You are on page 1of 17

1.

KARTICA
1. OBJASNITE INDIKCIJU U KALENDARU ?
U srednjem vijeku vri se provjera tonosti osnovnih dijelova datuma pomou nekih
dodatnih elemenata, meu kojima su najznaajniji indikcije, epakte, konkurente, numeros
arens- zlatni broj. Indikcije su ciklusi od 15. godina, a svaka godina ima odreenu indikciju.
Kada se navri petnaesta indikcija ciklus se ponavlja.
-

Vrste indikcija koje su postojale jesu: INDICTIO GRAECA, INDICTIO ROMANA,


ONDICTIO BEDANA i INDICTIO SENENSIS.

Ciklus indikcije se pomou formule ovako izraunava x + 3/15; pri emu je x godina za koju
traimo indikciju.

Ciklus indikcije poinje sa treom godinom prije nove ere.

2. TO JE PUBLIKACIJA?
-

Publicatio ili promulgatio

Publikacija ili promulgacija je javno oglaavanje, odnosno upozoravanje javnosti na


ispravu, kratka je i esto se stapa sa adresom, a vezana je za rijei: stoga, quapropter, proinde i
eapropter.

Publikacija je dio konteksta isprave.

3. TO SU HRISOVULJE?
-

Hrisovulje su isprave na grkom jeziku.

One su privilegije, nazivane na zapadu zlatna bula, a koje su izdavali vladari i despoti
Vizantije, Bugarske, Srbije i zato su hrisovulje dekorativnog oblika sa snagom zakona,
dravnih ugovora, darovnica i dodijeljenjih imuniteta.

Hrisovulje su imale protokol, tekst i eshatokol.

Hrisovulje imaju osobni vladarev potpis, pisane su na pergamentu.

Hrisovuljama se dodavala biljeka inovnika koji je sastavljao i kontrolirao ispravu, tzv.


Kurikloma.

Na poetku hrisovulje stajao je kri.

Hrisovulje su zakonske odluke, imale su mjesec, indikciju i godinu.

4. TKO JE, KADA I GDJE IZDAO PALEOGRAFSKI UDBENIK NA HRVATSKOM?


-

Ivan ani, Senj 1884.g.- " O paleografiji srednjovjenoj latinskoj "

5. TO JE FETVA?
-

Fetva je pravno rjeenje, sadri pitanje i odgovor na to pitanje.

6. KAKO PLINIJE STARIJI NAZIVA PERGAMENT?


-

Plinije Stariji pergament naziva membrana ili charta pergamina.

Taj naziv se prvi puta spominje 301.g. u Dioklecijanovom ediktu.

II. KARTICA
1. OBJASNI MJESEC?
-

Mjesec je vea vremenska jedinica od sedmice.

Astronomski gledano, mjesec je vrijeme potrebno za potpunu izmjenu mjeseevih faza, a to


traje u prosjeku 29 dana, 12 sati, 44 minute i 2,98 sekundi.

Osnova lunarnog kalendara je mijenjenje broja dana u mjesecu.

Za praktinu vremensku orijentaciju vaan je poloaj zemlje i mjeseca u idnosu na sunce,


koje se manifestira u smjeni godinjih doba.

Vrijeme za koje se zemlja okrene oko Sunca naziva se suneva godina, koja traje: 365 dana,
5 sati, 48 minuta i 46,49 sekundi.

Dva naina datiranja dana u mjesecu: a) mos Romanus- rimski- dani se raunaju po tome
koliko su udaljeni od jednog od tih tri orijentaciona dana u mjesecu: KALENDAE, NONAE i
IDAE, b) mos Bononiensis- bolonjski- mjesec se djeli na dva djela, prvi dio se zvao Mensis
Intrans, a drugi dio je Mensis Exiens.

2. TO JE TINTA? KAKO NASTAJE TINTA?


-

Tinta se pravila od ai, smole i vode, zvala se jo i incaustum ili atramentum.

Najee se pisalo samo na jednoj strani.

U slavenskim zemljama tinta se nazivala mastilom i crnilom.

U srednjem vijeku upotrebljavalo se crveno, uto i zeleno mastilo.

Crvena tinta se upotrebljavala za naslove djela ili poetke poglavlja, a zvala se malanion
kokinum, minium ili rubica.

Rimljani su upotrebljavali tintu roenu na bazi metalnih soli i malih koiina feno sulfata.

Najraniji kodeksi su pisani najtamnijom tintom.

Karolinki period- blijeda i crvenkasta tinta, 12. st.- tamna tinta, 14. st. zelenkasta tinta.

3. KOJI JE UTEMELJITELJ OSSTEREICHISCHE FORSCHE?


-

Teodor Sichel, djelovao je na Bekom sveuilitu, 1899. u Munchenu je objavio

"

Monumento Paleografica "


4. OBJASNI INSKRIPCIJU?
-

Inskripcija sadri ime i naziv lica koje izdaje ispravu i lice kojemu je ona namijenjena.

