Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
UVOD
Romantizam se u knjievnosti nije javio istovremeno u svim europskim zemljama, niti
iz posve istih pobuda. Romantizam kao knjievni pokret i stilsko razdoblje javlja se u
pojedinim europskim zemljama u doba njihovih velikih, prevratnikih drutvenih i
nacionalnih gibanja i promjena do kojih dolazi potkraj 18. i u prvoj polovici 19.stoljea. Bio
je tijesno vezan s pojmom slobode, umjetnike ili politike.
U hrvatskoj se knjievnosti romantizam javlja u prvoj
polovici 19.stoljea, u
2. ANTE KUZMANI
13
Ante Kuzmani rodio se u predgrau Splita 12. lipnja 1807. godine. Iako samouk i
kao jezikoslovac i kao publicist, postao je sredinje ime hrvatskog narodnog preporoda u
Dalmaciji!1 Za vrijeme kolovanja u Beu interesi su mu vrlo iroki te uz ona iz vidarstva,
on slua i predavanja poznatih lijenika te predavanja iz botanike. Sva ta znanja kasnije
koristi u svojoj pukoprosvjetiteljskoj misiji na stranicama Zore dalmatinske. Po zavretku
studija, 1831.godine, vraa se u Dalmaciju kao magistar vidarstva i primaljstva. Neko je
vrijeme radio u Omiu i Imotskom, a 1834. prelazi u Zadar jer ga je Franjo I. imenovao
profesorom primaljstva u zadarskoj babikoj koli.
Kuzmanieva prva ljubav bila je prouavanje materinskog jezika, koju nije zaboravio
predajui strune predmete. Dosta je vremena posveivao razgovoru s ljudima iz puka i
biljeio rijei koje je uo. To njegovo diloneuveno i nevidjeno2 jest svakako Zora
Dalmatinska, za koju se dugo planski i sustavno pripremao ,a ije je pokretanje znailo
doista hrabar pothvat u ono vrijeme.
On je odigrao presudnu ulogu u realizaciji projekta knjievno-pukog asopisa za ire
puke slojeve,ali ne samo kao urednik, ve kao i autor brojnih znanstvenih i prosvjetiteljskih
lanaka iz podruja jezika i pravopisa, ratarstva i stoarstva, gospodarstva uope, medicine,
povijesti
Rados, Zvjezdana: Hrvatska knjievnost u Zadru (19.st.), Thema i.d., Zadar, 2007.
Ibid. 2
13
3. ZORA DALMATINSKA
Ibid.2
Ibid.2
13
Godinu dana poslije zabrane ilirskog imena, u Zadru je poela izlaziti Zora
dalmatinska, koju je odmah, u njenom prvom broju pozdravio Petar Preradovi svojom
prvom pjesmom-radosnicom Zora puca, bit e dana.6
Zora dalmatinska jedan je od tri najznaajnija asopisa hrvatskog narodnog
preporoda,a usto i prvi knjievno-pouni list izvan Zagreba. Pojavila se nakon dugih priprema
u Zadru poetkom 1844.godine. Zora dalmatinska bio je prvi hrvatski preporodni knjievni
asopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji. Dio dalmatinskog graanstva koji je
prihvatio preporodne ideje sastajao se, razmjenjivao ideje i itao preporodne asopise i
novine. Kao rezultat aktivnosti tog dijela graanstva nastaje upravo asopis Zora
dalmatinska.
Jo od 1834., od kada je doao u Zadar, Ante Kuzmani je namjeravao pokrenuti glasilo
na hrvatskom jeziku. Kada su braa Battara zatraila prvi put 1842. dozvolu za tiskanje
knjievnog lista na
napomenuli kako Kuzmani ve nekoliko godina priprema materijal za takav list. Za vrijeme
austrijske vlasti glasilo na hrvatskom jeziku postalo je nuan preduvjet za njihovo normalno
upravno i sudbeno funkcioniranje u pokrajini, pa je izdavanje novoga knjievnog lista pod
imenom Zora dalmatinska Il nuovo foglio letterario in lingua Ilirico Dalmata sotto il
titolo di Zora dalmatinska , odobreno 1843.godine, ali pod uvjetom da se ne bavi politikom.
