ZNAMENITI HRI.

JATI I)LAM)~E

I.JJERE

1. Kolo
Knjiga 10: Enver olakovi
Urednici:
Mirsad Baki, brigadir HV, dipl. iur., publicist

ENVER OLAKOVI
(1913 - 1976.)

Andrej Rora, publicist

Nakladnik:
Hrvatsko-muslimansko kulturno drutvo:
"Narodna uzdanica", Zagreb
Tisak:
"Targa", Zagreb
Zagreb, 1995.

ClP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb
UDK 886.2-05 olakovi, E.
929 olakovi, E.
ENVER olakovi / [urednik izdanja
Boica Ercegovac]. - Zagreb:
Hrvatsko-muslimansko kulturno drutvo
"Narodna uzdanica", 1995. - 17 str. ; 18
cm. - (Znameniti Hrvati islamske vjere;
Kolo 1, knj. 10)
ISBN 953-96288-9-X
1. olo kovi, Enver
951023054

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM PAPIRU

ce

Enver olakovi rodio se 27. svibnja 1913. u Budimpeti. Otac mu

bijae industrijalac Vejsil-beg olakovi, vlasnik mnogih nekretnina i
sarajevske ciglane koja je sve do kraja II. svjetskog rata
zaposjedala podruje dananjega glavnog eljeznikog
kolodvora, a njegova majka Ilona (Fatima-Zehra) izdanak
je stare rncdorske plemike obitelji Med nyanszky.
Nesretno i burno djetinjstvo, protkano selidbama i
putovanjima, Enver olakovi provodi uglavnom u Budimpeti, a nakon prvoga svjetskog rata obitelj olakovi
seli u Sarajevo. Njegov materinji jezik je rncdcrski, a
njemaki isto tako dobro poznaje. Ovim jezicima dugo
godina vlada bolje nego li ,hrvatskim. Enver olakovi je
roden sa sranom manom i bio je boleljivo dijete. Njegovu
je majku, premda je preuzela oevuvjeru, sarajevskodrutvo
odbacilo kao "vabicu", kao i njegova oca, koji je naglo
siromaio radi nelojalne konkurencije, a i dravne pljake
njegove imovine nakon prvog svjetskograta. Enverovje otac
u tridesetim godinama zapoeo parnicu s dravom, traei
povrat opljakanih imanja, koja se otegla u nedogled.

ZNAME:NITI

HR\lATI

I\LAM\KE:

\lJE:RE:

Trokovi parnice, kao i preseljenje obitelji u Beograd,

uzrokovali sumu brojne tegobe - morao je prekinuti redovno
kolovanLeu drugom razredu gimnazije.
Enver Cola kovi, koji sebe smatra "roenim pjesnikom",
pie liriku od trenutka kada je nauio pisati na maarskom,
hrvatskom, a ponekad i njemakom jeziku. Ui hrvatski
. prevodei svojevlastitepjesme kao i pjesmePetofija, Adyja,
Gfheo i drugih omiljenih pjesnika.
olakovieva mladenaka lirika na maarskom nije
sauvana u rukopisu. PremaStojanu D. Vujiiu on je u Maarskoj objavljivao pjesme potpisujui se svojim maarskim
ime~om Laszlo(Eduard Ladislaus)Mendyanszky. Sauvana
je mladenaka poema "Smrt umjetnika" i 1928. 1938.
zavrio je vei broj pripovjedaka i satira iz muslimanskog
ivota. Studirao je fiziku i matematiku u Beogradu i
Budimpeti, prerndo nije bio redoviti student. "San njegovih
ambicija" bijae tada, kako sam tvrdi u svome dnevniku,
napisati sveobuhvatnu povijest matematike.
Od 1939. poinje period olakovievog intenzivnog
'objavljivanja proze. U zagrebakom asapisu Sviiet 7 dana objavio je od 1939. do 1940. deset pripovjedaka. Do
kraja 1942. zavrio je roman Legenda o Ali-pai te autobiografsko djelo Kniiga tnaici.
Period od 1943. do kraja 1944. je ispunjen najplodnijim
olakovievim javnim radom. 1943. dobiva nagradu
"Matice hrvatske" za najbolji hrvatski roman, na temelju
rukopisa romana Legenda o Ali-pai.
Novine "Nova Hrvatska" 1944. objavljuju razgovor s
Enverom olakoviem dobitnikom knjievne nagrade u
kojem on o sebi kae: Poeosam pisati kada i ostali pisci, u
niim razredima gimnaziie. Iako sam dugo pisao, moe se
rei petnaestak godina, nisu me poznavali u kniievnim
krugovima, ier sam uglavnom pisao sam za sebe. Tek
2

ZNAME:NITI

HR\lATI

I\LAM\KE:

