ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

UNIVERZITETA U ZENICI
ODSJEK ISLAMSKA VJERONAUKA

MUSLIMANKA U IZAZOVIMA PODUZETNITVA I DRUTVENOG ANGAMANA

SEMINARSKI RAD

Mentor: prof. Dr. Zeir Hadiahmetovi

studentica: Ahmedina Purkovi

Zenica, juli 2012.

Sadraj:

Saetak
Kljune rijei:

Uvod
JEDNAKOPRAVNOST
O ljudi, Mi smo vas od jednog mukarca i jedne ene stvorili i plemenima i narodima vas
uinili da biste se upoznali. Najugledniji od vas kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji
(taqwa); Allah, usitinu sve zna i nije Mu skriveno nita. /Hudurat, 13/
Skromni rad poinjem s ajetom iz asnog Kur'ana kako bi preduprijedila jednu od predrasuda
ope rairenu i naalost i prihvaenu ne samo u svijesti drugih, ve i svijesti muslimana. Ajet
poinje s rjeju ljudi, odnosno, obraa se cijelom ovjeanstvu, bez obzira na spolnu, nacionalnu
ili vjersku pripadnost i kao takav univerzalna je deklaracija Stvoritelja svih. Njime se potvruje
Boija superiornost stvaranja. U Oprosnom govoru1 Muhammeda a.s. nalazimo smisleno isti
iskaz: O ljudi, vi imate samo jednog Gospodara i jednog pretka. Svi ste vi od Adema a.s., a
Adem je od zemlje. Najbolji je kod Allaha onaj koji je najpoboniji. Nikakve prednosti nema
arap nad nearapom, osim u pobonosti (taqwa).2 Ibn Hiam, Sira 2/603,
U procesu ljudskog nastanka i novog raanja nema superiornosti i inferiornosti; bili vladari ili
podanici, mukarci ili ene, svi su stvoreni, kako to Kur'an kae, od hude tekuine.3 Budui da
smo stvoreni od Jednog Stvoritelja, roeni od jednog mukarca i ene, to nam ukazuje na
temeljnu jednakost i pravednost Allahovu prema svim Svojim stvorenjima.
a. Duhovna ravnopravnost nam se ukazuje u ajetu rjeima najugledniji od vas kod
Allaha je onaj koji Ga se najvie boji, tj. Vjerovati, izvravati preuzete dunosti i
initi dobroinstvo, bez obzira na razlike spolne, nacionalne isl.

1 Oprosni govor Muhammed, a.s., odrao je prilikom svog jedinog i posljednjeg

hodoaa Ka'bi u posljednjoj godini svog ivota, 623g.
2Prevodioci na na jezik koriste za termin taqwa uglavnomizraze bogobojaznost,
oni koji se Njega najvie boje iliestitost. Meutim, prema ranije navedenim
tumaenjima,znaenjetaqwe je mnogo obuhvatnije i ukljuuje aktivnu normu
ljudskog odnosa prema Bogu na osnovu koje se ovjeka vrednuje. To u skladu sa
ovim tumaenjem nije samo bogobojaznost nego predanost Bogu, od ovjeka
zahtijevana uspravnost. Str.17 ermana eta
3 Kur'anska aluzija na spermu

