STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ RUDNIKA I TERMOELEKTRANE KONGORA" - Knjiga 2.

STRATEKAPROCJENAUTJECAJANAOKOLI
RUDNIKAITERMOELEKTRANEKONGORA
KNJIGA2
EKONERG
MostarZagrebTuzla,sijeanj2012.
KNJIGAPRILOGA
EKONERG
MostarZagrebTuzla,sijeanj2012.
OPIPODACI
NAZIVPROJEKTA:
FAZA:
Stratekaprocjenautjecajanaokolizarudniki
termoelektranuKongora
NARUITELJ:
Konanidokument
JPElektroprivredahrvatskezajedniceHerceg
Bosned.d.Mostar
IZVRITELJ:
Konzorcij
Brojugovora:
I342238/10
Vrijemeizrade:
listopad2010sijeanj2012.
Mjestoizrade:
MostarZagrebTuzla
ecopland.o.o.Mostar
EKONERGd.o.o.Zagreb
RUDARSKIINSTITUTd.d.Tuzla
STRUNITIM
Voditeljstudije:
lanovitima:
dr.sc.NikoMalbaa,dipl.ing.stroj.
VeronikaTomac,dipl.ing.kem.tehn.
ElviraHorvatiViduka,dipl.ing.fiz.
BerislavMarkovi,mag.ing.kraj.arh.
SenkaRitz,dipl.ing.biol.
NenadBalain,dipl.ing.stroj.
BrigataMasnjik,dipl.ing.kem.tehn.
GabrijelaKovai,dipl.ing.kem.tehn.
Dr.sc.eljkoKneiek,dipl.ing.rud.
Mr.sc.IdrizMoranjki,dipl.ing.rud.
MelihaDindo,dipl.ing.geol.
Mr.sc.EsadOru,dipl.ing.geol.
AdnanHodi,dipl.ing.gra.
Mr.sc.JasminaIsabegovi,dipl.ing.rud.
NerminBijedi,dipl.ing.el.teh.
Mr.sc.EldarPiri,dipl.ing.ma.
AdmirFejzi,dipl.ing.rud.
Mr.sc.ErvinZoloti,dipl.ing.rud.
BorislavPulj,dipl.ing.arh.
MirjanaLaganin,dipl.oecc.
MarkoTrogrli,dipl.ing.gra.
MirkoKoulj,ing.gra.
FahroBelko,dipl.ing.arg.
IvanMatkovi,dipl.ing.um.
MirelaetkaPrli,dipl.ing.gra.
Direktorecoplan
(voditeljkonzorcija)
_______________________
BorislavPulji,dia
KNJIGA2/SADRAJ:
TEKSTUALNIPRILOZI
Prilog3
P.3.1.
POLOAJUGLJENAUEUROPSKOJISVJETSKOJ
ELEKTROENERGETICI
STRATEKIPOLOAJTEKONGORAUELEKTRO
ENERGETSKOMSUSTAVU
OPISTEHNOLOGIJEIZGARANJAUGLJENA
IZGARANJEUGLJENEPRAINEUPROSTORU
P.3.1.1.
P.3.1.2.
P.3.1.2.1.
P.3.1.2.2.
P.3.1.3.
P.3.1.4.
P.3.1.5.
P.3.2.
P.3.2.1.
P.3.2.1.1.
P.3.2.1.2.
P.3.3.
P.3.3.1.
P.3.3.2.
P.3.3.2.1.
P.3.3.2.2.
P.3.3.2.3.
P.3.3.2.4.
P.3.3.2.5.
P.3.3.3.
P.3.3.3.1.
P.3.3.4.
P.3.3.5.
P.3.3.6.
P.3.3.7.
Opistehnologije
Ostalielementikotla
Meupregrijai
Ekonomajzerskepovrine
PCCpostrojenjanalignit
TrokoviizgradnjeipogonaPCCpostrojenja
RazvojnistatusPCCtehnologije
IZGARANJEUFLUIDIZIRANOMSLOJU
Opistehnologije
Izgaranjeufluidiziranomslojupriatmosferskomtlaku
Izgaranjeupretlanomfluidiziranomsloju
IZGARANJESINTEGRIRANIMRASPLINJAVANJEMUGLJENA
OpisIGCCsustavaiglavnekomponente
Tehnologijarasplinjavanjaugljena
Temperaturarasplinjavanja
Mogunostpoveanjakapaciteta
Mogunostpromjeneoptereenja
Sustavidodavanjaugljena
Oksidacijskosredstvo
Proiavanjesintetskogplina
Visokotemperaturnisuhipostupciienjasirovogplina
Postrojenjeplinsketurbine
Usporedbapojedinihtipovarasplinjaa
TrenutnistatusiprimjenaIGCCtehnologije
MogunostzadaljnjirazvojIGCCtehnologije
Prilog1
Prilog2
Prilog4
P.4.1.
P.4.1.1.
P.4.1.2.
P.4.1.3.
P.4.1.4
PRIKLJUAKTERMOELEKTRANEKONGORANA
ELEKTROENERGETSKISUSTAVBOSNEIHERCEGOVINE
SPAJANJETEKONGORANAELEKTROENERGETSKISUSTAVBiH
Uvod
Zakonskaidokumentacionaosnova
Prostornaosnova
ElektroenergetskiobjektinaprostoruopineTomislavgradi
Hercegbosanskeupanije(Livanjskikanton/Kanton10)
str
12
12
12
17
17
17
18
20
20
22
22
24
29
33
33
35
36
37
38
38
38
39
40
42
43
44
45
47
47
47
48
48
49
P.4.2.
P.4.2.2.1.
P.4.2.2.2.
P.4.2.3.
OPISVARIJANTIMOGUNOSTIPRIKLJUKATEKONGORA
Planizgradnje,proirenjairevitalizacijeelektroenergetskih
objekatanaprostoruopineTomislavgradiHercegbosanske
upanije
Izbornazivnognaponaelektroenergetskogvodazaprikljuak
TEKongoranaprenosnumreu
PrikljuakTEKongoranaprenosnumreu
UvjetizaprikljuakTEKongoranaprenosnumreu
Zakljuak
56
60
62
Prilog6
PRIORITETNIUTJECAJIUCIKLUSUFOSILNOGGORIVA
LIGNITAPREMAExternEPROJEKTU
72
P.4.2.1.
P.4.2.2.
Prilog5
P.6.1.
P.6.2.
P.6.3.
P.6.3.1.
P.6.3.2.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
ZATITAZRAKAKISELEOBORINE
METODEVREDNOVANJAUTJECAJAIIZRAAVANJEU
NOVANIMJEDINICAMA
EKONOMSKEOSNOVEEKSTERNIHTROKOVA
NAINPROCJENEEKSTERNIHTROKOVA
Metodologijaslijedautjecajauprocjenieksternih
trokova
Nainprocjeneeksternihtrokovamodelom
EcosenseWeb
GRAFIKIPRILOZI
Preglednageolokakartairegpodrujaleitalignita
Kongora
Geolokakartaleita"Kongora"
Poprenigeolokiprofili
Hidrogeolokakartaleitalignita"Kongora"
Strukturnakartaiprateeanalize
IzvodizosnovnekoncepcijerazvojaPPHB,Prostorna
osnova
IzvodiznacrtaPPDuvno
Sintezaizvodaizplanskedokumentacije(NPDuvno,PO
PPHB)saprikazomgraevinskogzemljita
ProjekcijaProstornogplanaSRBiH
Izmjetanjeprometnica
53
53
56
64
73
74
75
75
84
Mjerilo
1:100000
1:25000
1:10000
1:25000
1:15000
1:25000
1:25000
1:25000
1:1000000
1:25000
StratekaprocjenautjecajanaokolizarudnikitermoelektranuKongora
EcoplanEKONERGRudarskiInstitut
sijeanj/2012
PRILOG1
Dr.sc.NikoMalbaa,dipl.ing.
POLOAJUGLJENAUEUROPSKOJISVJETSKOJELEKTROENERGETICI
Dajenegdjepotkraj60tihgodinaprologstoljeanetkopitaosvjetskeenergetiare
kojeegorivoprevladavatiuelektroenergetskojbudunosti,jamanobisenajvienjih
opredijelilozatekuagoriva.Razlogezatakavodgovorbilojelakoobjasniti.Barelnafte
stajao je manje od tri dolara, izvori su izgledali nepresuni, razvoj automobilske
industrije traio je ogromne koliine benzina, a ostatke rafinerijskog postupka, razna
loiva ulja, gotovo da nije bilo mogue prodati. Tehnoloka rjeenja termoelektrana
bila su ve usvojena, a zbog jeftinoga goriva traenje nekih novih tehnolokih
mogunostinijeniimbilostimulirano.
Problematikautjecajanaokoli,kaodiosustavneakcije,nijeuopepostojala.Nesamo
danijebiloorganiziranihskupina,nidravnihorganakojibisezanimalizaokoli,nego
jebiovrlorijedakipojedinaanznanstveniintereszaoveteme.
Otprilike 1960. god. bilo je instalirano u zemljama OECDa oko 25.000 MW u

elektranama na tekue gorivo i one su proizvodile oko 100 TWh elektrine energije
godinje,ave1973.jeinstaliranasnagaporaslanaoko250.000MWsproizvodnjom
odpreko1000TWhgodinje.
Sve se, meutim, gotovo trenutno preokrenulo. Naftna kriza iz 1973. godine te njen
ponovniudarspoetkom80tih,definitivnosupokopaliperspektivutekuegagorivau
elektroenergetici. Cijena sirove nafte s 23 skoila je na desetak dolara po barelu
(1974.),odnosnonavieod35USD/bbl(1980.1985.).
Kasnije,udevedesetimgodinamaprologstoljeacijenesirovenaftesuopetpale,realno
na razinu od prije 1973, ali se povratak tekuega goriva u elektroenergetiku nije
dogodio.Razlozizatonisuviebilisamoekonomski.Godine1990.uzemljamaOECDa
jebiloinstaliranooko240.000MWuelektranamanatekuegorivosproizvodnjomod
svegaoko600TWh/god,stendencijomdaljnjegapadaubudunosti.Od1973.do1990.
udiotekuegagorivasesmanjios26%na 9%, a danas je taj udio i znatno manji, u EU
svegaoko3%.
Dajeenergetiarenetko70tihgodinapitaooperspektivamaelektroenergetike,svi
bi, gotovo uglas, uskliknuli: nuklearna energija. Imali bi za takvu tvrdnju stotinu
argumenata, a gotovo nijedan protiv. Nova se mona tehnologija pokazala
spasonosnimrjeenjemusituacijioptereenojnestabilnimtritemnafteipolitikim
previranjima u podrujima glavnih zemalja proizvoaa. Planirano je, u relativno
kratkom periodu, u svijetu izgraditi na stotine nuklearnih elektrana, od toga u bivoj
Jugoslaviji,akdvadesetak.
Ubrzo su se javili i prvi organizirani otpori. Nakon dokumenta NEPA (National

Environment Policy Act) od 1. sijenja 1970. godine u SADu i konferencije UN o
okoliu u Stockholmu, 1972., naglo se iri pokret brige za okoli koji ubrzo poinje
pretendirati i na politiki utjecaj. Glavna su meta postale nuklearne elektrane, jer je
oponiranje nuklearnim elektranama stvaralo iroke mogunosti za jednostavnu
medijskuipolitikueksploataciju.Nuklearneelektranesuseipakubrzanogradileido
1985.izgraenojeoko200.000MW,sproizvodnjomod1200TWhgodinje.
Prilog1,Strana1
sijeanj/2012
Meutim, planovi se nisu ni priblino ispunili. Nezgoda na Otoku tri milje (Three Mile
Island)uSADuuproljee1979.godine,iakobezikakvihposljedicapookoli,zapanjila
jestrunjake.Iporeddesetljeavrlodetaljnihanalizasigurnostinuklearnihelektrana,
u kojima su razmatrane tisue raznih scenarija mogue nezgode, zbio se dogaaj iji
slijed nitko nije predvidio. Pokazalo se kako u podruju nuklearne sigurnosti jo
postoje tajne. Pokrenut je ogroman struni potencijal uitavomesvijetu,postavljena
su nova pravila, svaki je reaktor u zapadnim zemljama detaljno pregledan i podeen
prema novim zahtjevima. Nuklearna je sigurnost opet dovedena na potrebnu razinu.
Alizastojjebioneizbjean,osimtoganovizahtjevisuzakompliciraliradnepostupkei
znatno povisili trokove rada i odravanja. Trokovi su kapitala pri izgradnji novih
objekataenormnoporaslizbogzastojauizgradnjiporadinovihsigurnosnihzahtjeva,a
takoer i zbog nagloga porasta cijene kapitala uvjetovane restriktivnom monetarnom
politikom s poetka 80tih ("reganomika", "taerizam"). Elektrina je energija iz
nuklearnihelektranaodjednomposkupjela.
Eksplozija reaktora u ernobilu u proljee 1986. godine bila je ustvari mnogo vie
najava raspada jednoga politikog sustava nego rezultat tehnike ili tehnoloke
pogreke u nuklearnoj sferi. Sudbonosne pogreke nisu napravili inenjeri u elektrani,
negosuonenapravljeneusreditupolitikogaivojnopolitikogaodluivanja.Ipak,tajje
dogaaj gotovo posvuda u svijetu dodatno okrenuo stav javnosti protiv nuklearnih
elektrana.
Iako se i nakon 1986. poveava instalirana snaga nuklearnih elektrana i njihova

proizvodnja, ne moe se nikako rei da su nuklearne elektrane ispunile oekivanja
energetiaraiz70tih.
Nakonloegiskustvastekuimgorivomisnuklearnomenergijom,tobienergetiari
odgovorili 1985. na pitanje o perspektivi elektroenergetike? Recept bi jamano bio:
tednjaenergijeiobnovljiviizvori.
Restriktivnimonetarizamprvesvjetskesile,kaoodgovornarastrone70te,doveoje
do nagloga porasta cijene kapitala, smanjenja investiranja u nove objekte, pada stopa
rasta. Ukratko: ozdravljenje, restrukturiranje, tednja. Tehnoloki razvoj i napredak,
umjesto investicijske ekspanzije. Smanjenje potronje i zaposlenosti, ali porast
kvalitete. Svijest o ogranienim resursima i o ekolokim prijetnjama globalnih
razmjera (kisele oborine, ugroenost stratosferskoga ozonskog sloja, opasnost od
stvaranja neravnotee u izmjeni energije kroz zemljinu atmosferu zbog promjene
njenoga sastava, porast CO2, metana i drugih tzv. staklenikih plinova). Izvjetaj
Brundtland ("Our common future") iz 1987., koncept podnoljivoga razvoja
(sustainabledevelopment),konferencijeuMontrealu(1986.)iRiodeJaneiru(1992.)i
mnogi drugi dogaaji imali su bitan utjecaj na poglede u razvoju energetike i
elektroenergetike.Dakle,tednjaitehnolokirazvoj,osobitoupodrujuzatiteokolia
nalokalnoj,regionalnojiglobalnojrazini.
Moe se rei da su 80te godine konano dovele do krajnjih konzekvenci spoznaju o

ogranienosti resursa na Zemlji i o potrebi zajednikoga djelovanja na globalnoj
razini. Ostalo je, meutim, bez odgovora pitanje kako to postii u svijetu u kojem su
zateeneogromnerazlikeurazvoju,standardu,nainuivotaitradiciji,mogunostimai
aspiracijama,usvijetupodijeljenom:kulturno,politikiicivilizacijski.
U svemu su elektroenergetiari opet promaili. Uza svu tednju i tehnoloki razvoj

brzo se pokazalo da ni u najrazvijenijim zemljama nije mogue zaustaviti porast
potronje elektrine energije. Stope porasta nisu dodue velike, ali 23 posto godinje
Prilog1,Strana2
sijeanj/2012
izgleda da je granica ispod koje se teko spustiti. U manje razvijenim zemljama i u
zemljamaurazvojunigodinjiporastodpetiviepostonijeiznenaenje.
Porast proizvodnje hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora je zamjetljiv, ali udio u

elektroenergetici od oko 18% izgledao je kao njihov dugoroni maksimum. to bi
nakontespoznajeenergetiariodgovoriliu1995.otemirazvitkaelektroenergetike?
Nakon svih promaaja, uglavnom su zautjeli. Posebno u zapadnim zemljama, a
osobitouEuropi.Dioihseuvukaopodpolitikeskutesvojihdravnihadministracija,
jersuvaljdakonanoshvatilidajeenergetikaustvaripolitikainitavie,adioihse
okrenuopremazatitiokoliakaohittemi,pasuenergetskiskupoviupravilupostali
ekolokiskupovi.
Logino je onda da su energetiari 90tih postali komotni oportunisti. Zaigrali su na

jedinukartukojuvoleutiipolitiariijavnost:plin.Kaoiuprijanjimrazdobljimasveim
je ilo u prilog: plin je bio razmjerno jeftin, ekoloki podoban, openito prihvatljiv u
javnosti, a na raspolaganju su vrhunska tehnoloka rjeenja s vrlo visokim stupnjem
iskoritenjagoriva.Meutim,vrlobrzosuseuoileimoguepukotine:otkudplin,tko
e namiriti poveane zahtjeve, to e biti s cijenom, tko garantira opskrbu u
viegodinjemrazdoblju?
I konano, preli smo u novi milenij. to su energetiari govorili 2005. o razvoju

elektroenergetike. Cijene energenata su porasle, opasnost od iscrpljivanja rezervi se
nazire(osobitoplina),ufokussvjetskogjavnoginteresadolaziopasnostodglobalnog
zatopljenja uzrokovana prekomjernom emisijom staklenikih plinova, a
termoelektranesujedanodglavnihemiteratihplinova.Uekonomskojsferidoneklese
ponavlja situacija iz osamdesetih godina prolog stoljea, plus globalizacija i internet
kaosredstvomasovnogkomuniciranja.Rezultatjeslian:obnovljiviizvori(OIE)plus
tednja energije (plus plin). Plin je ovdje, za razliku od prethodnog razdoblja,
iznuen. Naime, plinske elektrane su najprikladnije za rjeavanje problema koji
nastajuuelektroenergetskomsustavuzbogprikljuenjavelikog brojavjetroelektrana
glavnetehnologijeOIEuelektroenergetici.
U ovome kratkom prikazu gotovo cjelokupne povijesti organizirane

elektroenergetike nikada pri pogledu u budunost, u globalnim svjetskim
predvianjima, kao dominantna znaajka razvitka elektroenergetike nije bio
spomenut ugljen. A upravo je ugljen cijelo to vrijeme, u posljednjih 50 godina, a
dakako i prije toga, bio stoerno gorivo u svjetskoj elektroenergetici s gotovo
fantastinom disperzijom svega se nekoliko zemalja u svijetu ne koristi ugljenom u
elektroenergetici.
Da paradoks bude vei, kroz cijeli taj period su postojala tehnoloka rjeenja koja
proizvode jeftiniju elektrinu energiju od elektrana na ugljen; uvijek su postojala
rjeenja koja su kvalitetnija s obzirom na zatitu okolia; uvijek su postojala rjeenja
prihvatljivijajavnostiiuvijeksupostojalarjeenjasboljimiskoritenjemgoriva.
Naravno, stabilan poloaj ugljena u elektroenergetici nije sluajan. Postoji niz

prednostikojeimaugljenikojimaonuspijevakompenziratisvojenedostatke.
Glavnamujeprednostusigurnostidobave,atojeznaajkakojaseuelektroenergetici
vrednuje vie od cijene. Sigurnost dobave proizlazi iz ogromnih zaliha ugljena koje su
raspodijeljene mnogo ravnomjernije nego zalihe nafte i plina, a nalaze se u politiki
mnogostabilnijimzemljama.
Prilog1,Strana3
sijeanj/2012
Mnoge su zemlje poele s upotrebom vlastitoga ugljena i na tome stvorile izvjesnu
tradiciju. U posljednje je vrijeme i meunarodna trgovina ugljenom sve vea, a zbog
ogromnihrezervistalnoseotvarajunovanalazita,pajeponudatradicionalnoveaod
potranje.
Druga je velika prednost ugljena u relativnoj stabilnosti cijene. Iako cijena ugljena
reagira na promjene cijene drugih energenata, u prvom redu sirove nafte, reakcija je
priguena.
Uposljednjesuvrijemetermoelektranenaugljenitehnolokiobnovljene,vesudulje
u komercijalnoj primjeni i nova tehnoloka rjeenja, opskrbljene su s vrlo kvalitetnim
sustavimazatiteokolia,aznatnoimjeporaslaiiskoristivostgoriva.
U tab. P.11 dan je prikaz udjela pojedinih energetskih oblika u proizvodnji elektrine
energijeuEUiSADupremanajnovijimpubliciranimpodacima(zaEUtoje2008.god,a
zaSAD2010.).
Utab.P.12danjeprikazstruktureenergetskihoblikauproizvodnjielektrineenergijeu
zemljamaEUiunekimdrugimeuropskimdravama.
Vidisekakojekoritenjeugljenauelektroenergeticivrloznaajno26,7%uEUi45,2%
u SADu. Ako se pogleda samo situacija u Europi (EU27, 2008.) vidi se da se velika
veina drava (osim Malte, Cipra, Litve, Latvije, Luksemburga i vedske) koristi
ugljenom u proizvodnji elektrine energije. U nekoliko zemalja (Bugarska, eka,
Danska,Njemaka,Estonija,Grka,PoljskaiRumunjska)ugljenjedominantnogorivou
proizvodnjielektrineenergije.
U posljednjih nekoliko godina pozicija ugljena je donekle uzdrmana dvama vanim

injenicama:
a) Ekonomskakrizausvijetu,aosobitouEuropidovelajedoznatnogpadapotronje
elektrineenergijepaseu2010.prviputnakonII.svjetskogratadogodioujednoj
godiniipadpotronjeelektrineenergije.Paralelnostimdogodioseiporastcijena
kapitala na svjetskom tritu. I jedno i drugo dovelo je do smanjenja pritiska na
izgradnjunovihobjekatateosobitonaoneobjektekojisukapitalnointenzivniji,atu
spadajuitermoelektranenaugljen.
b) Drugi dogaaj je povezan s emisijom staklenikih plinova u atmosferu gdje se na

europskoj, a donekle i na svjetskoj razini, planira smanjenje te emisije, a tu su
elektrane na ugljen prve na udaru zbog velike emisije CO2, glavnog staklenikog
plina. Iako sve zemlje time nisu jednako pogoene (BiH ak nije bio ni potpisnik
Kyoto protokola) to je znatno pogodilo dio planiranih objekata s obzirom da bi
rjeavanje tog problema moglo znatno podignuti cijenu proizvedene elektrine
energije. S druge strane dogaa se i nagli porast koritenja obnovljivih izvora
energije (u elektroenergetici osobito vjetroelektrana) koje su potpomognute vrlo
visokimpoticajimauvelikombrojuzemaljakaorezultatnoveeuropskepolitiketzv.
202020 u 2020., tj. obvezujue smanjenje za 20% emisije staklenikih plinova,
obvezujui porast uea obnovljivih izvora na 20% u bruto finalnoj potronji
energije i prijedlog o smanjenju za 20% potronje energije u odnosu na prethodne
projekcijeiz2005.godine.
Bez obzira na navedeno, u Europskoj uniji, a dakako i drugdje, planira se vei broj
termoelektrana na ugljen. Kriza e jamano usporiti njihovu realizaciju, neki e objekti
Prilog1,Strana4
sijeanj/2012
vjerojatnoiotpasti,alinikakonestojikonstatacijadasetermoelektranenaugljenviene
gradeuEuropi.Dapae,nakontoje,podpritiskomnezgodeuJapanu,doloidozastojau
realizaciji planiranih nuklearnih kapaciteta, ugljen dobiva na vanosti jer mu ni plin kao
gorivoniobnovljiviizvorinemogupredstavljativaljanualternativuzabaznuproizvodnju
elektrine energije. Takoer, iako nova europska strategija predvia znatne utede pri
potronjiukupneenergijeproizvodnjaelektrineenergijeutomeemodaijoporasti.
Utab.4.3.11upog.4.3.Izborbrojablokovatermoelektranedanjepregledtermoelektrana
na ugljen koje se trenutno planiraju u Europi. Radi se o ukupno 86 blokova
termoelektrana, ukupne snage oko 67.000 MW to je neto preko 8% od ukupno
instaliranihkapacitetaEU.Naravno,malojetunovihlokacijabuduidaseuglavnomradi
ozamjenskimobjektimazatvarajusestarijinerentabilniiekolokineprihvatljiviobjekti,
a grade suvremeni, znatno efikasniji i ekoloki prihvatljiviji blokovi. Neke jedinice
termoelektrana na ugljen, odnosno lignit putene u rad posljednjih godina predstavljaju
pravosavrenstvoiutehnikotehnolokomiuekolokomsmislu.
TablicaP.11:Strukturaenergetskihoblikauproizvodnjielektrineenergije
ENERGETSKIOBLIK
Ugljeniostalavrstagoriva
Nuklearnaenergija
Prirodniplin
Obnovljiviizvori
Hidroelektrane
Vjetroelektrane
Elektranenabiomasu
Geotermalneelektrane
Solarneelektrane
Tekuegorivoiostalo
UKUPNO
PROIZVODNJA(TWh)
EU
SAD
901
1.864
937
807
775
993
599
425
359
257
119
96
108
55
6
16
7
1
162
31
3.374
4.120
POSTOTAK
EU
SAD
26,7
45,2
27,8
19,6
23,0
24,1
17,8
10,3
10,6
6,2
3,5
2,3
3,2
1,3
0,2
0,4
0,2
0,0
4,7
0,8
100,0
100,0
Izvori:
Eurostat,YearlyStatistics2008,2010Edition,ISSN18307833
U.S.EnergyInformationAdministration/ElectricPowerMonthly,August2011
Prilog1,Strana5
Stratekaprocjenautjecajana okolizar udnikitermoelektranuKongora

sijeanj/2012
TablicaP.12:StrukturaproizvedeneelektrineenergijeudravamaEuropskeunijeu2008.(prema:Eurostat,2010Edition)
Drava
Belgija
Bugarska
eka
Danska
Njemaka
Estonija
Irska
Grka
panjolska
Francuska
Italija
Cipar
Latvija
Litva
Luksemburg
Maarska
Malta
Nizozemska
Austrija
Poljska
Portugal
Rumunjska
Slovenija
Slovaka
Finska
vedska
Vel.Britanija
EU27
(1)
84.929
45.037
83.518
36.391
637.214
10.581
29.685
63.749
313.746
576.034
319.129
5.079
5.274
13.912
3.557
40.025
2.276
107.645
67.101
157.177
45.969
64.955
16.399
28.962
77.436
150.036
389.366
3.375.182
(2)
5.547
23.181
48.777
17.458
275.238
9.645
8.018
33.356
48.714
24.447
43.073
0
2
1
0
7.086
0
23.469
5.524
141.176
11.196
25.823
5.323
4.672
13.712
514
125.316
901.268
(3)
24.648
2.360
2.919
6.928
75.921
702
16.066
13.797
121.561
21.915
172.697
0
2.057
2.025
2.402
15.176
0
63.425
11.204
3.166
15.199
9.924
476
1.607
11.247
603
176.748
774.773
(4)
406
277
131
1.131
8.604
37
1.731
9.990
18.002
5.892
31.459
5.064
2
566
0
355
2.276
2.065
1.243
2.323
4.148
700
16
681
425
873
6.101
104.498
(5)
45.568
15.765
26.551
0
148.495
0
0
0
58.973
439.468
0
0
0
9.894
0
14.818
0
4.169
0
0
0
11.226
6.273
16.703
22.958
63.889
52.486
937.236
(6)
1.757
3.277
2.376
26
26.963
28
1.300
4.149
26.112
68.838
47.227
0
3.109
988
965
213
0
102
40.678
2.747
7.296
17.195
4.018
4.241
17.112
69.211
9.257
359.185
(7)
637
122
245
6.928
40.574
133
2.410
2.242
32.203
5.689
4.861
0
59
131
61
205
0
4.260
2.014
837
5.757
4
0
7
261
1.996
7.097
118.733
(8)
3.987
0
1.457
3.917
28.862
36
160
191
4.036
5.889
7.522
12
45
69
109
2.048
0
6.642
4.628
3.459
2.133
24
288
530
10.575
11.183
10.053
107.855
(9)
41
0
13
3
4.420
0
0
5
2.578
41
193
3
0
0
20
1
0
38
28
0
38
0
1
0
4
4
17
7.448
(10)
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
5.520
0
0
0
0
0
0
0
2
0
192
0
0
0
0
0
0
5.714
(11)
2.338
55
1.049
0
28.137
0
0
19
1.567
3.855
6.577
0
0
0
123
0
3.475
1.780
2.469
10
59
4
521
1.142
1.763
2.291
57.234
(12)
6,5
51,5
58,4
48,0
43,2
91,2
27,0
52,3
15,5
4,2
13,5
0,0
0,0
0,0
0,0
17,7
0,0
21,8
8,2
90,4
24,4
39,8
32,5
16,1
17,7
0,3
32,2
26,7
(1) Ukupnaproizvodnjaelektrineenergije,GWh
(2) Proizvodnjaelektrineenergijeutermoelektranamanavrstogorivo(ugljen,lignit,treset),GWh
(3) Proizvodnjaelektrineenergijeutermoelektranamanaplin,GWh
(4) Proizvodnjaelektrineenergijeutermoelektranamanatekuegorivo,GWh
(5) Proizvodnjaelektrineenergijeunuklearnimelektranama,GWh
(6) Proizvodnjaelektrineenergijeuhidroelektranama,GWh
(7) Proizvodnjaelektrineenergijeuvjetroelektranama,GWh
(8) Proizvodnjaelektrineenergijeutermoelektranamanabiomasu,GWh
(9) Proizvodnjaelektrineenergijeusolarnimelektranama,GWh
(10) Proizvodnjaelektrineenergijeugeotermalnimelektranama,GWh
(11) ProizvodnjaelektrineenergijeuostalimTE(otpad,sintetikiplinisl.),GWh
(12) Udiougljenauproizvodnjielektrineenergije,%
Prilog1,Strana6
sijeanj/2012
PRILOG2
STRATEKIPOLOAJTEKONGORAUELEKTROENERGETSKOMSUSTAVU
Obzirom na strateko opredjeljenje Federacije BiH iskazano kroz Strateki plan i program
razvoja energetike FBiH o samodostatnosti vlastitih izvora u zadovoljenju vlastite potronje
kao i udjela vlastitog elektroenergetskog sistema u otvorenom tritu neposrednog i ireg
okruenja, neophodno je pristupiti osiguranju dovoljnih (traenih) kapaciteta za opskrbu
elektrinom energijom potroaa u FBiH prvenstveno, ali i za opskrbu regionalnog trita
krozizgradnjunovihizamjenskihproizvodnihkapacitetakoristeidomaeresurseprimarne
energije. To podrazumijeva gradnju novih i zamjenskih termoelektrana koje e koristiti
domai ugljen, novih malih i velikih hidroelektrana (ne predvia se zatvaranje niti jedne
postojeehidroelektraneuplanskomperiodu)tekoritenjeobnovljivihizvoraenergijevjetra,
suncaibiomase.
Protekli period je karakteriziran stalnim porastom potronje elektrine energije. Time je i

potrebazaelektrinomenergijomzazadovoljenjepotroaanapodrujuFBiHuporastubez
obziranasporijiekonomskirast.
Na podruju BiH postoje tri elektroprivredne tvrtke (Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda

HZHBiElektroprivredaRS)kojesu nezavisneu izgradnjinovihelektranaiodgovornesuza
opskrbu kupaca na podruju koje pokrivaju. Tri elektroprivrede su u veinskom vlasnitvu
pojedinih entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska). Osim toga, postoje i druge tvrtke i
inicijativezaizgradnjunovihelektrana.Problematikasepromatrausvjetluotvaranjatrita
na podruju BiH i na podruju jugoistone Europe. Postojee stanje u elektroenergetskom
sustavuBiHjetakvodajeBiHnetoizvoznikelektrineenergije,alipostojeznaajnerazlikeu
zatvaranjubilanceunutarpojedinihelektroprivrednihtvrtki.
Tvrtke EP BiH i ERS su neto izvoznici elektrine energije, dok je EP HZHB neto uvoznik
elektrine energije. Uz pretpostavku pravovremene revitalizacije postojeih proizvodnih
jedinicaEPBiHiERSimajudovoljneproizvodnekapacitetezazadovoljenjepotronjevlastitih
kupaca i zadravaju povoljnu trinu poziciju sa stanovita mogunosti izvoza u druge
sustave. U obje elektroprivrede postoji potreba za izgradnjom veih termoenergetskih
objekataod2018.godinesaspektaporastapotronje.
Prilog2,Strana7
sijeanj/2012
SlikaP.21:PrikazelektroenergetskogsustavauBiH
SlikaP.22:Proizvodnjaipotronjael.energijeEESBIH1990.2010.
(Izvor:Indikativniplanrazvoja201322)
Prilog2,Strana8
sijeanj/2012
Potrebazanovimizvorimazbogporastapotronjejeevidentna.Tupotrebupojaavasaznanje
o starosti postojeih proizvodnih objekata od kojih je dobar dio na kraju ivotne dobi
(ekvivalentni MW hidroelektrane je starosne dobi od 33 godine, ekvivalentni MW
termoelektrane Tuzla 27,46 godina, a TE Kakanj 22,66 godina uvaavajui i injenicu
rekonstrukcije pojedinih termoblokova) i predvieno je njihovo gaenje jer, obzirom na
vrijemekadasuobjektigraeni,koritenatehnologijaneosiguravamaksimalnoiskoritenje
raspoloivihresursa.
SlikaP.23Prognozapotronjeel.energijezatriscenarija(Izvor:Indikativniplanrazvoja201322)
SlikaP.24:Prikaztablice(Izvor:StudijaenergetskogsektorauBiH)
Prilog2,Strana9
sijeanj/2012
PremapodacimaizStudijeenergetskogsektorauBiH(iz2008.g)usluajuEPBiHoptimalnim
se pokazuje izgradnja zamjenskih blokova na lokacijama TE Tuzla 7 (411 MW na pragu) u
2018. godini i Kaknja 8 (230 MW) u 2020. godini. Mogunosti izvoza su 1900 GWh/god. Na
podrujuEPBiHkonkurentnostpojedinihprojekataumnogomeovisiopoliticicijenaugljena
unarednomrazdoblju.NapodrujuERSoptimalnorjeenjesadriTEUgljevik2(380MWna
pragu)u2017.godini.Mogunostiizvozasu2250GWh/god.
JP "Elektroprivreda hrvatske zajednice HercegBosne" d.d. uvozi oko pola od ukupno

potrebne elektrine energije i nema termoelektrane u proizvodnom portfelju. Uz
pretpostavku da se izgradnja sustava proizvodnje EP HZHB optimizira s ciljem zadovoljenja
ukupne potronje na podruju koje pokriva ova elektroprivreda (dakle uzimajui u obzir i
postojeu potronju tvornice aluminija) prvi znaajan termoenergetskih objekt koji ulazi u
pogon je TE Kongora. Nakon izgradnje ovog objekta ostvaruje se i mogunosti izvoza
elektrineenergije.
U dokumentu Integralna studija razvoja JP "Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 20062010

godinasaprojekcijomna2020.godinudanesuprojekcijeproizvodnjesvihobjekatakojisuili
euiupogondo2020.godinegdjejeukljuenjeTEKongoraplaniranou2012g.Nadonjim
slikama su prikazani grafiki odnosi proizvodnje i potronje elektrine energije JP EP HZHB
od2007.2020.ijasnojeuoljivpoloajiznaajuvoenjaTEKongorausustav.
SlikaP.25:PlaniranaproizvodnjaipotronjaenergijeEPHZHB20072020
Prilog2,Strana10
sijeanj/2012
SlikaP.26:ElektroenergetskabilancaEPHZHB20072020
S ciljem dugoronog osiguranja elektrine energije radi zadovoljavanja vlastitih potreba,

pokrivanja budueg deficita elektrine energije i snage koji e nastati uslijed gaenja
postojeih termoblokova, te osiguranja pozicije Federacije Bosne i Hercegovine na
unutarnjemiregionalnomtrituelektrineenergijenasjedniciVladeFederacije15.veljae
2010. donesena je Odluka o proglaenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji
prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
FederacijeBiH",br.8/10)meukojimasenalaziiobjekttermoelektraneKongora.
Prilog2,Strana11
sijeanj/2012
PRILOG3
NenadBalain,dipl.ing.stroj.
OPISITEHNOLOGIJAIZGARANJAUGLJENA
P.3.1.IZGARANJEUGLJENEPRAINEUPROSTORU
P.3.1.1.Opistehnologije
Izgaranje ugljene praine (engl. Pulverized Coal Combustion, PCC) je tehnologija koja se
najeeprimjenjujeutermoenergetskimpostrojenjimazaproizvodnjuelektrineenergijete
iniudiood97%uukupniminstaliranimkapacitetimausvijetu.
TablicaP.3.1.11Klasifikacijaloita
Loita(generatoripare)
Izgaranjeusloju
Ukrutomsloju
Ufluidiziranomsloju
Izgaranjeuprostoru
Jednostrujnoilivrtlono
Plinskai
tekuagoriva
Ugljenapraina
Tekuiodvod
ljake
Krutiodvod
ljake
Dabiizgaraouprostoruugljensemoramljevenjemusitnitiuvrlofinuugljenuprainu(do2%
esticaveeod300m,a7075%esticamanjeod75m,vrijedizabituminozniugljen)koja
se zajedno sa zrakom upuhuje u loite. U tu svrhu koriste se serije goraa iji je raspored
veinomeonijednostrani,eoninasuprotni(engl.wallfiredsingle/front,wallfiredopposed)
ilitangencijalni(engl.tangential/cornerfired).Postojeidruginainiloenjakotla(sl.P.3.1.1
1)toovisiosnazikotla,kvalitetiugljena,vrstistrujanjaukotlu(jednostrujuno,vrtlono)itd.
Prevladavajuitipgoraajevrtloni(engl.vortexburner),dokzatangencijalnoloenjeesto
koristemlaznigorai(engl.jetburner).
SlikaP.3.111:Razliitikonceptiloenjakotlova
Prilog3,Strana12
sijeanj/2012
KlasinaPCCloitaradenatlakublizuatmosferskomtopojednostavljujeprotoktvarikroz
postrojenje. Neizgoreni dio ugljene praine pada u lijevak loita kroz koji se posebnim
kanalomljakaipepeoodvodenaprivremenoskladitenjeusiloseilinaodlagalite.Kadaje
sastavpepelauugljenutakavdabipepeonatemperaturamaizgaranjaomekavaoilijepiose
za izmjenjivake povrine, koristi se slabo hlaeno predloite u kojemu je temperatura
ekstremnovisoka.Pepeosetadaurastaljenomstanjuodstranjuje,aproienidimniplinovi
uvodeuglavnidioloita.
Za izgaranje ugljene praine u prostoru, s obzirom na prolaz dimnih plinova, koriste se

sljedei osnovni tipovi protonih kotlova:oncethrough, Benson configuration (sl. P.3.1.12).
Tradicionalni je kotao s dva prolaza dimnih plinova (twopass layout) kod kojeg su na vrhu
loita smjeteni pregrija i meupregrija. Po prolasku kroz njih dimni plinovi mijenjaju
smjer strujanja za 180 i kreu se prema dolje predajui toplinu ostalim izmjenjivakim
sekcijama (glavni izmjenjiva, ekonomajzer). Druga tip kotla je toranjski (engl. tower design
boiler), kod kojeg su izmjenjivaka tijela (konvektivni dio kotla) smjetena vertikalno iznad
loita (to rezultira viom konstrukcijom kotlovske jedinice). Posljednjih nekoliko godina
ovakva izvedba kotlova preferira se u Europi, dok se u Japanu zbog visoko osjetljivog
potresnogpodrujaveinomizvodekotlovisdvaprolaza.Posljednjitipjehorizontalnikotao
koji je najnii od prethodno spomenuta dva tipa kotla. Najmanja koliina materijala/elika
potrebnajezaizvedbutoranjskogtipakotla,dokjeprednosthorizontalnogtipakotlanajkrae
vanjskecijevneinstalacije.
SlikaP.3.1.12:Prikazosnovnihtipovaprotonihgeneratorapare,toranjskikotao(lijevo)
kotaoadvaprolaza(sredina)ihorizontalnikotao(desno)
Kvaliteta ugljena jedan je od glavnih faktora pri izboru tipa kotla i vrste loenja. Za
bituminozni ugljen koristi se toranjski kotao ili kotao s dva prolaza dimnih plinova uz
primjenunasuprotnogeonoloenja,doksezalignitkoristitoranjskikotaostangencijalnim
loenjem.Zavisokokvalitetneugljenekaotojeantracitkoristisetoranjskikotaoilikotaos
dvaprolazadimnihplinovauzprimjenulunogloenja(engl.arcfiring).
Ovisnookvalitetikoritenogugljenatemperatureuloitukreuseod1500Cdo1700Cza
visokokvalitetne,odnosnood1300Cdo1600Czaniskokvalitetneugljene.Zbogvrlokratkog
zadravanjaunutarloita,otprilike25sekundi,esticemorajubitidovoljnositnedabito
Prilog3,Strana13
sijeanj/2012
potpunije izgarale. Takoer, pretiak zraka loitu neophodan je da bi se postiglo izgaranje
vie od 99% ugljika prisutnog u gorivu. U modernim PCC postrojenjima primjenjuje se
stupnjevitododavanjezrakasasvrhomsmanjenjaformiranjaNOXuloitu(sl.P.3.1.13).
SlikaP.3.1.13:Principstupnjevitogdovoenjazraka
U kotlovima za visokokvalitetni ugljen esto se koristi donja sekcija goraa (engl. downshot
burner) kojima se smjesa ugljene praine i zraka usmjerava u donji (konusni) dio loita.
Takvom izvedbom produuje se period izgaranja te smanjuje koliina neizgorenog ugljika u
pepelu. Kod pojedinih tipova kotla koriste tzv. elijasti gorai (engl. cell burner) u eonoj
izvedbi.Ovajkonceptneprimjenjujesekodnovihkotlovazbogvisokihtemperaturaplamena
torezultirapoveanomemisijomNOX.
PCC tehnologija primjenjuje se za postrojenja s instaliranom elektrinom snagom u rasponu

501300MW.Instaliranaelektrinasnagaveinenovihpostrojenjaiznosipreko300MW,dok
rijetkokojepostrojenje(zasebnaparnoturbinskajedinica)imasnaguveuod1000MWe.
SlikaP.2.1.14:Odnosstupnjakorisnogdjelovanjanapremamaterijaluiparametrimapare(M.R.Susta,
UltraSupercriticalPulverizedCoalFiredPowerPlants,Coalgen2006,2006)
Prilog3,Strana14
sijeanj/2012
Energetski stupanj djelovanja starijih, manjih postrojenja koja koriste niskokvalitetni ugljen
iznosi oko 30%. Prosjeni stupanj energetskog djelovanja veih postrojenja s podkritinim
stanjempare(kritinostanje22,1MPa,373C)kojakoristekvalitetnijeugljeneiznosiod35%
do 36%. Novija postrojenja s nadkritinim (superkritinim, SC) stanjem pare mogu postii
energetskistupanjdjelovanjado45%,priemusezaizgradnjupojedinihelemenataparnog
trakta kotla (ispariva, separator pare, pregrija) te visokotlanog i srednjetlanog dijela
parne turbine koriste austenitni elici. Za postizanje stupnja djelovanja postrojenja (uz
koritenje kvalitetnog ugljena) veeg od 45% potrebno je poveanje parametra svjee pare
iznad 300 bar i 600C (ultrasuperkritino stanje pare, USC), kao i koritenje kvalitetnijih
materijala nego to je austenitni elik, a to su uglavnom feritni i martenzitni legirani elici
(npr. T 92, P 92, E911). Daljnjim razvojem materijala, kao to je superlegura na bazi nikla
(razvojni program pod nazivom Advanced (700C) PF Power Plant) te razvojem novih
tehnologija obrade materijala omoguiti e se izgradnja postrojenja s parametrima pare od
375 bar i 700C. Oekivani raspon vrijednosti neto stupanja energetskog djelovanja takvog
postrojenja (podrazumijeva se koritenje visokokvalitetnog ugljena) iznosi od 52% do 54%,
uzsmanjenjeemisijeCO2zaotprilike15%uodnosunaSCPCpostrojenja.Izvedenajeigruba
procjenadasepoveanjemtemperaturesvjee/meupregrijanepares700Cna800Cmoe
povisitinetostupanjkorisnogdjelovanjaza2.8postotnaboda.
TablicaP3.1.12:KlasifikacijaPCCpostrojenjapremapostignutomstanjuparesukladnoInternational
UnionofProducerandDistributorsofElectricalEnergy(UNIPEDE)
GODINA
TLAKSVJEEPARE
TEMP.SVJEEPARE
TEMP.
MEUPREGRIJANE
PARE
JEDANSTUPANJ
MEUPREGRIJANJA
DVASTUPANJA
MEUPREGRIJANJA
NETOSTUPANJ
DJELOVANJA
MPa
C
<1990.
16,5
540
1990.
22,1
540560
1995.2000.
27,530
560600
ULTRA
SUPERKRITINO
2000.
30
600
560
580
600
ne
da
da
ne
ne
ne
ne
da
~38
~41
~45
45+
JEDINICA
PODKRITINO NADKRITINO SUPERKTITINO
Neke od mjera koje se mogu primijeniti u svrhu poveanja stupnja energetskog djelovanja
postrojenjasusljedee:
smanjenjempretikazrakas25%na15%(postiesemalopoveanje),
sniavanjetemperatureizlaznihdimnihplinovaza10C(rekuperacija),(postiesemalo
poveanje),
poveanjeparametarasvjeepare(25MPa/540Cna30MPa/600Cdoprinosipoveanju
stupnjaenergetskogdjelovanjazadvapostotnaboda),
koritenje drugog stupnja meupregrijanja (doprinosi poveanju stupnja energetskog
djelovanjazajedanpostotnibod)i
smanjenje tlaka u kondenzatoru (smanjenjem tlaka za 10 mbar rezultira poveanjem
netostupnjakorisnogdjelovanjaotprilikeza0,4postotnaboda.
Prilog3,Strana15
sijeanj/2012
SlikaP.3.1.15:Uinakpojedinemjerezapoveanjestupnjaenergetskogdjelovanja[Schilling,
Kraftwerkstechnik,1993]
Neto nii stupanj energetskog djelovanja oekuje se kod postrojenja koja koriste manje
kvalitetan ugljen. Tako SCPC postrojenje u kojem se koristi lignit postie neto stupanj
korisnog djelovanja u iznosu od 42%, dok SCPC postrojenje na bituminozni ugljen postie
neto stupanj djelovanja od 45%. Stupanj korisnog djelovanja takoer bitno ovisi o
cjelokupnom konceptu i uvjetima na lokaciji postrojenja. Postrojenje Nordjyllandsvrkt 3
(Danska) s protonim kondenzatorom smjeteno na Sjevernom moru postie neto stupanj
djelovanja od 47,2%, dok ekvivalentno postrojenje s vlanim rashladnim tornjevima u
prosjenim srednjeeuropskim klimatskim uvjetima postie neto stupanj djelovanja manji za
otprilike 2 postotna boda. Smanjenje stupnja djelovanja procijenjeno je na temelju razlike
tlakova postignutih u kondenzatoru pojedinog postrojenja (apsolutni tlak u kondenzatoru
postrojenja Nordjyllandsvrkt 3 iznosi 23 mbar, dok apsolutni tlak u kondenzatoru za
srednjeeuropskeuvjeteiznosi50mbar).
PCCtehnologijommogusekoristitirazliitevrsteugljena,nozaugljenesvisokimsadrajem
pepela primjena ove tehnologije nije najbolje rjeenje. Efikasnost PCC loita kree se u
rasponu od 86% do 95%. Primarni gubici u loitu odnose se na otpadnu toplinu dimnih
plinova koji odlaze iz loita, neizgoreni udio ugljika iz goriva, gubici topline zraenjem te
ostali gubici topline. Kvaliteta goriva takoer bitno utjee na stupanj korisnog djelovanja
loita.Pretpostavilisekoritenjerazliitihkvalitetaugljenaunekolikoekvivalentnihloita
(jednaki okolini uvjeti, jednake temperature dimnih plinova na izlazu iz loita, jednaki
preticizrakaitd.)postignutistupnjevikorisnogdjelovanjasusljedei:
kvalitetanugljen:
95%
lignit:
92%
lignitniskekvalitete: 86%.
VeinaPCloitaizvedenajesasustavomsuhogodvoenjemljake/pepela(engl.DryBottom
Boiler,DBB),priemuseveegranulacijeizdvajajunadnuloita,dokveinapepelauiznosu
od 6585% prema PflughoeftHassett, Hassett, Schroeder 1999, odnosno 8090% s otprilike
0,5 posto ugljika sadranog u pepelu prema IEA Clean Coal 2005b iz loita odlazi u obliku
finihesticanoendimnimplinovima.esticeseizdimnihplinova,prijenjihovogisputanjau
atmosferu,izdvajajupomouvreastogilielektrostatskogfiltra.
Prilog3,Strana16
sijeanj/2012
P.3.1.2.Ostalielementikotla
P.3.1.2.1.Meupregrijai
Nakon to svjea para ekspandira u visokotlanom dijelu turbine do tlaka meupregrijanja,

vraaseukotao(meupregrija)ukojemusemeupregrijavaobinodoistetemperaturekao
isvjeaparateponovoekspandirauniskotlanomdijeluturbine.
Prednostimeupregrijanjaparesusljedee:
poveavaseefikasnostprocesa,
smanjujesevlanostuzadnjimstupnjevimaturbinedo50%,
smanjujesesnaganapojnepumpeza1518%,
smanjujusedimenzijekondenzatoraza78%,
smanjujusegorionicizaoko5%,
smanjujesegeneratorpareza1518%i
smanjujusedimenzijepredgrijaanapojnevode.
Nedostacimeupregrijanjaparesu:
poveavasecijenaturbine,
ukupniinvesticijskitroakrastei
zbogdodatnihcjevovodaiventilaoteanorukovanjeikontrola.
P.3.1.2.2.Ekonomajzerskepovrine
Ekonomajzerskepovrineinezagrijainapojnevodeizagrijaizraka.Ugraujuseuizlaznom
dijelu kotla ime se sniava temperatura izlaznih dimnih plinova (iz kotla). Smanjenjem
izlazne temperature dimnih plinova za oko 20C, ostvaruje se poboljanje stupnja korisnog
djelovanja kotla za oko 1 postotni bod. Kod dananjih kotlova izlazne temperature obino
iznosenapunomoptereenju130150C.Utjecajnifaktoriokojimaoviseizlaznetemperature
dimnihplinovasu:
koliinatoplinekojasemoeizmijenitiukotlu,
ulaznatemperaturanapojnevodeizraka
rositedimnihplinova
cijenaureaja.
Zagrijainapojnevode
Obino su smjeteni izmeu meupregrijaa pare i zagrijaa zraka. Ukoliko nema zagrijaa
zraka, tada su zagrijai vode zadnje izmjenjivake povrine kotla. U pravilu se voda u njima
zagrijava ispod temperature zasienja, kako se ne bi pojavila para koja moe izazvati
kavitaciju i oteenja. Ako su ipak predvieni za zagrijavanje vode s ulaskom u zasieno
podruje,tadasuposebnekonstrukcijeinazivajusepredisparivai.
Prednostizagrijaavodesu:
koristeseizamalejediniceinietlakove,
potronjadodatnesnagejemala,
breputanjekotlaupogon,
zauzimarelativnomaliprostori
smanjujeoptereenjeogrjevnihpovrina.
Prilog3,Strana17
sijeanj/2012
Premaizvedbizagrijainapojnevodemogubiti:
integralnidioisparivakogkrugai
odvojenipaketiobinosusmjeteniukonvektivnomkanalukotla,izlazniimjekolektor
spojensbubnjem.
Zagrijaizraka
Isplativisuupraviluzakotlovekapacitetaiznad2025t/h.Smjetenisuobinoizazagrijaa
vode,nakrajukotla.Zagrijavanjezrakaza55Cpoveavastupanjkorisnogdjelovanjakotlaza
oko 2 postotna boda. Jednostavnije su i lake konstrukcije od zagrijaa vode zbog niih
tlakova. Zbog slabijeg koeficijenta prolaza topline zahtijevaju velike povrine. Zrak se
zagrijava zbog: poveanja stupnja iskoristivosti generatora pare, suenja goriva i boljeg
izgaranjauslijedviihtemperatura.
Zagrijaizrakasemogupodijelitina:
rekuperatorezrakidimniplinovisuodvojenistjenkomcijevniiploastii
regeneratorerotacijski(Ljungstrom),70%svihzagrijaazrakasuovogatipa,grijanise
elementisastojeodtankihelinihlimova(sae)kojisenaizmjeninozagrijavajudimnim
plinovimaihladezrakom,vrlosuefikasnialisejavljaproblembrtvljenja.
P.3.1.3.PCCpostrojenjanalignit
Za koritenje lignita u termoenergetskim postrojenjima u Njemakoj je razvijena napredna

BoA tehnologija (Braunkohlekraftwerk mit optimierter Anlagentechnik) kojom se postiu
superkritini parametri pare. Referentno postrojenje za tu tehnologiju je NiederaussemK
(Bergheim, Njemaka), instalirane elektrine snage 1012 MW i neto stupnjem korisnog
djelovanja od 43,2% (parametri pare: 265/60 bar i 580/600C). Osobito poveanje stupnja
energetskogdjelovanjauodnosunaklasineizvedbepostrojenjanalignitpostignutoje:
optimalizacijomrashladnogsustava(tornja),
koritenjemotpadnetoplinedimnihplinova,
poveanjemparametarasvjeeimeupregrijanepare,
poveanjemefikasnostiturbinei
smanjenjemvlastitepotronjepostrojenja.
Emisijski faktori za SO2, NOX i PM10 (1/kWh) kod postrojenja s BoA tehnologijom su za
otprilike30%manjinegokodklasinogpostrojenjanalignit.Vrijednostnetostupnjakorisnog
djelovanja postrojenja s BoA tehnologijom iznosi > 43%, dok kod klasinih postrojenja na
lignitiznosi30%.
Nasl.P.3.1.31danjeshematskiprikazmodernogpostrojenjanalignitinstaliraneelektrine
snage1100MWinetostupnjakorisnogdjelovanja>43%.
Prilog3,Strana18
sijeanj/2012
SlikaP.3.1.31:Shemamodernogpostrojenjanalignit(BoA),Neurath2/3(RWEPower,TheBoAProjectinNeurath,2008)
Prilog3,Strana19
sijeanj/2012
DaljnjepoveanjestupnjakorisnogdjelovanjaPCCpostrojenjanalignit(BoA)oekujuse
primjenom tzv. BoA Plus tehnologije. Osnovna razlika BoA Plus u odnosu na BoA
tehnologiju je primjena odvojenog sustava za suenje lignita (sl. P.3.1.32). U takvom
sustavusuenjeseodvijapriniimtemperama(120150C,umjesto1000C),gdjejeizvor
topline toplinska pumpa pokretana elektromotorom, a vodena para nastala iz procesa
suenja ne odlazi zajedno sa smjesom goriva u loite, ve se izdvaja i alje u sustav za
zagrijavanje napojne vode. Primjenom BoA Plus koncepta oekuje se poveanje neto
stupnjaenergetskogdjelovanjaza4do6postotnihbodova.
SlikaP.3.1.32:UsporedbaBoAiBoAPluskoncepta
(RWEPower,TheBoAProjectinNeurath,2008)
P.3.1.4.TrokoviizgradnjeipogonaPCCpostrojenja
Zbog poveanja cijena materijala i opreme na svjetskom tritu investicijski trokovi za

SCPC postrojenje porasli su s 1500 $/kWe,koliko su iznosili u 2000. godini, na priblino
2200 $/kWe u 2008. god. Dolaskom svjetske ekonomske krize smanjuje se potranja za
novim kapacitetima te se javlja postepeni pad investicijskih trokova. Oekivani
investicijskitrokovizaSCPCiUSCPCpostrojenjau2020.god.iznose2000$/kWe,doksu
za2030.god.oniprocjenjujuna1800$/kWe.
Trokovi pogona i odravanja SCPC postrojenja procjenjuju se na iznos od 4%

investicijskih trokova godinje. Proizvodna cijena elektrine energije iz SCPC iznosi
6070$/MWh,gdjese1520$/MWhodnosinatrokovegoriva.
P.3.1.5.RazvojnistatusPCCtehnologije
Veina trenutno instaliranih kapaciteta s PCC tehnologijom za proizvodnju elektrine

energije radi s podkritinim parametrima pare. U usporedbi s klasinom PCC
tehnologijom, SC/USC PCC tehnologija moe se deklarirati kao ista tehnologija ugljena,
kojom se postie stupanj energetskog djelovanja oko 45% (za klasini PCC stupanj
djelovanjaiznosi36%)uznierazineemisijauzrak.SC/USCtehnologijaizgaranjaugljena
prvenstvenoserazvijauzemljamakaotosuSjedinjeneDrave,Rusija,Japan,Njemaka,
ItalijateDanska.
Prilog3,Strana20
sijeanj/2012
TablicaP.3.1.51:PregledreprezentativnihpostrojenjasaSC/USCPCCtehnologijom
INSTALIRANA
PARAMETRI
POETAK
NAZIV
LOKACIJA
SNAGA
SVJEEPARE
KOMERCIJALNOG
POSTROJENJA
[MW]
[MPa/C/C]
POGONA
Boa2Neurath
Njemaka
21100
26.0/595/595
2011.
RPPNRW60Hz SjedinjeneDrave
800
28,5/600/610
2010.
Iatan2
SjedinjeneDrave
900
25,5/585/585
2010.
Comanche3
SjedinjeneDrave
750
26,2/570/570
2009.
RPPNRW
Njemaka
600
28.5/600/620
2008.
Weston4
SjedinjeneDrave
500
26,2/580/580
2007.
Genesee3
Kanada
495
25,0/570/568
2005.
Niederaussem
Njemaka
1027
27.5/580/600
2003.
Isogo1
Japan
600
28.0/605/613
2002.
Avedoere2
Danska
450
30.0/580/600
2002.
Lippendo f
Njemaka
934
26.7/554/583
1999.
Razvojem i primjenom novih materijala s poboljanim termikim svojstvima u izgradnji

kotlova i parnih turbina predviena su daljnja poveanja stupnja energetskog djelovanja
postrojenjasljedeomdinamikom1[Advanced(700C)PFPowerPlant]:
do2015.god.oekujesenetostupanjkorisnogdjelovanjaurasponuod46%do48%,
uperioduod2015.do2025god.oekivaninetostupanjkorisnogdjelovanjaiznosido
50%(eventualno52%),
uperioduod2025.do2035god.oekujesenetostupanjkorisnogdjelovanja>52%..
PoveanjestupnjaenergetskogdjelovanjakodPCCpostrojenja(kondenzacijskog)nalignit
temelji se na primjeni naprednih tehnologija za suenje lignita kao to je BoA i BoA+
koncept,gdjeseoekujesljedee(NEEDS,2008):
do 2015. god. predvieni neto stupanj korisnog djelovanja iznosi oko 45% (uz
investicijskitroakod1180/kWe)
uperioduod2015.do2025god.predvieninetostupanjkorisnogdjelovanjaiznosi
do50%(uzsmanjeinvesticijskihtrokovana920/kWe)
u periodu od 2025. do 2035 god. oekuje se daljnje tehnoloko unaprjeenje BoA+

