LEGALIS Hrvatski pravni portal

www.legalis.hr

Proieni tekst: ( NN 54/74, 29/78, 13/90)

Na temelju lana 389. Ustava Socijalistike Republike Hrvatske i Odluke Predsjednitva

Socijalistike Republike Hrvatske od 18. prosinca 1974. broj 386/1974, donosim
UKAZ
o proglaenju Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu
Proglaava se Zakon o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu, kojeg je Sabor
Socijalistike Republike Hrvatske donio na sjednici Drutveno-politikog vijea 10. prosinca 1974.
Broj; 400-1974
Zagreb,. 18. prosinca 1974.
Predsjednik Predsjednitva SR Hrvatske Jakov Blaevi, v. r.

ZAKON
o pripravnicima u pravosudnim organima i
pravosudnom ispitu
I . PRIPRAVNICI U PRAVOSUDNIM ORGANIMA
lan 1.
Sudovi, javna tuilatva, javna pravobranilatva i suci za prekraje (u daljnjem tekstu:
pravosudni organi) primaju na praksu u svojstvu pripravnika osobe koje su diplomirale na
pravnom fakultetu radi njihovog strunog osposobljavanja za samostalno obavljanje odreenih
poslova i funkcija u pravosudnim organima.
Pripravnici iz stava 1. ovog lana (u daljnjem tekstu: pripravnici) imaju ista prava i obaveze
kao radnici koji su udruili svoj rad na odreeno vrijeme.
lan 2.
U svojstvu pripravnika moe biti primljena osoba koja ispunjava slijedee uvjete:
1. da je jugoslavenski dravljanin,
2. da je zdravstveno sposobna za rad i
3. da je diplomirala na pravnom fakultetu.
Na praksu u svojstvu pripravnika ne moe biti primljena osoba pravomono osuena za krivino
djelo protiv osnova socijalistikog samoupravnog drutvenog ureenja i sigurnosti SFRJ, za
krivino djelo protiv slubene dunosti, samoupravnih i javnih ovlatenja, za krivino djelo
izvreno iz koristoljublja ili za drugo krivino djelo izvreno iz neasnih pobuda.
Zabrana iz stava 2. ovoga lana traje pet godina poslije izdrane, oprotene ili zastarjele
kazne.
Na praksu u svojstvu pripravnika ne moe biti primljena ni osoba ije ponaanje i djelatnost
ne daju garanciju da bi dostojno obavljala poslove i funkcije u pravosudnim organima za koja se
kroz pripravniku praksu osposobljava.
lan 3.
Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

www.korekt.hr

LEGALIS Hrvatski pravni portal

www.legalis.hr

Slobodna radna mjesta pripravnika popunjavaju se natjeajem kojega objavljuje republiki

organ uprave nadlean za poslove pravosua na prijedlog rukovodioca pravosudnog organa.
Rukovodilac republikog organa uprave nadlenog za poslove pravosua rasporeuje na rad
pripravnike u pravosudne organe na prijedlog natjeajne komisije, a po prethodno pribavljenom
miljenju rukovodioca pravosudnog organa.
Pripravnik koji je rasporeen na rad u odreeni pravosudni organ u smislu stava 2. ovoga
lana zasniva radni odnos u tom pravosudnom organu danom stupanja na rad.
Natjeajnu komisiju imenuje i razrjeava rukovodilac republikog organa uprave nadlenog
za poslove pravosua.
lan 4.
Pripravnika praksa traje dvije godine, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
Pripravnici obavljaju praksu u opinskim, okrunim i okrunim privrednim sudovima,
opinskim i okrunim javnim tuilatvima, opinskim javnim pravobranilatvima i kod sudaca za
prekraje.
Pripravnici u javnom tuilatvu, javnom pravobranilatvu i kod sudaca za prekraje moraju
provesti devet mjeseci prakse u sudu.
lan 5.
Rukovodilac pravosudnog organa ili nosilac pravosudne funkcije kojega on ovlasti duan je
pratiti rad pripravnika, starati se za njihovu strunu obuku i rasporeivanje na poslove radi stjecanja
to svestranije prakse, kao .i za njihovo upoznavanje s ulogom i zadacima pravosudnih organa i za
usvajanje etikih principa socijalistikog samoupravnog drutva.
lan 6.
Nakon poloenog pravosudnog ispita pripravnik e se rasporediti na odgovarajue radno
mjesto strunog suradnika ukoliko je takvo radno mjesto slobodno i ukoliko ispunjava uvjete
predviene za to radno mjesto.
Ako ne postoje uvjeti za raspored u smislu stava 1. ovog lana pripravniku prestaje rad u
pravosudnom organu est mjeseci po poloenom pravosudnom ispitu.
lan 7.
Pripravniku koji ne poloi pravosudni ispit prestaje svojstvo radnika u pravosudnom organu
istekom dvije godine pripravnike prakse.
Radna zajednica odnosno organ koga ona ovlasti i rukovodilac pravosudnog organa mogu,
kada za to postoje opravdani razlozi, odluiti da se rad pripravnika produi i nakon roka iz stava 1.
ovog lana, ali najdue za est mjeseci.

II. PRIMANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA NA PRAKSU U SUD

lan 8.
Sudovi iz stava 2. lana 4. ovog zakona primaju na praksu osobe koje su diplomirale na
pravnom fakultetu, a koje su na radu u dravnim organima, osnovnim i drugim organizacijama
udruenog rada, interesnim zajednicama, drutveno-politikim organizacijama i drugim
samoupravnim i drutvenim organizacijama, ako im je ta praksa potrebna radi strunog
osposobljavanja i stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.
Sudovi primaju na praksu i druge osobe koje su diplomirale na pravnom fakultetu
(volontere) koji nisu na radu kod organa i organizacija iz stava 1. ovog lana, ako im je ta praksa
potrebna radi strunog osposobljavanja i stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.
Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

www.korekt.hr

LEGALIS Hrvatski pravni portal

www.legalis.hr

Osobama .iz stava 1. i 2 ovog lana ne pripada nagrada za rad na teret suda u kojem
obavljaju praksu.
lan 9.
Broj osoba koje se primaju na praksu, u smislu lana 8, ovog zakona, utvruje se opim
aktom suda ovisno o uvjetima rada u sudu i osiguranim sredstvima za plaanje obaveznih
doprinosa za osobe iz stava 2. lana 8. ovog zakona.
lan 10.
Osobe iz lana 8. ovog zakona primaju se na praksu u sud rjeenjem predsjednika suda
donesenim u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovi ovog zakona i opim aktom
suda.
Rjeenjem o prijemu na praksu odreuje se i vrijeme trajanja prakse, koje ne moe biti krae
od vremena potrebnog za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.
Protiv rjeenja kojim se odbija molba za prijem na praksu ili se odreuje praksa u vremenu
kraem od vremena potrebnog za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita moe se
podnijeti alba republikom organu uprave nadlenom za poslove pravosua u roku 15 dana od
dana primitka rjeenja.
lan 11.
Na osobe iz lana 8. ovog zakona, u pogledu radnih dunosti i praenja rada za vrijeme
prakse, shodno se primjenjuju odredbe koje vae za pripravnike.
lan 12.
Zbog tee povrede radne dunosti predsjednik suda moe rjeenjem prekinuti osobama iz
lana 8. ovog zakona daljnje obavljanje prakse.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovoga lana moe se podnijeti alba republikom organu uprave
nadlenom za poslove pravosua u roku 15 dana od dana primitka rjeenja.
III. PRAVOSUDNI ISPIT
lan 13.
Uvjete za polaganje pravosudnog ispita stjeu osobe koje su nakon diplomiranja na
pravnom fakultetu radile na pravnim poslovima i to:
- 18 mjeseci u sudu ili odvjetnikoj kancelariji.
- 18 mjeseci u javnom tuilatvu, javnom pravobranilatvu ili kod suca za prekraje, a od toga
najmanje devet mjeseci u sudu
- dvije godine na pravnim poslovima u dravnim organima, osnovnim i drugim organizacijama
udruenog rada, samoupravnim interesnim zajednicama, drutveno-politikim organizacijama i
drugim samoupravnim i drutvenim organizacijama,, a od toga najmanje jednu godinu u sudu,
- etini godine na pravnim poslovima u dravnim organima, osnovnim i drugim organizacijama
udruenog rada, samoupravnim interesnim zajednicama, drutveno-politikim organizacijama i
drugim samoupravnim i drutvenim organizacijama.
lan 14.
Na pravosudnom ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalno obavljanje
poslova i funkcija iz lana 1. ovog zakona, kao i za samostalno obavljanje odvjetnitva.
Pravosudni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio pravosudnog ispita polae se iz krivinog i graanskog odnosno privrednog
prava.

