Sie sind auf Seite 1von 67

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA

Ante Grabovac

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA


ZAVRNI RAD br. G 328

Zagreb, rujan,2011

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU


STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA

Ante Grabovac
JMBAG:0246014726

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA


ZAVRNI RAD br. G 328

Zagreb, rujan, 2011


1

SAETAK DIPLOMSKOG RADA

U ovom Dilomskom radu emo opisati potporne konstrukcije te prikazati nain i tijek
izgradnje jednog potpornog zida.

Prikazt emo:
Svrhu i podjelu potpornih konstrukcija
Nain dimenzioniranja potpornog zida
Openito o Eurokodu
Funkciju potpornog zida na dionici D 60
Tehnologiju izgradnje potpornog zida na dionici D 60
Dokaz stabilnosti potpornog zida na dionici D 60

SADRAJ

1. Uvod

1.

2. Tehniki opis problema

4.

3. Potporne konstrukcije

5.

3.1. Svrha potpornih konstrukcija

5.

3.2. Podjela potpornih konstrukcija

7.

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova

16.

4. Eurokod

21.

4.1. Openito o Eurokod-u

21.

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu

22.

4.3. Provjera graninih stanja primjenom parcijalnih koeficijenata

23.

4.4. Istrani radovi prema Eurokodu 7

30.

5. Potporni zid na dionici D 60, Lovre - Imotski u mjestu Krivodol Baii

31.

5.1. Openito o ojektu, funkcija i veliina objekta

31.

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida

32.

5.3. Slike s terena

34.

5.4. Proraun stabilnosti potpornog zida(primjer)

44.

6. Zakljuak

55.

7. Literatura

56.

8. Prilozi

57.

POPIS SLIKA, TABLICA I PRILOGA


POPIS SLIKA
SLIKA 1.: Masivni betonski zid

8.

SLIKA 2.: Armirano betonski gravitacijski T i L zidovi

8.

SLIKA 3.: Grabionski zid

9.

SLIKA 4 .: Terramesh sustav

10.

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni

11.

SLIKA 6.: Tipini popreni presjek eline talpe s bravicama na oba ruba i prikazom
spajanja susjedne talpe

12.

SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvra tla) ili vibriranjem,
ugradnja druge tlape kojoj brava prve slui kao vodilica

13.

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa


neparnih kampada, 4- iskopana kampada, 5- sputanje armaturnog koa
u iskopanu kampadu, 6 - ulijevanje svjeeg betona kroz kontraktor cijev
(radi sprijeavanja segregacije agregata u betonu), 7- izlijevani dio budue
dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena stijena u tlu

14.

SLIKA 9.: tiena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara

15.

SLIKA 10.: Granino stanje prevrtanja zida oko rubne toke temelja

17.

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja

18.

SLIKA 12.:Pasivni otpor ispered zida

19.

SLIKA 13.:Mogua granina stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih


konstrukcija

20.

SLIKA 14.:Proraunski pristup 1 (PP1),Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za


granino stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) 28.
SLIKA 15.:Proraunski pristupi 2,PP2 (lijevo),i varijanta 2*,PP2*(desno) za
granino stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)
SLIKA 16.: Proraunski pristup 3, PP3, za granino stanje nosivosti tla ispod temelja
potpornog zida (presjek A-A)

29.

SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehnikom projektiranju, izvoenju i
koritenju konstrukcije

30.

SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid.

34.

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida iskop

35.

SLIKA 20.: Zavren iskop i priprema terena za podloni beton

36.

SLIKA 21.: Izvedba podlonog betona i armiranje temelja

37.

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida

38.

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida

39.

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija procjednica

40.

SLIKA 26.: Vlana pukotina na zidu nakon izvedbe

41.

SLIKA 27.: Vlana pukotina

42.

SLIKA 28.: Vlana pukotina du cijele visine zida

43.

POPIS TABLICA
TABLICA 1 .: Prikaz veliina za Terramesh sustav

10.

TABLICA 2 .: Prikaz veliina za Maccaferi gabione

11.

TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 graninih stanja nosivosti metodom parcijalnih


koeficijenata

25.

TABLICA 4.: Granino stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i uinke
djelovanja (za oznake A1 i A2)

26.

TABLICA 5.: Granino stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla
(za oznake M1, M2)

26.

TABLICA 6.: Granino stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti


( za oznake R1, R2, R3 i R4 )

27.

POPIS PRILOGA
PRILOG 1.: Presjek potpornog zida

58.

PRILOG 2.: Nacrt armature potpornog zida

59.

PRILOG 3.: Iskaz armature potpornog zida

60.

PRILOG 4.: Iskaz koliine betona potpornog zida

61.

1.UVOD

Geotehnika je dio uglavnom graevinske tehnike koji obuhvaa postupke


planiranja konstrukcija i radova, spojeve, nain koritenja materijala te postupke i vjetine
za izvoenje graevinskih radova u tlu i stijeni. Sami postupci i vjetine za planiranje i
izvoenje tih radova nazivaju se geotehnikim inenjerstvom.
Stoga moemo rei da je geotehnika graevinska aktivnost kojom se prjektiraju i grade
graevinski objekti u tlu i stijeni. Od tuda naziv geotehniko projektiranje, geotehniko
buenje i slino.
Temeljne discipline geotehnikog inenjerstva su mehanika tla i mehanika stijena. Znanja
koja nudi mehanika tla esencijalna su u rjeavanju svakodnevnih geotehnikih problema u
graevinskoj praksi.
Geotehniko projektiranje
Graevinski podhvati obuhvaaju razliite i esto sloene postupke koji trebaju
osigurati ispunjenje postavljenih ciljeva i zahtjeva. Zahtjevi s graevinskog stanovita
prvenstveno su stabilnost, uporabivost i trajnost konstrukcije, njena otpornost na mogue
vanjske utjecaje te izbjegavanje njenog nepovoljnog utjecaja na okoli.

Projektiranje geotehnikih zahvata sastoji se od:


utvrivanja parametara tla relevantnih za odreeni zahvat
usvajanje optereenja i proraunskog modela zahvata
primjena popisa (odredbe i pravila struke - danas se primjenjuje Eurocode 7

geotehniko projektiranje)

Tonost geotehnikih prorauna je mnogo vea od podataka o parametrima tla.


Parametrizacijom tla bavi se mehanika tla.