konceptaipostizanjenetostupanjakorisnogdjelovanjapreko50%,prijeemurast
investicijskihtrokovaopravdanutedomgoriva.
1Oekivanevrijednostinetostupnjadjelovanjaodnosesenakondenzacijskopostrojenjenavisokokvalitetniugljen.
Prilog3,Strana21
sijeanj/2012
P.3.2.IZGARANJEUFLUIDIZIRANOMSLOJU
P.3.2.1.Opistehnologije
Pri izgaranju u fluidiziranom sloju (engl. Fluidized Bed Combustion, FBC) krute estice
goriva(granulacije110mm),pepelaisredstvazavezanjesumpora(sorbenata)vrtlono
se gibaju u sloju zraka koji se upuhuje s donje strane loita. Sloj poprima neke od
fizikalnih karakteristika kapljevitog medija: mali gradijenti temperatura u sloju i
intenzivni prijenos topline (ukoliko postoje temperaturne razlike). U gorivo se obino
dodaje fini kvarcni pijesak, koji popunjava prostor izmeu estica goriva, ime se
osiguravahomogenafluidizacija.Kontinuiranimturbulentnimgibanjemesticapostiese
gotovo potpuno izgaranje goriva pri relativno niskim temperaturama, u odnosu na
klasine tehnologije (izgaranje ugljene praine). Temperatura izgaranja u FBC loitu
iznosiod800do950C,auvjetovanajetemperaturomtaljenjapepela,kaoitemperaturom
optimalnom za postizanje minimalnih emisija SOX i NOX (sl. P.3.2.11). Zbog relativno
niske temperature izgaranja termika emisija NOX manja je do 60% u usporedbi s
emisijama klasinih tehnologija izgaranja. Emisija NOX dodatno se moe smanjiti
stupnjevitim dovoenjem zraka u loite. No relativno niska temperatura izgaranja
pogodujestvaranjuemisijeN2O(30150mg/m3).
Smanjenje emisije SOX kod FBC tehnologije mogue je ve u samom loitu, tj. u procesu
izgaranja. Dodavanjem mljevenog vapnenca ili dolomita (CaCO3, CaCO3MgCO3),
granulacije 02 mm u gorivo ili injektiranjem vapnenog mlijeka (CaOH2) direktno u
loite, emisija SOX moe se reducirati do 95%. Sekundarne mjere za smanjenje emisija
SOX i NOX kod FBC tehnologije obino se ne primjenjuju. Klor i fluor u velikoj mjeri su
zadrani u pepelu. Stupanj energetske efikasnosti veine FBC tehnologija priblino je
jednakstupnjuefikasnostiklasinihtehnologija.
SlikaP.3.2.11:OptimalnatemperaturaufluidiziranomslojusobziromnaemisijuSOXiNOX
Izgaranje u fluidiziranom sloju ima sljedee prednosti u odnosu na klasino (PCC)

izgaranje:
nie temperature u loitu i izotermnost u cijelom volumenu sloja, ime se otklanja

opasnosttaljenjapepelainjegovalijepljenjanaogrjevnepovrine,
intenzivniji prijelaz topline u loitu (posebno u sloju) to omoguava smanjenje
ogrjevnihpovrinaloita,
nievrijednostiemisijaSOXiNOX,
malakoliinagorivauukupnojmasifluidiziranogslojaomoguavaefikasnoizgaranje
igorivavrloloekvalitetesvelikimsadrajempepelaivlagei
mogunostboljekontroletemperatureuloitu.
Prilog3,Strana22
sijeanj/2012
Kaonedostatkeuodnosunaklasinetehnologijemoesenavestisljedee:
potrebazarelativnovisokimtlakomzrakazaodravanjefluidiziranogsloja,
neujednaenkontaktzrakaiesticai
opasnost erozije ogrjevnih povrina cijevi kod velikih brzina zraka i dodavanja
prekrupnihestica.
Osnovna podjela izgaranja u fluidiziranom sloju s obzirom na hidrodinamike uvjete u

loituprikazanajenasl.P.3.2.12.
Legenda:
1.Izgaranjeustabilnomsloju
2.Izgaranjeumjehuriastomsloju
3.Izgaranjeupretlanom
fluidiziranomsloju
4.Izgaranjemucirkulirajuem
fluidiziranomsloju
5.Izgaranjeuletu
ppadtlakakrozslojgoriva
w[m/s]brzinazrakakroz
poprenipresjekslojagoriva
SlikaP.3.2.12:Obliciizgaranjaufluidiziranomslojuovisnoobrzinistrujanjazraka
Razvoj FBC tehnologije temelji se na mogunostima postizanja povoljnijih okolinih

performansi u odnosu na klasine tehnologije (manje emisije SOX i NOX) te koritenja
gorivaniskekvalitete,svisokimsadrajempepelaipromjenjivogsastava(svevrstekrutih
goriva, od otpada do razliitih vrsta ugljena). Takoer, primjenom ove tehnologije
smanjenajeproizvodnjaljake.OsnovnipogonskiparametrikojiutjeunaemisijeizFBC
loita su omjer kalcija i sumpora u gorivu, visina fluidiziranog sloja, brzina fluidizacije,
veliinaesticaivrstasorbenatamaterijalatetemperaturaitlakufluidiziranomsloju.
Gustoa suspenzije (estice praine i apsorbenta u dimnim plinovima) koja se odvaja iz

fluidiziranog sloja te putuje prema izlazu iz loita iznosi 5 do 30 kg/m3. Zbog relativno
visoke gustoe, pri emu toplina zraenja ne ovisi o radijacijskim svojstvima dimnih
plinova, odrava se jednolika temperatura u loitu, gdje ogrjevne povrine mogu biti
postavljeneslobodnoiliuronjeneufluidiziranisloj,odnosnoustrujudimnihplinova.
Gorivozaizgaranjeufluidiziranomslojunetrebamljetiuprainunitisuiti.Visokisadraj
vlage povoljno utjee na stabilnost fluidiziranog sloja, a jedna od mjera za izbjegavanje
nastajanja eksplozivne praine tijekom manipulacije gorivom je zadravanje visokog
sadrajavlage(>40%).Granulacijakojesedodajeufluidiziranislojuobiajenoiznosi3do
20mmtoovisiokarakteristikamagoriva.Unutarloitaveliinaesticaiznosi1000m
zamjehurasti,te1001000muzacirkulirajuifluidiziranisloj.
Manje estice goriva doprinose boljem izgaranju, smanjenju potronje apsorbenta te se

smanjuje erozija ogrjevnih povrina u loitu. Erozija ogrjevnih povrina sprjeava se
oblaganjemcijevikeramikimslojevima.
Prilog3,Strana23
sijeanj/2012
P.3.2.1.1.Izgaranjeufluidiziranomslojupriatmosferskomtlaku
Izgaranje u fluidiziranom sloju pri atmosferskom tlaku (engl. Atmospheric Fluidized Bed
Combustion,AFBC)moeseizvestisa:
mjehuriastimslojem(engl.AtmosphericBubblingFluidizedBedCombustion,ABFBC)i
cirkulirajuimslojem(engl.AtmosphericCirculatingFluidizedBedCombustion,ACFBC)
AFBCloitanamijenjenasuzaizgaranjeugljenasvisokimudjelompepelaipromjenjive
kvalitetetezaspaljivanje/suspaljivanjebiomase,otpadaiugljenogmulja.Objetehnologije
(ABFBC i ACFBC) namijenjene su uglavnom za proizvodnju pare s podkritinim
parametrima.
Izgaranjeuatmosferskommjehuriastimfluidiziranomsloju(ABFBC)
Brzina fluidizacije u mjehuriastom slojukreeseod 1do2,5 m/sime sepostiejasno

definirana granica sloja, a izdvajanje pepela provodi se izravno iz sloja. Dubina
fluidiziranogslojaiznosi0,5do1m,sgustoom(ufluidiziranomstanju)odotprilike1000
kg/m3. Stabilnost sloja pospjeuje se finim kvarcnim pijeskom, koji se zajedno sa
sredstvom za vezanje sumpora dodaje u gorivo prije ulaska u loite. Toplinsko
optereenje po presjeku sloja iznosi oko 3 MW/m2. Otprilike 3040 % zraka dodanog
loitesekoristizafluidizaciju,dokseostatakkoristizaizgaranjeplinovaiznadsloja.
SlikaP.3.2.13:Presjekloitasizgaranjemumjehuriastomfluidiziranomsloju
Prilog3,Strana24
sijeanj/2012
ABFBCtehnologijaizgaranjauobiajenosekoristizaloitatoplinskesnagedo65MJ/s.
Ostatak od izgaranja je ljaka/inertni materijal koji je prisutan u gorivu. Zbog koritenja

vapnenca u pepelu dodatno se pojavljuju CaO/MgO, CaSO4 i CaCO3. U ABFBC loitu
potrebno je postii vei Ca/S omjer nego u ACFBC loitu, posljedica ega su poveani
trokovipogonaiodlaganjaljake.
Izgaranjeuatmosferskomcirkulirajuemfluidiziranomsloju(ACFBC)
U atmosferskom cirkulirajuem sloju raspon brzina fluidizacije iznosi od 4 do 7 m/s. U

svrhu postizanja jednolinog izgaranja (kao i smanjenja emisije NOX) iznad dna loita
upuhujesesekundarnizrakzaizgaranje(stupnjevitoizgaranje).Izdvajanjepepelaprovodi
se najveim dijelom iz mase transportirane produktima izgaranja (ciklon), a samo malji
dio iz samog sloja. Toplinsko optereenje presjeka sloja iznosi do 6 MW/m2. Loita s
CFBCtehnologijomuglavnomseizvodezasnagepreko50MWtoplinskih(naroitoakose
kaogorivokoristiugljen).
SlikaP.3.2.14:Presjekloitasizgaranjemucirkulirajuemfluidiziranomsloju
(prvageneracijaP200)
EfikasnostciklonavrlojevanazaodravanjepravilnogpogonaACFBCloitajerutjee
na udio izgorenog goriva, potronju apsorbenta, emisije SOX i NOX te cjelokupni
temperaturni profil loita. Izvedba ciklona s ekscentrinim strujanjem bitno doprinosi
utediapsorbentaipijeska.
Krutafaza(gorivo,pijesak,pepeo)noenastrujomplinova,poizlaskuizloita,seodvodi
uciklon,gdjeseizdvajajugrubeesticeiponovnovraajuuloite.Temperaturauciklonu
netojeniaodtemperaturedimnihplinova.Vrijemezadravanjaesticauloituiznosi
do 10 sekundi. Dio estica kroz ovakav ciklus prolaze i do 50 puta, to ovisi o njihovoj
veliini te brzini izgaranja. Po izlasku iz loita dimni plinovi se uvode u elektrostatski
precipitatorukojemseizdvajajufineesticeleteegpepeladokoncentracije<30mg/m3.
Prilog3,Strana25
sijeanj/2012
Loitaseprojektirajunatemeljukarakteristikagoriva,koliinipotrebnogapsorbentate
zadanoj snazi. U tab. P.3.2.11 dana je usporedba dimenzija CFBC loita ovisno o
instaliranojelektrinojsnaziivrstigoriva.
TablicaP.3.2.11:UsporedbadimenzijaACFBCloitaovisnooinstaliranojelektrinojsnaziigorivu
SNAGA
DULJINA
IRINA
VISINA
POSTROJENJE
GORIVO
(MWe)
(m)
(m)
(m)
Lagisza
460
Bituminozniugljen
27,6
10,6
48
Turow46
262
Smeiugljen(45%vlage)
22
10,1
42
JEA(Jacksonvile)
300
Petrolkoks
26
6,7
35,1
Turow13
235
Smeiugljen
21
9,9
43,5
PrvageneracijaCFBCloitaprojektiranajestzv.konvencionalnomizvedbomciklonaza
koji je tipina masivna vieslojna izolacijska obloga. Oteano odravanje, smanjena
raspoloivost, kao i ograniena fleksibilnost pogona (npr. dugotrajno pokretanje
postrojenja)samosunekiodnedostatakaprvobitnihCFBCloita.DrugageneracijaCFBC
loita izvedena je sa ciklonom unutar prostora loita ime se izbjeglo koritenje
masivnih izolacijskih obloga. Konstrukcija ciklona odvojena je od komore izgaranje
cijevnomzidomuposebnusekcijuunutarloita.
SlikaP.3.2.15:KronolokipregledrazvojaCFBCloita
Prilog3,Strana26
sijeanj/2012
Temperature izgaranja te vrijednosti emisija NOX/N2O priblino su jednake kao i kod
izgaranja u mjehuriastom sloju. Emisija SOX smanjuje se dodavanjem sredstva za
vezivanjesumpora(vapnenac,dolomit,vapno)direktnoufluidiziranisloj.
ACFBC tehnologija namijenjena je za ugljen niske kvalitete s visokim sadrajem pepela,

promjenjivih karakteristika izgaranja te za ugljen koji se teko melje do granulacije fine
praine. Takoer, ACFBC tehnologija prikladna je za suspaljivanje razliitih vrsta
niskoenergetskihgorivaukljuujuiiotpad.
ToplinskistupanjdjelovanjaACFBCloitauobiajenojemanjiodklasinogPCloitaza3
do 4 postotna boda. Razlog tome su toplinski gubici u ciklonu kao i koritenje niske
kvalitetegoriva.
Kruti ostaci od izgaranja/ljaka su mineralne tvari koje, kao i kod ABFBC loita nisu
rastopljene.Ukolikosezasmanjenjeemisijesumporovihoksidakoristisorbentuljacise
pojavljujuspojeviCaO/MgO,CaSO4iCaCO3,noumanjojkoliininegokodABFBCloita.
Tijekomizgaranjaljakasekontinuiranoodvodiizloita.
TrenutnistatusiprimjenaACFBCtehnologije
ACFBC loita dokazana su gotovo za sve vrste goriva, ukljuujui ugljene s visokim
udjelima pepela, lignit, otpadno drvo i biomasu te rafinerijske ostatke. U svijetu postoji
vieod310postrojenjaukomercijalnompogonu,asamouNjemakojukupnaelektrina
snaga instaliranih postrojenjima s ACFBC tehnologijom iznosi preko 8700 MW. U
tab. P.3.2.12 navedeno je nekoliko vanijih postrojenja s ACFBC tehnologijom u
komercijalnompogonu.
U lipnju 2009. godine zapoeo je komercijalni pogon termoelektrane Lagisza u Poljskoj,

trenutnonajveegpostrojenjasaACFBCloiteminstaliraneelektrinesnageod460MW.
ProizvoaloitajeFosterWheeler.Postrojenjeradisasuperkritinimparametrimapare
(27,5 MPa, 560C) pri emu postie stupanj korisnog djelovanja od 43,3 %. Osnovno
gorivozapogonpostrojenjajebituminozniugljen,noloitejeprojektiranoizaizgaranje
mjeavineosnovnoggorivaiugljenogmulja(otpadniugljen)uenergetskomomjeru70:30.
UsvrhusmanjenjaemisijauzraknapostrojenjuLagiszaprimijenjenesuuobiajenemjere
zaCFBCloita.SmanjenjeemisijeSOXprovodisedodavanjemvapnenacauloite,dokse
stupnjevitim izgaranjem osigurava niska emisija NOX. Krute estice iz dimnih plinova,
odstranjujuseelektrostatskimprecipitatorom.Graninevrijednostiemisijaoneiujuih
tvariuzraktijekom4000satikomercijalnogpogonapostrojenjaLagiszanisuprekoraene
(NOX; SO2 < 200 mg/Nm3, estice < 30 mg/Nm3, 6% O2, suhi dimni plinovi, maksimalni
reimrada).
U amerikoj dravi Louisiana priprema se projekt kojim e se postojee plinsko

postrojenje zamijeniti ACFBC loitem. Planirana elektrina snaga novog postrojenja
iznosi 530 MW. Loite je projektirano za primarno gorivo petrolkoks, a predviena je
mogunostsuspaljivanjabiomase(ostaciodpoljoprivrede).
Proizvoa Foster Wheeler u ponudi ima razvijena ACFBC loita koja rade sa
superkritinimparametrimapareimogurazvitielektrinusnaguod800MW.
Prilog3,Strana27
sijeanj/2012
TablicaP.3.2.12:PregledkomercijalnihtermoenergetskihACFBCpostrojenja
POSTROJENJE
GODINAPOETKA
INSTALIRANA
OPERATERPOSTROJENJA
LOKACIJA
RADAPOSTROJENJA ELEKTRINASNAGA[MW]
Smith1
EastKentuckyPower
2010
278
Kentucky
Cooperative
CamPha
HarbinPower
2009
2160
Vijetnam
Lagisza
ElektrowiniaLagisza
2009
460
Poljska(SC)
Rodemacher
CLECO
2009
2330
Louisiana
Sandow
TXU
2009
2315
Texas
Spurlock4
EastKentuckyPower
2008
278
Kentucky
Cooperative
Gilbert3
EastKentuckyPower
2005
268
Kentucky
Cooperative
Seward
Reliant
2004
2260
Pennsylvania
Northside
JacksonvilleElectric
2001
2300
Florida
Authority
Toppila
OulunEnergia
2001
100
Finska
Turow1,2,3
BOTElektrowinia
19982000
3235
Poljska
ThaToom
NationalPowerSupply
1998
2150
Tajland
Colver
InterPower/AhlCon
1995
100
Pennsylvania
TexasNew
MexicoPower
TNP1
1990
150
Texas
NelsonDewey
Alliant
300
Wisconsin
PRIMARNOGORIVO
SEKUNDARNOGORIVO
Bituminozniugljen
Ugljeniotpad
(antracit)
Ugljenimulj
Bituminozniugljen
Ugljenimulj
Petrolkoks
Otpadniugljen,lignit
Lignit
Bituminozniugljen
Bituminozniugljen
Otpadnibituminozni
ugljen
Petrolkoks
Bituminozniugljen
Treset
Ugljen
Smeiugljen
Antracit
Otpadniugljen,ostaciod
poljoprivrednihusjeva
Otpadnibituminozni
ugljen
Lignit
Bituminozniugljen
Otpadniugljen,ostaciod
poljoprivrednihusjeva
Prilog3,Strana28
sijeanj/2012
P.3.2.1.2.Izgaranjeupretlanomfluidiziranomsloju
TehnologijaizgaranjaupretlanomfluidiziranomslojupovezujeRankineoviBraytonov
ciklus,ime jedobiveno kombipostrojenje koje dodatnokoristienergiju izlaznihdimnih
plinova u plinskoj turbini. Ovakvim konceptom postie se gotovo jednaki stupanj
energetskog djelovanja kao kod klasinih kombi postrojenja na prirodni plin, ali uz
koritenjejeftinijegenergentaugljena.Prednostiovakveizvedbe,uodnosunaatmosferski
fluidiziranisloj,suveistupanjdjelovanjapostrojenjatesmanjeneemisijeuokoli.Omjer
proizvedeneelektrineenergijeizsustavapara:plinpriblinoiznosi80%:20%.
Pretlanaloitatakoermogubitiizvedenazaizgaranjeu mjehuriastomfluidiziranom
sloju (engl. Pressurized Bubbling Fluidized Bed Combustion, PBFBC), odnosno u
cirkulirajuemfluidiziranomsloju(engl.PressurizedCirculatingFluidizedBedCombustion,
PCFBC). U komercijalnom pogonu trenutno su samo BPFBC loita, dok su CPFBC
tehnologijejoufazirazvoja.
Poveanjem tlaka u loitu dolazi do ubrzavanja svih fizikalnokemijskih procesa pri

izgaranju.Loitezajednosasustavomzaodstranjivanjekrutihestica(ciklon)smjeteno
je u posebnoj tlanoj posudi. Tlak u fluidiziranom sloju iznosi 16 do18 bar, to pored
koritenja dimnih plinova u plinskoj turbini, omoguava i kompaktniju konstrukciju
postrojenja nego kod AFBC tehnologije. Povienje tlaka u loitu omoguuje veu visinu
sloja(34m)uznie brzinefluidizacije(do1 m/s).Timejeproduenovrijemekontakta
plin/krutina (34 s), to rezultira veom efikasnou izgaranja (>98%), ali i
odstranjivanja/vezivanja sumpora. Temperatura u loitu iznosi do 900C. Gornja
temperaturna granica izgaranja ograniena je tokom taljenja pepela, reakcijama
vezivanja sumpora te isparavanje alkalnih metala. Reim rada kotla regulira se visinom
fluidiziranogsloja(povrinomizmjenjivaausloju).
Stupanj korisnog djelovanja trenutnih PFBC postrojenja iznosi preko 42% (3 do 4

postotna boda vie nego AFBC tehnologije). Sljedea generacija postrojenja s PFBC
tehnologijomtrebalabipostiistupanjdjelovanjapreko46%.
Smanjenje sumporovih oksida postie se ubrizgavanjem vapnenog mlijeka u loite (cca.

6500kg/GWht).EfikasnostovogprocesaovisioCa/Somjeru,amoedosegnutiido97%
tnosmanjeneemisije.
Prijenegoseuvodeuplinskuturbinu,dimniplinoviizloitaproiavajuseusustavuza
odstranjivanje estica (ciklon, EPC, keramiki svjeasti filtar). Plinska turbina pokree
generatorikompresor.Stlaenizrakizkompresoraupuhujeseuloiteimeseodrava
zadani radni tlak. Prije isputanja u atmosferu dimni plinovi se koriste za zagrijavanje
napojnevode.
Prilog3,Strana29
sijeanj/2012
SlikaP.3.2.16:PojednostavljenashemakombielektranesPFBCloitem(Tidd,USA)
Od ukupne koliine pepela sadrane u ugljenu manji dio (3040 %) odstranjuje se s dna
loita, dok preostali dio odlazi zajedno s dimnim plinovima. Primarno proiavanje
dimnihplinovaprovodiseprivisokomtlakuitemperaturiciklonom,doksesekundarno
proiavanje provodi prije isputanja u atmosferu elektrostatskim precipitatorom ili
vreastimfiltrom.Ukolikougljensadriodreenipostotakalkalapotrebnoje(neposredno
prijeplinsketurbine,anakonizdvajanjapepela)uvestisustavzanjihovoodstranjivanje.
Toplina ekspandiranih dimnih plinova (temperatura na izlazu iz plinske turbine iznosi

priblino 400C) iskoritava se za zagrijavanje napojne vode u ekonomajzeru to
predstavljamanjidio(1015%)odukupnopredanetoplineparnomkrugu.
Sustav za dodavanje ugljena znatno je kompliciraniji nego kod atmosferskih loita, a

njegova izvedba ovisi o nainu dodavanja u loite. U tu svrhu moe se koristiti
konvencionalni sustav lijevka sa zaporom iji koncept ukljuuje odstranjivanje vlage i
transport u inertnoj atmosferi (pneumatsko ubacivanje suhog ugljena). Alternativno
rjeenjejenapajanjemjeavinomugljenaivode(do25%),kojaseuoblikupasteutiskuje
u loite. Smanjena potronja elektrine energije postrojenja za pripremu goriva i neto
poboljane karakteristike izgaranja (posebno u sluaju djelominog optereenja) u
usporedbi sa sustavom koji ukljuuje dodavanje suhog ugljena, donekle kompenziraju
gubitketoplinekojisetroenaisparavanjevode.Zaugljensrelativnovelikomogrjevnom
vrijednosti, odnosno niskim sadrajem pepela (do 25%) zagovara se napajanje pastom,
dok kod ugljena s manjom ogrjevnom vrijednou (>25%) gubici uslijed isparavanja
postajuneprihvatljivi.
Nain dodavanja apsorbenta, ovisi prvenstveno o sadraju sumpora. Pri izgaranju paste
efikasnost odsumporavanja/vezivanja sumpora vea je ukoliko se apsorbent ubacuje
odvojeno od ugljena. Za visokosumporne ugljene koristi se upravo takvo rjeenje. Kod
sadraja sumpora manje od 1%, apsorbent se moe dodavati u ugljen tijekom pripreme
paste i ubacivati zajedno u loite. Ovakvim rjeenjima mogue je postii i 98%tnu
efikasnost odsumporavanja, ukoliko se dobavlja dovoljna koliina apsorbenta. Za
postizanje90%tneefikasnostimolniodnosCa/Smoraiznositi1,5(zavapnenacprosjene
reaktivnostiioptimalnegranulacije).
Prilog3,Strana30
sijeanj/2012
Prihvatljivsadrajsumporauugljenu(prihvatljivusmislumogunostipostizanjadovoljno
visoke efikasnosti odsumporavanja) ovisi osim kapaciteta sustava dobave
goriva/apsorbentaiokapacitetusustavazaodstranjivanjekrutogotpada.Velikekoliine
krutogotpadajedansuodnedostatakatehnologijeizgaranjaufluidiziranomsloju.
U PFBC loitima efikasno i povoljno, u smislu utjecaja na okoli, moe izgarati irok
rasponugljena,odniskokalorinihlignitadokamenihugljenasmalimsadrajemvolatila.
Pritomenisupotrebneizvedbekotlasrecirkuliranjemdijelaneizgorenoggoriva(<2%),
osim u sluaju izgaranja slabo reaktivnog goriva ili za vrijeme rada pri minimalnim
optereenjima.
StatusPFBCtehnologije
PBFBC moe se smatrati pouzdanom komercijalnom tehnologijom, dok je tehnologija

izgaranja u pretlanom cirkulirajuim fluidiziranom sloju jo u fazi razvoja. Najvie
postrojenja s PFBC tehnologijom u komercijalnom pogonu izvedeno je u Europi, SADu i
Japanu(tab.P.3.2.13).
Investicijski trokovi za opremu postrojenja s PFBC tehnologijom su oko 2530% vie

negoinvesticijazaklasinetehnologijeizgaranja.
Prilog3,Strana31
sijeanj/2012
TablicaP.3.2.13:PregledtermoenergetskihpostrojenjasPFBCtehnologijomukomercijalnompogonu
Vrtan,
Stockholm,
vedska
Tidd,AEP,Ohio
USA
Escatron,
ENDESA
panjolska
Wakamatsu,
EPDCKyushu
Japan
Cottbus
KFB/SWC,
Njemaka
Tomato
Atsuma
HEPCO
Japan
Ohsaki
Chugoku
Japan
Karita
Japan
ABB,2P200
KOMBI
ABB,2P200
kondenzacijsko
ABB,2P200,
kondenzacijsko
ABB,2P200,
kondenzacijsko
ABB,2P200
KOMBI
MHI
Hitachi
ABB
1P800
kondenzacijsko
GODINAPOETKARADA
POSTROJENJA
1989.
1991.
1991.
1994.
1998.
1998.
1999.
1999.
SUSTAVPROIAVANJA
DIMNIHPLINOVA
Ciklon
(2stupnja)
Ciklon
(2stupnja)
Ciklon
(2stupnja)
Ciklon+
keramikifiltar
Ciklon
(2stupnja)
Ciklon+
keramikifiltar
Ciklon
(2stupnja)
Ciklon
(2stupnja)
860
860
860
860
840
870
865
870
530
496
513
593(593)
537(537)
556(538)
571(596)
570(595)
137
90
94
103
142
166
167
241
Bituminozni
ugljen
Bituminozni
ugljen
Lignit
Bituminozni
ugljen
Smeiugljen
Ugljen
Bituminozni
ugljen
Antracit
Pasta
Pasta
Pneumatski
sustavzasuho
gorivo
Pasta
Suhogorivo
Suhogorivo
Pasta
Pasta
135
70
79,5
71
74
85
250
360
244
40
89
35
36,4
37,5
41,2
>41,5
>42
POSTROJENJE/LOKACIJA
TIPPOSTROJENJA
TEMPERATURAULOITU
(C)
TEMPERATURASVJEE
PARE[(C)
TLAKPARE(BAR)
GORIVO
NAINDODAVANJA
GORIVA
INSTALIRANA
ELEKTRINASNAGA(MW)
INSTALIRANATOPLINSKA
SNAGA(MW)
EFIKASNOST
POSTROJENJA(%)
Prilog3,Strana32
sijeanj/2012
P.3.3.IZGARANJESINTEGRIRANIMRASPLINJAVANJEMUGLJENA(INTEGRATED
GASIFICATIONCOMBINEDCYCLEIGCC)
IGCC sustav predstavlja naprednu tehnologiju koja se smatra jednim od najefikasnijih i

najiih naina za proizvodnju elektrine energije iz fosilnih goriva. Osnovne komponente
IGCC sustava su rasplinja (generator plina) i kombi postrojenje. Omjer proizvedene
elektrineenergijeizplinskogciklusanapremaparnomciklusuiznosi55/45.ZapogonIGCC
postrojenjamogusekoristitirazliitevrstegoriva,odkvalitetnihugljena,lignita,biomasepa
dokomunalnogotpadateotpadaizpetrokemijskeindustrije.
P.3.3.1.OpisIGCCsustavaiglavnekomponente
Usustavuzapripremugorivaugljensemeljeisui(ilimijeasvodom)umjeriovisnojotipu
generatoraplina.Urasplinjasemoedodavatisuhiugljen(najeeputemsustavalijevkasa
zaporom) ili mjeavina ugljenih estica i vode (u tu svrhu potrebni su prikladni spremnici i
visokotlanenapojnecrpke).Osimugljena,urasplinjasedodajuoksidacijskasredstva(zrak
ili kisik) te vodena para i to u omjerima specifinim za odreeni tip rasplinjaa. Reakcije
nepotpunog izgaranja i rasplinjavanja nastupaju istodobno pri visokim temperaturama.
Dobivenisintetskiplinuglavnomsesastojiodvodikaiugljinogmonoksida,teumanjojmjeri
ugljinogdioksida,metana,sumporovodika,duikaivodenepare.Usustavimagdjesekoristi
zrak, dobiveni plin sadri znatne koliine duika koji se ponaa kao inertni razrjeiva
(smanjujeogrjevnuvrijednostplina).Utab.P.3.3.11danisuprosjeniudjelikomponenatau
sintetskomplinuuovisnostionainudodavanjaugljena.
TablicaP.3.3.11:Prosjeniudjelikomponenatausintetskomplinu
DODAVANJESUHOGUGLJENA DODAVANJEUGLJENEEMULZIJE
KOMPONENTA
(%)
(%)
H2
26,7
30,3
CO
63,3
38,7
CO2
1,5
10,8
CH4
0
0,1
H2S
1,3
1,0
N2
4,1
0,7
Ar
1,1
0,9
H2O
2,0
16,5
Siroviplinovikojinaputajurasplinjaoneienisusumporovodikom,amonijakomtekrutim
esticama.esticesenajeeodstranjujuciklonom,odnosnoelektrostatskimfiltrom.Sadraj
neizgorenogugljikausirovomplinu,odnosnouodstranjenimesticamauprvomreduovisio
tipu procesa rasplinjavanja. Radi smanjenja energetskih gubitaka mogua je recirkulacija
koksnogostatakanatragurasplinja.
Prilog3,Strana33
sijeanj/2012
SlikaP.3.3.11:ShematskiprikazIGCCpostrojenja(PolkPowerStation,Tampa,Florida)
Plinovisezatimodvodeusustavzaodstranjivanjesumpora,zatoseuglavnomprimjenjuju
mokri postupci. Zbog uvjeta koji vladaju u procesu rasplinjavanja, sumpor iz goriva veim
dijelomprelaziuH2S.Postupakodsumporavanjajednostavnijijenegokodpotpunogizgaranja
gdje se sumpor nalazi u obliku SO2. Iz plinova se u ovoj fazi eventualno uklanjaju prisutni
kloridi,amonijakidr.
Oieni plinovi mogu se ponovo grijati, a u nekim sluajevima zasititi parom ili mijeati s
duikom iz postrojenja za separaciju zraka radi pripreme za izgaranje u komori plinske
turbine. Toplina ispunih plinova iz plinske turbine koristi se za dobivanje pare u kotlu
utilizatoru.Osimtoga,zapogonparneturbinemoesekoristitiiparadobivenaurasplinjau
i/ili hladnjaku plina.Moguesu i izvedbekod kojihispuniplinoviizplinske turbine sadre
oko15%preostalog kisika takoda semogu koristiti umjestoprimarnog zraka potrebnog za
izgaranjeukonvencionalnimparnimpostrojenjima.
Veina negorivih elementa u ugljenu izdvaja se na dnu rasplinjaa u obliku ljake, dok male
frakcije leteeg pepela odlaze zajedno sa sintetskim plinom. Prije ulaska u komoru plinske
turbineprovodiseproiavanjeplina.Zatopostojedvanaina,pomouvlanogscrubbera
gdjejeplinpotrebnoohladititeproiavanjeplinauvruemstanju.Vlaniscrubbertehniki
je dokazana i komercijalno prihvaena tehnologija, no njegovom primjenom u IGCC
postrojenju dolazi do smanjenja stupnja energetskog djelovanja za 2 do 3 postotna boda.
Razlog tome su toplinski gubici koji nastaju tijekom proiavanja. Oni se mogu izbjei
primjenomsustavazaproiavanjevruihplinova,notatehnologijajejoufazirazvojainije
komercijalnoprihvatljiva.
Sumpor prisutan u ugljenu u obliku H2S moe se lako izdvajati kao elementarni sumpor ili
sumpornakiselina.Preko99%sumporaprisutnogugorivumoesepretvoritiukemijskiisti
sumpor namijenjen za trite. Zbog uvjeta koji vladaju u rasplinjau ne pojavljuju se oksidi
duika, ve umjesto toga u reakciji duika i vodika nastaje amonijak kojeg je mogue
odstraniti.Proiavanjemsintetskogplinaodstranjujeseod95%do99%emisijaNOXiSO2.
Prilog3,Strana34
sijeanj/2012
Uveinipostrojenjakojasutrenutnoupogonuiliufaziizgradnjekao oksidacijskosredstvo
koristi se kisik. Time je izbjegnuta prisutnost duika u rasplinjau to povoljno djeluje na
njegovu efikasnost. Trenutne tehnologije za proizvodnju kisika temelje se na sloenim i
energetski zahtjevnim procesima superpothlaivanja (kriogeni procesi) u kojima se moe
proizvestikisik istoevee od 95%.Tehnologijazasnovana nakriogenom procesuzauzima
otprilike 10% bruto snage postrojenja, dok investicijski trokovi iznose 15% ukupnih
investicijskihtrokovapostrojenja.
Glavni energetski tokovi tipinog IGCC sustava prikazani su u Sankeyevom dijagramu na