Inskripcija je esto povezana s devocijom, tj. Posebnim dodatkom na titulu, po milosti


Bojoj, ali isto tako inskripcija moe biti povezana sa posebnim pozdravom- salutacijom, te sa
imenovanjem pozdrava kome se povelja izdaje- adresom ili adresatom.

5. KAKO SE DJELE OSMANSKE ISPRAVE?


-

VJERSKE: A) SIDIL- zbirka dokumenata suca jednog kadiluka, nastala je kao rezultat
njegove sudske djelatnosti u odreenom vremenu. Sidil sadri dokumenete o objavljenim
sudskim aktivnostima. Sidil je obino sadravao sljedee vrste dokumenata: cjelovite
prijepise slubenih akta, koje je upuivala centralna ili lokalna administracija, te prijepise
fermana i drugih sultanskih pisama. ( sultanske naredbe i instrukcije )

B) VAKUFNAME- ( VAKFIJE ) jesu isprave o osnivanju vakufa i o njihovom upravljanju.


esto su vakufname pisane arapskim jezikom. Ima ih razliitih vrsta.

D) FETVA- je pravno rjeenje ( decizija ). Fetva sadri pitanje i odgovor na to pitanje.


Izdavali su ih muftije, odnosno EJH UL ISLAMI ILI VJERSKI POGLAVARI
CARSTVA. Njima se neto odobrava ili zabranjuje. Fetve od dravnog znaaja su izdavali
EJH UL ISLAMI.

SVJETOVNE: A) FERMAN- je sultanova pismena zapovijed koja je potvrena njegovom


tugrom. Rije ferman su upotrebljavali Ilhanije nakon prihvaanja islama, od kojih su je
preuzele Osmanlije.

B) BERAT- je arapskog porijekla, znai " napisati list i pismo ". To je isprava sa
sultanovom tugrom kojom se postavlja neki slubenik, dodijeljuje posjed, plaa ili
odlikovanje.

C) TELHIS- je arapskog porijekla, a znai neto saeti ili sumirati. U osmanskoj povijesti
ovaj izraz znai kratki pisani papir za podnoenje izvjetaja velikog vezira sultanu.

6. NARRATIO ILI EXPOSITIO?


-

Naracija ili ekspozicija je prianje o razlozima zbog kojih je nastao povod pravnome inu i
njegovoj dokumentaciji. Prianje o razlozima moe biti objektivno ili subjektivno, a to je pria
koja je prethodila izdavanju isprave, tj. to je sve utjecalo na njezino izdavanje.

Naracija esto obuhvaa: petitio, peticiju o tome tko je traio pravni in i dokumentaciju, te
interventio, intervenciju, odnosno koja su se ugledna lica uplela u izdavanje isprave.

III. KARTICA
1. OBJASNI MUHUR?
-

Muhur je imao veliku vanost u osmanskoj dravi i drutvu. Rije muhur znai: peat,
tambilj, stavlja se na mjesto potpisa. To je rije perzijskog porijekla, a njen oblik na
arapskome znai TEHMIR i MEMHUR. U araspskom jeziku se upotrebljava rije HATEM.
Muhur se nalazio kod velikog vezira, jedan kod odobae, a jedan kod ene koja je bila
nadlena za harem.

Tekst muhura se sastojao iz dva djela: podatci o vlasniku muhura i tu se nalazio i poznati
bejt ili stih.

Muhuri su sadravali heraldika obiljeja, a to su: cvijee, sablje, strijele, a pravljeni su od


roga, voska.

2. TKO JE PO LEGENDI NAPRAVIO GRKO PISMI I TKO GA JE DEIFRIRAO?


-

Napravio ga je Kadmo, a deifrirali su ga Michael Ventris ( 1852.g. ) i John Chadwich. To je


bilo grko pismo mikenskoga doba.

3. OBJASNI DISPOSITIO?
-

Dispozicija je pravni in i najvaniji dio isprave koji sadri meterijalni ili moralni objekt
koji se daje destinatoru. Ona je izraz volje izdavaa i odluka u pravnome poslu koji se
dokumentira, odnosno to je izraz oitovanja volje izdavaa da se izvri pravni in.

Dispozicija obino, kao najdui dio isprave poinje sa rijeima: " Sancimus ", " Donamus
", " Inbemus " i " Concedimus ".

4. TALIJANSKA PALEOGRAFIJA?
-

Talijanski znanstvenik Scipion Maffei razvio je teoriju o genetikom razvoju latinskog


pisma.

To su: majuskul, minuskul i kurziv.

Djelo Scipiona Maffeia nastavio je Angelo Fumogalli.

U Firenci je osnovana prva kola za paleografiju 1857. godine, a nju je pohaao Cesare
Paoli koji je i napisao udbenik: Paleografija, Diplomatika i Kronologija.

Luigi Schiaparelli napisao je vei broj djela o razvoju lat. pisma.

Ernesto Monaci 1882. godine pokrenupo je prvi

paleografski asopis: " ARCHIVO

PELEOGRAFICO ITALIANO ".


