Sie sind auf Seite 1von 12

1.

UVOD
Romantizam se u knjievnosti nije javio istovremeno u svim europskim zemljama, niti
iz posve istih pobuda. Romantizam kao knjievni pokret i stilsko razdoblje javlja se u
pojedinim europskim zemljama u doba njihovih velikih, prevratnikih drutvenih i
nacionalnih gibanja i promjena do kojih dolazi potkraj 18. i u prvoj polovici 19.stoljea. Bio
je tijesno vezan s pojmom slobode, umjetnike ili politike.
U hrvatskoj se knjievnosti romantizam javlja u prvoj

polovici 19.stoljea, u

specifinom obliku, potaknut politikim i drutvenim potrebama, kao izraz drutvenih i


knjievnih tenji. Svojim se prvim razdobljem podudara s razdobljem hrvatskog narodnog i
knjievnog preporoda. U Hrvatskom se narodnom preporodu prepleu, meusobno uvjetuju i
dopunjavaju kulturna i politika komponenta. Hrvatski su preporoditelji naumili osvijestiti i
kulturno uzdignuti hrvatski puk. Gaj je meu Hrvate unio pojam naroda koji se ne zasniva na
stratekim kategorijama, nego na jeziku, obiajima, vjerovanju. Ljudevit Gaj 1830. g. izdaje
Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja u kojoj predlae pojednostavljenje
pravopisa.
Grof Janko Drakovi 1832. g. objavljuje na tokavskom Disertaciju prvi hrvatski
politiki program u kojem trai ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, slovenskih zemalja i
Bosne u Veliku Iliriju. 1835. g. Ljudevit Gaj poinje objavljivati Novine Horvatzke i
Danicu horvatzku, slavonsku i dalmatinsku na kajkavtini. Od 1836. do 1843. (do zabrane
ilirskog imena) one izlaze pod nazivom Ilirske narodne novine i Danica ilirska, a nakon
zabrane ilirskog imena ove novine izlaze pod nazivom Narodne novine. 1840. g. dolazi do
razmimoilaenja elnika ilirskog pokreta, Ljudevit Gaj eli ostvarenje politikih ciljeva, a
Stanko Vraz eli ustrajnost na kulturnoj djelatnosti. 1842. g. Stanko Vraz izdaje prvi hrvatski
knjievni asopis Kolo, a 1843. g.Ivan Kukuljevi Sakcinski je odrao prvi govor na
hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru.
U ovom seminarskom radu

moj je zadatak bio obraditi Antu Kuzmania, kao

urednika i pokretaa Zore dalmatinske, prvog hrvatskog preporodnog knjievnog asopisa


na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji ,kao i sam asopis Zora dalmatinska.

2. ANTE KUZMANI

13

Ante Kuzmani rodio se u predgrau Splita 12. lipnja 1807. godine. Iako samouk i
kao jezikoslovac i kao publicist, postao je sredinje ime hrvatskog narodnog preporoda u
Dalmaciji!1 Za vrijeme kolovanja u Beu interesi su mu vrlo iroki te uz ona iz vidarstva,
on slua i predavanja poznatih lijenika te predavanja iz botanike. Sva ta znanja kasnije
koristi u svojoj pukoprosvjetiteljskoj misiji na stranicama Zore dalmatinske. Po zavretku
studija, 1831.godine, vraa se u Dalmaciju kao magistar vidarstva i primaljstva. Neko je
vrijeme radio u Omiu i Imotskom, a 1834. prelazi u Zadar jer ga je Franjo I. imenovao
profesorom primaljstva u zadarskoj babikoj koli.
Kuzmanieva prva ljubav bila je prouavanje materinskog jezika, koju nije zaboravio
predajui strune predmete. Dosta je vremena posveivao razgovoru s ljudima iz puka i
biljeio rijei koje je uo. To njegovo diloneuveno i nevidjeno2 jest svakako Zora
Dalmatinska, za koju se dugo planski i sustavno pripremao ,a ije je pokretanje znailo
doista hrabar pothvat u ono vrijeme.
On je odigrao presudnu ulogu u realizaciji projekta knjievno-pukog asopisa za ire
puke slojeve,ali ne samo kao urednik, ve kao i autor brojnih znanstvenih i prosvjetiteljskih
lanaka iz podruja jezika i pravopisa, ratarstva i stoarstva, gospodarstva uope, medicine,
povijesti