\lJE:RE:

posliednie dviie godine, na navaliivanie nekih naibliih

priiatelia, odluio sam sena tiskanie nekih svoiih stvari. Tako
sam se poiavio u "Novom Beharu", "Hrvatskoi misli" i
"Osvitu".
. Puno piem. Prole godine mi ie u Saraievskom kazalitu
prikazana komediia: "Moia ena krpi arape". Osim toga
napisao sam i tiskao vie pripoviesti i piesoma. Prve svoie
pripovietke tiskao sam u zagrebakom tiedniku "Sedam
dana" priie nekoliko godina. Bavim se puno i prevoc1eniem
s niemakog iezika. Tako sam prole godine na zahtiev
intendanta Saraievskog kazalita g. Ahmeda Muradbegovia preveo klasino dramsko dielo "Razbaihnici" od
Schilera.
Iz ovoga perioda osobito su zanimljivi politiki osvrt o
bosansko-hercegovakim muslimanima koje olo kovi
objavljuje pod pseudonimom Alija Kopi u sarajevskom
asopisu "Osvit", te u zagrebakom "Hrvatskom narodu".
Tako 1943. pie Bajromski prilog u "Hrvatskom narodu"
u kojem obrauje temu "Muslimanski Hrvati u naoj
narodnosnoj problematici".
Radi teme koja je izuzetno vana i aktuelna donosimo
ovaj lanak gotovo u cijelosti.

ZNA

M E: N I TIH

R \J -A T I

I I" L AMI"

K E:

\I)

E: R E:

svijeta,

na je narod

nacionalnim,

odnosno
izloen

dva

upravo na hrvatskoj zemlji. Opasnost

izgubi svoju narodnu individualnost
aktuelna.

Kulturno

defenzivno

sredstvo

za

dravni i nacionalni program - osobito u jugoslavenstvu vidjeli

su se

veoma pogodno

oruje za provoenje

svojih ofenzivnih

planova koji je jo poetkom prolog stoljea srpski narodni

u tuinskoj bujici bila je

superiorniji

jako

dok su Srbi - koji su bili u mnogo manjoj

opasnosti za svoju narodnu samobitnost i koji su imali izgraen

najoprenijim

da hrvatski narod

i civilizacijski

jugoslavenstvu

samoobranu,

vjerskim i kulturnim utjecajima, koji su dolazili

sa svih strana, i kao da je zla kob htjela, sukobljavali

vjeito

\I)E:RE:

Hrvati vjeito nacionalno i politiki ugroeni, gledali su u i1irstvu,

na kojem se sukobljavaju

bio vjeito

II"LAMI"KE:

na Balkanu veoma vano, razliite konfesionalne skupine -

("Hrvatski narod" br. 905.-1943.)

podruje,

HR\JATI

dva potpuno oprena mentaliteta (Hrvati i Srbi) i, to je osobito

MUSLIMANSKI HRVATIU NAOj

NARODNOSNOJ PROBLEMATICI

Naseljavajui

ZNAME:NITI

nacionalno i vjerski mnogo agresivniji zapad, kojemu Hrvati

pjesnik iskreno i jezgrovito formulirao (F.Vinji: Poetak bune

protiv dahija)
U Hrvatskoj

je meutim

bilo vrlo malo dalekovidnih

u mnogomu imaju zahvaliti svoj kulturni uspon, predstavljao

pojedinaca, koji su odmah u poetku mogli prozreti i ispravno

je u isto vrijeme za nas i veliku provaliju, u ijem smo drijelu

uoiti ovu grubu istinitost jugoslavenske pojave. Jedan od tih

svaki as kao poseban

je bio i otac moderne hrvatske nacionalne misli A. Starevi,

dravnopravno
rascjepkan

narod

mogli

ieznuti.

u uskoj krletci Trojedinice,

i raskomadan,

te kulturno,

Stegnut

teritorijalno

politiki

i vjerski

podvojen, hrvatski je narod u borbi za svoj opstanak morao

. nuno traiti pomo izvana. Vlastite snage bile su i odvie
razrovane,

istroene i razjedinjene.

I upravo u ovome neprekidno ugroenom poloaju naeg

xx.

stoljea morao boriti za ouvanje i najosnovnijih prerogativa,

uzronike

ilirskom,

- moramo traiti psiholoke

sveslavenskom,

iz nepoznavanja
okupljanja
politiku

vlastitih narodnih snaga - postavlja naelo

svih narodnih
opredijeljenost

jugoslavenskom

fenomenu.
Ilirska, sveslavenska, odnosno jugoslavenska nacionalnopolitika koncepcija imala je - ujedinivi sve slavenske narode

Trojedinica

pripadnicima

Bosne.

