ODGOJ:

ovjek svjesno utjee na svoj razvoj i na razvoj drugih ljudi; Odgoj je svaka svjesna djelatnost kojom se razvijaju psihike i fizike
osobine ovjeka, bilo da je on ostvaruje na samom sebi (tada je to samoodgoj), bilo da je vri prema drugim osobama. Stalna i bitna
funkcija ovjeka, ali i drutvena funkcija; Subjekti: odgajatelj i odgajanik (u samoodgoju ista osoba je i odgajatelji i odgajanik); Ravoj
odgoja vrlo dinamian razvija se usporedno s drutvom, ali neto polaganije-Dobno neogranien; Jednako prenosi dosadanje
iskustvo kao i osposobljava za budunost; Otuenje (alijenacija) - odnosi se na neto to je stvorio ovjek, a onda mu se ta tvorevina
ukazuje kao strana; Odgajatelj po svojoj funkciji mora pomoi odgajaniku u socijalnom naukovanju, tj. i u odricanju od spontanog
ponaanja ako ono teti drugom pojedincu ili kolektivu; Manipulacija dehumanizirajui oblici utjecaja, s ovjekom se rukuje kao sa
stvari, s objektom koji treba posluiti odreenoj svrsi; svjest o tome prvi je uvjet uspjene borbe protiv manipulacije; Najbitnija
osobina odgoja: mjesto odgoja u prijelaznoj fazi izmeu odgoja u ime radnike klase te odgoja koji radnika klasa ostvaruje; Nosilac
odgoja -tenji usklaenou raznih odgojnih inilaca suprotstavljaju se jo uvijek esti suprotni utjecaji ;Utjecaj kolektiva moe biti
namjeran, a esto je takav, no ponekad je samo funkcionalan pa i stihijski; negativan utjecaj kolektiva; Neintencionalni odgoj
odnosno funkcionalni odgoj djelatnost ija je funkcija odgajanje, premda je ona nenamjerna; Inkulturacija djelovanje pozitivnih
utjecaja na ovjeka usvajanje kulture ;Pedagoki pesimisti (nativisti) oni koji prenaglaavaju prirodost zbog nevjerice u mo
odgoja; Pedagoki optimisti (empiristi) istiu predominaciju djelovanja sredine, pa time i odgoja, polaze od iskustva; Utjecaj
drutvene, ali i prirodne sredine
OSNOVNI POJMOVI S PODRUJA ODGOJA:
Odgoj u irem smislu obuhvaa svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihike i fizike osobine linosti (odgoj u uem smislu
konativno ili afektivno podruje; obrazovanje kognitivno podruje; izobrazba psihomotoriko podruje)
Odgoj u uem smislu afektivno podruje odgoja stavovi, interesi, osobine volje...
Obrazovanje obuhvaa mentalne procese koji se odnose na kognitivne aspekte odgoja linosti (znanje, shvaanje, primjena znanja, te
vii mentalni procesi npr analiza, sinteza i vrednovanje) / marksistiki odgoj u uem smislu rijei
*izobrazba osposobljavanje za neku obino profesionalnu ili dutvenu aktivnost (ili cjelina tog osposobljavanja ili samo jedan njezin
dio) nije kljuan pojam, ali je vaan
Nastava ona odgojna djelatnost koja se ostvaruje u koli i drugim institucijama, a kojom se sistematski ostvaruju procesi uenja (iri
smisao rijei odgoj i uenje)
Inkulturacija proces usvajanja iroko shvaene kulture; odgoj je njen podskup (socijalizacija i personalizacija su aspekti
inkulturacija)//Socijalizacija usvajanje onog dijela kulture koji obuhvaa meuljudske odnose i njihov razvoj; ona time predstavlja i
usvajanje oblika drutvenog ivota; pripremanje, odgoj ljudi za napredne, revolucionarne promjene u drutvu; prilagodba; odgoj za
drutvo//Personalizacija onaj dio kulture koji se odnosi na samu ljudsku jedinku, njezin razvoj; njome se ostvaruje linost individue;
odgoj za samog sebe samoostvarenje izgradnja ovjekovih odnosa prema drutvu
TOK, SUBJEKTI, DRUTVENA I EKONOMSKA OSNOVA ODGOJA
Odgoj kao otvoren sistem, etape njegova toka -odgoj je sloen i dinamian sistem u kojem dolazi do interakcije odgajatelja i
odgajanika, te njihova interakcija s okolinom; drutvo daje ciljeve i zadatke odgoja; svrha tog sistema je razvoj odgajanika u skladu s
drutvenim vrijednostima; taj odgojni rad treba kontrolirati, a to se moe unutranjom i vanjskom kontrolom ; INTERIORIZACIJA
razvijanje sposobnog, samostalnog pojedinca; odgoj je proces dvosmjernog komuniciranja; katalizatori svi ljudi i mediji koji pomau
u odgoju; vertikalna odgojna komunikacija stariji profesionalno osposobljeniji odgaja mlaeg; vertikalna odozdo prema gore
komunikacija (horizontalna) obratno
Opi cilj odgoja -cilj i zadaci odgoja ovise o drutvenoj sredini; Mali i Mui (marksistiki pristup) cilj odgoja je razvijanje
skladne svestrano razvijene linosti radnika-samoupravljaa; tenja za skladnou i svestranou; tako se izbjegava nastajanje
fahidiota (zatvorene profesionalne linosti, nemaju razumijevanja za druge struke)
Specifini zadaci odgoja :postoje tako zvani prikriveni zadaci, a jedan od njih je pripremanje odgajanika za apstraktni rad (radnik se
otuuje od proizvoda svoga rada, u kolama se to postie zadacima raunanja, prepisivanja, itd.)
-eliminiranjem tih prikrivenih zadataka otvara se mogunost da se odgojem pridonese samoostvarenju linosti odgajanika, da odgajatelj
podri vlastiti napor odgajanika prema razvoju njegovih dispozicija u pravcu ideala osloboenja ovjeka
-sociocentrizam (etatizam) drutvo odreuje cilj i zadatke po svojoj zamisli, odgajatelj ih ostvaruje a interesi odgajanika su
sekundarni, odgajanik nebi mogao biti subjekt odgoja; pedocentrizam odgajanik je u sreditu i mora biti apsolutno nepovrediv, ovjek
nije drutveno bie
-samostalna punopravno odgovorna linost punopravnost se odnosi na prava i obaveze koje se stjeu punoljetnou, a odgoj treba
osigurati te katakteristike linosti za tu dob (sposobnost i spremnost na samostalno voenje ivota, samostalno odluivanje, kritiki stav
prema stvarnosti, itd.)
-emancipacija proces i stanje osloboenja od neke neravnopravnosti, time se nadovezuje na pojavu samostalne, punopravno
odgovorne linosti; cilj je ostvarenje mogunosti, sposobnosti i motivacije za borbu za samoodreenje i ravnopravno sudjelovanje u
drutvenom odluivanju; pedagoki aspekt emancipacije naglaava odgajanje ovjeka za punu i adekvatnu upotrebu njegovih sloboda
ali i za borbu protiv ostataka neslobode u svojoj sredini-zadaci se moraju odrediti tako da se to je vie mogue osigura jednoznanost,
nedvosmislenost onoga to se eli postii, da se ne upotrebljavaju izrazi koji se mogu raznoliko tumaiti.
