EKSTERNA MATURA

za uenike osnovne kole

VODI ZA PREDMET
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
U KOLSKOJ 2013/2014. GODINI

Struni tim:
Esma Sarajli
Suvada Mufti

Fadila Meanovi

decembar, 2013. god.

SADRAJ
1. OPI CILJEVI ISPITA I ISHODI ZNANJA .............................................................................................................. 4
1.1. Ishodi znanja ............................................................................................................................................. 4
2. STRUKTURA TESTA........................................................................................................................................... 4
2.1. Nastavne oblasti sa primjerima uraenih zadataka ................................................................................. 5
JEZIK ................................................................................................................................................................ 5
FONETIKA I FONOLOGIJA ................................................................................................................................. 6
MORFOLOGIJA ................................................................................................................................................. 7
SINTAKSA ......................................................................................................................................................... 8
PRAVOPIS/ORTOGRAFIJA ................................................................................................................................ 8
LEKSIKA ............................................................................................................................................................ 9
KNJIEVNOST ................................................................................................................................................. 10
3. UPUTSTVA ZA TESTIRANJE ............................................................................................................................. 12
4. PRIMJER URAENOG TESTA .......................................................................................................................... 13
5. LITERATURA ................................................................................................................................................... 18

1. OPI CILJEVI ISPITA I ISHODI ZNANJA

Ovim ispitom eli se provjeriti nivo usvojenih znanja i sposobnosti, koje su uenici razvili u toku
devetogodinjeg osnovnog obrazovanja. Provjera znanja i sposobnosti uenika usklaena je s
ciljevima i zadacima prouavanja maternjeg jezika i knjievnosti, koji su definirani Nastavnim
planom i programom devetogodinje osnovne kole.
Poslije zavrenog devetog razreda osnovne kole uenici bi trebalo da poznaju jeziku i pravopisnu
normu i dosljedno je primjenjuju, razumiju sadraj i znaenje knjievnoumjetnikog teksta, te
poznaju i koriste knjievnoteorijske termine.
Ovim ispitom nee se provjeravati znanja iz oblasti medijske kulture. Meutim, neophodno je
izuavanje, razvijanje i usavravanje znanja i vjetina iz navedene nastavne oblasti.
1.1. ISHODI ZNANJA
Ishodi znanja pokazat e da uenici:
- poznaju maternji jezik na predvienom fonetsko-fonolokom, morfemsko-morfolokom, leksikosemantikom i sintaksikom nivou;
- primjenjuju usvojena pravopisna pravila;
- prepoznaju i razlikuju knjievne rodove i vrste (primjena knjievno-teorijskih znanja);
- uoavaju i objanjavaju strukturu i kompoziciju knjievnog djela;
- razlikuju i uoavaju specifinosti likova u epskom djelu;
- prepoznaju specifinosti jeziko-stilskih sredstava;
- prepoznaju naziv, vrstu i autora knjievnoumjetnikog djela, te
- snalaze se u razliitim tipovima zadataka.

2. STRUKTURA TESTA
Nastavni planovi i programi devetogodinje osnovne kole Federacije Bosne i Hercegovine,
Nastavni planovi i programi devetogodinje osnovne kole Kantona Sarajevo i udbenici koje je
odobrila Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, osnova su za pripremu uenika za
Eksternu maturu i izradu Vodia.
Vodi sadri sve potrebne informacije o ispitu, uputstva za testiranje, kao i koritenu literaturu.
Zadaci u Vodiu i ispitnom testu podijeljeni su na nastavne oblasti, koje e biti bodovane na sljedei
nain:

Oblasti testa
I Jezik
II Knjievnost
Ukupno:

1. OPI CILJEVI ISPITA I ISHODI ZNANJA

Broj bodova
6
4
10

2.1. NASTAVNE OBLASTI SA PRIMJERIMA URAENIH ZADATAKA

JEZIK
Fonetika i fonologija

Glas (govorni organi, samoglasnici i suglasnici; podjela suglasnika po

zvunosti i po mjestu tvorbe; glasovne promjene: palatalizacija, druga
palatalizacija/sibilarizacija, jotovanje/jotacija, nepostojano a, prelazak
l u o, jednaenje suglasnika po zvunosti, jednaenje suglasnika po
mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika, refleksi glasa jat)
Slog
Naglasak/Akcent (vrste naglaska, mjesto naglaska u naglaenoj
rijei; naglasna cjelina: prenoenje naglaska na proklitiku)

Morfologija

Vrste rijei (promjenjive, nepromjenjive i polupromjenjive)

Imenice (leksike osobine, podjela prema znaenju, gramatike
osobine - rod, broj i pade)
Pridjevi (leksike osobine, podjela prema znaenju, gramatike osobine
- vid, rod, broj, pade, komparacija)
Zamjenice/Upuenice (vrste zamjenica, gramatike osobine - rod, broj,
pade)
Brojevi (glavni, redni, zbirni)
Glagoli (leksike osobine - radnja, stanje, zbivanje;
gramatike
osobine - vid, prijelaznost, lice, vrijeme, nain, rod, broj; glagolski oblici
za iskazivanje sadanjosti, prolosti i budunosti)
Prilozi
Veznici
Uzvici
Rijece/estice/Partikule
Tvorba rijei (sastav rijei - korijen rijei, nastavak, naini tvorbe rijei)
Sintagma ( pojam i znaenje)
Reenica (vrste reenica po sastavu)
Reenini lanovi (samostalni: predikat, subjekat, objekat i priloke
odredbe; nesamostalni: atribut i apozicija)
Sloena reenica ( nezavisna i zavisna)
Vrste nezavisnosloenih reenica
Zavisnosloena reenica (izricanje predikata, subjekta, objekta,
atributa reenicom; vrste adverbijalnih reenica: mjesna, vremenska,
nainska, namjerna, uzrona, posljedina i dopusna; izricanje pogodbe,
mogunosti i elje sloenim reenicama)
Veliko i malo slovo u jednolanim i vielanim imenima (drava,
gradova i naselja, gegrafskih imena; trgova, aleja, bulevara, ulica,
ustanova, drutvenih i stilskih pokreta i historijskih dogaaja)
Primjena pravila pri pisanju (imena stanovnika/etnika, prisvojnih
pridjeva izvedenih od vlastitih imena nastavcima ov, -ev, in, ski, -ki,
-ki, -ki)
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei (pisanje rijece ne uz glagole,

Sintaksa

Pravopis/Ortografija

2. STRUKTURA TESTA

imenice i pridjeve; pisanje prijedloga uz zamjenice i priloge; pisanje

oblika superlativa pridjeva; sloenica i polusloenica)
Pisanje rijei s glasovima: , , d, , h i j
Refleksi glasa jat
Primjena pravila o upotrebi interpunkcijskih znakova
Pisanje skraenica
Pisanje upravnog govora
Sinonimi
Homonimi
Antonimi
Arhaizmi
Rijei iz drugih jezika
argonizmi
Neologizmi
Perifraze i frazeologizmi
Dijalektizmi

Leksika

FONETIKA I FONOLOGIJA
1. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Suglasnici d, t, c, z i s su:
a)
b)
c)
d)

usnenozubni
prednjonepani
zubni
nadzubni

Rjeenje: c) zubni
2. Napii naziv odgovarajue glasovne promjene.
Pazi! Jedan ponueni naziv ostat e neupotrijebljen.
(druga palatalizacija/sibilarizacija, prva palatalizacija, jotovanje, jednaenje suglasnika po zvunosti,
jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe)
a) ispisati, svadba _____________________________
b) orai, panja _____________________________
c) vuem, drue _____________________________
d) glau, grmlje _____________________________
Rjeenje:
a) jednaenje suglasnika po zvunosti/jednaenje po zvunosti
b) jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe/jednaenje po mjestu tvorbe
c) prva palatalizacija
d) jotovanje