Braa Battarra i urednik Kuzmani jasno predlau da bi se jezik slubeno trebao zvati
hrvatski jer narod u Dalmaciji openito koristi taj termin te je takvo odreenje imena jezika
potvreno i u konanom pozivu na suradnju i pretplatu koji je 6.studenog 1843. upuen
svim ljubiteljima krasnoga i sladkoga hervatskoga jezika, nauka i napritka. 7
Pokretaima zadarskog knjievnog lista na prvome mjestu bila je ljubav prema
materinskom jeziku koji ele prikazati u njegovoj pravoj odii i istoi te briga za razvoj i
napredak knjievnoga jezika na osnovi pukoga govora. Nastojali su produbiti svijest kulturne
javnosti da se i hrvatskim jezikom moe udovoljiti potrebama suvremene komunikacije i
ukljuiti u krug kulturno razvijenih naroda. Oni nastoje raspiriti rodoljubni ponos i
odgovornost za svoj narod i domovinu.
Pripremajui asopis, izdavai i urednik obeavaju da e njihov sadraj biti prilagoen
prvenstveno irim slojevima puka radi njihova prosvjeivanja,a ne samo mudrim ljudima
koji su knjigu izuili.
Zora dalmatinska osvanula je 1.sijenja 1844., a ugasila se 25.lipnja 1849. itavo
vrijeme izdavai su bili braa Battara, a kao urednici izmjenjivali su se Ante Kuzmani
6
Ibid.1
Ibid.2
13
( 1844., 1846.-1849.), Ivan August Kaznai ( 1845.) i Nikola Valenti ( 1846.). Ureivanjem
Zore dalmatinske bavio se i Petar Preradovi iako nije bio urednim nominalno.
Otvaranjem svojih stranica svjetskoj knjievnosti Zora dalmatinska je stekla posebno
znaenje u povijesti hrvatske knjievnosti. Gajeva je Danica donosila jedino prijevode
slavenskih pisaca ( Rusa, eha, Poljaka) i time je jasno isticala svoju slavensku politiku
orijentaciju, dok Zora dalmatinska donosi prve hrvatske prepjeve Homera, Horacija i
Katula, Dantea i Manzonia, Hugoa, Lamartinea i Lenaua , kao i drugih vodeih europskih
pisaca romantiara. Objavljivao je i mnogo prijevoda od kojih je etvrtina informativnog i
pounog sadraja, a manji dio su prijevodi od Biblije i antike knjievnosti do suvremenih
zapadnoeuropskih knjievnosti.
Uz Zoru dalmatinsku u doba hrvatskog knjievnog romantizma prvi put istodobno
izlaze u Hrvatskoj jo dva osebujno profilirana hrvatska knjievna periodika, s razliitim
programima, ali ipak u meusobnoj suradljivosti, Danica i Kolo. Time je i formalno
oblikovan knjievni ivot u Hrvatskoj.
etrdesetih godina 19.stolje redakcija Zore dalmatinske bila je u zgradi Hrvatske
itaonice koja je sruena tijekom Drugog svjetskog rata.8
3.1.
i na osnovi tokavske
ijekavtine. Zbog toga su slijedile negativne reakcije na pravopis i jezik u Zori, a izdavai
su od njega traili neka odstupanja od njegove koncepcije asopisa i jezika. Njega je to navelo
da se ve u oujku 1844. odrekne od ureivanja lista. Do kraja te godine Zoru dalmatinsku
ureuje Petar Preradovi , a Kuzmani se samo potpisuje kao urednik.
3.2.
8
Ibid.1
13
3.3.