Osobine odgajatelja
mora biti svjestan o vlastitoj drutvenoj i ljudskoj ulozi pomoi u razvoju pojedinca; mora imati razvijen interes za odgajanika,
poznavati njegove osobine, biti sposoban da ga shvati, da se uivi u nj (sposobnost empatije), a takav mora biti i prema drugim ljudima;
mora ostvariti rukovodeu ulogu ali ne na autoritaran nain, on postaje savjetnik u odgoju; mora biti autoritativan; entuzijazam,
pedagoki eros, organizacijske sposobnosti, samokritinost; mora biti pedagoki osposobljen (didaktika i metodika osposobljenost),
pozvanje struke; mora biti osposobljen za znanstveni pedagoki pristup problemima svog rada (promatranje odgajanika i uoavanje
problema); realizacija ovih zahtjeva ovisi o nizu objektivnih (nastavnikov rad i ivot, osobni dohodak) i subjektivnih (i odgajatelji su
samo ljudi) okolnosti; vaan je samoodgoj odgajatelja; da bi odgojni rad bio to uspjeniji odgajatelj ga planira i priprema

ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I EKONOMIKA INSTITUCIONALNIH OBLIKA ODGOJA I OBRAZOVANJA

-usmjereno obrazovanje obrazovanje steeno u kolama koje osposobljavaju polaznike za strunu i profesionalnu djelatnost
-institucionalni odgoj i obrazovanje koji se ostvaruje u posebno organiziranim organizacijama udruenog rada (kole, vrtii..); moe
se svesti na pojam intencionalnog odgoja (koji ima odreene ciljeve i zadatke, planski i namjerno voen te dobro organiziran); suprotan
je pojam funkcionalnog odgoja (sveukupno odgojno djelovanje, cijela drutvena sredina, nain ivota itd.)
-sistem odgoja i obrazovanja u uem smislu (sistem institucionalnih oblika odgoja i obrazovanja); u irem smislu (sve one
organizacije i ustanove koje mogu na bilo koji nain odgojno djelovati)
2 OSNOVNA DIJELA JEDINSTVENOG SISTEMA ODGOJA I OBRAZOVANJA: odgoj i osnovno obrazovanje & odgoj i usmjereno
obrazovanje; osnovno obrazovanje predkolski odgoj i osnovna kola (8god); usmjereno obrazovanje zajednike osnove
usmjerenog obrazovanje (2god) i zavrni oblici usmjerenog obrazovanje (1 ili 2 god)
Predkolski odgoj obuhvaa dob od 1. god do polaska u kolu, treba pridonijeti pravilnom psihofizikom razvoju, formiranju osnovnih
higijenskih navika, razviti radoznalost, zadovoljiti potrebu za igrom, itd.
Osnovna kola -obavezna za svu djecu od 6.-16. god(moe se ii do 16.godine), mora razviti individualne sposobnosti i naklonosti,
sudjelovanje u drutveno korisnome radu, osposobljavanje za samoupravljanje, profesionalno usmjeravanje,formiranje radnih i drugih
navika te razvijanje fizikih sposobnosti
NAELA ODGOJA-opi zahtjevi kojih se pri nekoj djelatnosti valja pridravati; Ostvarenje naela odgoja ovisi o nizu okolnosti. Npr.
U pretrpanim uionicama teko se postie aktivnost, individualizacija...
Naelo aktivnosti (odgoj zajednika aktivnost odgajatelja i odgajanika) ; povezanosti teorije i prakse, (ne smije se iscrpiti ta
aktivnost); Naelo individualizacije - Odgoj-razvoj svestrane i sretne linosti, te treba odgojni proces uskladiti s osobitostima svake od
tih linosti da u tome uspije.; Naelo socijalizacije - Tenja prema svestranosti i srei ostvaruje se u drutvu ;Naelo primjerenosti sadraji moraju biti primjereni svima ;Sistematinost i postupnost - zahtjev-izvedba ''pravila'' odgojnog rada (npr. Pravila od
jednostavnog sloenom- ; -od lakeg teem- ; -od blieg daljem-.....Didaktika pravila! ;Zornost - potrebno polaziti od neposrednog
promatranja stvarnosti ; Racionalizacija- odgojni rad ne moze bit uspjesan ako nije promiljen (svrsihodnost, ekonominost, trajnost
usvojenih odgojnih sredstava itd.) u raznim pravcima. ; Naelo mnogostranosti- opasnost od jednostranog; Pozitivna orijentacijapozitivni moralni primjeri, ne negativni ili kvalitetna i odgojno vrijedna umjetnika dostignua a ne ki. Jedinstvena usmjerenostpluralizam djelovanja i razliitost stavova odgajatelja.; Naelo principijelnosti dosljednosti -ostvarenje linosti koja ne prodaje svoja
naela za neku osobnu korist. etika linost!
METODE I POSTUPCI ODGOJA: Verbalne (govorne i pisane rjei), razni oblici govornog stimuliranja, pohvale, kritike,
opominjanja i sl.... Metoda rada s tekstom i na literaturi, pismeni radovi..* ; Vizualne i metode praktinih aktivnosti razni uvjeti
prostora gdje se te aktivnosti vre (metoda laboratorijskih radova - u specijaliziranim uionicama prirodnih znanosti ,.; metoda
praktinog proizvodnog i drugog drutveno korisnog rada)
Tehniki mediji odgoja
Svrha im je da pridonose uspjenijem odgojnom radu. Slue obogaenju interakcija svih subjekata odgoja.; Mediji su odgojna tehnikanjihova znanstvena obrada je odgojna tehnologija! (nastavna tehnologija, tehnologija predkolskog odgoja itd..)
Odgojni mediji: prema osjetilu; auditivni, vizualni, audiovizualni, te osobito u specijalnom odgoju, taktilni, olfaktoriki(njuni) itd.
Prema energetskoj osnovi; runi, elektrini, elektornski itd.
Dvodimenzionalni(tiskani, pisani,slikovni materijali) te trodimenzionalni.
Odgoj-oblik meuljudske komunikacije: Medijodgajanik; Odgajanikmedij; Dvosmjerna komunikacija gdje medij ostvaruje oba
smjera.
INTERIORIZACIJA: Svrha odgojnog procesa - razvoj odgajanika koji se ostvaruje usvajanjem odgojnih sadraja(znanja, sposobnosti,
stavova, motorikih vjetina i dr.- njihovom interiorizacijom.Ostvaruje se uz samoodgoj.Djeluje genetika osnova tj. nasljeene
dispozicije, te opi idejni stav odgajanika, fizioloko stanje organizma (udobnost uenikove klupe, ispavanost itd.).
