Sie sind auf Seite 1von 116

Leonard Valenta

NACIONALNE
MANJINE
U BOSNI I
HERCEGOVINI

UPOZNAJMO SE!
Prirunik za uenike o kulturi, batini i tradiciji nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini
Autor
Leonard Valenta
Suradnici
Ivica avar (ilustracije i dizajn), Branka avar (DTP), Asim Abdurahmanovi (zemljovidi)
Muharrem Zejnullahu (Udruga graana zajednica Albanaca u BiH), Mirza Redi (Udruga Crnogoraca i
graana crnogorskog porijekla), Vladimir Blaha (Udruga eha grada Banja Luka eka Beseda), Petar ivi
(Udruga graana italijanskog porijekla-Sarajevo), Bruno Palestra (Udruga graana italijanskog porijeklaSarajevo), Eli Tauber (Jevrejska opina Sarajeva), Tot Bojnik Laslo (Udruga Maara Republike Srpske Maar
So), Slavka uri (Udruga graana makedonskog porijekla u Sarajevu), Dimitrije Trifunovski (Udruga Makedonaca Republike Srpske-Banja Luka), Salko Musi (Udruga graana Romano Centro), Vjeroka Gaji
(Udruga Slovaka Semberije Juraj Janoik, Bijeljina), Mladen Luni (Udruga Slovenaca Triglav, Banja Luka),
Vasilj Timkov (Kulturno-prosvjetna udruga Ukrajinaca ervona Kalena), Marjena Koro (Novi Sad), Edin
Jahi (magistar znanosti iz oblasti zemljopisa), Rajko Aleksi (nastavnik povijesti i zemljopisa, Prnjavor).
Sudionici u radu radne skupine
Aleksandar Novak, Aleksandra Buni, Almedina Salihagi, Andrija (Ivan) Svatok, Dervo Sejdi, Dina Borovina, Dino Zulumovi, Duka Goli, Demina Zejnullahu, Edina Smajki, Elma Opija, Enes Hasanagi, Fikret
Vrtagi, Franjo Rover, Gizem Sucuoglu, Gregor Ovad, Haris ustovi, Hazim Hodi, Hidajeta Redi, prof.
dr Ibrahim Ahmetaj, Irma Muratovi, Izet Numanovi, Jovanka Manzalovi-Salaka, Lejla Kadui, Maja
Kremenovi, Maksim Stanii, Melita Osmanagi, Milena Sari, Mirjana Kneevi, Mirsada Barakovi, Nedad
Spahi, Rahela Didi, Ramiz Bibi, Salih Posvandi, Samir laku, Sanela Bei, Saa Mai, Severin Montina,
Tomislav Blaha, Tomislav Krzyk, Vesna Temelkoska-Vukovi, Vladimir urak, Zdravko unki.
Recenzija
Struno miljenje osiguralo je osoblje Instituta Georg Eckert za meunarodno istraivanje udbenika
(GEI) iz Braunscweiga u Njemakoj, i Ureda visokoga komesara za nacionalne manjine iz Haaga u Nizozemskoj.

HCNM
Izdava
Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini (OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina) realizirala je ovaj projekt
u suradnji sa Visokim komesarijatom OESS-a za nacionalne manjine (OSCE High Commissioner on the
National Minorities - HCNM).
Prirunik za uenike (ukljuujui i Metodiki prirunik za nastavnike i CD) izraen je i objavljen zahvaljujui
financijskoj podrci Vlade Republike Irske.

Stavovi i nain predstavljanja materijala u ovoj publikaciji ne predstavlja iznoenje miljenja u ime Misije
OESS-a u Bosni i Hercegovini glede pravnoga statusa bilo koje drave, teritorija, grada ili podruja ili vlasti
ili iznoenje miljenja glede postavljanja njenih granica ili nacionalne pripadnosti. Ova publikacija je proizvod suradnje i napora izmeu lanova udruga nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini i autora. Pogledi i
miljenja izneseni u ovoj publikaciji su iskljuivo pogledi i miljenja autora i ne predstavljaju i ne odraavaju
slubeni stav ili politiku djelovanja Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini. Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini
niti daje jamstvo, predstavku ili obvezu, bilo iznesenu ili da se podrazumijeva, niti preuzima bilo kakvu pravnu
obvezu, bilo izravno ili posredno, ili odgovornost za kvalitetu, tonost, kompletnost, prikladnost ili koritenje
informacija, tekstova, zemljovida, grafika, slika, ilustracija itd., sadranih u ovoj publikaciji.

ISBN 978-92-9235-280-3

Copyrights (c) OSCE 2009


Sva su prava pridrana. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se - bez prethodnoga pisanog
doputenja nositelja autorskoga prava - umnoavati, pohranjivati u sustav za pronalaenje podataka ili prenositi u bilo kojem obliku, ili na bilo koji nain, elektronski, mehaniki, putem preslika,
snimanjem ili nekim drugim putem.

Leonard Valenta

NACIONALNE
MANJINE U
BOSNI I
HERCEGOVINI

ZATO JE IZRAEN PRIRUNIK O NACIONALNIM MANJINAMA


U BIH I KOME JE NAMIJENJEN?
Cjelokupna ljudska prolost detekcija je vibracija razliite naravi, u prvom redu drutvene, gospodarske
i kulturne, a onda i svake druge, obiljeene politikim, vjerskim i sociolokim normama u koje su se ljudi u
prolosti pokuavali ukalupiti. Te vibracije, ovisno o vremenu i geopolitikom prostoru, zabiljeile su vee
ili manje varijable u odnosima meu ljudima, bilo da je rije o prvotnim zajednicama ili o nacijama kao
suvremenim zajednicama. Ovo stoljee donijelo je neke novine, ali i neke nove izazove. Ipak, breme tih
velikih varijabli ovjeanstvo povlai za sobom i u novim vremenima. U najgorim sluajevima to breme
obiljeeno je nerazumijevanjem, predrasudama, stereotipima ili ak i sukobima meu ljudima razliitih
drutvenih zajednica (u naim vremenima misli se na nacionalne zajednice). Zato je i razumljiva elja, nastojanje i napor naprednih ideja, da se te predrasude, ta podvojenost i nerazumijevanje prevaziu, uklone
i neutraliziraju u odnosima ovjeka dananjice i budunosti. Izazov je utoliko vei, kada je rije o multikulturalnim i multietnikim drutvima. No, gotovo da je danas cijelo ovjeanstvo obiljeeno tim prefiksom
multi, obiljeavajui tako suvremena stremljenja svakog ovjeka razumnih i civilizacijskih pogleda na svijet
i ivot, bez obzira o kojem se meridijanu ili paraleli radilo.
Ipak, mali geopolitiki prostori koji akumuliraju i apsorbiraju tu multietninost i multikulturalnost stalni
su primjer mogunosti takva ivota, ali i mjesta gdje se oni lako mogu naruiti. Uzrok je ponovno samo
jedan: stereotip i predrasude, koje ponajprije izlaze iz nepoznavanja drugoga i drugaijega. Iz njih se raaju
netrpeljivost, netolerancija ili ak i sloeniji oblici odnosa. Zato se jasno ukazuje potreba svaki puta ponovno
i iznova za gotovo matematikom jednadbom: poznavanje + razumijevanje = potivanje.
Netko je pametan davno rekao da se snaga velikih ogleda u poloaju malih, odnosno da se civiliziranost
veinske nacije ili nacij ogleda u potivanju manjinskih nacij. Nae je drutvo u prolom politikom sustavu solomonski uklonilo tu socioloku predstavku manjine, nazvavi sve nacionalne manjine narodnostima.
Danas, kada se ponovno rabi naziv nacionalne manjine, on obvezuje po navedenoj izreci da poznavanjem
i uvaavanjem nacionalnih manjina iskazujemo i svoju civiliziranost i pripadnost civiliziranom svijetu.
Prepoznavajui tu vanost i potrebu i u naoj zemlji, meunarodne i domae institucije rade na tom
planu. Ovaj je Prirunik rezultat tih nastojanja, u prvom redu Misije OESS-a u BiH, koja je predvodnica
ovoga velikog projekta, a u kojem sudjeluju i domae obrazovne institucije. On nosi pomalo provokativni,
ali ponajprije animacijski naziv: UPOZNAJMO SE, potiui i one koji ne poznaju i one koji misle da poznaju
i da je to dio viestoljetne tradicije BiH, da se osobno upoznaju s nacionalnim manjinama u naoj zemlji, s
njihovom kulturom, obiajima i doprinosom u BiH.
Prirunik je zapravo dio velikog posla, koji se sastoji od seminara, radionica i predavanja o nacionalnim
manjinama, poglavito o tomu kako prezentirati ovu temu samoj budunosti naeg drutva-djeci. On je zato
i koncipiran za rad s uenicima osnovne kole, ali uz metodike preinake samog moderatora/ nastavnika on
se moe koristiti i u srednjim kolama, na seminarima, tematskim radionicama i slino. Metodiki prirunik
za moderatore/nastavnike koji ide kao prilog Priruniku daje takve mogunosti i potie kreativnost moderatora/ nastavnika i animaciju uenika ili lanova radne skupine.
U koli se ovaj Prirunik moe koristiti u nastavi povijesti, zemljopisa, materinskoga jezika, na satima
odjeljenjskih zajednica, nastavnim satima posveenim etici, okoliu, poznavanju drutva, ili u radu sekcija
i dodatne nastave.
Dakle, velike mogunosti i isto tako velika oekivanja! Na nama je, koji budemo koristili ovaj Prirunik, da
to i ostvarimo.
Uspjean rad!
Autor

BOSNA I HERCEGOVINA
MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO


ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE

Uvaeni direktori kola, nastavnici, uenici,

Bosna i Hercegovina je ratifikacijom Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina Vijea Evrope
iz 2002. godine preuzela obavezu da aktivnom politikom, zakonima i drugim aktima radi na ostvarivanju naela utvrenih u Konvenciji. Zakonom o
zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina (2003.
godine) Bosna i Hercegovina je priznala status nacionalnih manjina za 17 manjinskih zajednica. To
su: Albanci, Crnogorci, esi, Italijani, Jevreji, Maari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi,
Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.
Obezbijeeno je da pripadnici manjina, osim prava koja uivaju kao i svi ostali graani - dravljani
Bosne i Hercegovine, uivaju i dodatnu zatitu i prava utvrena u Okvirnoj konvenciji i Zakonu o zatiti
prava pripadnika nacionalnih manjina, a naroito u
oblasti historije, kulture, obiaja, tradicije, jezika, pisma, obrazovanja, vjerskih sloboda.
U tom smislu, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je podralo izradu
Prirunika za uenike o kulturi, batini i tradiciji
nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, koga
je relizirala Misija OSCE u Bosni i Hercegovini.
Izrada ovog prirunika je jo jedan korak ka poboljanju i unapreenju poloaja manjina u Bosni i
Hercegovini, koji se takoer, poboljava i zapoetim
politikim, upravnim i drutvenim promjenama
u Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina.
Znaajno je i to to u novim zakonskim i politikim
uvjetima veu odgovornost za svoj poloaj imaju i
same manjine u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice smatra da
e ovaj projekat doprinijeti da ukupna kolska populacija bolje upozna manjine i njihove osobenosti.
S potovanjem,

Jedan od osnova izgraivanja demokratske kulture


putem formalnog obrazovanja u drutvu koje se opredijelilo za demokratsko ureenje je obrazovanje za
graansku demokratiju i ljudska prava.
Uenik, graanin demokratskog drutva, treba da razvija sposobnosti za uestvovanje u svim oblicima javnog
ivota, to znai: preduzimanje konkretnih aktivnosti s
namjerom da se utie na odreene odluke; izraavanje
linog miljenja; uestvovanje u argumentovanom dijalogu sa drugima i slino. U tom smislu uenicima treba
pomoi da shvate da se demokratija ne pojavljuje i ne
razvija sama od sebe, nego da zavisi od konkretnog doprinosa svakog od nas pojedinano i svih zajedno.
Za novu realnost kontinenta i svijeta u kojem ivimo
karakteristina je sve vea meuzavisnost nacija. Ona
otvara nove dimenzije u nainu na koji se graanstvo
poima i ostvaruje. Nove dimenzije graanstva iznose
na svjetlost dana vrijednosti, ciljeve i strategije multikulturalnog obrazovanja kao sredstva kojim se na razlike gleda kao na bogatstvo i kojim se ljudi uzajamno
obogauju kroz poznavanje drugog" i kroz razmjenu i
saradnju zasnovanu na meusobnom potovanju.
Novi sadraj graanske demokratije u savremenom
svijetu zasnovan je na filozofiji ljudskih prava. Centralne
vrijednosti su individualne slobode, odgovornost i dostojanstvo ovjeka. Jednake mogunosti i jednaka prava,
bez obzira na spol, nacionalnost, religiju, boju koe,
drutveni status i nivo obrazovanja, predstavljaju kljuni
faktor drutvene pravde u meunarodnim deklaracijama i konvencijama, iji su osnovni principi inkorporirani
u zakonsku regulativu BiH za sve nivoe obrazovanja.
Zbog svega navedenog, smatram vanim doprinosom izradu Prirunika za uenike o kulturi, batini i
tradiciji nacionalnih manjina u BiH, kako zbog unapreenja i razvoja demokratskih principa u obrazovnim
institucijama na svim nivoima, tako i zbog promoviranja demokratskih vrijednosti, tolerancije i uvaavanja
drugog u drutvu u cjelini.
Nadam se da e nadlene obrazovne vlasti - od
ministara do direktora kola i nastavnika uvidjeti dobre
strane ovog Prirunika i znati ga iskoristiti, sve u interesu uenika i ukupnog drutvenog razvoja.
Ministar
mr Sredoje Novi

Ministar
dr Safet Halilovi

KAZALO
ALBANCI ...................................................................................................................9
CRNOGORCI .........................................................................................................15
ESI ..........................................................................................................................20
JEVREJI ....................................................................................................................27
MAARI .................................................................................................................34
MAKEDONCI .........................................................................................................42
NIJEMCI...................................................................................................................47
POLJACI..................................................................................................................55
ROMI .......................................................................................................................62
RUMUNJI................................................................................................................69
RUSI .........................................................................................................................75
RUSINI ....................................................................................................................82
SLOVACI .................................................................................................................88
SLOVENCI ..............................................................................................................92
TALIJANI .................................................................................................................98
TURCI ....................................................................................................................103
UKRAJINCI ..........................................................................................................109
stijegovi ...........................................................................................................115
literatura ......................................................................................................116

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

Albanci su, zbog viestoljetne tuinske vlasti, raseljavani po cijelom Balkanu, i dalje. Gdje
god da su doli, uspijevali su se prilagoditi novim sredinama i nainu ivota. Ipak, svoje
legendarne junake, povijest, obiaje i igre, nisu nikada i nigdje zaboravljali.

CRTICE IZ PROLOSTI
Albanci su, kao i prostor koji naseljavaju, bili skoro uvijek
pod tuinskom vlau (bizantijskom, osmanskom,rakom1,
grkom, i dr.). Zbog toga i ne udi da su Albanci esto organizirali bune i ustanke. I teko gospodarsko, politiko i drutveno
stanje pod tuinskom vlau navodilo je Albance na iseljavanje. Albanci su imigrirali i ivjeli i na prostoru BiH, posebno u
vrijeme osmanske vlasti, kada su Albanci dolazili u BiH iz svih
albanskih krajeva, najvie iz sjeverne Albanije. Oni su doli u
BiH kao stoari, poljodjelci, spretni obrtnici, povjerljivi inovnici, slubenici i graniari. Nazonost
Albanaca u BiH u to doba potvruje i injenica da se veliki broj njih asimilirao u narod koji su tu
zatekli. Uglavnom, mladi su se Albanci enili Bosankama, i tako se stapali s domaim puanstvom.
Ipak, Albanci su i tada sauvali imena svoga roda. Tako danas imamo izvedena prezimena od albanskih rodova, poput: Gega ili Gegi, Toska ili Toski, Arnauti ili Arnautovi, Buatlija ili Buatli, i
mnoga druga. Postoje i podaci koji ukazuju na to da je veliki broj slaveniziranih Albanaca u Donjoj
Rogatici sauvao albansku tradiciju, da su Albanci doveli sa sobom u selu Krkovce na Vrbasu ovcu
rudu, kao i da u selu Kori (opina Hadii) ivi muslimansko puanstvo albanskoga podrijetla. U
BiH ima i naselja, iji su nazivi albanskoga podrijetla (s albanskim nazivima), kao to su sela: Arnauti
kod Zenice, Arnautovii kod Visokog, iptar u Hercegovini, Breka ispod Majevice, spomenuto selo
Kora, kao i Arbanasi u opini Rudo, Arbanaka u opini Trebinje, itd.
U vrijeme austougarske vlasti broj Albanaca se smanjivao, vjerojatno zbog daljnjih emigracija i
stapanja s bosanskim puanstvom. Ponovni val albanskih doseljenika zapljusnuo je BiH u vrijeme
postojanja SFRJ2 , kada je veliki broj Albanaca, zbog tekih ivotnih uvjeta u domovini, dolazio
u BiH. Albanci u to vrijeme dolaze u gradove Sarajevo, Zenicu, Tuzlu, Banjaluku, Doboj, Brko,
Bijeljinu, Mostar i Trebinje. Po brojnosti albanskoga puanstva, na prvom mjestu bilo je Sarajevo.
Najvei broj Albanaca bio je koncentriran u sjevernim, istonim i sredinjim dijelovima Bosne i
u istonoj Hercegovini. Prema austrougarskom Popisu puanstva iz 1910. godine, zabiljeene su
273 osobe s boravitem BiH, koje su govorile albanski jezik. A 1931. godine zabiljeeno je da 890
osoba govori albanskim jezikom, a na posljednjem Popisu puanstva BiH iz 1991. godine, taj broj
je: 4 925 osoba koje govore albanskim jezikom.

1
Raka - naziv za srpsku ranosrednjovjekovnu dravu, nazvanu po Rasu, sjeditu velikog upana Stefana Nemanje. Isprva je to bila srpska upa
(oblast) iz koje je, pod vodstvom Stefana Nemanje, stasala srpska srednjovjekovna kraljevina, a kasnije i carstvo.
2
Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija

10

Zajedno s nastavnikom, na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naselili Albanci.
Odredite glavne razloge doseljavanja Albanaca u BiH i zapiite ih.
Navedite kada su Albanci naseljavali BiH u velikom broju, zapiite i te godine.
Navedite ime su se Albanci bavili u BiH. Znate li kojim zanimanjima su Albanci i danas najviniji?

PROTAGONISTI

Albanski su se doseljenici veoma brzo stopili s bosanskohercegovakim puanstvom i osjeali se kao u svojoj domovini. Neki od njih aktivno su sudjelovali u drutvenom ivotu. Takav je
bio fra er Fita (At Gjergj Fishta) (1871. - 1940.), koji je doao u BiH 1886. godine s namjerom
da postane sveenik. U franjevakim samostanima u Livnu, Kraljevoj Sutjesci i Kreevu, studirao
je teologiju, filozofiju i strane jezike, talijanski, latinski i tadanji, srpsko-hrvatski jezik. U Bosni i
Hercegovini se pripremio za knjievnu karijeru. Tijekom boravka u Bosni i Hercegovini, stupio
je u kontakt s poznatim bosanskohercegovakim piscem fra Grgom Martiem i pjesnikom
Silvijem Strahimirom Kranjeviem, koji su otkrili njegov knjievni talent, i s kojima je postao
veoma dobar prijatelj.
Na Sarajevskom sveuilitu znanstvenim su se radom bavili istaknuti profesori albanskoga
podrijetla, prof. dr. Hamid Dolarevi (1925.-2002.) i prof. dr. Ibrahim Ahmetaj, koji je napisao i
knjigu Bosanski Albanci. Prva kardiokirurginja u BiH je dr. Ilirjana Hadibeiri, a jedan od trenera FK Sarajevo bio je Agim Nikoli. Ne smiju se zaboraviti i poznati skladatelj Halim Koi, kao
i poznati novinar, pjesnik i humanist Alirizah Gashi (1945. - 1997.)

Koliko li je samo uvaenih ljudi albanskoga podrijetla u BiH!


to vam to govori o ukljuivanju Albanaca u drutveni ivot BiH?

Fra er Fita
(1871. - 1940.)

Ibrahim Ahmetaj

11

PRIAM TI PRIU
Brojne su prie i legende koje krase albansku nacionalnu tradiciju. Neizostavne
su one prie koje govore o podvizima Skender-bega (1405.-1468.), legendarnoga nadimka albanskog junaka Gjergja Kastriotija (Gjergj Kastrioti Sknderbeu).
On je bio albanski knez, koji je postao narodni heroj, zato to je stao na elo borbe
za obranu Albanije od Osmanlija. Opjevan je u narodnim pjesmama, a njegov lik
obraen u knjievnosti, kao lik romantinoga borca za slobodu. ak je i veliki skladatelj Antonio Vivaldi skladao operu pod nazivom: Skender-beg.
Skender-begovi kipovi nalaze se posvuda gdje ive Albanci. Na fotografijama
su prikazani kipovi ovoga legendarnog albanskog junaka u Tirani, Skopju, Rimu i
Pritini. to vam to govori o odnosu Albanaca prema Skender-begu ak i danas?
Koliko je vano za jedan narod imati povijesne junake? Je li to dobro ili loe?
Obrazloite svoj odgovor.
Osim likova, albanske legende veu se i za neka mjesta i stare gradove. Meu
takvima je i legenda o gradnji tvrave Skadar. Legenda pripovijeda kako su
nekada davno tri brata gradila zidine dvorca, no sve to bi oni za dana sagradili,
tijekom noi bi se uruilo. Stari mudrac koji je prolazio tim krajem objasnio im
je da su zidine zahtijevale ensku rtvu, kako bi zid, izgraen danju, mogao opstati preko noi. Tako su tri brata odluila rtvovati jednu od svojih ena, i to ba
onu koja bi im sljedeega dana donijela jelo. Kada je dolo
vrijeme objeda, Rozafa, ena najmlaega brata, donese brai
jelo. Saznavi za odluku mua i njegove brae Rozafa, koja je
jo dojila dijete, pristade da se rtvuje, no zatrai da joj, kada
je budu zazidali, ostave jednu dojku, jednu ruku i jednu nogu
slobodne, kako bi mogla hraniti, maziti i ljuljati svoje dijete.
I tako uradie. Te zidine se ne sruie preko noi, i bijahu
konano dovrene. Legenda kae da sa zidova tvrave jo i
danas klize kapi mlijeka3.

Kako ti se ine prie iz albanske tradicije?


Kojim ljudskim osobinama one obiluju?
to se to kao vrijednost istie kod Albanaca
u njihovim priama?
Znate li, moda, neku slinu priu,vezanu
za neki drugi kraj ili mjesto?
Legenda o Rozafi
vrlo je tuna i meu
Albancima poznata pria
3
Legenda o zazidavanju ene u zidine grada vrlo je rasprostranjena meu balkanskim narodima, pa tako i kod
Albanaca, u prii o podizanju skadarskog grada na sjeveru Albanije. Identina se pria moe nai u epskoj narodnoj pjesmi Zidanje Skadra, iz srpske narodne tradicije.

12

Zastava Albanije u potpunosti je crvena, a u sreditu se nalazi crni dvoglavi orao. Nastala je od slinoga grba (peata) ve spomenutog albanskog lidera i junaka Gjergja Kastriotija Skender-bega.
Ova zastava nije samo dravna, nego i nacionalna zastava svih Albanaca, gdje god se oni nalazili
u svijetu.
Albanska zastava

Peat
Skender-bega

UIMO JEZIK
Albanski jezik pripada takoer velikoj jezinoj skupini indoeuropskih jezika. Ipak, on je poseban po tome to danas nema nijednog drugog jezika koji mu je srodan. S obzirom na to da su Albanci
potomci drevnih Ilira, koji su naseljavali veliki dio Balkana, onda su
jedini ivi narod koji glede jezika jo pripada trako-ilirskoj grani
Indoeuropljana.
Pazite, albanski jezik je teak, jer nije slian nijednom drugom
jeziku! Tim je izazov vei da nauimo neto na albanskom jeziku!
Zdravo
Dobar dan
Ja se zovem
Kako ste?

Tungjatjeta
Mir dita
Un quhem
Si jeni?

(Tunatjeta)*
(Mir dita)*
(Un uhem)*
(Si jeni?)*
* fonetski izriaj

Jeste li uspijeli izgovoriti rijei?


Malo je teko, ali budite uporni!

13

DJELII TRADICIJE

Za albanski narod koriste se nazivi: Arnauti (turski naziv), Arbanasi, iptari i Albanci. Meutim, meunarodno prihvaen naziv za ovaj narod je Albais, Albanesi, a za
njihovu zemlju Albanie, Albania, dok sebe nazivaju Shqiptar (iptar), a svoju zemlju
Shqiperi (ipri). U pogledu vjeroispovijesti, Albanci pripadaju islamu, katolianstvu
i pravoslavlju.
Albansku tradiciju krase i neobine narodne igre. Posebno je zanimljiv ples Rugova - borba za mladu, u kojem mladii sa sabljama igraju borbu za djevojku. ota
je igra koja je poznata u cijelom svijetu.
Davanje asne rijei, takozvane Bese, je veoma poznato meu albanskim narodom.
Besa (od rijei besoj vjerovati) obvezuje onoga koji ju je dao na sigurno i vrsto odluno izvrenje zadate asne rijei.