b. ovjek je stvoren u paru, jedna komponenta para ne moe egzistirati bez druge, pa joj
je stoga ravna.
c. Razliitosti u spolne, jezike, etnike i uvjetno reeno i vjerske, nisu osnova za
superiornost ili inferiornost jednih spram drugih.
d. Ajetom se jasno obznanjuje da je jedina osnova za bilo iju superiornost nad nekim
drugim pobonost a ne spol, boja ili nacionalnost, a procjena ove kategorije je rjetko
u ljudskoj nadlenosti.
Ovo nas navodi na razmiljanje o izazovima budunosti menadmenta, odnosno, upravljanje
razlnolikostima i poveanje uea ene u radu. U posljednjim decenijama drutvo svoja
upravljaka iskustva pretae u nauku o menadmentu, a obrazovanje zahvata sve slojeve i
strukture stanovnitva. Ove promjene ne zaobilaze ensku populaciju pa nalazimo sve vie ena
ukljuenih u menadment. Posebno u drugoj fazi njihovog razvoja, tj., poetkom devedesetih
godina do danas kada ovladavaju sofisticiranijim stilovima i funkcijama menadmenta.
Iako se najavljuje manja diskriminacija u drutvu realnost globalne zajednice koja se iri je,
naalost daleko od eljenog. Da bi smo predupredili neke od njih ukazat emo na one aspekte
ivota, prava i dunosti muslimanke koji su bliski mogunostima ovladavanja poduzetnitvom i
menadmentom.
PRAVO MUSLIMANKE NA PRIVATNU SVOJINU
Osnove pokretanja bilo kakvog poslovanja su znanje i materijalna osnova, postojanje kapitala.
Temeljno uenje islama je da sve to je na nebesima i zemlji pripada njihovom Stvoritelju,
Uzvienom Allahu. Allahovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji (Kur'an, 2:284) a
kako bi ovjek mogao ostvariti svoju povjerenu misiju On mu iz Svoje milosti daje mjesto Svog
povjerenika na Zemlji. I potinio vam je, od Sebe, sve to je na nebesima i na Zemlji; u tome
su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju. (Kur'an, 45:13)
Uzvieni Allah se obraa svekolikoj ljudskoj porodici i ne iskljuuje jedan od spolova u ovoj
zadai. Stoga proizlazi pravo na privatno vlasnito kako za mukarca, tako i za enu. erijat
priznaje u potpunosti prava ena na vlastiti imetak prije i poslije udaje. U upravljanju imetkom
su slobodne da prodaju, kupuju, darivaju, uestvuju kao dioniari, izdaju isl. Jedan od
pokazatelja nezavisnog vlasnitva je i zadravanje djevojakog prezimena, kao zakonskog
entiteta.

ENA IMA PRAVO NA FINANSIJSKU SIGURNOST

U nizu propisa koji enu finansijski osiguravaju naveemo nekoliko
-

Vjenani dar
Svi trenutni i budui prihodi i posjedi steeni radom ili pokloni
Ima pravo na potpunu finansijsku potporu u braku i u sluaju iddeta*
U sluaju razvoda ima pravo na trokove do poroda i dok se ne zavri period dojenja
Trokove izdravanja dijeteta i sl.

Openito gledano, eni erijatom je osigurana finansijska potpora u svim ivotnim dobima i
ulogama: kao supruzi, majci, kerci, sestri. Ove prednosti su izbalansirane propisom o
nasljeivanju, kojima mukarci nasljeuju dvostruko vie od ena, to je razumljivo s obzirom na
njihovu dunost izdravanja porodice, roditelja u sluaju njihove nemoi, sestre i dr. Meutim i
ene i mukarci imaju udio u nasljedstvu roditelja i rodbine.
Mukarcima pripada dio onoga to ostave roditelji i roaci, a i enama pripada dio onoga to
ostave roditelji i roaci, bilo toga malo ili mnogo, odreeni dio. (Kur'an, 4:7)
ODGOJ I OBRAZOVANJE, PRAVO ILI DUNOST?
Porodica u islamu jednakopravno odgaja muku i ensku djecu. Dunost roditelja je da
izdravaju svoje keri i da blago i pravendo postupaju s njima. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Ko
god bude imao kerku i ne bude je zakopao ivu, niti je zlostavljao i ne bude davao prednost sinu
nad njom, Allah e ga uvesti u Dennet. (Prenosi Ahmed)4
Ko odgoji dvije kerke dok ne postanu punoljetne, on i ja emo na Sudnjem danu biti ovako (i
pokazao je dva sastavljena prsta). (Prenosi Ahmed)5
Dugo potiskivan aspekt u tadicionalnim muslimanskim zajednicama odrastanju keri a veoma
bitan jeste njihovo obrazovanje. Obrazovanje je pravo i obaveza kako za mukarca tako i za
enu. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Traenje znanja je obavezno za svakog muslimana6