sl. P.3.3.12. Osim tri osnovna energetska toka u procesu pretvorbe unutranje energije
ugljena u elektrinu energiju (pretvorba ugljena u isti plin, sustav plinske turbine, sustav
parne turbine) dijagram bilancira i gubitke nepotpunog rasplinjavanja, toplinske gubitke u
rasplinjau,kondenzatoruparneturbine,dimnihplinovakotlautilizatoratevlastitupotronju
elektrane.
SlikaP.3.3.12:IndikativnienergetskitokoviIGCCsustava
P.3.3.2.Tehnologijarasplinjavanjaugljena
Chevron Texaco, Conoco Phillips i Shell raspolau trenutno najboljim komercijalnim

tehnologijamarasplinjavanjapogodnimzaprimjenuuIGCCpostrojenjimakojakoristeugljen
(sl.P.3.3.21).Ovisnoopogonskimkarakteristikamarazlikujemorasplinjaezasuhiugljenili
ugljenuemulziju,kojikoristezrakilikisikkaooksidacijskosredstvoterasplinjaesasuhimili
tekuimodvoenjemljakeipepela.
Za rasplinjavanje ugljena pomou kisika i vodene pare koristi se nekoliko tipova reaktora:
(1) reaktor s mirujuim slojem, (2) reaktor s fluidiziranim slojem i (3) reaktor sa
sinkroniziranimprotonimprocesom.
Prilog3,Strana35
sijeanj/2012
Kod reaktora s mirujuim i fluidiziranim slojem temperatura procesa ispod je temperature
taljenjapepela,adiopepelaizplinovaseparirasepodutjecajemcentrifugalnesileiskupljana
dnu reaktora. Kod reaktora sa sinkroniziranim protonim procesom temperatura procesa je
iznad temperature taljenja pepela te se rastaljeni pepeo (ljaka) separira i odvodi na dnu
reaktora.ZbogvietemperaturedimnihplinovaIGCCsodvodompepelaurastaljenomstanju
imaveistupanjdjelovanja.
Rasplinjaisfluidiziranimslojemradeuglavnomdotemperaturaod1100Ckojeneuzrokuju
taljenje pepela. Relativno visoka temperatura i tlak rasplinjavanja (oko 10 bar) nuna je za
integracijuukombiciklus.Optimalnaveliinaugljenihesticazafluidizacijujeizmeu0,5i3
mm.
Generatoriplinasrasplinjavanjemuprostoruradenatemperaturamaiznad1200C(viimod
temperatura taljenja pepela) i to sa esticama ugljena maksimalne veliine do 0,1 mm. Ovi
tipovi rasplinjaa su najmanje osjetljivi na tip goriva i mogu rasplinjavati bilo koju vrstu
ugljena. U rasplinja takvog tipa moe se dodavati "suhi" ugljen, ali i suspenzija ugljenih
esticaivode.
SlikaP.3.3.21:Pregledtipovarasplinjaa
P.3.3.2.1.Temperaturarasplinjavanja
Visoka temperatura rasplinjavanja (isto kao i visoki tlak), ubrzava reakcije u procesima
rasplinjavanja,imesepostieveikapacitetbezobziranatiprasplinjaa.Meutim,previsoke
temperature treba izbjegavati radi smanjenja potronje kisika i topline to se odvodi iz
rasplinjaauoblikuosjetnetoplinedobivenogplina.Usluajuprimjenerasplinjaakojidaje
pepeo u formi rastaljene ljake temperatura rasplinjavanja mora dovoljno via od
temperature taljenja pepela (poboljavanje fluidnosti dobivene ljake odnosno snienje
Prilog3,Strana36
sijeanj/2012
temperature taljenja mogue je postii dodavanjem odgovarajuih aditiva, na primjer
vapnenca).Prematome,optimalnatemperaturarasplinjavanjaovisiotipurasplinjaaiiznosi:
750900Czarasplinjavanjeusloju(suhipepeo),
8501100Czafluidiziranisloj
12002000Czarasplinjavanjeuprostoru.
Poseban problem s visokim temperaturama rasplinjavanja je razaranje vatrootpornog

materijala kojim su obloene unutranje stjenke reaktora. Naime, pod previsokim
temperaturama rasplinjavanja odreeni sastojci rastaljene ljake mogu prodirati u oblogu.
Spojevi nastali tim reakcijama mogu imati nisku toku taljenja (dosta ispod temperature
taljenja pepela ili materijala obloge) to pod odreenim uvjetima vodi totalnom razaranju
oblogeurelativnokratkomvremenu.Paljivimizborommaterijalaoblogemoesesmanjititaj
efekt,aligajenemoguepotpunoizbjeiuuvjetimataljenjapepela.Zbogtogasekodtakvih
tipovarasplinjaastjenkehladevodomsvanjskestraneimesesniavatemperaturaobloge.
Uveinisluajevaformirasetanakslojskrutnutogpepelakojititiobloguspreavajuidaljnje
prodiranje rastaljene ljake. Sustav hlaenja stjenki vodom moe takoer imati i prednost
zbog smanjenja koliine (debljine) vatrootpornog materijala, ime se tijekom pokretanja
postrojenjabreuspostavljapogonskitemperaturnigradijent.
Iskustvasdemonstracijskihpostrojenja,tebrojnaistraivanjamaterijalazaoblogerasplinjaa
kojikaonusproduktdajurastaljenuljaku,dovelasudoslijedeihzakljuaka:
za rasplinjae koji rade na temperaturama >1600C obavezno je uvoenje sustava

hlaenjastjenke,
upotreba materijala s visokim sadrajem kroma (za oblaganje stjenke) kod rasplinjaa
kojiradenatemperaturama14001600Cdajeobeavajuerezultate,nojopreostajeda
serijeeproblemivezaniuzpucanjematerijalauslijedtermikihnaprezanja.
P.3.3.2.2.Mogunostpoveanjakapaciteta
Kapacitet rasplinjaa moe se izraziti koliinom rasplinjenog ugljena ili dobivenog plina po
jedininoj povrini poprenog presjeka rasplinjaa (kg/m2h, odnosno m3/m2h). Pojam
specifinikapacitetrasplinjaamoeukljuivatiistupanjdjelovanjahladnogplinauzimajuiu
obzir gornju ogrjevnu vrijednost proizvedenog plina (kJ/m2h). U svakom sluaju poeljno je
za odreeni rasplinja odravati maksimalno mogui specifini kapacitet. Mogunost
poveanja kapaciteta raste s povienjem temperature rasplinjavanja i u tom pogledu
evidentne su prednosti rasplinjavanja u prostoru u odnosu na rasplinjavanje u sloju (suhi
pepeo) i fluidiziranom sloju, pogotovo ako su rijeeni problemi glede radnog vijeka obloge
stjenke reaktora. Mogue je poveati kapacitet i povienjem radnog tlaka, no pri tome je
potrebnoispitatidalijetoisplativo.
Iz ranije danih podataka o moguim kapacitetima rasplinjaa proizlazi da u pravilu treba

raunati s vie rasplinjaa u jednom IGCC postrojenju, ovisno o planiranoj snazi istoga.
Optimalni broj rasplinjaa odreuje se na osnovi ekonomske analize jer veliki broj manjih
jedinica uslonjava postrojenje i cijenu sustava za manipuliranje ugljenom i pepelom, a
primjena malog broja rasplinjaa velikog kapaciteta moe dovesti do nedovoljne
iskoritenostiinstaliranihjedinica.
Prilog3,Strana37
sijeanj/2012
Bezobziranabrojinstaliranihjedinica,radipoveanjaraspoloivostipostrojenjapoeljnoje
instaliratijedanrezervnirasplinja,topoveavavisinuulaganja.
P.3.3.2.3.Mogunostpromjeneoptereenja
Djelominooptereenjeimogunostpromjene optereenjarasplinjaabezbitnogsmanjenja
efikasnosti rasplinjavanja vane su karakteristike sustava koji su integrirani u kombi
postrojenje, odnosno postrojenje za proizvodnju elektrine energije. Tijekom promjena
optereenja podeavaju se koliine oksidansa i ugljena koji se ubacuju u reaktor. Dok je
regulacijadobaveoksidansarelativnojednostavna(iakosupotrebniodgovarajuispremniciu
postrojenju za separaciju zraka ako se kao oksidans koristi kisik), podeavanje koliine
ugljenakojaseubacujeureaktormoepredstavljatiodreenetekoe.
Dosadanja iskustva su pokazala da se zadovoljavajua fleksibilnost postrojenja u smislu

promjene optereenja moe postii kod sva tri glavna tipa rasplinjaa (u sloju, u prostoru i
fluidiziranomsloju).lakosunajboljirezultatipostignutinapostrojenjimasrasplinjavanjemu
prostoru(Texaco,Shell,PRENFLO)fleksibilnostpostrojenjanebitrebalabitiglavnikriterijpri
izborutiparasplinjaa.
P.3.3.2.4.Sustavidodavanjaugljena
Karakteristike sustava za dodavanje ugljena imaju znatan utjecaj na mogunost promjene

optereenja. Upravo u cilju postizavanja brzog reagiranja sustava pojedini proizvoai
(Texaco,Dow)razvilisuizoriginalnihsustavaloenihtekimuljemrasplinjavanjesuspenzije
ugljena i vode. Takve sustave karakterizira relativno visoka pouzdanost, lagani pogon i
sigurnostsamogsustavaubrizgavanja.
Meutim, zbog topline koja je potrebna za isparivanje vode iz suspenzije, ukupni stupanj
djelovanja IGCC postrojenja s rasplinjavanjem suspenzije manji je za 1,52,5% nego kod
postrojenjasrasplinjavanjemugljenausuhomobliku.
Potronja kisika i sadraj negorivih sastojaka (CO2, H2S) rastu s porastom sadraja vlage u
ugljenu. U isto vrijeme sadraj gorivih plinova (CO, H2) izrazito opada. U rasplinjaima s
napajanjemsuspenzije,osimtosedragocjenatoplinatroinaisparavanjevode,ugljikikisik
setroezadobivanjenegorivogCO2kojimoenegativnoutjecatiinaprocesodsumporavanja
plina(CO2jekaoiH2Skiseliplininjegovimodstranjivanjemuureajimazaodsumporavanje
smanjujesekoliinaodstranjenogH2S).
Sustavi rasplinjavanja suhog ugljena nude veu efikasnost kako rasplinjavanja tako i cijelog
postrojenja,
P.3.3.2.5.Oksidacijskosredstvo
IzboroksidansaimavelikiutjecajnaukupnuefikasnostIGCCsustava.Takosustavisazrakom
kaooksidansom imaju vei ukupni stupanjkorisnog djelovanja postrojenja odekvivalentnih
postrojenjakojakoristekisik.IskustvasdemonstracijskimpostrojenjemCoolWater(Texaco)
pokazalasudavlastitapotronjatakvogpostrojenjaskisikomkaooksidansomiznosioko17
MW (od toga vei dio otpada na postrojenje za separaciju zraka) to je gotovo 15% ukupne
(bruto)izlaznesnage(117MW).
Prilog3,Strana38
sijeanj/2012
Investicijasamogkombipostrojenjasustavaskisikomjevea(10%)jerubrizgavanjepareu
komori izgaranja plinske turbine (zbog smanjivanja NOx) dodatno komplicira izvedbu.
Ubrizgavanje pare kod sustava sa zrakom nije potrebno zbog velikog udjela duika (u
niskokalorinom plinu) koji djeluje kao razrjeiva i spreava porast temperature izgaranja
na razinu koja ubrzava stvaranje NOx. No, niti sustavi s kisikom ne moraju ukljuivati
specijalnegoraesubrizgavanjempare.Modernijisustavikoristenaimeduik(izpostrojenja
za separaciju zraka) za kontrolu temperature izgaranja, pa se takvim rjeenjem smanjuje
razlikaspomenuteinvesticije.
Zbog oitih prednosti tei se uporabi zraka kao oksidansa u IGCC sustavima. No, izbor
oksidansa nije neovisan o tipu upotrjebljenog rasplinjaa (ne mogu svi rasplinjai koristiti
zrak).Nadalje,niska(nia)ogrjevnavrijednostplinadobivenogupostrojenjusazrakommoe
ograniiti izbor plinske turbine. Ipak, uporaba zraka kao oksidansa za rasplinjae u IGCC
postrojenju postepeno potiskuje kisik, jer nudi efikasnije, jeftinije (manja investicija) i
jednostavnijerjeenje.
Tvrtke koje isporuuju postrojenja za separaciju zraka svjesne su nedostataka koji prua
primjenakisikakaooksidansapaulauznatnenaporeradinjihovauklanjanja.Toseuprvom
redu odnosi na reduciranje potronje elektrine energije i poveanje stupnja integracije
sustava za proizvodnju kisika u ukupni proces (to bi rezultiralo poveanjem efikasnosti
cjelokupnog postrojenja). Time bi se smanjile prednosti zraka kao oksidansa pa bi u prvom
planu bile prednosti primjene kisika: efikasnija pretvorba ugljika, manje jedinice za
proizvodnjuplinaimanipulacijusistimiveaogrjevnavrijednostproizvedenogplina.
P.3.3.3.Proiavanjesintetskogplina
Danas postoji mnogo komercijalnih procesa za odstranjivanje krutih estica, sumpora,

amonijakaidrugihnepoeljnihsastojakaizsintetskogplina.Razvojtihsustavanijeuzrokovan
samo stroim propisima u pogledu smanjenja emisije oneiujuih tvari, nego i zahtjevima
koji su se postavljali za sastav, odnosno istou plina prije ulaza u plinsku turbinu. Izravno
izgaranje plina dobivenog iz ugljena u plinskim turbinama uzrokovalo je tekoe taloenja,
erozijeikorozije(tzv.DECproblemeDeposition,Erosion,Corrosion).Stogaplinprijeulaskau
turbinu treba oistiti adekvatnim postupkom. Granice, odnosno dozvoljeni sadraj neistoa
kojeimajuspomenutotetnodjelovanje,propisujuproizvoaiplinskihturbina.
Integracijom tehnologije rasplinjavanja u parnoplinski ciklus, komercijalne tehnologije

proiavanja pokazale su odreene nedostatke. Obavezno hlaenje plina prije samog
proiavanja znatno umanjuje stupanj korisnog djelovanja cijelog postrojenja. Nadalje,
upotreba kemijski aktivnih aditiva (otapala) kao na primjer kalijevog karbonata, natrijevog
vanadataitd.moerezultiratipojavomtetnihelemenatakaotosualkalnimetaliihalogeni.
Spomenuti nedostaci uvjetovali su u zadnje vrijeme intenzivan razvoj visokotemperaturnih

tehnologijaienjaplinakojeukljuujutzv.suhepostupke.Timeseomoguiodirektanulaz
sirovog plina iz rasplinjaa u sustave proiavanja (bez prethodnog hlaenja). Primjena
"vruih" postupaka proiavanja plina omoguava poveanje ukupnog stupnja korisnog
djelovanja IGCC postrojenja i do 2,5%. Tehnologije ienja plina suhim postupkom na
visokim temperaturama obino ukljuuju visokotemperaturne sustave filtara za
odstranjivanjekrutihesticaiupotrebukrutihobnovljivihapsorbenata,kaotojecinkovferit,
zakontrolu(izdvajanje)H2S.
Prilog3,Strana39
sijeanj/2012
P.3.3.3.1.Visokotemperaturnisuhipostupciienjasirovogplina
Izlazna temperatura sirovog plina iz rasplinjaa obino iznosi od 800 do 1000C. Radi
odravanjatakovisokihtemperaturatijekomdaljnjihpostupakasplinom,odnosnopoveanja
ukupnog stupnja korisnog djelovanja IGCC postrojenja, u zadnje vrijeme intenzivno se
razvijajutzv.visokotemperaturnesuhetehnologijeienjaplina.
Sustavizaodstranjivanjekrutihestica
OdmnogihpostojeihizvedbiovihsustavazakomercijalnuprimjenuuIGCCpostrojenjimasu
najperspektivniji kolektori s pokretnim zrnatim medijem za filtriranje i porozni sinterirani
keramikifiltri(raznitipovivreastihfiltarazasadajonisutestiranipodtlakomtoihini
manjeperspektivnimodgorespomenutihsustava).
Kolektorispokretnimzrnatimmedijem:Siroviplinprolazikrozslojzrnatogmedija(najeeje
tokvarcnipijesak)kojisepolakoikontinuiranopomiepoddjelovanjemgravitacije.Krutim
esticama zasieni zrnati medij odvodi se u sustav za separaciju (vibracijsko sito) da bi se
nakonienjarecirkuliraonavrhposudekolektora.Glavnekarakteristikeovogpostupkasu:
kontinuirani proces ienja plina, jednostavnost odlaganja odstranjenih krutih estica i
visokaefikasnost,neosjetljivanapromjenekemijskihielektrinihsvojstavakrutihestica.
Porozni sintetski keramiki filtri: Njihovi elementi su cilindrinog ili svjeastog oblika, a
uglavnom su od estica ili vlakana silicijevog karbida. Filtracija se odvija na povrini
elemenata filtra bez prodiranja estica. Time se olakava ienje filtra izmeu pojedinih
ciklusaimeseodravavisokaefikasnostismanjuje,vremenompoveani,padtlaka.Unato
problemima glede hlaenja pojedinih dijelova sustava i brtvljenja tijekom rada u razliitim
pogonskimuvjetima,oekujesedaerazvojnapoboljanjauklonitispomenutenedostatke.
Elektrostatski filtri se razvijajuradi primjene kod visokih temperatura(itlakova). No, velike

koliine neizgorenog koksa (koje su prisutne u plinu kod pojedinih tipova rasplinjavanja)
utjeu na njegovu efikasnost. Osjetljivost elektrostatskih filtara na izmjenu goriva, odnosno
sastavplinatakoerihinimanjeprikladnimzaIGCCsustave.
Sustavizaodsumporavanje
U usporedbi s ureajima za odstranjivanje krutih estica, razvojni status suhih visoko

temperaturnihpostupakaodsumporavanjananiemjestupnjuistogasevelikinaporiulauu
njihovrazvoj.Uprvomplanusuonipostupci(vrsteapsorbenata)kojimogupostiiefikasnost
od90%odstranjivanjasumporapritemperaturamaveimod540C.
Suhim regenerativnim postupkom odsumporavanja s cinkovim feritom kao apsorbentom

postie se, zbog njegove velike apsorpcijske moi, niska koncentracija H2S u izlaznom
oienom plinu (<10 ppm). Meutim, pri temperaturnom reimu od 650C kapacitet
apsorpcijesumporanaglopada.Naime,uslijedireverzibilnogprocesanastajanjaFeOusloju,
limitirasekoliinamaterijalakojisemoereaktiviratitijekomsljedeegciklusaregeneracije.
Sljedei nedostatak je nastajanje eljezo (II)sulfata za vrijeme regeneracije, ime se
oslobaaju odreene koliine sumporovog dioksida (SO2) koji u poetku sljedeeg ciklusa
odsumporavanjaprelaziuoieniplin.lakojevrijemeemisijeSO2uoienomplinukratko
(nekoliko minuta) koncentracije su visoke i ne mogu biti zanemarene. Ovaj efekt moe se
minimalizirati(alineipotpunoizbjei)reduciranjemsadrajakisikauplinuzaregeneraciju.
Prilog3,Strana40
sijeanj/2012
Proizvedeni SO2 (u izlaznom plinu) tijekom regeneracije recirkulira u reaktor gdje reagira s
vapnencom i konano se odvodi s pepelom. Meutim, ovakav pristup vodi problemima s
velikim koliinama krutog otpada (slinim kao kod izgaranja ugljene praine i klasinog
postrojenjazaodsumporavanje).
Ovi sustavi razvijaju se smjeru poveanja ulazne temperature plina, pojednostavljenja

tretmana izlaznog plina tijekom regeneracije, produenja trajanja ciklusa odsumporavanja
(bez potrebe regeneracije ili zamjene istroenog apsorbenta svjeim), dobivanja jeftinijeg
apsorbentasveomapsorpcijskommoi,smanjenjapadatlakakrozslojapsorbentaitd.
Leybold AG i TO Clausthal, Njemaka u svojim eksperimentima koriste apsorbente na bazi

bakra. Oni osim toga to omoguavaju odsumporavanje na visokim temperaturama (oko
900C),neformirajusulfatezavrijemeciklusaregeneracije(zarazlikuodapsorbenatanabazi
eljeza).
RadismanjenjatrokovanabaveapsorbenatauCANMETu(CanadaCentreforMetallurgyand
EnergyTechnologies)testiranisuonimaterijalikojinastajukaootpadizraznihindustrijskih
procesailisepaknalazeulakodostupnomoblikuudovoljnimkoliinamauprirodi.Pokazalo
se da neki od njih imaju veliku apsorpcijsku mo (na primjer mangan +10% CaO postie
kapacitet do 32% sumporovodika (H2S) od ukupne teine apsorbenta, pri temperaturi do
800C)paimajuansudaistisnucinkovferitzaodsumporavanjenavisokimtemperaturama.
Meutim, za komercijalnu upotrebu u IGCC sustavima nuna su, uostalom kao i za sve
spomenutevisokotemperaturneproceseodsumporavanja,dodatnarazvojnapoboljanja.
Ispitivanjeitzv.saastiapsorbentnapostrojenjusrasplinjavanjemuprostoru,kapaciteta2t
ugljenadnevno.Ispitivanasuustvari2tipaapsorbentaitonabazisilicija(tipA)ititana(tip
B).Doksekodtemperatureplina400C(B)/500C(A)itlakom20barefikasnijimpokazaotip
B, na obje izvedbe demonstrirane su glavne prednosti saastih apsorbenata (mali pad tlaka
krozslojimogunostodsumporavanjarelativnovelikihprotokaplina).
Nakon trinaest ciklusa odsumporavanja i regeneracije nije zabiljeen pad reaktivnosti

apsorbenta, takoda nijepostojala potrebazanjegovomzamjenom.Meutimefikasnostovih
apsorbenataznatnopadasporastomkoncentracijeH2Suplinu,testogarazvojideusmjeru
poveanjaefikasnosti,odnosnosmanjenjanjihoveosjetljivostinaulaznukoncentracijuH2S.
Odstranjivanjeamonijaka
Prisutnostamonijakauplinunegativnoutjeenanepoeljnostvaranjeduinihoksida.Poto
sadraj duika u ugljenu (iz kojeg nastaje amonijak) openito iznosi 0,52%, dio NOX koji se
formiraizamonijakanijezanemariv.Ukonvencionalnimsustavimaienjaplinabaziranima
namokrimpostupcimaamonijak,kojijetopivuvodi,lakoseodstranjujeizplina.Meutim,jo
uvijek ne postoji komercijalno razvijena i dokazana tehnologija izdvajanja amonijaka pod
uvjetimavisokihtemperatura.
Odstranjivanjealkalnihmetala
Razvijenost tehnologija izdvajanja alkalnih metala kao to su natrij, kalij itd. na visokim
temperaturama nije na zavidnom stupnju. Westinghouse R&D Centre je jedna od nekoliko
institucijakojese bavetehnologijomodstranjivanjanatrijaizvruihplinova.Kaoapsorbent,
Westinghouse u svojim ispitivanjima koristi jednu vrstu prirodne gline (engl. emathlit,) i pri
Prilog3,Strana41
sijeanj/2012
tome su pod uvjetima temperature plina 750900 C, tlakovima 9,3611,40 bar postignute
efikasnosti8398%,ovisnooaktivnojpovriniapsorbenta,parametrimaplina(temperatura,
tlak),brzinistrujanjaitd.
P.3.3.4.Postrojenjeplinsketurbine
Glavne komponente postrojenja plinske turbine su kompresor, komora izgaranja i sama

turbina. Kompresor uzima zrak iz okoline, komprimira ga u komoru izgaranja u koju se
ubrizgavaigorivo(prirodniplin,tekouljeiliplindobivenrasplinjavanjemugljena).Plinovi
izgaranja (pod visokim tlakom i temperaturom vei od 1000C) ekspandirajui u procesu
pokreu turbinu. Dobivena snaga koristi se za pogon kompresora i spojenog generatora
elektrine energije. Generator je projektiran da radi i kao motor kod pokretanja plinske
turbine, jer ista moe isporuiti snagu za pogon kompresora tek kada se postigne dovoljno
velikbrojokretaja.
Efikasnostovakveizvedbeturbogeneratorskogpostrojenjabitnosepoveavaiskoritavanjem
otpadnetoplineispunihplinovapovezivanjemukombiciklus.
Razvoj plinskih turbina tekao je u smjeru poveanja izlazne snage bloka, efikasnosti
postrojenjaipostizavanjaboljihekolokihznaajki,odnosno:
poveanjaomjeratlakova(omjerkompresije)iulaznetemperature(temperaturadimnog
plinaispredsameturbine),
optimiranjaefikasnostipojedinihkomponenti(posebnoprofilalopatica)i
poboljanja procesa izgaranja u cilju postizavanja vee stabilnosti i minimaliziranja
temperaturnogmaksimuma,odnosnostvaranjaNOx.
VaanparametarzaefikasnostcijelogIGCCpostrojenjajeulaznatemperaturadimnihplinova
u turbinu. Razvoj komore izgaranja, kao i sustava hlaenja termiki visokooptereenih
dijelova turbine, te primjena visokootpornih materijala za iste omoguava rad sa ulaznim
temperaturama preko 1200C uz istovremeno produenje radnog vijeka vitalnih elemenata
plinsketurbine.
Pokazalo se da je za potpuno izgaranje plina niske ogrjevne vrijednosti potreban relativno

veliki volumen komore izgaranja. Takve suvremene izvedbe (s usavrenim goraima)
omoguavaju efikasno izgaranje (male emisije CO i za vrijeme djelominog optereenja),
jednolikuraspodjelutemperaturanaulazuuturbinu(imesepoveavaradnivijeklopatica)i
maleukupnegubitketlaka(kaorezultatniskihbrzinastrujanjakrozvelikipoprenipresjek).
Razvoj goraa za izgaranje niskokalorinog plina (dobivenog iz ugljena) pod utjecajem je

zahtjeva za mogunost izgaranja sekundarnog goriva (prirodnog plina ili tekog ulja) i
zahtjevazaminimalneNOxemisije.
Razvijeni su gorai koji omoguavaju izgaranje tri vrste goriva, a takoer je mogue i
istovremeno izgaranje dva goriva. Ovakav tip goraa moe raditi od starta do punog
optereenja sa niskokalorinim plinom da bi, ukoliko se pokae potreba, u samo nekoliko
sekundi bio potpuno izvren prijelaz na drugo gorivo. To je posebno vano sa stajalita
proizvodnje elektrine energije, jer u sluaju kvara na sustavu za rasplinjavanje, IGCC
postrojenjemoeisporuivatielektrinuenergijubezprekida.
Prilog3,Strana42
sijeanj/2012
Visokatemperaturaplamenaizbjegavaseintenzivnimmijeanjemgorivaizrakauzoniprije
izgaranja ime se sprjeava nastajanje NOXa. Openito, izgaranjem mjeavina vodika i
ugljinogmonoksidapostiuseznatnoveemaksimalnetemperaturenegousluajumetana,
meutim emisija NOX smanjuje se kako se u plinu poveava sadraj inertnih sastojaka (N2,
CO2, H2O) i iz toga slijedi relativno jednostavan pristup rjeenju ovog problema. Kod
suvremenih sustava za rasplinjavanje s kisikom kao oksidansom, duik iz postrojenja za
separacijuzrakadodajeseuplinneposrednoprijeizgaranja(utomsluajupostotakinertnih
sastojaka moe se poveati i do 70%) i NOx emisije naglo padaju. Isti efekt se postie i sa
zrakomkaooksidansompotojeduikveprisutanuplinu.
Slino tome, reguliranje stvaranja NOX pri izgaranju sekundarnog goriva postie se
ubrizgavanjem pare (ili vode) i pri tome treba naglasiti da je koliina pare potrebna za
odravanje NOx emisija ispod dozvoljenih granica znatno smanjena mijeanjem goriva sa
zrakomneposrednoprijeizgaranja.
Radi smanjenja neophodnog vanjskog hlaenja komore (pomou komprimiranog zraka),

odnosno poveanja ulazne temperature dimnog plina cjelokupna unutranjost komore
izgaranja(svedosamogulazauturbinu)obloenajevatrootpornimkeramikimploicama.U
zadnjevrijemeseispitujeoblaganjekeramikimmaterijalomakipokretnihdijelovaturbine.
Radi produenja radnog vijeka lopatica turbine temperatura povrine istih ne bi trebala
prelaziti 850C i pored poveanja ulazne temperature dimnih plinova. To se postie
odvoenjem manjeg dijela komprimiranog zraka kroz srednju uplju sekciju bubnja rotora
prema korijenima lopatica. Zrak zatim prolazi kroz uplje lopatice i na kraju izlazi u struju
vruegdimnogplinakrozmaleotvoredulopatice.
P.3.3.5.Usporedbapojedinihtipovarasplinjaa
Osimvespomenutihprednostiinedostatakarasplinjavanjasuspenzije,potrebnojeistaknuti
i vrlo visok stupanj tehnike razvijenosti Texaco procesa. Taj tip rasplinjaa instaliran je u
demonstracijskomIGCCpostrojenjuCoolWater.
DOW sustav rasplinjavanja (demonstracijsko IGCC postrojenje Plaquemine), za razliku od