Geotehniki podaci i geotehniki istrani radovi

Svaka graevina prenosi svoje optereenje u tlo ili stijenu, a tlo ili stijena djeluju na
graevinu. Mogunost preuzimanja optereenja na graevinu bez ugroavanja bitnih
zahtjeva koje ta graevina mora zadovoljavati kao i djelovanje koja se iz tla prenose na
graevinu ovise o svojstvima tla i stijene. Ukupnost svih svojstava tla kao i njihov prostorni
i vremenski raspored koji su od utjecaja na zadovoljenje bitnih zahtjeva na graevinu
nazivaju se geotehnikim podacima. Racionalno projektiranje ima za cilj utvrditi, koliko je
to bolje mogue i u kolikoj mjeri ekonomske mogunosti i koliko raspoloivo vrijeme to
dozvoljava, svojstva tla u mjeri od znaenja za planirani graevinski zahvat. Iz tog se
razloga gotovo uvijek provode geotrhniki istrani radovi na svakoj lokaciji budueg
graevinskog zahvata.
Geotehniki istrani radovi provode se radi prikupljanja podataka o tlu koji su od znaenja
za ispunjenje bitnih zahtjeva na graevinu. Oni se provode odgovarajuim postupcima na
terenu i u labaratoriju, ali i pretraivanjem postojeih podataka iz postupnih izvora kao to
su postojee geoloke karte, podaci o susjednim ranije istraenim lokacijama i slino. Svi
se ti podaci razvrstavaju i interpretiraju kako bi se utvrdilo vjerodostojani prvo geoloki, a
zatim geotehniki modeli tla.
Geotehniki problemi
Posebni geotehniki problemi:
ponaanje tla za vrijeme potresa
stabilnost tla za sluaj miniranja
temeljenje strojeva koji izazivaju vibracije
likvefekcija pijeska (negativna pojava u tlu izazvana potresom)
temeljenje na slabonosivom i jako stiljivom tlu
visoki nivo podzemnih voda
problem pojave kritinih hidraulikih gradijenata
utjecaj mraza na tlo

Kako bi se gore navedeni problemi mogli rijeiti potreban je velik broj strunjaka iza raznih
podruja kako bi zadovoljili sva ta znanja, stoga geotehnika rjeenja se trebaju traiti u
okvirima timskog rada.
Najei radovi koji se izvode u geotehnici su:
temeljenja
potporne konstrukcije
zatita graevinskih jama
ugradnja graevinskog materijala
poboljanje tla

Zadatak u ovom radu je navesti svrhu izvedbe potpornih zidova na prometnicama, te


opisati postupak izvedbe potpornog zida na konkretnom primjeru.

Dakle, radi se sanacija postojeeg potpornog zida, izvedbom novog armirano-betonskog


potpornog zida T presjeka na dionici dravne ceste D 60, Lovre - Imotski u mjestu
Krivodol-Baii.

2.TEHNIKI OPIS PROBLEMA


U ovom diplomskom radu (zavrnom radu) prikazat e se

nain izgradnje

armirano betonskog potpornog zida na dravnoj dionici ceste D 60, Lovre Imotski u
mjestu

Krivodol Baii.

Na prometnici u mjestu Krivodol zbog vrlo loeg stanja postojeeg potpornog zida dolo je
do njrgovog uruenja, te odrona zemlje ispod ceste. Ve postojei zid je bio izveden od
kamena, ali bez vezivnog materijala - suhozid. Zbog tog uruavanja dolo je do oteenja
kolnika ceste, pa je promet na tom mjestu bio jako otean, rizian, te je bilo potrebno
sanirati postojei potporni zid i zaustaviti daljnje uruavanje i odron zemlje.
Odron zemlje i uruavanje suhozida treba biti savladan izgradnjom armirano betonskog
potpornog zida. Oblik zida uvjetovan je karakteristikama tla i optereenjem koje na njega
djeluje. Napravljeno je geotehniko istraivanje i na osnovu njih utvreno je stanje tla na
mjestu gdje e biti izgraen potporni zid i dat je prijedlog temelja za potporni zid.

Na predvienom mjestu izveden je strojni iskop materijala za temeljenje zida. Potporni zid
je vertikalan, irine 65 cm na dnu i 50 cm na kruni zida. Postavljen je svojom poleinom
du parcele u punoj duljini od cca 28 m. Visina zida iznosi 4 m, dok je irina stope
temelja 3,85 m.

Nivo podzemne vode je duboko, duboko ispod dna temelja potpornog zida, te zid
zatiujemo samo od procjedne povrinske vode. Otjecanje te povrinske vode
omogueno je vodopropusnicama 110 mm. Vodopropusnice su

postavljene na 1/3

visine zida, na razmaku svakih 6 m. Svaka vodopropusnica je zatiena s unutarnje strane


mreicom i zasipom od ljunka (batudom).
Prostor iza zida se zasipao ljunkom do visine 1/2 zida. Granulacija ljunka iznosi od
32 64 mm. Potom se na taj ljunak postavljo geotekstil i onda do vrha tj. do odreene
(potrebne, predviene) visine zasipao se materijal koji je iz iskopa.

3. POTPORNE KONSTRUKCIJE ( POTPORNI ZID)


3.1. Svrha potpornih konstrukcija

Postoje mnoge vrste potpornih konstrukcija koje mogu biti samostalne ili dio neke
graevine. Potporne konstrukcije obino slue za bono pridravanje tla kako god to
izgradnja neke graevine ili ureenje zemljita zahtjevalo. Ove konstrukcije se koriste za
trajno ili privremeno podupiranje mase zemlje ili drugog materijala kojima nije bilo mogue
osigurati njihov prirodni nagib. Takve konstrukcije se izvode od razliitih materijala,
razliitih statikih sustava i za razne namjene. Projektiranjem i izgradnjom potpornih
konstrukcija stvaraju se slobodni prostori za gradnju novih graevinskih objekata kao to
su objekti visokogradnje, prometnice, zatim se postiu osiguranja kod regulacija vodotoka,
osiguranje kosina terena i slino.

POTPORNI ZID: je objekt koji svojim strukturalnim kapacitetom nosi optereenje tla,
odnosno on je graevina koja slui za svladavanje visinskih razlika na povrini terena. On
podupire vertikalne ili strme zasjeke terena ili neki nasuti materijal, pa je povrina tog
materijala iza zida na veoj koti nego to je kota ispred zida. U veini sluajeva temelj
potpornog zida je ukopan u tlo. Temelj i temeljna stopa slui za poveanje nalijeganja zida
na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog optereenja potpornog zida i za to bolje
uvrivanje zida u tlu. Temelj je obino horizontalan, a moe biti i blago nagnut. Dubina
temelja se ovisno o tipu tla kree izmeu 80 i 100 cm.
.
Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih graevina, kao to su:
krila upornjaka mosta
zatita predulaza u tunele
valobrani
zidovi brodskih prevodnica
zidovi suhih dokora
graevine koje se izgrade u zasjecima ili usjecima
u noici nasipa i sl.

10

Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:


prevrtanje potpornih zidova
provjera stabilnosti na klizanje zida
provjeru doputene nosivosti tla temelja s obzirom na slom tla pod temeljem
provjeru doputenog slijeganja temelja zida
provjeru unutarnje stabilnosti naprezanjem karakteristikim presjecima i dnu temelja
procjena stabilnosti na seizmike sile potresa

Sile koje djeluju na potporni zid su:


vlastita teina zida
sila zasipa tla iza zida
pasivni otpor tla ispred stope zida
hidrostatski tlak vode
hidrodinamike sile vode
seizmike sile potresa
reakcije tla u razinu temelja zida

11

3.2. Podjela potpornih konstrukcija


Potporne konstrukcije dijelimo u dvije iroke skupine ija je jedina razlika u nainu
njihove izgradnje. Osnovna podjela potpornih konstrukcija prema nainu njihove izgradnje
je :
zasipne potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritie)
ugraene potporne konstrukcije (grade se u tlu bilo prije ili tijekom iskopa tla ispred
njih)
U zasipne potporne konstrukcije spada masivni potporni ili gravitacijski zid, armirano
betonski L i T zidovi, razni tipovi montanih zidova, gabioni i konstrukcije od armiranog tla.