4Navesti zbirku
5Izvor**
6Rijemusliman, shodno gramatici Arapskog jezika, ovdje ima znaenje vrste i
ukljuuje i mukarce i ene

Uz to prvi kur'anski imperativ i obraanje ovjeku je: Ui, s imenom Gospodara svoga!
(Kur'an,1:96) Uzvieni Allah nam se obraa u muhatabu - drugom licu, ua doivljava tekst
kao da se Allah lino njemu obraa.
ZAPOLJAVANJE ENE S ISLAMSKOG ASPEKTA
Muslimanka je slobodna ostvarivati svoje pravo na rad. Ne postoji erijatski propis kojim se
zabranjuje rad, posebno u situacijama kada za tim postoji lina i drutvena potreba. Pri tome se
vodi briga o:
-

Amfinitetima pojedinke
Opim potrebama u drutvu
O prirodi posla
Ouvanosti psihikog i fizikog zdravlja ene
Zagarantovanosti asti ene

Poslovi koji se smatraju preporuenim u savremenim zajednicama muslimana su u polju odgoja i

obrazovanja, medicine, socijalnog i humanitarnog rada, promicanje vjerskih vrijednosti.
Iako ne postoje prepreka da se iskoristi talenat ene u bilo kom polju. Kao primjer rani pravnici,
poput Ebu Hanife i Et-Taberija, smatraju enu muslimanku dovoljno kvalifikovanom da moe
obavljati poslove kadije sudije. U vrijeme Omer, r.a., na poloaj nadzornika trnice imenovana
je ena, Ummu ifa' bint Abdullah, danas taj poloaj odgovara zvanju direktor odjela za zatitu
potroaa.
injenica je da u zemljama u kojima erijat nije vaei ili gdje su muslmani manjine,
muslimanke ne uivaju finansijsku sigurnost zagarantovanu erijatom. U ovakvim situacijama
sprovedba erijatskog propisa i zatita njezinih prava ostaje interna stvar dogovora izmeu
involviranih strana. Mnoge muslimanke se odluuju za finansijsku samostalnost i stjecanje
imetka radom.
MUSLIMANKA I PODUZETNITVO
Jedna od predrasuda o poduzetnicima je njihova predodreenost za taj poziv. Ova
predrasuda utemeljena je na primjerima sposobnih i samouvjerenih pojedinaca koji nam se
predstavljaju u medijima, kao da su Bogom dati, upravo za poduzetnitvo. Koncenzus stotina
prouavanja psiholokih i sociolokih potvruje da poduzetnici nisu genetski drugaiji od drugih
ljudi. Niko nije roen da bude poduzetnik svi imaju isti potencijal. Neko zavisi a neko ne, u svom

funkcioniranju od okoline, ivotnog iskustva, osobnih izbora. 7S ovim gleditem moemo rei
da poduzetnitvo nije predodoreeno samo za mukarce, ve da i ene imaju sve otvorene
mogunosti za bavljenje njime. ta poduzetnika ini jakim u oima drugog poduzetnika?
Umijee i mogunosti, solidna reputacija, zabiljeen uspijeh i strastvenost.8
Autori iz oblasti istraivanja menadmenta navode sljedee osobine, sposobnosti i
vjetine koje uspjean menader posjeduje:
OSOBINE

