Sie sind auf Seite 1von 39

GLAGOLJICA NA

ZADARSKOM PODRUJU
Klasina gimnazija Ivana Pavla II.
Elvira Kati, prof.
2008.

Glagoljica je pismo Konstantina irila koje je on


sastavio prije puta meu moravske Slavene u 9.
st.
Pismo glagoljica nazvano je po glagolu glagoljati
govoriti
(glagoljai su esto u evaneoskom tekstu izricali tu rije: v ono vrijeme
glagolja Isus te su tako glasnogovornici Isusa)

Naziv glagoljica i glagolja ini se da je novijeg


datuma (Glavini, M. Kuhaevi, B.V.Bari, 1740.) ali je
pridjev glagoljski glagoliticus - stariji.

Od XII. do XIII. st. glagoljica se naziva


Jeronimovim pismom Littera Hieronymiana
jer su ga glagoljai, da bi zatitili njega i
slavensko bogosluje pripisali velikomu crkvenom
uitelju.
Nazivi za glagoljsko pismo u dokumentima jesu
jo: littera ili lingua slava; illyrica; hrvacke
knjige, brvijali hrvatski; u Kloevu
glagoljau
(biljeka u kodeksu da je napisan in lingua
Croatina, odnosno na njema. gerschriben
in Crabatischer sprach)

Glagoljizam je kao nain miljenja, duhovni


pokret i svojevrsna prijekcija narodne opstojnosti
razvio svijest o sebi i znaenju svoje tradicije, a to
kao narataji primamo kao batinu i morali
bismo prenijeti naratajima poslije nas.

GLAGOLJICA NA ZADARSKOM
PODRUJU

Za podruje zadarske nadbiskupije kae se da je


najglagoljskije u Hrvatskoj.

Sve crkvene knjige po upskim uredima


zadarskog podruja vodile su se od Tridentinskog
sabora (tj. od 16 st.) pa sve do 20-ih godina 20. st.
na hrvatskom jeziku i to glagoljicom..

GLAGOLJICA U ZADARSKOJ
NADBISKUPIJI U SREDNJEM
VIJEKU

Zadarska nadbiskupija
pokrivala je u razliito
vrijeme razliiti teritorij.
Tijekom s.v. irila se i
preuzimala dijelove
ibenske i Skradinske
biskupije. Sporila se za
otoke Murter i irje. Pag je
uspio izbjei njenu vlast,
ali junom dijelu otoka to
nije uspjelo

od sredine 9. st. do druge polovice 12. st. nema


arhivskih podataka o glagoljici na ovom podruju.
Glagoljski kodeksi javljaju se u 13., glagoljski grafiti u
14., a rukopisno gradivo u drugoj polovici 14 st.
Prisutna su sva tri pisma latinica, irilica i
glagoljica.
Sveenici se slue brevijarima, misalima, psaltirima i
lekcionarima.
U upama otokog i kopnenog dijela se glagolja. Meu
glagoljaima ima vrijednih pisaca i prepisivaa

1.POETCI GLAGOLJICE NA
ZADARSKOM PROSTORU DO
1358.
2. DOBA PROCVATA
(Petar
Runje)
GLAGOLJICE 0D 1358. DO 1409.
3. ZLATNO DOBA GLAGOLJICE
U ZADRU DO 1530.

1. POETCI GLAGOLJICE NA ZADARSKOM


PODRUJU DO 1358.

Svjedoanstvo

Glagoljako pjevanje zasvjedoeno (opis kardinala Bosona iz papine


pratnje) je prigodom posjete pape Aleksandra III. Zadru 1177.
. I tako, poto mu je po rimskom obiaju pripremljen bijeli konj,
povedoe ga u povorci gradom uz pjevanje bezbrojnih lauda i kantika,
koje su gromko odjekivale u njihovu hrvastskomu jeziku,
Laude su i kantici elementi jutarnjeg i veernjeg oficija u kojem su
sudjelovali po obiaju vremena i vjernici po crkvama zadarskog
predgraa i zalea i znali ih napamet.
(Op.: Nema mnogo spomena iako su vjerojatno postojali. Oslovljavaju
se de littera sclava.)

2. DOBA PROCVATA GLAGOLJICE OD 1358.


DO 1409.