5. KOJI JE NAJSTARIJI PALEOGRAFSKI NATPIS?
-

To je: Lapis Niger iz 6.st. pr.n.e.Pronaen je blizu Rimskog foruma 1899.godine. Bio je
napisan kao BUSTRIFEDON i imao je 21 slovo.

6. OBJASNI BIZANTSKU, IDOVSJU I ISLAMSKU ERU?


-

BIZANTSKA ILI CARIGRADSKA ERA- je u primjeni od 7.st. Tada se uvodi raunanje


od stvaranja svijeta " ab orbe condita ", od 5508 god.pr.n.e., a dugo je bila u upotrebi u
pravoslavnim zemljama.

IDOVSKA ILI JEVREJSKA ERA- broji godine od stvaranja svijeta, od 3760god.pr.n.e.

ISLAMSKA ILI ERA HIDRE- zapoinje seobom poslanika Muhamrda iz Meke u


Medinu 622.god. i to j poetak islamske ere ioli raunanja vremena.

IV. KARTICA
1. MINIJATURA I OD KOJE RIJEI DOLAZI?
-

Minijatura tumai tekst pomou figura, pejzaa, arhitekture, simbola i slike.

Dolazi od latinske rijei minium to znai crvena olovna boja.

U izvornom znaenju ona znai umjetnost ukraavanja knjiga posanih rukom.

Knjiga mrtvih je ukraena minijaturama, te papirusi starih Grka i Rimljana.

2. TO JE KAROLINA I NJEZINE ODLIKE?


-

Dobila je naziv po Karlu Velikom.Odrala se od 8-12.stoljea, bilo je to pismo zbijenih


slova. Jako je poznat kartular sv. Petra u selu pisan Karolinom uz primjese Beneventane.
Karakteristina slova su: m, n, u, i, d, h,a, g, imali su lijepe oblike sa puno skraenica.

Od 12.st. u Europi prijelazni tip minuskule koji se odvaja od Karoline i pribliava gotci, a od
15.st. se koristi Karolina- Gotica.

3. OBJASNI TALIK PISMO?


-

Talik znai zakoiti, objesiti, zbrojiti. Nastalo je u Iranu, a posebno se razvilo u 16. i 17.st.
Osmanlije su ga koristile za pisanje sidila i fetvi.

4. OBJASNI FALSIFICIRANJE?
-

Falsificiranje je u srednjem vijeku bila uobiajna pojava do te mjere da su falsificirane i


papinske isprave.

Stoga je papa Inocencije III. ( 1198-1216) izdao " Decretum de crimine falsi " tj. Dekret o
zloinu falsificiranja, i kojemu je dao uputstva kako se moe utvrditi falsifikat.

Francesco Petrarca je 1361.g. dokazao da su povlastice koje su date AustrijiHabsburgovcima falsifikati.

Lorenzo Valla iz Firenze i Nicholaus Casunas su 1440.g. oborili tzv.: " Donatio
Constantiniani ", kojemu je car Konstantin na samrti darovao papi Silvestru I. i rimskoj kuriji
crkveni teritorij i Zapadno Rimsko Carstvo i dokazali su da su taj falsifikat ozradili na
papinskom dvoru sami rimski sveenici.

Matija Vlai- Ilirik ( 1520- 1575 ) je po uzoru na Vallu, dokazao da su falsifikat i : "
Pseudoisidorove dekretalije ", koje je objelodanio u svom djelu: " Eccleasiastica historia " u
Baselu u 13 svezaka 1559-1574.

5. OBJASNI DANE?
-

Dani su vrijeme potrebno da se zemlja okrene oko svoje osi. Postoje tri vrste dana: A) dias
naturalis ( prirodni dan )- vrijeme od izlaska do zalaska sunca.

B) dias artificialis ( vjetaki- umjetni dani )- puni dan i no zajedno.

C) dias civilis ( graanski dani )- vrijeme od ponoi do ponoi.

Stari Rimljani i Kaldejci, a tako i Grci i Rimljani djelili su dan na sate.

Rimljani su djelili no prema smjenama nonih straa u etiri virgilije. Sati su im trajali
razliito. Ljeti due, ak i po jedan i pol sat, a zatim zimi ak i samo pola sata.

6. KOJI SU SASTAVLJAI IRILICE I EGA JE ONA DOPUNA?


-

Sastavljai irilice bili su iril i Metod, a uz njih se spominju PREZVITER KONSTANTIN,


EPISKOP KLIMENT, SIMEUN VELIKI i dr.

Ovo pismi je dopuna grke unicijale.

V. KARTICA
1. OBJASNI SANCTIO?
-

Sankcija je formula kojom se izrie kazna onima koji bi neto uinili protivno odredbama
dispozicije, ali sankcija moe biti i nagrada onima koji je izvre.