SPOSOBNOSTI

VJETINE

Umnost

Tehnike

Tehnike

Kreativnost *

Konceptualne

Oblikovanja

Sistematinost

Fizike

Poimanja

Samoinicijativnost

Komunikativne

Ponaanja

Drutvenost i

Sposobnosti

Rada s ljudima

generaliziranja

Komuniciranja

komunikativnost
6

Marljivost i voljnost

Potenje i moralnost

predvianja i

Hrabrost i prodornost

odluivanja

Psiholoka stabilnost

10 Razina kulture
11 Samostalnost i
ozbiljnost
12 Sklonost
organiziranju i

Sposobnost

Sposobnost rada s
ljudima

Sposobnost
identificiranja i
rjeavanja sloenih
situacija

upravljanju
Pregled osobina, sposobnosti i vjetina menadera9

7Moderno poduzetnitvo i savremene tendencije; Uobiajeni mit o poduzetnicima,

Zeir Hadiahmetovi, Denan Kulovi i Fikret Brdarevi, Sarajevo 2009g
8Ibid str. 80
9Menadment i Menader, Dr.sci. Imir Imirovi

* Podruja u kojima ene prednjae

Razliita istraivanja pokazuju da postoji svega nekoliko podruja u kojima se mukarci i
ene razlikuju a koja utiu na radni uinak. Pa tako ne postoje razlike u sljedeim osobinama:
1

Sposobnost rjeavanja problema

Analitike sposobnosti

Motivacija

Sposobnost za uenje

elja za natjecanjem

Drutvenost.

A u slijedeim osobinama razlike postoje:

1

Konformizam ene ee konformiraju

oekivanje uspjeha ene manje oekuju uspjeh

izostanci s posla ene ee izostaju s posla.

PREDNOSTI ENE MENADERA

Dosadanja istraivanja i radovi ukazuju na nekoliko aspekata koji su svojevrsne
prednosti za budue bavljenje menadmentom.

Bioloke pretpostavke
Psiholoke pretpostavke
Komunikacijske ptrepostavke
Socioloke pretpostavke

Bioloke pretpostavke, prednosti odnose se na prirodu i funkciju enskog mozga. Naime, u

aktivnostima enskog i mukog mozga otkrivene su razlike u aktivitetu u stanjima mirovanja.
Kod ene u stanju mirovanja mozak je aktivan do 90%, dok je to kod mukarca 30%. Mozak
ene neprekidno prima i procesuira informacije, kod mukarca to nije sluaj. ulna percepcija
mukarca i ene nije ista. Zatim, za sluanje ene koriste i lijevu i desnu hemiferu mozga, dok to
mukarci ine samo desnom polovinom. Veze koje spajaju ove dvije hemisfere kod ene su gue
i stoga mogu initi vie stvari istovremeno.
Psiholoke prednosti ogledaju se u emocionalnosti i tankoutnosti ene koje je joj olakavaju
komunikaciju, razumijevanje situacije i pravilno donoenje odluka. Mnogo su strpljivije i tee ih

je izbaciti iz takta. Mogu biti veoma uporne u istrajavanju na svojim zahtjevima. Vladaju
organizacijskim vjetinama i vole se oslanjati na naueno. Uspjene menaderke su veoma
predane i strastvene u pozivu kojim se bave.
Komunikacijske sposobnosti ene uvijek su dolazile do izraaja u odnosu na mukarce. ene su
verbalno daleko spretnije i podruje govora je mnogo razvijenije u odnosu na mukarce. Stim da
kada su problemi u pitanju mozak mukarca je mnogo organiziraniji. ene u tom pogledu da bi
se rjeile problema moraju da priaju. Govor im predstavlja i jedan od naina rjeavanja stresa. U
komunikaciji pak, ene su mnogo suptilnije prilikom razgovora, esto indirektnim izlaganjem
ostavljaju prostora sagovorniku da promilja o onome to slua. Za razliku od mukaraca koji
cijene velike rijei ena preferira visinu tona, gestikulaciju lica i neverbalnu komunikaciju. Kada
imate njihovu naklonost rado s vama razgovaraju, u suprotnom ute.
Socioloke prednosti prepoznajemo u emocionalnoj osjetljivosti, socijalnoj analitinosti,
samokontroli, drueljubivosti, toleranciji i socijalnoj prilagodljivosti. U poreenju s mukarcima
ene imaju izvjesnu prednost u tkzv. socijalnoj inteligenciji. Sposobnosti tanog prepoznavanja i
razumijevanja osjeaja drugih, te pronicljivosti u otkrivanju i tumaenju skrivenih namjera,
interpersonalnih stavova esto na osnovu primjetnih znakova u ponaanju pojedinca. Ovaj vid
inteligencija neophodan je u radu menadera, posebno u situacijama rjeavanja problema
pojedinca ili grupe uposlenika. ene su sklonije stratekom planiranju, inovaciji, spremnosti na
rizik, i bolje vladaju meuljudskim vjetinama, dok su pogledu emocionalne stabilnosti
izjednaene s mukarcima.

