje, odnosno nije
odvojena od religije
- ne postoji aktivno sudjelovanje graana u politici (UAE)
b) podanika pol. kultura postoji u hijerarhijski strukturiranim drutvima
- pol. vrijednosti unaprijed odreene, pojedincu se mogu sviati ili ne, ali ne moe nita promijeniti (pasivan je)
- Kina (postoji ope birako pravo, ali postoji samo jedna stranka)
c) participativna pol. kultura pojedinac ima pravo aktivno participirati u pol. procesima
- svojstvena suvremenim i razvijenim demokratskim pol. sustavima (Francuska)

politika utakmica
* (s) sukobljavanje, saimanje ili doraivanje razliitih politikih doktrina s krajnjim ciljem ostvarenja ideala subjekta;
borba stranaka za osvajanje vlasti; izraz ovjekove slobode da se odluuje za neke vrijednosti i da sudjeluje u njihovu
ostvarenju

politika sredstva
*** sredstva koja slue za postizanje politikih ciljeva
** legalna (izbori, kampanje, lobiranje, pregovaranje, napisi, pol. govor) i nelegalna (ucjena, mito, prijetnje, zavjere,
nasilje)

politika
* umijee i djelatnost upravljanja dravom ili drugom pol. zajednicom; svi postupci upravljanja koji se oituju u
organizacijama putem kojih ljudi tee ostvarivanju svojih interesa i reguliranju poslova ope zajednice
- vrste: opa (lokalna, dravna, meunarodna) i posebna (socijalna, gospodarska, prosvjetna, kulturna, zdravstvena)
** meudjelovanje razliitih interesnih skupina s time da svaka skupina rauna kako e ostvariti vlastite interese
pritom ne tetei drugima

nacija
* politiki integriran i suveren narod
- nacionalni identitet skup simbola i vjerovanja stanovnika o pripadnosti odreenoj kulturnoj i pol. zajednici; snaan
osjeaj pripadnosti nekoj naciji
* (s) stabilna globalna zajednica koja se moe konstituirati na odreenom podruju kao politiki suveren narod te ima
prepoznatljivu kulturu i autonomni gospodarski ivot
- odlikuje se poimanjem samostalnosti zajednice, zahtijevaju teritorijalno jedinstvo i nedjeljivost, odlikuje se
patriotizmom, nacionalnom voljom za stvaranjem drave
bliski pojmovi:
etniki model nacije identitet odreen stvarnim ili fiktivnim zajednikim podrijetlom (**)
graanski model nacije teritoriji, zakoni, institucije kao izrazi volje graana, pripada svima koji prihvaaju
zajednika politika naela (**)
nacionalni simboli simboli koji imaju povijesnu ili kulturoloku vanost za neku naciju te joj daju suverenitet i
pomau u oblikovanju identiteta (***)

politiki poredak
* oblik organiziranja pol. zajednica na odreenim naelima i vrijednostima
a) demokracija tip pol. poretka u kojem vlada narod ili njegova veina uz zatitu manjine
- neposredna ili izravna demokracija graani vladaju bez predstavnika; predstavnika ili reprezentativna demokracija
graani biraju zastupnike za politike ustanove koje obnaaju vlast
- demokratska politika kultura demokracija kao nain i shvaanje ivota potivanje zakona, zatita temeljnih
prava, pluralizam, tolerancija

- deliberativna demokracija donoenje odluke nakon rasprave; asocijativna demokracija glavni subjekti su civilna
drutva; participativna demokracija udruge graana sudjeluju
b) republika tip pol. poretka i oblik drave u kojoj vlast imaju izabrani predstavnici trodioba vlasti; res publica
ope dobro je stvar naroda
- aristokratska vlast pripada dijelu naroda, uglavnom plemstvu
- demokratska vlast pripada cjelokupnom narodu ili njegovoj veini
- parlamentarna izvrna vlast odgovorna parlamentu
- predsjednika izvrna vlast ne ovisi o zakonodavnoj
c) monarhija vladavina jednoga koji na prijestolje dolazi po nasljednom pravu i doivotno obnaa svoju dunost
- apsolutna monarh (kralj ili car) je neogranieni suveren, svaka vlast je njegova (monarsi su simboli dravne vlasti
koji ujedinjuju razliite drutvene i pol. skupine)
- ustavna (konstitucionalna) vlast monarha ograniena Ustavom te sve vlasti ne moraju biti u njegovim rukama
- parlamentarna monarh dijeli vlast s parlamentom i vladom te najee ima reprezentativnu ovlast
d) aristokracija tip pol. poretka u kojem vlast pripada povlatenom drutvenom sloju, pol. manjini (najboljih)
- oligarhija vladavina malobrojnih i povlatenih
- plutokracija vladavina najbogatijih
e) diktatura tip pol. poretka i reim u kojem pojedinac ili skupina ima neogranienu i potpunu vlast u dravi te ju
namee silom
- legalna skupina/pojedinac na vlast dolazi po postojeim pravilima, ali ubrzo koncentrira vlast u svojim rukama i
prekida postojei pravni poredak i diobu vlasti (Hitler)
- nelegalna skupina/pojedinac na vlast dolazi dravnim udarom, protivno volji ostalih pol. imbenika u dravi te
koncentrira vlast u svojim rukama tiranija
f) totalitarizam tip pol. poretka utemeljen na sveobuhvatnoj ideologiji i teroru u kojem vlast ima kontrolu nad svim
oblicima ivota