Texaco procesa, koristi dvofazno ubrizgavanje suspenzije s dna reaktora. Toplina nastala
izgaranjemsuspenzijeuprvojfazikoristisezarasplinjavanjesuspenzijeubrizganeureaktor
u drugoj fazi. Zbog efikasnog iskoritenja proizvedene topline stupanj djelovanja hladnog
plina vei je nego kod Texaco "jednofaznog" rasplinjavanja. Osim toga, potrebno je i manje
hlaenjestjenkireaktora.Projektniradnivijekoblogestjenkiiznosi12godine,aizborsamog
materijalazasnivasenaopsenimistraivanjimaudemonstracijskompostrojenju.
Sustav uklanjanja pepela (kod DOW rasplinjaa) ne koristi uobiajenu izvedbu lijevka sa
zaporom, ve se sastoji iz dvije drobilice, spojene u seriju, koje kontinuirano drobe staklasti
pepeo u fine estice. Na postrojenju Plaquemine primijenjen je i sustav recirkuliranja
nerasplinjenogdijelaugljena.Uciklonimaizdvojenkoksniostatak"gasi"sevodom,zagrijava
na atmosferskom tlaku i dodaje u svjeu suspenziju. Recirkulirana masa (voda + koksni
ostatak) iznosi 1015% od ukupne koliine suspenzije. Takav sustav rezultira znatnim
gubicima tlaka i topline. Stoga su u tijeku ispitivanja glede recirkuliranja vrueg koksnog
ostatka(bezgaenja).
Od prednosti rasplinjavanja "suhog" ugljena (Shell, PRENFLO, GSP), u odnosu na

rasplinjavanjesuspenzije,potrebnojeistaknutiveiukupnistupanjkorisnogdjelovanja,kaoi
Prilog3,Strana43
sijeanj/2012
kvalitetnijidobiveniplin(vrlomalisadrajnepoeljnogCO2).Osimtoganiskapotronjapare
sugeriradasevlagasadranauugljenuefikasnoiskoritavazasamprocesrasplinjavanja.
P.3.3.6.TrenutnistatusiprimjenaIGCCtehnologije
Unatodugotrajnojkomercijalnojprimjenitehnologijerasplinjavanjatekombipostrojenjana
prirodni plin, IGCC jo se uvijek smatra demonstracijskom tehnologijom, odnosno jedva
komercijalnom tehnologijom. Pojedine komponente IGCC postrojenja imaju vrlo iroku
primjenu u industriji i energetici, no njihovom integracijom u jedan tehnoloki sustav za
proizvodnjuelektrineenergijedobivaserelativnojenovavrstapostrojenja.
U tab. P.3.3.61 dan je pregled glavnih IGCC postrojenja na ugljen. U veini navedenih
postrojenja elektrina snaga iznosi oko 250 MW, emu je razlog rasplinja, koji se ne moe
izvesti na lokaciji ve se doprema kao gotova komponenta. Naime, rasplinja za postrojenje
elektrinesnagepreko300MW,zbogveliinebilobivrlozahtjevnodopremitinalokaciju.
TablicaP.3.3.61:PregledIGCCpostrojenjanaugljen
PinonPine
Wabash
PolkPower
NAZIV
Power
RiverPower
Station
POSTROJENJA
Station
Station
LOKACIJA
Indiana,US
Florida,US
Nevada,US
INSTALIRANAEL.
262
250
104
SNAGA(MW)
Conoco
Chevron
Kellogg
RASPLINJA
Phillips
Texaco
GEMS
GEMS
GE
PLINSKATURBINA
700IFA
700IFA
MS6001FA
EFIKASNOST(%)
39,7
37,5
40,6
Bituminozni Bituminozni
Bituminozni
GORIVO
ugljen,
ugljen,
ugljen
petrolkoks
petrolkoks
POETAKRADA
1995.
1996.
1998.
POSTROJENJA
Willem
Alexander
Nizozemska
253
Shell
Siemens
V94.2
41,4
Bituminozni
ugljen,
biomasa
1994.
Versova
Puertollano
eka
350
(430)
panjolska
Lurgi
Prenflo
GE209E
41(44)
Lignit
1996.
(2005.)
298
Siemens
V94.2
41,5
Bituminozni
ugljen,
petrolkoks
1998.
Tehnika izvedivost IGCC tehnologije dokazana je izgradnjom postrojenja Cool Water, a

mogunost komercijalne primjene projektom Tampa Electric. U svijetu trenutno postoji oko
160IGCCpostrojenja.USADusedokraja2020.god.planiraizgraditinovihkapacitetaIGCC
postrojenjauiznosuod16500MW.TvrtkaNuonEnergyizNizozemskekrajem2011.godine
planiraputanjeuradIGCCpostrojenjanaugljenuzdodavanjebiomase,elektrinesnageod
1200MW.
Jedino europsko IGCC postrojenje na lignit nalazi se u Versovai (eka). Rasplinja je

prvobitno sluio za opskrbu grada plinom, no po uvoenju prirodnog plina, on je
rekonstruiran gdje su mu dodane dvije kombi elektrane pojedinane elektrine snage od
215 MW. Postrojenje dnevno potroi oko 2000 t lignita pri emu osim elektrine energije
proizvodi brikete i procesnu paru. Prema literaturnim podacimau postrojenju je postignuta
efikasnostod44%.
Prilog3,Strana44
sijeanj/2012
TablicaP.3.3.62:TehnoekonomskipodacizaIGCCpostrojenjaizVersova
INSTALIRANAELEKTRINASNAGA
(MW)
430
NETOELEKTRINASNAGA
(MW)
400
PREDVIENIVIJEKTRAJANJA
(god)
35
GODINJIBROJRADNIHSATI
(h)
7500
GODINJANETOPROIZVODNJAEL.EN.
(TWh)
105
BRUTOEFIKASNOST
(%)
47,3
NETOEFIKASNOST
(%)
44
TablicaP.3.3.63:KarakteristikelignitaizVersova
(MJ/kg)
(MJ/kg)
(%)
(%)
(%)
17,1
16,3
33,2
30,8
1,2
P.3.3.7.MogunostizadaljnjirazvojIGCCtehnologije
Znatno poveanje stupnja energetskog djelovanja IGCC postrojenja mogue je postii

primjenom efikasnijih tehnologija za proizvodnju kisika. U razvoju je tzv. Iron Transfer
Membranetehnologija, gdjeseizdvajanjekisikaprovodiuzpomokeramikemembranepri
temperaturi od 540C. Primjenom ove tehnologije u IGCC postrojenju oekuje se poveanje
ukupnog stupnja energetskog djelovanja za jedan postotni bod te smanjenje investicijskih
trokovaoko75$/kW,touprosjekuiznosi5%ukupneinvesticije.
Takoer,tehnologijaskeramikimmembranamaimavelikipotencijalzaprimjenuizdvajanja
pojedinihkomponenataizsintetskogplina.Ufazirazvojajetehnologijazaizdvajanjevodikaiz
sintetskog plina koja je vrlo interesantna za postrojenja s ugraenim sustavom za hvatanje
ugljinog dioksida. Bitnije poveanje efikasnosti moe se ostvariti primjenom sustava
proiavanja sintetskog plina u vruem stanju. Trenutno, sustavi za uklanjanje estica i
sumpora rade na relativno niskim temperaturama sintetskog plina. Poveanje efikasnosti
oekuje se primjenom napredne tehnologije plinske turbine (vii omjeri tlakova, vie
temperaturenaulazuuturbinu).
PremadokumentuWCI2005b,AustralianCoalAssociation,2004IGCCpostrojenjestrenutnim
stupnjem tehnolokog razvoja moe postii efikasnost od 50%. Vrlo optimistina oekivanja
donosinjemakiprojektCOORETECukojemseuperioduod2010.do2020.godinepredvia
poveanjestupanjaefikasnostiurasponuod54%do57%.
OsnovninedostaciIGCCtehnologijesukompliciranitehnolokiprocesteniskaraspoloivost.
Uoeni problemi koji smanjuju raspoloivost su kratak vijek trajanja mlaznica za dodavanje
goriva u rasplinja (23 mjeseca) te zatitne obloge unutarnje stjenke rasplinjaa (618
mjeseci) i korozija hladnjaka sintetskog plina. Uslijed kompliciranosti, za hladni start IGCC
postrojenja potrebno je od dva do tri dana. Stoga se IGCC moe koristiti samo u baznom
reimu rada. Takoer, kao bitan problem IGCC postrojenja spominje se izdvajanje krutog
ostatkaizrasplinjaa.
Prilog3,Strana45
sijeanj/2012
Osnovne prednosti IGCC tehnologije pred klasinim tehnologijama izgaranja su visoka
efikasnost,niskerazineemisijaSO2,NOXiesticateprednostivezaneuzkoritenjesustavaza
hvatanje ugljikova dioksida (CO2). Povieni tlak sintetskog plina te visoka koncentracija CO2
povoljno utjeu na proces izdvajanja CO2, koji se provodi prije izgaranja sintetskog plina u
komori plinske turbine. Izdvajanju CO2 prethodi watergas shift reakcija pomou koje se
dodavanjem vodene pare u sintetski plin provodi konverzija ugljinog monoksida u vodik i
CO2.
Primjena procesa izdvajanja CO2 nepovoljno utjee na efikasnost te poveava investicijske i

pogonske trokove, ali su ti utjecaji znatno manji kod IGCC postrojenja nego kod klasinih
tehnologija izgaranja. U IGCC postrojenje mogue je relativno lako integrirati sustav za
izdvajanje CO2 uz postizanje energetskog stupnja djelovanja suvremenih PC/SC elektrana,
premda je uinkovitost procesa smanjena za priblino 10% u odnosu na IGCC proces bez
izdvajanjaCO2.PritomeulaganjeusustavizdvajanjaCO2uIGCCelektranipoveava ukupnu
investiciju tek za priblino 20% u odnosu na IGCC elektranu bez sustava izdvajanja CO2.
Poveanje proizvodne cijene elektrine energije zbog primjene sustava za hvatanje CO2
razliito je za pojedine tehnologije. Oekivano poveanje cijene kod IGCC postrojenja iznosi
30%, a kod kombi sustava na prirodni plin ono iznosi 33%. Najvee poveanje proizvodne
cijeneelektrineenergijeoekujesekodklasinihtehnologijaizgaranja,aiznosi68%.
Ukupni investicijski trokovi za IGCC postrojenje prosjeno iznose 8% vie u odnosu na

investicijske trokove postrojenja s klasinim tehnologijama izgaranja, dok trokovi
proizvodnje elektrine energije u IGCC postrojenju iznose 7% vie nego kod klasinih
tehnologijaizgaranja.
Prilog3,Strana46
sijeanj/2012
PRILOG4
PRIKLJUAKTEKONGORANAELEKTROENERGETSKI
SUSTAVBIH
P.4.1.SPAJANJETEKONGORANAELEKTROENERGETSKISUSTAVBIH
P.4.1.1.Uvod
Prema odredbama Pravilnika o prikljuku kojeg je izdala Dravna regulatorna komisija za

elektrinu energiju (DERK), prikljuak oznaava skup vodova, opreme i ureaja za prijenos
elektrine energije kojima se objekt Korisnika povezuje na prijenosnu mreu, od mjernog
ureaja do najblie take na mrei, u kojoj je prikljuenje tehniki, pravno i ekonomski
mogue. Pri tome je Korisnik pravna ili fizika osoba koje predaje ili/i prima elektrinu
energijuizelektroenergetskogsistema(EES).
Navedenim Pravilnikomse propisuje procedura zaprikljuaknovihobjekata,proizvoaaili

kupacanaprijenosnumreunaponskognivoa400kV,220kVi110kV,prikljuakobjekatana
srednjenaponskinivo35kV,20kV,10kVi6kVutrafostanicama110/xkVElektroprenosad.d.,
kaoiprocedurazapostojeeobjekteusluajupoveanjanjihoveinstaliranesnage,dogradnje
ilirekonstrukcije.
U opem sluaju prikljuak bilo kojeg proizvodnog elektroenergetskog objekta na

elektroenergetski sistem podrazumijeva statiku i dinamiku analizu kojom se definiraju
tokovisnageinaponskeprilikeuEESurazliitimuklopnimstanjima.Ukonkretnomsluaju,
zaizraduoveStudije,ciljjerazmotritistatikeuvjetezaprikljuakTEKongorasnage550MW
na EES, i u tom smislu definirati tehnike uvjete u mrei. Stvaranje tehnikih uvjeta u mrei
oznaavaizgradnjunovihobjekata,rekonstrukciju ili nadogradnju postojeihobjekata, kao i
prilagoavanjemreeneophodnezaprikljuenjeKorisnika.
ZastatikuanalizuuvjetazaprikljuakneophodnojepoznavatistanjeEESnapodrujugdjese
planiraizgradnjaTEKongora.Naraspolaganjusuodreeneinformacijeiodreenirazvojno
planskidokumenti.
BiH nema definiranu Strategiju razvoja energetskog sektora, ali napravljen je prvi korak,
odnosnonapravljenjepolaznidokumentzaizradustrategijeStudijaenergetskogsektoraBiH.
OvaStudijajeizraena2007.Godine.Studijasesastojiod14modula(knjiga)isublimirasve
aspekte i scenarije razvoja energetskog sektora u BiH, a kao njen poseban segment
proizvodnje,prijenosaidistribucijeelektrineenergije.
Planiranje razvoja elektroenergetske mree koji podrazumijeva i prikljuak novih

proizvodnih objekta na mreu mora biti u skladu s odredbama Mrenog kodeksa BiH i
Trinimpravilimazakoritenjeprijenosnemree.Ciljjedarazvojiinvesticijamorajuosigurati
buduusigurnuopskrbupotroaanapodrujuBiHiomoguititrineaktivnosti.Imajuiu
vidu poloaj Bosne i Hercegovine unutar prostora jugoistone Europe, odgovarajui razvoj
mree BiH pomae razvoju trita elektrine energije unutar regije. Mreni kodeks je
pripremioNezavisnioperatorsistema (NOS)BiH, a odobrio DERK ulipnju2006.godine.On
ukljuujestandardeplaniranja,kaoiostalapoglavljavezanazaplaniranjemree.
Prilog4,Strana47
sijeanj/2012
Mrenimkodeksomsudefiniranisljedeikriterijiplaniranja:(1)planiranaprijenosnamrea
mora biti projektirana tako da omogui ugovorene i planirane prenose elektrine energije,
pouzdano voenje i upravljanje EESom, te ekonominu opskrbu elektrinom energijom na
temelju pravila 3 UCTE, (2) planirana konfiguracija mora se zasnivati na ekonomskim
kriterijima, (3) prijenosna mrea mora biti dimenzionirana u skladu s (n1) kriterijem i (4)
prijenosnamreamorabitiplaniranatakodastatikaiprelaznastabilnostnisuugroene,kao
ninaponskiprofilumrei.
P.4.1.2.Zakonskaidokumentacijskaosnova
Izrada ovog dijela Strateke procjene utjecaja na okoli bazira se na sljedeoj zakonskoj i
dokumentacijskojosnovi:
ZakonoelektrinojenergijeuFBiH(Sl,novineFBiH41/02,24/05i38/05),
Zakon o prenosu, regulatoru i operatoru sistema elektrine energije u Bosni iHercegovini
(SlubeniglasnikBiH7/02i13/03)
Pravilnikoprikljuku(SlubeniglasnikBiH95/08)
Energetski institut Hrvoje Poar (Hrvatska), Soluziona (panjolska), Ekonomski institut
Banjaluka(BiH))iRudarskiinstitutTuzla(BiH):StudijaenergetskogsektorauBiH,2007.
MreikodeksNOSuBiH,2006.god.
TrinapravilaNOSuBiH,2006.god.
P.4.1.3.Prostornaosnova
LeitelignitaKongorasmjetenojenaistonomdijeluDuvanjskogpolja,napodrujuopine
TomislavgraduHercegbosanskojupaniji(Kanton10,Livanjskikanton).
Poredpovrinskogkopaeseizgradititermoelektrana(TEKongora)ijaplaniranainstalirana
snaganageneratoruiznosi550MW.
Opskrba elektrinom energijom potroaa na irem podruju opine Tomislavgrad se vri s

prijenosne trafostanice TS Tomislavgrad 110/x kV. S ove trafostanice, razgranatom
dalekovodnom srednje naponskom mreom nazivnog napona 10 kV, se vri distribucija
elektrine energije do distributivnih trafostanica. Distributivne trafostanice, elektrinom
energijomnaniskomnaponu(0,4kV),napajajupotroaelociranenateritorijioveopine.
Kompletna elektrodistributivna mrea s distributivnim trafostanicama 10(20)/0,4kV je

vlasnitvoJP"ElektroprivredahrvatskezajedniceHercegBosned.d."Mostar.
NatemeljuodredbiOpihuslovazaisporukuelektrineenergijeveinapotroaanapodruju
opineTomislavgradspadaukategorijukupacaelektrineenergije"domainstvo".Manjidio
kupacaelektrineenergijespadaukategoriju"ostalipotroai".
U narednom tekstu daje se opis sheme i stanja glavnih elektroenergetskih objekata koji
postoje na ovom podruju, objekata koji e biti izgraeni i koji u budunosti mogu biti
zanimljivizaprikljuakiradRiTEKongoranaelektroenergetskomsustavu.
Prilog4,Strana48
sijeanj/2012
P.4.1.4.ElektroenergetskiobjektinaprostoruopineTomislavgradi
Hercegbosanskeupanije(Livanjskikanton/Kanton10)
Opskrba elektrinom energijom svih potroaa na prostoru opine Tomislavgrad se vri s

jedneprijenosnetransformatorskestanice110/xkVTSTomislavgrad.
TS Tomislavgrad 110/x kV predstavlja transformatorsku stanicu odakle se 110kV

dalekovodomnapajaopinaLivno,odnosnoTS110/xkVLivno.PrekoTSLivnoostvarenaje
veza sa elektroenergetskim sistemom Republike Hrvatske (Podgradina). Drugi 110kV
prenosnidalekovodpovezujeTSTomislavgradprekoTSRamashidroelektranamanaRamii
Neretvi.
S tree strane trafostanica TS Tomislavgrad je povezana sa TS Posuje, hidroelektranom HE

PeMliniidaljeprekoTSGrude,TSirokiBrijegsprenosnomtarnsformatorskomstanicom
TS400/220/110kVMostar4.
Pomou110kVdalekovodaizTSGrudeostvarenajevezasTSImotskiuHrvatskoj.
Pomou jednog400kV dalekovodaijednog220kVdalekovodaTS400/220/110kV Mostar 4

povezuje elektroenergetski sistem BiH s elektroenergetskim sistemom Republike Hrvatske.
Dalekovodom 400kV iz TS Mostar 4 je ostvarena veza sa TS Konjsko u Hrvatskoj, a 220 kV
dalekovodomsaHEZakuac,takoeruHrvatskoj.
Obziromnadimenzijeuadiprenosnamodalekovoda400kViznosi1300MVA,adalekovoda
220kV, 300MVA. Optereenost najvanijih elektroenergetskih objekata na ovom podruju
iznosi:
TS400/220/110kVMostar4(transformatorioptereeni56%Sn)
HEPeMlini(angairananamodelu0MWodmoguih30MW).
U razmatranom dijelu mree preoptereen je vod 110kV Mostar 4 iroki Brijeg. Taj vod je
opremljen vodiima Al/Fe 240/40mm2 i Cu 95mm2, pri emu dionica od Cu 95mm2
ograniavaprenosnumona380A(~73MVA).Osimspomenutogvodanajoptereeniji110kV
vodovi, u promatranom dijelu sistema, su: iroki Brijeg Grude (86%It), Grude Imotski
(34%It), Mostar 4 itluk (69%It), itluk Ljubuki(534%It), Ljubuki apljina (34% It),
Mostar1Mostar6(58%It)iMostar2HEJablanica(61%It).
Visoko su optereeni vodovi koji iz TS Mostar 4 napajaju podruja: iroki Brijeg, Grude,
Posuje i Tomislavgrad, zatim itluk, Ljubuki i apljina, vodovi unutar Mostara te izmeu
MostaraiJablanice.UEESse,pododreenimuvjetima,mogudogoditikritinesituacijekoje
moguugrozitikontinuiranosnabdijevanjaelektrinomenergijompotroaanarazmatranom
podruju(ZapadnaHercegovina).
Upodrujuodinteresakritinegraneusistemususljedee:
Dalekovod DV 110kV Mostar 4 iroki Brijeg s vodiima Al/Fe 240/40mm2 (6km) i Cu

95mm2 (10,8 km), ukupne duine 16,8 km, dozvoljene trajne struje, u normalnom
pogonu, od 380A. Izgraen je 1955. godine, a rekonstruiran 1988. i 1999. godine.
Preoptereuje se ve pri punoj raspoloivosti grana u stanju vlane hidrologije te pri
Prilog4,Strana49
sijeanj/2012
pojedinanim ispadima dalekovoda 110kV HE Jablanica TS Jablanica, Rama
Tomislavgrad,Mostar4itlukiitlukLjubuki.
Dalekovod DV 110kV iroki Brijeg Grude s vodiima Al/Fe 240/40mm2 i Cu 95 mm2,
duine 15,5 km, dozvoljene trajne struje, u normalnom pogonu, od 380A. Izgraen je
1955.godine.Nagranicijepreoptereenjaprivlanojhidrologijiiizvozusnage,kadaiz
pogona ispadne DV 110kV HE Jablanica Jablanica. Mogua izgradnja vjetroelektrana i
njihov znaajan angaman rastereuju razmatrani vod. U sluaju zamjene dionice Cu
95mm2 sa Al/Fe 240/40mm2 i poveanja njegove prenosne moi na It=645A mogui
problemibiseotklonili.
Isto vrijedi i za dalekovode 110kV Mostar 4 iroki Brijeg i iroki Brijeg Grude na
kojimatrebazamijenitidioniceCu95mm2saAl/Fe240/40mm2.
Na sl. P.4.1.41 i sl. P.4.1.42 su dane prostorne sheme EES BiH (Elektroenergetski sistem
BIH)premapodacimaza2010.godinu.
Prilog4,Strana50
sijeanj/2012
SlikaP.4.1.41:PrijenosnamreaBIH2010.god.Prostornashema
Prilog4,Strana51
sijeanj/2012
SlikaP.4.1.42:PrijenosnamreaBiH2010.god.jednopolnashema
Prilog4,Strana52
sijeanj/2012
P.4.2.
OPISVARIJANTIMOGUNOSTIPRIKLJUKATEKONGORA
P.4.2.1. Planizgradnje,proirenjairevitalizacijeelektroenergetskih
objekatanaprostoruopineTomislavgradiHercegbosanske
upanije
NaosnovuprethodnodanihpodatakaidrugihpodatakaizStudijeenergetskogsektoraBiH
u periodu do 2015. godine na irem podruju opine Tomislavgrad i Hercegbosanske
upanije (Livanjski kanton, Kanton 10) planirana je izgradnja i revitalizacija sljedeih
elektroenergetskihobjekta:
110kVdalekovodTSTomislavgradTSKupres
110kVtransformatorskastanicaTSKupres
TSPosuje220/110kVsatransformatoromsnage150MVA
Do2020.godineplaniranojeproirenjepostojeihelektroenergetskihobjektaito:
1vodnopolje110kVuTSLivno
2vodnapolja110kVuTSTomislavgrad
1vodnopolje110kVuTSRama
1vodnopolje110kVuTSKupres
1trafopolje110kVuTSPosuje
Do2020.god.revitaliziratiesesljedeivodovi:
TSMostar4TSirokiBrijeg110kV,duine16,8km
TSirokiBrijegTSGrude110kV,duine15,5km
TSGrudeTSImotski110kV,duine14,1km
TSMostar4TSZakuac(Hrvatska)220kV,duine94,7km.
Uperioduod2010.do2015.godineplaniranojeproirenjeTS400/220/110kVMostar4
(ugradnjatreegtransformatora220/110kV,150MVA,proirenje1x220kVtrafopoljei1
x110kVtrafopolje).
PremazakljucimaizStudijeenergetskogsektoraBiHovisnooizgradnjinovihelektranau
BiH(TEStanari,TEGacko2,HEMostarskoblato,itd),hidrolokimuvjetimaitd,planirana
konfiguracija prijenosne mree omoguava znaajan izvoz elektrine energije. U sluaju
velikogizvozaupravcuHrvatskepotrebnojedodatnosagraditidalekovod400kVMostar
4Konjsko(2)iliTEKongoraKonjskousluajuizgradnjeTEKongora.
Usluajuizgradnjevelikihtermoenergetskihobjekata,izuzevonihukljuenihuoptimalan
plan izgradnje elektrana (TE Stanari, TE Gacko 2), poput TE Ugljevik 2, TE Kongora i TE
Bugojno bit e potrebno formirati nove 400kV veze unutar BiH, prvenstveno radi
prikljuka tih elektrana (odnosi se na TE Bugojno i TE Kongora), te dodatno pojaati
instaliranesnagetransformacijeTS400/(220)/110kVidijelove110kVmree.
Nasl.P.4.2.11isl.P.4.2.12sudaneprostorneshemeEESBiH(Elektroenergetskisistem
BIH)premaplanovimado2020.godine.
Prilog4,Strana53
sijeanj/2012
SlikaP.4.2.11:PrijenosnamreaBiH2020.god.Prostornashema
Prilog4,Strana54
sijeanj/2012
SlikaP.4.2.12:PrijenosnamreaBiH2020.god.jednopolnashema
Prilog4,Strana55
sijeanj/2012
P.4.2.2.IzbornazivnognaponaelektroenergetskogvodazaprikljuakTE
Kongoranaprijenosnumreu
Planira se izgradnja termoelektrane instalirane snage od 550 MW na generatoru, odnosno