Stvaralaki(kreativni) moment kojem odgajanik uz pomo odgajatelja obogauje svoj rad novim originalnim rjeenjima, posupcima.nije uvik tako. Odgajanik- subjekt odgojnog procesa
Dimenzije odgojnog rada: podruja razvoja odgajanikove linosti;sadraj odgojnog djelovanja na formiranje odgajanikove linosti:;
specifinost odgojnog djelovanja s obzirom na sredinu u kojoj se odgoj ostvaruje; specifinost odgojnog utjecaja s obzirom na sredinu u
kojoj se odgoj ostvaruje
Podruja razvoja linosti (3): a) kognitivni razvoj ( znanje (*pamenje), shvaanje (*upotreba znanja), primjena (onog sto znamo i
shvaamo), analiza i sinteza, vrednovanje; Kod shvaanja javlja se i odnos stvarnosti i verbalnih, numerikih i drugih znakova koji je
predtavljaju.); b) afektivni razvoj: Primanje-eksponiranje odreenog fenomena koji moe uzrokovati uenikov afektivni odgovor sa
svrhom da se ostvari primanje tog fenomena: Opaanje (npr. umjetnikog djela,bez usmjerenosti): Voljnost
primanja:Diferencijalna(namjerna) panja; Reagiranje-izraavanje afektivnog elementa linoisti,interes,elja (pasivno-zato to se mora i
voljno-zato jer eli jer ga zanima); Zauzimanje stava (prvo unutarnje onda vanjsko-u konfliktima se odabire rjeenje u skladu sa stavon,
a kasnije dolazi do dubokog uvjerenja); Sistematizacija(organizacija)-povezivanje i sreivanje stavova u odreeni emocionalni
kompleksuopeni samoupravljaki stav; Karakterizacija-identifikacija sistema stavova i vrednota sa karakteristikama vlastite
linosti,dolazi do unutranje konzistentnosti...c) psihomotoriki razvoj:Imitacija - usvajanje motorike radnje ( Unutarnja (i kognitivni i
afektivni elementi);Vanjska); Manipulacija: po uputi(nizak stupanj samostalnosti) i samostalna manipulacija; Precizacija - toniji i
precizniji pokreti,poveanje sigurnosti i samopouzdanja; Analiza i sinteza - analiza slijeda pokreta,sinteza tj. Izvravanje cjelovite
aktivnosti; Naturalizacija - automatizacija radnji (bez kogn. Napora) te interiorizacija-aktivnost kao sastavni dio linosti..................
Tipovi uenja (naini usvajanja sadraja)- Uvjetovani refleksi(signalno uenje); Metoda pokuaja i pogreaka ;Uenje nizova slijeda
situacija i aktivnosti(povezanost odr situacije i aktivnosti kao njezine posljedice) ;Diskriminaciono uenje (razlikovanje); Uenje
pojmova; Uenje pravila (odnos meu pojmovima)
RJEAVANJE PROBLEMAmisaono kombiniranje,razmiljanje,traenje rjeenja na poznatom i nepoznatom podruju: Pronalaenje
problema (samostalno ili ve postavljen,kritika analiza situacije); Rjeavanje problema( pomou postojee upute-pronalazak i primjena
upute,algoritmi; samostalno pronalaenje rjeenja-stvaralaki pristup,heuristiki pristup)

2.
Sadraji odgojnog djelovanja na formiranju odgajanikove linosti :Odgojna djelatnost se moe promatrati s tri stajalita: Na
kojim se sadrajima ostvaruju ciljevi i zadaci odgoja; Koliku vanost imaju dob i posebni uvjeti odgajanika; specifine mogunosti
odreene odgojne cjeline ......Sadraj - svekoliko odgojno nastojanje koje moe pridonijeti svestranom razvoju linosti u skladu s ope
prihvatljivim ciljem odgoja tj. to je gradivni materijal ostvarenja odgojnog cilja.
a) Spoznajni (intelektualni) sadraji - sposobnost razmiljanja o svom radu, djelovanju i akciji da bi se moglo jo uspjenije djelovati.:
znanje i miljenje, sposobnost misaone prerade znanja,dobivanje uvida u veze i odnose,shvaanje uzroka i posljedica...; razvoj
dimenzija ovjeka koje aktiviraju emocionalni i voljni angaman ovjeka,formiraju uvjerenja i stavove, svjetonazor,sposobnost
kritikog miljenja...; razvoj intelekta; znanje o objektivnoj stvarnosti, izbor obrazovnih sadraja; odgojni efekti usvojenosti spoznajnih
sadraja mjere se stupnjem aktiviteta ovjeka na stvaralakom mijenjanju njegove radne i ivotne situacije, angairanou na provedbi
onih projekata koji pridonose unapreivanju i poboljanju kvaliteta ivota; kvalitetnije ope obrazovanje za sve; svijest o vlastitoj
odgovornosti za vlastitu te sudbinu drugih ljudi
b) Etiki sadraji odgoja - isticanje svrhe moralnog djelovanja,motiva i poticaja za moralno djelovanje i
prosuivanje: kroz moralno formiranje linosti intelektualni potencijal stavlja se u ljudsku akciju; zadatak-formirati etinost graana
koji e izvorite svog moralnog ponaanja i djelovanja traiti i izgraivati u sebi; ostvaruje se kroz cjelokupno odgojno djelovanje;
poznavanje normi i pravila odreenog drutva, ali i mogunosti odgajanika da ih se pridrava,da ih shvati i usvoji kao svoje ponaanje;
dug proces,nikad ne moemo biti sigurni da smo uspjeli u tom procesu; stvaranje moralne svijesti i moralnog uvjerenja temeljenog na
naem emocionalnom angamanu; formiranje pozitivnih karakternih osobina odgajanika; spolni ivot vrlo bitan; obitelj kao izvor
iskustva,kola-uitelj kao primjer i njegov utjecaj na odgajanika; metode i postupci moralnog formiranja- 1. Uvjeravanje-iznoenje
(vlastiti pozitivan primjer), objanjavanje, savjetovanje, razgovor, analiza... djelovanje na emotivnu sferu odgajanika (ali ona iziskuje da
odgajanik shvaa o emu se govori). 2. Navikavanje- izvravanje odreenog zahtjeva te kontrola izvravanja postavljenog zadatka
(navika na red,istou,pospremanje stvari i sl...). 3. Poticanje- motivacija nagradom,pohvalom,priznanjem,rangiranjem... nije
prihvatljiva ako izaziva pojedinani ili grupni egoizam,suparnitvo,samozadovoljstvo i sl.. 4. Sprjeavanje-nadzor,kazna...ne smije doi
do poniavanja odgajanika i ruenja nj povjerenja u samog sebe ili u okolinu...
c)Estetski sadraj odgoja - djelovanje na emocionalnu sferu,potreba za estetskim doivljajem i razvijanjem sposobnosti za aktivnim
odnosom,stvaranjem i bavljenjem estetskim sadrajima: osoban,individualan,intiman i subjektivan odnos prema pojavnoj stvarnosti;.