Tradicionalna igra
Rugova

Opiite nonju i pokrete u igri. to vam je najneobinije?

14

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

CRNOGORCI

to vam prvo pada na pamet kada pomislite na Crnogorce?!


Da, sjetite se nekog vica, u kojem se obvezno govori o, navodnoj,
crnogorskoj lijenosti. Rije je o stereotipu. Pokuajte saznati to je
to stereotip, koja je njegova svrha i kakve posljedice
mogu imati stereotipi.

CRTICE IZ PROLOSTI

Povijest Crne Gore i Bosne i Hercegovine ispreplie se


kroz minula stoljea, u kojima su prostori ove dvije drave,
i naroda koji ih nastanjuju, bili uokvireni zajednikim
granicama. To je i prirodno, s obzirom na to da je rije o
dananjim susjedima. Od najstarijih vremena, puanstvo
tih krajeva dijelilo je istu sudbinu pod rimskim, srednjovjekovnim i osmanskim vladarima. Znalo se, pod tim vladarima, nai i na suprotstavljenim stranama. No, kada su,
1918. godine, Crna Gora i Bosna i Hercegovina ule u sastav Kraljevine SHS1, njihova povijest i veze postale su jo
tjenje. Jasno je, onda, da Crnogorci, odnosno predstavnici dananje crnogorske nacionalne manjine, relativno
dugo vremensko razdoblje nastanjuju pojedine dijelove
BiH. U prvom redu, radi se o istonohercegovakim dijelovima drave koje Crnogorci naseljavaju u vrijeme osmanske vlasti i crnogorske tenje za osloboenjem od te vlasti.
To je za posljedicu imalo pomjeranja Crnogoraca na jednu ili
drugu stranu granice.
Ipak, najvei broj Crnogoraca doao je u Bosnu i Hercegovinu u vrijeme bive SFRJ2. U potrazi za obrazovanjem, radom
i boljim materijalnim uvjetima ivota, Crnogorci su naselili
istone dijelove BiH (Trebinje, Bilea, Gacko, Nevesinje, Ljubinje, Foa i ajnie), ali i velike gradove (Sarajevo, Banjaluka,
Tuzla, Mostar, i dr).

Zajedno s nastavnikom, na zemljovidu BiH utvrdite i oznaite prostor


koji su naselili Crnogorci.
to mislite, zato su Crnogorci naseljavali velike gradove Bosne i Hercegovine?
Koje su im mogunosti pruale velike gradske sredine? Moete li, na temelju toga,
odrediti ime su se Crnogorci bavili u BiH, a ime nisu?
1
2

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca


Socijalistika Federatina Republika Jugoslavija

16

Oro, crnogorska narodna igra,


karakteristina je po tome to se
igrai jedan drugome penju na
ramena i formiraju krug.
Naziv potjee od stare
rijei horo, to znai igrati.

PROTAGONISTI

Ako ste dobro razmislili o prethodnim pitanjima, onda ste mogli odgonetnuti da
su se Crnogorci, koji su dolazili ivjeti u BiH, uglavnom posvetili drutvenim djelatnostima, posebno obrazovanju, kulturi i znanosti. Veliki broj njih postali su strunjaci
u svojim znanstvenim i drutvenim disciplinama i domenama, aktivno doprinosei
dobrobiti Bosne i Hercegovine. U vrijeme bive SFRJ, veliki broj uitelja, nastavnika i
profesora iz Crne Gore, doao je u BiH pouavati u kolama; zasnovali su svoje obitelji i ostali ivjeti u BiH. Graani, podrijetlom iz Crne Gore, najveim su dijelom izgradili svoje karijere i stekli znaajna i dragocjena znanja, iskustva i materijalne pretpostavke za ivot u Bosni i Hercegovini.
Marko Veovi
Ovdje emo spomenuti samo jednog od takvih ljudi, profesora
Marka Veovia, crnogorskoga romansijera, pjesnika, esejistu, roenog 1945. godine u malom mjestu Pape, u blizini Bijeloga Polja
(Crna Gora). Profesor Veovi ivi i radi u Sarajevu, na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Napisao je nekoliko knjiga i smatra-ju ga istaknutim kulturnim djelatnikom u BiH.

Moete li, na temelju proitanih tekstova odrediti ime su se Crnogorci uglavnom bavili u BiH?

PRIAM TI PRIU

Crnogorci su poznati kao veoma duhovit narod, no, i pored toga, izvan Crne Gore veoma malo
se zna o crnogorskom humoru. On je vrlo slian bosanskohercegovakom humoru, a temelji se
na crnogorskom shvatanju svijeta i ivota, kojem se Crnogorci esto podsmjehuju, posebno u zla
i nesretna vremena, koja se lake prebrode uz duhovite i aljive dosjetke.
Ipak, mnogo se vie zna o humoru na raun Crnogoraca, koji obino ne ide dalje od isticanja
navodne uroene crnogorske lijenosti i nerada. Crnogorske prie veoma esto su isprepletene
ojstvom i junatvom, o emu svjedoi i sljedea pria.
Nakon jedne od brojnih bitaka, pripadnik plemena Kui, mladi na ije
se junatvo gledalo sa sumnjom, ranjen, u gluho doba noi dolazi kui,
i pokuca na vrata.
- Ko ? - pita ga otac.
- , no otvori!
- to si doa, sine?
- Ranjen sam.
Otac, i ne otvarajui, zaleleka:
- Kuku men, ui, noas za vama zadovijek, iskopano pleme, lele!
- Ne lelei, dan, nijesu Kui izginuli, no ja ranjen, dgovori mladi.
- Zaboga, sine, sine, kad si ti ranjen, li iko tu osta iv?!

17

Jeste li u prii prepoznali oevo isticanje sinovljeve snage i junatva? Ima li mjesta za duhovitost ?
Ako ste ve ranije uli i protumaili pojam stereotipa, pokuajte ga nai u ovoj prii.
Ipak, obratite pozornost na jezik i rijei: pokuajte izvui vama neobine ili nepoznate rijei.
Saznajte, uz pomo nastavnika, njihovo znaenje.

DJELII TRADICIJE
Crna Gora je veoma zanimljiv naziv za jednu zemlju.
Meutim, to se ime nije uvijek koristilo.
U davna vremena koristio se naziv Duklja. Taj naziv
je nastao prema jednom starom romanskom naselju
Dioclea, ije ruevine i danas svjedoe o starim vremenima. Naziv Duklja zamijenio je kasnije naziv Zeta.

Ostaci stare Dioclee, po kojoj se Crna Gora u


ranom srednjem vijeku nazivala Duklja.

Pokuajte prepoznati neke


znaajke crnogorske
narodne nonje

18

Dananja himna Republike Crne Gore, Oj, svijetla majska zoro, nastala je obradom crnogorske narodne
pjesme Oj, junaka svijetla zoro iz 1863. godine. Proitajte zanimljivi tekst himne.

Oj, svijetla majska zoro,

Majko naa Crna Goro,


Sinovi smo tvog stijenja
I uvari tvog potenja.

Moete li iz ove prve strofe prepoznati kako Crnogorac doivljava svoju domovinu?
Koje epitete on daje svojoj domovini?
Koje to ljudske vrline Crnogorci osobito cijene i istiu ak i u svojoj himni?

Bokokotorski zaljev

19

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

ESI

Bosna i Hercegovina je za ehe dugo vremena bila nepoznata zemlja.


U godinama naseljavanja, eki su doseljenici svojom strunou u radu
na raznim poslovima, dali veliki doprinos razvoju BiH u razliitim
oblastima, ali prije svega u kulturi.

CRTICE IZ PROLOSTI
Bosna i Hercegovina je za ehe jo u 19. stoljeu bila nepoznata
zemlja. etiri stoljea osmanske vladavine uinile su BiH za najvei
broj europskih naroda, pa tako i eha, izoliranom i potpuno nepoznatom. Tek kada je Austro-Ugarska 1878. godine uspostavila svoju
vlast, BiH se otvara europskim narodima, a prije svega onim narodima koji su ivjeli
u Austro-Ugarskoj. Za njih je to bila egzotina zemlja, potpuno nepoznata i puna
avantura. Mnogi i dolaze avanturistiki i istraujui te nepoznanice. Ali, kako je
BiH bila zemlja koju je trebalo prilagoditi modernim nainima proizvodnje i ivota,
kakvi su vladali u Austro-Ugarskoj, trebalo je strunih ljudi koji bi na tome radili.
BiH je bila zemlja bogata umama i rudama, to je uveliko moglo ojaati gospodarsku snagu cijele Austro-Ugarske. Zato se ubrzano pristupa podizanju pilana za
sjeu, obradu i transport drveta, moderniziraju se stari i otvaraju novi rudnici, izgrauju ceste i eljeznice, otvaraju eljezare, uspostavlja telefonski promet, itd. Za
sve te poslove trebali su struni ljudi, kojih nije bilo u BiH. Zato je austro-ugarska
vlast uputila javni poziv zainteresiranim kolovanim kadrovima, da se nasele u ove
predjele uz znatne olakice. Pozivu su se odazivali iz svih krajeva Austro-Ugarske,
pa tako i esi. Zahvaljujui drevnom Sveuilitu koje je postojalo jo od 14. stoljea
u Pragu, esi su se kao obrazovani ljudi mogli odazvati pozivu u velikom broju.
Oni u BiH dolaze iz dva pravca: Ukrajine ili iz same eke. Dolaskom u BiH eki
doseljenici osnivaju svoje kolonije, koje su bile organizirane po prirodi posla kojim
su se bavili ti doseljenici. Tako su postojale gradska administrativnoindustrijska
kolonija u Banjaluci, Sarajevu, Bosanskom Brodu, Derventi, Mostaru, Usori, Tuzli
i Zenici. Druga vrsta kolonija bile su poljodjelske kolonije, i to u Mainom Brdu
kod Prnjavora, Novoj Vesi (Koba kod Srpca), Novoj Topoli i Vranduku. Trea vrsta
ekih kolonija bila je poljodjelskorudarskoadministrativna kolonija, kakva je
postojala u Prijedoru.
U samo dvije godine doseljavanja, u BiH se doselilo vie od 7 000 eha. Izmeu
dva svjetska rata taj broj je iznosio 5 886, nakon Drugog svjetskog rata 1978, da
bi se sedamdesetih godina 20. stoljea smanjio na 871, a 1981. na 639 eha u BiH.

21

Najvei broj eha ivio je u Sarajevu i Banjaluci, a neto manji broj u Travniku, Tuzli,
Mostaru, Derventi, Tenju, Prnjavoru, Prijedoru, Zenici, Bihau i Gradici. Za ehe je interesantno da su pored ovih nabrojanih gradova naseljavali i gotovo sve ostale gradove
u BiH. Osim poljodjelnika, eki doseljenici u BiH bili su i inovnici, suci, administrativni
radnici, inenjeri raznih profila, eljezniari, graevinci, obrtnici svih struka, bankari, ugostitelji, lijenici, ljekarnici, uitelji, umarski strunjaci, geometri, pa ak i vrsni
glazbenici. Jasno da su ovi doseljenici s veoma irokim obrazovanjem i znanjem imali
potrebu organizirati se u kulturno-umjetnika drutva, unutar kojih bi se druili i prije
svega njegovali svoj jezik i kulturu. Takva drutva, obino pod nazivom eka beseda
osnivaju se u mnogim bosanskohercegovakim gradovima, prije svega u Sarajevu,
Prijedoru, Mainu Brdu kod Prnjavora i Novoj Vesi kod Srpca.
U tim drutvima pjevalo se, plesalo se, odravale su se predstave na ekom
jeziku, bavilo se razliitim portovima i slino. Neke od tih udruga postoje i danas pod istim nazivom i s istim ciljevima, kao to su eka beseda u Sarajevu
i Banjaluci.

Zajedno s nastavnikom na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naseljavali esi.
Ve po nazivima kolonija moete odrediti koje krajeve u industrijskom i geografskom smislu su naseljavali esi.
Utvrdite to i na zemljovidu.
Moete primijetiti da je s godinama broj eha u BiH znatno opadao. to mislite, jesu li oni odlazili ili se neto
drugo dogaalo s njima?

eka narodna nonja odlikuje se velikim arenilom boja,


to joj daje jednu razigranost i lepravost ivotnog duha

22

Na slici su prikazani eki doseljenici Franjo i Sofija Valenta


s Franjinom majkom. Moete li na temelju proitanoga teksta
odgonetnuti zato je obitelj Valenta dola u BiH?
Ralanite njihovu odjeu! Kako su odjeveni? U kakvom je stanju
njihova odjea? Ima li mjesta za bilo kakvu primjedbu?
Kojem drutvenom sloju su mogli pripadati Franjo i Sofija?
ime su se mogli baviti? Kako doivljavate ovu fotografiju?
Kakav dojam ostavljaju na vas ovi eki doseljenici?

UIMO JEZIK
esi su slavenski narod. Oni zajedno s Poljacima,
Slovacima i Luikim Srbima, ine zapadnoslavensku skupinu naroda. Govore ekim jezikom, iz kojeg uimo sljedee rijei:
Zdravo:
Dobar dan:
Ja se zovem:
Kako ste?:

Ahoj
(Ahoj)*
Dobr den
(Dobri den)*
Ja se jmenujem (Ja se menujem)*
Jak se mte
(jak se mate)*
* fonetski izriaj

23

PROTAGONISTI
esi su se po dolasku u BiH ukljuili u sve vidove privreivanja, poglavito u gospodarskom,
kulturnom i umjetnikom smislu.
Od pojedinaca koji su posebno dali svoj doprinos u BiH na prvom
mjestu treba istaknuti Karela Parzka. On je bio eki arhitekt koji je
gotovo cijeli svoj ivot posvetio projektiranju i izgradnji i do danas najljepih graevina u Sarajevu. To su prepoznatljivi simboli Sarajeva: Narodno kazalite, Zemaljski muzej, Vladina zgrada broj III, Evangelistika
crkva (Likovna akademija), idovska sinagoga (akenazi) (Sinagoga na
Obali), Prva gimnazija, Realka, Crkva na Marijin-dvoru, Filipovia vojarna
(Maralka), Srpska pravoslavna kola, erijatska kola (Fakultet islamskih nauka). Osim ovih zgrada, Parzk je projektirao i druge znaajne objekte
i u drugim gradovima BiH.
Karel Przk, arhitekt,
U Banjaluci su sauvane zgrade jednog drugog ekog arhitekta, Koblekoji je cijeli svoj ivot
posvetio izgradnji
nca, koji je izmeu dva rata projektirao za bana nekadanje Vrbaske balijepih graevina
novine
Milosavljevia. Arhitekt ern je projektirao hidrocentrale po BiH.
irom BiH.
Prepoznatljivi simbol Banjaluke, njezini parkovi i aleje, nastali su zahvaljujui Jelsonu, idovu iz eke, koji je u BiH bio u vojnoj slubi. Projektiranje tih aleja
vodio je opet eh, Vojtch Blaha.
eh po imenu Jaroslav Plecit bio je ravnatelj orkestra Banjaluke operete koji je uglazbio poznatu narodnu pjesmu Otkako je Banjaluka postala.

Po navedenim osobama moete zakljuiti koliki su


doprinos eki doseljenici dali razvoju BiH.
U kojim djelatnostima su ti doseljenici najvie radili?
Kako bi te djelatnosti mogli nazvati jednim imenom?
Pokuajte saznati ima li u mjestu gdje vi ivite neka
graevina ili neto drugo to je vezano za ehe u BiH.

Dananja Likovna akademija uraena je po projektu Karela Przka

24

eka je nekada zajedno sa Slovakom bila jedna drava - ehoslovaka.


Kada su 1993. godine ove dvije zemlje postale samostalne drave, eka
je zadrala raniju ehoslovaku zastavu. Ta zastava nastala je 1920. godine od tradicionalne bijelo-crvene bohemijske (Bohemia - stari naziv za
eku) zastave, koja je bila ista kao i poljska. Zato je spomenute godine na
bijelo-crvenu zastavu stavljen plavi klin, iji se vrh nalazi u sredini bijelocrvene zastave, a krajevi u kutovima uz jarbol.
eka zastava

DJELII TRADICIJE
eka je zemlja koja je poznata po proizvodnji dobroga i kvalitetnoga piva. Onda se
moe rei da je pivo nacionalno pie eha. U ekim pivnicama konobari stalno hodaju s
jo nenaruenim posluavnicima Becherovke i piva i ako poelite neto od toga dovoljno
je ispruiti ruku. Uz uobiajeno tamno pivo nude se i odlina piva od badema, te piva od
koprive i piva od vianja. Veim drutvima pivo vlastite proizvodnje servira se u irafama
visokim posudama sa slavinom u koje stane 4 l piva i u kojoj se cijelo vrijeme odrava
adekvatna niska temperatura piva.
Ozraje u pivnicama je uvijek veselo i raspjevano, uz harmoniku. To su tradicionalna
mjesta gdje se esi okupljaju i pokuavaju na trenutak zaustaviti svakodnevnicu ispunjenu brigama.
esi su tu tradiciju veselja u odabranom drutvu prijatelja i obitelji uz pivo donijeli sa
sobom i u BiH.

25

EKA KUHINJA
Na eku kuhinju utjecale su susjedn njemaka, austrijska i maarska
kuhinja.
U ekoj se jede uglavnom meso, najvie je zastupljeno svinjsko i
paje meso, a esto se slui i pilee i zeje meso. Meso se servira s kiselim
kupusom i okruglicama (knedlama) (knedlike) koje esi rade na desetine naina. Knedle mogu biti od tijesta s dodatkom slanine i raznoga
zainskog bilja, od kruha, krumpira, punjene voem, itd. eke su knedle velike i najee ih se servira narezane na ploke.
Najpoznatije eko jelo je peena svinjetina s knedlama i kupusom.
Kupus je takoer vrlo zastupljena namirnica, s time da se u bohemijskom
kraju sprema kao kiseli (slino naem kiselom kupusu), dok u Moraviji
ee spremaju svjei naribani kupus s dodatkom eera. U ekoj se
jede i jako puno krumpira. esto se priprema gula, ali je eki gula, manje ljut od maarskog, i u njemu je vie luka.
Od slatkih jela najpoznatije su savijae i okruglice punjene voem, na
koje se esto servira lag.
eka nacionalna kuhinja nije samo
ukusna, nego i oku primamljiva

26

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

JEVREJI

Iako se termin idov moe koristiti sukladno suvremenom standardu hrvatskog knjievnog jezika,
termin Jevrej se vie koristi u BiH i prikladniji je za Jevrejsku zajednicu u BiH.
U ovom Priruniku se koristi termin Jevrej.

Jevreji su veoma davno doli u BiH. Jo u davnom 16. stoljeu


zabiljeeni su prvi dolasci pripadnika ovoga naroda u nau zemlju.
Viestoljetna nazonost pripadnika ove nacionalne manjine u BiH,
ostavila je duboke tragove u njenom kulturnom i vjerskom biu.

CRTICE IZ PROLOSTI
Pirinejski je poluotok u srednjem vijeku bio prostor gdje su ivjeli ljudi razliitih vjera: krani,
muslimani i judaisti. Kada su krajem 15. stoljea panjolski vladari, kralj Ferdinand i kraljica Izabela, poveli rat protiv svih nekranskih itelja Pirinejskoga poluotoka, to je za muslimane i Jevreje znailo naputanje njihovih ognjita. Dok su muslimani prelazili u Afriku, veliki broj Jevreja
potraio je utoite u nekim od europskih zemalja. Od tog izgona iz panjolske 1492. godine
zapoinju lutanja Jevreja po Europi. Tako s poetka 16. stoljea neki od njih dolaze i na prostore
BiH, koja je tada bila u sklopu Osmanlijskoga carstva. Osmanlijski sultan ponudio je jevrejskim
doseljenicima gostoprimstvo u BiH, a domae puanstvo rado prihvaa nove susjede. Prvi podaci o Jevrejima u BiH zabiljeeni su 1565. godine. Tijekom razdoblja osmanlijske vlasti, Jevreji su
uivali dobar poloaj. tovie, u 19. stoljeu, postajali su visoki dunosnici u osmanlijskim tijelima
vlasti u Istanbulu.
Kada je Bosnom i Hercegovinom krajem 19. stoljea zavladala Austro-Ugarska jo se vie
poboljava poloaj Jevreja u BiH. To znai da uivaju dobar ugled, zahvaljujui svojoj radinosti i
srdanim odnosima s drugima, ukljuivanju u drutvene tokove zemlje i pomaganju u njezinu
razvoju svojom strunou i znanjem. Bio je to dobar podstrek za nova doseljavanja Jevreja u
BiH, ali ovoga puta iz zemalja koje su bile u sklopu Austro- Ugarske Monarhije. Jevreji se nalaze
meu onima koji u BiH podiu nova gospodarska postrojenja, otvaraju kole i kulturne ustanove i
drutva. Neki od njih se koluju u Beu i Peti i vraaju se u BiH, gdje ulau svoje znanje i strunost
u razvoj zemlje na svim poljima. I u doba Kraljevine Jugoslavije nastavlja se preporod Jevreja u
BiH: grade se brojne sinagoge u Sarajevu, Banjaluci, Doboju, Zavidoviima i drugim mjestima.
Jevrejska zajednica broji sve vei broj svojih lanova.
Taj je broj uveliko smanjen tijekom Drugoga svjetskog rata, kada je pod faistikom vlau
dolo do masovnog progona i stravinoga ubijanja Jevreja. ak je 70% Jevreja stradalo u tim
progonima. Obnavljanje jevrejskog naroda uslijedilo je tek nakon Drugog svjetskog rata, kada
Jevreji na razliite naine nastavljaju doprinositi drutvenoj zajednici.
Jevreji u BiH danas su organizirani kao Zajednica Jevreja BiH, sa sjeditem u Sarajevu.Vjerska
sluba odrava se samo u Sarajevu. Jevrejske opine postoje jo i u Tuzli, Zenici, Doboju, Mostaru
i Banjaluci. No, jedina stvarno aktivna zajednica je u Sarajevu, koja broji preko 700 osoba. Danas
se procjenjuje da u BiH ivi oko 1 100 Jevreja.

28

Potraite na zemljovidu Europe Pirinejski poluotok, i


pronaite put kojim su Jevrejski izgnanici morali prei
do BiH.
Moete li iz proitanog teksta razaznati to su panjolski
vladari uzimali za odreivanje prava na boravak u
panjolskoj? to mislite ima li itko pravo odreivati
gdje tko moe i smije ivjeti? Smije li postojati ovakva
vrsta odrednice za doputenje ili uskraivanje boravka
negdje? Da ste vi vladari, to biste uzeli kao odrednicu
za doputenje boravka nekoga u vaoj sredini?

Saznajte, ima li u vaem mjestu pripadnika jevrejske


nacionalne manjine. Je li postojala ili jo uvijek postoji
sinagoga?

Sinagoga, jevrejski hram. U Sarajevu je postojalo est sinagoga,


a danas su kao jevrejski vjerski objekti aktivne samo dvije. Ostale
su pretvorene u neke druge objekte. I u drugim gradovima postojale su sinagoge: u epu, Rogatici, Viegradu, Mostaru, Zenici,
Sanskom Mostu, Travniku, Bihau, Prijedoru, Jajcu, Zavidoviima,
Doboju, Tuzli i Banjaluci.

CRTICE IZ PROLOSTI
Ve smo saznali pod kojim okolnostima i kada Jevreji dolaze u BiH. U
novoj domovini broj jevrejskih doseljenika poveavao se i u sljedeem
razdoblju, posebice kroz 16. stoljee. Tako, primjerice, u Sarajevu, zbog
zamjetnog poveanja broja Jevreja, u razdoblju od 1580. do 1581. godine gradi se posebno naselje za Jevreje, danas poznato kao Velika avlija. Prema jednom izvoru, podignuta je upravo na zamolbu sarajevskih
Jevreja, kako bi im se dodijelilo jedno mjesto, gdje bi mogli zajedno
ivjeti i izgraditi svoju sinagogu.
Tadanji namjesnik u Bosni, Sijavu-paa stariji, udovoljio je ovoj
zamolbi sarajevskih Jevreja. Tako se, zapravo, od tog vremena moe
raunati da Jevrejska zajednica postoji kao kompletna zajednica, jer su
od tada Jevreji u Sarajevu imali i mjesto gdje se mogu zajedno moliti.

Kako tumaite ovaj dogaaj, izgradnju Velike avlije?


Kako ocjenjujete poteze Sijavu-pae, koji je pripadao drugoj religiji,
naspram zamolba sarajevskih Jevreja?
Pokuajte u razgovoru saznati to je to meureligijsko ozraje i suivot,
te kakvi su to odnosi? Na emu se oni temelje? Zapiite vaa zapaanja!
Pokuajte prepoznati zapisane rijei u potezima Sijavu-pae!