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

www.korekt.hr

LEGALIS Hrvatski pravni portal

www.legalis.hr

Usmeni dio pravosudnog ispita polae se iz materijalnog kaznenog prava, materijalnog

graanskog prava, procesnog kaznenog prava, procesnog graanskog prava, privrednog prava,
porodinog prava; upravnog prava, radnog prava, ustavnog sistema i organizacije pravosua.
lan 15.
Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se republikom organu uprave nadlenom
za poslove pravosua. Uz prijavu kandidat podnosi dokaze da ispunjava uvjete iz lana 13. ovog
zakona.
Republiki organ uprave nadlean za poslove pravosua utvruje da li kandidat ispunjava
uvjete iz lana 13. ovog zakona i donosi o tome rjeenje.
lan 16.
Pravosudni ispit polae se pred ispitnom komisijom koju imenuje rukovodilac republikog
organa uprave nadlenog za poslove pravosua na vrijeme od dvije godine iz redova osoba koje su
se istakle strunim radom i praksom u pravosudnim organima ili odvjetnitvu i imaju poloen
pravosudni ispit, a za predmete Ustavni sistem i Organizacija pravosua i u drugim odgovarajuim
organima.
Administrativni poslovi ispitne komisije obavljaju se u republikom organu uprave
nadlenom za poslove pravosua.
lan 17.
Pismeni dio pravosudnog ispita obavlja se pod nadzorom tajnika ispitne komisije, kojeg
imenuje rukovodilac republikog organa uprave nadlenog za poslove pravosua iz redova osoba
koje su diplomirale na pravnom fakultetu i poloile pravosudni ispit.
Usmeni dio pravosudnog ispita je javan, a polae se pred ispitnom komisijom najkasnije
osam dana po zadnjem pismenom ispitu.
lan 18.
Uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i
usmenom ispitu ocjenom poloio ili nije poloio. Ako je kandidat na ispitu pokazao osobiti
uspjeh i na pismenom i na usmenom dijelu ispita iz svih predmeta ocjenjuje se ocjenom poloio s
odlinim uspjehom.
O uspjehu ispitna komisija odluuje veinom glasova.
Rezultat ispita saopava se kandidatu po zavrenom ispitu, a o poloenom ispitu kandidatu
se izdaje svjedodba.
lan 19.
Kandidat koji na ispitu ne pokae zadovoljavajui rezultat iz najvie dva predmeta ima
pravo polagati popravni ispit. Rok za polaganje popravnog ispita ne moe biti krai od dva mjeseca
ni dulji od etiri mjeseca.
Ako kandidat ne pokae zadovoljavajue rezultate iz predme6a iz kojeg se polae i pismeni
i usmeni ispit ispitna komisija e ocijeniti da li kandidat treba polagati popravni ispit i iz pismenog
dijela.
Ako kandidat u roku iz stava 1. ovog lana ne poloi popravni ispit smatrat e se da ispit
nije poloio.
lan 20.
Kandidat koji ne poloi ispit moe ga ponoviti poslije est mjeseci.
lan 21.
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita, ili prije poetka polaganja izjavi da odustaje od
ispita, smatrat e se da ispit nije polagao.
Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