naini usvajanja i izraavanja estetskog- a) zamjeivanje lijepog-upozoravanje na lijepo,ponavljati,objasniti zato je neto lijepo;
Prihvaanje i doivljavanje lijepog-emocionalni potencijal,uivanje u lijepom; Procjene i interpretacije poruka lijepoga; Stvaranje
lijepog; . kriteriji za biranje estetskih sadraja- visoka estetska ili umjetnika kvaliteta sadraja; odgojna vrijednost (nee svaki sadraj
biti odgojno vrijedan)
d) Sadraj tjelesnog i zdrastvenog odgoja - zadaci tjelesnog odgoja-zdrastveno-fiziki zadatak (razvoj psihomotorikog sistema i ope
funkcionalne sposobnosti organizma): Obrazovni (znanja,vjetine i navike u funkciji razvoja brzine,snage,vjetina,ustrajnosti..);
Estetski (ljepota i skladnost pokreta,usklaivanje sa glazbom,ritmom i sl...); Rekreacijski(vraanje snage,ouvanje zdravlja) Moralni
(kolektiv zajednitvo,pripadnost,rtvovanje za skupinu,ustrajnost,upornost)
e) radno-tehniki sadraj - osposobljavanje ovjeka za sve sloenije uvjete ivota i rada kroz stjecanje znanja,radnih vjetina i umijea
snalaenja u suvremenom svijetu sve prisutnije tehnike: osposobljavanje za ivot u sistemu zadravajui povlatenu ulogu ovjeka kao
tvorca tog sistema koji mora sluiti sretnijem i humanijem ivotu ovjeka; zadaci odgojni (odnos prema radu,svjest o potrebi rada
kao uvjeta razvoja i opstanka ovjeka) Obrazovni (usvajanje odreenih tehnikih znanja,znanje o opasnostima na radu,
mjerama opreza, prevenciji nezgoda i sl...); Profesionalna informiranost; Rekreativni (hobi aktivnosti)
f)Sadraji odgoja za samoupravljanje - uvjetovan specifinou samoupravljakog socijalistikog drutva: osloboenje
rada,osloboenje ovjeka,revolucionarno mijenjanje drutvenih odnosa,jednakost i mogunosti za sve,sudjelovanje u kolektivu, rad za
sve, mogunost rada i samoostavrenaj kroz rad,izgradnja ljudi koji e pridonositi mijenjanju drutva,kritiko preispitivanje postojee
drutvene prakse,upozoravanje na nesamoupravljano ponaanje..; iz ive i neposredne ivotne i radne situacije odgajanika; obiteljravnopravni idemokratski odnosi meu lanovima,zajednike odluke,briga o mlaima i starijima,obveze,prava i dunosti,jednake
mogunosti za sve...; to su sadraji sveukupnog ivota odgajanika na onim mjestima gdje se odgoj obavlja, gdje je mogue na
odgajanika djelovati
PEDAGOGIJA
Usmjereno obrazovanje (srednje, vie i visoko obrazovanje)- Omoguuje se daljnje stjecanje znanja, vjetina i navika, trajno
osposobljavanje za rad.... VRSTE PROGRAMA USMJERENOG OBRAZOVANJA: Donosi Prosvjetni savjet Hrvatske: Program
opih sadraja-zajednike osnove-za sve programe usmjerenog obrazovanja....Programska skuptina donosi program zajednikih
sadraja struke npr graevinska, metalska struka; programe posebnih sadraja-zanimanje ili stupanj strune spreme; programni
dio:obavezni i izborni (svaki uenik) /fakultativni predemti (polaznik bira prema interesu)
SAMOUPRAVLJANJE U RADNIM ORGANIZACIJAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA uenici studenti
neposredno samoupravljanje: putem zborova radnika, referenduma ili osobnog izvjetavanja;
posredno-putem delegata: Savjet RO,
delegati radnika, polaznika,, mjesne zajednice; samoupravna radnika kontrola, delegati radnika; poslovodni organi, direktor,
poslovodni odbor; struni organi: razrednik, vijee, znanstveno vijee, zajednica programa, savjet programa.....kod zajednice uenika
uenici stjeu samoupravna iskustva, unaprijeuju svoj ivot te se razvija njihova odgovornost ; .....razredna zajednica podrazumijeva
zajednicu uenika i jednog nastavnika; predsjednitvo- jedan uenik i nastavnik
Prosvjetno-pedagoka sluba- sastavni dio organizirane djelatnosti odgoja i obrazovanja iji je osnovni zadatak unaprjeivanje odgoja
i obrazovanja. Podruje njenog interesa je i obrazovanje odraslih, odgoj i obrazovanje djece i omladine s tekoama u razvoju te briga o
odgoju i obrazovanju djece naih radnika na privremenom radu u inozemstvu.;izrada strunih pretpostavki reforme odgoja i
obrazovanja,nastavnih planova i programa prati pedagoku praksu, prati i unapreuje rad nastavnika....Nadzor nad radom organizacija
udruenog rada odgoja i obrazovanja obavlja, prema zakonu, prosvjetna inspekcija.
Drutveno politike zajednice i organi uprave u djelatnosti odgoja i obrazovanja

Tu se osnivaju organi uprave koji obavljaju strune poslove za potrebe djelatnosti odgoja i obrazovanja to je ustavom i zakonima
stavljeno u nadlenost opine i drugih drutveno-politikih zajednica. To je dravna uprava iji je zadatak kontrolirati, nadzirati i
unaprjeivati djelatnost odgoja i obrazovanja.
PEDAGOGIJA:
Znanstveno utemeljena teorija koja se odnosi na odreeni sektor ljudske prakse, tj. na odgoj; Odgoj bez obzira na dob odgajanika
Samoupravna socijalistika pedagogija: nastojanje da se odgojem bitno pridonose ostvarenju pov perspektive oslobaanja ovjeka, da
se suzbiju pojave starih gledanja; Pedagog- svatko tko se prof. bavi odgojem ; strunjak koji se studijem osposobioo za specif pedagog
funkciju
Drutvena i filozofsko-humanistika znanost povezana je s drugim znanostima:FILOZOFIJA I PEDAGOGIJA(odgajanik mora biti
subjekt odgoja); ANTROPOLOGIJA I PEDAGOGIJA (znanost o ovjeku; bioloki nedostaci); PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA (svaka
ljudska aktivnost ima svoju psihiku osnovu pedagija se temelji na psihologijskim spoznajama, dok psihologija crpi svoje spoznaje i s
poduja pedagogija ); KIBERNETIKA I PEDAGOGIJA (odgoj svojevrsni, vrlo sloeni i dinamiki sistem, on ima svoj cilj i zadatke te
djelatnosti koja tei da postojeu situaciju promijeni; upotreba kibernetikih strojeva); Antipedagogija negiranje pedagogije, kritizira
neke neprihvatljive oblike rada; Plurisdisciplinarnost pri prouavanju pedagokih pojava moraju se imati na umu dosadanje tekovine
raznih znanosti, svih onih koje su bitno povezane za prouavani problem /Interdisciplinarnost te se znanosti pri pristupu problemu
moraju meusobno proimati, ne smiju se primjenjivati jedna izolirano od druge
PEDAGOGIJSKE DISCIPLINE:Diferencija pedagogije na niz poddisciplina (pedagogijske discipline)
KRITERIJI DIOBE PD: Vremenski kriterij povijest pedagogije, opa pedagogija, futuroloka ped; Kriterij dobi odgajanika
pedagogija predkolske dobi, pedagogija kolske dobi i andragogija (pedagogija odraslih); Kriterij mjesta porodina pedagogija,
kolska (didaktika i metodika pojedinih predmeta), domska (internetska), pedagogija slobodnog vremena; Nepostojanje ili postojanje
nekih specifinih tekoa i smetnji u razvoju; Discipline izvan ovih kriterija diobe npr komparativna pedagogija......Povijest
pedagogije (odgoj je star koliko i ljudski rod) sadrajem je vrlo bogata pedagogijska disciplina koja je utemeljenje i za pedagogijsku
sadanjost, za nastojanja prema samoupravno-socijalistikom preobraaju odgojnog rada u nas, a time i za budunost; obuhvaa i
povijest odgoja; Opa pedagogija najobuhvatnija; bavi se onim problemima odgoja koji su zajedniki pojedinanim diciplinama, te
postavlja opi teorijski sistem pedagogije; Futuroloka pedagogija bavi se budunou odgoja: kakav e u budunosti biti odgoj, koji
e biti njegovi ciljevi i zadaci, oblici, metode, mediji, postupci, vrednovanja, organizacijski oblici... no bavi se i odgojem za budunost
Didaktika usmjerena znanstvenom prouavanju pedagokih pojmova (obrazovanja i nastave); neslaganje oko definicije ne u podruju
gdje se obrazovanje inastava podudaraju, nego na podruje izvan toga (2 pristupa:didaktika kao znanost o obrazovanju i nastavi
obuhvaa i obrazovni proces izvan nastave, kao i onaj rad u ijem sreditu nastojanja nema obrazovanja (preirok) i znanost o
obrazovanju)/ Metodika ono to je specifino za nastavne predmete ili sl.