OSJETLJIVOST NA POSLOVNE ETIKE NORME

Zbog svoje sklonosti planiranju ena u menadmentu postaje odgovorna u pogledu ostvarivanja
planiranog. To se ogleda i u iskoritavanju vremena, tog vanog i oskudnog resursa u
savremenom razvoju trita i privrede. ena menader bolje i kvalitetnije koristi svoj radni dan,
bolje odreuje i planira aktivnosti, pouzdanjia je u ostvarenju rezultata to je normalno od velike
vanosti u poslu, posebno u klasinim menaderskim funkcijama: planiranju, rukovoenju i
predvianju koje se oslanjaju na vrijeme.

POTEKOE ENE MENADERA

Podaci koji pokazuju poveano uee ena u menadmentu daju izvjestan podstrek i
nadu u prevazilaenju diskriminacije ene prilikom samog zapoljavanja i uspjeha u karijeri.
Tekoe i diskriminacija ipak se nemogu prevazii za dvije - tri decenije, naalost. Svojevremeno
veliki fiziar Albert Ajntajn je izjavio da je lake razbiti atom nego predrasudu. Predrasude o
eni su nastale davno a razvijale se stoljeima, stoga e biti potrebni lavovski napori da ih se
prevazie. Jedan od kamena spoticanja u napredovanju ene u menadmentu je tkzv. Stakleni
strop, odnosno pozicioniranje ene na nie i srednje pozicije. Zatim stav da je jedini prostor i
mjesto u kom ena treba djelovati njen vlastiti dom i porodica, a ne upravljanje poduzeem. A za
istu ulogu nemaju sluha i ne postoje olakice za majke koje rade, npr. u vidu porezne olakice,
skraenog radnog vremena isl. Da bi napredovale u svom poslu, karijeri, neophodan je
kontinuirani rad. Ovaj kontinuitet se esto prekida u periodu trudnoe i brige nad djetetom u
prvim godinama ivota. ene menaderi jo uvijek nemaju meusobne jedinstvenosti i
povezanosti. Unutar preduzea i ire kao podrka i pomo veoma bi dobro dola mrea podrke,
savjetovalite ili udruenje za zaposlene ene. I paradoks koji uprkos silnim naporima za
jednakost vlada u zemljama zapada je problem vrednovanja i napredovanja ene. Menaderke
koje obavljaju istu vrstu posla kao i mukarci menaderi manje su vrednovane i dobijaju manje
plae od mukaraca. Prilikom primanja na posao i napredovanja uprave preduzea se daleko
ee opredjeljuju za mukarce, ak i manje uspjene. Ovakav vid tekoa i diskriminacije
erijatom nije dozvoljen, ali je naalost prisutan u samoj instituciji Islamske zajednice. Do danas
npr. niti u jednoj medresi direktor nije bila ena, iako podaci govore da u upravnim organima na
niim pozicijama, kao i u ulozi profesora imamo ena koje su strunije osposobljene i imaju via
obrazovna zvanja od mukaraca. Naveemo samo jedan primjer preuzet iz istraivanja mr.
ermane ete iz knjige Bosansko hercegovake muslimanke o ivotu i radu pod maramom, na
stranici 162, kae:
ak i u Islamskoj zajednici, i oni nekako na odreeni nain degradiraju ene, jer ene
stavljaju da rade na mjesta koja su minimalna. A za sva druga mjesta daju prednost
mukarcima.
Ja sam se nedavno prijavljivala u jednu medresu i kadar su im veinom mukarci.
Traili su sekretara, uslov je bio zavren pravni fakultet. I ja sam ula u taj ui krug.