Protagonisti

hrvatskog

naroda

uope.

ve pri samom roenju pokazala

ilirske, odnosno

jugoslavenske

koncepcije smetnuli su naime s uma, da pred sobom imaju

4

hrvatskog

uskoj povezanosti

narodnog

tijela,

i razumjevanju

Starevi prelazi ovu tunu unskosavsku granicu i smjelo

liniju otpora
neizvedivom.

i sveo-

mogunosti su sauvati svoju narodnu osebujnost.

die veo tajanstvenosti

poloaj

irokogrudnog

i Herceg Bosna, katolici i muslimani zajedno

sa svim drugim

na Balkanu u prvom redu Hrvate i Srbe - pojaati hrvatsku

i osigurati

na bazi

na vjersku i

Oslanjajui se samo na
vlastite snage hrvatski je narod - UIO je Starevi - u stanju
odrati se na ovom opasnom djeliu Europe. Zato je potrebno
sjediniti sve hrvatske povrjesne pokrajine i ,!lav narod.

jedino u meusobnoj

Meutim, ova se zamisao

jedinki bez obzira

buhvatnog hrvatskog nacionalizma.

naroda koji se stalno, a osobito tijekom XIX. i poekom

koji jednom narodu pripadaju

koji je na mjesto slavenstva odnosno jugoslavenstva - poniklog

sa vjeno tajanstvene

i zagonetne

Starevi prvi istie ulogu i znaenje Bosne i Hercegovine

i njenog osobito brojano najjaeg muslimanskog puanstva
za Hrvatsku.
5

ZNAMENITI.HR\JATI

I)LAM)~E

\JJERE

ZNAMENITI

HR\JATI

l)lAM)~E

\JJERE

Usporedo s gospodarskim napretkom hrvatskog puanstva

u Bosni i Hercegovini rasti e i udio bosansko-hercegovakih
muslimana u opem kulturnom stvaranju hrvatskog naroda.
Ovaj udio - to moramo osobito istaknuti - nije ni do danas bio
n~znatan, unato tekim prilikama, pod kojim su posljednja
tn desetljea ivjeli nai muslimani. Sva ona iroka raznolikost
tekovina hrvatske kulIure ima dobrim dijelom svoje podrijetlo
u ovom kulturnom doprinosu bosansko-hercegovakih
~uslimana. Ova raznolikost, a sumnjamo da je posjeduje i
[edon drugi europski narod, jest naa posebna odlika, "kojom
se - kako kae dr. Ante Radi - moemo ponositi i koja vie
. nego ikakove rasprave najoevidnije dokazuje na doista
izvanredni poloaj medu kulturama i narodima, nego i neobinu

plemensku i kultumu snagu naroda, te nije li udo da nas nisu

rastoili,da senismo rasprili?" (dr.A Radi:"Nai Turci,"Obzor"
br. 101. 1934.)
ivei gotovo punih pet stoljea pod Turcima od kojih su
islam primili, bosansko-hercegovaki muslimani spojili su u
svome kulturnom ivotu dva svijeta: unutarnji svijet, koji je
hrvatski i vanjski svijet, koji je orjentalni. Na taj nain hrvatski
muslimani - spajajui u krilu hrvatskog naroda zapad sa
istokom - doveli su u divan sklad tekovine zapadno-europske,
rimske i kranske kulture i civilizacije s kultumim tekovinama
Istoka, osabito islama. (Da nas se krivo ne razumije, moramo
ovdje naglasiti, da zapad ne ustaje protiv istone uljudbe i
civilizacije, nego jedino protiv bizantsko-istonjakog duha,
koji je i njemu i nama stran) ...
... Kulturna a i politika uloga hrvatskih muslimana, kao
uostalom i itavog naeg naroda, nije meutim ograniena
samo meama naeg dravnog podruja, jer hrvatski
muslimani, kao gotovo najbrojnija
i najkompaktnija
muslimanska zajednica u Europi, u prvom su redu pozvani
i duni ostati islamski svijet, s kojim su povezani istim vjerskim osjeajima, upoznati i dovesti u kulturnu i politiku vezu
sa svojom domovinom.
Ovo je tek jedan u nizu politikih ogleda koje je pisao
Enver Colakovi u vrijeme svoga najveeg i najplodnijeg
pjesnikog, pripovjedakog i javnog djelovanja. Sve e se
to naglo i nasilniki prekinuti 1945.
U sarajevskom "Osvitu" 1944. pie lanak o potrebi sloge
meu katolikim i muslimanskim vjerskim zajednicama te o
"ravnogorskim" etnikim odredima.
... "Ravnogorstvo je organ ovinistikog velikosrbstva
(dakle, ne pravog srpskog nacionalizma.) Radi toga seciljevi
ravnogorstva u cijelosti poklapaju s ciljevima velikosrpske
ideologije, koja ide za uspostavom Velike Srbije, bilo kao