Sankcije mogu biti duhovne i vremenske. One su najee prijetnje svjetovnim, duhovnim i
zemljskim kaznama za prekritelje odredbi iz isprave. Sankcija je ula u isprave od utjecajem

crkve, a sastoji se od: zakletve onoga koji izdaje ispravu da e je izvriti, molba da drugi izvre
odredbe isprave, prijetnje onima koji to ne budu htjeli uiniti ( duhovna prijetnja- poena
spiritualis, vremenska prijetnja ili novana kazna- poena trmporalis).
2. OBJASNI EKU PALEOGRAFIJU?
-

Za razvoj paleografije u ekoj posebno je zasluan G. Friedrich, profesor fakulteta u Pragu,


koji je izdao prvi slavenski peleografski udbenik u Pragu 1898. godine pod nazivom: "
Uebna khiha paleografie latinske ". Friedrich je objavio i " Monumenta Paleografica
Bohamiae et Moravie " u Pragu 1904. godine, a od 1908.godine do 1930. godine, " Acta
regum Bohamiae selecta ".

3. OBJASNI PROSTAGMU?
-

Prostagma je isprava upravnih odredbi ili carevih naredbi.

Prostagme imaju samo mjesec i indikciju, a umjesto potpisa datum, odnosni menologem,
koji je vladar osobno sastavljao.

Prostagme su imale najee votane peate, ali su mogle biti i bez peata.

4. KOJE SU TRI VRSTE SAUVANIH PAPIRUSNIH SPOMENIKA?


A) EGIPATSKI PAPIRUSI- pronaeni 1877. godine kod El- Faijuma. uvaju se u kolekciji
kneza Renera u Beu, a drugi u British Museumu u Londonu.
B) HERKULANSKI PAPIRUSI- pronaeni 1752. godine u vili Grada Herkulanuma.
C) SREDNJOVJEKOVNI PAPIRUSI- diplome Merovinga iz 7. st., privatni dokumenti i
papinske diplome iz Ravenne od 5-10.st.
-

Papirus je ostao u uporabi do 11.st.

5. TRI NALAZITA VOTANIH PLOICA?


-

A) najstarija sauvana zbirka votanih ploica iz Pompeja ( 127 komada, a datirane su od


15.-62. g.pr.n.e.)

B) druga sauvana zbirka je iz Vorospataka u Transilvaniji, gdje je u jednom rudniku zlata


pronaeno 25. tablica ( datirane su od 131. do 167. g.pr.n.e.)

C) TREA SAUVANA ZBIRKA NAENA JE U Egiptu, a potjee iz 2. i 3. st.pr.n.e.)

6. TO SU BUJURULTIJE?
-

Bujurultije su dokumenti koje su izdavali nie istance vlasti ( od centralne ).

Rije " Bujurultija" je osmanskog porijekla, a znai da je neto nareeno.

Vane su za istraivanje regionalne i lokalne povijesti.

VI. KARTICA
1. KOJI JE NAJSTARIJI DOKUMENT NA PERGAMENTU I NA PAPIRU?
A) NA PERGAMENTU- Codex argenteus- najstarija kopija Biblije u sj. Italiji u 6.st. U
Hrvatskoj je njstariji pergamentni kodeks u 7-9.st.- EVANGELANIUM SPALATERE.
B) NA PAPIRU- pismo kneginje Adelaide iz 1109.govine, pisani na grkom i arapskom.
Bizantski dokiment na papiru- Momomehova hrisovulja iz 11.st. Hrvatski dokument na
papiru- Trogirski evangeliar iz 1259. godine.
2. PALEOGRAFIJA U RUSIJI?
-

U Rusiji u St. Petrsburgu je 1922.g. objavljen udbenik paleografije autorice Olge DobijaRodestvenskaje koji se zove: " Istorija pisma v srednjem veke ". A.D. Lublinskaja objavila je
vie rasprava s podruja latinske peleografije pod nazivom: " Latinskaja peleografija " u
Moskvi 1969.godine.

Latinskim humanistikim pismom bavio se N.P. Lihaev.

Pojedinim granama latinske paleografije bavio se L.V. erepnin.

3. OBJASNI DATATIO ?
-

Datatio je dio eshatokola.

Datacija je formula kojom se oznaava mjesto i vrijeme sklapanja pravnoga ina. Formula
obino poinje rijeima: " data ", " actum ", " factum", " scriptum ".

Kao vatum moe se navesti vrijeme redigiranja isprave.

U uredima su se isprave datirale na dva naina: po godinama od prije nove ere, odnosno od
5508.pr.n.e.

Formula datiranja bila je data chronica, tj. vremenskog datuma ili data topica, tj.
zemaljopinog datuma.

4. KOJI JE MINIJATURIST I ILUMINIST U DALMACIJI?


5. TO JE EDIKT?
-

Edikt je zakonska odredba namijenjena cjelokupnom stanovnitvu drave ili glavnog grada.

6. TO SU DEFTERI?
-

Defteri su osmanski dokumenti, sama rije defter znai sveska.

Grkog je porijekla, u osmanski jezik dospjela je preko arapskog i perzijskog jezika.

Mnoina je defatir, upotrebljava se u istom znaenju kao i sidil.

Defteri se djele na: spise visokog savjeta, katastarske knjige vlade, manji defteri, defteri
odredbi, kalendarski, o ploama, primanjima i kontrolni.