Razdoblje obiljeeno prosperitetom buenjem i


uzdizanjem u duhovnom, kulturnom i
materijalnompogledu. Zadarski mir sklopljen
18.veljae 1358.
U ovom razdoblju ima mnogo vie spomena o
sveenicima glagoljaima, njihovom kolovanju

3. ZLATNO DOBA GLAGOLJICE U ZADRU


DO 1530.

Krajem 15. i po. 16. naziv je glasio de lingua


illirica. I jezik e se esto zvati ilirski.
Ilirski je bio sinonim za hrvatski kao to je i
glagoljanje znailo sluenje hrvatskim jezikom i
glagoljskim pismom.

SAUVANI SPOMENICI

PAMANSKI BREVIJAR
(Sigurno nastao u prvoj pol. 14. st. (Vjekoslav tefani,
HAZU). Bio je u upotrebi na zadarskom podruju i tu
dopunjavan)
REGULA SV. BENEDIKTA te itav niz glagoljskih
fragmenata (sak. Ivan Beri)
Pisana u zadnjoj etvrtini 14. st. za Opatiju sv. Kuzme
i Damjana na okovcu.
Regula je bila prevedena barem u XII. st. (V. tefani).
To je prijepis ranijeg prijevoda i teksta Regule.
Stariji glagoljski fragmenti sa zadarskog podrujadvolist brevijara, listovi misala i sl.

Glagoljicom pisane Regule sv. Benedikta (13.


ili 14. st.) predstavljaju vjerojatno najstariji
poznati prijevod Regula s latinskog na ivi jezik
(hrvatski crkvenoslavenski). Sauvano je 60 od
ukupno 70 stranica, koje su benediktinci morali
znati napamet.

Po Vladislavu Cvitanoviu Zadar i okolica se


susreu s glagoljicom jo prije Splitskog sabora 925.g.
(Skriptorij sv. Krevana osnovan 986.)
Zadarsko podruje dalo preko 3.000 glagoljaa
Zadar nosio atribut glagoljskog grada
(sve crkvene knjige pisale su se glagoljicom (tu i tamo
hrvatskom irilicom)
(Vladislav Cvitanovi (Veli I, 1894.- Zadar, 1973.) je uvijek isticao
da je glagolja, pa se redovito glagoljicom i potpisivao u pismima i
rukopisima. Dokazao je da je podruje Zadarske nadbiskupije
najglagoljskije kod nas. )

Crkve u kojima glagoljai celebriraju, o njihovim


knjigama, piscima i prepisivaima, nekim glagoljskim
kodeksima, kolovanju glagoljaa, bratovtinama
sveenika glagoljaa etvorica biskupa zauzeta
glagoljaa itd.

(Juraj Divini i imun Koii Benja)

Od 14. st. ima dosta podataka o glagoljskoj misi u


gradskim crkvama u Zadru. Crkvena knjievnost
glagoljaa iz 14. st. i ranije je pretea i temelj hrvatske
renesansne knjievnosti u 15. st.
Svi sauvani glagoljski misali: Novakov, Roki,
Ljubljanski i sl. franjevci su proirili po svojim
provincijama. U njihovu skriptoriju nastala matica
hrvatskog glagoljskog Misala.

(U svim spomenutim misalima nalaze se praznici sv. Krevana,


Benedikta koji su se slavili u Zadru, pa i to upuuje na
zadarsko podrijetlo.)

Benediktinski samostan sv. Ivana Evanelista u


Biogradu od 1059. bio je glagoljaki
U 13. s. benediktinci se nakon razaranja
samostana iz Biograda sele na okovac
(glagoljski natpisi klesani u kamenu su iz 1517,
1523. i 1531.
Zadarska biskupija
mjesto prijevoda latinskih misala na hrvatski
mjesto irenja hrvatskih evanelistara

Glagoljski napis
uklesan u
kamenu
SAMOSTAN SV.
KUZME I
DMJANA NA
OKOVCU

fratres Illirici, ili Fratres de littera sclava =


Franjevci treoredci (poetak 13 st.) = glagoljai
60 bratovtina u Zadru tijekom povijesti
Najstarija: zlatarska bratovtina iz 1176.
Misal kneza Novaka iz 1368.
Hrvatska glagoljska Biblija iz 1380.
Glagoljaki pisar Matej u Zadru 1395.
Prvo hrvatsko sveuilite
Dominikansko sveuilite u Zadru iz 1396.