Bile su dvije ene. Ja sam bila pokrivena, i jedna druga sestra nije bila pokrivena. I tri
mukarca. I primili su tog mukarca, ali itavo vrijeme kao stvar koja se provlaila bilo
je to kako e oni mukarcu dati prednost. Ja sam im to rekla, ja ne dolazim tu zbog
para, nego prvenstveno da budem ovdje ako nita zatiena, radi marame i svega toga.
Osjea se da ti je lake kad si u tim islamskim krugovima, ali oni zaista nemaju ba
nekako sluha za ene sa maramom, umjesto da nas ohrabre, oni nita. Islamska
zajednica bi trebala biti prva stepenica koja bi nas trebala ohrabriti.
EDNOST I SOCIJALNA INTERAKCIJA
Najei izgovori po tom pitanju su navodno pruanje zatite eni openito, a posebno
muslimanki koja praktikuje propise pokrivanja. Zatite njene ednosti, psihe i zdravlja. Ne
kaemo da ena ne treba izvjestan vid zatite ali oigledno postoji jaz u razumijevanju normi
ponaanja prema eni koji je realan i potreban te zacrtan Kur'anom i sunnetom i onog koji vue
korijene iz tradicije kulture zajednice.
Liberalni pristup Zapada koji eni doputa preslobodan nain odijevanja, neogranienog
mijeanja i druge oblike ponaanja koji nisu prihvatljivi za islamski integritet i snagu islamske
porodice, esto se navodi kao jedina opcija zaposlenoj muslimanki. Odnosno dovodi je se u
situaciju izbora izmeu karijere i vjere?! S druge strane u nekim muslimanskim kulturama
idealom se smatra ena koja ivot provodi u gotovo potpunoj izoliranosti od drutva i drutvenog
ivota. Obje situacije su s umjerenog i racionalnog aspekta islama ekstremne i nisu u suglasju s
prirodom mukarca i ene koju su bili edni i sa svojim snagama uestvovali u drutvenom
ivotu u vrijeme Muhammeda, a.s. Stoga smtramo da
1. Restrikcije u pogledu ednosti i socijalne interakcije ne postavljaju mukarci ili
zajednica. Parametri istinske ednosti utemeljeni su na objavljenim tekstovima, Kur'anu i
Sunnetu. I vjernici i vjernice ih smatraju boanskim uputama koje poivaju na boanskoj
mudrosti.
2. Sunnet, praksa Muhammeda, a.s., je pokazala da je iskljuenje ene iz javnosti i
drutvenog ivota neto sasvim strano. Jer postoje jasni dokazi u autentinim hadisima
predajama Muhammeda, a.s., koji potvruju ovaj stav. ene su bez ikakvog spora
uestvovale u zajednikim ibadetima, prisustvovale dumama i bajramskim hutbama,
zajedno obavljale had, poduavale i bile znaajni prenosioci hadisa i fikhskih znanosti.

Uestvovale su na trnici, u razmatranju javnih pitanja i onih koje su se ticale njihovih

prava, a kada je bilo potrebno i na bojnom polju.
Neke od Poslanikovih, a.s., supruga same su bile primjer poduzetnika, kao to je bila
Hatida, r.a. i uenjaka poput Aie, r.a.