vlast
* politiki utemeljena prava posjedovanja politikih, pravnih, ekonomskih moi koje omoguuju vladavinu,
gospodarenje, upravljanje, zapovijedanje
- mo sposobnost nametanja volje unato otporu drugih; ograniena pol. voljom i pristankom podreenih te
Ustavom i zakonom
- temelj vlasti: legitimnost (pristanak i povjerenje dravljana koje se oituje u davanju mandata) + legalnost
(obnaanje vlasti u skladu s Ustavom i ostalim zakonima i propisima pol. autoritet)
a) tradicionalna vlast pokoravanje osobi koja vlada prema tradicionalnim pravilima (Elizabeta II.)
b) karizmatska vlast emotivna predanost voi koji opravdava svoju vlast kao odraz vrijednosti samog voe (Nelson
Mandela)
c) legalno-racionalna vlast suvremena ustavna drava gdje graani imaju povjerenja u racionalnost objektivnih
pravnih pravila (Hrvatski sabor)

politike stranke (l. 6. Ustava RH)

** dobrovoljna udruenja graana koja se natjeu u osvajanju vlasti putem izbora zastupaju odreene skupine,
ideologije, posreduju interes izmeu graana i vlasti
- stranke rastu zbog openitijeg birakog prava
- ljevica, desnica, centar + ekstremisti
- prve hrvatske stranke Narodna stranka, Stranka prava, HSS
a) konzervativne stranke tradicija kao imbenik razvitka (Thatcher)
- odravanje postojeeg socijalnog poretka, postojeih institucija, poziv na prihvaanje mudrosti starijih generacija,
zajednica je iznad pojedinca podjednaka participacija u rjeavanju socijalnih pitanja, sloboda je ograniena
zatitom morala i/ili nac. sigurnosti, drava ima pravo intervenirati radi svoje zatite
b) liberalne stranke slobodno djelovanje (pravo glasa, sloboda tiska, privatno vlasnitvo, slobodna privreda),
demokracija
- ideja slobodne osobe i vjere u um i razum, suverenitet naroda, dioba vlasti, sustav prava i sloboda, legitimitet,
privatno vlasnitvo, slobodna konkurencija, trino gospodarstvo socijalna pomo je nuna onima ugroenima zbog
dobrobiti zajednice i pojedinca, sloboda je neupitna, dravni intervencionizam je nepoeljan
c) socijaldemokratske stranke poboljanje ivota radnika i njihovih obitelji (mirovinsko, socijalno, besplatno
zdravstvo i kolstvo), zatita najslabijih
- sloboda, solidarnost, ravnopravnost, reforme socijalna pitanja su drutvena briga, sloboda je temelj svih
djelovanja i ograniava se samo slobodom drugih, drava intervenira u odnosima rada i kapitala te raspodjeli
drutvenih bogatstava
d) komunistike stranke nasilno do cilja, ruenje poretka, ne djelovanje kroz ve postojee ustanove (SSSR)

e) demokranske stranke biblijski pogled na dostojanstvo i slobodu mukaraca i ena (Republikanska stranka,
Kransko-demokratska unija)
- skrbna socijalna politika za sve slojeve prema dohotku graana, sloboda je ograniena zatitom morala temeljenog
na kranskom nauku, drava ima pravo i zadau intervenirati u sve
** (i) prve politike stranke:
a) irondinci i jakobinci (Fr buroazija vs sitno graanstvo)
b) vigovci i torijevci (UK demokrati/radikali vs konzervativci)
c) gvelfi i gibelini (SRC papa vs car)

suverenitet (l. 1. i 2. Ustava RH i Izvorine osnove)

