You are on page 1of 30

NASILNA I NENASILNA

KOMUNIKACIJA
MENTOR : prof. dr. Snjeana unjara
STUDENT : Naida Kukavica
Nasiha Zekoti
Edina Kadi

KOMUNIKACIJA

LADISLAV BOGNAR (1942-)


Vidovi komunikacije koji imaju
posebno znaenje za nastavu:
verbalna i neverbalna komunikacija
jednosmjerna i dvosmjerna
komunikacija
personalna i apersonalna
komunikacija
nenasilna i nasilna komunikacija

Ameriki psiholog Carl Rogers


(1902. 1987.)

Ameriki psiholog Abraham


Maslow (1908 . 1970.)

Njemaki psiholog Erich Fromm


(1900. 1980.)

Ameriki psihijatar William


Glasser (1925. 2013.)

THOMAS GORDON
(1918. 2002.)

Za pravilnu
komunikaciju bitni su
ja-govor i aktivno
sluanje .

MARSHALL
ROSENBERG
(1934.-)
Upotreba lutaka
pomae kod uenja
nenasilne
komunikacije .

AKAL NASILNA
KOMUNIKACIJA
DIJAGNOZA
PORICANJE
ODGOVORNOSTI
ZAHTJEV

IRAFA
NENASILNA
KOMUNIKACIJA
ZAPAANJA
OSJEAJI
POTREBE
ELJE

Krivce za svoje emocije traiti u nama samim


Svakodnevno komuniciranje u porodici , u koli , na
poslu , na ulici ini prijatnijim
ivot ini sretnijim i ljepim
Ui ljude da uju i razumiju jedni druge

NASILNA KOMUNIKACIJA

TA JE NASILJE ?
Nasilje se definie kao svaki oblik jedanput uinjenog ili
ponovljenog verbalnog ili neverbalnog ponaanja koje ima
za posljedicu stvarno ili potencijalno ugroavanje
zdravlja , razvoja i dostojanstva djece/uenika .
O nasilju govorimo kada neko nekog namjerno povrijedi i
uini da se osjea lose , kada neko povrijedi neije tijelo ili
oseanja .

VRSTE NASILJA
Fiziko nasilje
Verbalno nasilje
Emocionalno / psihiko nasilje
Socijalno nasilje
Seksulano nasilje ili zloupotreba djece

KO SVE MOE VRITI NASILJE ?


Nasilje mogu vriti djeca
(nasilje meu djecom - vrnjako nasilje).
Nasilje od strane zaposlenih u ustanovi/koli
Nastavnici su dio kulture nasilja u koli ,
posebno kao uesnici u verbalnom nasilju .
Nasilje od strane odrasle osobe
nije zaposlena u ustanovi .
Nasilje djece nad nastavnicima
( fiziko i verbalno nasilje nad nastavnicima )

NASILNA KOMUNIKACIJA
Nasilna komunikacijakao pojam javlja se u novije
vrijeme to je dovelo u pitanje uobiajeni nain
komuniciranja u nastavi koji je u pravilu nasilna
komunikacija.
Govor nasilja karakterizira tzv. Ti govor koji se svodi
na dijagnosticiranje , postavljanje zahtjeva i poricanje
odgovornosti i redovna je popratna pojava autoritarnih
odnosa u nastavi .

GOVOR ZMIJE /
AKALA
Dijagnoza
Poricanje
odgovornosti
Zahtjev

TI PORUKE
Ti poruke nude gotova rjeenja, koriste se kod :
Vrijeanja , napadanja , predbacivanja ,
osuivanja , dijagnosticiranja , etiketiranja ,
okrivljavanja , ocjenjivanja , kanjavanja .

VERBALNA NASILNA KOMUNIKACIJA


U UIONICI MOE BITI IZMEU:
Nastavnik uenik
Danas ste jako zloasti
Uenik nastavnik
Nastavnie, vi samo pitate svoje miljenike
Uenik uenik
Ti se stalno gura za vrijeme odmora

NENASILNA
KOMUNIKACIJA
( SUOSJEAJNA KOMUNIKACIJA )

TA JE NENASILNA
KOMUNIKACIJA ?
Nenasilna komunikacija nain
komuniciranja koji nas potie da
dajemo od srca.
Marshall Rosenberg koristi termin
suosjeajna komunikacija .

OSNOVNA SVRHA NENASILNE


KOMUNIKACIJE
Mirno rjeavanje nastalih sukoba
Razvijanje tolerancije
Otvoreno razgovaranje o problemu
Uvaavanje tueg miljenja
Otvoreno iskazivanje osjeaja i misli .

ETIRI
KOMPONENTE NK

1 ) OPAANJE
2 ) OSJEAJI
3 ) POTREBA
4 ) MOLBA

NK MOE DA SE KORISTI :
U koli
Porodici
Organizacijama i institucijama
Diplomatskim i poslovnim pregovorima
Sporovima i sukobima bilo koje razine .

RESTITUCIJA
Postupak ispravljanja napravljene tete .
U koli, koristi se kada su prekrena pravila dobrog
ponaanja , a popravak je u radnim aktivnostima .
Mogunost restitucije jeste u popravku, plaanju tete,
rei dvije pozitive i dati osobi koja je pogrijeila vremena .

JA GOVOR
Dajemo mogunost iskazivanja elja i potreba .
Ne vodi izbjegavanju konflikta ve otvaranju komunikacije
oko uzroka konflikta .
Jasno govori o ponaanju i izazvanim osjeajima bez
vrednovanja osobe .
Pokazuje nau spremnost za razgovor i traenja obostrano
prihvatljivog rjeenja .

STRUKTURA JA GOVORA
KADA VIDIM DA ili ...
... JA OSJEAM ... Ili ... POELIM DA ...
ELIO / ELJELA BIH DA ... ili VOLIO / VOLJELA BIH
DA ...

AKTIVNO SLUANJE

Podrazumijeva da ste uli nekog ta


govori .

KADA AKTIVNO SLUAMO DRUGE


:
Gledamo sugovornika u oi
Ne prekidamo ga pitanjima ili komentarima ( zato ili ja
takoer )
Ne parafraziramo ( Ako sam te dobro razumijela ti ... ?)

OTVORENA I ZATVORENA
PITANJA
Otvorena pitanja daju slobodu da se osoba to bolje
izrazi .
Ne sadre odgovore DA ili NE .
Zatvorena pitanja omoguuju da osoba samo odgovori sa
DA ili NE ili u vidu BROJA .

HVALA NA PANJI
!!!