..: Prema najopenitijim brojanim podacima jasno sevidi,

da le Bosna i Hercegovina toliko hrvatska koliko su njezini
muslimani Hrvati. A da su potomci Bonjaka Dobrijeh potomci onih udnih i fanatinih pripadnika jo udnovatije
samostalne bosanske crkve, koju nazvae patarenstvom zaista Hrvati, mislim da je suvino dokazivati. itav niz uenih
. ~objektivnih rasprava napisano je o tome, itav niz injenica
IZ svakodnevnog ivota daju nam za to dovoljno dokaza.
. Herceg-Bosna sa svojim muslimanskim i katolikim puanstvom u nacionalnom
pogledu je za Hrvatsku
nenadoknadiva ...
.." Jer l:ez ove pokrajine ostali hrvatski krajevi nemaju
nrkakvog Izgleda da se narodno-palitiki odre. Trojedinica
je samo Ijuska, a Bosna i Hercegovina je jezgra hrvatskih
zemalja. Bez Bosne i Hercegovine Trojedinica ne moe ni
ivjeti niti se razvijati,. nego se mora i u narodnom i u
gospodarskom pogledu osuiti kao odsjeena grana.
"Ogranien samo na Trojedinicu hrvatski narod moe
ivotariti, a ivjeti moe samo onda, kad ima i HercegBosnu." (dr. I Pilar)

ZNAME:NITI

HR\)ATI

samostalne

drave

I,)LAM,)KE:

ZNAME:NITI

\)JE:RE:

(to je bila koncepcija

"Crne

ruke" i

pokuaj

bilo pak kao federativne

strana

u okviru

"federativne

~ Jugoslavije".
ideologa i voda velikosrb-

stva i ravnogorstva zapadna granica ove srpske federativne

. jedinice ide gotovo do Like i Hrvatskog zagorja,

dok njena

istona i juna meda zadire duboko u bugarsko, makedonsko,

albansko i crnogorsko podruje. Na sjeveru velikosrbstvo za
sebe svojata ogromne predjele panonske nizine.
U ovom teritorijalnom

pokazao

nacionalno

okviru ravnogorski

pokret nastoji
iskljuivo

i vjerski kompaktni srbski narod, povezan dakle

ne samo srbskorn

nazore

nacionalnom,

nego

bioloko

govakog

puanstva, muslimanskog,

je ostala

i ideologije.

i pravoslavno-

Zbog male udaljenosti

toliko puta istaknutoj zamisli najmjerodavnijih

ideologa moraju biti eliminirane

ravnogorskih

ili bioloki unitene i to po

mogunosti

jo u toku samog

konferencija

bude dovedena pred gotov in ...

ravnogorski

ekskluzivizam

doao

rata,

nacionalni

tako da mirovna

- zbog ogromne

Sondok

Radi toga ideolozi

Herceg-Bosnu

najprije

u istonoj

muslimanskom

muslimanima.

Tako su nenaoruani

hercegovaki

muslimani

oduzimanjem

svjetskog

bosansko-

postali prve rtve ravnogorskog

iz Hercegovine,

je slina sudbina.)

Povrnom promatrau prilika u Bosni i Hercegovini i danas

e moda biti nejasno kako je moglo doi u toku

1942. do

1941.

nevidenih pokolja nad muslimanskim puanstvom

povijesti Bosne i Hercegovine nema ni jednog sluaja da su

bosansko-hercegovaki muslimani izvrili ma i najmanji pokolj

i fizike

au-

pokreta bacaju
snage upravo

eksperimentom

i katolikom

veinom

rata velikosrbtvo

na
nad

nastoje

ako podsjetimo na injenicu, da ni u bliskoj niti u dalekoj

nad svojim nevinim i golorukim zemljacima druge vjere.

Realnu politiku pozadinu

ovog neuvenog

plesa smrti

treba traiti u spomenutoj borbi velikosrbstva za bosanskohercegovako tlo.

Ali ideja osvajanja

bosansko-hercegovakog

biolokog

unitenja

stanovnika

moe zagrijati

njegovih

autohtonih

tla putem

posjednika

samo uski krug ravnogorskog

vodstva. Da se raspire mrani i zloinaki

je pokualo

zemlje domaem puanstvu u formi agrarnih

8

preteno

nepripravni

(Malo kasnije i Hrvate-katolike

zadesila

uzeo maha

je naseljena

za veli-

predstavljaju

osigurati za sebe ove krajeve.

Poslije prvog

koja

i vjerski

nije uope mogue naeti.

i krvavim

Bosni,

bosansko-her-

1941.

u naim

i vode ravnogorskog

i Sandak

istone

izraaja

tohtonog, nesrbskog puanstva -liniju najveeg otpora, koju

danas sve svoje intelektualne

tla du

cegovake granice, ravnogorski pokret je

istone Bosne. Ovo e pitanje postati jo zamrenije inejasnije,

veine svoga domaeg,

u mirnim i redenirn vremenima

pa i pra-

fanatizam

je do osobitog

Herceg-Bosna

bosansko-herce-

katolikog,

od svoje matine zemlje, te zbog

konfiguracije

Like i Dalmacije

Velike Srbije - prema do danas ve

domaeg

vel ikosrbstva.