GLAGOLJSKI NATPISI NA ZADARSKOM


PODRUJU
U Dalmaciji sauvano blizu 120 glagoljskih
natpisa i grafita u te jo petnaestak koji su
postojali ali su izgubljeni
u Zadru i okolnim mjestima sauvano 114
glagoljskih natpisa i 4 grafita, 10 ih je od 19. st.
do konca 20. uniteno, jedan od groma, jedan od
bombardiranja u 2. Svjetskom ratu.
Iz 15. st. je 10 natpisa, iz 16. st. je 30, iz 17. st.
30, iz 18. st. 52, iz 19. st. 2, a iz 20. st. 3.
Najstariji poznati natpis iz zadarskog podruja je
iz 1442., uniten vjerojatno za vrijeme 2.
Svjetskog rata, ali sadraj je poznat.

Postoje prepisivake radionice koje se bave i s glagoljskim i latinskim


knjigama.
Glagoljaki pisari u Zadru djeluju od 1410. do 1820. U samom
gradu sauvano je pet glagoljskih natpisa od 15. do 18. st. (J.
Fui)

Dva Bartola, pisari glagoljai u Zadru, 1410.-1443., jedan od njih "de


Corbavia habitator Jadre"

Matej Gostii, zadarski glagoljaki pisar, kupio 1420. kuu u Zadru za


25 zlatnih dukata (cijena jednog misala i do 45 zlatnih dukata).

Godine 1436. u Zadru su zajedno uvezani glagoljski brevijar i misal, i


plaeni za cijenu od 80 zlatnih dukata (vrijednost triju kua...).

Godine 1437. zadarski pop Juraj Zubina u svojoj oporuci se naziva


pop hrvacke knjige (pisma); de littera sclava (sclavonica).

Jakov Blaevi (de Modrussia), prepisiva glagoljskih knjiga iz 15. st.

Godine 1455. zadarski glagolja Kreolo eljuni je od


pisara Jurja Premia, upnika iz sela Jasenovo kod
Nina, naruio glagoljaki misal s dodatcima, koji treba
biti pisan tono onim slovima koja je ostavio kao uzorak
kod biljenika, "pa i boljima ako mu to bude mogue"!
U crkvi sv. Marije u Salima postojao brevijar iz
14. st., ali je nestao
Matine knjige iz kabrnje unitene, glagoljski
natpis na zidu crkve

U zadarskom Dravnom arhivu je pored matinih


knjiga i 310 oporuka pisanih glagoljicom od 1550.
do 1779. (bile pohranjene u pismohranama
zadarskih knezova).
270 glagoljskih matinih knjiga, knjiga
bratovtina, godara, biljenica i isprava sa
zadarskog podruja (veina matinih knjiga je u

Dravnom arhivu u Zadru)

Mnogo biljeaka o glagoljskim knjigama i u


latinskim zapisima u Dravnom arhivu (fra Petar
Runje), u 14. i 15. st. iz zapisa zadarskih biljenika
znamo da je bilo 15 misala, 20 brevijara, 3
psaltira, 1 BIBLIJA (1380.) i 12 drugih knjiga

Berieva zbirka od 1872. u Rusiji u Petrovgradu, komad lista


misala iz Brbinja Beri stavlja ak u 12. st., iz 13. st. su dva
lista brevijara iz Tkona, ulomak brevijara iz Ugljana, i dio
lista brevijara iz Brbinja, iz 14.-16. st. vei broj odlomaka; iz
Berievih zapisa se vidi da najvei broj odlomaka potjee sa
zadarskih otoka. ((1824.-1870.). (Ivan beri = zadarski
glagolja i filolog, skupljao knjige od 1848., prvi lan
HAZU osnovane 1866. u Zagrebu)
U Institutu za slavensku filologiju Sveuilita u Padovi je
barem 18 glagoljskih isprava (poklon plemike obitelji De
Ponte iz Zadra).
Kod Artura Cronie u Rimu je sveanj hrvatskih glagoljskih
isprava, ali ne zna se gdje je sada.
U Gradskoj knjinici u Trstu se nalazi knjiga bratovtine
Crkve sv. Marije u Ugljanu iz 1617. do 1872.
U Dravnom arhivu u Zagrebu uva se 7 naredaba zadarskih
knezova, knjiica sa 630 stihova ("Itorija od dvih en
ugljanskih" iz 1740), gramatika iz 1823. "Pismenstvo jazika
slovinskago

U Sveuilinoj knjinici u Splitu jedna biljenica dijelom


ispisana kurzivnom glagoljicom i 12 spisa s otoka mana
(dole su kao poklon 50-tih godina 20. st.).
U Samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu
je "Libar braine Gospe od Zeea na Zaglavi i u
manu", 17. i 18. st., Klimantoviev zbornik na
230 listova dovren 1512., Datija i prijatija
samostana sv. Pavla na koljiu 1591.-1675. i jo
15 raznih knjiga i knjiica, kao i 4 isprave sa
koljia, Zaglava i Zadra.