Svoje je radove objavljivao u Listu mesenom hervatsko-slavonskog

gospodarskog drutva te jo nekim zagrebakim publikacijama, surauje i u listovima La


voce dalmatica i Il Dalmata . Sedamdesetih godina u Narodnom listu objavljuje niz
autobiografskih lanaka pod nazivom Spomene iz moga dnevnika. Uz mnogobrojne
novinske lanke, objavio je i niz samostalnih izdanja: Povistica slavjaska , Poslanica
Dalmatincima u kojoj se zauzima za prikljuenje Dalmacije sjevernoj Hrvatskoj, Splitski
dobroinci i udbenik za babike kole ezdeset uenjah iz primaljstva. Ureujui Zoru
dalmatinsku Kuzmani je u mnogo emu imao iru novinarsko-uredniku koncepciju od
mnogih dananjih novina da je stvorio jedan moderan tjednik s bogatstvom rubrika i
omnibus problematikom 3
Za privremenog izbivanja iz Zore, Kuzmani pokuava pokrenuti nova glasilaZaviaj 1845. i Maslinu 1846.godine. Ureivao je i vie publikacija : Smoritelj
dalmatinski- L'Oservatore dalmato , Pravdonou- prvi pravniki list na hrvatskom jeziku
koji pokree 1851.godine, Glasnik dalmatinski, Objavitelj dalmatinski. Kuzmani u
1

Jeli,Dubravko:Hrvatski knjievni romantizam,kolska knjiga, Zagreb,2002.

Rados, Zvjezdana: Hrvatska knjievnost u Zadru (19.st.), Thema i.d., Zadar, 2007.

Ibid. 2

13

Poslanici Dalmatincima svima poruuje koji poriu hrvatstvo Dalmacije: Mi nismo


talinski Dalmatinci, nego smo Hervati Zgoljni! te je dodao da je Zori i Glasniku pridao
dalmatinski pridjev za nevolju.4
Bio je nezadovoljan to Gaj premalo surauje s dalmatinskih Hrvatima te se protivio
Gajevu pravopisu i samoj ideji ilirizma koju je Gaj toliko zagovarao. Ovaj lijenik po struci,
pokrenuvi asopis Zora dalmatinska, unato regionalnom nazivu jasno promie hrvatsku
misao kao temelj svoga romaniko-preporodnog jezino-politikog programa. Okupio je
iroki krug suradnika, ne samo iz june, nego i sjeverne Hrvatske, te promiui tokavsku
ikavicu svojim asopisom zapoeo vidljivim sueljavanjem s Gajevom Danicom. S
vremenom su te suprotnosti ublaene kada su se neka imena iz Gajeva kruga i sa stranica
njegova asopisa poela javljati i na stranicama Zore dalmatinske.
Kuzmani po bogatom urednikom i publicistikom radu zauzima vrlo visoko mjesto
u stvaranju hrvatskog novinarstva i jedinstvenoga hrvatskog komunikacijskog prostora.
Odigrao je znaajnu ulogu u popularizaciji i promicanju hrvatskog jezika u Zadru i Dalmaciji
te u njegovoj standardizaciji. Nasuprot talijanatvu u Dalmaciji i ilirskom junoslavenstvu,
nastojao je da se osmisli i provede hrvatski nacionalni program, te su i na politikom planu
njegove zasluge velike.
Umro je 10.12.1897.godine u Zadru, pokopan je na koljiu/Galevcu kraj Preka, a
prigodom njegove smrti Narodni list je napisao: Kuzmani je jedan od najstarijih mueva,
koji u ovom vieku utie i izjavie perom i rieju u Dalmaciji, ivu svoju ljubav za hrvatski
narod i njegov jezik. U ono tamo doba, kada je hrvatsko slovo bilo prezirano il sasvim
zanemareno u naoj pokrajini, Kuzmani izmeu prvih, a valjda ba prvi, stane mu dizati
ugled, i osvajati mu pristojno mjesto u javnom ivotu Hrvat duom i srdcem, imenom
Hrvata on se je ponosio i teko je alio kad bi na narod, ma bilo s kojeg obzira, zatajivao to
svoje dino ime, s ove ili one strane Velebia, u prastaroj domovini svojoj.5