29

UIMO JEZIK

Jevreji pripadaju velikoj semitskoj skupini naroda, kojoj su pripadali i neki stari narodi iz
dalekih vremena. Jezik Jevreja je hebrejski jezik. Danas Jevreji BiH, govore jezicima naroda
u BiH. Hebrejski jezik koriste u svojim molitvama u sinagogama. S obzirom na to da su
Jevreji doli iz panjolske razumljivo je da su koristili i panjolski jezik, ili kako se on naziva
ladino jezik, jevrejsko-panjolski jezik.
Hajdemo nauiti neke rijei!
Zdravo

(alom*-hebrejski)*

Dobrodoao
Dobar dan
Kako ste?

(Baruh aba-hebrejski)*
(hebrejsko-panjolski)*
(hebrejsko-panjolski)*
*fonetski izriaj

Buenas dias
Ki tal?

PROTAGONISTI
Veoma je mnogo Jevreja u BiH koji su svojim radom ostavili trag
u razliitim poljima drutvenog ivota u naoj zemlji. Arhitektura,
obrazovanje, umjetnost, medicina, gospodarstvo i brojne druge
djelatnosti su oblasti u kojima su djelovali Jevreji u BiH.
Evo samo nekih:
Gospodarstvenik
Emerik Blum, osniva velikoga
poduzea Energoinvest

Slikar - grafiar
Daniel Ozmo

30

dr. Kalmi Baruh,


filozof i najvei
hispanolog u Europi

Knjievnik
Isak Samokovlija, autor
uvenoga djela Nosa Samuel

Laura Papo Bohoreta,


prva ena u svijetu koja
je pisala drame na
jevrejsko-panjolskom dr. Marcel Schneider,
matematiar i filozof
jeziku

Pikas Bandt,
uveni lijenik
iz Zavidovia

DJELII TRADICIJE
Najvee materijalno bogatstvo jevrejske tradicije
u BiH jeste uvena Sarajevska Hagada. To je jevrejska
knjiga molitvi, pjesama i vjerskih pravila i zakona (kodeks) za jedan od najveih jevrejskih blagdana Pesah.
Ukraena je prelijepim minijaturnim crteima (iluminacijama). Nainjena je jo u vrijeme kada su Jevreji ivjeli u
panjolskoj, pa su je izgonom donijeli sa sobom u BiH.
Kroz sva stoljea Jevreji, ali i pripadnici drugih naroda u
BiH, uspijevali su sauvati ovo izuzetno vrijedno rukopisno i umjetniko djelo od unitenja. Najvea opasnost
Hagadi prijetila je u Drugom svjetskom ratu. Zahvaljujui
Jozi Petroviu, direktoru Zemaljskog muzeja u to vrijeme,
sauvana je i spaena od faista. Naime, kad su njemaki
oficiri doli u muzej traiti ovu vrijednu knjigu, Petrovi
im je rekao da je ve netko ranije dolazio od njemakih
oficira i uzeo tu knjigu, iako je Hagada bila kod njega u
ladici. Riskirajui vlastiti ivot, Petrovi je na ovaj nain
spasio Hagadu. Kasnije je Dervi Korkut odnio Hagadu
na skrovito mjesto. Danas se Hagada uva u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu.
Sarajevska hagada

Sloit ete se da Sarajevska Hagada ima izuzetnu vrijednost zbog svoje starosti.
Ali, to mislite, kolika je istinska vrijednost ovoga rukopisa?
Kako doivljavate priu o tome da je jedan ovjek riskirao i svoj ivot da spasi
ovo izuzetno vrijedno djelo? to vam to govori o njemu? to vam to govori o
vanosti i vrijednosti Hagade? Kako biste vi postupili da vam je povjerena na
uvanje neka iznimno vrijedna stvar?

Narodna nonja Jevreja iz BiH nije imala neku posebnu


specifinost jer je dugo bila slina originalnoj turskoj nonji
od koje se razlikovala po bojama koje su bile doputene.
Posebnost su jedino inile tukadu, jedna vrsta kapa kod ena
ukraenih dukatima. Nonja se, naalost, danas izgubila,
i ne predstavlja vie dio jevrejskog folklora u BiH.

31

DJELII TRADICIJE

Menora

Jevrejska religija-judaizam, kao i druge, obiluje brojnim


blagdanima. Najpoznatiji su Ro Haana (Nova godina),
Jom Kipur, Pesah i naravno Hanuka. Blagdan Hanuka jeste
blagdan svjetlosti. Za Hanuku se posebno vee paljenje
svijea na jevrejskim tradicionalnom svijenjaku-hanukiji. Taj svijenjak je devetokraki, dok je onaj sedmerokraki (menora) bio u atoru pod kojim se nalazio jevrejski
hram u vrijeme njihovog lutanja kroz pustinju na putu u
Obeanu zemlju1. Menora, zajedno s Davidovom zvijezdom, predstavlja glavne simbole u judaizmu.

Znate li nekog Jevreja, koji bi vam mogao vie priati


o obiajima za jevrejske blagdane?
Pokuajte saznati na koji nain, kojim redom i kada
se pale svijee na menori.

Prepoznatljivi jevrejski simboli, gledajui odozgo, s lijeve strane na desnu stranu:


Magen David (Davidova zvijezda)
Ner (Svjetlo)
Hanukija(Devetokraki svijenjak)
Sevivon (Zvrk-igra za Hanuku)

Obeana zemlja-biblijski naziv za zemlju, koju je po vjerskoj tradiciji Bog obeao Jevrejima, a koju su nakon egipatskog ropstva Jevreji trebali naseliti.

32

Kada govorimo o jevrejskoj kuhinji u BiH, onda prije svega mislimo na kuhinju iz sefardske tradicije. Kuhinja je specifina i bogata, a odlikuje ju ponajprije Mediteran i mediteranska hrana s primjesama lokalne
kuhinje. Ovdje emo samo navesti ono to je najpopularnije u Sarajevu, meu poznavateljima jevrejske
tradicionalne kuhinje, a to su posebno pripremana kuhana jaja, iji su recept na Balkan donijeli Sefardi2 iz
panjolske. Na ladino3 jeziku zovu se In haminadus - jaja u luku.

Jaja se pripremaju tako to se


kuhaju na laganoj vatri,
zajedno s korom od luka,
ali im se dodaje so, papar i ulje
to im daje poseban ukus.
Obiaj je bio da se jaja bez prekida
kuhaju najmanje dvadeset i etiri sata
i da se svako izvaeno jaje zamijeni novim.

Sefardi- Jevreji koji su u BiH doli iz panjolske. Osim njih postoje jo i Akenazi, Jevreji iz Sredinje i Istone Europe (Njemake, Austrije, Maarske,
eke, Rumunjske, Poljske i Rusije)
3
Ladino jezik-jezik sefardskih Jevreja koji su doli iz panjolske (jevrejsko-panjolski jezik).

33

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

MAARI

Maare simbolizira nekoliko prepoznatljivih motiva: prelijepa narodna nonja, maarska panonska
ravnica, nacionalno jelo - ljuti gula i veseli ples arda.
Dobro promotrite slike! Opiite ih! Koje dojmove na vas ostavljaju ovi motivi? Brzo zapiite prva tri
osjeanja koja vam se bude prva, dok gledate ove slike.

Da, to je romantina tradicija ovoga naroda, iz srca europskih ravnica. Maari su, naselivi
se u Panonskoj niziji jo prije 1 000 godina, odijelili June od Zapadnih Slavena. Tu u srcu
Europe u slavenskom okruenju uje se jedan drugaiji jezik - maarski jezik.

UIMO JEZIK
Maari, zajedno s Fincima, Estoncima i jo nekim narodima,
pripadaju ugrofinskoj jezinoj skupini. Interesantno koliko
su samo udaljeni od dalekih Estonaca i Finaca,
svoje brae po jeziku.
Evo nekih rijei na maarskome jeziku!
Zdravo!
Szervusz!
(Servus!)*
Dobar dan!
J napot!
(Jo napot!)*
Ja se zovem: Az n nevem:
(Az en nevem:)*
Kako ste?
Hogy van?
(Ho van?)*
*fonetski izriaj

35

Maarska zastava

Maarski grb i maarska kruna

Maarski je grb podijeljen u dva polja, ija lijeva prugasta strana oznaava
grb maarskih kraljeva iz obitelji Arpadovia, a desna strana prikazuje kri
koji je prema legendi od Pape dobio
prvi maarski kralj Stjepan (Itvan).
Posebno je zanimljiva kruna na vrhu
grba. To je kruna toga istog kralja Stjepana, prvoga maarskog kralja, ali s
iskrivljenim kriem, koji je nenamjerno savijen jednom davno, kada su ga
pakirali u drveni koveg.

36

Maari su veliki dio svoje povijesti proveli pod vlau austrijske vladarske dinastije Habsburgovaca, po kojima se i cijela
Monarhija nazivala Habsburkom Monarhijom (kasnijom Austrougarskom). U toj Monarhiji Maari nisu bili ba najsretniji, jer
nisu mogli ostvarivati sve svoje elje, prije svega elju za slobodom. Kada su te elje prerasle u odlunu borbu za slobodu 1848.
godine, Maari su podigli zastavu s tri vodoravne boje. Crvena
je simbolizirala snagu, bijela vjernost, a zelena, nadu. Ta nada u
snagu i vjernost domovini postala je od tada simbol maarske
slobode i danas to simbolizira maarska zastava.

CRTICE IZ PROLOSTI
Bosna i Hercegovina i Maarska svoje prve susrete imaju jo od poetka 13.
stoljea, u vrijeme srednjovjekovne bosanske drave i Ugarske1. Njihova je povijest,
kao srednjovjekovnih drava, u tim stoljeima gusto isprepletena. Bilo da se radilo o
maarskim osvajakim ratovima na Bosnu, bilo da se radilo o brakovima bosanskih
i ugarskih (maarskih) vladara, plemia i drugih, obje su zemlje u srednjem vijeku
imale jake meusobne veze. Sigurno je da je u tim vremenima ostajalo u Bosni mnogo maarskih vojnika, plemia, trgovaca. Maarsko-bosanski kontakti prekinuti su
osmanskim osvajanjem Bosne i njenim prikljuenjem u sultanovo Carstvo. Ponovne
veze Maara i naroda u BiH oivljene su dolaskom austrougarske vlasti u BiH 1878.
godine. Nova vlast radi uveliko na industrijalizaciji zemlje, odnosno izgradnji eljeznica, potanskih veza, otvaranju rudnika i pilana.
Jasno je da se za sve ove novine u BiH ubrzo pojavila velika potreba za strunim
radnicima, koji bi znali raditi ovaj novi posao. Veliki broj nezaposlenih strunih radnika, rudara, drvosjea i inovnika, kao i siromanih seljaka, preselio se u BiH sa svih
teritorija Monarhije, pa i iz Maarske. Maari, uglavnom, dolaze iz Bukovine2, okolice Sente3 kao i same Maarske. Najbrojnije naseljavanje Maara u BiH zabiljeeno
je u razdoblju od 1900. do 1910. godine. Domae puanstvo je sve te doseljenike
duhovito nazivalo kuferaima. Iako je meu njima bilo i Maara, danas su ostali
samo tragovi tih doseljenika. To je razlog to se Maari nisu planski naseljavali u
pojedine krajeve BiH, nego su se naseljavali po cijeloj zemlji, tako da su se veoma
brzo stapali s domaim puanstvom. Uz angaman u indusrijalizaciji BiH, Maari su
dolazili i kao poljodjelci. U prnjavorskom kraju bili su poznati kao vrsni batovani i
uzgajivai raznog povra. O nekad brojnoj maarskoj manjini svjedoe samo prezimena na nadgrobnim spomenicima u starim grobljima veih gradova, pa i podaci iz
pismohrana, po kojima je 1921. godine u BiH ivjelo 2 577 osoba maarske nacionalnosti. Tako, primjerice, selo Vujak kod Prnjavora, koje su Maari naselili poetkom
20. stoljea, vremenom je, postupno, naputeno, dok nije u potpunosti opustjelo,
pa nije vie na popisu naseljenih mjesta BiH.Imajui u vidu, da je Monarhija izgubila
rat i ve se tada raspala, za pretpostaviti je da su Maari veinom napustili Bosnu.
Maari, koji su do danas sauvali nacionalnu svijest i koji i danas govore maarskim
jezikom, veinom su doli iz Vojvodine u prvim godinama nakon formiranja Kraljevine SHS4 (1918. godine), odnosno u veem broju nakon Drugog svjetskog rata.

Naziv za maarsku dravu u srednjem vijeku, koja je u razliitim razdobljima, uz maarski nacionalni prostor, obuhvaala i slovaki, srpski,
hrvatski, rumunjski i ukrajinski prostor.
2
Bukovina - povijesna pokrajina na sjevernom podnoju Karpata, koja je u to vrijeme bila u sastavu Rumunjske.
3
Senta je grad u Vojvodini, u Republici Srbiji, u ijoj okolici, kao i u samom gradu, ivi veliki broj Maara.
4
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
1

37

Najvie su naseljavali velike gradove, u prvom redu Sarajevo i Banjaluku. U tim


gradovima i danas djeluju udruge, koje okupljaju graane BiH maarskoga podrijetla,
gdje kroz razliite aktivnosti njeguju i uvaju maarsku kulturu, jezik i obiaje.
Po Popisu puanstva Bosne i Hercegovine iz 1991. godine 893 graana se izjasnilo da
su po nacionalnosti Maari, dok se danas procjenjuje da ih u BiH ivi negdje oko 1 500.

Zajedno s nastavnikom na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naselili Maari.
Proitajte jo jednom pozorno tekst i zabiljeite u vae sveske razloge dolaska Maara u BiH.
Moete li odgonetnuti zato je domae puanstvo sve te doseljenike, a meu njima i Maare, nazivalo kuferaima?
to su to doseljenici od cijelog svog ivota u domovini jedino donosili u novu domovinu?
Razmislite, je li to bio pogrdan naziv ili samo ala? Moe li ala nekada biti pogrdna?

38

PRIAM TI PRIU
Maarske legende i prie su uvene u Europi. Koliko puta smo u priama
isprianim pred spavanje, uli rijei: ....iza sedam mora i sedam gora! To upravo
potjee iz maarske tradicije, koja potjee iz dalekih krajeva, odakle su Maari jo
davno doli u Europu. Broj sedam je sastavni dio maarskih bajki (zmaj sa sedam
glava, iza sedam brda, it.d.). Maarske prie obiluju i vilama i vilenjacima, nama
takoer poznatim iz pria koje smo sluali.
Maari su smatrali, da je stari nestali nomadski narod, Huni, bio njihov bratski narod i da su svi hunski i maarski junaci - konjanici napustili Zemlju, odnosno otili u
nebo. Danas je na nebu iza njih ostala samo praina, ono to mi nazivamo Mlijenom
Stazom. Maarski narod je nau galaksiju nazvao Putem vojski.
Evo jedne takve prie:
Iza sedam gora i iza sedam mora, ivjee dva brata Hunor i Magor. Nakon oeve
smrti, odluie krenuti u lov na arobnog jelena, koji je donosio sreu i blagostanje.
Okupie oni stotinu najboljih lovaca sa najbrim konjima i krenue u potragu. Ranim
jutrom ugledae jelena arobne ljepote i pohitae za njim na svojim konjima, ali do
noi izgubie trag. Sljedeeg jutra, jelen bi se opet ukazao i opet bi ga bez uspjeha
lovili cijeli dan.

39

Poslije mnogo dana, ve veoma daleko od svojih domova, postavie logor u


umarku kraj proplanka, kako bi prenoili. Kad je pao mrak, sa proplanka se odjednom ula divna pjesma umskih vila. Lovci se prikradoe i svatko uhvati po jednu, a
Magor i Hunor dvije najljepe, princeze, kerke kralja Dula. Uzee ih za svoje ene i
izrodie mnogo djece. Od Hunorovog potomstva postadoe Huni, a od Magorovog,
Maari. Kad ih je ve bilo toliko da im je ta zemlja postala tijesna, odluie da Hunor
sa svojim narodom krene prema istoku, a Magor ka zapadu. Uzee onda Sveti Boji
ma i dadoe ga u ruke nekom strancu koji je tim putem prolazio i rekoe mu:Zavrti
ovaj ma sedam puta iznad glave, i baci ga to dalje moe, neka nam pokae put
kojim emo krenuti! Kad stranac baci ma, zahvati ga straan vjetar i odnese daleko
prema zapadu. Tad krenue svi u potragu za njim, a predvodie ih dvojica hrabre
brae, Atila i Buda. Veliki su put preli i stigli u plodnu Panonsku ravnicu izmeu
Dunava i Tise. Tu pronaoe Boji ma zaboden u zemlju. Atila ga uze u ruke i udari
tri puta o zemlju, na sve etiri strane svijeta i ree: Od sada je ovo naa domovina!

DJELII TRADICIJE
Maarska je narodna glazba opepoznata u svijetu. Naroito
tzv. maarska ciganska glazba, romance, ali i arda, maarski
temperamentni narodni ples.
I maarska kuhinja je svjetski poznata: gula, paprika, perkelt, riblja orba, jela su sa dosta luka, mesa, mljevene slatke i
ljute crvene paprike. Sva ova jela mogu biti dosta ljuta.

40

PRAVIMO MAARSKI GULA


Sastojci:

Nain priprave:
Sitno isjeckani crni luk dobro izdinstamo na masnoi, pa dodamo izgnjeeni
enjak. Nakon kratkog dodatnog dinstanja smanjimo temperaturu na kojoj se
jelo pripravlja, dodajemo na 2-3 cm isjeeno meso, ljutu crvenu papriku (alevu)
u prahu, posolimo i zalijemo s neto vode, pa promijeamo. Poklopljeno jelo dinstamo na laganoj vatri.
Kada je meso napola gotovo, dodajemo izrezani paradajz i papriku, i ostalo povre po elji. Sve to prelijemo sa 1,5 l
vode i kuhamo jelo na laganoj vatri jo 20 minuta. Na kraju dodajemo na ploke isjeen krumpir ili tjesteninu.
Kada je krumpir skuhan, posolimo, popaprimo gula i dodajemo ljutu crvenu papriku u prahu, sve po naem
ukusu.
Gula se posluuje vru, sa svjeim kruhom i crnim vinom.

41

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

MAKEDONCI

Doavi u BiH kao obrtnici, ali i kao umjetnici, inovnici i vojnici, Makedonci su ostavili
dubok trag u arolikoj kulturnoj slici nae zemlje. Zasigurno neke od njih i poznajemo.
Ali, upoznajmo se s tradicijom ove nacionalne manjine kroz tekstove koji slijede.

CRTICE IZ PROLOSTI
Makedonci su se, kao pripadnici jedne od nacionalnih manjina, poeli u BiH doseljavati
poetkom 20. stoljea. Dolazili su kao inovnici, obrtnici, inenjeri, graevinari, uitelji, vojne osobe i lijenici. Iako su dolazili zbog posla, ti makedonski doseljenici ostajali su trajno
u BiH i zapoinjali jedan novi ivot. Dugo vremena nisu imali nikakvo kulturno-umjetniko
drutvo, oko kojeg bi se okupljali, no i pored toga uspijevali su sauvati svoj jezik i obiaje.
Nakon Drugoga svjetskog rata uslijedio je novi val doseljavanja Makedonaca u BiH,
kada veinom dolaze obrtnici, posebice slastiari i pekari. U razdoblju drugoga doseljavanja Makedonija i BiH su bile u sastavu Jugoslavije, tako da ni sam proces doseljavanja nije
bio otean. Makedonci naseljavaju uglavnom velika gradska sredita: Banjaluku, Sarajevo,
Zenicu, Bijeljinu, Doboj, Derventu, Mostar, Zvornik, Prijedor i druge gradove.
Prema Popisu puanstva iz 1991. godine, u BiH je ivjelo 1 596 graana, koji su se izjanjavali kao Makedonci. Danas nije poznat toan broj pripadnika makedonske nacionalne manjine u BiH, ali Makedonci su se u meuvremenu organizirali u svoja dva kulturno-umjetnika drutva; jedno djeluje u Sarajevu od 1992. godine, a drugo je osnovano 10 godina
kasnije u Banjaluci.

Zajedno s nastavnikom na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naselili Makedonci.
Koji je bio glavni uzrok doseljavanja Makedonaca u BiH? to je uvjetovalo Makedonce da naseljavaju
samo gradske sredine?
Koja je uloga drutava neke nacionalne zajednice u nekoj zemlji? Razmislite, to bi bili ciljevi makedonskih
drutava u Sarajevu i Banjaluci glede makedonske nacionalne manjine u BiH?

Sigurno ste ve uli neke pjesme na makedonskom jeziku i sigurno


znate imena nekih makedonskih pjevaa. Najpoznatiji meu njima bio
je svakako Toe Proeski (1981. - 2007.), makedonski ponos, kako ga
Makedonci zovu. Iako je bio poznat na cijelom Balkanu, nikada nije zaboravljao svoje makedonske korijene, jezik i kulturu.
Smatrate li vanim da i kada postignete veliki uspjeh u karijeri i ivotu,
ne zaboravljate svoje korijene, roditelje, prijatelje i rodni kraj? Da li biste i
vi tako postupali kada biste jednog dana postali slavni?
to vam to govori o ljudima koji to ne zaboravljaju i o ljudima koji to
zaborave?

43

UIMO JEZIK
Makedonci su jo jedan slavenski narod, koji pripada velikoj junoslavenskoj skupini naroda. Zapravo,
Makedonci su Juni Slaveni, koji ive najjunije od
svih ostalih Junih Slavena.
Evo nekoliko rijei na makedonskom jeziku!
Zdravo:
pao
(Zdravo)*
Dobar dan:
a
(Dobar den)*
Ja se zovem: Jac e ka
(Jas se vikam)*
Kako ste?:
Kao ?
(Kako ste?)*
*fonetski izriaj

Pokuajte saznati ima li u vaoj sredini,


susjedstvu, ili ak u koli ili odjeljenju
netko od Makedonaca! To e biti
izvrsna prigoda da nauite jo neto
iz makedonskoga jezika, ali i neke
detalje iz makedonske kulture i obiaja.

DJELII TRADICIJE
Ve smo spomenuli da su makedonski doseljenici u BiH jednim dijelom bili
obrtnici. I u njihovoj domovini postoje razliite vrste obrta, no za Makedonce
ohridskoga kraja1 uven je obrt izrade nakita. Rije je o ohridskim biserima, ija
se izrada desetinama godina uva kao tradicijska tajna obrtnike obitelji koja to
radi. Oevi tu tajnu prenose na sinove, dok se kerkama, koje e se udati i otii u
drugu obitelj, ta tajna ne otkriva. Legenda kae da je uputu za izradu tih bisera
jo 1924. godine donio jedan ruski vojnik, koji je doao s Bajkalskoga jezera2 u Ohrid.
Ono to se zna o izradi ohridskog bisera, jeste to da se biseri
dobijaju iz koljaka koje su se nekada dopremale iz Crvenoga
mora, a danas ak iz daleke Australije. Ali specifinost ohridskoga bisera jeste u tome to se iz koljke dobiveni biser premazuje posebnim materijalom dobivenim iz srebrne krljuti ohridske ribe plaice. Ostali sastojci tog premaza su stroga tajna.

Ohridski kraj - oblast oko


Ohridskoga jezera u Makedoniji
na granici s Albanijom
2
Bajkalsko jezero - jezero u istonoj
Rusiji, poznato jo i kao Plavo sibirsko oko,
najvee je jezero na euroazijskom prostoru

44

Tajna uvana godinama unutar


obitelji, daje jedan romantian
ton ovim tajanstvenim ohridskim
biserima, ponosu makedonske
obrtnike djelatnosti

PROTAGONISTI

dr Boris Manuev, radio je na


unaprijeenju voarstva u BiH.

Osim obrtnikih djelatnosti makedonski su se doseljenici u BiH angairali i u


radu na kulturnom planu. Neki su od njih izgradili sjajnu karijeru u BiH i doprinijeli njenom umjetnikom i drutvenom razvitku u razliitim vremenima. Boris
Manuev, bio je doktor agronomije, koji je radio na unaprijeenju voarstva u nekoliko gradova u naoj zemlji. Meu istaknutim kulturnim djelatnicima makedonskoga podrijetla u BiH treba istaknuti: Blagu Videc, Radmilu Todorovsku, Kirila
Arsovskoga i Dionisa Zajkova. Unutranjost Saborne crkve u Sarajevu oslikao
je Makedonac Damjan Andrija. Svakako, najpoznatija meu njima je glumica
Nada urevska, koja je u BiH izgradila svoju glumaku karijeru glumei u mnogo
kazalinih predstava i filmova. Najpoznatiju poslastiarnicu u Sarajevu Egipat
otvorio je Makedonac Duko Ristevski.
Nada urevska, poznata je po

brojnim ulogama u domaim


filmovima i kazalinim predstavama.

PRIAM TI PRIU

Makedonski car
Samuilo

Jedan od najpoznatijih likova iz makedonske prolosti jeste Samuilo. On


je bio makedonski car, koji je Makedoniju u svoje vrijeme uinio monom
dravom na Balkanu. Vladao je u tvrdom gradu Ohridu, iznad istoimenoga
jezera. Meutim, za kraj njegov vladavine i ivota vee se jedna strana
pria. Naime, bizantijski1 car Vasilije II. odluio je napasti Makedoniju i krenuo
je brojnom vojskom na Samuila. Do odlune bitke dolo je na planini Belasici, gdje su Makedonci bili poraeni. Dok je Samuilo u svome Ohridu ekao
vijesti o ishodu bitke, njegov protivnik Vasilije poslao mu je stravinu poruku.
U slavljenikom piru bizantijski je car dao oslijepiti sve makedonske vojnike,
njih 14 000, a svakom stotom je ostavio jedno oko, kako bi se mogli vratiti
svome caru. Kada je Samuilo vidio svoju iznakaenu vojsku, srce mu je stalo
od uasa. Nakon poraza i smrti cara Samuila, Makedonija vie nikada nije bila
tako mona, kao u njegovo vrijeme.