Iz upe Sutomiica, Preko (Poljana) postoje glagoljske matice


krtenih, vjenanih i umrlih (od 1815. do u 19 st.), Gruko Zadar ima matice krtenih i vjenanih (17. st.), a iz mjesta I s
istoimenog otoka ima matice vjenanih iz 17. st.
Obiteljski arhiv dr. Iva Petriciolija u Zadru posjeduje 36
isprava iz 17. i 18. st.
Kod obitelji pok. ime Grandova u Salima je diobeno pismo iz
1735. i jedan kupoprodajni ugovor iz 1794., kod obitelji Petra
Piasevolija je kupoprodajni ugovor iz 1805., kod obitelji
Milivoja Ugrinia u Biogradu su tri pisma iz 1756. i 1764., a
kod obitelji Nede Grbina u Zagrebu je dio jedne matrikule iz
Sali iz 17. i 18. st.
Ivan indija: Bibinjski korijeni, Matica hrvatska Zadar, 2003.,
ukljuene i glagoljske matine knjige (obradio don Pavo Kero)
Tiskane knjige - 249 primjeraka samo na zadarskim otocima
(po Vladislavu Cvitanoviu), uglavnom tiskane u Rimu, od
Levakovieva misala iz 1631. do Parieva misala iz 1905.

Don Ivo Prodan (1852.-1933.), Borba za glagoljicu, Zadar,


1900. Neki upnik kod Zadra zapalio tri vrlo stara glagoljska
misala. Zadarski nadbiskup Godeassi 1855. okrunicom
sabrao zbirku knjiga i dokumenta iz glagoljskih upa (na
tisue). Gdje su?
na zadarskom otoju samo od 15. do 19. st. evidentirano 2.372
sveenika glagoljaa: Sutomiica 152, Sali 150, Ugljan 147,
Molat 131, Veli I 121, man 114, itd.
(Sveenici su odigrali vanu kulturnu ulogu na zadarskim
otocima)
Glagoljake crkve u Zadru: meu njima i crkva sv. Donata je
glagoljaka poevi od 13. st.
Prve glagoljake kole opstoje od 15. st.
U razdoblju od 9. do 20. st. evidentirano je 3.077 glagoljaa
na zadarskom podruju s otocima (Tihomil Matrovi), a
svaki od njih je morao imati barem glagoljski brevijar.

imun Klimantovi (Klemenevi, iz Lukorana na Ugljanu),


glagoljaki pisac s kraja 15. i poetka 16. st., autor triju
glagoljskih zbornika: Kl. zbornik 1509. (Petrovgrad, Rusija),
Kl. zbornik, 1512., otok Ugljan (sv. Ksaver, Zagreb), Kl. ritual
1512. (sv. Ksaver, Zagreb), pergamentna knjiica iz 1511,
NSK Zagreb; spomenik
Petar Zorani (Planine, 1536., knjiga tiskana 1569.) - "...i da
bi me tumaenje blaenoga Hieronima ne uvibalo, s
prirokom bih pisal, boju se" (da nisam uvjeban u pismu sv.
Jeronima, bojim se da bih teko pisao), rasuta baina ; u
klerikoj koli u Zadru (u palai ninskih biskupa), koju je
pohaao Zorani, u njegovo vrijeme se uila i glagoljica;
Zorani izrijekom zahvaljuje u uvodu u Planine svom
"predragom uitelju, dobrom baincu i Hrvatinu Mateju
Matijeviu" iz Nina

imun Koii Benja (ili imun Koii Zadranin;


1460.-1536.) roen u Zadru, kolovan u Zadru i Rimu,
zadarski kanonik, modruki biskup (1509.-1536.),
glagolja, osniva glagoljske tiskare u Rijeci 1529. g. U
svom pismu Tomi Nigeru, trogirskom biskupu,
upuenom 1531, pie (u izvorniku pisano hrvatskim
crkvenoslavenskim jezikom) :
Juraj Barakovi (16./17. st.), autor Vile slovinke
u svojim se stihovima ali da u vrijeme Marula
spomenuta klerika kola u Zadru rabila jazik
slovinski (hrvatski jezik), a sada rabi rimski
(latinski), (vidi: Petar Runje, kolovanje
glagoljaa, str. 69].