3. ZORA DALMATINSKA

Ibid.2

Ibid.2

13

Godinu dana poslije zabrane ilirskog imena, u Zadru je poela izlaziti Zora
dalmatinska, koju je odmah, u njenom prvom broju pozdravio Petar Preradovi svojom
prvom pjesmom-radosnicom Zora puca, bit e dana.6
Zora dalmatinska jedan je od tri najznaajnija asopisa hrvatskog narodnog
preporoda,a usto i prvi knjievno-pouni list izvan Zagreba. Pojavila se nakon dugih priprema
u Zadru poetkom 1844.godine. Zora dalmatinska bio je prvi hrvatski preporodni knjievni
asopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji. Dio dalmatinskog graanstva koji je
prihvatio preporodne ideje sastajao se, razmjenjivao ideje i itao preporodne asopise i
novine. Kao rezultat aktivnosti tog dijela graanstva nastaje upravo asopis Zora
dalmatinska.
Jo od 1834., od kada je doao u Zadar, Ante Kuzmani je namjeravao pokrenuti glasilo
na hrvatskom jeziku. Kada su braa Battara zatraila prvi put 1842. dozvolu za tiskanje
knjievnog lista na

puko-dalmatinskom knjievnom jeziku , u svojoj su zamolbi

napomenuli kako Kuzmani ve nekoliko godina priprema materijal za takav list. Za vrijeme
austrijske vlasti glasilo na hrvatskom jeziku postalo je nuan preduvjet za njihovo normalno
upravno i sudbeno funkcioniranje u pokrajini, pa je izdavanje novoga knjievnog lista pod
imenom Zora dalmatinska Il nuovo foglio letterario in lingua Ilirico Dalmata sotto il
titolo di Zora dalmatinska , odobreno 1843.godine, ali pod uvjetom da se ne bavi politikom.
Braa Battarra i urednik Kuzmani jasno predlau da bi se jezik slubeno trebao zvati
hrvatski jer narod u Dalmaciji openito koristi taj termin te je takvo odreenje imena jezika
potvreno i u konanom pozivu na suradnju i pretplatu koji je 6.studenog 1843. upuen
svim ljubiteljima krasnoga i sladkoga hervatskoga jezika, nauka i napritka. 7
Pokretaima zadarskog knjievnog lista na prvome mjestu bila je ljubav prema
materinskom jeziku koji ele prikazati u njegovoj pravoj odii i istoi te briga za razvoj i
napredak knjievnoga jezika na osnovi pukoga govora. Nastojali su produbiti svijest kulturne
javnosti da se i hrvatskim jezikom moe udovoljiti potrebama suvremene komunikacije i
ukljuiti u krug kulturno razvijenih naroda. Oni nastoje raspiriti rodoljubni ponos i
odgovornost za svoj narod i domovinu.
Pripremajui asopis, izdavai i urednik obeavaju da e njihov sadraj biti prilagoen
prvenstveno irim slojevima puka radi njihova prosvjeivanja,a ne samo mudrim ljudima
koji su knjigu izuili.
Zora dalmatinska osvanula je 1.sijenja 1844., a ugasila se 25.lipnja 1849. itavo
vrijeme izdavai su bili braa Battara, a kao urednici izmjenjivali su se Ante Kuzmani
6