2. STRUKTURA TESTA

3. Napii nazive etiri vrste akcenta/naglaska u naem jeziku.

_________________________________
_________________________________
_________________________________
_________________________________
Rjeenje: kratkosilazni, kratkouzlazni, dugosilazni, dugouzlazni
MORFOLOGIJA
1.Napii kojoj vrsti rijei pripadaju podvuene rijei u sljedeim reenicama:
a) U koli smo mnogo nauili i lijepo smo se druili. _________________________
b) Uenici se temeljito pripremaju za testove.
_________________________
c) Ah, danas sam tako sretan!
_________________________
d) Govorite li bosanski?
__________________________
Rjeenje:
a) prijedlog
b) prilog
c) uzvik
d) rijeca/estica/partikula
2. Odredi u kojim padeima su podvuene rijei.
a) Kupio sam poklon majci. ___________________________
b) Djeco, piite paljivo!
___________________________
c) ivim u Sarajevu.
___________________________
d) itam zanimljivu knjigu. ___________________________
Rjeenje:
a) dativ
b) vokativ
c) lokativ
d) akuzativ
3. Pridrui odgovarajui broj glagolskom obliku.
1. prezent
rei
_____
2. perfekt
itam
_____
3. infinitiv
doi u
_____
4. futur I
razmiljao sam _____
Rjeenje:
rei
_ 3.__
itam
_ 1.__
doi u
_ 4.__
razmiljao sam _ 2.__
7

2. STRUKTURA TESTA

SINTAKSA
1. Odgovori.
Koji su samostalni reenini lanovi?
a) _____________________
b) _____________________
c) _____________________
d) _____________________
Rjeenje:
a) predikat
b) subjek(a)t
c) objek(a)t
d) priloke/prilone/adverbijalne odredbe/oznake

2.
a)
b)
c)
d)

Odredi funkciju/slubu rijei u reenici: Ema je izraajno proitala pjesmu.

predikat - ___________________________
subjekat - ___________________________
objekat - ____________________________
priloka odredba - ____________________

Rjeenje:
a) je proitala
b) Ema
c) pjesmu
d) izraajno
3. Pored svake reenice napii da li je zavisnosloena ili nezavisnosloena.
a) Dobili smo knjigu koju smo traili. _________________________
b) Tarik ui, a Sanjin se igra. _________________________________
c) Sve je utihnulo i grad spava. _______________________________
d) Nismo zaboravili kako se tvori perfekt. _______________________
Rjeenje:
a) zavisnosloena
b) nezavisnosloena
c) nezavisnosloena
d) zavisnosloena
PRAVOPIS/ORTOGRAFIJA
1. Prepii nazive potujui pravila pisanja velikog i malog slova.
a) zenianin _______________
b) humanizam _____________
c) belgijski ________________
d) hercegovka ______________
8

2. STRUKTURA TESTA

Rjeenje:
a) Zenianin
b) humanizam
c) belgijski
d) Hercegovka
2. U svakoj grupi rijei jedna je nepravilno napisana. Napii je pravilno.
a) nemam, nerekavi, nemoj
____________________
b) ne sviram, ne ovjek, ne idi
___________________
c) naj jeftiniji, najdragocjeniji, najmraviji ____________________
d) djedov, sestrin, bosanev
____________________
Rjeenje :
a) ne rekavi
b) neovjek
c) najjeftiniji
d) Bosanev
3. Napii pravilno sljedee primjere:
a) biograd na moru (grad) - ______________________________
b) stari grad (u Sarajevu) - ______________________________
c) mostarka ______________________________
d) boljakov potok ( naselje u Sarajevu) - ______________________
Rjeenje :
a) Biograd na Moru
b) Stari Grad (u Sarajevu)
c) Mostarka
d) Boljakov Potok (u Sarajevu)
LEKSIKA
1. Zaokrui DA ili NE.
a) Skup rijei jednog jezika naziva se leksika.
b) Homonimi su rijei istog glasovnog sastava, a
razliitog znaenja: npr. (pas - ivotinja; pas pojas)
c) Rijei koje imaju suprotno znaenje nazivaju
se sinonimi.
d) Arhaizmi su novonastale rijei.
Rjeenje:
a) DA
b) DA
c) NE
d) NE
9