"manjine"

u granicama

unitenje

voslavnog, ukoliko ovo potonje ne prihvati ovinistike nazore

fanatizma.

domaom

Herceg-Bosna

On trai

svetosavskom vjerskom idejom. Radi toga nacionalne i vjerske

kosrpstvo

bezuspjenim.

i tudo za sve ovinistike

pogodne

ostvariti Veliku Srbiju, u kojoj bi imao obitavati

krajevima.

\)JE:RE:

Ravnogorski pokret je radi toga poao danas mnogo dalje.

Prema zamisli najmjerodavnijih

... Ovaj

I,)LAM,)KE:

reformi pojaati svoje pozicije u Bosni i Hercegovini. Taj se

Paieve vlade sve gotovo do konca prolog svjetskog rata),

jedinice

HR\)ATI

nagoni gomile,

treba nai mnogo jae i efikasnije naine.

I smiljena promidba,

koja je raspirivalastare
9

vjerske

ZNAME:NITI

HR\I-ATI

I'iLAM'i~E:

\I)E:RE:

strasti mrnje protiv islama i muslimana} a malo kasnije i

protiv katolika, koja je irila upravo fantastine vijesti o
nekom tobonjem pokretu protiv Srba, te napokon - a to
je najvanije - koja je otvarala mogunosti za pljaku i
haraenje - takva promidba je brzo prodrla u pravoslavne,
posebno seljake mase. I radio i novinstvo i razni leci - sve
je stavljeno u slubu ove propagande, koja je usadivala
. misao pokolja u vrlo plodno tlo. U pravoslavnoj sredini je
nastalo jako gibanje i talasanje. Elementi, edni krvi i
pljake, poli su naprijed. Ravnogorski pokret je u njima
nciao svoje najaktivnije pobornike ...
... Osjeaj ovjenosti, razbora i susjedskedunosti, koji
je neosporno postojao u naoj pravoslavnoj sredini, nije bio
u stanju suzbiti i paralizirati jarki plamen propagande, koja
je nosila miris krvi i veliala misao pokolja nevinih.Zloinake
instinkte sirovih i fanatiziranih masa nije teko raspiriti, a
psoebice to nije teko uiniti u sredini, kojoj je hajduija,
ak i za vrijeme Jugoslavije, bila ne samo uzdizana na
pijedestal nacionalnog boanstva, nego i djelatno vrenja.
. Masa je prvenstvenoruilaki i zloinaki faktor. Posebice
pak masa, koja nema vieg ideala od pljake i ubijanja.
Ovu destruktivnu i ubilaku mo masa ravnogorske vode su
stavili u slubu svoje ideologije. Ubojice i konjokradice imale
su osigurati pobjedu i mo ravnogorstva u Herceg-Bosni i
Sandaku...
... Poslije trogodinjeg krvavog haraenja ravnogorski
pokret nije u naim krajevima postigao svoga cilja. Hrvatikatolici i muslimani dali su brojne rtve, ali se nisu odrekli
svoga tla. Dapae, njihova volja da ouvaju svoju zemlju
postala je, prekaljena u borbi, jo jaa...
... U podrujima, gdje je ravnogorski pokret najdjelatniji
a to je jugoistona Bosna, istona Hercegovina i neki dijelovi
Dalmacije, partizani se u veem broju ne mogu - zbog
10

ZNAME:NITI

HR\lATI

I'iLAM'i~E:

\I)E:RE:

oskudice hrane - dulje zadravati. I sad pod izlikom borbe

protiv partizana
ravnogorci
napadaju
pojedine
muslimanske i katolike gradove i sela i tu zavode svoj
"red", ubijajui goloruko muslimansko i li katoliko puanstvo (primjer: Gorade, Cetina i druga mjesta), palei nae
kue i ruei nae bogomolje.
Nedavna tragedija Gorada najbolji je primjer "reda",
koji zavode ravnogorski pljakai. Poklane muslimanske
ene, starci i djeca, te zgarita dviju krasnihdamija, najbolji
sudokaz da ubojice i konjokradice ne mogu biti u istovrijeme
i uvari reda, ivota i imanja ...
("Osvit", Sarajevo 1944.)
Ovako je pisao Enver olakovi pod pseudonimom Alija
Kopi. Koliko je samo ovaj njegov lanak iz 1944. aktualan
i danas. Njegovi lanci objavljeni u razdoblju izmedu 1943.
i 1944. pokazuju da je imao ne samo pjesnikog i
pripovjedakog dara ve i politikog sluha. Politikeanalize
dogadaja i pojava pokazuju njegovu smisao za realnost
bez imalo nacionalne ili vjerske iskljuivosti. Ostao je
dosljedno humanistiki orjentiran .
Koncem kolovoza 1944. otiao je li Madarsku kao
povjerenik hrvatske vlade za kulturnu razmjenu. Tad
upoznaje Zoltana Kodalya i skuplja materijale za svoju
antologiju. 11. studenoga 1944. desila mu se velika
tragedija: roditelji su mu poginuli u bombardiranju Sarajeva,
a zarunica Nella K. zadobila je kao posljedicu ovoga
bombordiranja slom ivaca od ega setek nekoliko godina
kasnije oporavila. Za ukop njegovih roditelja pobrinuo se
Hamid Dizdar.
Kraj rata olakovi je doekao kao gotovo slomljenovjek.
Iz Madarske se pjeice vratio u Zagreb, a zatim u Sarajevo
gdje je bio uhien. Iz Sarajeva je kao uhienik prebaen u
Zagreb. Imanje mu je odmah nakon rata eksproprirano.
11

ZNAMENITI

HR\lATI

l)lAM)~E

\lJERE

Mak Dizdar mu je pisao da se ne vraa .u Sarajevo jer e

izgubiti glavu.
.
Tokom 1945. bijae nekoliko puta uhien u Zagrebu. To
ga je duboko pogodilo, premda je ubrzo bio puten na
"slobodu". 1946. pie zbirku pjesama Iz moie samice i prozu
Zafvorskenovele. Mui ga sudbina mnogih nevinih supatnika
koji su poslije rata bili nepravedno sueni, proganjani i
ubijani. Njegova zarunica se lijei u bolnici u Jankomiru a
on joj pomae koliko moe. Doktori mu govore da se radi o
neizljeivoj bolesti. Enver olakovi odluuje ostati u Zagrebu
i ne vraati se u Sarajevo. 1946. upoznaje svoju buduu
supruqu Stellu Podvinec, profesoricu klavira i 1947. s njom
osniva obitelj.
Te 1947. tiskaju se olakovievi prijevodi dvaju romana
knjievnika - ideologa Ervina inka. Kako je dolo do toga
apsurda da jo uvijek glasaviti pisac oIakovi poluononirnno
prevodi ovO$losrednjeg pisca i Krleinog prijatelja. Colakovi
nije cijenio Sinka, a nije bio ni pristaa Krle,; zbog njegovog
komunistikog opredjeljenja. Prevodio je Sinkova djela jer
le morao od neeg ivjeti.
Kroz to vrijeme marljivo pie svoja djela, nadajui se boljim
vremenima. od 1946. do 1947. pie uglavnom lirsku prozu:
Pisma nepoznatom i Mrak-Simfoniia riiei u o-mol. 1947.
poinje pisati autobiografski roman Jedinac u stihovima.
(Roman dovrava tek 1962).
Neumomo radi kao predava matematike u mnogim srednjim kolama i zbog toga uspijeva pisati sama pjesme. Njegovo
je pjesnitvodoseglo svoju zrelost upravo u ovom periodu. 1953.
pie Baike o stvaranju svijeta, inspirirane Kur'anom i dopunjuje
Lokliane, ciklus pripovjedaka o bosanskom selu izmedu dva
svjetskarata. 1953. dobiva sina Esada.
Upravo u to vrijeme zavrva njegov kratkotrajni rad u
Krleinom Leksikografskom
zavodu. Prema njegovim
12