516MWnapraguelektrane.
Obziromnaveliinuinstaliranesnagezaprijenosproizvedeneelektrineenergijejepotrebno
osiguratiprikljuakna400kVprijenosnumreuijajeprijenosnamo1300MVA.
ZaprvopokretanjeTEKongoraipokretanjenakonremontapostrojenja,potrebnojeosigurat
prikljuaknamreu(EES)nazivnognapona110kV,saznatnoniimpotrebamauangairanoj
snaziienergiji.
P.4.2.2.1.PrikljuakTEKongoranaprijenosnumreu
ZaprijenoselektrineenergijeproizvedeneuTEKongoradopotroaapotrebnojeosigurati
prikljuak na 400kV prijenosnu mreu. Zbog malog konzuma i neizgraenih proizvodnih
kapaciteta na prostoru Hercegbosanske upanije (Livanjski kanton / Kanton 10) ne postoji
razvijena prenosna elektroenergetska mrea najviih napona, sposobna da prenese velike
koliine elektrine energije. Razvoj elektroenergetske mree, je dio ireg razvojnog projekta
kojipodrazumijevaizgradnjunovihproizvodnihelektroenergetskihkapaciteta.
U tome se, pored ostalog, ogleda sloenost odgovora na pitanje prikljuka TE Kongora na
prijenosnumreu(EES).
Izmeu vie mogunosti odabrani prikljuak mora zadovoljiti dva najvanija zahtjeva:
tehnikiiekonomski.
Osnovni tehniki zahtjev kojeg prikljuak mora ispuniti je stabilan rad TE Kongora na
prijenosnojmrei(EES).
Najslabija karika u lancu prijenosa elektrine energije, koji utjeu na stabilan rad
termoelektrane, je prijenosna mrea, odnosno dalekovodi. Ispad iz pogona dalekovoda na
koga je prikljuena termoelektrana, izaziva prelazak elektrane na reim praznog hoda, a
dugotrajniji ispad dalekovoda izaziva i neeljeno zaustavljanje rada elektrane, sa svim
negativnimekonomskimefektima.
Zbogtoga,ni tehnikini ekonomski, nije opravdano daelektrana buderadijalnoprikljuena

naprijenosnumreu(EES).
Vodei rauna o dispoziciji prijenosne mree nazivnog napona 400kV na prostoru zapadne
HercegovineidijelaDalmacije(Hrvatska),kojojprostornogravitirapodrujeRiTEKongora,u
nastavkusedajeopismoguihprikljuakaTEKongora.
Na udaljenosti od oko 30 km od TE Kongora se nalazi prijenosni dalekovod 400kV koji

povezuje prijenosne transformatorske stanice 400/220/110kV TS Mostar 4 (BiH) i TS
Konjsko(Hrvatska).
Prilog4,Strana56
sijeanj/2012
UovojvarijantiprikljukaTEKongoranaprijenosnumreupotrebnojenapodrujuBiH(na
teritoriji Opina Grude ili Posuje) izvesti presijecanje trase 400kV dalekovoda i izgraditi
dvostruki dalekovod do TE Kongora. Dalekovod do TE Kongora je potrebno izvesti na
posebnim ili zajednikim (specijalnim) stupovima, zavisno o mogunostima i potrebi koju
zahtijeva irina dalekovodnog pojasa. U ovoj varijanti TE Kongora bi, jednim krakom
dalekovoda,bilapovezananajakuvornutokuuEESuBiH,adrugimkrakomdalekovodana
junidiobiveg400kVprstena"NikolaTesla".Naovajnainbisemogleodvijatisvemogue
varijante prenosa elektrine energije i sve trine aktivnosti vezane za izvoz elektrine
energijeuHrvatskuiItaliju.
Duinaovedionicedalekovodabidakleiznosilaoko30km,prolazilabikrozslabonaseljena
podruja, s niskom cijenom otkupa zemljita, s najmanje problema sa lokalnom zajednicom,
zatitomokoliaitd.tenajmanjominvesticijomudalekovode.
Naosnovupreliminarnihrazmatranjaovojevarijantaprikljukakojojtrebadatiprioritet.
Druge mogunostiprikljuka TEKongoranaprijenosnu mreuse baziraju iskljuivo na vezi

sajakimvornimtokamauEESuBiH.
TE Kongora najblia vorna transformatorska stanica na teritoriji BiH je transformatorska

stanica400/220/110kVTSMostar4,kojajeodTEKongoraudaljenaoko80km.Izgradnjom
jednogdalekovoda,naspomenutojdioniciomoguitieseradijalniprikljuakTEKongorana
400kVprijenosnumreuEESa.
Radijalni prikljuak ovako velikog proizvodnog objekta podrazumijeva odreeni rizik od

ispadaizpogonaTEKongorazbogispada400kVdalekovodasasvimneeljenimposljedicama.
DabiseizbjeglimoguirizicipotrebnojepovezatiTEKongorasnajmanjejojednim400kV
dalekovodom,snekim400kVrazvodnimpostrojenjem.Ovdjepostojedvijemogunosti.
PrvamogunostjeovisnaoizgradnjiTEBugojno,adrugajeovisnaopotrebiizvozaelektrine
energije u Hrvatskoj ili izvoza elektrine energije podmorskim kablom do Italije. Kompletan
izvozbiseobavljaoprekotrafostaniceTSKonjskouHrvatskoj.
IzgradnjomTEBugojnostvorilabisemogunostpovezivanja400kVdalekovodomrazvodnog
postrojenja TE Bugojno sa 400kV razvodnim postrojenjem TE Kongora. Duina ove dionice
400kVdalekovodabiiznosilaoko45km.
U sluaju potrebe za veim izvozom elektrine energije u pravcu Hrvatske, odnosno Italije,
mogue je dodatno sagraditi jo jedan 400kV od TE Kongora do TS Konjsko u Hrvatskoj
duineoko70km.Timebiserasteretilavornatransformatorskastanica400/220/110kVTS
Mostar4kojaimavezusaTSKonjskouHrvatskoj.
Zakljuno, druga najpovoljnija varijanta bi bila izgradnja dva 400kV dalekovoda i to: jedan
dalekovodupravcuTSMostar4,adrugidalekovodupravcu400kVrazvodnogpostrojenjaTE
Bugojno.OvomvarijantombiseomoguioizvozelektrineenergijeizTEKongorauHrvatsku
iItaliju,prekoTSMostar4.Istotako,ovomvarijantombise,prekoTEBugojnoivezomsaTS
Sarajevo10ostvarilavezasnajveimrazvodnimpostrojenjimaiproizvodnimkapacitetimau
BiH(TETuzlaiTEKakanj).
Prilog4,Strana57
sijeanj/2012
Naravno da je sve ovo uvjetovano izgradnjom TE Bugojno. Ako ne doe do izgradnje TE
Bugojno, alternativno rjeenje je izgradnja dalekovoda od TE Kongora do TS Konjsko u
Hrvatskoj.
UkolikobiuskorodolodoizgradnjeTEBugojno,iakosepokaedapostojetehnikepotrebe
iekonomskaopravdanost,dalekovododTEKongoradoTSKonjskobibiotreidalekovodna
kogajeprikljuenaTEKongora.
Za prvo pokretanje TE Kongora i pokretanje nakon njena remonta, potrebno je osigurati

prikljuaknamreunazivnognapona110kV,saznatnoniimpotrebamauangairanojsnazi
ienergiji.Prikljuakjepotrebnorealiziratina110kVrazvodnompostrojenjuTSTomislavgrad
kojaedopoetkaradaTEKongorabitipovezanasaetiri110kVrazvodnapostrojenja:TS
Livno,TSKupres,TSRamaiTSPosuje.
Osim izgradnje 110kV dalekovoda od TS "Tomislavgrad" TE Kongora, duine oko 9 km

potrebnojeuTSTomislavgradosiguratijednonovo110kVdalekovodnopolje.
IzuzetnourazvodnopostrojenjeTEKongoramoguejedovesti220kVdalekovodkojibibio
izgraennadioniciizmeuTSPosuje220/xkVuduiniodoko30km.OvimbiTEKongora
bilapovezananaprijenosnumreunazivnognapona220kV.
U cilju zatite ljudi i imovine te objekata i opreme elektroprijenosnog sistema, sukladno

Pravilnikuozonamasigurnostinadzemnihelektroenergetskihvodovanazivnognapona110kV
do 400kV na koridorima kojima e biti postavljeni dalekovodi moraju se osigurati i zone
sigurnosti. irina podruja zone sigurnosti horizontalne ravnine za dalekovode razliitog
nazivnognaponaiznose:
zadalekovod400kV......40m
zadalekovod220kV.......30m
zadalekovod110kV.......20m.
Zavjeenjakrajnjihfaznihprovodnikasupodjednakoudaljenaodgranicazonesigurnosti.
Situacijska karta visokonaponskih vodova na irem podruju opine Tomislavgrad i

HercegbosanskeupanijeivodovaprikljuenihnaTEKongorajedananasl.P.4.2.21.
Prilog4,Strana58
sijeanj/2012
SlikaP.4.2.21:Situacijskakartavisokonaponskihvodova
nairempodrujuopineTomislavgrad
Prilog4,Strana59
sijeanj/2012
P.4.2.2.2.UvjetizaprikljuakTEKongoranaprijenosnumreu
Na osnovu Pravilnika o prikljuku kojeg je izdala Dravna regulatorna agencija za elektrinu

energiju (DERK) u nastavku se daju osnovne informacije o proceduri koju Korisnik (TE
Kongora) mora provesti u suradnji s Nezavisnim operatorom sistema (NOS) i prijenosnom
kompanijom (Elektroprenos d.d. Banjaluka), a u cilju prikljuenja na mreu odnosno
elektroenergetskisistem.
PrvikorakjedaKorisnik(TEKongora)podnesezahtjevzaizdavanjeUvjetazaprikljuakTE
Kongoranaprijenosnumreu(EES)kaonovogobjekta.
Pismeni zahtjev za izdavanje Uvjeta za prikljuak Korisnik podnosi Elektroprenosu d.d.

Banjaluka na propisanom obrascu uz plaanje naknadu za izdavanje Uvjeta za prikljuak.
SadrajZahtjevajeunaprijedpropisaniKorisnikgasemorapridravati.UzZahtjevseprilae
UrbanistikasuglasnostiliNaelnaurbanistikasuglasnostzanoviobjekt.
Uvjete za prikljuak izdaje Elektroprenos d.d. na osnovu Elaborata tehnikog rjeenja

prikljuka(udaljemtekstu:Elaborat).Korisnik(TEKongora)senemoeprikljuitinaEESna
osnovuUvjetazaprikljuak.
Uvjetizaprikljuaksadre:
osnovnepodatkeoKorisniku,
naziv,vrstu,adresuibrojkatastarskeesticeobjektakojiseprikljuujenaMreu,
mjestoprikljuenjaobjektanaMreu,
instaliranusnaguigodinjupotronju/proizvodnju,
tehnikeuvjetezaprikljuenjenaprijenosnumreu,
kategorijupotronje,odnosnoproizvodnje,
tehnikeuvjeteobraunskogmjernogmjesta,
planiranirokprikljuenja,
nazivninaponnaobraunskommjernommjestu,
dozvoljenifaktorsnage,
rokvaenja,
uvjeteprestankavaenjai
uputuopravnomlijeku.
SastavnidioUvjetazaprikljuakjeElaborat.
Elektroprenos d.d. Banjaluka, Uvjete za prikljuak izraene u skladu s prethodno iskazanim

stavkama i na osnovu lana 6. Pravilnika o prikljuku zajedno s Elaboratom, dostavlja
podnositelju Zahtjeva u roku od 90 dana od podnoenja zahtjeva, odnosno 30 dana nakon
revizijeElaborata,ukolikogaizraujetreastrana.Uvjetizaprikljuakseizdajusperiodom
vaenjaodtrigodine.
Nakon dobivanja Uvjeta za prikljuak Korisnik (TE Kongora) je obavezan Elektroprenosu

dostavitipismenuizjavudaprihvaaUvjetezaprikljuak,oemuElektroprenosobavjetava
NOS (Nezavisni operator sistema). Pismena izjava Korisnika (TE Kongora) o prihvaanju
UvjetazaprikljuakdajeseustandardnojformikojudefiniraElektroprenos.
Prilog4,Strana60
sijeanj/2012
Elaborat obuhvata izgradnju prikljukana prijenosnu mreuiutjecajKorisnikaTEKongora,
na prijenosni sistem. Obim i sadraj Elaborata definira NOS, uz konzultaciju s
Elektroprenosom koji je odgovoran za izradu Elaborata. Procjene i prorauni za izradu
Elaborata se izvode za godinu planiranog prikljuenja Korisnika na Mreu koristei
standardne metodologije planiranja. NOS vri pregled, odobravanje i direktnu reviziju
ElaboratakojiizraujeElektroprenos.
Na zahtjev Korisnika, Elektroprenos, uz konsultaciju sa NOSom, moe odobriti da Elaborat

izradi druga struna institucija navedena u Zahtjevu. U tom sluaju NOS, uz konzultaciju s
Elektroprenosom definira i projektni zadatak za izradu Elaborata. NOS, uz aktivno uee
Elektroprenosa, vri pregled, odobravanje i direktnu reviziju Elaborata koji izrauje druga
struna institucija za Korisnika. Rezultati revizije se javno prezentiraju. Rjeenja data u
Elaboratu su obavezujua za Korisnika i predstavljaju osnovu za izdavanje Uvjeta za
prikljuak.
Za prikljuak na EES, Korisnik plaa Elektroprenosu naknadu. Naknada za prikljuak je

namijenjena za uee u financiranju stvaranja tehnikih uvjeta u Mrei za osiguranje
prikljuenja Korisnika i za pokrivanje trokova izgradnje prikljuka. Stvaranje tehnikih
uvjetauMrei,zaosiguravanjeprikljuenjaKorisnikaiizgradnjaprikljuka,unadlenostisu
Elektroprenosa. Naknada za prikljuak, na osnovu Elaborata, se sastoji od fiksnog i
varijabilnogdijela.
Trokovi prikljuka TE Kongora, kao novog Korisnika na naponskom nivou 110kV i vie,
zavisnoodtehnikogrjeenjaprikljuenjadanoguElaboratu,obuhvaajutrokovepripreme,
ukljuivoieventualniotkupzemljitaiizgradnjuvisokonaponskogprikljunogdalekovodaod
tokenaMreidefiniraneElaboratomdomjernogureaja,kaoiopremedalekovodnihpoljas
pripadajuimdijelomsabirnicaupostrojenju/njimaElektroprenosa.Utrokoveprikljukase
ukljuujuitrokoviugradnjesistemazamjerenjeizatitu,kaoiugradnjeureajapotrebnih
zapogonivoenjesistemanakonprikljuenjaobjektaKorisnika(TEKongora)naMreuEES.
InvestitorivlasnikprikljukajeElektroprenosd.d.
Stvaranjetehnikihuvjetaumrei(EES)vrisenaosnovuDugoronogplanarazvojaprenosne
mree. Investitor i vlasnik objekata prijenosne mree, odnosno njihovih dijelova, ijom se
izgradnjom stvaraju tehniki uvjeti u mrei (EES) za osiguranje prikljuenja TE Kongora je
Elektroprenosd.d.Objektiizprethodnogstavafinancirajuseiztarifeifiksnogdijelanaknade
zaprikljuenje,anaosnovuranijeutvrenihcijena.
Na osnovu izdanih Uvjeta za prikljuak, i dozvole za izgradnju, na zahtjev Korisnika (TE

Kongora), Elektroprenos d.d. i Korisnik zakljuuju Ugovor o prikljuku u skladu sa Mrenim
kodeksom.
Ugovoromoprikljukuureujusetehniki,pravniiekonomskiuvjetiprikljuenjana Mreu
(EES) te sve pojedinosti izgradnje prikljuka, budui vlasniki odnosi, kao i budui odnosi u
raduiodravanjuizmeuTEKongoraiElektroprenosanadizgraenimobjektimaprikljuka
Korisnika (TE Kongora). Sadraj Ugovora o prikljuku je naelno definiran Pravilnikom o
prikljuku.
Nakon prethodno provedene procedure TE Kongora, kao Korisnik, mora pribaviti Odobrenje
zaprikljuenjekojeeizdatiElektroprenosd.d.nazahtjevKorisnika,anaosnovuUgovorao
prikljukuistruneocjenedajeKorisnikosiguraosvepotrebnetehnikeipravnepreduvjete
Prilog4,Strana61
sijeanj/2012
izUgovoraoprikljuenjunaprijenosnumreu.Ovimjezavrenapravnaproceduraprikljuka
TEKongoranamreuEESa.
P.4.2.3.Zakljuak
ZaprijenoselektrineenergijeproizvedeneuTEKongoradopotroaapotrebnojeosigurati
prikljuakna400kVprijenosnumreu.
Vodei rauna o dispoziciji prijenosne mree nazivnog napona 400kV na prostoru zapadne
Hercegovine i dijela Dalmacije (Hrvatska), kojoj prostorno gravitira podruje RiTE Kongora,
nudiseviemogunostiprikljukaTEKongora.
UprvojvarijantiprikljukaTEKongoranaprijenosnumreu,potrebnojenapodrujuBiH(na
teritoriji Opina Grude ili Posuje) izvesti presijecanje trase 400kV dalekovoda i izgraditi
dvostruki dalekovod do TE Kongora. Dalekovod do TE Kongora je potrebno izvesti na
posebnim ili zajednikim (specijalnim) stupovima, zavisno o mogunostima i potrebi koju
zahtijeva irina dalekovodnog pojasa. U ovoj varijanti bi TE Kongora, jednim krakom
dalekovoda,bilapovezananajakuvornutokuuEESuBiH,adrugimkrakomdalekovodabi
bila povezana na juni dio biveg 400 kV prstena "Nikola Tesla". Na ovaj nain bi se mogle
odvijatisvemoguevarijanteprijenosaelektrineenergijeisvetrineaktivnostivezane za
izvozelektrineenergijeuHrvatskuiItaliju.Duinaovedionicedalekovodabiiznosilaoko30
km,prolazilabikrozslabonaseljenapodruja,sniskomcijenomotkupazemljita,snajmanje
problema sa lokalnom zajednicom, zatitom okolia itd. i sa najmanjom investicijom u
dalekovode.
Naosnovupreliminarnihrazmatranjaovojevarijantakojojtrebadatiprioritet.
Druga varijanta bi bila izgradnja dva 400kV dalekovoda i to jedan dalekovod bi se gradio u
pravcu TS Mostar 4, a drugi dalekovod u pravcu 400 kV razvodnog postrojenja TE Bugojno.
OvomvarijantombiseomoguioizvozelektrineenergijeizTEKongorauHrvatskuiItaliju,
prekoTSMostar4.Istotako,ovomvarijantombise,prekoTEBugojnoivezomsaTSSarajevo
10ostvarilavezasnajveimrazvodnimpostrojenjimaiproizvodnimkapacitetimauBiH(TE
TuzlaiTEKakanj).
Naravno da je sve ovo uvjetovano izgradnjom TE Bugojno. Ako ne doe do izgradnje TE

Bugojno,alternativnorjeenjejeizgradnjadalekovodaodTEKongoradoTSKonjskouRH.
UkolikobiuskorodolodoizgradnjeTEBugojnoiakosepokaedapostojetehnikepotrebei
ekonomskaopravdanost,dalekovododTEKongoradoTSKonjskobibiotreidalekovodna
kogajeprikljuenaTEKongora.
ZaprvopokretanjeTEKongoraipokretanjenakonremontapostrojenja,potrebnojeosigurati
prikljuaknamreu(EES)nazivnognapona110kV,saznatnoniimpotrebamauangairanoj
snazi i energiji. Prikljuak je potrebno realizirati na 110kV razvodnom postrojenju TS
Tomislavgrad.
Osim izgradnje 110kV dalekovoda od TS Tomislavgrad TE Kongora, duine oko 9 km

potrebnojeuTSTomislavgradosiguratijednonovo110kVdalekovodnopolje.
Prilog4,Strana62
sijeanj/2012
IzuzetnourazvodnopostrojenjeTEKongorajemoguedovesti220kVdalekovodkojibibio
izgraen na dionici izmeu TS Posuje 220/x kV. Ovim bi TE Kongora bila povezana na
prijenosnumreunazivnognapona220kV.
U svim varijantama prikljuka TE Kongora na mreu, izgradnja dalekovodne mree

podrazumijeva osiguravanje propisima definiranu irinu koridora, to utie na veliinu
investicijeueksproprijacijizemljita.
ProceduradodobivanjaOdobrenjazaprikljuakjepropisanaPravilnikomoprikljuku.
Prilog4,Strana63
sijeanj/2012
PRILOG5
Dr.sc.NikoMalbaa,dipl.ing.
ZATITAZRAKAKISELEOBORINE
Problem se pojavio pedesetih godina. Rijetki biolozi i osobito ribii opazili su postupno
nestajanjeribaunekimskandinavskimjezerima.Dogaalesuseidrugevidljivepromjene,a
poela su i detaljnija istraivanja. Meutim, tek desetak godina kasnije bilo je mogue tu
pojavu povezati s poveanom kiselou vode uzrokovanom oneienjem zraka i to ne zbog
nekihlokalnihilipovremenihoneienjaveonihijijeizvorstotinamakilometaradaleko.
DanassutisuejezerauSkandinavijipostalazakiseljena2.Kiselijesupostaleipodzemnevode
koje ljudi uglavnom piju, a u njima je primijeeno i poveanje koncentracije tetnih metala.
Svejetouglavnomposljedicaoneienjazraka.
Negdjespoetkom80tihpanjasekoncentriralanapropadanjeuma.Prvisusignalidoliiz
Njemake gdje se propadanje uma najvie opaalo, ali se pojava brzo uoila i u skoro svim
zemljamaEurope,tenamnogimmjestimausvijetu.Opet,nedvojbenojeglavniuzroniktome
oneienjezraka.
Oneienjezrakautjeenepovoljnonavegetaciju,naivotnezajedniceteizravnonaljudsko
zdravlje. Stvar se dodatno komplicira zbog injenice da se oneienja prenose vjetrom i
visinskimstrujanjimauatmosferinavelikeudaljenosti,stotineitisuekilometaradalekood
izvora.Vjetrovinepoznajugranice,anioneienjanisujednolikorasporeena.Nekezemlje
stogaprimajuprekogranicevieoneienjanegoproizvode,drugeobrnuto.
Zbogtogajeveuranojfaziuoenodaseradiomeunarodnomproblemu.Ubrzosustvoreni
kvalitetniraunskimodelipomoukojihsedobijeprilinodobraslikaraspodjeleoneienja
u Europi. Danas je slika neusporedivo bolja zbog bitnih pozitivnih dogaaja u proteklim
desetljeima,aliproblemusvojojkompleksnostiostaje.
Dakle, problem kiselih oborina je kontinentalni problem. Postoje osim toga mnogi akutni
regionalniilokalniproblemivezaniuzoneienjezraka.
U poetku su lokalni problemi jedini i bili vidljivi i uglavnom su se rjeavali koristei

sposobnost atmosfere da asimilira otpadne tvari. Taj se pristup temeljio na konceptu
"razrijedi i raspri" pa su se oneienja koja su se gomilala na jednom malom podruju
rasprivala na mnogo vei prostor ime bi im se koncentracija smanjila na podnoljivu
odnosnodozvoljenumjeru.Rasprivanjesestimuliraloizgradnjomvisokihdimnjaka,izborom
lokacijaobjekatanamjestimaspovoljnimstrujanjemzrakaislinimmjerama.
Nedostaci su se vrlo brzo uoili. Rjeavanjem lokalnih problema stvoreni su regionalni i

kontinentalniproblemi.Nesamoto.Duljimboravkomuatmosferinekaprimarnaoneienja
prelazeudrugeoblikepostajuimnogopogubnijazaokoliizdravljeljudinegotojetosluaj
u lokalnom podruju oko izvora oneienja. Osim toga emisija tetnih tvari moe biti
2 Tekst je napisan 1994. kao sinopsis za jednu obrazovnu TV emisiju, ovdje se prenosi radi lakeg sagledavanja
problematikekiselihoborinaivelikognapretkakojijepostignutposljednjihdecenija
Prilog5,Strana64
sijeanj/2012
prevelika,paeiporednajboljegrasprenjauatmosferikoncentracijeuokoliuporastiiznad
doputenih.
Zbognavedenihproblemavesespoetkom80tihgodinaprologstoljeapoeointenzivnije
regulirati problem na samom izvoru oneienja kako bi se smanjila ili potpuno eliminirala
isputanja tetnih tvari u okoli. Mjere na izvoru dovele su do naglog razvoja dodatnih
tehnolokih rjeenja (npr. odsumporavanje i filtriranje dimnih plinova termoelektrana) koja
su uglavnom uspjela rijeiti primarni problem. Uoio se vrlo brzo i glavni nedostatak takvih
postupakadaseestorjeavanjemproblemajednogmedijaproblemprenosinadrugimedij.
Odsumporavanjem dimnih plinova smanjuje se oneienje zraka, ali se poveavaju koliine
otpadnihvodaivrstogotpada.
Spaljivanjeotpadarjeavaproblemnjegovadeponiranja,alisepoveavaoneienjezraka.
Moglo bi se pronai jo mnogo takvih primjera koji u najboljem sluaju samo ublaavaju
probleme,aliihnerjeavajuupotpunosti.
Zbog toga se problemi nastoje rjeavati tako da se eliminira oneienje umjesto da se

smanjuju njegove posljedice. S gledita kvalitete zraka to znai u elektroenergetici vee
iskoritavanjeobnovljivihizvoraenergijeinuklearneenergije,uindustrijiiirokojpotronji
veu upotrebu plina, a u prometu prelazak na automobile s pogonom pomou elektrine
energije,nasolarnipogonilinanekoorganskogorivosmanjetetnimemisijamauatmosferu.
Naravno, nije uvijek lako ni mogue pronai odgovarajue tehnoloko rjeenje, a i trokovi
takvih zahvata su esto vrlo visoki. Stoga je primarni cilj u rjeavanju problema oneienja
okolia,anaposeoneienjazrakaiskoristitiogranienasredstvananajboljimoguinain,tj.
potroiti ih tako da proizvedene koristi za okoli budu najvee. Na tom su tragu brojne
meunarodneaktivnostiipozitivnirezultatisuvelakouoljivi.
No,vratimosenaojglavnojtemikiselimtalozimakaoglavnomkontinentalnomproblemu
vezanomzaoneienjezraka.
Glavnisuizvorikiselihtalogasumporniiduikovioksidikojiseisputajuiztermoelektrana,
industrijskihenergana,rafinerijainekihdrugihindustrijskihobjekata,teizmotornihvozila.U
atmosferi se sumporni i duikovi oksidi u jednom procesu kemijske konverzije, koji jo nije
detaljno poznat ali je nepobitan, pretvaraju u kontaktu s vlagom u sumpornu i duinu
kiselinu koje se tada u oborinama ili na druge naine taloe na tlo u obliku sulfata (SO4) i
nitrata (NO3) te veliko koliine vodikovih iona (H+) koji ustvari poveavaju kiselost tla.
Sulfati i nitrati su dakle samo indikator za H+ ione. Koliina H+ iona u vodi ili nekoj drugoj
tvari je ustvari i mjera za kiselost. Mjera za kiselost je tzv. pH vrijednost a to je zapravo
negativnilogaritamkoncentracijeH+iona.ToznaidaakojeuvodipH=5tadaonasadri10
putavieslobodnihH+ionanegozapH=6.
Otopina sa pH=7 je neutralna; u njoj su H+ ioni u ravnotei sa OH ionima. Normalne su

oborineblagokiselealiakopHvrijednostuoborinipadneispod5,6mnogisuspremninazvati
tokiselimoborinamaili,kakosepopularnokae,kiselimkiama.
Blaga prirodna kiselost oborina dolazi zbog sadraja u atmosferi ugljikdioksida koji se
kiama ispire u obliku ugljine kiseline (H2CO3). Mnoge prirodne pojave mogu poveati
kiselost oborina (npr. vulkanska aktivnost, prirodne emisije sumpordioksida ili
Prilog5,Strana65
sijeanj/2012
sumporovodika)aliismanjitipH(npr.emisijeamonijakaisl.).Takosuzamijeeneoborines
pHmanjimod5inamjestimagdjenijemogaodoprijetinikakavutjecajindustrijskihemisija.
Ipak, uglavnom je kiselost oborina veim dijelom i u najveem broju sluajeva izazvana
emisijomsumpornihiduikovihoksidaizenergetskihiindustrijskihobjekata.
Pretvorbasumpordioksidaiduikdioksida ukiselinenijebrzproces.Za sumpordioksid je

ustanovljenodapretvorbateeovisnoosituacijiuatmosferibrzinomod0,2%3%nasat.To
znai da se za jedan dan pretvori u sumpornu kiselinu izmeu 5% i 50% sumpordioksida.
Noenivjetromplinovimoguujednomdanuprijeiinekolikostotinakilometara,pasezbog
togakiseleoborinemogujavitiakitisuamakilometaradalekoodizvora.
Nepretvoresesvisumporniiduikovioksidiukiselekiepojavukojuobinozovemomokro
taloenje.Veisediotaloiprijepretvorbe,uglavnomnakraimudaljenostima.Tojetzv.suho
taloenje. Obje pojave izazivaju tetu u okoliu, ali postoje i bitne razlike. Suho taloenje
djelujeuglavnomnapojedineorganebiljaka(list,plod)dokmokrotaloenjemoeproizvesti
znatne tete koje pogaaju ne samo pojedini organizam nego i mogu promijeniti i sastav
ivotnihzajednicanapojedinompodruju.
Kisele oborine djeluju kompleksno na razliitim razinama od submikroskopskih do

planetarnihrazmjera.
Veinaorganizamaiviprilagoenakemijskimifizikalnimkarakteristikamaokolia.Kiselost
vode i tla je jedna od bitnih znaajki koje odreuju prihvatljivost odreenog podruja za
razvojnekeivotnezajednice.Nekisuorganizmimanjeosjetljivinapromjenekiselostisvoje
okoline,anekisuvrloosjetljivi.Grgeitukanpr.podnosedobrovodukiselostisvedopH=5
istokaoivodenikukci,pastrvasedobroosjeasvedopH=5.5,aliklen,lososicrvenperkave
poinju osjeati probleme ako pH padne ispod 5.8. Puevi i osjetljive liinke kukaca postaju
osjetljivivenapH=6,apopulacijarakovaislinihorganizamapoinjesesmanjivativepri
pH=6,3.Meutim,zbogsloenihvezakojepovezujurazliitevrsteujednojivotnojzajednici
smanjenje broja bilo koje vrste utjee i na ivotne navike i populaciju drugih. Poveanje
kiselostivodemijenjasastavvrstaunjojalisemijenjajuidrugekemijskekarakteristikevode
kojeopetproizvodenizdrugihefekata.
Mikroskopskiorganizmiuvoditakoerslabopodnosepoveanjekiselosti.impHvrijednost
padne ispod 6 smanjuje se reproduktivna sposobnost, a poveava smrtnost fitoplanktona
osnove hranidbenog lanca u vodi. Zbog toga su kisele vode znatno bistrije i prozirnije od
normalnih.
Kisele oborine pokazuju i izrazito tetan utjecaj na kopnene biljke u podruju njihova
korijena. Viak vodikovih H+ iona uskae na mjesto iona kalcija, kalija, magnezija i fosfora.
Samavodautomprocesupostajemanjekisela,alitloupodrujukorijenapostajesiromanije
bitnimelementimazarastbiljke.Slinosedogaaisnekimotrovnimmetalimaaluminijem,
olovom,ivomikadmijemkojisuvrstovezaniuzesticetlaobinouzonipodaljeoddohvata
korijenja.Kiseleoborineoslobaajutemetalekojezamjenjujuionivodika.Takavmehanizam
daje jednu malu koristidvijevelike tete. Korist jeutometoseionivodikaveuuz tlopa
vodakoja otjeeima smanjenukiselost. tetajetoumjesto dijela H+ iona voda sadasadri
poveaniiznosotrovnihmetala.Osimtogaonisadalakodolazedozonekorijenaiupoveanoj
koliiniseugraujuutkivobiljke.
Prilog5,Strana66
sijeanj/2012
Tako se za biljku dogaa dvostruka teta zbog kiselih oborina. Ona dobiva manje hranjivih
tvari koje nepovratno odlaze, a istovremeno dobiva viak tetnih otrovnih metala. Otrovni
metali u organizmu biljke mogu izravno tetiti ali i posredno remeenjem vitalnih funkcija
organizmabiljke.Postojipretpostavkadajeutjecajaluminijaposebnotetan.Naime,aluminij
izgledaimasposobnostdanaprostozaepifinavlaknakorijenja,patakosmanjujesposobnost
upijanja vlage. Stablo sesuiiakouokolinjem tluima dovoljnovlagezaivot. Dio otrovnih
metalaodlaziiuvodotokkojiprimaoborinskevodepasetakokaoposljedicakiselihoborina
poveavasadrajotrovnihmetalauvodotocimaiusvimvodenimorganizmima.
Nije u potpunosti dokazano, ali se sumnja da kisele oborine znatno smanjuju aktivnost
posebnih vrsta bakterija koje imaju bitnu funkciju da duik iz zraka pretvaraju u hranjive
sastojke nitrate. Na taj se nain tlo dodatno osiromauje nitratima. Dodue nitrati koji su
sastavni dio kiselih oborina mogu dijelom pomoi, ali je teta izgleda ipak vea od koristi.
Svakotlonijejednakoosjetljivonakiseleoborine.Karbonatnatlaimajusposobnostdaveu
H+ionenaraungubitkaionakalcijaimagnezija.
Svremenomsetajpotencijaltroijerjereakcijanepovratna.Tlapostajusvekiselijaosobitou
svomnajbitnijemhumusnomdijelu.
tetnesuposljedicekiselihoborinaogromne.UJunojNorvekojje80%svihjezerabioloki
mrtvo ili ugroeno3. Slina je situacija u vedskoj gdje je 20.000 jezera zakiseljeno od toga
4.000teepaunjimanemaribe.UNjemakojsukiseleoborineotetilevieodpolovice,aV.
Britaniji i 2/3 uma. U sredinjem alpskom podruju vicarske gotovo pola crnogorinog
drvea je mrtvo ili teko oteeno. Istok Kanade i SADa je takoer ugroen, osobito ume
Apalakog gorja i oblinja jezera. U Grkoj kisele oborine ugroavaju Partenon i druge
povijesnevrijednosti.
U Hrvatskoj su osobito ugroene ume Gorskog kotara. Dugo se vjerovalo da im je zatitni