Povijest je prepuna stranih dogaaja. Jedan od takvih je i ishod Bitke na Belasici. Kako komentirate ovaj dogaaj?
Kakve osjeaje budi u vama strana sudbina koja je snala makedonske vojnike? to mislite o bizantskom caru?
Je li njegova pobjeda ovim inom uveana ili umanjena? Potraite argumente za oba sluaja? Koji su argumenti jai?
Koji bi ga, po vaem miljenju, postupci kao pobjednika prema poraenima i zarobljenima, uinili jo veim pobjednikom?
1

Bizant (Bizantija) -srednjovjekovno carstvo, koje je nastalo od nekadanjeg Istonorimskoga Carstva. Postojalo je sve do sredine 15. stoljea.

45

Najpoznatija makedonska narodna pjesma je: , ,


(Zai, zai, jasno sunce). Proitajmo tekst pjesme i pokuajmo odgonetnuti koja tema je ispjevana u njoj? Koja osjeanja izviru iz rijei ove pjesme?
Zapiimo u sveske sve imenice iz pjesme. Kada to uinimo, pokuajmo na
temelju dobivenoga popisa zapisati tri osjeaja koja se mogu povezati za
te imenice iz pjesme.
Makedonska zastava

Na zastavi Makedonije, koja je crvene boje, nalazi se


uzdiue sunce, kako pjeva
i makedonska himna, s osam
krakova prema krajevima zastave. Ono predstavlja novo
sunce slobode (
).

, ,
,
,
.
, ,
,
,
.
,
,
,
.

Makedonci su zbog izvrsnoga klimatskog poloaja Makedonije poznati po uzgoju voa i povra, u prvom redu paprike. Od nje i drugoga povra pravi se nadaleko poznati makedonski ajvar. Ali od svih jela,
najpoznatije makedonsko jelo jeste grave na tave. Evo recepta!

Potrebni sastojci:
Nain priprave:
Grah oprati, prokuhati i prvu vodu baciti. Nasuti toplu vodu, dodati
jednu glavicu isjeckanoga crnog luka, 4 enja enjaka, lovorov
list, sol, papar, vegetu, bosiljak, nanu, crvenu papriku. Kuhati i voditi
rauna da se grah ne prekuha ili da ne ostane bez vode.
Isjeckati preostali luk i priti ga na ulju ili masti u veoj posudi (tavi).
Kada luk promijeni boju, dodati grah s malo tenosti, izmijeati - sastaviti i istresti u tavu, po mogunosti da bude zemljana, moe u vie
zemljanih posuda za svaku osobu. Zapei u penici na 180 Celzijevih
stupnjeva 30 minuta.
Jelo se slui toplo, a moe i hladno, uz salatu i ljute paprike, po elji.

46

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

NIJEMCI

Nijemci su u BiH doli kao inovnici, poljodjelci i poduzetnici.


Dolazili su i odlazili, ali i trajno ostajali. Oni koji su ostajali,
doprinosili su razvitku i napretku ove zemlje.
O tomu svjedoe i tekstovi koji slijede.
Jeste li uli da se obino za Nijemce, kao osnovne karakteristike,
navodi da su hladni, disciplinirani i zatvoreni za druenje?
Odaje li vam ova fotografija dvoje mladih u njemakoj
narodnoj nonji takav ili neto drukiji dojam?
Jeste li nekada uli za stereotipe kojima se obiljeavaju
neki ljudi ili cijeli narod? Saznajte to su to stereotipi,
kako nastaju i kakve posljedice oni mogu imati.

CRTICE IZ PROLOSTI
Kada je Austro-Ugarska carevina 1878. godine vojno zaposjela BiH, njezin je
cilj bio trajno ukljuenje BiH u teritorij velike podunavske monarhije. Iako su prvi
mjeseci i godine nazonosti Austro-Ugarske u naoj zemlji bili vojno obiljeeni,
nova je vlast nastojala veoma brzo organizirati i civilnu upravu. Zateeni je
pravni i upravni sustav bio potpuno razliit od onoga sustava vlasti kakav je
imala Austro-Ugarska. Kako nitko od domaega
stanovnitva u BiH nije mogao poduzimati i voditi promjene u nainu uprave, odlueno je da
se u BiH dovedu ljudi koji e voditi te poslove. Rije je bila o velikome broju uredskih djelatnika,
matiara, pravnika, odvjetnika, zapravo, o cijeloj
jednoj vojsci inovnika. Najvei su broj meu njima inili Nijemci. U poetku su ti doseljenici ostajali u BiH na odreeno vrijeme, ili ak vikendom
odlazili natrag u krajeve odakle su doli. Domae
ih je stanovnitvo u ali nazivalo kuferaima, jer
su uvijek nosili kovege (kufere) sa sobom. Ipak,
nemali broj njemakih doseljenika ostajao je
trajnije u BiH.

Kako tumaite nadimak kuferai, kojim je domae stanovnitvo nazivalo sve inovnike, mahom Nijemce, koji su dolazili raditi u BiH:
alom ili pogrdom? Je li bila rije o ismijavanju ili simpatiziranju naravi njihova posla?
Pokuajte pronai argumente i za jedno i za drugo. Kakvo znaenje imaju nadimci uope?
Kakvo znaenje i posljedice mogu imati nadimci koji se daju odreenoj nacionalnoj skupini?

48

Kako su prvi popisi stanovnitva u BiH, koje je organizirala nova vlast, iskazivali
samo vjersku, a ne i nacionalnu pripadnost stanovnika Bosne i Hercegovine, tako se
ne moe s preciznou govoriti o broju njemakih doseljenika u tim godinama. Taj je
broj zasigurno bio velik i stalno se poveavao, jer podaci iz 1905. godine govore da su
u BiH ivjela 1162 Nijemca, a samo pet godina kasnije, 1910., taj je broj porastao na
1277 Nijemaca u BiH. aljivi su nadimci do tada ve bili zaboravljeni, jer su Nijemci ostajali trajno ivjeti u novoj domovini, a domae ih je stanovnitvo prihvaalo kao svoje
sugraane i susjede. S obzirom na prirodu posla kojim su se najvie bavili, razumljivo
je da su njemaki doseljenici naseljavali najvie gradske sredine. Tako su, primjerice,
1910. godine, Nijemci u Sarajevu inili ak 10,11% ukupnog stanovnitva grada. Osim
Sarajeva, Nijemci su u velikome broju naseljavali i Tuzlu, Banjaluku, Mostar, i druga
velika gradska sredita, kao i ona manja, poput Fojnice, Foe i drugih mjesta. Ali, nisu
samo inovnici inili njemaku doseljeniku populaciju. Kada je BiH zaposjednuta od
strane Austro-Ugarske, tu su doli i njemaki poljodjelci, u potrazi za novim obradivim
povrinama. Oni su naseljavali prostore Posavine i nenaseljene i zaputene ravniarske krajeve oko Prnjavora, i zapadnije, prema Banjaluci i Prijedoru. Ubrzo su na tim
prostorima stvorene plodonosne zemljine brazde, zahvaljujui poljodjelcima iz Njemake i doseljenicima drugih nacionalnosti.
Prnjavorski kraj, uz rjeicu Vijaku, u prvim je godinama naselilo 70 njemakih
obitelji. Kako je Vijaka znala plaviti, njemaki su se doseljenici pomjerali od rijeke
prema oblinjim uzvienjima. Na jednom takvom brdu, obraslom glogovom umom,
nastalo je njemako naselje Glogovac. Drugo veliko njemako naselje u okolici Prnjavora je ibovska. Uz zemljoradnju Nijemci su se pokazali i kao dobri uzgajivai
vinove loze, iji je uzgoj kasnijim raseljavanjem u potpunosti zamro u tom kraju.

Prostrane oranice,
ispae i goveda, uobiajen su motiv
i u dananjem naselju ibovska,
podsjeajui na stara vremena i poslove
kojima su se bavili njemaki doseljenici.

49

Ipak, Nijemci su bili najpoznatiji stoari u tom kraju. Gajili su rasnu stoku, u prvom
redu goveda. Mlijenim proizvodima i ivinskim mesom podmirivali su, ne samo svoje, nego i potrebe tadanjeg trita u naoj zemlji. Tako su navedeni proizvodi stizali
ak i do Sarajeva.
Njemaki su doseljenici u novoj domovini osnivali i svoje kulturne udruge i drutva. U Sarajevu ih je u to vrijeme bilo sedam, u Tuzli tri, Derventi dva, a u Bosanskome Brodu, Banjaluci, Drvaru i Zenici, po jedno drutvo njemakih doseljenika. U
naselju Glogovac sve do 1921. godine djelovala je osnovna kola u kojoj se nastava
odvijala na njemakom jeziku. Nakon te godine poinje djelovati mjeovita kola,
koju pohaaju, ne samo Nijemci, nego i domae puanstvo.
No, teki su dani za Nijemce u BiH doli po zavretku Prvog svjetskoga rata, kada
se Austro-Ugarska raspala, a naa zemlja ula u sastav Kraljevine Jugoslavije. Pripadnicima su njemake nacionalnosti ukinuta politika prava, prije svega, sudjelovanje
na prvim izborima u Kraljevini Jugoslaviji, kao i pravo na dodjelu zemlje za obradu.
Nijemci u velikome broju odlaze u Austriju ili Njemaku. Nakon Drugog svjetskoga
rata, Nijemci ponovno dolaze na udar dravnih vlasti. Oni postaju rtve velikih progona, zatvaranja u logore, oduzimanja imovine to, za posljedicu, ima nagli pad broja
pripadnika njemake nacionalne manjine. Nemali se broj Nijemaca i iselio sa prostora cijele Jugoslavije, odlazei u Austriju ili Njemaku. Cijela su sela tzv. Folksdojera u
Vojvodini, nestala u godinama poslije Drugog svjetskoga rata.
Ipak, njemaka se nacionalna manjina uspjela ouvati u BiH, do dananjih vremena.
Udruga Nijemaca u Banjaluci, koja okuplja potomke nekadanjih njemakih doseljenika u BiH, kao glavnu zadau ima ouvanje njemake kulture, jezika i obiaja.

Zajedno sa nastavnikom, na karti BiH utvrdite i oznaite prostor koji su naselili Nijemci.
Iz teksta ste mogli zakljuiti da su Nijemci naseljavali razna podruja BiH.
Pokuajte saznati ima li u vaoj sredini potomaka njemakih doseljenika, ili moda ak i udruga Nijemaca.

50

UIMO JEZIK
Nijemci su jedina nacionalna manjina u BiH koja pripada germanskoj
skupini naroda. Moda uite njemaki jezik, ili ste bar uli neke rijei njemakoga jezika. Zbog toga vam nee biti teko proitati i nauiti nekoliko
rijei jednoga od rasprostranjenih europskih jezika.
Zdravo:
Hallo
(Halo)*
Dobar dan:
Guten Tag
(Guten Tag)*
Ja se zovem:
Ich heie
(Ih hajse)*
Kako si?
Wie geht es dir? (Vie get es dir?)*
*fonetski izriaj

to mislite, da li se njemaki jezik naziva jednim od rasprostranjenih jezika zato to ima mnogo Nijemaca,
ili zato to mnogo ljudi ui i koristi njemaki jezik? Pokuajte obrazloiti svoj odgovor.

DJELII TRADICIJE
Veina njemakih doseljenika, koji su naseljavali zemlje jugoistone Europe, poglavito
one koje su ulazile u sastav nekadanje Austro-Ugarske, dolazila je iz drevne vapske
pokrajine1. Tako je u naoj zemlji, i u bivoj Jugoslaviji, ostao uvrijeen naziv vabe za sve
Nijemce, bez obzira odakle su oni dolazili. Taj
je naziv u argonu sauvan i do danas.

Ovo je jo jedan primjer davanja nadimaka, ovoga puta po oblasti ili zemlji odakle su dolazili njemaki doseljenici.
Ipak, nadimak se proirio na sve Nijemce, pa i na samu Njemaku u dananjem argonu. Zamislite da vas negdje
nazivaju po nekoj oblasti iz BiH u kojoj ne ivite! Kako biste tumaili taj nadimak: neznanjem, ruganjem,
ili nekako drukije? to zakljuujete, kako je onda najispravnije nazivati neku osobu iz odreene zemlje?
1

vabija povijesna pokrajina u dananjoj njemakoj saveznoj pokrajini (Bundesland) Baden-Wrtenbergu.

51

PROTAGONISTI
Ve ste u povijesnim crticama, koje su vam iscrtale prolost doseljavanja Nijemaca u BiH,
mogli saznati da su Nijemci bili uglavnom inovnici i poljodjelci. Meutim, bilo je i onih
koji su u BiH vidjeli mogunosti za velike poslovne pothvate. Takav je bio Luis Ortlieb iz
Mnchena, koji je krajem 19. stoljea doao u BiH, s nakanom ulaganja u pokretanje drvne
industrije. Za taj se posao 1900. godine udruio s austrijskom tvrtkom Eisler und Bruder, u
zajedniku Bosansku umsku industriju Eissler i Ortlieb. Luis Ortlieb i njegovi partneri novu
su tvrtku smjestili u malo mjesto Zavidovie, koje je, zbog podizanja eljeznice za transport drvenih trupaca i pilane za obradu drveta, postalo privlano za brojne doseljenike iz
cijele Austro-Ugarske. Tako je ovaj njemaki poduzetnik potaknuo stvaranje jedne nove
gradske sredine, s velikim industrijskim poletom. Zavidovii su, iz malog i malobrojnog
naselja, prerasli u veliku doseljeniku koloniju, o emu danas svjedoe brojna eka, slovaka,
njemaka, maarska, slovenska,
austrijska, poljska, jevrejska, kao
i prezimena drugih doseljenika
u Zavidovie. Tako je ovaj grad,
ali i veliki prostor umskoga bogatstva, postao jedno veliko industrijsko podruje.

Luis Ortlieb jedan je od glavnih pokretaa industrijalizacije u Zavidoviima.


Na slici su prikazani lanovi Uprave njegove pilane.
Kakav dojam na vas ostavljaju ljudi na ovoj fotografiji?

52

DJELII TRADICIJE
Njemaki folklor ispunjen je brojnim zanimljivostima, koje su nastajale prema
potrebama i podneblju gdje su Nijemci ivjeli. U drevnoj vapskoj pokrajini, odakle su Nijemci u veini dolazili na prostore jugoistone Europe, prepoznatljivi detalj
narodne nonje jesu muke kone kratke hlae (Lederhosen). Iste se hlae nose i
u Bavarskoj1, pa su ak poznatije kao bavarske kone hlae. Zapravo, one su dio
muke tradicionalne nonje u alpskim predjelima, gdje se govori njemakim jezikom: juna Njemaka, Austrija, Bozen2 i vicarska. Sa tregerima ili bez njih, od bruene koe ili sjajne, Lederhosen su prepoznatljivi dio njemake narodne nonje u
cijelome svijetu.
Inae, njemaka se narodna tradicija odlikuje velikim
smislom za detalje i preciznost. Najpoznatiji suvenir, koji
simbolizira takvu tradiciju, jesu njemake porculanske krigle. Obvezno su ukraene crteima njemakih gradova,
prirode, svakodnevnoga ivota, ili pak grbova.

1
2

Bavarska (Bayern) povijesna njemaka drava, danas njemaka savezna pokrajina (Bundesland).
Bozen (njem.) - Bolzano (ital.) talijanska pokrajina u junome Tirolu, na krajnjem sjeveru Italije gdje ivi veliki broj Nijemaca.

53

Crno-crveno-uta vodoravna trobojka njemaka je zastava od


1949. godine. Ipak, ova se zastava koristila i ranije, dok Njemaka jo
nije bila ujedinjena u jedinstvenu dravu. Kao simbol tenje za ujedinjenjem, nastala je po bojama odora unionista (unija - ujedinjenje) u
revoluciji 1848. godine.

Njemaka zastava
Crni je orao na utoj podlozi drevni grb, koji je danas poznat kao njemaki grb. Dugo
je vremena bio grb Svetog rimskoga carstva njemakoga naroda, a prvi ga je poeo
koristiti Karlo Veliki. Danas se ovaj grb na njemakoj zastavi smije prikazivati samo na
zgradama i automobilima dravnih vlasti, veleposlanstvima ili dravnim organizacijama Njemake. Svaka je druga uporaba, po njemakome zakonu, strogo kanjiva.

Od najstarijih su vremena Nijemci svoj drutveni ivot i zabavu


ispunjavali festom, vezanim za odreene blagdane iz vjerskoga
kalendara, povijesnih dogaaja ili sezonskih festa. To je uvijek
prigoda da se vidi njemaki Tracht (traht) - narodna nonja,
i da se zaigra. Je li vam poznat ovaj naziv fest za zabavu?
Imamo li mi slian naziv za zabavu i provod?

54

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

POLJACI

Poljodjelstvo je bila glavna odrednica dolaska Poljaka u BiH.


Plodno bosansko tlo privuklo je veliki broj pripadnika ove
nacionalne manjine, kojih je danas sve manje.

Vesela Poljakinja u narodnoj nonji, koju


karakteriziraju ukrasi na glavi, stoji u ravnici
koja je uvijek za sebe vezivala i Poljake u BiH.

CRTICE IZ PROLOSTI
Poljaci su poeli naseljavati BiH u vrijeme austrougarske vlasti. Dolazili
su iz Galicije1, i to su u veini bili poljodjelci, pa je onda jasno da su naseljavali ravniarske krajeve Bosanske Krajine i Posavine. Naselili su krajeve
oko Dervente, Prnjavora, Bosanske Gradike, Banjaluke, Bosanskog Novog i Prijedora. Prema Popisu puanstva iz 1910. godine u BiH je ivjelo
10 975 Poljaka, koji su bili organizirani u 12 svojih zemljoradnikih kolonija. Austrougarske vlasti su 1912. godine zabiljeile da u prnjavorskom
kraju postoje isto poljska sela, nabrajajui sela: Novi Martinac, Gumjera,
Grabanica, Rakovac, Kunova, Devetina, Gajevi, Stara Dubrava i Kokorski
Lug. Oko Bosanske Gradike takva sela su bila: Miljevaka Kozara, elinovac,
Bakinci Donji i Bakinci Gornji. Do 1930. godine taj se broj popeo na 30 000
poljskih doseljenika. Uz poljodjelstvo, Poljaci su se bavili i pelarstvom. U
prnjavorskom selu ibovska, obitelji Pincuk i ievski imali su po 150 do
200 konica. Tijekom Drugog svjetskog rata Poljaci su aktivno sudjelovali u
antifaistikom pokretu, pridruujui se partizanskim postrojbama. tovie,
Poljaci, koji su ivjeli u BiH, imali su svoj, Poljski (peti) bataljon, u sastavu
14. srednjobosanske brigade, borei se protiv faista na prostorima izmeu
Teslia, epa, Zavidovia i Zenice.
Nakon rata poljske su vlasti pozvale sve Poljake, koji su se nalazili izvan
Poljske, na povratak u domovinu. Poljaci su na svom Kongresu 1945. godine donijeli odluku da se vrate u svoju domovinu i o tome izvijestili i jugo-

Galicija je pokrajina koja je pripadala nekadanjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Danas se jednim dijelom nalazi u Poljskoj, a drugim dijelom u
Ukrajini.

56

slavenske i poljske vlasti. Uz doputenje obje strane, Poljaci su odredili Donju


leziju za mjesto svoga povratka u Poljsku. Meutim, jugoslavenske vlasti nisu
eljele isplatiti odtetu Poljacima za imovinu koju su ostavljali. ak su traili
da im Poljska plati za svu stoku koju su Poljaci sa sobom odvodili. Poljacima je
ovakav odnos, nakon nekoliko desetljea ivota i rada u BiH, teko pao. Uslijedila su velika iseljavanja Poljaka. Tako ih je odmah nakon rata 1948. u BiH
bilo 1 386, godine 1953. broj se smanjio na 1 161, a 1961. godine iznosio je
svega 801. Broj Poljaka u BiH se i dalje nastavio naglo smanjivati, pa je 1991.
godine iznosio svega 526 Poljaka.
Danas je teko utvrditi koliko pripadnika poljske nacionalne manjine ivi u
BiH. U Banjaluci postoji i djeluje Udruga Poljaka, koja je osnovana 2002. godine. Glavna zadaa Udruge je uvanje i njegovanje kulture i obiaja Poljaka u
BiH, koja se ogleda i u obrazovnoj djelatnosti - nastavi poljskoga jezika.

Zajedno s nastavnikom na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naselili Poljaci.
Ako ste zapamtili iz teksta ime su se najvie bavili poljski doseljenici, onda vam nee biti teko
odrediti i reljef prostora koji su naseljavali.
Poljaci su doivjeli lo odnos vlasti, prema njima, nakon Drugog svjetskog rata. Slaete li se s tim, ili mislite drugaije?
Je li im se trebalo platiti za onu imovinu koju su ostavljali u BiH, ili se njima trebalo naplatiti to su odvodili stoku
sa sobom? Potraite argumente i za jedno i za drugo, i pokuajte sagledati ovu situaciju iz raznih kutova.

Mladi Poljaci igraju u svojoj narodnoj nonji.


Odgovori:
to posebno krasi njihovu narodnu nonju?

57

UIMO JEZIK
Poljaci su slavenski narod, koji pripadaju zapadnoslavenskoj skupini naroda. U toj su skupini jo esi, Slovaci i Luiki Srbi. Od svih njih Poljaci ive najsjevernije,
a njihove sjeverne granice dodiruju hladne vode Baltika.
Tamo se Poljaci susreu s drugim neslavenskim narodima. Tako Poljaci u tom dijelu imaju ulogu predstavnika
slavenskih naroda.
Evo nekoliko izraza na poljskom jeziku:
Zdravo:
Cze
(e)*
Dobar dan:
Dzie dobry
(en dobri)*
Molim:
Prosz
(Proe)*
Hvala:
Dzikuj
(enkuje)*
* fonetski izriaj

PROTAGONISTI
Glavni inicijator naseljavanja Poljaka u prnjavorskom kraju, bio je Poljak po imenu Drod, koji je sluio u austrougarskoj vojsci i kasnijoj upravi. On je 1892. godine ak postao predsjednik Sreza Prnjavor, te je zahvaljujui tom poloaju, mnogo
uinio na naseljavanju Poljaka u selima oko Prnjavora.
Ve je navedeno kako su Poljaci prnjavorskog kraja aktivno sudjelovali u antifaistikom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata na podruju sredinje Bosne. Jan
Drong je ime prvog Poljaka iz Prnjavora koji je otiao u partizane. Za njim su uskoro krenuli brojni Poljaci, u tolikom broju da je osnovan i posebni Poljski bataljun.

58

PRIAM TI PRIU
Nacionalna legenda Poljaka jeste pria o bijelom orlu i nastanku Poljske. Naime, legendarni osniva Poljske bio je Leh. On je traei mjesto gdje da osnuje svoj grad, vidio
mjesto gdje je svio svoje gnijezdo bijeli orao. Leh je smatrao da je to znak da upravo
na tom mjestu treba osnovati svoj grad. I tako Leh podie grad koji nazva Gnjezno1.
Bijeli orao je tada rairio krila i poletio ka nebeskim visinama. Suneve zrake obasjale su
njegova bijela krila, i uinile ih zlatnim, dok je orao ostao bijel. Zato, Poljaci za
svoj grb uzee bijelog orla s rairenim krilima i sunevom zrakom. Danas, suneve zrake vie nema na poljskom grbu, ali bijeli orao je jo tu da podsjea sve
Poljake na legendarnog Leha i stvaranje Poljske.

Grb Poljske

Kako vam se ini pria o poljskom bijelom orlu? to mislite, koji su glavni razlozi to su Poljaci na
svoj grb stavili bijelog orla, s obzirom da je to i dananji grb Poljske? to su time eljeli postii Poljaci?
Koliko su zastave i grbovi vani za jedan narod, njegovu kulturu i povijest?
to oni zapravo simboliziraju, predstavljaju?

DJELII TRADICIJE
Svaki narod ima neku narodnu rukotvorinu, tradicijske predmete i naine
njihove izrade. Ti predmeti, koji nastaju u domaoj radinosti, predstavljaju
kulturu i obiaje jednog naroda. Poljaci se mogu pohvaliti sjajnim umijeem
izrade prelijepih predmeta od drveta. Ti predmeti mogu biti za svakodnevnu
uporabu ili tek suveniri, ukrasi ili igrake. Predmeti za svakodnevnu uporabu
obino su ukraeni znacima koji simboliziraju sreu, napredak i dobro zdravlje. To mogu biti cvjetovi, zvijezde ili neto slino tomu. Poljaci su ovakve
predmete donijeli za sobom i u BiH. S obzirom na to da treba mnogo vremena za izradu ovih drvenih rukotvorina, one su se obino izraivale u zimskim
mjesecima, kada nije bilo poljodjelskih radova.