Ibid.2
13
dolazi do izraaja
ljepota tog jezika te se potvruje da se i obinim pukim jezikom mogu ostvariti umjetnika
djela. No, stvarna umjetnika vrijednost literarnih priloga u Zori dalmatinskoj nije bila
13
presudna pri njihovu odabiru. Njihov je primarni zadatak bio prvenstveno pukoprosvjetiteljski i preporodno nacionalno-budniarski. Urednici su uspjeli okupiti velik broj
suradnika iz Dalmacije, Like, Slavonije i Zagreba. Meu njima nije bilo vie ve poznatih
knjievnika: Ljudevit Vukotinovi, Ivan Trnski, Mirko Bogovi, Stanko Vraz, Ilija Okrugi
Sremac
asopis je okupio niz uglednih suradnika, a u njemu se afirmirao jedan od najveih
hrvatskih pjesnika Petar Preradovi. U Zori dalmatinskoj je svoje radove objavila Ana
Vidovi, a izgleda da su se i stihovi Jagode (Marija Agata) Brli nali na njenim stranicama.
"Zanimljivo je da je prvi pjesniki glas iz Zadra - ako se ostave po strani izdanje Kaia iz
1838., Kazalijev prijevod prvog pjevanja Ilijade iste godine i uobiajene prigodnice - bio glas
jedne ene, Ane Vidovieve".
U njezinu prvom broju Petar Preradovi pjesmom- radosnicom Zora puca,bit e dana
prikljuio se knjievnicima i pozdravio ih. Bila je to prva njegova pjesma na hrvatskom
jeziku.
Osim Petra Preradovia, tu je pisala i Ana Vidovi, koja se na stranicama zadarskog
asopisa pojavila kao ve priznata promicateljica hrvatskog jezika. Postala je stalna suradnica
Zore u kojoj je tijekom tri godine suradnje objavila esnaest epsko-lirskih ljubavnih i
rodoljubnih pjesama tematski i po motivima bliskih suvremenom romantiarskom stilu. Bila
je prva ena iz Dalmacije ukljuena u knjievna i nacionalnopreporodna gibanja u Hrvatskoj i
prva pjesnikinja novije hrvatske knjievnosti, koja je objavljivala na hrvatskome i talijanskom
jeziku. Pjesmama koje je objavila u Zori u potpunosti se uklopila u hrvatsku preporodnu
knjievnost, pa i u tijekove europskog romantizma.
Pored Ane Vidovi svoje stihove u Zori dalmatinskoj je od 1844. do 1846. godine
objavljivala i Ana Vrdoljak. Prva pjesma tiskana joj je na naslovnici 23. rujna 1844., "Xalba.
Kuku lele! utece mi tica, zato slabo udara mi xica" u kojoj djevojica tui za izgubljenom
zlatnom pticom, a baka je tjei asocirajui na slobodu, ljubav i domovinu koju Zora sada
navjeuje. Ova pjesma od etiri strofe rimovanih deseteraca malo zaostaje za veinom
"mukih stihova" kakvi su se tiskali, a i danas esto ispunjavaju medijski prostor. Na prvoj
stranici broja 44. od 28. listopada 1844. godine je pjesma "Pozdrav Zori Dalmatinskoj, koju
spiva Ana Verdoliak Imotskinja"10 gdje rimovanim osmercima ushieno pozdravlja pojavu
10
13
asopisa na hrvatskom jeziku. Na naslovnici broja 17. od 27. travnja 1846., nali su se
zajedno i simbolino stihovi Anice Verdoliakove o dvi sestrice Zori i Danici i "Poboni uzdasi
Bogu" za domovinu Ilije Okrugia Sremca. Kao odgovor na njegovu ljubavnu pjesmu
posveenu Dalmatinkama, koja je objavljena u jednome od prethodnih brojeva, ona pie u
razigranim stihovima "Svim Mladim Slavonkinjam, milim posestrimam u spomen ljubavi", a
u biljeci zahvaljuje autoru na ljubavi prema Dalmatinkama i odgovara da njoj nije "pristojno
odpivati toj pohvali i proslaviti njegova spola Slavonsku onu Kitu" ve da bi nai
(dalmatinski) rodoljubi trebali to uiniti, a ona e je spivati svojim slavonskim sekama.