Ibid.1

Ibid.2

13

( 1844., 1846.-1849.), Ivan August Kaznai ( 1845.) i Nikola Valenti ( 1846.). Ureivanjem
Zore dalmatinske bavio se i Petar Preradovi iako nije bio urednim nominalno.
Otvaranjem svojih stranica svjetskoj knjievnosti Zora dalmatinska je stekla posebno
znaenje u povijesti hrvatske knjievnosti. Gajeva je Danica donosila jedino prijevode
slavenskih pisaca ( Rusa, eha, Poljaka) i time je jasno isticala svoju slavensku politiku
orijentaciju, dok Zora dalmatinska donosi prve hrvatske prepjeve Homera, Horacija i
Katula, Dantea i Manzonia, Hugoa, Lamartinea i Lenaua , kao i drugih vodeih europskih
pisaca romantiara. Objavljivao je i mnogo prijevoda od kojih je etvrtina informativnog i
pounog sadraja, a manji dio su prijevodi od Biblije i antike knjievnosti do suvremenih
zapadnoeuropskih knjievnosti.
Uz Zoru dalmatinsku u doba hrvatskog knjievnog romantizma prvi put istodobno
izlaze u Hrvatskoj jo dva osebujno profilirana hrvatska knjievna periodika, s razliitim
programima, ali ipak u meusobnoj suradljivosti, Danica i Kolo. Time je i formalno
oblikovan knjievni ivot u Hrvatskoj.
etrdesetih godina 19.stolje redakcija Zore dalmatinske bila je u zgradi Hrvatske
itaonice koja je sruena tijekom Drugog svjetskog rata.8

3.1.

ZORA DALMATINSKA UREDNIK ANTE KUZMANI

Za osnovu knjievnoga jezika uzima se tokavska ikavtina, kao najrasprostranjeniji govor


ne samo u Dalmaciji nego uope meu hrvatskim narodom. Kuzmani je svoj asopis shvaao
kao sredstvo za prosvjeivanje prvenstveno puka u Dalmaciji. Smatrao je da pri stvaranju
jedinstvenoga knjievnog jezika treba voditi rauna o tome kako govori veina hrvatskog
naroda te ne zaboraviti na specifinosti pojedinih pokrajina, pa ga na toj osnovi graditi.
Kuzmanieva jezina promiljanja bila su u sukobu s onima koja su od 1836. nastojali postii
jezino jedinstvo meu Hrvatima na osnovi Gajeva pravopisa

i na osnovi tokavske

ijekavtine. Zbog toga su slijedile negativne reakcije na pravopis i jezik u Zori, a izdavai
su od njega traili neka odstupanja od njegove koncepcije asopisa i jezika. Njega je to navelo
da se ve u oujku 1844. odrekne od ureivanja lista. Do kraja te godine Zoru dalmatinsku
ureuje Petar Preradovi , a Kuzmani se samo potpisuje kao urednik.

3.2.
8

ZORA DALMATINSKA- UREDNIK IVAN AUGUST KAZNAI

Ibid.1

13

Poetkom 1845. pojavljuje se novi urednik- Ivan August Kaznai. On je poneto


promijenio ureivaku politiku te je bio kooperativniji prema pristaama Gajeve ilirske
junoslavenske orijentacije i njezine jezine reforma. Nije odbacio dalmatinsku grafiju, ali je
ipak prilagodio nekoliko slova. Vie je panje posvetio kvaliteti knjievnih priloga, pa uz
Preradovia u toj godini svoje radove objavljuju Antun Pasko Kazali, Stanko Vraz, Ivan
Trnski, Mirko Bogovi, Ilija Okrugi, Ivan Filipovi, Matija Ban Objavilo se i vie
prijevoda iz stranih knjievnosti nego u prvoj godini izlaenja. Ve u nastupnoj rijei
Uvedenja naglaava da e u Zori narod upoznavati sa stranim literaturama, osobito
slavenskim, a poziva i itatelje da budu tolerantniji prema zajednikim jezinim rjeenjima.
Iako su Kaznaieve inicijative bile pozdravljene od pristalica zagrebakoga organikog
pravopisa, ipak je napustio uredniko mjesto u Zori.