Posebna skupina- katastarski popisi stanovnitva i poreza.

VII. KARTICA
1. TO JE TUGRA?
-

Tugra je znak pisanja Oguz Hana.Rije dolazi od imena jedne lgendarne ptice i predstavljala
je znak velike vladarske moi Oguza.

Tugra se upotrebljavala kod velikih Selduka, anadolskih kneevina, Memluka i kod


Osmanlija.

Perzijski izraz za tugru je nian, a arapski tevki. Kod Osmanlija tugra znai znak koji
ibjanjava vladara. Izrazom " alamet i erif " upotrebljavanim u fermanimsa, beratima i
menurama je zamnjenjivana tugra.

Prva tugra kod Osmanlija vezana je za Orhana Gaziju. Sasuvane su dvije njegove tugre.
Prva je datirana mjeseca Rebi ul evvela 724, a druga mjeseca Rebi ul ahira 749. Obje je
objavio povjesniar Ismail Hakki.Prva Orhanova tugra se nalazi u biblioteci Beledije u
Istanbulu.

Tugra sadri ime sultana, njegovu titulu, ime oca, elju sa rijeima " pobjednik zauvijek " i
znaka za kraj.

2. OBJASNI STILUS CIRCUMCISIONIS ILI POETAK GODINE?


-

Godina poinje sa 1.1 ( obrezanje Kristovo ). To je preuzeto od Rimljana, uveo ga je rimski


opat Dionisius Exiguus- Mali po nalogu pape 525. godine.1.1. poinje Julijanska, a kasnije i
Gregorijanska godina.Isti datum naziva se kranska era.

Beda Venerabilis 775.godine uvodi taj datum kao poetak godine i u Englesku

Od 7.st. nain raunanja vremena naziva se Stilus Circumcisionis od kada je uao u crkvenu
uporabu, a taj naziv je slubeno uveden 1691.godine bulom pape Inocencija XII.

3. PERGAMENE OD TELETA, KOZE I FETUSA?


-

Koa se potapala u kiselini ili vapnnoj otopini da bise lake skinuli ostaci mesa i dlaka.
Onda se stavljala razapeta na drveni okvir radi suenja. Premazivana je sa uljem radi
elastinosti, te nakon glaanja rezana u razliite dimenzije.

Najfiniji i najskupocijeniji pergament pravio se od koe fetusa tj. od neroenog ploda


ivotinje.

Dobivao se od koe razliitih ivotinja- teleta, koze, ovce i po njima je dobivao nazive.

U Njemakoj su najvie u uporabi telei, a u Italiji ovji pergamenti.

Slagao se u kodeks i bojio purpurnom bojom.

Codices rescripti ili palipsestoi bio je pergament s kojega se mogao ostrugati prvobitni tekst.

4. KOJA SU TRI ZNANSTVENIKA PALEOGRAFIJE U JU. SLAVENSKIM


ZEMLJAMA?
-

U Srbiji je pomone povijesne znanosti predavao Viktor Novak, a 1952.godine napisao je


udbenik latinske paleografije.

U Hrvatskoj je Tadija Smiiklas predavao Pomone povijesne znanosti,u Zadru ih je


predavao Stjepan Antoljak, a Franjo Raki bio je prvi kolovani paleograf.

U junoslavenskim zemljama prvi se paleografijom poeo baviti Ivan Lucius.

U radu iz bizantologije istakao se dubrovanin Anselmo.

5. OBJASNI BENEVENTANU ?
-

Scriptura langobabardica

Postoje uglata i obla, od 8.- 14.st.

U Dalmaciji, u Zadru, Trogiru i Splitu.

Karakteristina slova- a, e, r, t

Centri u Capui i Monte Cassinu.

6. OBJASNI CORROBORATIO?
-

Koroboracija ( lat. corroboro = osnaiti ) je formula koja sadri napomenu da je isprava


pokazana raznim licima, svjedocima, kojim se osigurava pravni uinak, trajnost i
svjedoanstvo. Koroboracija je u stvari izjava da je isprava napisana, da ima peat, potpis,
razne znakove i hirigraf.

VIII. KARTICA
1. OBJASNI SANCTIO?
-

Sankcija je formula kojom se izrie kazna onima koji bi neto uinili protivno odredbama
dispozicije, ali sankcija moe biti i nagrada onima koji je izvre. Sankcije mogu biti duhovne i
vremenske.

Sankcije su najee prijetnje svjetovnim, duhovnim i zemaljskim kaznama za prekritelje


odredbi iz isprave. Sankcija jeula u isprave pod utjecajem crkve, a sastoje se od: zakletve

onoga koji izdaje ispravu da e je izvriti, molba da i drugi izvre odredbe isprave, prijetnje
onima koji to ne budu htjeli uiniti. ( duhovna prijetnja- poena spiritualis, i vremenska ili
novana kazna- poena temporalis )
2. OBJASNI CORROBORATIO?
-

Koraboracija ( lat. corroboro = osnaiti ) je formula koja sadri napomenu da je isprava


pokazana raznim licima, svjedocima, kojim se osigurava pravni uinak, trajnost i
svjedoanstvo. Koraboracija je u stvari izjava da je isprava napisana, da ima potpis, peat i
razne znakove i hirograf.