Ugraene potporne konstrukcije obino su plonog oblika i novijeg datuma, a predstavljaju


ih razni zidovi od zbijenih platica ili talpi, armirano betonske dijafragme, razliite pilotne
stijene izgraene

iz zbijenih ili buenih pilota te, u novije vrijeme, konstrukcije od

avlanoga tla.
Zasipne potporne konstrukcije
Tipini zasipni zidovi: gravitacijski masivni betonski zid, armirano betonski T zid,
armirano betonski L zidovi te zid od gabiona. Za izgradnju ovih zidova potrebno je
osloboditi prostor na kojima se oni mogu nesmetano graditi, da bi se nakon zavretka
gradnje prostor iza zida zasipao nekim pogodnim ili prirunim zemljanim materijalom.

Gravitacijski masivni zid najjednostavnija je vrsta zida. Ime je dobio prema uzroku njegove
stabilnosti, a to je teina samog zida. Nekad su se takvi zidovi izvodili i iz kamena ili
opeke, ali danas obino iz nearmiranog betona.

12

SLIKA 1.: Masivni betonski zid


Armirano betonski T i L zidovi su laki zidovi i za njih je potrebno mnogo manje betona,
nego za masivni zid. Stabilnost zida se postie oblikovanjem samog zida kao i teinom tla
koja pritie stopu u pozadini zida.

SLIKA 2.: Armirano betonski gravitacijski T i L zidovi

13

Posebnu vrstu gravitacijskih zidova ine esto koriteni gravitacijski gabionski zidovi.

Oni

se izgrauju slaganjem gabiona, kvadratskih koara, obino dimenzija 1 x 1 x 2 m,


izgraenih od pletenih mrea pocinane, a ponekad i plastinim premazom zatiene,
eline ice. Koara se iz pred gotovljenim elemenata slae na licu mjesta te puni
odgovarajuim lomljenim ili prirunim kamenom. Zid je vrlo pogodan jer osigurava dobro
drenirnje tla iza zida, a njegova podatljivost omoguuje primjenu u tlima nejednolikih
krutosti koja mogu izazivati probleme krutim zidovima. Nepovoljna im je strana to
punjenje kamenom zahtjeva puno runog rada koji danas postaje sve skuplji. Upitna
strana ovakvih zidova je i njihova trajnost. Iz tog razloga koritena elina ica mora biti
to bolje zatiena kako s vremenom ne bi korodirala, a zid izgubio svoju stabilnost.

SLIKA 3. : Grabionski zid


(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Gabionske zidove prema imenima proizvoaa dijelimo na:


TERRAMESH gabioni (sustav)
MACCAFERI gabioni

14

TERRAMESH sustav - kombinacija gabiona i horizontalno postavljenih mrea (vlanih


elemenata) za armiranje tla To su gabioni ija se donja mrea produuje kao zatega. Kod
ugradnje takvih gabiona mora se istovremeno sa punjenjem gabiona na elu zida
zasipavati i mree zatega.nasipani materijal koji se zasipava na mree treba kompaktirati
valjanjem ili vibriranjem.
H visina, W duina, A pregrada, B mrea zatege, L duina mree

SLIKA 4 .: Terramesh sustav (Gabionski zidovi, Lebo,2008)


W=duina (m)

irina (m)

H=visina (m)

3
4
5
6
3
4
5
6

1
1
1
1
1
1
1
1

0.5
0.5
0.5
0.5
1
1
1
1

TABLICA 1 .: Prikaz veliina za Terramesh sustav

15

MACCAFERI gabioni je vrsta gabiona kod kojih je koara podijeljena u elije pomou
pregrada koje se nalaze na razmaku od svakih jedan metar. Izgrauju se u velikom
rasponu standardnih veliina.

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni (Gabionski zidovi, Lebo,2008)


L-duina (m)

W-irina (m)

H-visina (m)

Broj elija

2
3
4
1.5
2
3
4

1
1
1
1
1
1
1

0.5
0.5
0.5
1
1
1
1

2
3
4
1
2
3
4

TABLICA 2 .: Prikaz veliina za Maccaferi gabione

16

Ugraene potporne konstrukcije

Karakteristika ugraenih potpornih konstrukcija ja da za njihovu izgradnju ne treba


prvo iskopati tlo, a kasnije ga zatrpati iza gotovog zida, ve se one posebnim
tehnologijama izvode neposredno u tlo. Takve konstrukcije se mogu izvoditi i u
okolnostima koje su nepovoljne za gravitacijske zidove, na primjer u neposrednoj blizini
postojeih zgrada ili za izvedbu u vodi i slino. Ugraene potporne konstrukcije obino se
grade tako da se ili pred gotovljeni elementi zabijaju u tlo posebnim strojevima ili se
izvode opet posebnim strojevima, rovovi u koje se ugrauje prvo armatura, a zatim se
lijeva svjei beton. U prvu grupu spadaju stijene od zbijenih elinih talpi, a u drugu
armirano betonske dijafragme i pilotne stijene. Predgotovljeni elementi mogu biti
armirano betonske ili eline talpe. Danas se ee koriste eline talpe, u mekanim
tlima i izvan urbanistikih naselja zbog velikih vibracija.
eline talpe su posebni dugaki i uski elini elementi izraeni od valjanog elika koji su
na svojim rubovima posebno oblikovani kako bi omoguili spajanje niza takvih elemenata
u zidove. Ovi posebno oblikovani rubovi talpi nazivaju se bravice. Prednost elinih talpi
posebno dolazi do izraaja pri izvedbi privremenih zatitnih graevnih jama.
Naime kad se jama konano izvede, a u njoj budua graevina, eline se talpe mogu
izvaditi za kasnije ponovno koritenje. eline talpe mogu se varenjem produivati na licu
mjesta pa je mogue izvoenje i vrlo dubokih potpornih konstrukcija. Od talpi se mogu
izvoditi potporne konstrukcije najrazliitijih oblika, svojstava i namjene.

SLIKA 6.: Tipini popreni presjek eline talpe s bravama na oba ruba i prikazom
spajanja susjedne talpe
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

17

SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvra tla) ili vibriranjem,
ugradnja druge tlape kojoj bravice prve slue kao vodilice
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
Ugraene potporne konstrukcije mogu se izrditi i neposredno u tlu. U tu vrstu spadaju i
sidrene armirano betonske dijafragme. One se izvode tako da se izvede poseban rov u
kampadama, koji e poslije sluiti kao oplata armirano betonskoj konstrukciji stijene.
irina rova e uvjetovati debljinu budue stijene. Uobiajene debljine su od 0,5 do 1,2 m.
Stroj za izvedbu rova ima posebnu grabilicu koja je stabilno voena kako bi se osigurala
ravnina budue stijene. Da se rov tijekom izvedbe nebi uruio, iskpo se radi pod isplakom
od betonita. Kod dodataka obino se dodaje visoko plastina glina (bentonit) koji na stjenci
rova stvara tanki slabo propusni sloj. Ova mjeavina vode i bentonita s moguim drugim
dodacima naziva se isplakom.