2. STRUKTURA TESTA

DA
DA

NE
NE

DA

NE

DA

NE

2. Napii za navedene rijei odgovarajue:

a) sinonime: voz _____________ pender __________________
b) antonime: spor _____________ siromaan __________________
Rjeenje:
a) vlak, prozor
b) brz, bogat
3. Povei naziv s grupom rijei upisujui odgovarajue slovo.
a) nivo, ou, bife, bicikl ______ argonizmi
b) mliko, greota, e, fala ______ dijalektizmi
c) keva, ale, lova, murija ______ tuice/posuenice
d) mobitel, euro, bankomat ______ neologizmi
Rjeenje:
c) argonizmi
b) dijalektizmi
a) tuice/posuenice
d) neologizmi
KNJIEVNOST
Klasifikacija knjievnosti (usmena /narodna i pisana/umjetnika; knjievni rodovi i vrste- osnovne
odlike)
Lirska pjesma (narodna i umjetnika; podjela prema obliku: oda, himna, elegija, idila;
sonet i haiku; i prema motivima: opisna/deskriptivna, ljubavna,
rodoljubiva/patriotska/domoljubna, misaona/refleksivna, socijalna/drutvena)
Narodne lirske pjesme (svatovska, tubalica, uspavanka, sevdalinka)
Uoavanje motivskih relacija i njihova uloga u formiranju pjesnikih slika (vizuelni i zvukovni
elementi u pjesmi; organizacija stiha; vrste stiha, strofe, ritma, rime; motivi, osjeanja i poenta;
osnovne karakteristike pjesnikog jezika: slikovitost, emocionalnost, ekspresivnost, ritminost,
harmoninost)
Termini balada, romansa i poema (epsko-lirske karakteristike)
Prepoznavanje stilskih izraajnih sredstava (epitet, poreenje/komparacija, metafora,
kontrast/antiteza, onomatopeja, personifikacija, hiperbola, gradacija, inverzija, slavenska antiteza,
asonanca, aliteracija)
Prozne vrste (podjela i osobine - narodna i umjetnika; bajka, basna, pripovijetka, novela, crtica,
roman)
Granine knjievne vrste: ljetopis, putopis, dnevnik, esej
Kompozicija epskog djela (tema, fabula, likovi, misaono-emotivni slojevi, poruka)
Faze u razvoju radnje (uvod, poetak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj; pokretai fabule,
zaustavljanje fabule - statiki i dinamiki motivi)
Likovi (glavni i sporedni; etika, psiholoka i socioloka karakterizacija likova)
Oblici kazivanja ( pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog)
Redoslijed kazivanja (hronoloki, retrospetktivni)
Forme pripovijedanja (ja/ich forma, on/er-forma)
Humor, ironija i satira u knjievnom djelu
10

2. STRUKTURA TESTA

Drama (kao knjievno djelo i pozorino ostvarenje; osnovne dramske vrste: tragedija, komedija i
drama u uem smislu; historijska drama; kompoziciona struktura dramskog djela: tema, dramska
radnja, likovi - protagonist i antagonist; dramski sukob; oblici kazivanja - dijalog i monolog; faze
u razvoju dramske radnje: uvod/ekspozicija, zaplet, vrhunac/kulminacija, preokret/peripetija,
rasplet; in, scena/prizor; pieve napomene u dramskom djelu - didaskalije/remarke)