3. OBJASNI MUHUR I TUGRU?


-

MUHUR je imao veliku vanost u osmanskoj dravi i drutvu, a znai peat, ig, tambilj i
stavljan je na mjesto potpisa. Ta rije je perzijskog porijekla, a na arapskom znai tehmir i
memhur. U arapskom se upotrebljava rije hatem. Muhur se nalazio kod velikog vezira, a sa
promjenom peata vladara mijenjao se muhur, kao i tugra. Muhur se uvao u jedom primjerku
kod sultana, jedan kod velikog vezira, jedan kod odbae i jedan kod ene koja je bila nadlena
za harem. Tekst muhura se sadravao iz dva dijela: prvi je sadravao podastke o vlasniku
muhura, a u drugom dijelu se nalazio neki poznati bejt ili stih. Muhuri su sadravali heraldika
obiljeja: cvijee, sablje, strijele, topuze i dr. Pravljeni su od roga bika, koji je ovalan, a poslije
i od voska okruglog oblika.

TUGRA je znak posanja Oguz hana, a rije dilazi od imena jedne legendarne ptice i
predstavljala je znak velike vladarske moi Oguza. Upotrebljavala se kod Velikih Selduka,
andolskih Selduka, andolskih kneevina, Memluka i kod Osmanlija. Perzijski izraz za tugru
je nian, a arapski tevki. Kod Osmanlija tugra znai znak koji objanjava vladara. Izrazi nian i
tevki vie su se upotrebljavali nego naziv tugra. Prva tugra vezana je za Orhana Gaziju, a
sauvane su dvije njegove tugre. Prva Orhanova tugra nalazi se u biblioteci Beledije u
Istanbulu. Tugra sadri ime sultana, njegovu titulu, ime oca, elju za rijeima i znak zavretka.

4. TO SU ZA PAL.EGDOTIKA, DIPLOMATIKA I EPIGRAFIKA I TO JE SVAKA?


5. REENICA NA LAT. I GDJE PRIPADA?
6. OBJASNI PETICIO?
-

Petitio tj. peticija je o tome tko je trio pravni in i dokumentaciju, a dio je konteksta i
narratiu ili expositiu.

IX. KARTICA
1. OBJASNI PAPINSKU ERU?
-

Papinska era ili " Annus pontificatus ", poinje 781.g., a uveo ju je papa Adrijan I.

2. OBJASNI SCRIPTURE ILI ACTE?


-

To su isprave u irem smislu. ( mandata, epistulae, acta )

To su slubeni spisi koji prehode ispravi ili su posljedica spisa tj. dolaze iza isprava.

Acta mogu biti molbe, izvijea, koncepti ili registracije i ne moraju biti pravne naravi.

3 OBJASNI SUSPENZIJE?
-

To su skraenice, a one postoje zbog utede vremena i prostora. Ima ih tri vrste: suspenzijeskrauje se posljednji dio rijei, kontrakcije- izostavlja se nekoliko slova u reenici,
skraenice- nastaju upotrebom znakova.

Toka je najstariji skraeniki znak, a i brojevi mogu biti skraenice, npr.: v = 5, x = 10, L =
50, C = 100, D = 500, M = 1000.

4. OBJASNI FRANCUSKU PALEOGRAFIJU?


-

Isusovac Johannes Bollandus napisao je " Acta sanctorum " 1463.g. koja je doprinjela kritici
izvora.

Francuski benediktinac Jean Jacques Mabillon je 1681.g. objavio: " De re diplomatica libri
sex ", to je bio odgovor na tvrdnje bolandista da su mnoge isprave, posebni iz vremena
Merovinga i Karolinga, falsifikati.

Bernard Montfaucon je objavio: " Paleografica Greaca ".

5. OBJASNI PAPIR?
-

Papir je najmlai papir za pisanje.

U procesu usavravanja njegove proizvodnje ima tri faze: kineska, arapska i moderna.

U poetku su kinezi upotrebljavli svilu kao materijal za pisanje, koja je bila jako skupa.

Caj Lin iz 105.g.pr.n.e. proizveo je papir iz mljevenih ahura svilene bube, s kojih je skinuo
svileno predivo, zati od vlakana bambusove trske, stare krpe i stare ribarske mree. Tu smjesu
stavljao je u kameni mlin samljeo je i namoio u vapno. Dobivenu kau stafvlajo je suiti u
situ od tankog bambusovog prua i svilenih niti. Osueni papir se kasnije glaao i slagao i po
potrebi obrezivao. Nakon toga je na situ ostajao list papira.

Arapi su uz Kineze stalno usavravali nain obrade papira, ali su oni mljeli stare lanene
krpe.

Najstariji dokumnt pisan na papiru je pismo sicilijanske kneginje Adelaide iz 1109. godine
pisano na grkom i arapskom jeziku.