Predmeti za svakodnevnu uporabu, kao ova kutijica za nakit i drvene figure - ukrasi ili
igrake, pravo su remek-djelo domaih ruku vrsnih poljskih majstora za rad u drvetu.

Gnjezno - drevni poljski grad koji je pripadao Polanima, plemenu po kojem je najvjerojatnije Poljska dobila ime.

59

Ve smo se upoznali s legendom, koja do danas krasi grb Poljske. Nacionalna poljska zastava ima vodoravne bijelu i crvenu boju, dok slubena zastava koju koriste slubene dravne institucije, ima u sredini
bijeloga polja poljski grb.

Poljska zastava

Veseli i razigrani Poljaci u narodnim nonjama.

Obratite pozornost na svirae!

Znate li koji instrument sviraju?


Opiite narodnu nonju: izgled, boje i dijelove nonje.
Koji dojam ostavlja na vas poljska narodna nonja?

60

Poljska nacionalna kuhinja je veoma bogata i razlikuje se po krajevima


u Poljskoj ili svijetu gdje ive Poljaci. Ipak, svima je zajedniko da se obvezno jede kiseli kupus, cikla, gljive i razne vrste kobasica. Ne brinite, Poljaci e vam osim toga ponuditi i razne vrste mesa, koje je najee dobro
zainjeno koprom, mauranom, paprom i perinom. Poljaci su poznati i kao
veliki sladokusci, tako da torti i kolaa, koji se najee rade od dizanoga
tijesta, nikada ne nedostaje. Kraljica poljskih kolaa je i nama poznat makowiec, rolat punjen makom, voem ili oraastim plodovima, zatim krafne
(pczki), mazurek, pita od jabuka (szarlotka), torta od sira (sernik) i kruh s
umbirom.

Pierogi,
poznato poljsko jelo,
tjestenina punjena sirom, mesom,
krumpirom ili neim drugim

Kod Poljaka gljive zauzimaju vano mjesto u ishrani,


tako da je u Poljskoj razvijena tradicija obiteljskog
branja gljiva

61

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

ROMI

Romi su najbrojnija nacionalna manjina u naoj zemlji. Njihova cjelokupna tradicija


proeta je tajanstvenou, romantinou i vjeitim lutalakim duhom. Magija,
proricanje budunosti, slobodan duh, je neto to i dananji Romi u suvremenom
svijetu batine od svojih davnih predaka.
IAO SAM DUGIM DRUMOVIMA
SREO SAM SRETNE ROME
AJ ROMI, AJ LJUDI
EJ ROMI ODAKLE DOLAZITE
SA KARAVANIMA PUNIM GLADNE DJECE
AJ ROMI, AJ LJUDI
I JA SAM IMAO VELIKU FAMILIJU
UBILA JE CRNA LEGIJA
I MUKARCE I ENE MEU NJIMA
AK I SITNU DJECU.
AJ ROMI, AJ LJUDI
OTVORI BOE KAPIJE RAJA
DA JA SRETNEM SVOJU FAMILIJU
PA U OPET II SA SRETNIM ROMIMA
I LUTAT U DUGIM PUTEVIMA.

Pjesma govori o romskom duhu i promiljanjima. Koja osjeanja izviru iz rijei ove pjesme?
Potraite dijelove koji vas podsjeaju na radost, a zatim i dijelove koji vas podsjeaju na tugu,
izgubljenost, romantinost ili neki drugi osjeaj koji se vama javlja itajui rijei Romske himne.

Izgled romske zastave usvojen je na prvom Svjetskom kongresu Roma,


odranom u Londonu 8. travnja 1971. godine. Odlueno je da zastavu
ine dvije boje, koje simboliziraju vjeno lutanje Roma. To su: zelena, kao
simbol neogranienoga prirodnog prostranstva, te slobode kretanja, i
plava kao simbol nebeskoga prostranstva. U sredini zastave je toak koji
oznaava vjeno putovanje Roma i napredak.
Romska zastava

63

CRTICE IZ PROLOSTI
Domovina Roma je Beluistan, suha i za ivot surova oblast u sjeverozapadnoj Indiji. Jo u 10.
stoljeu Romi su poeli naputati svoju domovinu, traei bolje uvjete za ivot. Od tada zapoinju
njihova stalna putovanja, nomadski nain ivota. Ti vjeiti nomadi ni do danas nemaju svoju domovinu, raspreni su po cijelom svijetu. U Europu su poeli pristizati preko Male Azije, a preko
tjesnaca Bosfor na Balkan. U 14. stoljeu naselili su oblast Karpata, odakle su se rasprili na sve
strane europskog kontinenta: od Grke do Finske, od Rusije do Pirinejskoga poluotoka. Danas
nema drave u kojoj ne ive Romi.
U BiH Romi najvjerojatnije dolaze s Osmanlijama i trajno ostaju u njoj, putujui ili trajnije se
naseljavajui u nekim mjestima. Svoj nomadski nain ivota, kako u drugim europskim zemljama, tako i u BiH pod osmanskom vlau, u potpunosti su prilagodili ivotnim uvjetima koji su tu
vladali. Tako su se u potpunosti orijentirali na sezonske poljodjelske radove, zaradu ienjem
ulica, noenjem tereta, i slino. U novije vrijeme ti e se poslovi proiriti na brzu popravku
razliitih predmeta (kiobrana, kalajisanja posua), prodaju raznih predmeta i ienje cipela.
Takvi poslovi omoguavali su im nezadravanje na jednom mjestu. Ipak, pogreno je misliti da
su svi Romi nomadi. Zapravo, veina Roma danas ivi sjedilakim nainom ivota. Oni se zovu
Kaloperi, dok Romi koji se sele od mjesta do mjesta sa cijelom obitelji i imovinom su ergari.
Kroz svoju povijest Romi su trpjeli brojna ponienja, pa i otvorene progone. U srednjem vijeku u nekim
gradovima i zemljama proglaavani su zakoni protiv
Roma, koji su ak predviali i smrtne kazne za svakoga
tko bi samo govorio romskim jezikom. Ipak, najvei
progoni i stradanja Rome su pogodili u Drugom svjetskom ratu. Nacisti su organizirano proganjali i ubijali
Rome, koji su najee skonavali u logorima. Posljedica tih progona je bio znaajan pad romske populacije u Europi, a u nekim zemljama poput Njemake,
Austrije i Estonije, taj broj je sveden na minimum. I u
BiH je u to vrijeme stradao veliki broj Roma.
Uvijek po strani od svih drutvenih dogaanja, Roto po vaem miljenju ova slika prikazuje?
mi su bili esto iskljueni iz zajednice u kojoj su ivjeli,
to vam kazuje ova irina prostora na slici?
koja nita nije znala o romskoj kulturi, jeziku i obiajima.
Koja je poruka ove slike?
Zaziranje i esta netolerancija stvarali su negativan
odnos prema Romima. Problemi Roma su tek od 1993. godine oznaeni kao jedan od europskih
prioriteta u smislu zatite manjina, borbe protiv rasizma i netolerancije, te borbe protiv drutvene iskljuenosti. I u naoj zemlji su romske udruge podrane kroz projekte meunarodnih institucija, a i dravne institucije rade na promicanju poloaja Roma u BiH. Konkretno se radi na polju
obrazovanja Roma, prevazilaenju stereotipa o Romima, veem zapoljavanju i ukljuivanju u
drutvene tokove.

64

Pokuajte zajedno s nastavnikom na zemljovidu svijeta pronai put kojim su Romi doli iz svoje daleke domovine
u Europu. Pronaite pravce gdje su se sve raseljavali na europskom kontinentu.
U tekstu ste se susreli sa mnogo nepoznatih rijei. Zapiite sve rijei koje ne poznajete i potraite njihovo znaenje.
Kako gledate na esto lo odnos Europljana prema Romima, kroz povijest? Zasluuje li itko takvo ponaanje?
Zamislite, kako biste se vi osjeali da se netko prema vama i vaoj obitelji bez razloga loe odnosi!
Koliko vi znate o Romima i njihovoj kulturi?

U naoj je zemlji 2004. godine


izraen Plan akcije o obrazovnim
potrebama Roma i pripadnika
ostalih nacionalnih manjina u BiH,
koji podrazumijeva potpuno
ukljuivanje Roma u obrazovni
sustav u BiH.

UIMO JEZIK
Ve smo rekli da je domovina Roma daleki Beluistan u sjeverozapadnoj Indiji, pa je onda jasno da i romski jezik, kojeg Romi
nazivaju e romani hib, pripada indijskoj grani jezika. Ipak romani hib je kroz stoljea kretanja i mijeanja s drugim jezicima
u razliitim zemljama doivio velike promjene. To se prije svega
dogodilo zbog prihvatanja velikog broja rijei iz jezika zemlje u
kojoj su ivjeli. Tako se dogodilo da su Romi u razliitim zemljama
govorili razliitim dijalektima romskoga jezika. U BiH romski jezik
ima iste glasove, kao jezici kojima se govori u naoj zemlji, izuzev
nekoliko tzv. grlenih glasova. Romski jezik ne poznaje srednji rod,
nego samo muki i enski rod.
Na romskom bi jeziku sljedei izrazi ovako glasili:
Kako si?
Dobar dan
Dobro jutro
Moje ime je

Sar san?
Laho ive
Laho teharin
Mrno anav si

Ja sam

- Me sem

(Sar san?)*
(Lao ive )*
(Lao teharin)*
(Mrno anav si)* ali se u
praksi ee koristi
(Me sem) *
*fonetski izriaj

65

DJELII TRADICIJE
Romska narodna vjerovanja obavijena su magijom i prepuna uputa, to se smije, a to ne smije raditi. Evo samo
nekih:
Pred trudnicom ne smije jesti ako je nee ponuditi, u
protivnom na oku e ti izrasti jamiak/jemenjak.
U sluaju da novoroene boli trbuh, majka ga podigne
iznad svoje glave tako da mu trbuh lei na majinoj glavi.
Majka se tri puta okrene i svaki put izgovara rijei Man te
dukhal, lete na dukhal - to u prijevodu znai - mene neka
boli, njega nek ne boli.
Metla u kui uvijek mora biti poloena na zemlju, jer e
jedino tako zle sile ostati napolju.

Kako biste nazvali ovakva vjerovanja?


Jesu li ona ponikla iz naroda ili neke vjerske organizacije?
Jesu li vam moda neki od navedenih oblika poznata,
ili ste uli za neka slina vjerovanja?
Jeste li moda za neka slina vjerovanja uli kod kue ili
meu prijateljima?

66

PROTAGONISTI
Jedan od najznaajnijih promicatelja romske kulture, obiaja i jezika
bio je Rade Uhlik (1899.-1991.). Iako nije bio Rom, svojim znastvenim
radom pribliio je javnosti povijest, jezik i kulturu ove nacionalne manjine u BiH. Njegov znanstveni rad zapoinje etrdesetih godina 20.
stoljea istraivanjem povijesti i kulture Roma. U tom istraivakom
radu obilazio je romska naselja i mahale, obitelji i pojedince, koji su
mu mogli dati kvalitetnu informaciju o Romima.
Za vrijeme svog ivota, kojeg je posvetio ovom istraivanju i stvaralatvu,
Rade Uhlik objavio je mnogo literarnih i znanstvenih radova, meu
kojima je njegova prva knjiga objavljena 1937. godine u Prijedoru: Romane gilja- romske pjesme. Najznaajnija knjiga je Jezik i kultura Roma tiskana u Sarajevu 1989. godine. Prvi je rjenik tiskan u Liverpulu 1943. godine, pod nazivom
Bosnian Romani Vocabulary, a 1947. godine u Sarajevu tiskan je pod nazivom
Srpskohrvatsko-ciganski rjenik. Ipak, Uhlikovo najznaajnije djelo je Srpskohrvatsko-romsko-engleski rjenik, objavljen u Sarajevu 1983. godine.

DJELII TRADICIJE
Romi su narod koji nema svoju dravu i nikada nisu vodili osvajaki rat.
Ne poznaju nacionalizam. U starom
drutvenom organiziranju, koje jo ponegdje postoji, zajednice Roma biraju
svoga kneza - ceribau. On se brine o
redu unutar zajednice i njega se pita za
sve vane stvari u zajednici.
Danas, meutim, Romi u suvremenom svijetu i ivotu organiziraju se u
razne udruge i nevladine organizacije,
biraju lidere i svoje predstavnike, koji
kroz institucionalni rad predstavljaju
ovu najbrojniju nacionalnu manjinu u
naoj zemlji.

Jedna od najutjecanijih institucionalnih organizacija


Roma u BiH jeste Vijee Roma, koje okuplja ak 45
romskih udruga iz cijele BiH. Glavni zadaci
Vijea Roma su podizanje razine obrazovanosti,
uposlenosti, stambene zbrinutosti,
te zdravstvene sigurnosti Roma.

67

PRIAM TI PRIU
Romske su legende prepune nestvarnih dogaaja. Najpoznatija romska pria
je ona o dolasku Roma na guski u Europu. Naime, Romi su nekada imali mono
carstvo, koje je bilo veliko. Njime je vladao car po imenu Firaun. Treega dana svoje
vladavine dao je smaknuti svoga oca vjeanjem. Hodao bi ulicama, grdio ljude i
mnogo psovao, a nou bi molio Boga za oprost. Bio je veoma strog, ali i pravian
u donoenju odluka i suda prema svojim romskim podanicima. Kada je car Firaun
poveo jedan veliki rat, Bog mu je pomogao da pobijedi, tako to mu je rastvorio
vode velikog mora da proe sa svojom vojskom. Slavodobitni se Firaun toliko uzoholio da se poeo hvaliti kako je on sam rastvorio more. To je razljutilo Boga, koji
usmjeri morsku vodu na njegovu vojsku. Oni koji preivjee spasie se na leima
velike guske koja ih donese na kopno. Od tog ostatka Firaunove vojske nastade
veliki romski narod.

Zanimljive prie o Firaunu i njegovoj vojsci!


Da li sluajno primjeujete slinost ovih pria s nekim priama koje ste ve uli?
O komu je rije?

DJELII TRADICIJE
Ve ste mogli zakljuiti da je romska tradicija puna razliitih obiaja i
vjerovanja. Tako svake godine na prvi
dan proljea, 21. oujka, Romi oko svojih kua pale vatre na svakoj strani po
jednu. Uglavnom se pale krpe, kako
bi dimom otjerali zmije. Tom prilikom
svi ukuani izau van i uzvikuju Bjei
gujavice, eto lastavice. Tada su sigurni
da se oko njihovih kua cijele godine
nee pojaviti zmije.

68

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

RUMUNJI

Broj Rumunja kroz godine svoje nazonosti u BiH


poveavao se i naglo smanjivao. To je i uinilo da
danas Rumunji ine malu zajednicu u naoj zemlji.

CRTICE IZ PROLOSTI
Rumunji su, kao i veina drugih naroda koji danas predstavljaju
nacionalne manjine u BiH, poeli naseljavati nau zemlju u vrijeme
austrougarske vlasti. Pravac naseljavanja bio je iz susjedne Srbije, ije
su prostore Rumunji jo ranije naselili. U Srbiji su se nazivali Vlasima,
starim srpskim nazivom za rumunjsko puanstvo istone Srbije ili Vojvodine. Bili su to tradicionalni stoari koji su napasali svoja stada na
panjacima izmeu Morave, Timoka i Dunava. Takve panjake zasigurno su potraili i u BiH, kada je ona dola pod austro-ugarsku vlast. Ali,
nisu Rumunji u BiH dolazili samo kao stoari. U vrijeme komunistike
vlasti u Rumunjskoj, nakon Drugog svjetskog rata, veliki broj Rumunja
bjei iz svoje domovine. Neki od njih, istina u manjem broju, dolaze
i u BiH. Tako je 1948. godine zabiljeeno da u BiH ivi 91 Rumunj, a
1961. godine taj broj iznosi 113. U sljedeim godinama poveava
se broj rumunjskih doseljenika, ili onih koji se raaju u naoj zemlji.
Najvei broj pripadnika rumunjske nacionalne manjine zabiljeen je
1971. kada iznosi 189, i 1981. godine kada se taj broj popeo na ak
302 pripadnika rumunjskoga naroda.
Naalost, danas ne znamo koliko Rumunja ivi u BiH, ali zasigurno
da je taj broj mnogo manji nego ranije. Veina Rumunja je ivei u BiH
godinama postupno gubila svoj identitet. Zaboravljao se jezik, kultura
i obiaji, a sve to bi ostajalo jeste pria o bakama i djedovima Rumunjima. Da je tako, potvruje i Popis puanstva BiH iz 1991. godine, kada
je zabiljeeno da u BiH ive svega 162 osobe rumunjske nacionalnosti.
Danas u BiH ne djeluje nijedna udruga ili kulturna ustanova koja bi se
skrbila oko Rumunja i ouvanja njihove kulture, jezika i obiaja, koji polako iezavaju.

Pokuajte utvrditi razloge dolaska Rumunja u BiH.


ime su se Rumunji najvie bavili i koje su prostore mogli naseliti u BiH?
Ako ste pozorno proitali tekst primijetili ste da se rumunjska nacionalna
zajednica godinama smanjivala u BiH. Kako gledate na injenicu da su
Rumunji polako zaboravljali svoj jezik, kulturu i obiaje?
to biste vi uinili u takvoj situaciji da ste Rumunj?
to biste uinili da moete utjecati na to?

70

Rumunji su tradicionalno
vezani za jednu djelatnost,
pa su i svoju narodnu nonju
prilagodili i ispunili tom
djelatnosti.
Moete li na ovoj slici po
nonji prepoznati ime su se
to Rumunji najvie bavili?

DJELII TRADICIJE
Dugo vremena dok su Rumunji bili razjedinjeni i pod vlau
razliitih drava, postojalo je neto u narodnoj tradiciji to ih je
ujedinjavalo. Bili su to Kaluari (Cluari), mladii odjeveni u narodnu nonju koji su igrali drevni ples kalu (Clu) iz stare Dacije1.
Rije je o ritualnom plesu s maevima, koji se najvjerojatnije preko
Kelta prenio irom Europe, posebno u panjolsku i kasnije u Englesku. Kaluari su u slobodnom prijevodu plesna skupina, ali zbog
svoga znaaja u nacionalnom prepoznavanju Rumunja i mistinog
uvanja tradicije, esto su smatrani tajnim drutvom. U zemljama
pod austougarskom vlasti, pa tako i u BiH, bili su prepoznatljivi simbol rumunjske nacije.
Kaluar iz Arada,
Rumunjska

UIMO JEZIK
Rumunji pripadaju romanskoj skupini naroda, pa
se tako i njihov jezik ubraja u romanske jezike. On je
zapravo najzastupljeniji istonoromanski jezik, jer se
njime slue i govori ga oko 25 milijuna ljudi. Osim u
Rumunjskoj, govori se jo i u Moldaviji i u Srbiji (Vojvodina), gdje je priznat kao slubeni jezik. Postoji nekoliko razliitih dijalekata u rumunjskom jeziku.
Evo nekoliko izraza na rumunjskom jeziku:
Zdravo:
Salut!
(Salut!)*
Dobar dan: Bun ziua
( Bune ziva)*
Ja se zovem: M numesc ( Ma numesk)*
Kako ste? :
Ce facei?
( e faec )*
*fonetski izriaj

Dacija - drevna pokrajina u dananjoj Rumunjskoj

71

PRIAM TI PRIU
Sigurno ste uli za vampira Drakulu! A jeste li znali da je njegova domovina Rumunjska?!
Ali pravoga Drakule! Naime, vladar srednjovjekovne Rumunjske, tadanje Vlake, bio je Vlad
Drakula, koji je tako dobio ime po vitekom Redu zmaja1 kojem je pripadao. Ponosan na to
to je pribrojan u ovo elitno drutvo, knez Vlad je dao kovati novac sa zmajevim likom, pa
je narod svoga vladara prozvao Drakulom, odnosno Drakuleom, to na rumunjskom znai
zmaj. Ipak, daleko poznatiji je njegov sin, Vlad Tepe, ali ne po nekoj slavnoj prolosti koliko
po stranim djelima koje je inio. Bio je pravian, ali veoma surov vladar. Svoje neprijatelje,
ali i podanike, kanjavao je nabijanjem na kolac. esto je znao narediti da mu postave stol za
gozbu kraj tih nesrenika, tako da moe uivati u njihovim mukama.
Legende kazuju i o drugim djelima koje je inio. Kada ga je jednom prilikom posjetila delegacija koju je poslao osmanski sultan, Vlad ih je upitao:Zato ne skinete svoje turbane s glava?
Stojite pred vladarom Vlake, iskaite mu potovanje! Osmanski izaslanici odgovorie: Gospodaru, kod nas nije obiaj da se skidaju turbani. To je dio nae nonje i tradicije! Uvrijeeni
Vlad ree: Onda u vas uvrstiti u vaim obiajima! I naredi svojim vojnicima da avlima
pribiju turbane uz njihove glave.
Ove i brojne druge prie ispredale su se u legende o stranom i surovom vlakom knezu Vladu Tepeu Drakuli. Te legende je u 19. stoljeu iskoristio engleski pisac Bram Stoker, koji je u svojoj knjizi spojio povijesnu osobu Vlada Tepea
Drakule i imia-vampira, te stvorio lik krvopije-vampira, grofa Drakule, o kome
se danas u cijelom svijetu zna.

Zasigurno ste bezbroj puta uli za Drakulu, ali jeste li znali da je doista postojao?!
To nije onaj izmiljeni vampir, nego rumunjski (vlaki) knez.
to mislite, zato je Stoker izabrao ba lik vlakog kneza za strani lik u svojoj knjizi?
Ima li mjesta za takvu lou reputaciju vlakog kneza?
Koliko su po vaem miljenju legende i povijesne linosti vane za kulturni identitet
jednog naroda? Koliko moete saznati o jednom narodu i upoznati se s njegovom
kulturom, ako ujete ili proitate neku narodnu priu ili legendu?
Jesu li legende i prie vane za kulturu jednog naroda?

Vlad Tepe Drakula,


strani knez Vlake,
koji je zapamen
po svojoj surovosti,
postao je poznat u
cijelom svijetu kroz
Stokerov lik vampira
grofa Drakule

U srednjem vijeku vitetvo je bilo posebno vano. Pod tim se podrazumijevalo lijepo ponaanje, obrazovanost, hrabrost, poznavanje maevalatva
i drugih borilakih vjetina tog vremena. Zato su neki vladari osnivali viteke redove, koji su predstavljali elitno drutvo odabranih vitezova. Takav
je bio i Red zmaja, kojeg je osnovao maarski kralj Sigismund.

72

DJELII TRADICIJE
Prostor dananje Rumunjske u stara vremena zvao se Dacija. Naziv je potjecao od plemena Daana, koji su naseljavali
tu oblast. Bio je to ratoboran narod, protiv koga su Rimljani
vodili nekoliko ratova. Na kraju je Dacija bila osvojena, to je
Rimljanima donijelo veliko bogatstvo, jer je Dacija, odnosno
dananja Rumunjska, obilovala rudnim bogatstvima. Osvaja
Dacije, rimski car Trajan, napravio je u Rimu veliki stup , na kojem je prikazan tijek Daanskih ratova i njegova pobjeda.
Veliki Trajanov stup u Rimu,
prikazuje njegovo ratovanje i
osvajanje nekadanje
Dacije, a dananje Rumunjske.
Scene na stupu prikazane su spiralno.

Zastava Rumunjske

Zastava Rumunjske je sasvim jednostavna zastava, ali sa snanom povijesnom i nacionalnom porukom. Nju ine tri vertikalno postavljene boje:
plava, uta i crvena. Plava boja je povijesna boja Transilvanije, rumunjske
pokrajine, a uta i crvena boja predstavljaju tradicionalne boje ostale dvije
rumunjske pokrajine: Vlake i Moldavije. Zastava je kroz povijest mijenjala
svoj izgled dodacima simbola na utom polju, a trobojka bez ikakvih simbola usvojena je 1989. kao zastava Rumunjske. Slinu zastavu, samo s grbom
na utom polju, ima Republika Moldavija, sjeveroistoni susjed Rumunjske.

Rumunjska narodna nonja istie


se neobinim i veoma lijepo uraenim
kapama. To je rezultat viestoljetnoga
narodnog umovanja, kao i kod ostalih
naroda, o tome kako nainiti lijepu
narodnu nonju i privui na sebe pozornost mladih djevojaka.

73

Od ostalih simbola narodne tradicije Rumunja


posebno treba istaknuti pripremanje uvenog rumunjskog sira Cacavala, narodni vez prikazan na
predmetima za svakodnevnu uporabu i inijama
(posudama) ukraenim rumunjskim narodnim
arama.

Na emu bi se, osim nonje, mogao prikazati narodni vez?


Koji bi to bili predmeti za svakodnevnu uporabu, na kojima
je narodni vez? Pogledajte sliku i pronaite odgovor.

Kod Rumunja se sve nekako vrti oko jela i pia.