Zadranin imun Budini (oko 1530.-1600.) priredio


za tisak Izpravnik za erei glagoljicom, spominje
slovignski iazich (slovniski). Bio je nadbiskupijski
kancelar, i pisao akte glagoljicom.
Molba fra Ivana iz Foe (istona Bosna) papi godine
1658. da hrvatska glagoljska misa bude dopuptena
franjevcima u Bosni, "kao to je doputena svim
sveenicima pokrajine Dalmacije."
nadbiskup Vicko Zmajevi (1670.-1745.), Collegium
Illiricum (Nadbiskupijsko sjemenite "Zmajevi")
Splianin Mate Karaman (1745.-1771.) bio je Creski
biskup, kasnije Zadarski nadbiskup. Napisao je
Bukvar slavenskij tiskan u Rimu 1753. glagoljicom i
irilicom.

Hrvojev misal, 1404., nastao vjerojatno u Zadru, pisar


Butko (Runje, Hercigonja, Grbin), Turci zaplijenili
negdje u Hrvatskoj (u Dalmaciji) odakle je dospio u
Tursku (Jagi); Maarski strunjaci tvrdili da je bio u
Korvinovoj knjinici do 1526., vrlo vjerojatno iz elje da
ga dobiju za sebe; 600. obljetnica godine 2004.
Njujorki misal (1400.-1410.), okolica Zadra (moda
Filip-Jakov prema Mariji s. Agneziji Panteli).
Grdoviev glagoljski zbornik s poetka 18. st.,
teak 20 kg., najtea poznata glagoljska knjiga,
(kupio ju Ivan Kukuljevi Skacinski u Zadru
(sada u Arhivu HAZU u Zagrebu)

Glagoljski natpis iz 1632. ispod preslice na Crkvi sv.


Lovre na groblju u Lukoranu

CRKVICA SV. HIPOLITA KOD UGLJANA NA


ISTOIMENOM OTOKU, S GLAGOLJSKIM NATPISOM
IZ 1732.

NADVRATNIK UPNE CRKVE SV. MARIJE U


MJESTU SALI NA DUGOM OTOKU

GLAGOLJSKI NATPIS U MJESTU UGLJAN


NA OTOKU UGLJANU

NADGROBNA PLOA UZIDANA U UPNU


CRKVE SV. MARIJE U MJESTU SALI NA
DUGOM OTOKU,
S GLAGOLJSKIM NATPISOM

GLAGOLJSKI NATPIS UZIDAN U UPNU CRKVE


SV. MARIJE U MJESTU SALI NA DUGOM OTOKU

Livio Marijan, "Glagoljaka glazbena batina" ve se 5 godina


redovito odrava u sklopu meunarodne manifestacije Glazbene
veeri u sv. Donatu u Zadru, srpanj-kolovoz; pasionska batina,
asoslov
Jerko Bezi, glagoljako pjevanje, snimio i u zadarskom podruju,
monografija Razvoj i oblici glagoljakog pjevanja u Dalmaciji,
Zadar, 1973.
Katarina Livljani, ansambl Dialogos, Pariz
Izloba glagoljice u Gradskoj knjinici u Zadru 2003. (Julija
Vojkovi, Vjera Reiser, Dario Tikulin), glagoljake doitnice nastale
za potrebe Meunarodne konferencije zrakoplovne medicine u Zadru
2002.
Tisuu godina glagoljanja (Zadar, 2003., proslava prvotiska misala iz
1483. i Parieva misala iz 1893.):
Izloba glagoljice (Tihomil Matrovi), arhiv, Ljetna kola glagoljice

IZVORI
http://www.croatianhistory.net/etf/zadargl.html
Petar Runje: Glagoljica u Zadarskoj nadbiskupiji
u srednjem vijeku, Gradska knjinica Zadar,
2005, ISBN 953-7204-07-5
Fotografije Davor Klarin, Nedo Grbin