mehanizamprotivzakiseljavanjavrlovisokzbogvapnenakepodlogeutlu.Meutim,postoje
podacikojipotvrujunapredovanjepremaveojkiselostitlauposljednjih25godinaugotovo
cijelom podruju G. Kotara. Nepovoljna je okolnost da G. Kotar prima mnogo oborina (i do
3000 litara po kvadratnom metru godinje) zakiseljenih uglavnom kao posljedica emisija
sumpordioksida i duikoksida iz podruja Sjeverne Italije, a manjim dijelom i lokalnih
emisijaizSlovenijeiHrvatske.
Kakonastajuglavniuzronicikiselihkiasumporniiduikovioksidi?
Sumpordioksidjeproizvodoksidacijesumporainekihnjegovihspojeva.Nastaje i uprirodi
osobito emisijom iz vulkana i mora, te nekim procesima u tlu. Glavnina ga je ipak proizvod
ljudske djelatnosti uglavnom izgaranja sumpora iz fosilnih goriva. Rauna se da je u
industrijaliziranim podrujima Europe i Sjeverne Amerike proizvodnja sumpordioksida
ljudskomdjelatnou10putaveaodproizvodnjeuprirodi.
Kakosvakaorganskatvarsadrisumportakoifosilnagorivaugljen,naftaiplin,nastalaprije
nekoliko stotina milijuna godina iz biljnih i ivotinjskih ostataka na kopnu i moru sadre
sumpor.
3Danasjestanjemnogoboljenegouvrijemepisanjaovogteksta.
Prilog5,Strana67
sijeanj/2012
Uugljenusumporaobinoimaizmeu0,5%i2%,estoivie.Poznatjesluajrakogugljena
kojijesadravao8%12%sumpora.Slinakoliinapostojiiunafti,rijetkokadmanjeod0.5%,
aestoido3%iliakivie.
Uprirodnomplinugaimado1%uoblikusumporovodika,H2S,meutimplinkojidolazido
potroaa obino je bez sumporovodika koji se odvaja iz plina najee na mjestu
eksploatacijeiobinopretvaraukorisneproizvode.
Izgaranjemgorivaizgoriisavsumporugorivu.Akoseradiougljenu,tadasemanjidiovee
na okside kalcija i magnezija koji eventualno postoje u ugljenu ali taj iznos tzv.
samoodsumporavanja rijetko prelazi 10%. Tako izgaranjem tone ugljena koji sadri 1%
sumporanastaje1820kgSO2.Izgaranjemtonetekogloivogulja(mazuta)s2,5%sumpora
nastaje50kgSO2.
Najveidiofosilnihgorivasespaliutermoelektranama,amanjidiouindustriji,prometuteza
grijanjestambenihiposlovnihprostora.
Do pred petnaestak godina sav je sumpordioksid proizveden u termoelektranama i drugim

objektimaodlaziouatmosferu.Danasumnogimzemljamapostojizakonskaobvezaugraditiu
velike termoelektrane posebne ureaje za odsumporavanje plinova koji se stvaraju
izgaranjem goriva. Ti ureaji nisu jeftini poveavaju trokove izgradnje za 1015%, a
potronjugorivaza510%alismanjujukoliinuSO2kojiodlaziuatmosferuza1020puta.
U izgradnji ureaja za odsumporavanje prednjae Njemaka, SAD i Japan, ali i neke druge
zemlje, osobito u Europi, zahtijevaju ugradnju ureaja za odsumporavanje kod svih novih
termoelektrana,tedijelastarih.IHrvatskaesvojuprvutermoelektranunaugljenuPlominu
opremitisureajemzaodsumporavanje.Postojimiljenjedatomodainijenunobuduida
e TE Plomin troiti uvozni ugljen s 1012 puta manjom koliinom sumpora pa bi emisija
cijeleelektranesnage300MWbilasvegaoko10.000tonasumpordioksidagodinje.
To nije velika koliina osobito ako se usporedi s oko 100.000 tona sumpordioksida koja
noenaestomciklonalnomaktivnougodinjestieunaeprostoreizItalije.
Odsumporavanje je pomoglo da u svijetu koliina emitiranog sumpordioksida od 1980. g.

stalno pada. Unato tomu je emitirana koliina sumpordioksida potkraj 80tih iznosila oko
100milijunatonagodinje.Ipak,pozitivnitrendesesigurnonastavitiiubudunosti.Toe
znatno smanjiti kiselost oborina u emu je utjecaj sumpordioksida dominantan i mnogo
znaajnijinegoutjecajistekoliineduikovihoksida.
Duikovi oksidi je zajedniko ime za dva spoja duik (II) oksid ili duikmonoksid (NO) i
duik(IV)oksidiliduikdioksid(NO2)kojiseobinozajednooznaavajukaoNOx.
NastajunasliannainkaoiSO2dakleuglavnomizgaranjemfosilnihgoriva,alipostojeibitne
razlike. Naime, pri izgaranju goriva ne izgara samo duik iz goriva nego u manjoj ili veoj
mjeriiduikizzrakakojisluizaizgaranje.KoliinastvorenogNOxovisibitnootemperaturi
uzoniizgaranja.tojeviatemperaturastvoriteseivieNOxa.Nepovoljnajeokolnostpri
tometoveatemperaturaizgaranjaznaiuglavnomiveuefikasnosttermoelektrane.Zbog
toga snienje proizvedenoga NOxa smanjenjem temperature izgaranja vodi obino do
poveanepotronjegoriva.
Prilog5,Strana68
sijeanj/2012
ZarazlikuodSO2kojisenajvieemitiraiztermoelektrana,NOxsedobrimdijelomemitiraiiz
automobila,osobitosdieselmotoromteindustrijskihprocesa.Procjenaemitiranihkoliinau
svijetuiznosioko70milijunatona,tj.manjeodemisijeSO2.Meutim,uposljednjih20godina
emisijajeSO2znatnosmanjenadokjeemisijaNOxaakblagoporasla.
UbudunostiesevjerojatnoiemisijaNOxapoetismanjivati,prijesvegaugraivanjemna
novim termoelektranama ureaja za eliminiranje duika (tzv. DENOX ureaji), promjenom
tehnike izgaranja prema niim temperaturama izgaranja i s manjim dodatkom zraka za
izgaranje,teugradnjomkatalizatoranaautomobilima.
Osim to su glavni uzronici kiselih oborina sumpordioksid i duikovi oksidi su tetni i na

lokalnoj razini. Ljudi nisuosobito osjetljivi na tespojeveprikoncentracijama koje se obino
pojavljuju ak i u razmjerno zagaenim podrujima. U Hrvatskoj sasvim sigurno ne postoji
mjestogdjebikoncentracijasumpordioksidapaiduikovihoksidabilatolikadabismomogli
govoritioizravnomugroavanjuzdravljaljudi.
Neke vrste drvea, osobito crnogorica, mnogo su osjetljivije nego ljudi pa ve i sasvim male
koncentracijemoguugrozitinekevitalneorganebiljakaosjetljivihvrstadrvea.
Znatnakoliinaduikovihoksidaoslobaaseizgaranjemplinaukuanstvu,pakoncentracije
u stambenim prostorima, ako nema adekvatne ventilacije mogu biti znatno vie nego u
najprometnijimdijelovimagrada.
U podruju gradova i industrijskih podruja te uz glavne prometnice oksidima sumpora i

duikapridodajuseidrugeoneiujuetvari:kruteestice,ugljikmonoksid,ugljikovodici,te
teki metali, osobito olovo. Zajedniki tetni utjecaj tih tvari je obino vei od zbroja
pojedinanihutjecaja.Takoseestouvelikimurbanimpodrujimaiindustrijskimpodrujima
stvaratzv.smogsmjesatetnihtvariopasnazazdravljeljudiivegetaciju.
Utakvojsmjesisedogaajuimnogikemijskiprocesipanastajuinovetvariistotakoopasne
kao i primarni oneiivai. Pod utjecajem suneve svjetlosti nastaju tzv. fotokemijski
oksidansi. Najznaajniji od njih je ozon. Za razliku od ozona u visokim slojevima atmosfere
kojititiZemljuodopasnihultraljubiastihzraka,ozonuprizemnomslojuatmosferejevrlo
tetan. Ve sasvim male koncentracije, nie od jednog dijela na milijun dijelova zraka mogu
izazvatioteenjapluaosobitokoddjeceistarijihosoba.Oko90%udahnutogozonaostajeu
pluimairitirajuiplunotkivo,izazivajuikaalj,oteanodisanje,stezanjeuprsima,boloveu
grlu,tepoveanuosjetljivostpremainfekcijidinihputova.Veekoncentracijeestodovode
dosimptomaastme,bronhitisa,upaleplua,emfizema,tekroninesranebolesti.
Osimutjecajanazdravljeljudiozontetiibiljnomsvijetu.umebrestradavajuismanjujeim
seprirast,amnogepoljoprivrednekulturepodutjecajemozonatrpepoveanutetuodraznih
bolestiinametnika.
Ozon smanjuje vrstou i izaziva pucanje gumenih proizvoda, tetno djeluje na celulozu u
tekstilnimvlaknima,atakoerinapamunaisintetikavlakna.
Ozon nastaje po sunanom vremenu iz duik(IV)oksida koji se raspada na duik(II)oksid i

atomkisika.Ovajposljednjiseveesmolekulomkisikaitvoriozon.
NO2>NO+O
O+O2>O3
Prilog5,Strana69
sijeanj/2012
Reakcijajepovratnajernastaliozonreagirasduik(II)oksidominestaje.
O3+NO>NO2+O2
Akobiuzrakukaooneiivaipostojalisamoduikovioksidinebisemoglastvoritiznatna
koliina ozona. Ali ako se u zraku nalazi i izvjesna koliina ugljikovodika oni e vrlo brzo
pretvoriti duik(II)oksid u duik(IV)oksid ne troei ozon ija e koncentracija poeti naglo
rasti.Ovojetipiniprimjertzv.sinergistinogtetnogdjelovanjadvijutvariduik(II)oksidai
ugljikovodika koja svaka za sebe ne bi bila ni priblino tako opasna, ali ako se nau skupa
mogu zaas uz pomo suneve svjetlosti stvoriti veliku koliinu otrovnog ozona. Zato su
automobili posredno najvei proizvoai ozona jer emitiraju u atmosferu velike koliine
duikovihoksidaiugljikovodika.
Katalizatori ugraeni u automobile znatno smanjuju isputanje ugljikovodika i duikovih

oksidapaposrednodjelujuinasmanjenjeozona.Nedostatakjekatalizatoratosezapravilan
rad moraju ugrijati na razmjerno visoku temperaturu, a isputanje ugljikovodika je ba
najveedokjemotorhladanpamnogougljikovodikapobjegneprijenegokatalizatorproradi.
Katalizator u automobilu smanjuje znatno i isputanje jo jedne vrlo opasne tvari

ugljik(II)oksida,popularnoznanogkaougljikmonoksid.Osimizautomobilaugljik(II)oksidse
emitiraiizmalihkunihloita,gdjenepostojedobriuvjetizakvalitetnoizgaranjegoriva.U
krvi se brzo vee za hemoglobin, posebnu bjelanevinu koja se nalazi u crvenim krvnim
zrncimaiprenosikisikkrvotokomdosvakestaniceorganizma.Ugljik(II)oksidimapreko200
puta vei afinitet prema hemoglobinu nego kisik pa lako istisne kisik te stanice dobivaju
manju koliinu kisika. Akutne su posljedice smanjenje koncentracije, umor i pospanost,
usporavanjerefleksa,asumnjaseinakroninetetneefektepriduljemizlaganju.
Srea je da koncentracija ugljik(II)oksida vrlo brzo pada podalje od izvora emisije pa je

opasnost uglavnom vrlo lokalna garae, osobito podzemne, tuneli, podhodnici, prometna
vorita.Nisupoznatitetniutjecajiugljik(II)oksidanavegetacijuimaterijale.
Jedno od bitnih oneienja atmosfere su i krute estice u zraku. Porijeklo im je razliito.

Promet, energetika, industrija, osobito mala kuna loita te izgaranje otpada na otvorenom
prostoru. Znatan dio krutih estica podignut je vjetrom s tla, a one najsitnije dugo lebde u
zraku.
Najopasnije su najmanje estice jer penetriraju najdublje u pluno tkivo, a osim toga zbog
sporog taloenja dopiru najdalje od izvora. Prolazak automobila po cesti podie najsitnije
estice i nekoliko desetaka metara uvis gdje one ostaju razmjerno dugo a noene vjetrom
mogu doprijeti i kilometrima daleko. Ipak su najopasnije estice nastale izgaranjem koje
obinovidimokaodim.Veliinaimjemanjaodnekolikomikrometarapaoko20%udahnute
koliinebivataloenoupluima.Opasnostzazdravljepoveavaiinjenicatosenateestice
vee i dosta otrovnih hlapivih elemenata koji se nalaze u gorivu kao to su olovo, mangan,
krom,talij,kadmij,arseninikal.
Velike termoelektrane na ugljen imaju ugraene kvalitetne filtre koji odstranjuju i vie od
99% estica stvorenih izgaranjem. Termoelektrane i energane na tekue gorivo, a osobito
manjakunaloitanakrutoitekuegorivo,teprometnavozilanemajufiltrepaseveidio
stvorenogdimaemitirauatmosferu.
Prilog5,Strana70
sijeanj/2012
to se moe napraviti kako bi se poveala kvaliteta zraka i tako smanjili rizici i tete po
ljudsko zdravlje i okoli? Ako se govori o sumpordioksidu mnogo je ve napravljeno.
Izgradnja ureaja za odsumporavanje na velikim termoelektranama na ugljen, zamjena
tekueg goriva plinom, odsumporavanje i oplemenjivanje goriva su mjere koje su ve dale
velikerezultate.
Ugradnja ureaja za odstranjivanje duikovih oksida na velikim termoelektranama uz

tehnolokapoboljanjaureajazaizgaranjemoguznatnosmanjitiiemisijuduikovihoksida.
Najviesemoepostiiuprometu.Prijesvegaugradnjomkatalizatora,smanjenjempotronje
goriva i maksimalne brzine na autocestama, stimuliranjem eljeznikog prijevoza robe.
Budui da katalizatori zahtijevaju bezolovni benzin posredno oni eliminiraju i emisiju olova
kojesedodavalogorivuzapravilnijeizgaranje.
Namalimkunimloitimaikotlovnicamamoraseomoguitiupotrebaplinaipomogunosti
eliminirati ugljen. Potrebno je svagdje gdje je to mogue realizirati centralizirani nain
opskrbetoplinomizgradskihtoplanaosobitoizenergetskihobjekatakojiistovremenomogu
proizvoditielektrinuenergijuitoplinu.
Nuno je pratiti emisije oneiujuih tvari, realizirati kvalitetan monitoring tih tvari u
atmosferi te poticati istraivaki rad u ovoj domeni kako bi se problemi mogli na vrijeme
uoitiineeljeneposljediceizbjeiuznajniucijenu.
Hrvatskajemalaeuropskazemljakojamorabitiotvorenapremasvijetujerjetoglavniuvjet
njezinarazvoja.Topodrazumijevaiukljuenjeunizmeunarodnihsporazumaodkojihsedio
odnosi i na problematiku zatite zraka. Zemlja u kojoj plodno tlo, ume, more i turistika
privredaineglavnepolugerazvojamoravoditibriguokvalitetizraka.
Novi hrvatski zakon o zatiti zraka i pratei pravilnici bit e i po opsegu i po zahtjevima na
raziniregulativeEuropskeUnije.Primjenaneebitijednostavnajerjenunoulaganjeznatnih
sredstava. Usprkos tekim vremenima Hrvatska mora nai sredstva za stalno popravljanje
kvalitete zraka. Ulaganje u kvalitetu zraka je ulaganje u zdravlje investicija koja se uvijek
isplati.
Zagreb,travanj1994.
Prilog5,Strana71
sijeanj/2012
PRILOG6dodatakpoglavlju8.(Costbenefitanaliza)
BrigitaMasnjak,dipl.ing.kem.tehn.
PRIORITETNIUTJECAJIUCIKLUSUFOSILNOGGORIVALIGNITAPREMA
ExternEPROJEKTU
U posljednjih dvadesetak godina u sklopu projekta ExternE (engl. External cost of Energy,
EuropanResearchNetwork,)kojijefinanciranodstraneEuropskekomisije,mnogojenapora
uloeno u razvoj metodologije i prikupljanje podataka potrebnih za kvantificiranje i izraun
monetarnihvrijednostinegativnihutjecajanaokoliizdravljeljudiupodrujuenergetike.
Prioritetni utjecaji identificirani od strane znanstvenih i ekonomskih strunjaka unutar

ExternEprojekta4,5uciklusufosilnihfosilnoggorivalignitadijeleseudvijegrupe.
Prvagrupautjecajajezajednikazasveciklusefosilnihgorivaaobuhvaa:
Utjecajnaljudskozdravljeuslijedemisijeoneiujuihtvariuzrak
Utjecajnamaterijaleuslijedemisijeoneiujuihtvariuzrak
Utjecajnaekosustavibioraznolikostuslijedemisijeoneiujuihtvariuzrak
Utjecajnaglobalnozatopljenje(klimatskepromjene)
Utjecajbuke
Potencijalnenesree/akcidenti
Drugagrupautjecajakojaseodnosinacikluslignitasu:
Utjecajrudnikalignitanapodzemneipovrinskevode
Preseljenjezbogrealizacijerudnikaipripadneinfrastrukture
Dakle,analizatrebaobuhvatitioneuinkekojipremadananjimspoznajamaizazivajunajvee
eksterneuinke6.Najvanijiidentificiranutjecajuzrokovanproizvodnjomelektrineenergije
je utjecaj na ljudsko zdravlje, a javlja se uslijed emisije oneiujuih tvari u zrak i to zbog
sljedeihrazloga:
Ljudskiivotjevisokovaloriziran.Svaka aktivnostkojamoeutjecatinasmanjenivijek
trajanja ljudskog ivota te na razvoj bolesti uzrokuje i visoke trokove saniranja i
prevencijebolesti.
Oneiujuetvarikojeseisputajukrozdimnjakuatmosferutransportirajusenavelike
udaljenosti. Iako porast koncentracije oneienja u nekim geografskim tokama moe
biti mali, negativnom utjecaju moe biti izloen veliki broj ljudi, zgrada, osjetljivih
ekolokih podruja itd. S druge pak strane, disperzija oneienja iz krutog ili tekueg
otpada je prostorno ogranienija, lake se moe kontrolirati emisija te se uslijed
eventualne poinjene tete u okoliu lake moe odrediti uzrok, veliina utjecaja kao i
provestisanacija.
4ExternalitiesofEnergy,Vol.3:Coal&Lignite,EuropeanCommissionDirectorateGeneralXIIScience,Research
andDevelopment,1995
5ExternalitiesofEnergy,Vol.7:Methodology1998UpdateGeneralXIIScience,ResearchandDevelopment,1998
6 Tomi, Debrecin, Vranki: Eksterni trokovi proizvodnje elektrine energije i politika zatite okolia; Energija
(2006),br.2.,str.128163
Prilog6,Strana72
sijeanj/2012
P.6.1.METODEVREDNOVANJAUTJECAJAIIZRAAVANJE
UNOVANIMJEDINICAMA
Trokoviikoristiucostbenefitanalizitrebalibi,poosnovnojideji,imatitrinuvrijednost7.
Nakon identificiranja utjecaja i iskazivanja u fizikoj jedinici, utjecaj se moe iskazati
novanomjedinicomprimjenomtrinihcijena(engl.marketprices)itousluajupostojanja
trinihcijenaza odreene utjecaje (primjericeutjecajnausjeve,materijale itd.).Tako jena
primjer i ljudsko zdravlje kategorija koja se moe (iako se to ini nespojivo s moralnim
normama) trino vrednovati i to na vie naina (kao troak lijeenja, kao troak ljudskog
kapitalaitd.).
Metodatrokovasanacije/zamjene(engl.replacementorrestorationcost)temeljenajena
pretpostavci da se cijena netrinih dobara moe procijeniti na temelju trine vrijednosti
zamjenskogtrinogdobrakojemoezamijenitiilisaniratiizvornurazinukvaliteteilikoliine
netrinog dobra. Kao primjer moe se navesti procjena tete uslijed erozije tla
upotrebljavajui trine cijene tla i gnojiva kako bi se izraunala cijena saniranja tla i
nadoknadezbogteteuekosustavu.
Za mnoge utjecaje, kao to je primjerice povean rizik od smrtnosti ili gubitak rekreacijskih
vrijednosti,nepostojetrinevrijednosti.Vrednovanjetakvihutjecajamoguejeprimjenom
Metode zavisnog vrednovanja (engl. contigent valuation method, CVM). CV metodom se
odreuje spremnost za plaanje (engl. willingness to pay, WTP) ili spremnost prihvaanja
(engl. willingness to accept, WTA) najee putem ankete (upitnika) za velik broj utjecaja.
Postavlja se hipotetsko trite za niz dobara i usluga. Kroz upitnik se pojedinci izjanjavaju
kolikosuspremniplatitizazatitunjihovihdobaraiuslugailikojukompenzacijususpremni
prihvatitiuslijedizostankaodreeneusluge.
Temeljovogvrednovanjaleiuindividualnomizborupretvorenihunovanevrijednostikao
individualniWTPiWTA8.
PostojeiproblemiuvrednovanjuprekoWTP:
1. Siromanijiljudinemoguplatitivienegotoimomoguavajunjihovaprimanja,takoda
je WTP vei za bogatije ljude. To je posebno vidljivo u procjenjivanju vrijednosti VSL
(engl.valueofstatisticallife)kojisemjeriuoblikuWTPkakobisesmanjiorizikodsmrti.
2. Izraavanjezdravljaiokoliaumonetarnimvrijednostimanegarantiraodrivostisamo
zasebenijedovoljnouodreivanjuekonomskepolitikeuokoliu.
3. Osporenojeimoralnopitanjenovanogvrednovanjaljudskogivotaiokolia.
Rumenjak: Metoda koristi i trokova (costbenefit) u procjeni utjecaja na okoli, VII. Meunarodni simpozij
gospodarenjeotpadomZagreba2002.
8 The regional training course on extarnalities associated with electricity generation concepts and estimation;
Taejon,Korea,September28thoctober2nd1998.
Prilog6,Strana73
sijeanj/2012
P.6.2.EKONOMSKEOSNOVEEKSTERNIHTROKOVA
Cilj ekonomskog dobra (engl. welfare economics) je maksimizirati individualno i drutveno

dobroprekooptimalneraspodjeleresursa(engl.resourceallocation).Koncepteksternalijaje
utvren u teoriji ekonomskog dobra vie od pola stoljea. Tek od 1960. godine okolinim
eksternalijama se pridodaje vanost, kao i njezinoj identifikaciji i kvantificiranju. Eksterni
trokovi se definiraju na sljedei nain9 (European Commission 1995): ''Eksterni trokovi
nastajukadasociolokeiliekonomskeaktivnostijednegrupeljudiimajuutjecajnadrugugrupu
ikadatajutjecajnijepribrojenprvojgrupiilikompenziranodstraneprvegrupeljudi.''
Eksternitrokoviuelektroenergeticipredstavljajunekompenziranetetekojesejavljajukao
neeljene posljedice proizvodnje elektrine energije10, to znatno varira o mjestu i nainu
proizvodnjeelektrineenergije.Takvetetenisuukljuenaucijenuproizvodnjenitiucijenu
proizvoda. Cijena energije pokriva trokove rada, investicijske i operativne trokove, gorivo,
poreziosiguranje.Eksternitrokoviseodnosenaljudskozdravljeiokoli,tekaotakvinisu
pribrojani cijeni energije. Ovi trokovi su preneseni na drutvo kao cjelinu ili na budue
generacije.
Granini trokovi smanjenja emisija prikazuju trokove potrebne da se ukloni sljedea

jedinicaoneienja.Navisokimrazinamaemisijegraninisutrokoviredukcijemanjijersu
dostupne jeftinije mjere, ali kako se ukupna razina emisija smanjuje, potrebna su sve vea
ulaganjazadaljnjesmanjenjeemisija.
Graninitrokovinastalizbog
uklanjanja/smanjenjaemisija
Troak
tete,EUR
Granina
B
teta
O
F
Q*
Emisija
SlikaP.6.21:Ovisnosttrokovaoemisijama
9 European Commission: ExternE, Externalities of Energy, Vol. 1: Summary. Directorate General XII, Science,
ResearchandDevelopment.,BrusselsLuxembourg,1995
10.Tomi,N.Debrecin,K.Vranki:Energija//Eksternitrokoviproizvodnjeelektrineenergijeipolitikazatite
okolia.2(2006)128163.
Prilog6,Strana74
sijeanj/2012
Smanjenjem emisije na razinu Q*, izjednauju se granine tete i granini trokovi za
smanjenjetihemisija.AkojerazinaemisijeveaodQ*,isplatiseulagatiunjihovosmanjenje,a
ako je emisija manja od Q*, ne isplati se ulaganje u daljnje smanjenje emisija jer trokovi
prelazepostignutudobit.Dakle,optimalnarazinaemisijepostignutajeutokiQ*.Smatrase
da je na toj razini eksterni troak ukljuen u trokove proizvodnje i trinu cijenu energije
iakoemisijanijejednakanuliiiakoodreenatetazaokolijouvijekpostoji.
P.6.3.NAINPROCJENEEKSTERNIHTROKOVA
Postoje dva osnovna naina za odreivanje eksternih trokova11: metoda trokova tete i
metodatrokovaupravljanjazatitomokolia.
Metodomtrokovateteeksternitrokoviprocjenjujusenatemeljustvarnihtetauokoliu,
to i jest najloginije rjeenje. Znanstveno utemeljenim pristupom odreuje se tzv. funkcija
teteiodgovarajua novanavrijednost tete. Polazise od uzrokatete(emisijepolutanata)
nanekojlokaciji,pratinjegovadistribucijauokoli,procjenjujetetaizazvanaureceptorima,
kao i njezin eksterni troak. Otuda naziv metoda funkcije tete ili metoda slijeda utjecaja.
Treba naglasiti da ovakav postupak nije bio oduvijek mogu, njegov je intenzivni razvoj
zapoeoteksredinom1990tihgodinazahvaljujuinapretkuznanostiiraunalnetehnike.
Metodom trokova upravljanja zatitom okolia eksterni trokovi se raunaju na temelju

ulaganja u mjere zatite okolia, potrebne za zadovoljenje postojeih ili buduih propisa.
Osnovni princip je da se zada doputena ili ciljana razina oneienja i trokovi koji su
potrebni da se taj cilj postigne. Eksterni troak rauna se kao omjer ulaganja u ureaj za
proiavanje i smanjenja emisija koje se time postie. Tako se npr. eksterni troak emisije
sumporova dioksida rauna kao omjer troka za odsumporavanje i koliine reduciranog
sumporova dioksida, a izraava se u novanim jedinicama po toni SO2. Pretpostavka ovog
modelajedasestvarnatetazaokoliionakonemoetonoizraunati.Ovajprincipsekoristi
usluajevimagdjejeprorauntetasloenilimehanizamnastankatetenedovoljnoistraen
ili su velike nesigurnosti u procjeni tete. To je i sluaj kod globalnog zagrijavanja gdje se
razmjeritetaipripadnieksternitrokovikreuuirokomrasponujersuprocjeneposljedica
vrlonesigurne.
P.6.3.1.Metodologijaslijedautjecajauprocjenieksternihtrokova
U sklopu projekta ExternE (engl. External cost of Energy, Europan Research Network) koji je
financiran od strane Europske komisije, mnogo je napora uloeno u razvoj metodologije i u
prikupljanje podataka potrebnih za kvantificiranje i izraun monetarnih vrijednosti
negativnihutjecajanaokoliizdravljeljudiupodrujuenergetike.
Procjena slijeda utjecaja (engl. Impact Pathway Assessment) i koriteni softverski paket
EcoSense,modelzaprocjenuslijedautjecajanaokolibazirasenatzv.pristupuoddnadovrha
(engl. bottomupapproach). U ovom pristupu, koji je razvijen unutar projekta ExternE,
trokovi i koristi okolia nastoje se izraziti slijedom utjecaja od izvora emisije oneienja
preko promjene kvalitete zraka, tla i vode do fizikog utjecaja, te na kraju izrauna
11Tomi,Debrecin,Vranki:Eksterni trokoviproizvodnjeelektrineenergijeipolitikazatite okolia;Energija
(2006),br.2.,str.128163
Prilog6,Strana75
sijeanj/2012
monetarnih vrijednosti trokova i koristi. Ova metodologija primijenjena na proraun
posljedicaemisijeoneiivalaprikazanajenasl.P.6.31.
SlikaP.6.31:Procjenaslijedautjecaja
Metodologijasesastojiodetirikoraka(www.externe.info/):
Emisije: specifikacija relevantne tehnologije i oneiujue tvari, primjerice kg/god ili