Jasno onda da je rumunjska nacionalna kuhinja veoma bogata. Istina, ona je poprimila mnogo toga
od gastronomske tradicije susjednih naroda, u prvom redu Srba i Maara, ali i dalekih Nijemaca. To
su jela koja su i kod nas poznata, poput mmlige
- palente, prklta - gulaa koji nije tako ljut kao
maarski, ardei umpui, punjenih paprika ili ciorb
de burt - tripica. Tipino rumunjsko jelo je kafta mesne okruglice od svinjetine ili ovetine i rie. Rumunjska je veliki uzgajiva ljiva i po tome zauzima
drugo mjesto u svijetu. Zanimljivo je da gotova sva
godinja proizvodnja ovog voa ode u pravljenje
tuicu - rakije od ljiva.

74

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

RUSI

Rusi su, prema vremenu doseljavanja, jedna od najmlaih


nacionalnih manjina u BiH. Iako se danas ne zna broj Rusa u BiH,
niti postoje udruge koje bi ih okupljale, prolost nae zemlje biljei
vidnu nazonost ove nacionalne manjine.

CRTICE IZ PROLOSTI
Bosna i Hercegovina je 1918. godine, po zavretku Prvog svjetskoga
rata i raspada Austro-Ugarske, u ijem je bila sastavu, ula u sastav nove
europske drave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Godinu dana ranije, 1917., u carskoj se Rusiji dogodila velika revolucija, poznata pod naDjevojica sa kruhom i soli,
zivom Oktobarska revolucija, u kojoj je sruen carski reim i uspostavljesimbolom slavenske
na komunistika vlast. No, i dalje je postojao veliki broj pristalica carske
gostoprimljivosti i dobrih
domaina. Pokuajte
vlasti. To su, prije svega, bili bogati i intelektualni slojevi ruskoga drutva,
saznati kod kojih jo
koji su u vrijeme carskoga reima dobro ivjeli. Uz svrgnutoga je cara
naroda postoji
bio i dio carske vojske, poznat pod nazivom Bijela garda. Veina se njih
ovaj obiaj.
rasula po svijetu, spaavajui se od progona. U proljee 1919. godine, veliki broj ruskih izbjeglica i bjelogardijaca nalazi utoite u Kraljevini SHS, ija je vlast bila izrazito antikomunistika.
To je pruilo mogunost da se te godine u Kraljevinu SHS doseli ak 60 000 Rusa. Nije poznato
koliko je od toga broja dolo u BiH, ali, prema prvome je popisu stanovnitva u Kraljevini SHS,
1921. godine, zabiljeeno da je u BiH ivjelo 2 636 Rusa. Ruski su se doseljenici, s obzirom
na to da su pripadali najvie intelektualnim krugovima, upoljavali u kolama, sveuilitima
i kulturnim ustanovama, a nemali broj studenata i aka nastavljao je kolovanje u nekim
od kadetskih korpusa, enskih instituta i gimnazija. Oni koji nisu pripadali intelektualnoj
eliti, posao su nalazili u industriji ili poljodjelstvu. Da je bilo tako, potvruju podaci o broju
stranih djelatnika uposlenih u poduzeima u BiH. Tako je, primjerice, 1921. godine, u pilani
u Zavidoviima radilo 9 radnika koji govore ruskim jezikom, a u istome gradu, 1924. i 1925.
godine, radilo je 17 kvalificiranih djelatnika iz Rusije. Zanimljivo je da su neki ruski radnici u
Zavidovie bili dovedeni na prinudni rad, kao zarobljenici, jo u vrijeme Prvog svjetskog rata
1917. godine, i tu ostali ivjeti i raditi i nakon rata.
U godinama koje su uslijedile, zabiljeeno je osipanje ruskih doseljenika u BiH. Tako je
1948. godine u BiH ivjelo 1 316 Rusa, a samo pet godina kasnije, 1953., taj se broj smanjio
na 951. Po posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine, u BiH je ivjelo 297 pripadnika
ruske nacionalne manjine. Danas, naalost, nema nikakve kulturne udruge Rusa u BiH, koja
bi skrbila za ouvanje tradicije, jezika i kulture zasigurno jo manjeg broja pripadnika ruske
nacionalne manjine.

Moete li, na osnovu proitanoga teksta, zakljuiti zato i koliko je vano postojanje kulturnih udruga za
znaajnu nazonost jedne nacionalne manjine u nekoj zemlji?
Koje bi, po vaem miljenju, bile glavne zadae jedne takve udruge neke nacionalne manjine u nekoj zemlji?
Tko bi jo, osim kulturnih udruga, trebao skrbiti za dobar poloaj pripadnika nacionalne manjine?

76

PONETO O TRADICIJI
Jeste li primijetili neobinu kapu na glavi djevojice sa prethodne
fotografije? To je dio ruske nacionalne nonje. Rije je o kokoniku
- nekoj vrsti diademe, koja je bila bogato ukraena motivima narodnoga veza. U 19. stoljeu kokonik je postao ak obvezan dio odjee
na ruskom carskome dvoru. Za samu rusku caricu kokonik je napravljen u obliku tijare - vladarske kape.

to mislite, zato je carica Katarina Velika izabrala ba tijaru


u obliku kokonika za simbol svoje vlasti?

Ruska carica
Katarina Velika
sa kokonikom na glavi

UIMO JEZIK
Rusi su slavenski narod i pripadaju istonoslavenskoj
skupini. Ruski se jezik govori ne samo u Rusiji, nego u svim
dravama koje su nekada bile u sastavu SSSR-a1. Osim to
je u tim zemljama slubeni jezik, ruski se jezik govori i u
nekim drugim zemljama, gdje ivi veliki broj Rusa, poput
Izraela, Njemake, Kanade i SAD-a. U brojnim je zemljama
Istone Europe ruski jezik dugo vremena bio obvezan strani jezik, kao predmet u kolama. Rusko je pismo irilica.
Evo nekoliko izraza na ruskome jeziku:
Zdravo:
Dobar dan:
Ja se zovem:
Kako ste?

(Zdrastvujtje)*
(Dobrij djenj)*
(Minja zavut )*
(Kak djela? )*
* fonetski izriaj

SSSR - Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, naziv zemlje u ijem sastavu je bila i Rusija u vrijeme
komunistike vlasti (1917.-1990.)

77

PRIAM TI PRIU

Nikolaj Andrejevi
Rimski-Korsakov ruski skladatelj
i dirigent

Pria koja slijedi jedna je od najomiljenijih ruskih pria, koju svojoj djeci pred
spavanje priaju ruske majke. Iako je glavni lik Sadko, pria se zove Ki morskog
kralja. Toliko je vana u ruskoj nacionalnoj kulturi, da je od nje nainjena i opera,
koju je skladao Nikolaj Andrejevi Rimski-Korsakov1.
Nekada davno u Novgorodu2 ivio je mladi glazbenik Sadko. Svaki dan bogati trgovac je ostavljao poruku na njegovim vratima da im prije doe kod njega svirati. Sadko
bi uzeo svoje dvanaestoiane gusle i pourio u veliku dvoranu trgovca, gdje je svirao
sve vrijeme dok su gosti plesali. Poslije bi mu trgovac dao jesti od ostataka hrane sa
gozbe. I tako je Sadko preivljavao. Mnogi su se udili kako je uspijevao tako preivjeti.
Sadko je ipak bio ponosan na svoj grad, koji je bio meu slobodnim i najbogatijim
gradovima Rusije. Ali Sadko je esto bio usamljen, jer svi kojima je svirao bili su bogati
i nisu se druili s njim. Tako osamljen jedne veeri etao je uz gradske zidine kraj rijeke
Volge. Sjeo je na klupu i stavio gusle na svoje krilo. Draga moja rijeko Volgo, obrati
se rijeci Sadko, siromaan ili bogat ovjek, to je za tebe isto. Kada bi samo bila ena,
oenio bih te i ivio s tobom u ovome gradu koji toliko volim. Sadko tuno zasvira tihe
tonove na svojim guslama, koji se rairie preko rijeke. Odjednom se rijeka uzburka i veliki valovi uplaie Sadka. Pred njega iz rijeke izae veliki ovjek, s bisernom krunom na
glavi. Dragi glazbenie, ja sam kralj mora i doao sam u posjet svojoj keri Volgi. Tvoja
predivna glazba probudila nas je na dnu rijeke. Volio bih da svira na mome dvoru, na
dnu mora. Sadko ree: Rado, Vae velianstvo, ali kako doi do tamo? Kralj mu odgovori: Sigurno e nai put do moga dvorca! U meuvremenu, nagradit u te za lijepo
sviranje! I iskoi iz rijeke ribica koja, kada je Sadko dodirnu, postade sva od zlata. Sadko
ve sljedeega jutra proda ribicu i kupi kartu za brod koji je plovio preko svjetskih mora.
Plovei danima, Sadko je ve izgubio nadu u pronalazak dvorca. U jednome trenutku
podie se veliki vjetar i nastade oluja. Mornari zapomagae govorei da je to sigurno
kralj mora izazvao oluju. Sadko poe svirati, uvjeren da je pronaao dvorac. Skoi u
more i potonu sve do dna, gdje ugleda dvorac od koralja. Kralj se obradova njegovome
dolasku i zapovjedi mu odmah da svira. Oduevljen njegovim muziciranjem, ree mu:
Ti mora ostati zauvijek ovdje! Zato e oeniti jednu od mojih keri. Sadko mu ree:
Hvala, kralju, ali ovo nije moja domovina, ja pripadam Novgorodu, mjestu koje volim
najvie na svijetu. Kralj je ipak inzistirao da Sadko ostane u dvorcu. Kad su mu doveli
sve kraljeve keri da izabere jednu od njih za svoju enu, nije znao koja je ljepa od
koje. Ipak, kraljica, uvi njegove rijei o voljenom gradu, izabra za njega kerku Volgu.
Nikolaj Andrejevi Rimski-Korsakov - ruski skladatelj i dirigent
Novgorod - grad u Rusiji koji je u srednjem vijeku bio vaan trgovaki centar, u iju su luku na rijeci Volgi
tadanjega poznatog svijeta

78

pristajali brodovi sa svih strana

Glazbenik je bio oduevljen ljepotom Volge, koja je imala zelene oi. Kraljica ga je upozorila:
Sadko, ako samo zagrli, ili ak poljubi princezu, nikada vie nee vidjeti svoj voljeni grad!
Sadko je prve brane noi leao kraj svoje ene, i svaki put kada ju je poelio zagrliti, sjetio bi
se rijei kraljice. Princeza ga upita: Muu moj, zato me ne zagrli? Ne elei je povrijediti, i
rei da vie voli svoj grad, odgovori joj: U mom gradu nije obiaj prvu no grliti i ljubiti svoju
enu! Princeza se nasmijei i bi joj sve jasno. Sljedeega jutra Sadka probudie sunane zrake,
i on skoi iz kreveta, moda sretan to je ponovno u svome voljenom gradu ili tuan to je
izgubio prelijepu princezu.
U godinama koje su slijedile, Sadko je uspio zaraditi
mnogo novca svirajui i kupiti sebi brod. Postao je najbogatiji ovjek u Novgorodu, oenio se i dobio djecu.
Ipak, esto je znao u predveerje etati podno zidina
grada, nainjenih od crvenih opeka, i sjediti pokraj rijeke. Kada god bi zasvirao, rijeka bi se ustalasala. Ili je to
samo bila mjeseina u vodi.

Kako vam se ini pria? Koje su ljudske vrednote istaknute u


ovoj ruskoj prii. to vi mislite, je li Sadko dobro postupio?
Razmislite o obje mogunosti!
to je to toliko pouno u ovoj prii, da ju ruske majke priaju
svojoj djeci ma gdje god ivjeli u svijetu?

Sadko i prelijepa princeza Volga,


glavni su likovi najpoznatije ruske prie

79

PONETO O TRADICIJI
Jedan od prepoznatljivih ruskih suvenira iz narodne tradicije jeste matruka,
u BiH poznatij kao babuka. To je komplet istovjetnih lutaka razliite veliine,
koje se mogu staviti jedna u drugu. Broj tih lutaka, koje se izrauju od drveta, je
najee pet ili vie. Cilindrinoga su oblika, s tim da je strana na kojoj je nacrtana
glava zaobljena. Lutke nemaju ruke, izuzev to su nacrtane. Nastanak ovih lutaka datira u davnu 1890. godinu, a ideja je dola od
oslikavanja uskrsnih jaja i japanskih lutaka sline
izrade. Prvi su put svijetu prikazane na Svjetskoj
izlobi u Parizu 1900. godine, i od tada su poznate
u cijelome svijetu. Lutke su obino predstavljene
kao ruske nasmijeene ene odjevene u sarafan tradicionalnu rusku dugu haljinu ukraenu raznim
bojama. U novije vrijeme, njih zamjenjuju likovi iz
suvremenoga politikog i kulturnog ivota.
Matruke, poznatije kao babuke

Ove interesantne lutke imaju i svoju skrivenu poruku, odnosno preneseno znaenje. to mislite, koja bi to poruka bila?

Zastava Rusije

Grb Moskve

80

Zastavu Rusije ine tri vodoravno postavljena polja bijele, plave


i crvene boje. Te su boje najvjerojatnije preuzete s grba Moskve,
na kojem je prikazan sveti Juraj (ore) kako ubija zmaja. Zastavu
u ovakvom obliku prvi put je uporabio ruski car Petar Veliki, koji
je mnogo uinio na modernizaciji Rusije i njezinome jaanju u
tadanjem politikome svijetu. Bio je nadahnut nizozemskom zastavom, pod kojom se vodila revolucija za nove i napredne ideje i
shvatanja u to vrijeme. Nakon raspada SSSR-a, koji je imao crvenu
zastavu sa srpom i ekiem, trobojnica je 1991. godine ponovno
postala zastavom Rusije.

Balalajka je poznati iani instrument iz ruske


narodne tradicije. Ono to balalajku ini
neobinom, jeste njezin trokutni oblik

Pogledajte fotografiju! Koji su jo instrumenti prikazani na ovoj fotografiji?


Pokuajte odgonetnuti kojim bi instrumentima sa naih prostora
odgovarali ovi tradicionalni ruski instrumenti.

Ruska kuhinja je veoma bogata razliitim jelima i nainima pripravljanja. To je i razumljivo, obzirom na
to da se Rusija prostire na ogromnome prostoru i u razliitim klimatskim podnebljima. Tome je prilagoen
i nain ishrane, ali ipak, za sve Ruse, gdje god oni ivjeli, zajedniko su jelo raznovrsne orbe, koje se nazivaju: si, bor ili rasoljnik. Prave se s raznim povrem i obvezno se jedu uz pavlaku. Uz njih ide i jedno od
najpoznatijih ruskih jela-kaa od heljde, penice, jema ili sam griz. I veliki je
knjievnik Tolstoj jednom rekao: i i kaa - hrana naa. Ruska kuhinja obiluje raznim povrem, koje se priprema u obliku salata. Najpoznatija je, svakako, uvena ruska salata, s raznovrsnim povem. Ruska su peciva uglavnom u
obliku piroga, nama poznatijih kao piroki.

Ruska nacionalna kuhinja obiluje


povrem i raznim vrstama kaa i orba.

81

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

RUSINI

Priznat ete da je upoznavanje s nacionalnim manjinama


u naoj zemlji veoma interesantno. Ali, kada predstoji upoznavanje
s jednom takvom nacionalnom manjinom za ije ime, niti postojanje
tog naroda, moda nikada niste uli, onda je to pravi izazov.
Pripremite se za takav izazov! Upoznajmo Rusine!

Danas e vam zasigurno svaki Rusin rei kako je njegov narod


brojan, ali razasut po cijelom svijetu. Iako su Rusini narod duge
tradicije i povijesti, oni nikada nisu imali svoju dravu. Razliite
strane vlasti sa prostora na kojemu su ivjeli Rusini raseljavale su
ovaj narod po cijeloj Europi, najvie u sredinju i jugoistonu Europu, ali i u SAD i Kanadu. Ni tada Rusini nisu zaboravljali svoju kulturu, materinski jezik i tradiciju. To je veoma ponosan narod, koji
upravo zbog takve prolosti, vjerno uva svoju tradiciju.

Na ovom zemljovidu moete vidjeti rusinski nacionalni prostor.


Pronaite, na prostoru kojih drava se nalazi taj prostor.

83

CRTICE IZ PROLOSTI
Prije nego to saznamo kako su Rusini doli u BiH, trebali bismo se upoznati s ovim, za
nas, novim narodom. Ali zamislite, to nije nikakav novi narod: Rusini pripadaju velikoj
slavenskoj skupini naroda, i to onoj koja, zajedno s Rusima, Ukrajincima i Bjelorusima, ini
Istone Slavene. ivjeli su, i danas najveim dijelom ive s jedne i druge strane Karpata, upravo na onom prostoru koji ste mogli vidjeti na zemljovidu - prostoru gdje se sastaju Ukrajina, Poljska i Slovaka. Neki misle da Rusini pripadaju nekom drugom narodu, ali Rusini
sebe smatraju zasebnim narodom. Istina, mali broj Rusina u pojedinim zemljama, kao to
je primjer s naom zemljom, uinio je da su Rusini postupno iezavali zajedno sa svojom kulturnom tradicijom. Sklapajui brakove s pripadnicima drugih, uglavnom veinskih
naroda, uei drugi, a zaboravljajui svoj jezik, Rusini su se postupno stapali s drugima.
No, to nije razlog da se zaboravi njihova nazonost; danas nas i taj mali broj Rusina u BiH
obvezuje da znamo tko su Rusini i kako su doli u BiH.
Neki povijesni podaci govore o tome da su Rusini jo prije 250 godina poeli naseljavati
Balkan. Naputajui svoju karpatsku domovinu, dolazili su uglavnom na prostore dananje
Vojvodine i Slavonije, prostore koji su nekada pripadali Habsburgovcima, a kasnije Austro-Ugarskoj Monarhiji. Naseljavali su ravniarske krajeve, jer su se najvie bavili poljodjelstvom i uzgojem stoke.
U BiH su doli iz istih razloga, jer u njihovoj domovini vie nije bilo mjesta za nove oranice. Tako su Rusini, krajem 19. i poetkom 20. stoljea, doli iz istone Galicije1 i, u manjem broju, iz Zakarpatja2. Najvie ih je dolo iz okolice mjesta Tjaciv. Naseljavali su prostor izmeu Dervente i Banjaluke, posebno oblast Prnjavora. Prve godine ivota u BiH bile
su izuzetno teke. Rusinski su doseljenici gradili svoj novi ivot u novoj domovini gotovo
ni na emu. Bilo je potrebno izgraditi kue i sela, a zemlju pripremiti za obraivanje. U to
vrijeme najvei neprijatelj je bila glad, koju su Rusini pobjeivali zahvaljujui i pomoi
domaeg puanstva. Tako jedna pria kazuje kako je starosjedilac mjesta elinac organizirao prikupljanje hrane za siromanoga Rusina. Tek je 1909. godine osnovana prva
rusinska itaonica Drutva Prosvita u Prnjavoru, a sljedeih godina i u Srpcima, Mujincima, Banjaluci, Staroj Dubravi, Kozarcu i Kamenici. Iako je u prvim godinama naseljavanja
broj Rusina bio veoma mali (1895. godine iznosio je samo 165), on je znatno porastao

Zajedno s nastavnikom, na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor, koji su naselili Rusini.
Moda vas je zbunilo to neki misle kako Rusini nisu zaseban narod. to to, po vaem miljenju, ini jedan narod?
Ve smo saznali da prve godine ivota Rusina u BiH nisu bile nimalo lake. Kako gledate na priu o pomaganju
domaih ljudi rusinskim doseljenicima?
Da li biste i vi isto tako postupili? Ima li u vaoj sredini netko kome treba ovakva pomo?
1
2

Galicija - pokrajina u nekadanjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, danas se jednim dijelom nalazi u Poljskoj, a drugim dijelom u Ukrajini.
Zakarpatje - oblast na jugu Istonih Karpata, koja se danas nalazi u zapadnoj Ukrajini. U povijesti je poznata i kao Zakarpatska ruska oblast u
kojoj su ivjeli, i danas ive Rusini.

84

u sljedeim desetljeima. Tako je na Popisu puanstva, 1948. zabiljeeno da u BiH ive


7883 Rusina. Ipak, ovaj broj nije toan, jer su se do Popisa puanstva 1971. Rusini iskazivali skupa s Ukrajincima. Znai, tek od 1971. znamo toan broj Rusina, koji ive na teritoriju BiH, prema tome Popisu ih je: 141. A, 1981., Rusina u BiH ima 11, a prema Popisu
puanstva iz 1991., u BiH ive 133 Rusina.

Rusini u svojoj narodnoj nonji. Opiite nonju.


to mislite, kako su Rusini u svojoj novoj domovini izgledali domaem puanstvu?
Iz prethodne prie o pomaganju moete zakljuiti da su Rusini bili dobro prihvaeni.

UIMO JEZIK
Rusinski je jezik glavna odrednica nacionalnoga identiteta Rusina. Ipak, njihov jezik prilagoavan je po svom
izriaju zemljama u kojima ive. Zato se Rusinski jezik i
razlikuje od ostalih istonoslavenskih jezika, jer je primio jezine utjecaje i s istoka i zapada. Nerijetko je pismeno izraavanje Rusina, osim na rusinskom bilo i na
crkvenoslavenskom, ruskom, ukrajinskom, a ponekad
i na maarskom jeziku. Najstariji spisi na rusinskom jeziku potjeu iz razdoblja od 12. do 14. stoljea. Rusini
koriste irilino pismo, koje se sastoji od 56 znakova.
Nauimo neke rijei na rusinskom!
Zdravo
Dobar dan
Dovienja
Kako ste?

(Zdravo)*
(Dori dzenj)*
(Dovidzenja)*
(Jak sce?)*
*fonetski izriaj

85

Gdje god da ive, Rusini sa sobom imaju svoj grb. Taj grb samo stavljaju na boje zastave zemlje u kojoj ive, ali grb je uvijek tu kao simbol ovoga naroda. Veoma je zanimljiva pria o grbu. Ona govori da su Rusini narod koji je osnovao prvu istonoslavensku
dravu, sa centrom u Kijevu. Crveni medvjed okrenut je prema plavo-utim poljima,
bojama vedske, koja se i nalazila na lijevoj strani od te prve istonoslavenske drave.
Rusini su ovaj grb prvi put uporabili 1920. godine.
Rusinski grb

DJELII TRADICIJE
Rusini se meusobno dijele na tri velike skupine: Huculi,
iz Istonih Karpata, ponosni brdski narod, iji su pripadnici
potomci pastira i razbojnika, zatim Bojki u Junim Karpatima
i Lemki ili Rusnaci, koji ive zapadnije, u Poljskoj. Huculi su
poznati po lijepom rezbarenju i narodnom vezu.

li

cu

Hu

86

Rusini u narodnoj nonji.


Kakav je va odnos prema narodnim nonjama?
to narodne nonje simboliziraju?
Mogu li one biti predmet ismijavanja ili ruganja,
ili prije divljenja kulturi nekog naroda?

Rusini su, zahvaljujui svojoj grkokatolikoj vjerskoj odrednici, kao i dio Ukrajinaca, sauvali svoj jezik i
kulturu. Narodna kultura posebno je izraena kroz glazbu: uvene su lemkovske narodne pjesme i narodne
pjesme Potkarpatja. Osim toga, Rusini svoju tradiciju ispoljavaju i preko nacionalnih jela, kao to su na
paprika kromplji (paprika s krumpirom bez mesa), unkova kvana juka (juha od vode u kojoj se kuhala
unka, s dodatkom vrhnja i umuenih jaja). To su jela koja, po svojoj skromnosti, danas vie kao uspomena
podsjeaju na prve doseljenike dane.

87

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

SLOVACI

Slovaki doseljenici u BiH su zapameni kao marljivi ljudi, koji su svojom predanou
radu mnogo postigli u svojoj novoj domovini.

CRTICE IZ PROLOSTI
Put Slovaka iz njihove domovine do nove domovine - Bosne
i Hercegovine, tekao je sporo i uz usputna zaustavljanja. Naime,
Slovaci koji su naputali svoju domovinu, na putu ka novom
ivotu, poeli su to initi jo na poetku 18. stoljea. Upravo tada,
u vrijeme vladavine habsburke carice Marije Terezije, Slovaci su
naseljavani u podruje dananje Vojvodine. Oni su tu preseljeni
kako bi, kao vojnici, uvali granicu Carstva od napada Osmanlija.
Kako se veina doseljenika bavila gotovo samo poljodjelstvom,
neki od njih su, krajem 19. stoljea, krenuli u potragu za novim
oranicama. To je upravo vrijeme kada je isto ono Carstvo, koje ih
je raseljavalo iz njihove domovine Slovake, u svoje granice ukljuilo i prostore BiH. Tako Slovaci, od 1885. godine, naseljavaju
i nae prostore. S obzirom na to da su dolazili iz Vojvodine, najprije su naselili najblii im, bosanskohercegovaki prostor. Bila je
to Semberija - plodna i oku ugodna ravnica, kao stvorena za njih i
njihov poljodjelski nain ivota. Najvei broj njih naselio se u mjesto Ljeljena pokraj Bijeljine. Podiui kredite, slovaki doseljenici
novac su ulagali u ono to je njima bilo najvrednije - zemlju. Kupljena zemlja bila je sigurno blago. Tako im nije ni bilo teko to su
otplaivali kredite dugo godina, neki ak do 1938. godine. Ubrzo
nakon toga, Slovaci su postali vlasnici velikih zemljinih posjeda.
Neki od njih, zahvaljujui dobrom imetku, postali su i nositelji industrijskoga napretka BiH pod austrougarskom vlau, posebno
semberskoga kraja. Ali, Slovaci su naseljavali i druga mjesta u BiH,
poput Sarajeva, Banjaluke i Prijedora. Svugdje su donosili poljodjelski elan i industrijski poticaj.