ZNAMENITI

HR\lATI

l)lAM)~E

\lJERE

dnevnikim zapisima, tu je radio anonimno kao. pomonik

urednika i lektor na "Pomorskoj enciklopediji", koja sadri i
puno njegovih autorskih lanaka.
Od 1953. pa sve do smrti olakovi ivi kao profesionalni pisac (koji ne moe objaviti gotovo nita sve do 1965.) .:
Zarauje za ivot davanjem instrukcija iz matematike, fizike,
latinskog, povijesti ... i iz svega to je znao, a znao je mnogo.
1955. dobiva sina Zlatana. olakovi prolazi kroz teak
i bolan period dvadesetogodinje prisilne utnje. Kao pisac
biva potpuno zaboravljen. Tijekom itavog ovog razdoblja
uspio je objaviti samo par pjesnikih minijatura, nekoliko
eseja o Endre Adyju, vei broj prepjeva, ali nita od
umjetnike proze. lako uporno pie prozu, bavi se veinom
prevoenjem, znajui da e mu prijevode lake objaviti
nego njegova izvorna djela. Skuplja materijale za pripremu
antologija maarske i austrijske lirike. Do konca 1964.
imao je u pripremi prepjeve preko stotinu maarskih
pjesnika. Poinje pisati romane: Mali sviiet, Rasap; Srce
Mariie Kavaliecke i dugu novelu Spirale.
Ogoren na lane prijatelje koji su ga napustili upisuje
povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je i
diplomirao 1959.
olakovi je, premda anonimno, ipak prisutan i u javnom
ivotu. Zajedno sa suprugom SteIlom priprema niz radioemisija o povijesti glazbe. Glazba i glazbeni ivot postaju
jo jedno znaajno podruje njeQ,ovog interesa i djelovanja.
Nakon 1965. poinje period Colakovievog znaajnijeg
djelovanja u' javnom ivotu. 1966. konano dobiva
putovnicu i s mladenakim poletom putuje Maarskom,
Austrijom, Njemakom i Danskom. Sa suprugom i sinom
Esadom putovao je oko tridesetak puta u Maarsku i
Austriju u kojima napokon nalazi prave prijatelje i tovatelje
svoga rada. Veoma sretan kad je izvan zemlje po povratku
13

ZNAMENITI

HR\JATI

II"LAMI"KE

\JJERE

ZNAMENITI

HR\JATI

II"LAMI"KE

\JJERE

u Zagreb sa sobom donosi prepune koveqe knjiga i

asopisa. Takoer vodi prepisku s brojnim maarskim,
austrijskim i njemakim pjesnicima. olakovi se oduevljeno prihvatio rada na antologijama maarske i
austrijske lirike i pokuao je nagovoriti i druge nae
prevodioce na suradnju. No, kako mu se s malim brojem
prepjeva javio samo Gustav Krklec, odluio je taj ogromni
posao napraviti potpuno sam. Intenzivno prevodi, ali
istodobno objavljuje i svoja pjesnika i prozna djela.
Postajelan Drutvaknjievinka Hrvatske,PEN-ai Drutva
prevodilaca Hrvatske. Njegovi prijatelji izvan domovine su:
najvei maarski suvremeni pjesnik Gyula lIIyes, glasoviti
kompozitor Zoltan Kodaly, prevodilac i pjesnik Zolt6n Csuka
i mnogi drugi.
Tijekomovih godina objavio je osom pripovjedaka i novela
i vie pjesama i eseja. 1970. tiskano mu je drugo izdanje
romana Legenda o Ali-pai u izdanju zagrebakog Znanja.
U istovrijeme znaajna je i njegova prevodilaka djelatnost.
1965. u asopisu "Republika" predstavlja suvremenu
austrijsku,a u "Razlogu" i "Mogunostima" maarsku liriku.
Te iste godine tiska se drugo izdanje Jeieve Antologije
svjetske lirike u kojoj su zastupljeni olakovievi prepjevi
etrnaestoricemaarskih klasika. Objavljuje prepjeve i eseje
o Adyju, Schonwieseu,Basilu,Fodoru, BrigitteMeng, Nagyu
i drugima. Takoer prevodi sa staromaarskoga Kod61yjev
oratorij Pesalmus Hungaricus. 1969. prevodi libreto
Wagnerove opere Majstori pjevai za sveanostotvaranja
zagrebakog Hrvatskog narodnog kazalita. 1971. tiska
knjigu prepjeva Gyulle IlIyesa.
Ovo je razdoblje u kojem olakovi napokon dobiva i
priznanje za svoj rad. Njegove pjesme prevode Csuka,
Bacski, Hajnal Anna, Ina Jun-Broda, a prozu i pjesnitvo
prikazuju Ernest Schnwiese, Johann Gunert, Nada

Kesteranek-Vujica, Palentovi, engi. 1970. dobiva

maarska priznanja "Pro Litteris Hungaricis" i "Petofiplakatu", kao i visoko austrijsko odlije "Kri asti za
znanost i umjetnost I. reda".
Poslije 1972. za olakovia poinje ponovo teko
razdoblje ispunjeno beznodern i tugom. On objavljuje svoja
diela s velikim potekoama jer su oni koji su ga doista
cijenili, poznavali i podravali njegov rad i sami doivjeli
istu sudbinu. Nakon "Hrvatskog proljea" onemoguen im
je rad i javno djelovanje. U Hrvatskoj poinje razdoblje
prisilne utnje za sve one koji su na bilo koji nain bili
poneeni idejom o buenju nacionalne svijesti. olakovi
je u ovom periodu imao nekoliko sranih udara. Ponovo
sesusreesomalovaavanjem, pa i bagateliziranjem svoga
djela i osobe. Njegove rukopise, poput maarske
antologije, urednici ponekad ne ele ak ni pogledati. (Pune
dvije godine njegove Izabrane pjesme bile su neotvorene
u "Liberu", a slinu sudbinu doivjeli su i rukopisi njegovih
pripovjedaka Lokljani i romana Mali svijet.) Jedino mu je
utoite Hrvatska knjievna revija Maruli, u kojoj je bio
lan urednikog vijea i jedan od njezinih osnivatelja.
Tokom 1972. olakovi je zavrio svoju veliku antologiju
maarske poezije, koja je u svomizvornom obliku dvostruko
vea od tiskane knjige. Zavrio je i svoje prepjeve
ezdesetoriceaustrijskih pjesnika xx. stoljea. Izdavai ne
pokazuju interesza ova njegova djela.
1974. izdavai mu ne ele tiskati roman Mali svijet,
premda je od tadanjeg RSIZ-a dobio visoku dotaciju za
knjigu. U Maarskoj takoer nema sree.Maarski reimski
pisci ga napadaju da se druio sa nepodobnim osobama i
uvrstio ih u svoju antologiju tako da ni Zolton Csuka ne
uspijeva tiskati prijevod olakovievih Spirala.
1972. i 1975. olakovi uspijeva objaviti dvije knjige