18

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih
kampada, 4- iskopana kampada, 5- sputanje armaturnog koa u iskopanu kampadu,
6 - ulijevanje svjeeg betona kroz kontraktor cijev (radi sprijeavanja segregacije
agregata u betonu), 7- izlijevani dio budue dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena
AB stijena u tlu
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

19

Osim armirano betonskih dijafragmi, kao ugraena potporna konstrukcija koristi se esto
stijena izgraena od buenih ili uvrtnih armirano betonskih pilota. Piloti su tapni
elementi, u ovom sluaju krunog presjeka, koji se izvode prvo buenjem okrugle buotine
promjera budueg pilota (obino pod zatitom isplake) zatim se u buotinu sputa
armaturni ko da bi se iza toga ulijevao tekui beton kontraktor postupkom.

SLIKA 9.: tiena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara


(Graevna jama Importanne galerija u Zagrebu)

20

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova

Potporni zidovi moraju zadovoljiti prema EUROKOD 7 slijedee:


Najmanje se, za sve vrste potpornih graevina moraju razmotriti sljedea granina stanja:
gubitak ope stabilnosti
slom nosive sastavnice kao to je zid, sidro, vezna greda ili razupora, ili slom spoja
izmeu tih sastavnica.
istovremeni slom u temeljnom tlu i nosivoj sastavnici;
slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla i sufozijom (ispiranjem);
pomak potporne graevine, koji moe izazvati uruavanje ili utjee na izgled ili
djelotvornu uporabu graevine ili susjednih graevina ili instalacija koje se na nju
oslanjaju;
neprihvatljivo procurivanje kroz zid ili ispod njega;
neprihvatljiv pronos estica tla kroz zid ili ispod njega;
neprihvatljiva promjena reima podzemne vode.

Za gravitacijske zidove i sloene potporne graevine moraju se razmotriti jo i sljedea


granina stanja:
gubitak nosivosti tla ispod osnovice
slom klizanjem osnovice
slom prevrtanjem

Za sve vrste potpornih graevina, ako je to vano, u obzir se moraju uzeti kombinacije
gore navedenih graninih stanja.

21

PREVRTANJE ZIDA

Granino stanje prevrtanja zida mjerodavno je za slobodne gravitacijske zidove i zamilja


se kao mogunost njihovog prevrtanja kao krute konstrukcije pod optereenjem aktivnog
tlaka i drugih optereenja na zidu oko toke na vanjskom rubu temeljne plohe. Tom se
prevrtanju kao otpornost suprotstavlja prvenstveno vlastita teina zida, a u manjoj mjeri
pasivni otpor ispred zida. Podloga ispod temelja zida pretpostavlja se krutom pa nosivost
tla ispod temelja u tom graninom stanju ne sudjeluje. Zid mora biti tako dimenzioniran da
je opasnost od prevrtanja zanemariva. Provjerava se usporedbom destabilizirajuih
uinaka optereenja (momenata sile aktivnog tlaka oko toke ) u odnosu na stabilizirajue
uinke sila (momenata vlastite teine zida i eventualno momenta sile pasivnog otpora,
odnosno njegove reducirane vrijednosti na razinu one koja je kompatibilna s prihvatljivim
pomacima zida.)

SLIKA 10.: Granino stanje prevrtanja zida oko rubne toke temelja
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

22

NOSIVOST TLA ISPOD STOPE ZIDA I KLIZANJE ZIDA PO STOPI

Optereenja na poleini zida, ukljuivo i trenje izmeu tla i zida, prenosi se na zid. To
optereenje s drugim optereenjima na zid prenosi se preko temelja zida ili stope na
temeljno tlo. Projektom zida treba biti osigurano da tlo ispod temelja zida moe pouzdano
preuzeti to optereenje, da ne doe u stanje sloma. Zato treba provjeravati nosivost tla
ispod temelja zida. To se provjerava na isti nain kao i kod svakog drugog plitkog temelja.
Pri tome treba uzeti u obzir da e zona sloma tla u tom sluaju biti usmjerena prema blioj
povrini terena, a to je redovito prema niem terenu ispred zida. Pri proraunu povoljnog
optereenja tla ispred zida treba voditi rauna da li e sigurno tijekom ivotnog vijeka zida
to tlo uvijek biti prisutno. Ako to nije sigurno, jer bi se nekim kasnijim graevinskim
radovima ono moglo iz nekog razloga ukloniti, s tim povoljnim optereenjem ne treba
raunati. zida.

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja


(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

Uloga temelja zida je da pouzdano prenese optereenje zida u temeljno tlo. Pri tome je
nosivost tla samo jedan od dva bitna uvjeta da se to ostvari. Drugi uvjet pravilno
projektiranog temelja zida je da osigura da ne doe do klizanja izmeu temelja i zida.
Provjera stabilnosti temelja na klizanje provodi se na isti nain kao i za svaki drugi plitki
temelj. Ako pouzdanost na to granino stanje nije osigurana, treba preoblikovati temelj.
23

PASIVNI OTPOR ISPRED ZIDA


Prednja strana potpornih konstrukcija esto je ukopana. Pomicanjem zida u toj zoni
dolazi obino do poveanja pritisaka ija je granina veliina pasivni otpor tla. Aktiviranje
pasivnog otpora ispred zida sastavni je dio graninog stanja klizanja temelja po podlozi,
kao i graninog stanja prevrtanja zida.
Dok je za postizavanje aktivnog tlaka potreban relativno mali pomak zida prema niem
terenu, za postizavanje pune vrijednosti pasivnog otpora potreban je za oko red veliine
vei pomak, kao to je ve ranije prikazano. Zbog toga se pri dimenzioniranju zida obino
pretpostavlja da e se on pomaknuti koliko je potrebno za postizavanje aktivnog tlaka, dok
se za silu pasivnog otpor uzima njegova reducirana vrijednost u iznosu koji slijedi iz
kompatibilnosti s pretpostavljenim pomacima. Pri tome je uobiajeno da se rauna s
reduciranom veliinom koeficijenta pasivnog otpora u veliini koeficijenta tlaka mirovanja
uveanog za jednu treinu do jednu polovinu razlike koeficijenta pasivnog otpora i
koeficijenta tlaka mirovanja.