U 13.st. u Italiji se osniva tvornica u gradu Fabrianu kod Perugie, dok u Njemkoj prvi
dokument na papiru potie iz 1228.g., ali se prve radionice osnivaju tek 1320.g. u dolini
Mainza i Kelna.

Moderna proizvodnja papira nastala je u 18. i 19.st, osnovna sirovina je drvna masa.

6. OBJASNI SULUS I DELI DIVANI PISMO?


-

Sulus pismo se javlja u 10. i 11.st. Za pisanje se koristi oblik polukruga i iskrivljenih linija.
Osmanlije su ga preuzele preko Dulkadina i njime pisali natpise nad turbetima i damijama.

Deli divani pismo se pie vrlo precizno i paljivo. Koristilo se za pisanje vanih carskih
dokumenata, mirovnih ugovora i sl.

X. KARTICA
1.KAKO SE PROIZVODIO PAPIRUS U EGIPTU I KAKO JE HERODOT NAZIVAO
BILJKU IZ KOJE SE PAPIRUS PRAVIO?
-

Papirus se u Egiptu proizvodio ve u davno doba u Egiptu. Materijal na kojemu se pisalo


radio se od srike biljke zvane- Cyperus papyrus, a nalazio se u movarama Gornjeg Nila i u
nizinskoj delti. Herodot ovu biljuku naziva BIBLOS..

PROCES PROIZVODNJE PAPIRUSA: stabljika biblosa naraste i do 4m, srika se uzima iz


samo onog dijela stabljike koji je rastao pod vodom, otprilike do pola metra.Razne vrste srike
slagale su se jedna do druge po slojevima, a prvi sloj bi se namazao ljepilom od brana ili od
kuhanog kruha, te bi se poslije taj list suio, izravnao i glaao slonovom kosti ili nekom
glatkom koljkom. Takav prvi sloj rezanih vrsti zvao se schedae ili philtra, a preko njih je
poredan novi sloj plagula. Vie ovako sljepljenih plagula inile su scapus ili tabak, a
pripremljeni scapus za pisanje zvao se hartes ili charta. Savijen scapus zvao se svitak ili
rotulas, a nazivan je i liber, biblion, tomos ili volumen. Pisalo se pisaljkama od trske, lat.
calamus.

2. KAKO SU SE NAZIVALI STARIJEINE KANCELARIJA ( PISARI ) U


DUBROVNIKU, A KAKO U BOSNI?
- U Dibrovniku su se pisari nazivali: dijak, logoteti, kanilej i gramatik.Izdavale su se isprave
pisane irilicom. Dubrovake isprave su u sankciji imale i zakletvu, datiranje je bilo na
poetku isprave.
-

U Bosni su notarske kancelarije postojele od 12.st.

Pisari u Bosni su se nazivali: dijak, pisar, logotet.

Bosanske orilske isprave su imale: invokaciju, intitulaciju, inskripciju, zakletvu,


dispoziciju, aprekaciju, pisara i datum.

Naziv za pisare humske vlastele: arhidijak, vadvirni dijak, dvorski dijak, logotet.

3. KOJI SU SUDIONICI SREDNJOVJEKOVNE ISPRAVE?


-

auctor- onaj koji vri pravnu radnju

darovatelj

oporuitelj

descinatorius- onaj kome je namijenjen pravni in

scriptor- pisac isprave

4. TRAJANJE SUNEVE GODINE, TKO JE I KADA REFORMIRAO JULIJAN


SKI KALENDAR?
-

Suneva godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 49 sekundi.

Julijanski kalendar se temeljio na netonoj spoznaji duine trajanja godine od 365 dana i 6
sati Papa Grgur XIII. Je 1576. formirao komisiju za reformu julijanskog kalendara. Reforma je
24.2.1582. proglaena papinskom bulom: " Inter gravissimos "

Novi gregorijanski kalendar usvojio je sljedee promjene: A) prvi dan proljetnog eku nocija
prenosi se sa 11 na 21.3. B) u 1582.g. iz prologodinjih ostataka prenosi sa sa 5. na 15.10..
C) suneva godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 49 sekundi. D) sve tzv.stoljetne godine
koje su po julijanskom kalendaru bile prijestupne postaju obine, a prijestupne su samo one
koje su djeljive sa 400 bez ostatka.

Hrvatska je gregorijanski kalendar uvela 1582.g. pomijerajui 22 na 31.10.

5. TO JE KODEKS I OD EGA SE SASTOJI?


-

Kodeks je knjiga posana rukom, smatra se preteom tiskane knjige. Nalazimo ih ve u 1.st.,
poslije se u njih uvode minijature. Sastoji se od listova ili folija, etiri pojedina lista ine

quaterino tj. svesku od 8 listova i 16 stranica. Ti je najei oblik slaganja kodeksa. Korice
kodeksa su bile tvrde, obino od pergamenta, koe ili drveta obloenog koom.
6. INVOKACIJA ILI INTITULACIJA?
-

Invokacija seodaziva na Boje ime na razliite naine, rijeima, ali moe i simbolima.