3.3.

ZORA DALMATINSKA- UREDNIK NIKOLA VALENTI

Poetkom 1846. urednitvo preuzima Nikola Valenti, profesor teologije u Zadru. On je


jo odluniji u pokuajima pribliavanja zagrebakom krugu i ostvarivanja sloge u
knjievnosti. Otro kritizira one koji se ne ele prikloniti jezinim rjeenjima koja su dolazila
iz Zagreba. Treba je ve da prekinemo taki hudi odpor, da se opinom sadruimo, i jedan
drugom pomognemo. I pervo su Danica i Zora sestrice bile, keri jedne iste matere, pa e ju i
sada svude se poznavati ne samo po govoru, dali i po odii. 9
Valenti je u Zoru dalmatinsku uveo Gajevu grafiju, ali knjievnu slogu nije bilo
mogue lako i brzo postii. Nenajavljeno je prestao ureivati Zoru krajem rujna 1846.
3.4.

UREDNIK PONOVNO ANTE KUZMANI

Od poetka listopada 1846. urednik Zore ponovno je Ante Kuzmani. On na tome


mjestu ostaje sve do gaenja asopisa u lipnju 1849.godine. estoko su ga optuivali da je
protiv sloge te da onemoguava prihvaanje jedinstvenoga knjievnog jezika, no on je
napravio kompromis te prihvatio Gajevu grafiju, a zadrao ikavicu i elju da se ugleda na
govor puka. Kuzmani se nakon nastojanja da se to vie priblii modelu knjievnog jezika
koji bi bio prihvatljiv i Dalmatincima i Hrvatima u drugim pokrajinama, prihvaajui
9

Ibid.2

13

zagrebaku grafijsko-pravopisnu praksu, ve nakon etiri broja vraa dalmatinskoj grafiji.


Nakon burne revolucionarne godine u prvom broju Zore za 1849. opet se primjenjuje ilirska
grafija,a u toj je godini i ona slubeno prihvaena.

4. PISCI KOJI SU PISALI ZA ZORU


Knjievni prilozi na stranicama Zore dalmatinske odigrali su jo veu ulogu u
promicanju hrvatskog jezika i njegova izgraivanja. Od narodnih pjesama, pria, poslovica,
basni, autorskih poezija i proza, prijevoda iz stranih knjievnosti

dolazi do izraaja

ljepota tog jezika te se potvruje da se i obinim pukim jezikom mogu ostvariti umjetnika
djela. No, stvarna umjetnika vrijednost literarnih priloga u Zori dalmatinskoj nije bila