Andragogija bavi se prouavanjem odgoja odraslih; obuhvaa najdulje razdoblje ivota
Specijalna pedagogija bavi se specifinom problematikom odgoja osoba s tekoama i smetnjama u razvoju
Komparativna pedagogija znanstvena disciplina pedagogije koja se bavi usporeivanjem istovjetnih ili slinih pedagokih pojava na
raznim mjestima
METODOLOGIJA PEDAGOGIJE:
Razmatra i prouava polazita, naine, putove, metode znanstvenog rada u toj znanosti . Dio pedagogije koji prouava putove
znanstvene spoznaje na podruju odgoja. Polazi, kao i sama pedagogija, od marksistike dijalektike (primjenjuje njene ope postavke na
specifino pedagokom podruju) prouava dinamiku razvoja, unutranje suprotnosti, meusobnu povezanost i uvjetovanost pojava
(obuhvaa i probleme njezina budueg razvoja, tj njezinu prospektivnost)
Vrste pedagokih istraivanja (podjela prema kriteriju izravne ili neizravne primjenjivosti istraivanja za odgojnu praksu):
fundamentalna pronalaze se osnovne zakonitosti na kojima se osniva odgojni rad
operativna pronalazimo zakonitosti djelovanja same odgojne djelatnosti, njenih metoda, postupaka, sredstava...
razvojna nadovezuju se na operativna i most su izmeu pedagoke znanosti i odgojne prakse
Vrste ped. istr. (prema duljini razvoja): longitudinalna (pedagoka pojava se prati u vremenu, u duljini njezina razvoja)
transverzalna (uzima se pojava u jednom asu njezina postojanja te se njezinim presjekom analiziraju njezini sastavni dijelovi)
Istraivanja pokazuju usmjerenost, a metode istraivanja osnovne naine na koje se ta istraivanja provode . Metode pedagokih
istraivanja: deskriptivna (pojavu se samo opisuje) i kauzalna (istrauju se i uzrono-posljedine povezanosti; nuno polazi od
deskripcije te predstavlja njezinu nadogradnju). Tendecije koje se suprotstavljaju usmjerenosti odgoja prema opem drutvenom cilju
oslobaanju ovjeka: voluntarizam, scijentizam, redukcionizam
Voluntarizam primat volje nad razumom; -pedagoki voluntarizam smatra da je volja za nekom inovacijom dovoljna za njeno
ostvarenje; Scijentizam-u filozofiji smatra znanstvenu spoznaju kriterijem svega -pedagogija je proimanje znanosti (razum) i
umjetnosti (osjeaji) pedagogija je najdijalektinija od svih znanosti; scijentizam negira tu proetost
Redukcionizam -svoenje pojava vieg reda (sloenije pojave) na pojave nieg reda
Etape istraivanja-izbor problemaizrada projektaprikupljanje podatakaobrada podatakainterpretacija rezultataprimjena u
praksi ................................Postupci i instrumenti prikupljanja podataka: Rad na dokumentaciji prikupljeni podaci iz pedagoke
stvarnosti su zpr. Dokumenti; Sistematsko promatranje izvodi se prema odreenom planu, postoji promatranje pomou tehnikih
sredstava i promatranje ovjeka promatraa; Intervjuiranje razgovor s osobom, skupo; Anketiranje kad se eli ispitati vei broj
ljudi, pitanja moraju biti to jednostavnija; Testiranje standardizirani postupak vrednovanja neke aktivnosti ispitanika, imamo usmene
i pismene, grupne i individualne, testovi sposobnosti, znanja ili testovi linosti u uemo smislu (ispituju se stavovi, interesi..); Skala
procjene
PEDAGOKA STATISTIKA: najei pokazatelj je srednja vrijednost (aritmetika sredina), ako su rezultati jako raznoliki i
raspreni to se mjeri mjerom disperzije; vano je ustanoviti povezanost meu pedagokim pojavama=korelacija; potrebno je uzeti
reprezentativan uzorak (sluajnim odabirom) time se bavi metoda uzoraka
-pozitivna strana ped. statistike je to ona slui humanizaciji ivota u pedagokom radu, a negativna je jer se podaci mogu falsificirati u
neiju korist; interpretacija uoava znaaj podataka, povezuje ih se s drugim spoznajama, trai povezanost izmeu pojedinanih
rezultata, itd.
ODGOJNO DJELOVANJE U ODNOSU PREMA DOBI I POSEBNIM UVJETIMA ODGAjANIKA

1. ODGOJ U PREDKOLSKOJ DOBI: podrazumijeva odgoj od roenja pa do njegova polaska u kolu, tj. do 6.god. ; problemima
odgoja u ovoj dobi se bavi predkolska pedagogija; sredinjem mjestu pripada tjelesni i zdravstveni odgoj; novoroene je
najnesamostalnije i najovisnije mladune u ivom svijetu. Potpuna i dugotrajna ovisnost o roditeljima ili odgajateljima naziva se
bioloki deficit. Bioloki deficit raa i dva socijalna uvstva:potrebu za zatitom i sigurnou i pruanje otpora toj zatienosti u
pokusaju afirmacije vlastite linosti. Majka - srediste djetetova svijeta. Prijemljivost za odgojne utjecaje vana je odlika djeteta
predkolske dobi; Dijete lako ui, ali brzo i zaboravlja ako se promijeni situacija.Moemo rei da je ovo razdoblje najpogodnije vrijeme
za odgojno oblikovanje djetetove linosti i uspostavljanje temelja na kojem e uspijevati kasniji razvoj odraslog. Psiholozi tvrde da je to
razdoblje bogatije od bilo kojeg razdoblja u ivotu i da dijete do 7.god nauci vise nego sto nauci u ostatku ivota. Prijemljivost djeteta
je podloga za odgojno djelovanje. Jedna od najznaajnijih karakteristika predkolske dobi je njegova izrazita osjeajnost (dijete ne
primjeuje stvari koje na njega djeluju neutralno, samo primjeuje stvari koje djeluju ugodno ili neugodno,pozitivno ili negativno).