SLIKA 12.: Pasivni otpor ispered zida


(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)
Kao i pri proraunu nosivosti tla ispod temelja zida, treba uzeti u obzir da li je osigurano da
e tlo ispred zida biti uvijek prisutno tijekom ivotnog vijeka zida. Ako to nije osigurano, s
povoljnim djelovanjem pasivnog otpora ne treba raunati.
24

GLOBALNA STABILNOST

Jedno od moguih graninih stanja nosivosti potpornih konstrukcija je globalni slom


tla. Pri tome potporna konstrukcija ne sudjeluje u otpornosti na to granino stanje. Slom tla
u takvim sluajevima moe zahvatiti tlo iza, ispod i ispred potporne konstrukcije, ali i samo
iza konstrukcije. Provjera globalne stabilnosti provjerava se metodama provjere stabilnosti
kosina.

SLIKA 13.: Mogua granina stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih konstrukcija
(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf)

25

4. EUROKOD
4.1. Openito o Eurokod-u

U zadnjih se dvadesetak godina u Europi razvija jedinstveni sustav normi za


projektiranje graevinskih konstrukcija pod skupnim nazivom Eurokodovi. U njima je
skupljeno vrlo iroko svjetsko iskustvo suvremenog projektiranja. To je prvi takav sustav
koji sustavno obuhvaa projektiranje graevinskih konstrukcija kroz jedinstveni pristup.
Izradom eurokodova upravlja Tehniki komitet 270 (TC 270) Europskog odbora za
normizaciju (CEN) ije su lanice zemlje EU i CEFTA, a od nedavno i Hrvatska.
Sustav eurokodova ini skup od slijedeih 10 normi:

EN 1990 Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija,


EN 1991 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije,
EN 1992 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija,
EN 1993 Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija,
EN 1994 Eurokod 4: Projektiranje kompozitnih elinih i betonski konstrukcija,
EN 1995 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija,
EN 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija,
EN 1997 Eurokod 7: Geotehniko projektiranje,
EN 1998 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potrese,
EN 1999 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija.

Eurokodovi trae da svaka graevina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog
koritenja zadovoljava bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivist, uporabivost, otpornost na
poar, trajnost i pouzdanost. Eurokod tretira graevinu kao neto to ima svoj vijek
trajanja. Taj vijek trajanja je zapravo ekonomska kategorija. S GRAEVINOM SE
POSTUPA KAO S PROIZVODOM KOJI NE TRAJE VJENO, VE ODREENO
UPORABNO VRIJEME.

26

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu

Eurokod 7 (slubenog naziva EN 1997) odnosi se na geotehniko projektiranje i


sastoji se iz dva dijela: EN 1997-1 Geotehniko projektiranje Dio 1: Opa pravila, te EN
1997-2 Geotehniko projektiranje Dio 2: Istraivanje i ispitivanje tla. Svi Eurokodovi, pa
tako i Eurokod 7 imaju pristup proraunima koji se temelji na parcijalnim faktorima
sigurnosti za optereenja i za sva svojstva gradiva od kojih se graevina izvodi.
U fazi projektiranja da bi se odradilo stanje graevine u odnosu na neko granino stanje,
primjenjuju se odgovarajui proraunski modeli koji se, ako je potrebno, mogu dopuniti
tezultatima probnog optereenja.
Osnovna je podjela na:
Krajnje granino stanje ili granino stanje nosivosti
Granino stanje uporabivosti

Krajnje granino stanje je stanje sloma ili nestabilnosti graevine u bilo kojem obliku, koje
moe ugroziti sigurnost ljudi i/ili samu graevinu.

Granino stanje uporabivosti nastaje kad graevina ne moe vie sluiti predvienoj svrsi
zbog:
Prevelikih deformacija, pomaka, progiba i sl., pri emu se misli i na ometanje rada
strojeva i tehnolokih procesa vezanih uz tu graevinu,
Vibravija koje ometaju rad ljudi, oteuju graevinu ili njezine djelove.

Eurokod 7, uvodi klasifikaciju od tri geotehnika razreda prema sloenosti i rizinosti


geotehnike konstrukcije ili zahvata kako bi se racionalizirao opseg istranih radova i
sloenost postupka dokazivanja stabilnosti i uporabivosti za graevine bitno razliitih
stupnjeva sloenosti i razliitih stupnjeva izloenosti riziku.

27

Prvi geotehniki razred


prvi geotehniki razred se odnosi na najjednostavnije konstrukcije gdje istrani radovi
mogu obuhvaati najjednostavnije radnje, a dokazi se stabilnosti mogu zamijeniti
usporedivim iskustvom.
Drugi geotehniki razred
Ovdje spadaju uobiajene vrste graevina koje zahtjevaju kvantificirane geotehnike
podatke, ali ne vie od rutinskih postupaka u ispitivanju tla.
Trei geotehniki razred
U njega su svrstane sve velike i neuobiajene graevine, odnosno vrlo sloeni zahvati i
zahvati velikog rizika, te graevine u predjelima s velikom opasnou od potresa. Za sve
graevine potrebno je provjeriti sve najnepovoljnije mogunosti projektne okolnosti.
Primjena razreda nije obvezna pa moe posluiti projektantu kao pomo pri projektiranju.
4.3. Provjera graninih stanja primjenom parcijalnih faktora

Postoji pet vrsta graninih stanja nosivosti i to:


EQU: gubitak ravnotee konstrukcije ili tla razmatranog kao kruto tijelo, u kojem vrstoa
konstruktivnog materijala ili tla znaajno ne doprinosi otpornosti (na primjer prevrtanje
gravitacijskog betonskog zida na podlozi od vrste stijene);

STR: slom ili velika deformacija betonske, metalne, drvene ili zidane konstrukcije ili njenog
elementa, ukljuivo temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima vrstoa
konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na primjer slom pri jakom savijanju
armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u jako mekom tlu, klizanje blokova obalnog
zida na vodoravnim rekama meu blokovima, poputanje eline ipke geotehnikog
sidra pod vlanim optereenjem, propadanje podlone ploe sidra kroz sloj prskanog
betona zatitne potporne konstrukcije, slom pilota od vodoravnog optereenja);

28

GEO: slom ili velika deformacija tla pri kojoj vrstoa tla ili stijene bitno pridonosi otpornosti
(na primjer slom tla ispod temelja, slom tla oko vodoravno optereenog pilota, veliko
slijeganje pilota, naginjanje potpornog zida, upanje sidra iz tla, slom i propadanje tla iznad
tunelskog iskopa, klizanje i odron tla, znaajno poputanje oslonca luka mosta, izdizanje i
slom dna graevne jame u mekom tlu);

UPL: gubitak ravnotee konstrukcije ili tla uslijed uzgona vode ili drugih vertikalnih sila (na
primjer izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona podzemne vode,
izdizanje i probijanje slabo propusnog sloja tla na dnu graevne jame od uzgona
podzemne vode u niem vodonosnom sloju, upanje temelja dalekovodnog stupa);

HYD: hidrauliko izdizanje (hidrauliki slom), interna erozija tla uzrokovana hidraulikim
gradijentima (na primjer hidrauliki slom u pjeskovitom dnu graevne jame uslijed
vertikalnog strujanja vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od strujanja
vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala).