POSTOJE LI RJEENJA ZA DATE SITUACIJE

Realna rjeenja koja nalazimo u okruenju, ene a posebno muslimanke e se odluiti za
pokretanje nevladinih organizacija, edukativnih centara usmjerenih na rad sa enama i djecom.
Zatim na rad u organizacijama socijalne ili humanitarne prirode. U odabiru profesije zaobilaze se
profili ekonomista, marketinga, menadmenta tamo gdje se neposredno predstavlja poduzee.
Zatim mediji, sud i tuilatvo, pravo gdje treba nekog zastupati. ak je upitna i profesija
pedagogice jer predstavljate odgojno lice kole pred roditeljima, a to je brdo pogreno ustaljenih
stavova koje trebate rjeiti. Iako nisu manje zahtjevne ali profesije ininjera, programera,
arhitekti, rad u biroima, na raunaru i slino gdje vas stranka ne mora vidjeti su one za koje se
najee opredjeljuju. Ovakav odabir je kretanje linijom manjeg otpora ili je manje upitan s
vjerske strane. Muslimanke se ee opredjeljuju za djelovanje u javnom sektoru nego kod
privatnika jer je to prostor manje diskriminacije. U sutini mala je razlika izmeu ene u javno
poslovanju openito i muslimanke.
TA PODUZETI ?
U vremenu iroke ponude i fragmentarnog trita prednosti koje e dati zamaha su odbarati
deficitarne profesije, unapreivati svoje profesionalne sposobnosti i biti konkurentna na tritu
rada. Ne odustajati od profesija kao to su menadment, marketing, komunikacije, oigledno da
ene menaderi sve vie osvajaju ovaj prostor, a za samo bavljenje ovim poslovima ne postoje
prepreke za koje se ne moe iznai rjeenje. Pred muslimankom je takoer zahtjev postizanja
veih stepena obrazovanosti, odnosno, upotpuniti dodiplomski studij i dalje.
U prilikama dezinformacija o poloaju i pravima ene u islamu ne smijemo ostati pasivne
i ekati da se od sebe stvar rijei i iskristalie, nuno je djelovati proaktivno i davati adekvatne
odgovore.

Bez obzira na poslovne uspjehe i uspjene ene Zapada pokazuju zadovoljstvo kada usklade
porodine obaveze sa poslovnim. Porodica je osnovna elija drutva iz koje nie zdravo
potomstvo. Uloga majke u njoj je nezamjenjiva i najodgovornija je za emocionalnu stabilnost i
odgoj u prvim godinama ivota buduih narataja. U harmoninoj atmosferi porodice nadasve
uivaju svi njeni lanovi. Odmah nakon pokornosti Uzvienom Allahu najcjenjenije djelo je
poslunost roditeljima, a posebno lijep odnos prema majci. Gospodar tvoj zapovijeda da se
samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje,
kod tebe starost doive, ne reci im ni: Uh! i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima
potovanja punim. (Kur'an, 17:23) Mi smo naredili ovjeku da bude polsuan roditeljima
svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan
Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. (Kur'an, 31:14) Ovakav odnos prema majci
koji je svojim sljedbenicima odredio Poslanik, a.s., bez premca je u meuljudskim odnosima.
UEE U REFORMAMA DRUTVA I REFORMA ULOGE ENE
Ve smo ukazali ne neke od zadataka koje trebamo ostvariti kako bi muslimanka uzela
aktivno uee u drutvenim zbivanjima. Ona je naime nezaobilazna polovina svake zajednice.
Na njoj je da njeguje pozitivne strane, aspekte, u muslimanskim drutvima kao to su stabilna
porodica, poasno mjesto majke, osjeaj ispunjenosti ene kroz njen ibadet, porodine dunosti i
profesiju kojom se bavi. U javnosti se pak najee prezentira stereotipna slika muslimanke kao
zaostale, neobrazovane, potlaene ili potinjene ene. Ovakvi stereotipi su naalost esto
zasnovani na upitnim tumaenjima svana. Najmanje o svemu govore ene, najvie to ine
mukarci ili se tumai u zapadnim okvirima. Malo panje se u sutini pridaje linom izboru
muslimanke i njenom konceptu porodine i line sree koji se ne mora ultimativno podudarati sa
gleditima ena zapada.
Muslimanka pak ne smije svoj islam svesti na formu i tradiciju jer onda gubi duu i ilu kucavicu
svog opredjeljenja. Svaka ponaosob je odgovorna za sliku o sebi i svojim sestrama koju odailje
svojim ispunjavanjem islamskih dunosti, moralnim ponaanjem i linim karakterom u odnosu
sa drugima. Pred njom je veliki izazov biti dovoljno hrabra za sebe i druge kojima treba
predstaviti islam. Mijenjati sebe i svijet oko sebe, imati jasnu viziju ta eli postii i ta je njena
misija. Iz ovih promjena njie izostavljen mukarac jer je ena polovina bez koje ne moe i