Uz visok stupanj osjeajnosti manifestiraju se i neke dodatne pojave: ranjivost, sugestivnost, ulnost i egocentrinost.; za dijete ove
dobi karakteristian je takoer nagli razvoj ulnog aparata (ulo vida,sluha,okusa,opipa...
Sugestibilnost - za dijete ove dobi moemo rei da je sugestibilno jer jo nema izraene kriterije za procjenu ponaanja, ve ga je
mogue sugerirati da slijepo oponaa postupke drugih.
Egocentrinost- Igra i potreba za igrom najkompleksnija je aktivnost djeteta u ovoj dobi.Igrom se dijete razvija i odgaja.
Razvojne faze: . rano djetinjstvo (od roenja do 3.god); predkolska dob(od 3.god do polaska u kolu),koja se dalje dijeli na:
-mladu predkolsku dob(od 3. do 4.); srednju predkolsku dob(od 4. do 5.); stariju predk. dob(od 5. do 6.tj do polaska u kolu)
Sadraj predkolskog odgoja ukljuuje: odgojni, spoznajni, moralni, estetski i radno-tehniki sadraj.
2. ODGOJ U KOLSKOJ DOBI- obuhvaa razdoblje djetinjstva i mladenatva; sredinjem mjestu pripada spoznajni sadraj
-razlikujemo 3 faze: srednje djetinjstvo(od 6. do 9.god); kasno djetinjstvo(od 9.do 12.); adolescencija(mladenatvo)-od 12. do 21.
-kola je najvea prekretnica
Specifinosti ranog djetinjstva:realna procjena, zapaa detalje, pamti lako,ali i brzo zaboravlja, vedre naravi, roditeljstvo gubi svoju
apsolutnost, nastavnik postaje osoba povjerenja, poinje se javljati klica kritikog stava.
Specifinosti kasno djetinjstva: kritiko razmiljanje, prosuuje, iznosi svoje stavove, suprotstavlja se, poinje kritiki suditi i o svom
uitelju, stvara ideale, razvijaju se spoznajne sposobnosti.
Specifinosti mladenatva:spolna zrelost, nagli rast, promjene linosti, tekoa u komunikaciji sa starijima, emocionalna osjetljivost,
nezadovoljstvo samim sobom, do kraja se afirmira samoodgoj.
Ako doe do sukoba izmeu odgajanika i kole ili roditelja, tj. openito sa okolinom, partnerstvo, suradnja, potivanje i angairanost su
samo neki od naina kako ih sprijeiti.
Sadraji odgoja u kolskoj dobi: spoznajni, etiki, estetski, sadraji tjelesnog i zdravstvenog odgoja i radno-tehniki sadraji.
3. ODGOJ ODRASLIH Andragogija- pedagoka disciplina koja prouava specifinosti odgoja odrasle osobe. Odgoj odraslih prvotno
se javlja kao kompenzacija (nadoknada) za proputene anse u ranijoj dobi,a drugo izvorite naglaava odgoj odraslih kao
osposobljavanje za rad, kao svladavanje odreenih prof. vjetina i postupaka. Sve vie jaa i razvija se nova kvaliteta odgoja odraslih,s
novim ciljevima:osposobljavanje za stalnost promjena, za permanentnost odgojna djelovanja, za mogunost samoodgoja i
samoobrazovanja. Na ovaj nain odgoj odraslih gubi kompenzacijski karakter nadoknade proputenog u prolosti i sve se vise okree
prema novim potrebama sadanjosti i budunosti.
Sadraj odgoja odraslih: odgoj za samoupravljanje, osposobljavanje za potrebe samozatite, osposobljavanje za svijet promjena,
poticanje individualnih sposobnosti, poveanje strunosti i ope naobrazbe, stjecanje vjetina potrebnih za poboljanje kvalitete
ivljenja, odgoj za razumijevanje ljudi, odgoj za sadrajno provoenje slobodnog vremena.
SPECIJALNI ODGOJ- Djelatnost koja je usmjerena na osposobljavanje odgajanika sa smetnjama u razvoju za njegovu radnu i i votnu
djelatnost te na olakavanje njegova opeg stanja izazvanog tekoom. Vezan je za razvoj humanistikih ideja.
Faizam je zaustavio ovaj trend humanog odnosa prema osobama sa smetnjama u razvoju i oivio praksu likvidacije takvih
Svoju teorijsku i praktinu razradu doivjela je tek u socijalistikom drutvu.
Specijalna pedagogija - posebna pedagoka disciplina koja prouava podruje specijalnog odgoja.
Ue discipline spec. pedagogije: -surdopedagogija (bavi se problemima gluhe, nagluhe i gluhonijeme djece); -tiflopedagogija (slijepa i
slabovidna djece); -logopedija (djeca s govornim manama i tekoama); -oligofrenopedagogija (retardirana djeca i djeca sa smetnjama u
duevnom razvoju); -medicinska pedagogija (invalidna djeca); -specijalna pedagogija- takoer prouava djecu sa poremeajima u
ponaanju i linosti
-Specijalnim odgojem potrebno je sanirati potekoe, ublaiti ih i kompenzirati.Odgajanika je potrebno osposobiti za odreenu radnu i
profes. djelatost, razviti njegove sposobnosti da se moe ukljuiti u redovan ivot s ostalima. Dobra suradnja sa obitelji odgajanika, ali i
suradnja sa drugim znanstvenim disciplinama mogu pomoi habilitaciji (habilitirati - pokazati sposobnim) i rehabilitaciji (ponovno
uspostaviti sposobnost).
Klasifikacija tekoa tekoe ili smetnje vida (otrina manja od 0.10, a vidno polje sueno do 20 stupnjeva)- Brailleovo pismo;
tekoe ili smetnje sluha (gubitak od 60 do 80 decibeli) - verbalna metoda fra Petra Guberine; tekoe ili smetnje u govoru (mucanje,
tepanje, nemogunost izgovaranja odreenih glasova) ; invalidnostmentalna retardacija (laka,srednja,tea i teka); tekoe u ponaanju
i linosti
Permanentan odgoj, permanentno obrazovanje - shvaanje o stalnosti odgoja i obrazovanja, odgoj i obrazovanje nikada ne prestaju,
doivotni su i cijeli ivot treba kontinuirano ulagati napor u stjecanje novih znanja,vjetina i navika.