kg/GWhemitiranogduikovogoksida(NOx)izelektranenaodreenojlokaciji.
Disperzija:proraunporastakoncentracijeoneiujuetvariupogoenimpodrujima,
primjerice porast koncentracije ozona, upotrebljavajui model atmosferske disperzije i
kemijestvaranjaozonauslijedNOx.
Utjecaj:upotrebljavajuifunkcijuizloenostuinakizraunavasebrojsluajevapojave
odreenog fizikog utjecaja na temelju porasta koncentracije, primjerice broj sluajeva
napadaastmeuslijedporastakoncentracijeozona.
Cijena:ekonomskavrijednostutjecaja,primjericemnoenjebrojasluajevapojaveastme
scijenomjednogsluaja.
Prilog6,Strana76
sijeanj/2012
Veliinaislijedutjecaja
Veliinautjecajaovisiolokacijiiprimijenjenojtehnologiji.Ovisnostolokacijijekljunakada
se promatra primjerice utjecaj estica na zdravlje: oigledno tona emitiranih estica koja se
kree prema oceanu nema isti utjecaj kao tona estica koja ide smjerom prema metropoli.
Utjecaji koji nisu ovisni o lokaciji su primjerice utjecaji staklenikih plinova. Buka i vizualni
utjecajposebnooviseolokaciji.
Kvantificiranjeoptereenja
Prvi korak je odrediti referentnu tehnologiju kao i lokaciju na kojoj se smjeta tehnologija i
definirati optereenje okolia uslijed primijenjene tehnologije na definiranoj lokaciji kao to
su emisije u zrak, tlo i vodu, akcidenti itd. Za klasine oneiujue tvari kao to su ugljini
dioksid(CO2),duikovioksidi(NOx),sumporovdioksid(SO2),hlapljiviorganskispojevi(VOC)
i estice (PM) emisije za odreenu tehnologiju proizvodnje elektrine energije su dobro
poznate i temelje se djelomino na poznavanju sastava goriva a djelomino na prethodnim
mjerenjima.
Disperzijskimodeli
Oneiujuetvarimogubitiemitiranauzrak,voduilitlo.Kodproizvodnjeelektrineenergije
dominantne su emisije u zrak, iako one kasnije mogu prijei u vode ili tlo. Ovo poglavlje je
prije svega usmjereno na oneienjezraka i kvantificiranje negativnihuinaka tetnihtvari
koje se ire zrakom. Takoer, u dosadanjem radu unutar ExternE projekta nisu ukljuena
modeliranja u vezi s tlom i podzemnoj vodi za fosilna goriva, jer se smatra da ti procesi ne
pridonose glavnini utjecaja, pa je i u modelu EcoSense u proraun utjecaja tetnih tvari na
ovjekaiokoliukljuensamoutjecajoneienjakojeseirizrakom.
Nekeoneiujuetvarikaotosuugljikovdioksid(CO2)imetan(CH4)suuglavnominertne
pa je prilikom disperzije u atmosferi dovoljno analizirati samo njihov transport, dok je za
druge potrebno uzeti u obzir kemijske transformacije. Primjerice SO2 tvori sulfate s
potencijalnovelikimutjecajemnaregionalnojiglobalnojrazini.Odveegznaajajeozonija
je koncentracija odreena vrlo kompleksnim reakcijama koje ukljuuju hlapive organske
tvari,NOxisunevusvijetlost.
Lokalnomodeliranjeprimarnihoneiivala
Nalokalnojskalimodeliranjaprimarnihoneiivala,naudaljenostiod10do50kmodizvora
emisije, kemijske reakcije u atmosferi imaju mali utjecaj na koncentracije primarnih
oneiujuih tvari. Uslijed emisije iz dimnjaka, okolina koncentracija oneiujuih tvari u
blizini dimnjaka ovisi prvenstveno o vertikalnom mijeanju nie atmosfere. Vertikalno
mijeanjeovisioatmosferskojstabilnostiivisiniinverzijskihslojeva.
UpaketuEcosensekoritenjetzv.gaussovskimodeldisperzije.
Model ukljuuje idealan teren i meteoroloke uvjete tako da perjanica putuje pravocrtno u
smjeruvjetra.Pretpostavkeukljueneumodelograniavajumuprimjenunapodrujedo50
kmodizvoraemisije.
Prilog6,Strana77
sijeanj/2012
Procesimijeanja uatmosferisu funkcije vertikalnestabilnosti,tj.promjene gustoe zrakas
visinom. Pri nestabilnim uvjetima atmosfere (stabilnost A, Bi C prema Pasquillu) dogaa se
izrazitomijeanjeslojevazraka,apristabilnimuvjetimaatmosfere(stabilnostEiF)disperzija
u atmosferi je znatno smanjena. Pri stabilnim uvjetima atmosfere dogaaju se i najvie
koncentracijeuzrakuemitiranihtvari.
Regionalnomodeliranjeprimarnihoneiivalaikiselogtaloenja
Za modeliranje primarnih oneiivala i kiselog taloenja na regionalnoj skali, koristi se tzv.

Windrose Trajectory Model (WTM). S poveanjem udaljenosti od dimnjaka, perjanica se iri
vertikalno i horizontalno uslijed atmosferske turbulencije. Izvan podruja lokalne analize
(udaljenost iza 50 km od dimnjaka), moe se pretpostaviti da su oneiivala izmijeana
vertikalnokrozslojeveatmosfere.Kemijskereakcijetakoervienemogubitizanemarenena
regionalnojskali.
WTM model se bazira na pristupu rui vjetrova. Razvijen je u Harwell Laboratory u Velikoj
Britaniji. WTM je nainjen u skladu s atmosferskom kemijom Harwell Trajectory Modela.
Rezultat modela su koncentracije primarnih i sekundarnih (nitrati, sulfati) oneiivala na
regionalnoj tj. Europskoj skali. Na sl. P.6.32 je prikazana kemijska shema u Windrose
TrajectoryModelu.
SlikaP.6.32:Shemakemijskihreakcijaoneiujuihtvari
Prilog6,Strana78
sijeanj/2012
Regionalnomodeliranjeozona
EMEPov (Environmental Monitoring, Evaluation and Protection, EMEP) MSCW Lagrangian

OzonemodelseupotrebljavazaproraunefekatasmanjenjaNOxiVOCemisijazavelikibroj
zemalja u Europi. Na temelju njihovih koncentracija tvore se matrice izvorreceptor.
Regionalnomodeliranjeprizemnogozonatzv.imIzvorreceptorozonmodelom(engl.Source
ReceptorOzoneModel,kraticaSROM)sebaziranaiteraciji.NatemeljugodinjihemisijaNOxi
NMVOC,modelraunagodinjukoncentracijuO3.
Funkcijeizloenostuinak
Posebnapozornostumetodologijislijedautjecajajeusmjerenanafunkcijeizloenostuinak
jermoenametnutiznaajnezahtjevezadisperzijskemodeleizaekonomskovrednovanje.
Funkcijaizloenostuinak(definiranaizrazomY=futjecaj(X),opisujepromjenuYureceptoru
prouzroenukoncentracijomoneiivalaX.Funkcijeseodreujueksperimentalnoimoguse
nai u niz epidemiolokih studija. Glavni problem koji se pojavljuje kod primjene
eksperimentalnih rezultata jest da se koriste visoke koncentracije oneiivala kako bi se
postigaovidljivuinaknareceptoru.Takvekoliinesuponekaddalekoiznadrazineizlaganja.
Toka P na sl. P.6.33 predstavlja najniu koliinu kod koje je izmjeren odreeni utjecaj. S
druge strane, postoji problem kako ekstrapolirati promatrane podatke s vie na nie
vrijednosti.
Najjednostavnija opcija je kada se dobiveni podaci linearno ekstrapoliraju prema niim

vrijednostima koliina. Druga mogunost je takoer linearna ekstrapolacija ali prema pragu
djelovanja(engl.threshold),toznaidaizatogpraganemautjecaja(sl.P.6.33).
SlikaP.6.33:Ovisnostuinkaoizloenojkoliinitetnetvari
Prilog6,Strana79
sijeanj/2012
Prag se javlja kada organizam ima prirodni obrambeni mehanizam koji spreava oteenje
uslijedizlaganjatetnimtvarim,aalidoodreenegranice.Pitanjepragajekljuno.Akopostoji
prag,analizamoebitiogranienanageografskopodrujegdjesukoncentracijeiznadpraga.
Akonemapragaanalizamorabitiproirenaiutjecajimogubitipunovei.
Takav oblik krivulje, s pragom djelovanja se esto naziva ''hokejski tap''. Pitanje praga je
posebnobitnokodkvantificiranjaakutnihzdravstvenihefekatauslijedokolinihoneienja
u zraku, posebno estica. Epidemioloke studije ne predlau nikakve pragove za ove efekte,
iakopostojimalodokazazajedanidrugipristupkadasupozadinskaoneienjavrloniska.
Najeeseupotrebljavapristupbezpraga,iakonekismatrajudajetobiolokineprihvatljivo.
CRF funkcije (engl. concentrationresponse function, CRF) koje se koriste unutar ExternE
projektazaoneiujuetvariNOx,SO2,PMiO3sulinearnebezpraga.
Postoji i mogunost uinka oneienja ''kao gnojivo'' (engl. fertiliser effect), kod niskih
koncentracija(sl.P.6.33).TojeprimijeenokodfunkcijekoliinauinakzautjecajeNOxiSO2
na usjeve mala koliina ovih spojeva moe poveati urod. Ova vrsta efekta se dogaa kod
oneiivala koja predstavljaju elemente nune za organizme. Ovisi o uvjetima lokacije, a
posebnooravnoteihranjivihtvari.
Kod vrlo visokih koncentracija oneiujuih tvari moe doi do zasienja, tako da krivulja
funkcije koliinauinak poprima S oblik. Utjecaj ozona na usjeve se esto opisuje takvom
krivuljom, tzv. Weibull funkcija. S druge strane, koncentracije ozona nisu toliko visoke da
dosegnutokuzasienja,takodajesasvimdovoljnoopisatifunkcijukoliinauinaknausjeve
ravnomlinijomspragom.
Akutniikroniniefekti
Potrebno je razlikovati akutno djelovanje koje se dogaa istoga dana ili vrlo brzo nakon
izlaganja odreenoj koncentraciji tetne tvari, od kroninog ili ''zakanjelog'' djelovanja
uslijed dugotrajnog izlaganja. Akutno djelovanje za nekoliko oneiivala preko niz krajnjih
toaka (engl. endpoint) je dobro opisano u mnogim studijama. Postoje spekulacije ali bez
usvojenograzumijevanjamehanizamakodkojihsedogaajuovadjelovanja.
Mnogo je tee utvrditi zakljuke u studijama o kroninim djelovanjima, tako da je svega

nekoliko primjenjivih funkcija izlaganjeuinak za ovo djelovanje. Kada je u pitanju zdravlje,
ovjekamnogosuvanijikroniniefektiinjihovoekonomskovrednovanje.
Veinaepidemiolokihstudijaprikazujerezultatesvojihistraivanjauoblikurelativnogrizika
(RR)kojipredstavljafunkcijukoncentracijarizik(CRF).CRFodreujeporastbrojasluajeva
poodreenomporastuizlaganjatetnimkoncentracijamaoneiivala.
CRFzamortalitet
Smanjenjeivotnogvijekanasprambrojamrtvih
U posljednjim godinama, u mnogim epidemiolokim studijama se pokuavalo kvantificirati

utjecajnamortalitetuslijedzagaenjazraka.Uprijanjimgodinama,ustudijamaprije1996.
godine proraunavao se broj preranih smrti (engl. premature deaths) i primjenjivala se
vrijednost prevencije kobi (engl. prevented fatality) kako bi se dobila monetarna vrijednost
Prilog6,Strana80
sijeanj/2012
smrtnosti. U posljednje vrijeme sve je vie od znaaja proraun gubitka oekivane duljine
ivota (engl. loss of life expectancy). Od 1998. godine posebno unutar ExternE projekta se
monetarnavrijednostsmrtnostiuslijedzagaenjazrakabaziranavrijednostimagodinaivota
(engl.valueofalifeyear,VOLY).
U nekim dokumentima, kao to su to dokumenti programa Clean Air for Europe kod
prorauna se smrtnost izraava i kao vrijednost statistikog ivota (engl. value of statistical
life,VSL,kojaseodnosi napromjenubrojasmrtnihsluajeva)ikaovrijednostgodineivota
(engl. value of life year, VOLY, koja se odnosi na promjene u ivotnom vijeku). Kao posebna
kategorijamoeseizdvojitiidjejasmrtnost(engl.infantmortality)zakojusemoereidaje
preranapaseprimjenjujesamoVSLpristup.
U nastavku su prikazane neke CRF funkcije vezane za mortalitet koje se odnose na tetnost
estica.
a) RelativnirizikuslijedporastaPM2,5za10g/m3
RR=1,05za10g/m3porastaPM2,5
b) GubitakivotnogvijekakojiseodnosinaodrasleizraenkaonagibCRFfunkcije,SCR
SCR=4*104YOLL/osobi*god*g/m3zaPM10
c) DjejasmrtizraenakaoCRF
4%zaporastod10g/m3PM10(95%intervalpouzdanosti2%7%)
PrikazanesuinekeCRFfunkcijezamorbiditet.
CRFzamorbiditet
a) MorbiditetuslijedPM
brojnovihsluajevakroninogbronhitisanagodinuna100.000odraslihiznad27godina
=26,5(95%intervalpouzdanosti1,9;54,1)zaporastod10g/m3PM10
CRFzahitnurespiratornuhospitalizaciju
=7,03(95%intervalpouzdanosti3,83; 10,30)zaporastod10g/m3PM10na100.000ljudi
svihivotnihdobi
CRFzahitanprijemubolnicuzbogsranihproblema
= 4,34 (95% interval pouzdanosti 2,17; 6,51) za porast od 10 g/m3 PM10 na 100.000 ljudi
svihivotnihdobi
CRFzakonzultacijezbogastmepr.zadobod1564
=0,51konzultacije(95%intervalpouzdanosti0;2,45)na1000odraslih
CRFzadinebolesti(iskljuujuialergiju)pr.zadobod1564
=3,2konzultacija(95%intervalpouzdanosti1,6;5,0)na1000odraslih
Prilog6,Strana81
sijeanj/2012
CRFzaogranienudnevnuaktivnost(engl.restrictedactivitydays,RADs)
=promjenaod902RADs(95%intervalpouzdanosti792,1013)zaporastod10g/m3 PM2,5
na1000odraslihudobiod1564
CRFzaneznatnoogranienudnevnuaktivnost(engl.minorrestrictedactivitydays,MRADs)
=promjenaod577MRADs(95%intervalpouzdanosti468686)zaporastod10g/m3PM2,5
na1000odraslihudobiod1864
brojdanakadseupotrebljavabronhodilatator
=912(95%intervalpouzdanosti912,2274)nagodinuzaporastod10g/m3 PM10 na1000
odraslihudobiiznad20godinasudjelomastmatiaraod4,5%
slabijeizraenirespiratornisimptomi,ukljuujuikaalj,pr.koddjece
=promjenaod1,86(95%intervalpouzdanosti0,92;2,77)nagodinuzaporastod10g/m3
PM10udobiod514godina
akutnirespiratornisimptomiizraenikodpopulacijesvihstarosnihdobi
=4650(95%intervalpouzdanosti210,9090)danasasimptomimana1000ljudizaporastod
10g/m3PM10
Ekonomskovrednovanje
Premateorijislijedautjecaja,utjecajodnosnomonetarnavrijednostnekogtetnogutjecajase
moeopisatislijedeimizrazima(PyeiWatkiss,2005):
Utjecaj=zagaenjexrizikxfunkcijauinka
Ekonomskooteenje=utjecajxjedininavrijednostutjecaja
Na temelju poznavanja funkcija izloenostuinak i provedenih niz studija u sklopu WTP u

nastavkusuprikazanenekejedininemonetarnevrijednostizamortalitetimorbiditetuslijed
izlaganjaoneienju.
Kaotojevenaglaeno,vrednovanjepreranesmrtiuslijedoneienjamoebitivezanoza
upotrebuvrijednostiVSL.UpotrebomVOLYpristupa,pretpostavljasedasvakasmrtvodido
gubitka12mjeseciivota(PyeiWatkiss,2005).
TablicaP.6.31:MonetarnevrijednostiVSLiVOLY
Medijan
Prosjek
VSL,EUR
980.000
2.000.000
VOLY,EUR
52.000
120.000
VezaizmeuVOLYiVSLjeprikazanaslijedeimizrazom(Joseph,AldyiViscusi2007):
VOLY=i(VSL)/(1(1+i)t)
gdjejeidiskontnastopa,atvremenskorazdoblje.
IakosudosadanjaraunanjasmrtnostiVOLYunutardokumenataCAFE(ClearAirforEurope)
iunutardokumentaTheCostsandHealthBenefitsofReducingEmissionsfromPowerStations
in Europe objavljenog u travnju 2008. od strane vedske NGO i EE Bureau bazirana na
Prilog6,Strana82
sijeanj/2012
vrijednosti 52.000 EUR, u dokumentima projekta NEEDS (New Energy Externalities
DevelopementsforSustainability)danajezadnjaprocjenaod40.000EUR.
U dokumentima projekta NEEDS je posebno naglaeno ljudsko zdravlje i monetarizacija s

teitem na promjeni duljine ljudskog ivota (change of life expectancy, LE) i kroninom
bronhitisu. Nove vrijednosti procijenjene od strane strunjaka, temelje se na rezultatima
dobivenim primjenom CV ankete u 9 drava: Francuska, panjolska, UK, Danska, Njemaka,
vicarska, eka, Maarska i Poljska. Procedura testiranja i prijenosa rezultata na druge
dravejetakoerbilatestirana.
Natemeljurezultataankete,preporuenavrijednostVOLYiznosi:
41.000EURzaEU16(EU156+vicarska)
33.000EURzanovezemljelanice
Ipak,zaanalizutrokovaikoristiEUdirektiva,preporuaseupotrebavrijednostizaEU25od
40.000EUR.
DruginajveiporedudoprinosoteenjuzdravljauslijedizlaganjuPM,NO2iSO2 (soko25%,
izasmrtnosti)jekroninibronhitis.Dosadjeovavrijednostbilavrloupitnajersetemeljilana
samodvomaCVprouavanjimauSADu,alirezultatiistraivanjasupokazalivrijednostkoja
se koristila i do sada: 200.000 EUR. U tab. P.6.32 su prikazane vrijednosti zdravstvenih
uinaka(NEEDS,2008.,User'sManuelEcoSenseWebV1.2)zaEU25.
TablicaP.6.32:Vrijednostizdravstvenihuinaka
ZDRAVSTVENIUINAK
Upotrebalijekova/bronhodilatatora
Ogranienadnevnaaktivnostsaslabijeizraenimsimptomima
Slabijeizraenirespiratornisimptomiuodraslih
Slabijeizraenirespiratornisimptomiudjece
Slabijeizraenirespiratornisimptomibezkalja
Daniskaljem
Akutnirespiratornisimptomi
SavjetovanjeslijenicimaopeprakseAstma
Savjetovanjeslijenicimaopeprakseteerespiratornebolesti
Savjetovanjeslijenicimaopepraksealergijskirinitis
Gubitakradnogdana
Danisogranienomaktivnou
Prijemubolnicuzarespiratornisustav
Prijemubolnicuzasranebolesti
SmanjenjeduljineljudskogivotaYOLLkronini
Poveanjerizikasmrtnostiudojenadi,YOLLkronini
PoveanjerizikasmrtnostiYOLLakutni
Novisluajevikroninogbronhitisa
Vrijednostprevencijekobi
MONETARNE
VRIJEDNOSTIPOSLUAJU,
EUR2000.godinezaEU25
1
38
38
38
38
38
38
53
75
75
295
130
2.000
2.000
40.000
40.000
60.000
200.000
1.500.000
Prilog6,Strana83
sijeanj/2012
P.6.3.2.NainprocjeneeksternihtrokovamodelomEcosenseWeb
Programski paket EcoSenseWeb je najnovija verzija modela u koji je integriran proraun

atmosferske disperzije oneiivala i procjena utjecaja oneiivala na okolne receptore.
Procjena utjecaja temelji se na metodi slijeda utjecaja koja je razvijena unutar ExternE
projekta(http://ecosenseweb.ier.unistuttgart.de/).
Ovim modelom je omoguena procjena utjecaja na ljudsko zdravlje, usjeve, materijale i

ekosustav zbog izlaganja oneiivalima u zraku. Trenutna verzija EcoSenseWeb obuhvaa
emisiju klasinih oneiivala kao to su SO2, NOx, estice, NMVOC, NH3 kao i neke
najznaajnije teke metale. Ukljuuje takoer procjenu utjecaja uslijed emisije staklenikih
plinova. Utjecaj klasinih oneiivala se temelji na proraunu utjecaja na razliitim
prostornim skalama, i to na lokalnoj (50 km od izvora oneienja), regionalnoj (cijela
Europa)i(sjevernoj)hemisfernojskali.UEcoSenseWebsuintegriranimodelikakvoezraka
kojisuopisaniprethodno.
VerzijaEcoSenseWebomoguujepristupprekoweba.RazvijenjeunutarprojektaEuropske
Komisije NEEDS (New Energy Externalities Developements for Sustainability) na Institutu za
energetskuekonomijuiracionalnuupotrebuenergijeuStuttgartu.
Nasl.P.6.34jeprikazanastrukturaEcoSenseWebmodela.
SlikaP.6.34:StrukturaEcoSenseWebmodela
Prilog6,Strana84
sijeanj/2012
Zaprocjenuutjecajaoneienjazrakanaljudskozdravlje,usjeveimaterijale,trebapoznavati
meteorolokeuvjetekojiutjeunadisperziju,transportikemijskereakcijepolutanata,dobnu
strukturuizdravstvenostanjestanovnitva,stanjeekolokihresursa(kritinaoptereenja)te
vrijednosnesustavepojedinaca.
Baza podataka o okoliu sadri podatke o receptorima po pojedinim podrujima koji su

distribuirani u EMEP 50X50 km2 (EMEP50) i EMEP 10X10 km2 (EMEP50) mrei. Podaci na
finijojskaliupotrebljavajusezaprocjenuutjecajanalokalnojraziniublizinipostrojenja,dok
sepodacikojisudistribuiraniuveumreuupotrebljavajuzaprocjenuutjecajanaregionalnoj
razini (na razini Europe). Za procjenu utjecaja Sjeverne Hemisfere upotrebljava se EMEP
100X100km2mrea(EMEP100X100).
Konceptlokalneanalize
ISC model (Industrial Source Complex Model) je gausovski model razvijen od strane USEPA
koji se upotrebljava za modeliranje transporta primarnih oneiivala (SO2, NOx i PM) na
lokalnoj skali (100X100 km2 oko elektrane). U EcoSenseWebu je integriran model koji
upotrebljava satne i prostorne meteoroloke podatke. Ti podaci se generiraju unutar
EcoSenseWebpomoualatakojijetakoerrazvijenunutarprojektaNEEDS.Korisnikmodela
moraunijetisamozemljopisnekoordinate.
Konceptregionalneanalize
Regionalna analiza se bazira na veoj EMEPovoj mrei (2500 km2) i pokriva cijelu Europu.
TemeljisenaSRmatricama(Ssource,Rreceptor),odnosnoparametarskimrezultatimakoji
segenerirajuEMEP/MSCWestEuleriandisperzijskimmodelom.Pokretanjemodelasebazira
na scenarijima emisija (ukljuujui prostornu distribuciju raznih izvora emisija) i
meteorolokim uvjetima. Programirano je smanjenje oneiivala za 15% za svaki izvor
emisijeunutarodgovarajuesubregije.Europajepodijeljenana66regija,anekeveedrave
su podijeljene na subregije. Rezultat je matrica koja pokriva rezultirajue koncentracije
razliitih oneiivala u svakom kvadrantu EMEPove mree veliine 50 x 50 km2. Matrica
sadri rezultate koncentracija primarnih (NOx) i sekundarnih (nitrati i ozon, porast sulfata
itd.)oneiivalauEMEPovojmrei50x50km2.
Na temelju meteorolokih podataka za 1996, 1997, 1998 i 2000 godinu, prosjeni rezultati
predstavljajutipineuvjetezasadanjestanje.Godina2003.jebilaiznimnotoplauEuropipa
sestogaovagodinauzimakodproraunabuduihuvjetakojiseodnosenapromjenuklime.
Prilog6,Strana85

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ RUDNIKA I TERMOELEKTRANE KONGORA" - Knjiga 2.

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ RUDNIKA I TERMOELEKTRANE KONGORA" - Knjiga 2.

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

STRATEKAPROCJENAUTJECAJANAOKOLI

Otprilike 1960. god. bilo je instalirano u zemljama OECDa oko 25.000 MW u

Ubrzo su se javili i prvi organizirani otpori. Nakon dokumenta NEPA (National

Iako se i nakon 1986. poveava instalirana snaga nuklearnih elektrana i njihova

Moe se rei da su 80te godine konano dovele do krajnjih konzekvenci spoznaju o

U svemu su elektroenergetiari opet promaili. Uza svu tednju i tehnoloki razvoj

Porast proizvodnje hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora je zamjetljiv, ali udio u

Logino je onda da su energetiari 90tih postali komotni oportunisti. Zaigrali su na

I konano, preli smo u novi milenij. to su energetiari govorili 2005. o razvoju

U ovome kratkom prikazu gotovo cjelokupne povijesti organizirane

Naravno, stabilan poloaj ugljena u elektroenergetici nije sluajan. Postoji niz

U posljednjih nekoliko godina pozicija ugljena je donekle uzdrmana dvama vanim

b) Drugi dogaaj je povezan s emisijom staklenikih plinova u atmosferu gdje se na

Stratekaprocjenautjecajana okolizar udnikitermoelektranuKongora

Protekli period je karakteriziran stalnim porastom potronje elektrine energije. Time je i

Na podruju BiH postoje tri elektroprivredne tvrtke (Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda

JP "Elektroprivreda hrvatske zajednice HercegBosne" d.d. uvozi oko pola od ukupno

U dokumentu Integralna studija razvoja JP "Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 20062010

S ciljem dugoronog osiguranja elektrine energije radi zadovoljavanja vlastitih potreba,

Za izgaranje ugljene praine u prostoru, s obzirom na prolaz dimnih plinova, koriste se

PCC tehnologija primjenjuje se za postrojenja s instaliranom elektrinom snagom u rasponu

PODKRITINO NADKRITINO SUPERKTITINO

Nakon to svjea para ekspandira u visokotlanom dijelu turbine do tlaka meupregrijanja,

Za koritenje lignita u termoenergetskim postrojenjima u Njemakoj je razvijena napredna

Zbog poveanja cijena materijala i opreme na svjetskom tritu investicijski trokovi za

Trokovi pogona i odravanja SCPC postrojenja procjenjuju se na iznos od 4%

Veina trenutno instaliranih kapaciteta s PCC tehnologijom za proizvodnju elektrine

Razvojem i primjenom novih materijala s poboljanim termikim svojstvima u izgradnji

u periodu od 2025. do 2035 god. oekuje se daljnje tehnoloko unaprjeenje BoA+

Izgaranje u fluidiziranom sloju ima sljedee prednosti u odnosu na klasino (PCC)

nie temperature u loitu i izotermnost u cijelom volumenu sloja, ime se otklanja

Osnovna podjela izgaranja u fluidiziranom sloju s obzirom na hidrodinamike uvjete u

Razvoj FBC tehnologije temelji se na mogunostima postizanja povoljnijih okolinih

Gustoa suspenzije (estice praine i apsorbenta u dimnim plinovima) koja se odvaja iz

Manje estice goriva doprinose boljem izgaranju, smanjenju potronje apsorbenta te se

Brzina fluidizacije u mjehuriastom slojukreeseod 1do2,5 m/sime sepostiejasno

Ostatak od izgaranja je ljaka/inertni materijal koji je prisutan u gorivu. Zbog koritenja

U atmosferskom cirkulirajuem sloju raspon brzina fluidizacije iznosi od 4 do 7 m/s. U

ACFBC tehnologija namijenjena je za ugljen niske kvalitete s visokim sadrajem pepela,

U lipnju 2009. godine zapoeo je komercijalni pogon termoelektrane Lagisza u Poljskoj,

U amerikoj dravi Louisiana priprema se projekt kojim e se postojee plinsko

Poveanjem tlaka u loitu dolazi do ubrzavanja svih fizikalnokemijskih procesa pri

Stupanj korisnog djelovanja trenutnih PFBC postrojenja iznosi preko 42% (3 do 4

Smanjenje sumporovih oksida postie se ubrizgavanjem vapnenog mlijeka u loite (cca.

Toplina ekspandiranih dimnih plinova (temperatura na izlazu iz plinske turbine iznosi

Sustav za dodavanje ugljena znatno je kompliciraniji nego kod atmosferskih loita, a

PBFBC moe se smatrati pouzdanom komercijalnom tehnologijom, dok je tehnologija

Investicijski trokovi za opremu postrojenja s PFBC tehnologijom su oko 2530% vie

IGCC sustav predstavlja naprednu tehnologiju koja se smatra jednim od najefikasnijih i

Glavni energetski tokovi tipinog IGCC sustava prikazani su u Sankeyevom dijagramu na

Chevron Texaco, Conoco Phillips i Shell raspolau trenutno najboljim komercijalnim

Poseban problem s visokim temperaturama rasplinjavanja je razaranje vatrootpornog

za rasplinjae koji rade na temperaturama >1600C obavezno je uvoenje sustava

Iz ranije danih podataka o moguim kapacitetima rasplinjaa proizlazi da u pravilu treba

Dosadanja iskustva su pokazala da se zadovoljavajua fleksibilnost postrojenja u smislu

Karakteristike sustava za dodavanje ugljena imaju znatan utjecaj na mogunost promjene

Danas postoji mnogo komercijalnih procesa za odstranjivanje krutih estica, sumpora,

Integracijom tehnologije rasplinjavanja u parnoplinski ciklus, komercijalne tehnologije

Spomenuti nedostaci uvjetovali su u zadnje vrijeme intenzivan razvoj visokotemperaturnih

Elektrostatski filtri se razvijajuradi primjene kod visokih temperatura(itlakova). No, velike

U usporedbi s ureajima za odstranjivanje krutih estica, razvojni status suhih visoko

Suhim regenerativnim postupkom odsumporavanja s cinkovim feritom kao apsorbentom

Ovi sustavi razvijaju se smjeru poveanja ulazne temperature plina, pojednostavljenja