obrnuto. Kao to je iza uspjenog mukarca snana ena, uz uspjenu enu treba da stoji uspjean
i snaan mukarac.
ENE NA RUKOVODEIM POLOAJIMA
Savremena muslimanska drutva ne biljee enu kao predsjednika ili
premijera drave. Ove pozicije su rezervirane za mukarce. Svoje korijene
vie nalaze u tradiciji i mentalitetu zajednice ve u Kur'anu i Sunnetu. U
Kur'anu ne postoji izriit tekst kojim bi se eni uskratilo pravo da bude
poglavar drave. Cijeli zakljuak uenjaci su izveli iz hadisa Poslanika, a.s. da
kada je Poslanik, a.s., uo vijest da su Perzijanci Kisraovu kerku proglasili
kraljicom, je rekao Nikada nee uspjeti narod koji za vladara postavi enu.
i stoga to su svi poslanici bili mukarci. Jedini jasno uokviren prostor u kom
ena ne moe biti voa jeste predvoenje namaza u mjeovitom dematu i
poslanstvo. Izuzimanje ena kao Allahovih poslanika u historiji poslanstva razlog su fiziki zahtjevi i
tekoe koje idu sa ulogom poslanika, a ne nikava duhovna nedostatnost .

Osim toga majka

Musaa, a.s., kako navodi Kuran i majka Isaa, a.s., Merjem, a.s., su primile
vahj10, dok je Merjem, a.s., i jasno vidjela Dibrila, a.s., U odreenim
situacijama ene su bile i vojskovoe. Za vrijeme Bitke kod deve Aia, r.a.,
udovica Muhammeda a.s. vodila vojsku protiv etvrtog halife hazreti Alije.
Ako i prihvatimo i situaciju kakva se doima, ta rei za one dravnike
susrete muslimanskih vladara sa dravnicama zapadnih zemalja. Zar
sputanje pogleda i zatita ednosti vai samo jednom smjeru, odnosno za
muslimanke ali ne i za muslimane kada se trebaju mjeati sa enama drugih
vjeroispovijesti. Iako kur'anski ajet o uvanju ednosti poinje rjeima:Reci
vjernicima (mukarcima) neka obore poglede svoje i neka uvaju stidna
mjesta svoja; to im je najednije, jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade.

10 Rije vahj Objava (na arapskom vahj) znai tajni razgovor, kazivanje, nadahnue.
Prema Kur'anu, Allah je ovjeku dostavljao Svoj govor na vie naina: nadahnuem,
iza zastora, ili slanjem izaslanika meleka, koji s Njegovom dozvolom otkriva ono
to On hoe. (Vjeronauka za odrasle, Bilal Hasanovi 2010/11)

(Kuran, 30:24) a potom slijedi ajet istog konteksta ovaj put naslovljen
vjernicama.

Zakljuak
Literatura