13

presudna pri njihovu odabiru. Njihov je primarni zadatak bio prvenstveno pukoprosvjetiteljski i preporodno nacionalno-budniarski. Urednici su uspjeli okupiti velik broj
suradnika iz Dalmacije, Like, Slavonije i Zagreba. Meu njima nije bilo vie ve poznatih
knjievnika: Ljudevit Vukotinovi, Ivan Trnski, Mirko Bogovi, Stanko Vraz, Ilija Okrugi
Sremac
asopis je okupio niz uglednih suradnika, a u njemu se afirmirao jedan od najveih
hrvatskih pjesnika Petar Preradovi. U Zori dalmatinskoj je svoje radove objavila Ana
Vidovi, a izgleda da su se i stihovi Jagode (Marija Agata) Brli nali na njenim stranicama.
"Zanimljivo je da je prvi pjesniki glas iz Zadra - ako se ostave po strani izdanje Kaia iz
1838., Kazalijev prijevod prvog pjevanja Ilijade iste godine i uobiajene prigodnice - bio glas
jedne ene, Ane Vidovieve".
U njezinu prvom broju Petar Preradovi pjesmom- radosnicom Zora puca,bit e dana
prikljuio se knjievnicima i pozdravio ih. Bila je to prva njegova pjesma na hrvatskom
jeziku.
Osim Petra Preradovia, tu je pisala i Ana Vidovi, koja se na stranicama zadarskog
asopisa pojavila kao ve priznata promicateljica hrvatskog jezika. Postala je stalna suradnica
Zore u kojoj je tijekom tri godine suradnje objavila esnaest epsko-lirskih ljubavnih i
rodoljubnih pjesama tematski i po motivima bliskih suvremenom romantiarskom stilu. Bila
je prva ena iz Dalmacije ukljuena u knjievna i nacionalnopreporodna gibanja u Hrvatskoj i
prva pjesnikinja novije hrvatske knjievnosti, koja je objavljivala na hrvatskome i talijanskom
jeziku. Pjesmama koje je objavila u Zori u potpunosti se uklopila u hrvatsku preporodnu
knjievnost, pa i u tijekove europskog romantizma.
Pored Ane Vidovi svoje stihove u Zori dalmatinskoj je od 1844. do 1846. godine
objavljivala i Ana Vrdoljak. Prva pjesma tiskana joj je na naslovnici 23. rujna 1844., "Xalba.
Kuku lele! utece mi tica, zato slabo udara mi xica" u kojoj djevojica tui za izgubljenom
zlatnom pticom, a baka je tjei asocirajui na slobodu, ljubav i domovinu koju Zora sada
navjeuje. Ova pjesma od etiri strofe rimovanih deseteraca malo zaostaje za veinom
"mukih stihova" kakvi su se tiskali, a i danas esto ispunjavaju medijski prostor. Na prvoj
stranici broja 44. od 28. listopada 1844. godine je pjesma "Pozdrav Zori Dalmatinskoj, koju
spiva Ana Verdoliak Imotskinja"10 gdje rimovanim osmercima ushieno pozdravlja pojavu
10

Zora Dalmatinska, Erasmus, Zagreb, 1994.

13

asopisa na hrvatskom jeziku. Na naslovnici broja 17. od 27. travnja 1846., nali su se
zajedno i simbolino stihovi Anice Verdoliakove o dvi sestrice Zori i Danici i "Poboni uzdasi
Bogu" za domovinu Ilije Okrugia Sremca. Kao odgovor na njegovu ljubavnu pjesmu
posveenu Dalmatinkama, koja je objavljena u jednome od prethodnih brojeva, ona pie u
razigranim stihovima "Svim Mladim Slavonkinjam, milim posestrimam u spomen ljubavi", a
u biljeci zahvaljuje autoru na ljubavi prema Dalmatinkama i odgovara da njoj nije "pristojno
odpivati toj pohvali i proslaviti njegova spola Slavonsku onu Kitu" ve da bi nai
(dalmatinski) rodoljubi trebali to uiniti, a ona e je spivati svojim slavonskim sekama.
Pjesma "Misli Ane Verdoljakove" govori o vojniku koji u dalekoj zemlji moli mornara da ga
preveze u domovinu, a "Cvt ljubice dalmatinske", koji simbolino moli da ga ne ubere jer je
sretan u svom trnju, jedna je od ljepih romantinih lirskih pjesama tiskanih u Zori
dalmatinskoj. Evo nekoliko strofa:
Medju ternjem volim stati
Neg u zlatnim aam tvojim:
Medju sekam volim mojim
Neg se putat tebi brati.
Mene hrani od svud gora,
Ternje, drae svaka druga;
Niti vojnik, niti sluga
uva tako carskog dvora.
Ptice zlatne ja bo mamim Iz visoka k meni sltju,
Oko mene gnjzda spltju,
S mojim dahom xivu samim.
Ja sam listak slavske gore,
Proltnja sam prva klica,
Da se zovem, znaj, Ljubica
Mali cvtak nae Zore.11