U predgrau Bijeljine, na putu


prema Ljeljeni, kue i crkva
Slovaka svjedoe o
viedecenijskoj nazonosti
ovoga naroda u Semberiji.
to vidite na slikama?
Kako vam izgleda jedna od
ouvanih starih slovakih
kua? Kakav dojam vam
ostavlja ovo mjesto i kua?

Zajedno s nastavnikom, na zemljovidu BiH utvrdite i oznaite prostor koji su naselili Slovaci.
Prve godine ivota Slovaka u BiH nisu bile lake, ali ipak su Slovaci uspjeno prevazilazili te potekoe.
Kako su to uspijevali? Koje su ih vrline krasile da su od doseljenika postali bogati zemljoposjednici i industrijalci?
Jesu li te vrline i danas vane?
Moete li zakljuiti to je vano u ivotu, kako biste u neemu uspjeli u nepoznatoj dravi i novom nainu ivota?

89

UIMO JEZIK
Slovaci su jo jedan od naroda iji jezik moemo pomalo razumjeti. Pretpostavljate zato.
Upravo tako, i oni su Slaveni. Ipak, ne pripadaju Junim Slavenima nego Zapadnim Slavenima.
Zato i ne razumijemo ba sve reeno na slovakom jeziku.
Pokuat emo nauiti neke rijei!
Zdravo:
Nazdar
(Nazdar)*
Dobar dan:
Dobr de
(Dobri djenj)*
Ja se zovem: Ja sa volm
(Ja sa volm)*
Kako ste:
Ako sa mte
(Ako sa mtje)*
* fonetski izriaj

PROTAGONISTI

Vrijedni Slovaci su, od prvih dana po dolasku u BiH, ostavili trag, posebno pojedinci. Tako je
najvei zemljoposjednik meu slovakim doseljenicima bio Stefan imon, zvani Pita (1863.1932.). On je, 1897. godine, od Nijemca Johana Trebia kupio 400 duluma zemlje, u podruju
izmeu Bijeljine i Brkog. To dananje imunovo polje nije bilo jedino bogatstvo ovog Slovaka.
Njegova obitelj posjedovala je i tvornicu za proizvodnju ulja, kao i vralicu na parni pogon.
Jo jedan Slovak, koji je ivio u Semberiji, bio je Jozef Senohradski. On je, u mjestu Ljeljena, kupio zemlju, do tada poznatu kao Suljin han, i napravio, u to vrijeme, najmoderniju tvornicu opeke u
cijelom kraju.

Stefan imon s obitelji. Izgled i odjea ne ostavljaju dojam bogatih


ljudi. Pokuajte se udubiti u vrijeme u kojem je ivio Stefan imon
- Pita, u vrijeme borbe za bolji ivot. Pronaite onda vrednote koje
su bile vane za to vrijeme. Fotografija vam ih odaje.

Pokraj vralice na parni pogon imonovih.


to sve vidite na fotografiji? Je li fotografija sluajno
nainjena, ili su ljudi pozirali za fotografiranje? Zato?

Niste valjda pomislili da je bogatstvo ovu dvojicu Slovaka uinilo velikim!


to su to oni, svojim radom, uinili za podruje u kojem su ivjeli, pa su postali znaajni?

90

Slovaka je zastava, iako slina zastavama


mnogih drugih slavenskih naroda (i ona ima
bijelu, plavu i crvenu boju), posebno interesantna zbog zanimljivoga grba. Njega krasi
srebrni dvostruki krst uzdignut na srednjem
vrhu tamnoplavoga trovrja, u crvenom
titu. On podsjea na priu da su slavenski
misionari irilo i Metodije, koji su rairili
Slovaka zastava
kranstvo meu Slavenima, prvo doli upravo na prostore dananje Slovake. Trovrje predstavlja tri brda: Tatre, Fatre
i Matru. Crvena boja grba potjee iz srednjega vijeka, i gotovo je nerazdvojni
pratitelj dvostrukoga kria u grbovima mnogih slovakih gradova. Ovakva zastava s grbom u uporabi je od 1992. godine, a potjee iz revolucionarne 1848.
godine, kada su se Slovaci borili za neovisnost od Maara.

DJELII TRADICIJE
Ve ste mogli zakljuiti da su se Slovaci u BiH posebno isticali u poduzetnitvu. Ipak, njihov broj u naoj zemlji nikada nije bio velik. On
je varirao u razliitim razdobljima. Sredinom 20. stoljea u Semberiji
ih je bilo oko 200, a 1971. godine samo 76 pripadnika ove manjinske
skupine. Godine 1981. zabiljeen je broj od 44 Slovaka. Danas ih u
cijeloj BiH ima oko 170. Slovaci se, zapravo, asimiliraju u neki od veinskih naroda u BiH, preko enidbe i udaje. Najvidljiviji tragovi Slovaka i danas su u ravniarskoj Semberiji. Kako su po vjeroispovijesti
evangelici tj. pripadnici Crkve Protestantske, imali su u Bijeljini i svoje
zasebno groblje, jedino takvo na prostorima juno od rijeke Save.
Slovaci se osobito ponose svojom
gizdavom narodnom nonjom.

Ako volite isprobavati jela nacionalnih kuhinja pojedinih naroda, onda e vam se, svojom raznolikou i okusom, dopasti slovaka kuhinja. Mnogo je jela koja Slovaci spravljaju
na isti nain kao i mi (paprika, mlinci, okruglice, ljute paprike). Mnoga tradicionalna jela
Slovaci su i donijeli sa sobom u BiH (piroke). Omiljeni su im kolai od maka, a od slanih
jela nezaobilazan je ovji sir, bilo da je rije o predjelu ili dodatku glavnom jelu. Slovaci
su nadaleko poznati po ovijem siru bryndza, od kojega prave udesna jela, a i
po otiepoku, dimljenom ovijem siru i parenici, ovijem siru koji se mijesi kao
tijesto u vruoj pari.

91

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

SLOVENCI

Tamo gdje Jadransko more svoje plavetnilo postupno


ustupa obroncima Alpa nalazi se Slovensko primorje,
odakle su Slovenci dolazili u BiH, zbog razliitih Jeste li vidjeli do
sada slovenski grb?
promjena koje su se deavale u njihovom
to se na njemu sve nalazi?
zaviaju. Te su ih promjene natjerale da
to vam to govori o Sloveniji?
naputaju svoj zaviaj i novi ivot potrae
Moete li iz grba
neto zakljuiti o Sloveniji?
negdje drugdje. Saznajmo kako su
Slovenci doli u BiH.

CRTICE IZ PROLOSTI
Jos sredinom 19. stoljea zabiljeeni su prvi dolasci Slovenaca u BiH. Bogata umom BiH je
bila primamljiva zemlja za brojne slovenske umske radnike, ponajvie iz Kranjske i Primorske
Slovenije. Prvi takvi radnici iz Slovenije rade 1855. godine na planinama: Kozari, Prosari i Motajici. umski radnici iz Kranjske rade oko Dervente, Banjaluke i Zvornika. No, sve su to bili sezonski radnici, koji se nisu dulje zadravali u naoj zemlji. Tek uspostavom austrougarske vlasti
u nau zemlju pristiu slovenski radnici razliitih struka: od umskih radnika i rudara, preko
eljezniara, inovnika, obrtnika, do sveenika, uitelja i znanstvenika. U sastavu austrougarske
vojske bio je znaajan broj slovenskih vojnika, Slovenci takoer bivaju ukljueni u andarmeriju
(policiju) u naoj zemlji. Svi oni ostaju trajno ivjeti u BiH. Naseljavaju Sarajevo, Banjaluku, Tuzlu,
Mostar, Teanj, Bosanski Petrovac, epe, Prnjavor, Prijedor i Derventu, kao i rudarske krajeve
Sredinje Bosne (Zenicu, Brezu i Kakanj). Doskora osnivaju i svoja drutva, poput Slovenskog
Omizja (1897.) i Slovenskog kluba (1910.). Drugi, vei val slovenskoga doseljavanja u BiH dogodio se nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, kada je sporazumom
u talijanskom gradiu Rapallo, razgranienjem izmeu Kraljevine SHS i Italije, veliki dio slovenskoga teritorija pripao Italiji. To je i razlog zato nakon Rapallskog sporazuma veliki broj Slovenaca naputao krajeve koji su pripali Italiji i selio se u unutranjost zemlje. Znaajan broj tih
doseljenika, ponajvie iz Primorske Slovenije i Krasa, potraio je krov nad glavom i novi ivot
i na prostorima BiH. Oni koji su bili vini poljodjeljstvu naseljavali su ravniarske krajeve oko
Banjaluke, Prijedora, Teslia i Doboja. Na prostoru Laktaa, nadomak Banjaluke, u selima Slatina,
Malo Blako i Trn izrastaju prave male naseobine Slovenaca.
Oni obrazovaniji slovenski doseljenici: lijenici, profesori, inenjeri i drugi znanstveni radnici
naseljavaju velika gradska sredita: Sarajevo, Banjaluku, Zenicu i Tuzlu. Poljodjelci preko svojih zadruga, posebice Kmetijske zadruge, uspostavljaju kontakte s poljodjelskim tvrtkama u
Njemakoj i Nizozemskoj, te nabavljaju visokokvalitetna sjemena, moderniziraju naine obrade
zemlje. Domae puanstvo, uvidjevi prednosti novina koje donose slovenski poljodjelci, s njima surauje i ostvaruje prijateljske kontakte. Slovenci na taj nain bre i povoljnije dobivaju
zemlju za obradu. S druge strane, znanstveni se radnici ukljuuju u drutvena dogaanja u cijeloj zemlji i svojim radom doprinose promicanju znanstvenih polja na kojima djeluju.

93

Nastavljaju se osnivanja novih pjevakih, dramskih i portskih druina irom BiH. Godine
1934. u Sarajevu se osniva Radniko kulturno drutvo Cankar. Od iste godine, pa sve do 1937.,
izlazi i list Slovenaca pod nazivom Zora. U Banjaluci se 1938. godine otvara i Slovenska narodna kuhinja, koja postaje i omiljeno okupljalite Slovenaca. Tu se uskoro otvara i kuglana i prostor
za glazbu i ples, na koji ne dolaze samo Slovenci, nego ostali graani Banjaluke.

lanovi Radnikoga kulturnog drutva Cankar


iz 1934. godine. Opiite njihovu odjeu i dranje.
to vam na slici ostavlja dojam oputenosti, a to
usiljenosti? Zato? Tko nedostaje na fotografijama?

Fotografija prikazuje slovenske doseljenike


na jednoj proslavi. Kako su oni odjeveni?
Usporedite s odjeom na prethodnoj fotografiji.
Koja je razlika?

Tijekom Drugog svjetskog rata dolazi do osjetnog pada broja Slovenaca u BiH, to zbog ratnih stradanja, to zbog odlazaka u druge krajeve. Razdoblje nakon rata zabiljeilo je ponovni
rast broja Slovenaca, od kojih neki sudjeluju u podizanju velikih gospodarskih poduzea
poput poduzea: Rudi ajavec, Vitaminka, ali i visokokolskih ustanova. Svojim umijeem
i radom Slovenci u Zenici doprinose modernizaciji na polju metalurgije i rudarstva. Pedesetih
godina 20. stoljea vei broj Slovenaca pristie u sredinju Bosnu, i veinom se zapoljava u
rudnicima.
Danas, zahvaljujui velikoj potpori Veleposlanstva Slovenije u naoj zemlji, Slovenci uspijevaju preko niza svojih udruga irom BiH uvati i njegovati svoju kulturnu, nacionalnu i vjersku
tradiciju. U Sarajevu tako djeluje Klub Slovenaca, poznato mjesto okupljanja pripadnika ove
nacionalne manjine, kao i Slovensko kulturno drutvo Cankar. U Zenici postoji Savez Slovenaca Sredinje Bosne, koji okuplja graane slovenske nacionalnosti iz Zenice, Travnika i Viteza.
Slovenci se prijedorskog kraja okupljaju oko drutva Lipa. Tuzlanski Slovenci poznati su po
svome pjevakom zboru, organiziranju brojnih izlobi i drugim vidovima kulturnoga rada.

Zajedno s nastavnikom na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naselili Slovenci.
Pazite!!! Slijede teka pitanja: promislite i potraite u razgovoru pomo svojih drugova iz odjeljenja i nastavnika!
Kako gledate na odluke Rapallskog sporazuma? Moe li netko umjesto vas odluiti u kojoj ete zemlji ivjeti?
Moe li se politika neke zemlje poistovjetiti s narodom te zemlje, ili je to sasvim odvojeno?
Ima li mjesta da se za neke politike dogovore okrivi cio narod?

94

Muka i enska narodna nonja kod Slovenaca. Moete li je opisati?


Pokuajte zapisati tri prve stvari koje primjeujete na mukoj i
na enskoj odjei!

UIMO JEZIK

Slovenci su pripadnici Junih Slavena, i to je narod koji ivi najsjevernije od


svih Junih Slavena. Takoer, zato to granie s Austrijancima, Slovenci su jedini
junoslavenski narod koji dodiruje prostor germanskih naroda. Tako se Slovenci
nalaze na granici izmeu Junih Slavena i germanskih naroda. Ne udi onda da
u slovenskom narodnom jeziku ima dosta germanizama - rijei koje vode podrijetlo iz germanskih jezika, konkretno njemakoga jezika. Ipak, slovenski knjievni
jezik koji se ui u kolama nema tih germanizama.
Evo nekoliko rijei na slovenskom jeziku:
Zdravo
Dobar dan
Ja se zovem
Kako ste?

ivjo
Dober dan
Ime mi je
Kako ste?

(ivjo)*
(Dober dan)*
(Ime mi je)*
(Kako ste?)*
* fonetski izriaj

95

PROTAGONISTI

Slovenski su doseljenici ve od prvih godina doseljavanja u BiH, aktivno se ukljuili


u gospodarski i drutveni ivot nae zemlje. Dok su jedni bili osnivai velikih poduzea,
drugi su svojim znanstvenim radom davali doprinos bosanskohercegovakoj znanosti i
kulturi. Prvi uspjeni vlasnik Sarajevske pivovare, osnovane jos davne 1864., bio je Slovenac A. Gerdouc, koji je upravljao Pivovarom od 1870. do 1890. godine. Lokar Franc
otvara pilanu u Viegradu a Pogorelec Petar u Fojnici. Meu znanstvenim radnicima
nalazi se profesor Miran Moll, s Tehnikog fakulteta u Banjaluci, koji je napisao nekoliko
udbenika i znanstvenih radova iz oblasti elektrotehnike.
Prvi doktor filmske pedagogije u Europi bio je Miroslav Vrabec. Udbenici ovog profesora s banjalukog Filozofskog fakulteta, danas se koriste na europskim kazalinim i
filmskim akademijama.
Zasigurno najpoznatiji Slovenac iz BiH je bio Rudi ajavec. Bio je prvi partizanski pilot u vrijeme Drugog svjetskog rata. On je uinio nesvakidanji pothvat. Iz Banjaluke je, iz prostora Ureda za kolonizaciju, uspio zrakoplovom prebjei na partizanski teritorij, sletjeti u zranu luku Urije kod oblinjeg Prijedora. Ta akcija oznaena
je kao poetak partizanskog zrakoplovstva, jer su partizani oteti zrakoplov odmah
poeli koristiti u ratnim akcijama.
Rudi ajavec (1911.-1942.),
ostvarivi akciju otimanja zrakoplova, postavio je temelje
partizanskog zrakoplovstva u naoj zemlji u Drugom svjetskom ratu.

PRIAM TI PRIU

Ustolienje kneza, bio je


neobini nain izbora
karantanskog vladara

96

Kada su Slovenci naselili prostor istonih Alpa, tamo su stvorili


svoju dravu. Ali, ona se nije nazivala Slovenija, nego Karantanija.
Ime je dobila po nazivu rimske kolonije koja je tu postojala. Dravom
karantanskih Slovenaca vladao je knez, koji je biran meu najuglednijim Karantancima. No, sam izbor kneza bio je veoma zanimljiv, ne
samo po nainu izbora nego i po tome to takav nain biranja kneza nije nigdje drugo zabiljeen. Naime, najugledniji ljudi u Karantaniji plemii - okupili bi se na Gosposvetskom polju, koje je bilo
sredite Karantanije. Tu bi izmeu sebe odabrali kneza, a zatim bi ga
na konju doveli do velikog kamenog prijestolja, koje se nalazilo na
Gosposvetskom polju. Nekoliko bi puta proveli kneza na konju oko
samog prijestolja, a onda bi ga posjeli na njega. To ustolienje, kako
se nazivao ovaj in, bio je znak da svi podravaju njegov izbor za
vladara Karantanije.

Svaka himna jedne zemlje je lijepa po svome tekstu i sveanoj glazbi. Slovenska je himna zanimljiva to
ne govori samo o slovenskom narodu i zemlji, nego o dobrim eljama i srei svih naroda. Tekst himne Republike Slovenije je sedma strofa pjesme Franca Preerna (1800. -1849.) Zdravljica. Melodija je iz horske
istoimene skladbe skladatelja Stanka Premrla (1880. 1965.)

PRIJEVOD:
Nek ive svi narodi,
ive naj vsi narodi,
to eljno ekaju dan
ki hrepene doakat dan,
da svud gdje sunce hodi
da koder sonce hodi,
prepir iz sveta bo pregnan, spor bude protjeran,
a zemljak
da rojak,
slobodnjak,
prost bo vsak,
ne vrag, le sosed bo mejak! njemu drag susjed svak.

DJELII TRADICIJE
U bogatoj narodnoj tradiciji Slovenaca posebno je interesantan svadbeni kruh, kojeg po obiaju priprema mlada. On je neobian po tome to
se ukraava prelijepim cvjetnim motivima, nainjenim kao i sam kruh, od tijesta.

Slovenski svadbeni kruh

97

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

TALIJANI

Talijanski doseljenici do dana dananjega vjerno uvaju svoju kulturu i jezik. Moete li
vjerovati da se u mjestima gdje ive Talijani u BiH i danas govori talijanski jezik, i cijeli
ivot se odvija kao da ste u Italiji: obiaji, hrana, pjesme.

CRTICE IZ PROLOSTI

Kada je 1878. godine Austro-Ugarska zauzela


BiH, unutar istih granica nali su se narodi BiH i Talijani. Teki uvjeti ivota u pojedinim talijanskim krajevima kojima je vladala Austro-Ugarska, naveli su
tamonje talijansko puanstvo da potrai sretnije
mjesto pod suncem. Tako su poeli pristizati u BiH
doseljenici iz Italije. Naseljavali su se u gradove, u
kojima su se nadali nai posao i bolji ivot: Banjaluku, Konjic, Tuzlu, ali i krajeve oko Prnjavora, posebice mjesto tivor.
Savladavajui poetne tekoe u prilagodbi novoj
sredini, doseljeni Talijani zadravajui svoju vjeru,
obiaje i jezik dijelili su sa domaim puanstvom dobre i loe strane svakodnevnoga ivota. Doseljenici
iz Italije su bili poljodjelci, stoari, umski radnici,
preraivai drveta, graevinari i drugi. Bavili su se
svojim obrtom, a sposobniji, kao poduzetnici, osnivali su poduzea, pilane, gradili pruge i slino.
Prema Popisu puanstva iz 1910. godine, u BiH
je ivjelo neto manje od 2 500 Talijana, doseljenika
iz Italije.

Naselje tivor, nadomak Prnjavora, ivopisna je naseobina talijanskih


doseljenika, koja i danas odie starim vremenima. U srcu tivora nalazi
se njihova katolika crkva, a veina lijepo ureenih kua vlasnitvo je
puanstva tivora, koje najvei dio godine borave u Italiji.
U vrijeme blagdana i godinjeg odmora obvezno posjeuju
svoj rodni tivor. Pokuajte na fotografiji, koja prikazuje ulaz u
tivor proitati to pie, na kojem jeziku i zato.

Zajedno sa nastavnikom, na zemljovidu BiH pronaite i oznaite prostor koji su naselili Talijani.
Pozorno proitajte jo jednom tekst i utvrdite ime su se talijanski doseljenici najvie bavili u BiH.
Odgonetnite onda, zato su Talijani bili sigurni da e u BiH nai posao? to vam to govori o novinama u BiH?
to je to novo u gospodarstvu u BiH?

99

DJELII TRADICIJE
U selu ibovska blizu tivora, gdje su ivjeli Nijemci, 1902. godine otvorena je prva osnovna kola gdje se uio i talijanski jezik. Danas se u tivoru jo uvijek govori talijanski jezik
s dijalektom , kraja odakle su doli. Njega uva i njeguje oko 150, uglavnom sredovjenih i
starijih Talijana. Mladi su veinom otili raditi u Italiju.
U posljednje vrijeme Talijani u BiH su se povezali s maticom zemljom, Italijom, posebno
s pokrajinom Trento. Tako je Vlada Italije 1997. godine donijela akt o vraanju dravljanstva
svima onima kojima su na silu oduzeta nakon Drugoga svjetskog rata. Od 2000. godine
donosi se odluka o dodjeli dravljanstva temeljem podrijetla.

UIMO JEZIK
Talijanski jezik pripada romanskoj jezinoj skupini i
jedan je od najzastupljenijih jezika u toj skupini po broju onih koji ga govore. Jeste li znali da se talijanski jezik
smatra jednim od najmelodinijih jezika na svijetu. Zato
i ne udi da su talijanske pjesme veoma milozvune. Talijani e u korist lijepog zvuka svoga jezika esto i promijeniti gramatika pravila u svome jeziku.
Nauimo neke talijanske rijei, a uz pomo nastavnika
pokuajmo upotrijebiti i lijepi talijanski naglasak.
Zdravo
Salve
(Salve!)*
Dobar dan
Buon giorno
(Buon Djorno)*
Ja se zovem Mi chiamo
(Mi kjamo ....)*
Kako ste?
Come sta?
(Kome sta?)*
*fonetski izriaj

Jeste li uspijeli izrei rijei s naglaskom? Zar nije super! Pozdravimo nekog
od nastavnika ili roditelje, kod kue na talijanskom jeziku. Bit e zbunjeni
u poetku, ali e razumjeti.

100

PROTAGONISTI
Posebno mjesto u doprinosu graana talijanskog podrijetla u oblasti znanosti i
kulture dao je Zvonimir Stenek profesor prava i bivi prodekan na Pravnom fakultetu
u Sarajevu, koji se bavio i diplomacijom.
Takoer, Talijani u BiH dali su zapaen doprinos razvoju gospodarstva, kulture i
porta u BiH i bivoj Jugoslaviji.

Priznat ete da je talijanska narodna nonja veoma lijepa i zanimljiva.


Fotografije prikazuju narodnu nonju iz samo jednog kraja Italije.
to biste vi izdvojili kao posebno lijepo i zanimljivo? Zato?

Talijani su junjaki narod koji voli slavlje i pjesmu. Brojne manifestacije,


nadaleko poznate, obiljeavaju se, kako u Italiji, tako i u naoj zemlji. Sve
su one praene izvrsnom nacionalnom kuhinjom, kojom se Talijani posebice
ponose. U razliitim talijanskim mjestima se tako odravaju feste di marroni (kesteni), di fragole (jagode), di mele (jabuke), di faggioli (grah). Talijanska je kuhinja prepoznatljiva po razliitim vrstama tjestenine i naravno pizzama.

101

Mmmmm, pizza!
Smijemo li se usuditi kod svoje kue s nekim
starijim pokuati napraviti ovo talijansko jelo?!
Samo pazite, bez ketchupa, molim!
Talijani to ne vole!
Na pizzu se stavlja svjee ispasiran paradajz.

PIZZA
Sastojci:

Priprema:
Srednje teko
Vrijeme pripreme: 20 minuta plus vrijeme podizanja tijesta
(Tijesto koje se dobije na ovaj nain meke je od onoga pripremljenog
s uljem, i dobije se deblja pizza.)
Nain pripreme tijesta:
Istresti brano pomijeano sa solju i eerom na radnu povrinu (po mogunosti mramornu).
U sredinu dodati kvasac, razmuen s nekoliko liica mlakoga mlijeka (30C).
Poeti s mijeenjem brana prema sredini, dodajui malo pomalo mlako mlijeko.
Trebala bi se dobiti meka smjesa, laka za rad i glatka.
Koliina potrebnoga mlijeka dodaje se po elji.
Mijesiti tijesto energino, dok se ne odvoji svaki trag smjese od prstiju.
Tijesto treba biti mekano i elastino.
Od tijesta napraviti loptu, po njoj posuti brana, pokriti ubrusom i ostaviti na toplo mjesto da nadoe,
oko dva sata ili barem dok ne postane zapreminski dva puta vee.
Ako je u prostoriji hladno trebalo bi ispod tanjura sa smjesom staviti zdjelu punu vrele vode.
Prema osobnom ukusu na pripremljeno tijesto se dodaju razni sastojci kao su: paradajz, unka,
sir, riba, masline, povre i sl., te se pristupa peenju.