-Reforme od kolskog sistema se vie trai odgoj za budunost, sposobnosti za predvianje, nasluivanje budunosti, osposobljavanje
za samoobrazovanje. Temeljna promjena mora se odraziti u odnosu prema stalnosti obrazovanja i zbog toga kolsko obrazovanje mora
se temeljiti n dvovrsnom cilju: razviti potrebu za stalnou obrazovanja te formirati sposobnosti za samoobrazovanje.

ODGOJNO DJELOVANJE U ODNOSU PREMA SREDINI

OBITELJ

- Poetak socijalnog naukovanja polazi iz obitelji.

Specifinosti odgoja u obitelji: obitelj je prvi mali svijet djeteta, dijete ivi u obitelji ba kada je najvie podlono utjecajima (oponaa
roditelje), u obitelji poinje socijalno naukovanje djeteta, obitelj je uvar tradicije. Neke tekoe u obitelji: obitelji s jednim roditeljem,
niski dohoci, prezaposlenost, patrijarhalni oevi koji smatraju da je enina funkcija odgoj djeteta, odsutnost roditeljske ljubavi i brige.
Kako ove tekoe mogu naruiti odnos u obitelji, isto tako pretjerana briga i ovisnost o roditeljima ima neeljene posljedice.Smanjuje se
granica i mo obiteljskog utjecaja jer se sve vie ire odgojni utjecaji izvan obitelji: televizija, knjige, slikovnice, asopisi, vrti, a
posebno kola. Obitelj je znaajan inilac uspjeha u koli.
Odgojne metode i postupci: Primjer je najuspjenija metoda (oponaajui roditelje dijete stjee pozitivne, ali isto tako i negativne
oblike ponaanja).Neke od odgojnih metoda su i: zabrana, poticanje, razgovor, opomena, kazna, s tim da se mora uzeti u obzir dob
odgajanika.
DJEJI VRTI- Odgojni rad u djejem vrtiu nastavlja se na obiteljski odgoj ili na odgoj u jaslicama.; Susret djeteta sa djejim vrtiem
predstavlja prvi organizirani oblik drutvenog odgoja s posebnim ciljem i zadacima.
Djecji vrti - specijalizirane odgojno-obrazovne organizacije za odgoj djece predkolske dobi koji se mogu organizirati kao radne ili
osnovne organizacije udruenog rada predkolskog odgoja, a mogu djelovati i u sastavu osnovnih kola ili drugih organizacija
udruenog rada koje ispunjavaju uvjete odgoja djeteta. (19.st.prva ustanova za odgoj djece - F.Froben). Odgojni rad u djejem vrtiu
odvija se prema utvrenom programu koji treba da potie spontani razvoj djeteta, ali ga istodobno usmjerava prema drutvenim
ciljevima odgoja.Temeljno naelo - aktivnost djeteta
Sadraji odgojnog rada u vriu: igra, rad i uenje, a provode se kroz zanimanje i slobodne aktivnosti.
1. Igra - temeljna djeja aktivnost. Kroz igru moemo utvrditi stupanj mentalnog razvoja, otkriti poremeaje linosti, ali isto tako
moemo utjecati na mijenjanje i razvoj djetetove linosti. Postoje 2 skupine igre, stvaralake igre (bez pravila), te igre s gotovim
pravilima (pokretne i didaktike igre); 2. Rad druga temeljna aktivnost. Slui razvijanju sposobnosti, uoavanju promjena,
zajednitvu; 3. Uenje trei osnovni sadraj odgojnog rada. Sadraji odgojnog rada ostvaruju se kroz 2 organizacijska oblika
zanimanje i slobodne aktivnosti.
Zanimanje - svojevrsna nastava u djejem vrtiu i kroz ovaj oblik odgojnog rada djeca stjeu elementarna znanja, vjebaju sposobnosti,
razvijaju pamenje, sposobnosti uoavanja...U zanimanju dolazi do izraaja uloga odgajatelja kao organizatora zanimanja i animatora
djece, a ako odgajatelj nije dobro organiziran moe doi do dvije mogunosti zastranjivanja: zanimanje se pretvara u nastavu i
zanimanje se pretvara u igru. Budui da je zanimanje organiziran odgojni rad s cijelom odgojnom grupom, vana je organizacija same
te grupe, nain suradnje, motivacija.........Slobodne aktivnosti - drugi osnovni oblik izvoenja odgojnog rada u djejem vrtiu. Mata,
kreativnost, inicijativnost, individualnost..
KOLA- kola je stara odgojna institucija. Pojava kole kao posebne ustanove za odgoj i obrazovanje oznaila je i institucionalizaciju
odgoja i obrazovanja, mogunost njegova samosvojnog razvoja. Do pojave kole odgojni proces odvija se u samom ivotu i radu.
-Danas kolu definiramo kao mjesto planskog i sistematskog odgoja i obrazovanja a budui da je kolovanjem obuhvaeno gotovo
100% mladih ljudi,koli pripada i sredinje mjesto u odgojnom formiranju.kolovanje nije rezervirano samo za mlae lanove drutva
ve je postalo potreba svih. Odgoj u koli je oduvijek bio predmet posebne drutvene brige.- Prema Platonu drava treba preuzeti
kontrolu nad kolskim odgojem ne bi li tako direktno utjecala na formiranje svojih graana, tako kolski odgoj postaje dravni odgoj,
proizvodi ljude za potreba drave,drava postavlja ciljeve koje kola mora ostvariti; u srednjem vijeku crkva preuzima kolski odgoj
pod svoje okrilje, odgoj je staleki, namijenjen odgajanju sveenika.Pojava buroazije - javljaju se dotada neuveni zahtjevi:odgoj mora
biti besplatan,omoguen svim graanima,siromani e se kolovati na teret bogatih,mora biti obavezan i ii ukorak s vremenom
-kolski odgoj traje sve due, dok je prije drutvena norma bila zavrena etverogodinja kola, danas nije dovoljna ni zavrena
osmogodinja; kolski odgoj se ne produljuje samo vremenski ve se obogauje sve novijim sadrajima, gotovo svi sadraji koji se
istiu kao nezaobilazni inioci u odgoju, trae afirmaciju kroz kolski odgoj (trae svoje mjesto u kolskim programima), izravna
posljedica takve situacije je pretrpanost kolskih programa i vee optereenje uenika ; institucionalizacija odgoja donijela je kolskom
odgoju novu karakteristiku:n se sve vie poinje odvajati od ivota. Odvajanje odgoja od direktnog ivota i rada u posebno organiziranu
djelatnost rezultirao je i mogunou samosvojnog ivota kole kada njezin ivot postaje zamjena pravog ivota;tako je prekinuta veza
izmeu ivota i kole i kolu se neprekidno upozorava na tu opasnost. Potivajui prigovor o udaljavanju, drutvo obvezuje kole da se
priblie ivotu svojom unutranjom organizacijom, programima itd.kolski odgoj je posebno organiziran,ima razraene i znanstveno
utemeljene programe,struno osoblje,specijaliste za pojedina odgojna podruje itd.