Oznake EQU, STR, GEO, UPL i HYD dolaze od engleskih rijei equilibrium (ravnotea),
structural (kostrukcijski), geotechnical (geotehniki), uplift (uzgon) i hydraulic (hidrauliki).

29

TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 graninih stanja nosivosti metodom parcijalnih


koeficijenata (Eurokod, Ivi 2006)

30

TABLICA 4.: Granino stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i uinke
djelovanja (za oznake A1 i A2) (Eurokod, Ivi 2006)

TABLICA 5.: Granino stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla
(za oznake M1, M2) (Eurokod, Ivi 2006)

31

TABLICA 6.: Granino stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti


( za oznake R1, R2, R3 i R4 ) (Eurokod, Ivi 2006)

Postoje tri proraunska pristupa za granino stanje nosivosti STR/GEO


Parcijalni koeficijenti podijeljeni su za svaki proraunski pristup u grupu A za djelovanja,
grupu M za svojstva materijala i grupu R za otpornosti. Kombinacije pojedinih skupina za
svaki od tri proraunska pristupa prikazuje . Prikaz primjene pojedinog proraunskog
pristupa na primjeru nosivosti tla ispod potpornog zida prikazuju SLIKA 14, SLIKA 15 i
SLIKA 16.

32

SLIKA 14.: Proraunski pristup 1 (PP1), Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za


granino stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)
(Eurokod, Ivi 2006)

SLIKA 15.: Proraunski pristupi 2, PP2 (lijevo), i varijanta 2*, PP2* (desno) za granino
stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Ivi 2006)

33

SLIKA 16.: Proraunski pristup 3, PP3, za granino stanje nosivosti tla ispod temelja
potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Ivi 2006)

Analize pokazuju da je PP3 najkonzervativniji, PP2 najmanje konzervativan, a PP1 se


smjestio negdje izmeu (Orr 2005).
Konsenzus oko toga koji od ova tri pristupa treba prihvatiti nije postignut, pa je odluka
preputena pojedinim zemljama. Neke analize ukazuju da razlike meu konstrukcijama
dimenzioniranim prema razliitim proraunskim pristupima nisu velike (za 10 razmatranih
primjera do najvie 10 %)
Neke analize dokazuju ozbiljne zamjerke na PP2 i PP2* (Simpson 2000, Simpson i Powrie
2001). Glavni pobornik PP2* je Njemaka (Vogt i dr. 2006) i Francuska (uz koritenje PP3
za globalnu stabilnost i stabilnost kosina), pobornik PP1 je Velika Britanija i Portugal, dok
PP3 zagovara Nizozemska. Irska za sada omoguuje ravnopravnu primjenu sva tri
pristupa. Vrijeme i praksa e, kao i uvijek, pokazati kojim pristupom treba ii u budunosti.

34

4.4. Istrani radovi prema Eurokodu 7

Posebnu vanost za projektiranja graevine Eurokod 7 predaje istranim radovima.


Karakteristike temeljnog tla bitno utjeu na konstrukciju budue graevine. geotehniki se
istrani radovi esto provode u fazama i iterativno dok svi potrebni podaci ne budu
dostupni, a konstrukcija, njena izvedba i ukljueni rizici budu poznati. Sloenost istranih
radova, temeljnog tla i konstrukcije prikazuje slika dolje.

SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehnikom projektiranju, izvoenju i
koritenju konstrukcije (Eurokod, Ivi 2006)

Cilj geotehnikih istranih radova je da prikupi podatke o temeljnom tlu, podzemnoj vodi i
drugim relevantnim podacima o lokaciji potrebnim za projektiranje, izgradnju i koritenje
otporne, stabilne, uporabive i trajne konstrukcije. Ti podaci se mogu prikupljati postupno,
ali tako da pravodobno budu dostupni oni relevantni za pojedinu fazu projektiranja ili
gradnju.
35

5. POTPORNI ZID NA DIONICI D 60, LOVRE IMOTSKI U MJESTU


KRIVODOL - BAII
5.1. Openito o objektu, funkcija i veliina objekta

Na putu od Lovrea do Imotskog kod mjesta Baii dolo je do oteenja cestovne


prometnice. Oteenje je nastalo jer se postojei potporni zid napravljen od kamena suhozid uruio. Uruavanje zida je prouzroilo oteenje nasipa na kojem je smjetena
prometnica, pa iz tog razloga prometnica nije bila sigurna za uporabu.
Osnovni zadatak na prometnici bio je izgraditi novi potporni zid radi osiguranja stabilnosti
nasipa na kojem je smjetena prometnica.

Potporni zid
Projektiran je i izveden armirano betonski zid T-presjeka. Zid je vertikalan, postavljen
svojom poleinom du ruba prometnice u punoj duljini od cca 28 m. Izveden je u dvije
faze: temelj zida, te vertikalni zid do odreene visine. Visina zida iznosi 4 m, a visina
temelja je 40 cm. Zid je irine 65 cm na spoju sa temeljem te 50 cm na kruni zida. Zid je
izveden od betona klase C25/30, uz armiranje rebrastom i mreastom armaturom prema
planu armature. Zid je izveden u kampadama duljine 6 m, a izvedene su i dilatacije na
duljinama od 6 m, oni se spajaju kontinuirano u temelju pomou proputene armature, te
na zub na kontaktu zidova i kampada.
Vodopropusni sustav
Za sluaj velikog dotoka procjednih i povrinskih voda ugraene su vodopropusnice kroz
koje voda moe drenirati kroz zid. Vodopropusnice su izvedene od PVC cijevi 110 mm,
koje su ugraene na visini 1/3 zida od baze temelja, a na razmaku du osi zida od 2 m.
Zasip
Prostor izmeu zida i nasipa na kojem je prometnica ispunjen je ljunkom granulacije
32 64 mm do 1/2 zida,a ostatak zasipa materijalom iz iskopa.

36

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida


Dobivi od strane investitora izvedbeni projekt potpornog zida izveden je iroki
strojni iskop za temelj potpornog zida. Iskop je izveden bagerom pikamerom i bagerom sa
korpom. Utovar vika materijala vrio se bagerom orpom, a odvoz materijala na deponij sa
kamionima.
Nakon to je nadzorni inenjer geodezije snimio teren obavljeno je planiranje terena
(runo) te je izvedeno zbijanje podloge. Zbijanje se izvodilo vibro valjkom. Nakon to je
podloga bila pripremljena slijedio je dovoz betona mikserom i betonirao se podloni beton,
klase C12/15. Nakon betoniranog podlonog betona slijedilo je postavljanje armature
temeljne stope prema planu, jer je armatura napravljena strojno po pozicijama u
armiranici. Pregledavi postavljenu i povezanu armaturu od strane nadzornog inenjera
dozvoljava se postavljanje oplate i daljnje betoniranje. Betoniranje se vrilo beton
pumpom.Nakon to je izvedeno betoniranje temeljne stope potpornog zida slijedio je
geodetski snimak i iskolenje novih segmenata. Transport betona obavljen je beton
mikserima. Kod ugradnje betona koristio se perivibrator

Zavretkom temeljne stope postavljala se pripremljena armatura zida, te oplata zida.