14

15

ZNAME:NITI

HRIJATI

I\"LAM\"KE:

IJJE:RE:

pjesama Zoltana Csuke,a 1975. napokon nalazi izdavaa

za antologiju madarske lirike. KnjiQ.uje izdao Nakladni
zavod "Matice hrvatske" 1978. ali Colakovi nije doivio
taj trenutak.
Umro je 18. kolovoza 1976. od posljedica sranog udara.
1990. Hrvatsko knjievno drutvo sv. ,irila i Metoda
objavljuju mu Izabrane piesme koje je iz rukopisnepjesnikov'e
ostavtine pripremio i bibliografskim biljekama popratio
njegov sin dr. Zlatan olakovi.
1991. objavljen mu je i roman Mali sviiettakoder u izdanju
Hrvatskogknjievnog drutva sv.irila i Metoda i Nakladnog
zavoda "Matice hrvatske".
Sve to govori da je padom komunistikog reima i
jednoumljapoelapostupnoizlaziti iz tiskaolakovievadjela,
Tako e u "Vjesniku" 1990. Stanko Lasinapisati osvrt o
romanu Legenda o Ali-pai: Premda ie to uzbudliiva legenda
o tome kako ie poteni i odvani nosa Aliia (zvani Leptirzato to iednevno i po desetak puta obilazio ciielu ariiuJ

postaie ugledni Ali-paa. Taiie roman obiavlien ve dva puta

1944. i 1970. u suvremenoi ie hrvatskoi kniievnosti ostao
bez pravog odieka. Posliieratna ie kritika olakoviev roman,
kao i ciielo niegovo kniievno dielo, uporno preskakivala;
danania italaka publika za niega iedva da zna. Velika
teta, ier ie riie o odlinoi prozi iz pomalo idealiziranog ali i
privlanog ivota starog Soraieva i Bosne. Toie roman s nekim
likovima koii su vrhunac proznog omiiea i s dramskim
scenama koie mogu stati uz bok naiboliih scena u poviiesti
hrvatskog romana.

16

EPITAFNA NEVIDUIVOJ NEKROPOLl

Zar smo se mi odrekli nacionalizma, ili ak ovinizma?
Samo to se on danas u Jugoslaviji zove: Srbizam. Zar
je N,R, B.iH. nekakav bih? Da, onda jeste "bih", bih da
sam svoja, bih da smijem rei da sam Hrvat ako to jesam,
ako osjeam da sam Hrvat, ali jok, ja sam onda "neopredjeljen", jer to je opet jedna nova formulica internacionalnog nacionalizma. U Zagrebu nema drutva hrvatskih knjievnika, nego je to "Drutvo knjievnika
Hrvatske" ... Dakle, drugovi, tko je napredan?
Ja, koji nikada nisam ni pokuao negirati nacionalnost,
jer je ona najvra kohezionalna sila medu pripadnicima
istog naroda, ili vi, drugovi, koji trabunjate o ravnopravnosti svih graana, dok kod vas malo ta ima da je
ravno, a o pravnom u onom smislu rijei "pravo" koji su
mu dali jo reakcionarni Rimljani, bolje da i ne govorimo!

(Enver olakovi, Dnevnik, 16 kolovoza

1953.)

ZNAMENITI H-R\lATIISLAMSKE
I KOLO
1. DAFER-8EGKUlfNOVl
2.

SAFVET-8EG8AAGl

3.

DEMAWDlN AUEVI

4.

EDHEMMJlA8DI

5.

ADEMAGA MEI

6.

MJSA AZIM ATl

7.

OSMAN NURI HADI

8.

AUlA NAMETAK

9.

HAKUAHADI

10.

ENVEROlAKOVl

11.

NAHID KUlfNOVl

12.

MAJ<DlZDAR