* svojstvo vlasti da je najvia, odnosno da iznad nje nema niti jedne vie vlasti
a) unutranji iskljuiva ovlast drave da na svojem teritoriju i nad svojim stanovnitvom nesmetano obnaa najviu
vlast
b) vanjski priznanje okoline (drugih suverenih drava) da neka drava ima suverenu vlast
- prije je suveren bio samo vladar, nakon revolucija govorimo o narodnom suverenitetu narod preko svojih
predstavnika obnaa vlast
** narod je akter suverenosti
- nijedna drava nema autonomiju u smislu da je nitko ne smije kontrolirati ljudska prava su naddravna
* (s) pravo svakog naroda na samoodreenje

stranaki sustav
* mrea odnosa utemeljenih na meusobnom natjecanju politikih stranaka radi osvajanja vlasti
a) jednostranaki djeluje 1 stranka dok je drugima rad otean ili zabranjen autoritarno, totalitarno drutvo
b) viestranaki
- sustav s dominantnom strankom 1 pol. stranka, no postoje i druge koje imaju sva prava (JAR, Japan, Indija)
- dvostranaki sustav dvije stranke se izmjenjuju na vlasti (UK, SAD)
- viestranaki sustav u uem smislu mnogo stranaka u parlamentu koje zatim stvaraju koalicije
- (Iran nema stranaka, na izbore izlaze neovisni kandidati)

izbori
* postupak u kojem dravljani s pravom glasa povjeravaju obavljanje pol. vlasti izbornim predstavnicima na odreeno
razdoblje
a) kompetitivni izbori: demokratske drave, najmanje dvije razliite pol. opcije (SAD, Kanada)
b) polukompetitivni izbori: autoritarne drave i drave s dominantnom strankom, vie opcija, ali s kontroliranjem
postupka i medija (Rusija)
c) nekompetitivni izbori: komunistike, faistike drave, samo jedna pol. opcija (SSSR, Vijetnam, Kuba)
bliski pojmovi:
* raspodjela mandata D'Hondtovom metodom: broj glasova koje je osvojila svaka od stranaka dijeli se s brojevima 1,
2, 3, 4, 5, 6 te one koje imaju prvih 10 rezultata dobivaju mandate
* izborni prag (prohibitivna klauzula) najmanji postotak glasova koji neka lista mora osvojiti kako bi mogla
sudjelovati u raspodjeli mjesta u parlamentu
* dijaspora dio naroda raseljen izvan svoje domovine
* metoda nefiksne kvote ukupan broj vaeih glasova u Hrvatskoj dijeli se s ukupnim brojem mandata
* izravni izbori izravno biranje od strane graana (vei legitimitet)
* izborna utnja zabrana medijskog izvjetavanja o pol. strankama, kandidatima ili izb. programima dan prije i na
sam dan izbora
* izborna promidba skup uvjerenja, vrijednosti i ideja koje izborni akteri nastoje prenijeti biraima kako bi na njih
utjecali; pozitivna (isticanje postignua ili buduih uspjeha) i negativna (kritiziranje protivnikih kandidata)
* referendum izjanjavanje svih graana o vanom pitanju
* izborni postupak raspisivanje izbora, postupak kandidiranja, tijela za nadzor izbora, postupak glasovanja,
utvrivanje rezultata, prigovori zbog nepravilnosti (alba Ustavnom sudu)

izborno pravo
* pravo glasa svi dravljani od 18. god. ivota
a) aktivno pravo dravljana da biraju predstavnike
b) pasivno pravo dravljana da se kandidiraju i budu birani
** (i) birako tijelo skup svih dravljana s birakim pravom

izborni sustav
* skup pravila i propisa prema kojima se provode izbori
a) razmjerni izborni sustav liste kandidata, drava ini jednu izbornu jedinicu ili je podijeljena na vie pa se bira par
zastupnika iz svake
b) veinski izborni sustav 1 zastupnik po jedinici (dr. podijeljena na onoliko koliko se bira)
- relativna veina jedan krug izbora
- apsolutna veina dva kruga
c) segmentirani izborni sustav 1 dio zastupnika bira se s lista dok se drugi bira u jednomandatnim jedinicama
naelom veine