Postavivi svu oplatu zida slijedilo je betoniranje zida sa klasom C 25/30. Radi
opasnostiod odrona zid je izveden kampadno tj. u segmentima, pa tako se izvodilo i
betoniranje, svakih 6,0 m.
Po sazrijevanju betona na minimalnu vrstou slijedilo je skidanje oplate te su se izvodile
vodopropusnice, koje su smjetene svakih 2,0 m, na visini od 1/3 zida. Vodopropusnice e
kroz zid odvoditi povrinsku vodu vani iz nasipa. Vodopropusnice su sa unutarnje strane
zatiene mreicom. Zavrivi izgradnju zida, vrilo se zasipavanje iza zida drobljenim
materijalom i ljunkom od 32 64 mm, do 1/2 zida. Na ljunak se postavljao geotekstil, te
se nastavljalo zasipanje nasipa do visine ceste s materijalom iz iskopa.
Nakon izvedbe armirano betonskih radova, pristupilo se izvedbi zavrnih radova Pod
ovim radovima izvedeno je ureenje povrine terena ispred zida, te je prometnica vraena
u tzv. Prvobitno stanje. Isto tako oistila se radna povrina i prilazni put, te se odvezao
viak materijala iz iskopa.
37

NAPOMENA :

Betoniranje:
podloni beton C 12/15
temelj

C 25/30

zid

C 25/30

Armatura:
Izraena strojno po pozicijama u armiranici
ipkasta armatura B500B
Mreasta armatura B500A

Prilazni put:
Zbog nemogunosti izgradnje prilaznog puta promet na cesti se odvijao u jednoj
traci prometnice, a druga traka se koristila kao kao prilazni put. Promet na cesti se
regulirao semaforima. Osim prilazeeg puta traka se koristila kao i deponij za
armaturu i oplatu, te kao radni prostor.

Ispitivanje kvalitete ugraenog materijala:


Armaturna izrada u sukladnosti
Beton, uzimali su se uzorci betona na mjestu ugradnje radi ispitivanja kvalitete
betona. Jedna koca na 15 30 m betona ili jedna kocka svaka pozicija koja je
napravljena tog dana.
-

Podloni beton 1 kocka

Temelj

1 kocka

Zid

1 kocka

38

5.3. Slike s terena

SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid.

39

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida - iskop

40

SLIKA 20.: Zavren iskop i priprema terena za podloni beton

41

SLIKA 21.: Izvedba podlonog betona i armiranje temelja

42

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida

43

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida

44

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija vodopropusnica


45

SLIKA 26.: Vlana pukotina u zidu nakon izvedbe

46

SLIKA 27.: Vlana pukotina

47

SLIKA 28.: Vlana pukotina du cijele visine zida

Sanacija izvedenih radova


Uvijek kod gradnje objekata dolazi do neplaniranih radnji, tj. problema. Kod gradnje ovog
potpornog zida dolo je do vlanog puknua zida.

Puknue na zidu se moralo sanirati. Poto je zid od segmenata odnosno izveden u


kampadama, segment na kojem je nastala vlana pukotina uklonjen je i izveden ponovno.
Sanacija je uspjeno izvedena.

Do puknua zida je dolo zbog slijeganja koje je nastalo nakon izvedenog dijela zida.
Uzrok slijeganja je podloga na kojoj je bio temelj zida. Jedan dio podloge je bio u stijeni, a
drugi u zemljanom materijalu. Nakon to je zid izveden nastalo je slijeganje i oteenje
zida.
48

5.4. Proraun stabilnosti potpornog zida - primjer


Proraun za drenirano stanje

Visina zida

H= 4 m

Debljina zida

B= 0,65 m

Duina stope iza zida

C= 2,25 m

Duina stope ispred zida A= 0,95 m


Debljina stope

D= 0,4 m

Ukupna duina stope

L= 3,85 m

Jedinina teina

= 20 kN/m

Kut trenja

= 34

Kohezija

c = 2 kN/m

Nagib zasipa prema horizontali

=2

Trenje izmeu zida i tla 2/3

= 23

Nagib zida

=2

Povrinsko opte. na prometnici

p = 16,67 kN/m
49

Odreivanje koeficijenta aktivnog tlaka

ka =

ka =

cos 2 (j - a )
cos 2 a cos(a + d )

sin(j + d ) sin(j - v )
1 +

cos(a + d ) cos(a - v )

cos 2 (34 - 2)
cos 2 (2) cos(2 + 23)

sin( 34 + 23) sin( 34 - 2)


1 +

cos(2 + 23) cos(2 - 2)

k a = 0,48

Vertikalna naprezanja iza zida


p = povrinsko optereenje na prometnici

s v ,( 4, 4 ) = g H + p = 20 4,4 + 16,67 = 104,67 kPa


u ( 4, 4) = 0kPa

s v ' ( 4, 4) = s v ,( 4, 4) = 104,67 kPa


s v ,( 0, 0) = 16,67kPa
u ( 0, 0) = 0kPa

s v ' (0, 0) = 16,67 kPa

50

Odreivanje sile aktivnog tlaka

s A ( 0, 0) = s v ( 0,0 ) k a - 2c k a = 16,67 0,48 - 2 2 0,48 = 5,23kPa


s A ( 4, 4, 0) = s v ( 4, 4, 0) k a - 2c k a = 104,67 0,48 - 2 2 0.48 = 47,44kPa

Odreivanje sile koja djeluje na zid i njezinog poloaja

E AH =

(2,23 + 47,44) 4,0


= 115,94kN
2

E AV = E AH tg (d - a ) = 115,94 tg (23 - 2) = 44,50kN


E A = E AH + E AV = 115,94 2 + 44,50 2 = 124,19kN
2

rE A

= 4,4 / 3 = 1,47 m

rE A = (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,47 tg (2) = 1,67m


-

Poto je zid gotovo vertikalan ( = 2 )

51

Odreivanje vlastite teine zida

Povrine:
P1 = 3,85 0, 4 = 1,54m 2
0,30 4
= 0,6m 2
2
P3 = 0,35 4 = 1, 40m 2
P2 =

0,15 4
= 0,3m 2
2
P = 3,84m 2
P4 =

52

Wzida = P g B = 3,84 24 = 92,16kN / m'


P1 r1 + P2 r2 + P3 r3
=
P
1,54 1,93 + 0,6 1,12 + 1,40 1, 43 + 0,30 1,67
=
3,84
rW = 1,59m
rW =

Wkonzole = g H L3 = 20 4 2, 25 = 180,00kN / m'


rWkonzole = 0,95 + 0,65 +

2,25
= 2,73m
2

Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje


FS =

t f N tgj + c l
=
t
T

T = Shoriz. = E AH = 115,94kN
N = Svert. = W zida + Wkonzole + E AV = 92,16 + 180 + 44,50 = 316,66kN
FS =

316,66 tg 34 + 2 3,85
= 1,91 > 1,5
115,94

Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje


FS =
FS =

SM sigur .
SM prevrt .