11

Zora dalmatinska, (1845)

13

Slavonka Milica Herites, "domorodka iz Vinkovaca", objavila je 1844. godine, ljubavnu


pjesmicu "Ja i putnik", nekoliko duhovitih aforizama pod naslovom "Nekoje povjestice" i
jednu zagonetku. Neimenovana ena Jera Gosettija s Korule dola je u Zadar jer im se sin
razbolio, a nakon njegove smrti "alostna majka" dala je tiskati pjesmu "U smert plemenita i
blagoserna mladia Vicka Gosetti uenika mudroznanja ljubljena sina svoga". Sofija
Nikolaevi objavila je tubalicu posveenu prerano preminulom bratu edomilu Nikolaeviu.
Ivan August Kaznai, urednik Zore dalmatinske , nije zastupao stajalita zadarske
filoloke kole i nije ostavio znatnijih umjetnikih tragova u hrvatskoj knjievnosti. Ali tu je
nezaobilazna njegova urednika uloga u podizanju literarne kvalitete zadarskog asopisa .Za
vrijeme njegova urednikovanja, dominantni knjievni anr u Zori bila je poezija, i to epska i
lirska.
Uz ove pisce, od brojnih autora izdvaja se i Stjepan Ivievi te Jeronim Luiz Vrdoljak. U
taj zadarski knjievni krug ija se jezgra formirala u Zori dalmatinskoj pripadaju i Antun
Pasko Kazali, Antun Zori te Jovan Sundei. U Zori je objavljivao i Vladislav Vei, koji
je roenjem i kolovanjem vezan za zadarski kraj, ali je svoju preporodnu i knjievnu
djelatnost uglavnom ostvarivao u sjevernoj Hrvatskoj.

5. ZADARSKA FILOLOKA KOLA


Oko Zore dalmatinske se okupila grupa intelektualaca koja je svoj materinski hrvatski
jezik uvela u javnu komunikaciju te ga prihvatila i razvijala kao jezik kulture. Svjesno je
ulagala napore u standardizaciju hrvatskoga knjievnoga jezika i u njegovu popularizaciju
preko pounih lanaka i strunih jezinih rasprava te preko knjievnih tekstova. Na
stranicama Zore dalmatinske profilirala se tzv. zadarska filoloka kola, te grupa
knjievnika koja stvara u duhu hrvatske preporodne literature. 12Pripadnici zadarske filoloke
12

Ibid.2

13

kole su predlagali drugaija grafijska rjeenja, a od iliraca i njihove junoslavenske


orijentacije su se razlikovali po naglaenom kroatizmu i zalaganju za ikavsku tokavtinu u
hrvatskom knjievnom jeziku. Glavni predstavnik bio je Ante Kuzmani koji trai da se
sauva ikavski izgovor na tokavskom narjeju. Ona je teila standardizaciji orijentiranoj
strogo prema pukoj ikavskoj tokavtini u duhu tradicije prosvjetiteljske knjievnosti i
inzistirala na hrvatskom imenu jezika. Protive se pisanju znaka (jat) smatrajui da se time
zatire hrvatska ikavica.
Vano je napomenuti da jezgru zadarske filoloke kole nisu inili samo Dalmatinci, nego
i Liani i Slavonci. Najznaajniji predstavnici zadarskog jezikoslovnog kruga su Ante
Kuzmani i ime Starevi, a meu istaknutije spadaju i Stjepan Ivievi te Slavonac Ignjat
Alojzije Brli. 1848. Kuzmani ipak prihvaa Gajevu reformu pisma, kojoj se ranije opirao,
ali se i dalje zalae za tokavsku ikavicu; kasnije se priklanja zagrebakoj filolokoj koli.