Talijani su se kroz svoju dugu i bogatu povijest borili za svoju slobodu,


ljubei svoju domovinu i njezine ravnice i planine. Upravo zato su za svoju zastavu uzeli te simbole predstavljene u bojama:
Zeleno: boja talijanskih ravnica
Bijelo: boja talijanskih vrhova
Crveno: krv poginulih muenika i heroja.
Talijanska zastava

Vesele igre Talijana


u narodnoj nonji.

102

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

TURCI

Turci, prema vremenu svojega dolaska u BiH, predstavljaju najstariju


nacionalnu manjinu u BiH. Viestoljetna je vladavina Osmanlijskoga
carstva ostavila brojne tragove u bosanskohercegovakoj kulturi,
obiajima, kuhinji i arhitekturi.

CRTICE IZ PROLOSTI
Prema vremenu doseljavanja u BiH, Turci su najstarija nacionalna manjina u naoj zemlji.
Naime, jo u vrijeme irenja Osmanlijskoga carstva na Balkanski poluotok u 15. stoljeu, Turci su
naseljavali prostore Bosanskoga kraljevstva. Istina, bila je rije o Osmanlijama koje su, osim Turaka, u dananjem znaenju narodnosti, inile i neke druge skupine naroda. Kada je, polovicom
15. stoljea, prostor Bosanskoga kraljevstva doao pod osmanlijsku vlast, to se doseljavanje intenziviralo. Sandake i, kasniji, Bosanski paaluk, naseljavali su razliiti narodi s prostora cijelog
Osmanlijskoga carstva, meu njima i Turci. Kod domaega se stanovnitva za sve njih uvrijeio
naziv Turci. Pa ak i domai ljudi, koji su prihvaali islam, nazivani su Turcima ili Turinima. U tom
su valu doseljavanja razliitih naroda u BiH, dolazili su i ljudi koje, i danas, nazivamo Turcima.
Dolazili su kao inovnici, pripadnici razliitih vojnih rodova, obrtnici, trgovci, vjerski djelatnici,
suci i drugi. ak su i namjesnici, koji su u sultanovo ime upravljali Bosanskim paalukom, nerijetko bili Turci.
O broju doseljenih Turaka u to vrijeme, kao i u etiri stoljea osmanlijske vladavine nad prostorom koji danas pripada BiH, nemogue je govoriti. Osmanlije nisu vrili popise
stanovnitva, po kojima bi se znalo koliko je Turaka ivjelo u
nekadanjem Bosanskome paaluku. Pa i sama je nacionalna
odrednica, zapravo, produkt 19. stoljea i raanja nacija kao
suvremenih drutvenih zajednica. U popisima stanovnitva,
koje je vrila austrougarska vlast u BiH, nije iskazivana nacionalna, nego samo vjerska pripadnost stanovnika, tako da ni u
njima nije predstavljen toan broj Turaka u BiH.
Prvi popis, koji nam brojkom navodi nazonost Turaka
u BiH, jeste onaj iz 1921. godine, koji je izvren u Kraljevini
SHS. Prema tomu je popisu, u est okruga, u kojima je BiH, u
vrijeme austrougarske vlasti, bila upravno organizirana, ivio
231 Turin. Ovako mali broj Turaka u BiH rezultat je velikoga
vala iseljavanja u Osmanlijsko carstvo za vrijeme austrougarske vlasti. To se osipanje Turaka u BiH najbolje moe uoiti na
primjeru malih sredina i podataka o Turcima u njima. Tako je,

104

primjerice, 1921. godine, u Zavidoviima, meu djelatnicima tamonje pilane za obradu drveta,
radila samo jedna osoba koja je govorila turskim jezikom. Da je iseljavanje nastavljeno cijelo
razdoblje postojanja Kraljevine SHS/Jugoslavije1, govori i podatak iz 1948. godine, kada je, prema
prvome popisu stanovnitva nakon Drugog svjetskoga rata, u BiH ivjelo samo 80 Turaka.
Ipak, obnova zemlje i nagli industrijski napredak u vrijeme socijalistike Jugoslavije privukao
je Turke, koji u novome valu doseljavanja podiu nisku brojku svojih sunarodnjaka u BiH. Tako se,
ve 1953. godine, u BiH 435 osoba izjanjavalo kao pripadnici turske nacionalnosti. U BiH je, 1961.
godine, ivjelo 1 812 Turaka. Dolazili su kao poslovni ljudi, koji su zapoinjali poslovne pothvate
u BiH, zatim kao obrtnici i djelatnici. Veina je njih zasnivala obitelj i ostajala trajno ivjeti u BiH.
Posljednji je popis stanovnita izvren 1991. godine, kada je u BiH ivjelo 267 pripadnika turske nacionalne manjine.

Utvrdite iz proitanoga teksta koja su sve zanimanja kojima su se bavili turski doseljenici koji su dolazili u BiH.

UIMO JEZIK
Turski jezik pripada velikoj jezinoj
obitelji turskih jezika. Kako je turska dijaspora veoma rasprostranjena, tako
se i turski jezik govori u vie zemalja.
Veoma je rasprostranjen u Makedoniji i na Kosovu, gdje ga koriste pripadnici veoma brojne turske nacionalne
manjine. Slubeno je u uporabi u Turskoj, Turskoj Republici Sjeverni Cipar i
Bugarskoj.
Tursko je pismo stoljeima bilo arapsko preinaeno pismo - osmanlijska
verzija. U jeku velikih reformi u Republici Turskoj, ovo je pismo zamijenjeno
prilagoenim latininim pismom.
Nauimo neke rijei turskoga jezika!
Zdravo/dobar dan:
Merhaba
(Merhaba)*
Kako se zove?
Senin adn ne
(Senin adn ne)*
Ja se zovem:
Benim adm
(Benim adm)*
Kako si?
Nazlsn
(Naslsn)*

Gizdava
narodna nonja
turskih djevojaka
predstavlja spoj
razliitih kulturnih
utjecaja na
prostore koje su
naseljavali Turci.

*fonetski izriaj

Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, koja je nastala 1918. godine, promijenila je 1929. godine naziv
u Kraljevina Jugoslavija.

105

PRIAM TI PRIU
Turske prie batine viestoljetnu osmanlijsku povijest, ispunjenu likovima sultana, predstavama dvorskoga ivota, izgledu velianstvenih palaa, kao i brojnim ratnim podvizima. Jedna
od takvih, gotovo nestvarnih pria, pripovijeda o stvarnome dogaaju, pa je, glede toga, rado
sluana i veoma popularna pria.
Naime, kada je osmanlijski sultan Mehmed II., polovicom 15. stoljea, odluio osvojiti drevni Carigrad, znao je da to nee biti nimalo laka zadaa. Ali, znajui koliko bogatstvo uva
ovaj grad, te koji znaaj ima osvajanje Carigrada za stjecanje slave, ugleda i moi, Mehmed
II. je bio jo odluniji u svojoj zamisli. Tako sultan opremi veliku osmanlijsku vojsku, na ije
elo sam stade, predvodei napad na ovaj drevni grad. Proboj je morskim putem do gradskih
zidina Carigrada bio nemogu, zbog ogromnog gvozdenoga lanca u moru, koji je spreavao
ulazak brodova u carigradsku luku. Mehmed II. se odluio za, do tada, praktino nevien
potez. Odluio je svoje brodove prebaciti preko kopna, i na taj nain zaobii gvozdeni lanac.
Pothvat je bio utoliko nemogu, jer se radilo o brdovitome terenu. Odlunoga sultana ni
to nije pokolebalo. Naredio je da se preko brda napravi put od nauljenih balvana, preko
kojih bi brodovi bili prebaeni, i potom ponovno bili porinuti u more. Dok su osmanlijski
topovi odvlaili pozornost braniteljima Carigrada, ali
istodobno stvarali dimnu zavjesu kako se ne bi vidjelo
to Osmanlije rade, tisue je ljudi i volova prebacivalo
preko kopna velike osmanlijske brodove. Branitelji su
Carigrada ostali preneraeni kada su ujutro ugledali
brodove s osmanlijskim bajrakom u svojoj luci. Bio je
to velianstveni pothvat, koji je jamio osmanlijsko osvajanje Carigrada. Sultan Mehmed II. ubrzo je slavodobitno uao u Carigrad, dobivi, zbog njega osvajanja,
nadimak Fatih - Osvaja.

Nesvakidanji i gotovo nemogui pothvat


prebacivanja brodova preko kopna,
1453. godine.

Kako vam izgleda ova pria o prebacivanju brodova:


nemogua ili nadljudska?
to mislite, zato ovu priu turske majke esto priaju svojoj djeci?
Koje ljudske osobine istie ova pria?

106

DJELII TRADICIJE
Kulturna je batina turskoga naroda ispunjena brojnim zanimljivostima, koje su nastajale kroz stoljea susretima razliitih europskih i azijskih obiaja i mentaliteta, koji su
se proimali kroz sve pore turskog drutvenoga ivota. Tako i u portu nailazimo na
osebujne zanimljivosti, poput hrvanja mladia namazanih uljem, nazvane Yal gre.
Ovaj se drevni turski port sastoji u hrvanju mladia, odjevenih u kone kratke hlae
- kisbet, koji se prije hrvanja namau uljem. Mladii se nazivaju pehlivanima - herojima
ili ampionima, koji imaju za cilj oboriti protivnika. U prolosti, ovo hrvanje nije bilo vremenski
ogranieno, i moglo je trajati danima, dok iz borbe
ne bi izaao samo jedan pehlivan. Danas je borba
ograniena na 40 minuta hrvanja.

Yal gre i danas vai kao


omiljeni turski port, koji ujedno
batini i uspomenu na drevnu
borbu iz koje je i poniknuo.

Turska zastava

Turci svoju zastavu nazivaju polumjesec i zvijezda, ili jednostavno, crveni bajrak. Ova zastava, koja je crvene boje sa
polumjesecom i zvijezdom, datira jo od davnina kao osmanlijska zastava. Iako je kroz stoljea mijenjala pozadinu u zelenu ili crvenu boju, kao i broj krakova zvijezde, to je zastava
koja je najdulje predstavljala Osmanlijsko carstvo, a kasnije
Republiku Tursku. Brojne se legende isprepliu oko nastanka
zastave, a najpoznatija je ona koja govori o poloaju mjeseca
(koji je bio mlad) i Jupitera (koji je sjajio poput zvijezde) u
noi uoi velike bitke na Kosovu polju 1389. godine. Legenda kazuje da je, nakon osmanlijske pobjede u ovoj bici, ta
astroloka pojava stavljena na zastavu pobjednika.

107

Turska je kuhinja neto to je u naoj zemlji veoma poznato. S razlogom, jer etiri stoljea osmanlijske
vladavine u BiH morala su ostaviti dubok trag i u naem nainu gotovljenja hrane i odabira jela. Veliki je
broj slanih i slatkih jela, toplih i osvjeavajuih napitaka koje mi danas konzumiramo, a koji su nam doli iz
turske kuhinje. Pomislimo samo na mesom punjene paprike, tikvice, luk, listove vinove loze, specijalitete
pripravljene od tankih kora tijesta - pite raznih vrsta, baklave, a onda tulumbe, kadaif, sutlija i druge poslastice. Turska nam je kuhinja ostavila i veoma rairen i raznovrstan nain pripave povra, uporabe raznih
zaina, to je sve odlika Orijenta. A od pia je nezaobilazna kava, koja se, po starome obiaju, uvijek pije
s vodom. aj je danas mnogo rasprostranjeniji topli napitak u turskoj tradiciji, koji se odlikuje jainom i
pijenjem iz malih staklenih aa.

Dobro pripazite,
ako pijete turski aj,
obavezno morate staviti
liicu na aicu kad vam je dosta.
U protivnome, domain e vam
neprestance nalijevati ovaj
topli i izrazito snaan napitak.

108

UPOZNAJMO SE! - Nacionalne manjine u BiH

UKRAJINCI

Ukrajinci su jedna od nacionalnih manjina u BiH, koju krasi


zanimljiva vjerska i etnografska osebujnost. U tekstovima koji
vam se nude, saznat ete neto vie o tomu.

CRTICE IZ PROLOSTI
Austro-Ugarska je 1878. godine zauzela BiH. Tako su se, pod jednim krovom iste drave,
nale i BiH i daleka Galicija1, u kojoj su tada, kao i danas, ivjeli Ukrajinci. Austrougarska
vlast eljela je u BiH doseliti narode iz drugih krajeva svoga prostranog Carstva. Tako su, na
bosanskohercegovake prostore, poeli dolaziti i Ukrajinci. To nije bio nimalo lako.
Mnogi su naputali svoju voljenu domovinu, vjerujui kako e u BiH nai bolji ivot.
Naseljavali su, uglavnom, ravniarske krajeve oko Dervente, Prnjavora, elinca, Srpca, Banjaluke, Prijedora, pa sve do Gradike. Zemlja, koju su dobivali Ukrajinci, bila je uglavnom
nenaseljena i neobradiva, zarasla u ikaru, i veoma loe kvalitete za obradu. Ti su doseljenici
najprije morali iskriti ume, kako bi dobili plodne oranice. Bio je to teak i mukotrpan rad,
praen iscrpljenou i boleu, koja je zavravala i smru. Mnogi mladi Ukrajinci su, zbog
takvih uvjeta ivota, ubrzo po dolasku u BiH umirali, pa ni ne udi da su mnogi odlazili i
dalje od BiH, traei bolji ivot.
Oni najuporniji ostajali su tu i gradili jedan novi ivot, enili
se i udavali, i zasnivali obitelji. Njihov teak ivot nastavljen je i u
sljedeim godinama. Posebno teko bilo je nakon Drugog svjetskog rata, kada su, izgradnjom lokalnih puteva i oduzimanjem
oranica u korist dravnog vlasnitva, brojni Ukrajinci tjerani sa svojih novih ognjita. Ipak, Ukrajinci su, zahvaljujui svojoj odlunosti i ilavosti, ostali i opstali sve do dananjih dana u BiH.
Stara fotografija ukrajinskih doseljenika
u Prnjavor, podsjea na ta vremena

Zajedno s nastavnikom, na zemljovidu BiH utvrdite i oznaite prostor


koji su naselili Ukrajinci.
Odredite reljef tog prostora, te odgonetnite zato su Ukrajinci upravo tu naseljeni.
emu su to oni bili posebno vini?
Galicija je veoma daleko od BiH. Zamislite, kakav je to bio put prvim doseljnicima u ono vrijeme.
Pokuajte saznati kakvi su tada bili uvjeti putovanja.
Prve godine ivota u BiH Ukrajinacima nisu bile nimalo lake. to bi ti uinio da si bio u takvoj situaciji?
Ostao ili otiao? Pokuaj nai opravdane razloge i za jedno i za drugo, te tako shvatiti i jedne i druge.
1

Galicija - pokrajina koja je pripadala nekadanjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Danas se jednim dijelom nalazi u Poljskoj,
a drugim dijelom u Ukrajini.

110

Mladi Ukrajinci
u svojoj prelijepoj
narodnoj nonji.
to posebno krasi
ukrajinsku narodnu
nonju?

UIMO JEZIK
Ukrajinci su narod koji pripada velikoj skupini slavenskih
naroda. U njihovoj domovini, izmeu gradova Mukaeva i
Uzgoroda, nalazi se geografsko sredite Europe. Ukrajinci
su Istoni Slaveni, a pripadaju velikoj jezinoj skupini Indoeuropljana. Nauimo neto iz ukrajinskoga jezika!
Zdravo:

Dobar dan:
Ja se zovem:
Kako ste?:

udite se to neke ukrajinske rijei


razumijete?! Kako je to mogue,
s obzirom na to da su ivjeli
daleko od BiH?!
Zar ne bi bilo sjajno ovoga se tjedna,
u uionici, pozdravljati na
ukrajinskom jeziku!

(Previt)*
(Dobrij denj)*
(Ja si nazevaju)*
(Jak si majete)*
*fonetski izriaj

PROTAGONISTI

Aleksandar
Hemon

Ukrajinci su, svojim dolaskom u BiH, doprinijeli ne samo napretku poljodjelstva, nego i njezinoj arolikosti glede razliitih kultura i obiaja. Brojni su Ukrajinci ostavili snaan peat ukrajinske nazonosti u
BiH. Moda treba posebno istaknuti Slavu Bilenki koja je, zajedno s Ivanom Timkov i Mitrom Moroz,
napisala prvi ukrajinski Bukvar, koji je 1956. godine bio tiskan u Ruskom Keresturu u Vojvodini.
Aleksandar Hemon je danas zasigurno najpoznatiji Bosanac ukrajinskoga podrijetla. Njegovi preci
su iz zapadne Ukrajine doli u BiH jo za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Aleksandar Hemon je istaknuti pisac i kolumnist, koji je roen u Sarajevu 1964. godine. Iako danas ivi u Chicagu, Hemon redovito
objavljuje svoje lanke i djela u BiH.
Pavlo Golovuk bio je poznati novinar, redaktor radiopostaje Banjaluka na ukrajinskom jeziku i autor vie knjiga koje je napisao na regionalnom galikom dijalektu.

111

PRIAM TI PRIU
Ukrajinske su prie kao prie ostalih slavenskih naroda. Najpoznatije prie su one, kojima
su ukrajinske mame svoju djecu plaile ako ne budu dobri. To su prie o baba Jagi. Pripovijetke baba Jagu opisuju kao vjeticu, runu staricu tekoga hoda i slaboga vida. Baba Jaga
katkada je neprijatelj, a katkada pomonik. Postoje prie u kojima pomae junacima u njihovim pothvatima, a postoje i prie u kojima otima djecu i prijeti da e ih pojesti. Smatra se
opasnim traiti njezinu pomo. Baba Jaga ivi u kolibi koja se kree na kokoijim nogama.
Ograda sastavljena od ovjeijih kostiju i lubanja okruuje kolibu, a umjesto brave, postavila
je vilice otrih zuba, kao klju joj slui ljudska ruka. U nekim se priama govori da se nee pokazati kuna vrata, sve dok se ne izgovori arobna fraza da se kua okrene.
Lijepa Vasilisa bila je djevojka poslata u posjetu babi Jagi, koja ju
je zarobila. No, baba Jagine su sluge - maka, pas, vrata i stablo pomogle Vasilisi da pobjegne, jer je bila dobra prema njima. Na kraju
prie, baba Jaga pretvorena je u vranu. U drugoj prii, Vasilisi su date tri nemogue ostvarive zadae, koje rjeava uz pomo arobne
lutke, koju joj je bila dala njezina majka.
Strana baba Jaga, kraj svoje
kue na kokojim nogama

Zanimljive prie o baba Jagi, zar ne!


Da li sluajno primjeuje slinost ovih pria s nekim koje su tebi priane?
O kome je rije?
to moe zakljuiti iz tih slinosti o vezama bosanskohercegovakih
naroda i Ukrajinaca?

112

DJELII TRADICIJE
Polovica ukrajinskih doseljenika u BiH pravoslavne je vjeroispovijesti, dok je druga polovica grkokatolike vjeroispovijesti. To su krani, koji su od 15. stoljea dio Katolike Crkve,
koji svoje obrede obavljaju po istonom tzv.grko-bizantskom obredu. Zato su se i nazvali
grkokatolicima. Osim to su obredi drugaiji nego kao kod katolika, oni se uvijek obavljaju
na staroslavenskom jeziku. Takva vjerska osebujnost utjecala je na to da su Ukrajinci, u velikoj
mjeri, sauvali svoju nacionalnu kulturu, jezik i obiaje. U nekim selima se i danas govori ukrajinski jezik, a ploe s nazivima sela ispisane su i na ukrajinskom jeziku.

U naselju Linja 1907. godine otvorena je prva ukrajinska


itaonica-knjinica u Bosni i na Balkanu. Na stotu obljetnicu
tog znaajnog nadnevka podignut je spomenik,
oko kojeg je red klupa sa 54 daice koje simboliziraju
54 klupe u prvoj ukrajinskoj koli na Balkanu, u kojoj su
djeca raznih uzrasta uila na ukrajinskom jeziku.

113

Dosad ste mogli zakljuiti da su Ukrajinci u BiH bili poljodjelci. S razlogom, naravno, jer je Ukrajina i danas, kao to je bila i u prolim vremenima,
velika itnica. Zato se, uz plavu boju, koja simbolizira nebo, nalazi i uta boja,
koja podsjea na nepregledna itna polja i vrijedni rad ukrajinskih ruku na
zemlji. Zato Ukrajinci posebno potuju kruh, prvo to nude svakom dragom
gostu. Ako vam Ukrajinac ponudi kruh i sol na svome kunom pragu, znajte
da ste dobrodoli u njegov dom, i da se raduje vaem dolasku.
Ukrajinska zastava

Ako vam uz kruh i sol, Ukrajinci zapleu svoj uveni veseli ples
Veriovku, znajte da ste poaeni srdanim gostoprimstvom.

114

STIJEGOVI
ALBANIJA

CRNA GORA

EKA

JEVREJSKI NAROD

MAARSKA

MAKEDONIJA

NJEMAKA

POLJSKA

ROMSKI NAROD

RUMUNJSKA

RUSIJA

SLOVAKA

SLOVENIJA

TURSKA

UKRAJINA

RUSINSKI NAROD

ITALIJA

115

LITERATURA
1. Banac Ivo, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb, 1995.
2. Drljaa Duan, Kolonizacija i ivot Poljaka u jugoslovenskim zemljama, Posebna izdanja Etnografskog
muzeja instituta SANU 29, Beograd 1985. (str.1-207)
3. Drljaa Duan, Marija Dorubovska o Poljacima u Bosni, Zbornik za slavistiku Matice srpske 10,
Novi Sad, 1976. (str.133-148)
4. Drljaa Duan, Neka etnika pitanja u Bosni u vezi s naseljavanjem Poljaka krajem 19. veka,
Etnoloki pregled 18, Beograd, 1982., (str.121-128)
5. Drljaa Duan, Poljaci u Derventi i okolini, Glasnik zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, Etnologija,
Nova serija sv.XXX/XXXI, Sarajevo, 1975./76., Sarajevo, 1978. (str. 237-261)
6. Drljaa Duan, Poljski bosanci ili bosanski Poljaci, Odjek 12, Sarajevo 1966.
7. Daja M. Sreko, Politika realnost jugoslavenstva (1918-1991), s posebnim osvrtom na
Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo-Zagreb, 2004.
8. Elsie Robert, A Dictionary of Albanian Religion, Mythology, and Folk Culture, Hurst & Company,
London, 2001.
9. Fanuko Nenad, Politika i Gospodarstvo, Udbenik za IV. Razred gimnazija, Profil, Zagreb, Hrvatska, 2000.
10. Geiger Vladimir, Sudbina podunavskih Nijemaca u bivoj Jugoslaviji, Meunarodni znanstveni skup
"JUGOISTONA EUROPA 1918.-1995.", Zadar, 1995.
11. Grupa autora, Entecken und verstehen, udbenik povijesti za tehniku sekundarnu nastavu u
Luksemburgu, Berlin, Njemaka, 1997.
12. Grupa autora, Geschichte und Traditionen der deutschen Minderheit in Rumnien, Lehrbuch fr die 6.
und 7. Klasse der Schulen mit deutscher Unterrichtssprache, Central, Media, Romania, 2005.
13. Grupa autora, Istoria i Tradiile Rromilor, Ro Media, Bukureti, Romania, 2003.
14. Grupa autora, Istorie, Manual pentru clasa a X-a, Sigma, Bukureti, Romania, 2005.
15. Hadibegovi Iljas, Bosanskohercegovaki gradovi na razmeu 19. i 20. stoljea, Sarajevo, 2004.
16. Hadibegovi Iljas, Moderne migracije u Bosni i Hercegovini i nacionalni odnosi, u Prilozi, br 23, god.
XXII, Sarajevo, 1987. (str. 63-72)
17. Kamberovi Husnija, Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine, asopis za suvremenu povijest,
br.1, 30/1998., Zagreb, 1997.
18. Messmer Kurt, Geschichte im Untericht, metodiki prirunik s praktinim primjerima, Luzern,
vicarska, 1982.
19. Mujki H.Jusuf, Zavidovii kroz historiju, Zavidovii, 1999.
20. Nacije i drave u Evropi, istorijska itanka 2, prosvetni pregled, Beograd i Centar za demokratiju
i pomirenje u jugoistonoj Evropi, Solun, Beograd, 2005.
21. Nedovi Zdravko, Prnjavor i njegova okolina, Grafiar, Doboj, 1999.
22. Petranovi Branko, istorija Jugoslavije 1918.-1978., Beograd, 1981.
23. Tolmi Ladislav, Vlastiveda, Preronik zakladnych kol, Orbis Pictus Istropolitana, Bratislava,
Slovensko, 2004.
24. Vlkl Ekkehard, Rumanien, Ost- und Sdosteuropa Geschichte der Lnder und Vlker, Berlin, 1998.
NEOBJAVLJENI IZVORI
1. Jahi Edin, Demogeografske promjene u opini Tuzla od 1879. do 2005. godine.

116