W zida rW zida + Wkonzole rWkontole + E AV rE V


A

E AH rE

92,16 1,59 + 180 2,73 + 44,50 1,67


= 4,18 > 1,5
115,94 1, 47

53

Proraun za ne drenirano stanje


Piezometarska linija na H

Visina zida

H= 4 m

Debljina zida

B= 0,4 m

Duina stope iza zida

C= 2,25 m

Duina stope ispred zida A= 0,95 m


Debljina stope

D= 0,65 m

Ukupna duina stope

L= 3,85 m

Jedinina teina

= 20 kN/m

Kut trenja

= 34

Kohezija

c = 2 kN/m

Nagib zasipa prema horizontali

=2

Trenje izmeu zida i tla 2/3

= 23

Nagib zida

=2

Povrinsko opte. Na prometnici p = 16,67 kN/m


54

Odreivanje koeficijenta aktivnog tlaka

ka =

ka =

cos 2 (j - a )
cos 2 a cos(a + d )

sin(j + d ) sin(j - v )
1 +

cos(a + d ) cos(a - v )

cos 2 (34 - 2)
cos 2 (2) cos(2 + 23)

sin( 34 + 23) sin( 34 - 2)


1 +

cos(2 + 23) cos(2 - 2)

k a = 0,48

Vertikalna naprezanja iza zida

s v ,( 4, 4 ) = g H + p = 20 4,4 + 16,67 = 104,67 kPa


u ( 4, 4) = 2,2 10 = 22kPa

s v ' ( 4, 4) = 104,67 - 22 = 82,67 kPa


s v ,( 0, 0) = 16,67kPa
u ( 0, 0) = 0kPa

s v ' (0, 0) = 16,67 kPa


s v , 2, 2) = 20 2,2 + 16,67 = 60,67kPa
u ( 2, 2) = 0kPa

s v ' ( 2, 2) = 60,67 kPa

55

Odreivanje sile aktivnog tlaka

s A ( 0, 0) = s v ( 0,0 ) k a - 2c k a = 16,67 0,48 - 2 2 0,48 = 5,23kPa


s A( 2, 2) = s V ( 2, 2) k a - 2c k a = 60,67 0,48 - 2 2 0,48 = 26,34kPa
s A ( 4, 4, 0) = s v ( 4, 4, 0) k a - 2c k a = 82,67 0,48 - 2 2 0.48 = 36,90kPa
s A,u (0, 0) = 5,23kPa
s A,u ( 2, 2) = 26,34kPa
s A,u ' ( 4, 4 = 36,90 + 22 = 58,90kPa

s AH

56

Odreivanje sile koja djeluje na zid i njezinog poloaja

E AH =

(5,23 + 26,34)
26,34 + 58,90
2,2 +
2,2 = 128,48kN
2
2

M = 0
35,81 0,73 + 57,94 1,1 + 23,22 2,93 + 11,5 3,3 = 128,48 rEaH
rEHA = 1,53m
E AV = E AH tg (d - a ) = 128,48 tg (23 - 2) = 49,31kN
E A = E AH + E AV = 128,48 2 + 49,312 = 137,62kN
2

rE A = (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,53 tg (2) = 1,67 m

57

Odreivanje vlastite teine zida

Povrine:
P1 = 3,85 0, 4 = 1,54m 2
0,30 4
= 0,6m 2
2
P3 = 0,35 4 = 1, 40m 2
P2 =

0,15 4
= 0,3m 2
2
P = 3,84m 2
P4 =

58

Wzida = P g B = 3,84 24 = 92,16kN / m'


P1 r1 + P2 r2 + P3 r3
=
P
1,54 1,93 + 0,6 1,12 + 1,40 1, 43 + 0,30 1,67
=
3,84
rW = 1,59m
rW =

Wkonzole = g h1 L3 + g h2 L3 = 20 2 2, 25 + 10 2 2,5 = 135,00kN / m'


rW = 0,95 + 0,65 +

2,25
= 2,73m
2

Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje


FS =

t f N tgj + c l
=
t
T

T = Shoriz. = E AH = 128,48kN
N = Svert. = W zida + Wkonzole + E AV = 92,16 + 135 + 49,31 = 276, 47kN
FS =

276, 47 tg 34 + 2 3,85
= 1,51 > 1,5
128,48

Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje


FS =
FS =

SM sigur .
SM prevrt .

W zida rW zida + Wkonzole rWkontole + E AV rE V


A

E AH rE

92,16 1,59 + 135 2,73 + 49,31 1,67


= 3,04 > 1,5
128, 48 1,53

59

6. ZAKLJUAK

Mehanika tla je, zajedno s mehanikom stijena i inenjerskom geologijom, dio


tehnike geotehnike koja se bavi projektiranjem i izvoenjem objekata u tlu i stijeni. Za
potrebe geotehnike, u mehanici tla se prouavaju teoretski modeli naprezanja,
deformacija, teenja i sl., pomou kojih se predviaju ponaanja geotehnikih objekata i
procjenjuje koliko ta ponaanja zadovoljavaju postavljene kriterije.

Iz svega prethodno to je gore navedeno u ovom radu moe se zakljuiti da se

geotehnika uz mehaniku tla kao znanost, mnogo razlikuje od drugih graevinskih podruja.

U posljednje vrijeme sve iru primjenu imaju armirno betonski potporni zidovi u

izgradnji graevinsko geotehnikih objekata u odnosu na druge vrste potpornih zidova.


Uspjeno se primjenjuju kod prometnica i drugih geotehnikih objekata. Primjena im je
sve ira zbog jednostavnosti izvedbe i vijeka trajanja.

U ovom diplomskom radu prikazan je klasian primjer jednog potpornog zida sa

nainom njegove izvedbe i proraunom stabilnosti. Iako zid gledano u globalu predstavlja
jednu cjelinu, on je izveden u segmentima tj. kampadama duljine cca 6 m. Izveden je u
segmentima da nebi dolo do odrona nasipa prometnice.

Iz svega ovog moe se jo zakljuiti da se potporni zidovi mogu izvoditi tamo

gdje su potrebni, ali treba paziti na karakteristike tla i optereenja. Isto tako treba se
prilagoditi zahtjevima investitora i uvjetima tehnologije graenja.

60

7. LITERATURA

1.Zlatovi, S., 2006 Biljeke.. http://line.tvz.hr/zlatovic/SuvremeneMetodeUGeotehnici


2.Roje-Bonacci,T.2005 POTPORNE GRAEVINE I GRAEVNE JAME
3.Szavits-Nossan, A., Ivi, T., 2006, Eurokod
4.Dimenzioniranje potpornih konstrukcija...
www.gradst.hr/LinkClick.aspx?fileticket=zfFc9iQpBnc%3D&tabid
5. graditeljstvo.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16121&id1=31&id2=4
6.Potporni zidovi... rgn.hr/~pkvasnic/05a_POTPORNI%20ZIDOVI.pdf
7. Gabionski zidovi.... specgra.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16310&id1=3&id2=1
8. Potporne konstrukcije...
info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_potporne_konstrukcije-radno.pdf

61

8. PRILOZI

62

63

64

65

66