Pjesma "Misli Ane Verdoljakove" govori o vojniku koji u dalekoj zemlji moli mornara da ga
preveze u domovinu, a "Cvt ljubice dalmatinske", koji simbolino moli da ga ne ubere jer je
sretan u svom trnju, jedna je od ljepih romantinih lirskih pjesama tiskanih u Zori
dalmatinskoj. Evo nekoliko strofa:
Medju ternjem volim stati
Neg u zlatnim aam tvojim:
Medju sekam volim mojim
Neg se putat tebi brati.
Mene hrani od svud gora,
Ternje, drae svaka druga;
Niti vojnik, niti sluga
uva tako carskog dvora.
Ptice zlatne ja bo mamim Iz visoka k meni sltju,
Oko mene gnjzda spltju,
S mojim dahom xivu samim.
Ja sam listak slavske gore,
Proltnja sam prva klica,
Da se zovem, znaj, Ljubica
Mali cvtak nae Zore.11
11
13
Ibid.2
13
6. ZAKLJUAK
Romatizam je jedno od najvanijih razdoblja formiranja knjievnog ivota i potvrde
vlastitog identiteta. Uz razvoj asopisa i brojne pjesnike koji su svojim djelovanjem uzburkali
dotadanje stanje, Hrvatska je doivjela veliki procvat na cijelom kulturnom podruju, bilo na
knjievnom, bilo na politikom.
Ante Kuzmani, lijenik po struci, pokrenuvi asopis Zora dalmatinska suprotstavlja
se Gajevu asopisu Danica. Kako je Kuzmanieva prva ljubav bila prouavanje
materinskog jezika, dosta je vremena posveivao razgovoru s ljudima iz puka i biljeio rijei
koje je uo. Odigrao je presudnu ulogu u realizaciji projekta knjievno-pukog asopisa za
13
ire puke slojeve,ali ne samo kao urednik, ve kao i autor brojnih znanstvenih i
prosvjetiteljskih lanaka iz podruja jezika i pravopisa, ratarstva i stoarstva, gospodarstva
uope, medicine, povijesti Po bogatom urednikom i publicistikom radu zauzima vrlo
visoko mjesto u stvaranju hrvatskog novinarstva i jedinstvenoga hrvatskog komunikacijskog
prostora te je odigrao znaajnu ulogu u popularizaciji i promicanju hrvatskog jezika u Zadru i
Dalmaciji te u njegovoj standardizaciji.
Zora dalmatinska je knjievno-prosvjetni tjednik, prvi hrvatski knjievni asopis koji
je izlazio izvan Zagreba i to od 1844. do 1849. Pokrenuo ga je i ureivao Ante Kuzmani uz
pomo tiskara, brae Battara, i uz vjernu suradnju Petra Preradovia koji je u prvom boju
objavio svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Zora puca, bit e dana. Cijelo vrijeme
svojega izlaenja podupirao je zahtjeve za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja. Prestao je
izlaziti zbog pootrene cenzure, a urednik Kuzmani bio je i voa zadarskoga filolokoga
kruga te je u Zori dalmatinskoj provodio tzv. dalmatinski pravopis i snano se odupirao
nastojanjima zagrebake filoloke kole. Polazio je s gledita da knjievni (standardni) jezik
mora biti to blii narodnomu, pukomu jeziku. Tjednik je bio vie prosvjetne nego knjievne
naravi pa je malo istaknutih knjievnika u njemu suraivalo (Petar Preradovi, Ana Vidovi,
Pasko Antun Kazali.. ), ali je ipak oko sebe uspio okupiti velik broj suradnika iz Dalmacije,
Like, Slavonije i Zagreba . Otvaranjem svojih stranica svjetskoj knjievnosti Zora
dalmatinska je stekla posebno znaenje u povijesti hrvatske knjievnosti te donosi prve
hrvatske prepjeve Homera, Horacija i Katula, Dantea i Manzonia, Hugoa, Lamartinea i
Lenaua , kao i drugih vodeih europskih pisaca romantiara.
7. LITERATURA
1.
13