6. ZAKLJUAK
Romatizam je jedno od najvanijih razdoblja formiranja knjievnog ivota i potvrde
vlastitog identiteta. Uz razvoj asopisa i brojne pjesnike koji su svojim djelovanjem uzburkali
dotadanje stanje, Hrvatska je doivjela veliki procvat na cijelom kulturnom podruju, bilo na
knjievnom, bilo na politikom.
Ante Kuzmani, lijenik po struci, pokrenuvi asopis Zora dalmatinska suprotstavlja
se Gajevu asopisu Danica. Kako je Kuzmanieva prva ljubav bila prouavanje
materinskog jezika, dosta je vremena posveivao razgovoru s ljudima iz puka i biljeio rijei
koje je uo. Odigrao je presudnu ulogu u realizaciji projekta knjievno-pukog asopisa za

13

ire puke slojeve,ali ne samo kao urednik, ve kao i autor brojnih znanstvenih i
prosvjetiteljskih lanaka iz podruja jezika i pravopisa, ratarstva i stoarstva, gospodarstva
uope, medicine, povijesti Po bogatom urednikom i publicistikom radu zauzima vrlo
visoko mjesto u stvaranju hrvatskog novinarstva i jedinstvenoga hrvatskog komunikacijskog
prostora te je odigrao znaajnu ulogu u popularizaciji i promicanju hrvatskog jezika u Zadru i
Dalmaciji te u njegovoj standardizaciji.
Zora dalmatinska je knjievno-prosvjetni tjednik, prvi hrvatski knjievni asopis koji
je izlazio izvan Zagreba i to od 1844. do 1849. Pokrenuo ga je i ureivao Ante Kuzmani uz
pomo tiskara, brae Battara, i uz vjernu suradnju Petra Preradovia koji je u prvom boju
objavio svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Zora puca, bit e dana. Cijelo vrijeme
svojega izlaenja podupirao je zahtjeve za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja. Prestao je
izlaziti zbog pootrene cenzure, a urednik Kuzmani bio je i voa zadarskoga filolokoga
kruga te je u Zori dalmatinskoj provodio tzv. dalmatinski pravopis i snano se odupirao
nastojanjima zagrebake filoloke kole. Polazio je s gledita da knjievni (standardni) jezik
mora biti to blii narodnomu, pukomu jeziku. Tjednik je bio vie prosvjetne nego knjievne
naravi pa je malo istaknutih knjievnika u njemu suraivalo (Petar Preradovi, Ana Vidovi,
Pasko Antun Kazali.. ), ali je ipak oko sebe uspio okupiti velik broj suradnika iz Dalmacije,
Like, Slavonije i Zagreba . Otvaranjem svojih stranica svjetskoj knjievnosti Zora
dalmatinska je stekla posebno znaenje u povijesti hrvatske knjievnosti te donosi prve
hrvatske prepjeve Homera, Horacija i Katula, Dantea i Manzonia, Hugoa, Lamartinea i
Lenaua , kao i drugih vodeih europskih pisaca romantiara.

7. LITERATURA
1.

Horvat, Josip: Povijest novinarstva Hrvatske, Golden marketing, Zagreb, 2003.

2. Jeli,Dubravko:Hrvatski knjievni romantizam,kolska knjiga, Zagreb,2002.


3. Rados, Zvjezdana: Hrvatska knjievnost u Zadru (19.st.), Thema i.d., Zadar, 2007.
4. Zora Dalmatinska, Erasmus, Zagreb, 1994.
5. Zora dalmatinska- Zbornik radova, Matica hrvatska-ogranak Zadar, Zadar, 1995.

13

Das könnte Ihnen auch gefallen