1. Podvuci uljeza u svakom nizu.

a) sonet, novela, gazel
b) roman, elegija, pripovijetka
c) romansa, tragedija, komedija
d) sevdalinka, balada, roman

(lirske knjievne vrste)

(epske knjievne vrste)
(dramske knjievne vrste)
(usmena knjievnost)

Rjeenje:
a) novela
b) elegija
c) romansa
d) roman
2. Paljivo proitaj stihove pjesme Vee na kolju A. antia. Prepoznaj i napii stilske figure, vodei
rauna o ponavljanjima obiljeenih glasova.
Puina plava
a) _______________________
Spava,
Prohladni pada mrak,
Vrh hridi crne
b) _______________________
Trne
Zadnji rumeni zrak.
(...)
Rjeenje:
a) asonanca
b) aliteracija
3. Paljivo proitaj sljedei odlomak iz djela Breza, zatim odgovori na postavljena pitanja.
(...) Tanka je ona i slabana. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snae koraaju kao medvjedi, u
njenom hodu ima neto ritma, moda ak i elegancije. Oi su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za
kosu rekoe neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna i pozlaena. (...)
a) Kojoj knjievnoj vrsti pripada djelo Breza? _____________________
b) Ko je autor ovog djela? ____________________________________
Rjeenje:
a) pripovijetka
b) Slavko Kolar

11

2. STRUKTURA TESTA

3. UPUTSTVA ZA TESTIRANJE
Ispit iz predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost odrat e se u isto vrijeme, pod
jednakim uslovima i na isti nain za sve uenike koji pristupe Eksternoj maturi.
Na ispitu, koji traje 90 minuta, dozvoljena je upotreba grafitnih olovaka i gumica tokom
rjeavanja testa.
Konana verzija uraenog testa koji se predaje, mora biti napisana (neizbrisivom) hemijskom
olovkom, crne ili plave boje.
Vrednovanje zadataka:
Ukupan broj bodova finalnog testa je 10 bodova.
Zadaci se boduju sa 0,50 ili 1 bod.
Nije dozvoljeno:
nepridravanje uputa deurnog nastavnika,
lano predstavljanje,
ometanje drugih uenika,
prepisivanje,
osvrtanje, razgovaranje, odnosno sporazumijevanje,
upotreba mobilnih telefona i drugih elektronskih ureaja, i
upotreba rjenika.
Zadatak e se vrednovati sa 0 bodova ako je:
netaan,
zaokrueno vie ponuenih odgovora, a trai se jedan, i
neitko i nejasno napisan.

12

3. UPUTSTVA ZA TESTIRANJE

4. PRIMJER URAENOG TESTA

Maksim.
broj
bodova

Pitanja
iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti
I. Zaokrui taan odgovor.

Suglasnici , , , , d, , j, lj i nj po mjestu tvorbe su:

a) nadzubni
b) zubni
c) prednjonepani
d) zadnjonepani

A.
B.
C.
D.

1 bod

Rjeenje:
1. c) prednjonepani
A.

II. Zaokrui taan odgovor.

Od koje se glasovne promjene odstupa u pisanju rijei jedanput,
snjean, sljez, razljutiti?
a) jotovanje
b) jednaenje suglasnika po zvunosti
c) jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe
d) prva palatalizacija

B.
C.
D.

1 bod

Rjeenje:
1. c) jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe
A.

III. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.

U kojim su glagolskim oblicima upotrijebljeni glagoli u reenici?
Ako ste marljivo uili, uspjeno ete rijeiti ispitne zadatke.
a) pluskvamperfekat
b) perfekat
c) futur II
d) futur I
Rjeenje:
b) perfekat

d) futur I

13

4. PRIMJER URAENOG TESTA

B.
C.
D.

1 bod

Ostvar
eni
broj
bodova

Pitanja
iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti

Maksim.
broj
bodova

IV. 1. Zaokrui taan odgovor.

Rijei: danas, daleko, brzo, onoliko, sluajno, su prijedlozi.