-odgojno obrazovni rad u koli oituje se putem nastave,izborne nastave,izvankolskih aktivnosti itd. Postoje sigurni dokazi da mo
kolskog utjecaja ozbiljno slabi ve nakon zavrene osnovne kole. Takvom stanju pridonosi i sama kolska situacija u kojoj je kola
sve vie obrazovna institucija gdje se stjee znanje a sve manje odgojna. koli se postavljaju odgovorni drutveni zahtjevi;miljenje je
da bi kola morala nadoknaditi djelovanje svih ostalih sredina i svih ostalih odgojnih initelja (npr.obitelj). kola se ukljuuje u sistem
udruenog rada,a udrueni je rad jednako odgovoran za cjelokupnu djelatnost odgoja i obrazovanja;odgoj tako postaje nepodijeljena
drutvena obaveza,a specijalizirane organizacije drutvenog rada tj.kole ostvaruju specifine odgojne zadatke. Program odgojnoobrazovnog rada kole sadri cjelokupnu odgojnu djelatnost kole. Uenika samouprava temeljna je odrednica i posebnost kole
samoupravnog drutva,u samoupravnoj koli uenici postaju lanovi kolske zajednice uenika i nastavnika . Nastavnik nije samo
strunjak,ponajprije je odgajatelj uenika a njegova struna osposobljenost samo je viza za ulazak u kolu.
DJEJE I OMLADINSKE ORGANIZACIJE
Putem djejih i omladinskih organizacija moe se uspjeno utjecati na sadraj djelovanja mladih ak do zlouporabe odgoja u djejim i
omladinskim organizacijama. Suvremena drutva stvorila su i nove mogunosti djejeg i omladinskog organiziranja. Dananje djeje i
omladinske org. predstavljaju istinsku potrebu mladih za zajednikim djelovanjem; postaju sastavni dio organiziranog drutvenog
odgoja,pomau u ostvarivanju odgojnih ciljeva,omoguavaju zadovoljavanje specifinih potreba mladih. Vrijednost organizacije oituje
se u stupnju samostalnosti mladih. Najvei broj organizacija nastaje u koli ili pod izravnim utjecajem i brigam kole
DOMOVI

Dom je posebno organizirana ustanova za smjetaj i odgoj djece i omladine s posebnim programom rada,koji ovisi o namjeni doma i
sastavu njegovih tienika
-dom je mogue definirati kao zajednicu odgajatelja i odgajanika koji sami kreiraju svoju odgojnu situaciju
-Lepeletier smatra da kola nije u stanju osigurati republikanski odgoj i zbog toga zahtjeva osnivanje posebnih domova za odgoj mladih
pod nazivom domovi nacionalnog odgoja
-oponaanjem obiteljske situacije dom eli poveati svoj odgojni utjecaj,uiniti proces formiranja odgajanika to prirodnijim
-odgajatelj je strunjak koji esto zamjenjuje roditelje,prijatelje,osoba od povjerenja ali i veza sa vanjskim svijetom
SPECIJALNE KOLE
-namijenjene su odgoju djece i omladine sa posebnim smetnjama u razvoju kad su te smetnje toliko izraene da onemoguavaju
ukljuenje u redovne kole
-definiraju se kao ponajprije socijalne ustanove ;esto su se nazivale i kole za defektne
-integracija djece sa smetnjama u odgojno-obrazovni proces novijeg je doba i zahtjeva ozbiljne pripreme
-razlika izmeu specijalnih i obinih kola je u izboru sadraja,veliini odjeljenja,visokom stupnju individualizacije odgojnih postupaka
i zahtjeva prema odgajaniku,specijalnim oblicima metodskog rada ovisno o vrsti i stupnju razvojne ometenosti djeteta te postojanju
specijaliziranih strunjaka koji se bave odgojem ove djece
-jednakost odgoja za svu djecu i omladinu moe se ostvariti i ostvaruje se kroz integraciju odgoja i obrazovanja ove djece i omladine u
redovnom kolskom sistemu
-potrebno je to ranije otkriti djecu s tekoama u razvoju,utvrditi vrstu i stupanj oteenosti,predloiti postupak sanacije tekoe,pratiti
napredovanje i razvoj,suraivati s ostalim strunjacima,istraivati i unapreivati podruje specijalnog odgoja
ORGANIZACIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA ODRASLIH
-odgoj i obrazovanje odraslih integralni je dio sistema odgoja i obrazovanja;time je ukinuta granica koja je dugo vremena dijelila sistem
odgoja i obrazovanja mladih od sistema odgoja i obrazovanja odraslih
-tek jedan mali dio odgojno-obrazovne djelatnosti provodi se u posebnim organizacijama za obrazovanje odraslih dok se najvei dio
obrazuje u organizacijama odgoja i obrazovanja koje obrazuje i omladinu
-osnovno obrazovanje odraslih provodi se u redovnim kolama ili u sadraju obrazovnih djelatnosti drugih radnih organizacija,npr.
Radnikih i narodnih sveuilita;odvija se prema posebnom nastavnom planu i programu
-usmjereno obrazovanje namijenjeno je i osposobljavanju odraslih za odreena zanimanja i vrste poslova,za razne oblike strunog
usavravanja,dokvalifikacije,prekvalifikacije,specijalizacije pa sve do razliitih oblika strunog i znanstvenog rada
-ono obuhvaa ranije srednje i visoko obrazovanje redovnih kola za omladinu te djelatnost velikog broja institucija za obrazovanje i
struno usavravanje odraslih
Osim redovnog sistema ili posebno organiziranih kola za odrasle,danas ve postoji i razgranat sistem ostalih oblika
obrazovanja:kazalita,knjinice,muzeji,radio,televizija,razliita struna udruenja it; njihove djelatnosti mogu uvelike pridonijeti opem
drutvenom i kulturnom razvoju,a uvelike i oblikovanju linosti i zadovoljavanju njezinih potreba i sklonosti
ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU
-najjednostavnija definicija slobodnog vremena mogla bi glasiti da je to ono vrijeme koje nam preostaje kad posvravamo sve svoje
radne,kolske,obiteljske i drutvene obaveze;ono bi trebalo predstavljati vrijeme za odmaranje,vraanje iskoritenih snaga,a nain
njegova koritenja da bude mnogo slobodniji,pun mogunosti iskazivanja svoje kreativnosti,matovitosti
-odgojne vrijednosti aktivnosti u slobodnom vremenu vrlo su velike,nerijetko i vee od namjernih i ciljanih utjecaja kroz kolski sistem
odgoja i rada
-izborom sadraja,organizacijom slobodnog vremena,ukljuivanjem u drutveno organizirane oblike provoenja slobodnog
vremena,mogue je znaajno utjecati na jaanje i razvoj svih fizikih,intelektualnih,moralnih i estetskih potencijala ovjeka
-i organizacija i provoenje,kao i izbor sadraja i aktivnosti,ovisit e o mnogim iniocima:o dobi,o interesu,o mogunosti,o cilju koji
smo sami postavili
-organizaciju i provoenje aktivnosti slobodnog vremena mogu preuzeti djeje,omladinske,drutvene i politike organizacije ali se time
bave i mnoge druge kulturne i prosvjetne radne organizacije koje su ve i razvile vrlo bogate sadrajne oblike