www.korekt.hr

LEGALIS Hrvatski pravni portal

www.legalis.hr

Ako kandidat ne preda radnju iz pismenog dijela ispita u odreenom roku, i1i odustane od
ve zapoetog ispita, smatrat e se da ispit nije poloio.
lan 22.
Zapoeti ispit moe se odloiti ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga
sprijeen da nastavi polaganje ispita.
O polaganju ispita odluuje ispitna komisija. Rjeenje o nastavku ispita donosi ispitna
komisija na molbu kandidata. Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za
odlaganje ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca raunajui od dana odluke o odlaganju.
Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stava 8, ovog lana, ili ako mu
molba bude odbijena, smatrat e se da ispit nije poloio.
Protiv rjeenja ispitne komisije iz stava 2. i 4. ovog lana kandidat moe uloiti albu
Republikom sekretari jatu za pravosue i opu upravu.
Protiv rjeenja ispitne komisije iz stava 2. i 4. ovoga lana kandidat moe podnijeti albu
republikom organu uprave nadlenom za poslove pravosua u roku 15 od dana primitka rjeenja.
lan 23.
lanovima i tajniku ispitne komisije pripada naknada za rad u ispitnoj komisiji.
Visinu naknade rukovodilac republikog organa uprave nadlenog za poslove pravosua.
Trokove ispitne komisije za kandidata koji prvi put polae pravosudni ispit snose organi
odnosno organizacije koje upuuju kandidata na polaganje ispita, a ostali kandidati snose trokove
sami.
lan 24.
S pravosudnim ispitom u smislu ovog izjednaava se pravosudni ispit poloen po propisima
koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona, te sudaki i odvjetniki ispit, kao i
drugi ispiti koji su po ranijim propisima bili izjednaeni sa sudakim odnosno odvjetnikim
ispitom.
lan 25.
Osobe koje ispunjavaju uvjete iz lana 24. ovog zakona, kao i osobe koje se po vaeim
propisima izjednauju u pravima s osobama koje su poloile pravosudni ispit, mogu zahtijevati od
republikog organa uprave nadlenog za poslove pravosua da rjeenjem utvrdi postojanje prava
koja im pripadaju na temelju propisa.
lan 26.
Osobe koje su nakon diplomiranja na pravnom fakultetu poloile struni ispit za poloajna
zvanja u smislu Uredbe o poloajnim zvanjima i strunom usavravanju radnika u organima uprave
(Narodne novine broj 45/1969), ili struni ispit za zvanje upravnih slubenika po ranijim
propisima, ili struni ispit za suca za prekraje i polagali predmete upravno pravo, radno pravo i
ustavni sistem, ako ispunjavaju uvjete iz lana 13. ovog zakona, prilikom polaganja pravosudnog
ispita nisu dune polagati upravno pravo, radno pravo i ustavni sistem.
IV. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 27.
Rukovodilac republikog organa uprave nadlenog za poslove pravosua propisat e sastav i
nain rada natjeajne komisije iz lana 3. ovog zakona, nain obavljanja prakse pripravnika u
pravosudnim organima i osoba iz lana 8. ovog zakona, njihovo rasporeivanje na rad prilikom
obavljanja prakse, praenje rada pripravnika, nain prijavljivanja za pravosudni ispit, te sastav i
nain rada ispitne komisije.
Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

www.korekt.hr

LEGALIS Hrvatski pravni portal

www.legalis.hr

Ispitna komisija u suglasnosti s rukovodiocem republikog organa uprave nadlenog za

poslove pravosua odredit e pravne izvore za polaganje pravosudnog ispita prema programu iz
lana l4.
lan 28.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju vaiti:
1. Osnovni zakon o pravosudnom ispitu (Slubeni list SFRJ broj 15/67 i Narodne novine broj
52/71 i 52/73) osim odredbe lana 6, a u vezi s ovim lanom i odredbe lana 4. i odredbe lana 8, i
2. Zakon o pravosudnom ispitu ("Narodne, novine broj 20/1968).
lan 29.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama.
Broj : 5126-1974
Zagreb; 11. prosinca 1974.
SABOR SOCIJALISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE
Zamjenjuje
Predsjednik
Drutveno-politikog vijea
Dragutin Raiaj, v. r.

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

predsjednika Sabora
potpredsjednik
Dragutin Desput, v. r

www.korekt.hr