Intitulacija sadri ime davaoca, pisca ili pisara li notara isprave.Dio su protokola isprave.
XI. KARTICA

1. OBJASNI KURIJALU?
-

Kurijala je pismo papinske kancelarije od 8-12 st.

Slova imaju neobino visok razmak izmeu redova- duktusi.

Nastala je od mlaeg rimskog kurziva.

Karakteristina slova: o, e, q, t.

2. OBJASNI DIPLOMATIKU?
-

Diplomatika je pomona povijesna znanost koja se bavi prouavanjem diplomatiih izvora:


isprava, akata, raznih ugovora, izvijea, sudbenih spisa, registara, kako bi sluei se vlastitom
kritikom metodom utvrdila njihovu vrijednost kao historiju izvora.

Gr. Diploma = podvostruiti

Zadatak diplomatike ke utvrditi autentinost diplomatskih izvora.

Temeljni zadatak: da odvoji vjerodostojne od falsificiranih iaprava.

Historijska nauka se zasniva na pisanim svjdoanstvima: A) narativnim- opirno govore o


nekom vremenu i dogaaju, B) diplomatikim- suhoparno govore samo o jednom inu
pravnog karaktera

Svaka pravna isprava sadri historijski i diplomatiki tekst.

Historijski tekst- ine ona mjesta u kojima se uspostavlja ili pobija historijska tvrdnja.

Diplomatiki tekst- cijeli tekst isprave, protokol, kontekst i eshatokol.

3. MONUMENTA GERMANIA HISTORICA I OD KOJIH SE DIJELOVA SASTOJI


-

To je zbirka srdnjovjekovnih dokumenata- 1826.g. u Njemakoj.

Dijelovi su: scriptores, leges, diplomata, antiquitates, epistolae.

4. OBJASNI MANDATA?
-

To je isprava u irem smislu.

Dokumenti sdministrativnog karaktera, naredbe koje via vlast upuuje nioj.

5. OBJASNI ARENGU?
-

Arenga je dio konteksta. Ona je uvodni dio isprave, nazvana jo i prologus, exordinum,
sadri moralnu senteciju, tj. da je opravdano ono to je u povelji nareeno.

6. AB URBE CONDITA?
- era koja poinje osnivanjem Rima
XII. KARTICA
1. OBJASNI PUBLICATIO?
-

Publikacija ili promulgacija je javno oglaavanje, upozoravanje javnosti na ispravu. Ona je


dio konteksta.

2. ISPRAVA PO PAOLIJU?
-

Isprava je pisano svjedoanstvo o jednom pravnom inu sastavljeno u propisanom obliku


koji ima zadau da joj zajami vjerodostojnost i da dokau mo.

3. LOCA CREDIBILIA?
-

Znai vjerodostojna mjesta, to su posebne ustanove koje su postojale u Slavoniji od 13.st.u


kapitolima i samostanima u kojima su se izdavale isprave. U loca crediblia na ispravama su se
izdavali peati, a sastavljao ih je obino komornik- lektor. On je kasnije imao i svoje pisare za
sastavljanje isprava. Izraivale su i autentine prijepise izdatih isprava, koje su imale vanost
ako se izgubi originalna isprava. Poznate su bile u kapitolima u Zg., azmi, u blizini Poege,
te u samostanima u Topuskom, Zg. i Poegi.

4. OBJANI SALUTIO?
-

To je neka vrsta pozdrava, dolazi poslije inskripcije, a dio je protokola.

5. CLAUSULA OBLIGATIVA?
-

Pripd u manje finalne klauzule, njome se jami ispunjenje predmeta pravnog ina.

6. KOD DABIE KOJI DIO ISPRAVE POINJE SA: " EXEELLENTISSIME FRATER
CARISSME " ?
-

To je salutacija.

To je isprava kralja Dabie iz 1394.godine.

XIII. KARTICA
1. U EMU SU SAUVANE POVELJE I KAKO?
-

Isprava je do nas mogla doi u tri oblika: kao koncept, kao original i kao kopija.

Posebnu vrstu kopija ine rukopisne knjige.

2. LOCA CREDIBLIA?
-

U 12 KARTICI.

3. TRI VRSTE FENIKOG PISMA?


-

Feniko pismo je prraeno od Grka. Ima tri vrste: rano, kasno i punsko.

4. JULIJANSKI KALENDAR- REFORME I RAZLIKA?


-

Po naredbi Gaja Julija Cezara aleksandrijski astronom Sosigen je 46.g.pr.n.ere reformirao je


kalendar i uveo 365 dana i 6 sati. Svaka 4 godina imala je 366 dana.

Zbog godinje razlike izmeu suneve i civilne godine od 11 minuta i 14 sekundi razlika za
400 godina se popela na 3 dana, 2 sata, 53 minute i 20 sekundi.

5. TRI CILJA LATINSKE PALEOGRAFIJE?


-

ispravno itati stare tekstove razrijeujui pri tome upotrebljene kartice, odrediti vrijeme i
mjesto postanka pisanog spomenika, odrediti originalan tekst, naknadne umetke i eventualne
pogrjeke.