DA
NE
2. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora. Koja je od potcrtanih

imenica u lokativu?

(2 x 0,50)
1 bod

a) Sto je spreman za knjige.

b) Sanela je ostavila knjige na sto.
c) Knjige su sloene na stolu.
d) Ona je uzela knjige sa stola.
Rjeenje:
1. NE
2. c) na stolu
V. Odredi traene slube/funkcije u navedenoj reenici.

Edin Deko, fudbaler, postie sjajne uspjehe na utakmicama.

a) atribut _________________
b) apozicija ________________
c) objekat__________________
d) priloka odredba _____________
1 bod

Rjeenje:
a) sjajne
b) fudbaler
c) uspjehe
d) na utakmicama

VI. Zaokrui slovo ispred pravilno napisanog niza:

a) Ujedinjeni arapski Emirati, velika Kladua, Vrelo Bune, Slovenske Alpe
b) Ujedinjeni arapski emirati, Velika kladua, vrelo Bune, slovenske Alpe
c) Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Kladua, Vrelo Bune, Slovenske Alpe
d) Ujedinjeni arapski Emirati, Velika kladua, Vrelo bune, slovenske Alpe
Rjeenje:
c) Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Kladua, Vrelo Bune, Slovenske Alpe

14

4. PRIMJER URAENOG TESTA

1 bod

Ostvar
eni
broj
bodova

Pitanja
iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti

Maksim.
broj
bodova

VII. Paljivo proitaj odlomak iz prie Ive Andria Aska i vuk.

Preko zelenih istina, preko uskih prolaza, izmeu sivih i tekih bukovih drveta, po
glatkom i smeem ilimu od lia koje se godinama slae jedno na drugo, igrala je
ovica Aska, ista, tanka, ni jo ovca ni vie jagnje, a laka i pokretna kao vrbova maca
koju nosi vetar, sivkasta kad bi ula u pramen tanke magle, a svetla kao, iznutra
obasjana, kad bi se nala na istini prelivenoj suncem ... Znala je samo jedno: da ivi i da
e iveti dok igra... Po svetu se pisalo i prialo i pevalo o tom kako je ovica Aska
nadigrala i prevarila stranog vuka. Aska sama nije nikad govorila o ovom susretu sa
zveri, ni o svojoj igri u umi. Jer, o najveim i najteim stvarima svoga ivota niko ne voli
da govori. I danas, posle toliko godina, igra se taj njen uveni balet u kom umetnost i
volja za otporom pobeuju svako zlo, pa i samu smrt.
1. Podvuci etiri rijei u kojima prepoznaje Askine osobine.
Aska je:
a) netalentirana - talentirana
b) spretna - nespretna
c) plaljiva - neustraiva
d) uspjena - neuspjena
2. Andri je u prii o ovici Aski istakao misli o ivotu, o ulozi i znaaju
umjetnosti u ovjekovom ivotu.
Prepii tri reenice iz navedenog odlomka u kojima to prepoznaje.
_______________________________________________________________________
Rjeenje:
1. a) netalentirana - talentirana
b) spretna - nespretna
c) plaljiva - neustraiva
d) uspjena - neuspjena
2. Znala je samo jedno: da ivi i da e iveti dok igra.
Jer, o najveim i najteim stvarima svoga ivota niko ne voli da govori.
... umetnost i volja za otporom pobeuju svako zlo, pa i samu smrt.

15

4. PRIMJER URAENOG TESTA

(2x0,50)=
1 bod

Ostvar
eni
broj
bodova

Pitanja
iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti

Maksim.
broj
bodova

VIII. 1. Koja stilska izraajna sredstva prepoznaje u izdvojenoj sintagmi?

laka i pokretna kao vrbova maca
____________________________, __________________________
2. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Stilska figura kojom se postepeno, po jaini redaju osjeanja, predstave, pojave i
misli, naziva se:
a) hiperbola
b) asonanca

(2x0,50)=
1 bod

c) aliteracija
d) gradacija
Rjeenje:
1. epitet, poreenje
2. d) gradacija

IX. Dopuni sljedee stihove i odgovori.

1. Dvoje su se zamilili mladih:
______________ mome, ______________ djevojka
U proljee kad im cvjeta cv'jee,
Kad im cvjeta zumbul i karanfil.
2. Napii:
naziv djela__________________________ i
vrstu knjievnog djela kojem pripadaju navedeni
stihovi____________________________
Rjeenje:
1. Omer, Merima
2. Smrt Omera i Merime, balada

16

4. PRIMJER URAENOG TESTA

(2x0,50)=
1 bod

Ostvar
eni
broj
bodova

Pitanja
iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti

Maksim.
broj
bodova

X. Povei pjesmu i autora tako to e dopisati odgovarajue slovo.

a) Hana
b) Kolajna
c) Zapis o zemlji
d) Pismo majci

____ Sergej Jesenjin

____ Mehmedalija Mak Dizdar
____ Oskar Davio
____ Tin Ujevi

Rjeenje:
d)
c)
a)
b)

17

4. PRIMJER URAENOG TESTA

1 bod

Ostvar
eni
broj
bodova

5. LITERATURA
Nastavni planovi i programi:
Nastavni planovi i programi devetogodinje osnovne kole Federacije Bosne i
Hercegovine
Nastavni planovi i programi devetogodinje osnovne kole Kantona Sarajevo
Udbenici za IX razred:
Dibri, Amira (2012). Na jezik za IX razred osnovne kole. Sarajevo: Djeija knjiga,
Bosanska rije.
Verlaevi, Azra i Ali, Vesna (2012). itanka za IX razred devetogodinje osnovne
kole. Zenica: Vrijeme, Tuzla: NAM.
Udbenici za VIII razred:
Hadihrusti, Almira (2011). Bosanski jezik 8 za osmi razred devetogodinje osnovne
kole. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
H. Duboanin, Alija i Miti-Rori, Ljiljana (2011). itanka za 8. razred devetogodinje
osnovne kole. Sarajevo: Djeija knjiga, Bosanska rije.
Grupa autora Svezame, otvori se! (2011). itanka za 8. razred devetogodinje
osnovne kole. Sarajevo: NIK Sezam d.o.o.
Verlaevi, Azra i Ali, Vesna (2011). itanka za VIII razred devetogodinje osnovne
kole. Zenica: Vrijeme, Tuzla: NAM.
Zeki, Zdravka (2011). Na jezik za 8. razred devetogodinje osnovne kole. Sarajevo:
Djeija knjiga, Bosanska rije.
Struna literatura:
Danko, Muhidin (2003). Bosanski jezik i knjievnost u nastavi- metodiki pristupi.
Sarajevo: EuroCom
Halilovi, Senahid (1996). Pravopis bosanskoga jezika. Sarajevo: Preporod.
Halilovi, Senahid (1999). Pravopis bosanskoga jezika - prirunik za kole. Zenica:
DOM TAMPE.
Idrizovi, Muris (1998). Knjievnost za djecu. Sarajevo: Savez drutava prosvjetnih
radnika BiH.
Jahi, Devad, Halilovi, Senahid i Pali, Ismail (2000). Gramatika bosanskoga jezika.
Zenica: DOM TAMPE.
Lei, Zdenko (2005). Teorija knjievnosti. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
Lei, Zdenko i drugi (2006). Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko
naslijee XX stoljea. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
Mujezinovi, Fatima Nidara (1998). as lektire korelacija uih nastavnih oblasti,
interpretacije. Sarajevo: Svjetlost.
Pai, Nedad (1998). Metodika bosanskog jezika i knjievnosti. Sarajevo: Prosvjetni
list.
Solar, Milivoj (1997). Teorija knjievnosti. Zagreb: kolska knjiga. 51

18

5. LITERATURA