You are on page 1of 11

PRVI SVJETSKI RAT

IZBORNA:HISTORIJA

UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA

Borba izmeu francusko-britanskog i njemakog kapitala za


podjelu ekonomski vanih podruja i osvajanje meunarodnih
trita, a potom i tenja prevlasti u svjetskim razmjerima bili su
osnovni uzrok rata. Tako je podjela svijeta na interesne sfere
uvrene kroz politike i vojne saveze dovodila do brojnih
napetosti, jer su njemaki zahtjevi za novom podjelom kolonija
bili potkrijepljeni rastuom ekonomijom. Utrka u naoruanju
izmeu europskih drava bila je potaknuta unutarnjo-politikim
interesima svake od njih, a izazivane krize do 1914. rjeavane
su neuinkovitim diplomatskim putem. U cijeloj je Europi vojna
doktrina predviala kratkotrajne borbe u trajanju od nekoliko
mjeseci. Prema tom miljenju, ishod rata bio bi odluen ve u
prvim veim bitkama, po uzoru na ratove druge polovine 19.
stoljea. Politike, vojne i ekonomske elite europskih velesila
nisu shvaale ozbiljnost meunarodne krize, koja e svijet
ubrzo odvesti u katastrofu nesluenih razmjera.

PRVI SVJETSKI RAT

Prvi svjetski rat bio je globalni oruani sukob


izmeu dva saveza drava (Antanta i Sredinje sile)
koji se odvijao na vie kontinenata od 28. srpnja
1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su,
izmeu ostalih, i vie od 40 miliona rtava,
ukljuujui priblino 20 miliona mrtvih vojnika i
civila i znaajna razaranja drava i gospodarstava,
te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih
razmjera. Stoga je nazivan Veliki rat ili Rat koji e
okonati sve ratove. Oko 60 miliona europskih
vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.

Prvi svjetski rat vodila su dva velika saveza. Sile


Antante u poetku su inile Ujedinjeno Kraljevstvo,
Rusko Carstvo i Francuska te njihovi teritoriji i
protektorati. Brojne druge drave pridruile su se
silama Antante, od kojih su najvanije bile Kraljevina
Italija, koja se pridruila u travnju 1915., i
Sjedinjene Amerike Drave, koje su u rat stupile u
travnju 1917. Sredinje sile inili su Njemako
Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo
pridruilo se Sredinjim silama u listopadu 1914., a
godinu dana poslije to je napravila i Kraljevina
Bugarska. Do zavretka rata od europskih zemalja
samo su Nizozemska, vicarska, panjolska i
skandinavske zemlje ostale slubeno neutralne, iako
su mnoge pruale financijsku i materijalnu pomo
jednoj strani u ratu.

Neposredni povod ratu bio je


atentat na austrougarskog
prijestolonasljednika, nadvojvodu
Franju Ferdinanda u Sarajevu
28. lipnja 1914., koji je izvrio
Gavrilo Princip. Napad AustroUgarske na Kraljevinu Srbiju
aktivirao je niz saveznitava koji
su pokrenuli lananu reakciju
objava rata. Za mjesec dana vei

Rat se vodio na nekoliko bojita koja su


nairoko okruivala Europu.
Zapadno bojite odlikovalo se sustavom
rovova i utvrenja koje je odvajala
niija zemlja.Ova su se utvrenja prostirala
duinom veom od 600 km. Na
Istonom bojitu velika prostranstva
istonoeuropskih nizina i ograniena
eljeznika mrea nisu omoguile da se
ovdje razvije stanje kao na Zapadu, iako su
sukobi bili podjednako estoki. Na
balkanskom, bliskoistonom i talijanskom
bojitu takoer su voene estoke borbe, a

Rat je zavren potpisivanjem


nekoliko mirovnih sporazuma, od
kojih je najvaniji Versajski
ugovor 28. lipnja 1919., iako su
sile Antante potpisale primirje s
Njemakom 11. studenog 1918.
Najuoljivija posljedica rata bila
je nova teritorijalna podjela
Europe. Sve lanice Sredinjih
sila izgubile su teritorij, a

SARAJEVSKI ATENTAT

Sarajevski atentat posluio je kao povod


za izbijanje Prvoga svjetskog rata. Naime,
Gavrilo Princip, lan tajne organizacije "
Mlada Bosna" koja je imala za cilj putem
buna, ustanaka i oruanih atentata zbaciti
austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini,
izvrio je atentat na austrougarskog
prijestolonasljednika i nadvoSofiju, 28.
lipnja 1914. jvodu - Franju Ferdinanda i
njegovu suprugu godine.

Prvobitni uzroci za planiranje i izvoenje


Sarajevskog atentata lee jo u 1878. godini,
tonije u odlukama doneenim na
Berlinskom kongresu kada Austro-Ugarska
dobiva pravo okupirati Bosnu i Hercegovinu na
trideset godina protivno vanjskopolitikim
interesima Srbije i Crne Gore koji su htjeli
zajedno anektirati tu tadanju Tursku pokrajinu.
Formalno Bosna i Hercegovina je i dalje ostala
Turska pokrajina, ali sada pod vojnom
kontrolom Austro-Ugarske. Jedina potencijalna
odteta za oekivano teritorijalno irenje Srbiji
postaje meunarodno priznanje nezavisnosti i
pripojeno podruje grada Nia i njegove
pokrajine.

Osnovnu ulogu u atentatu odigrati e


tajna srpska teroristika organizacija "
Crna ruka" koja je slubeno osnovana
10. lipnja 1910. godine, iako su njeni
lanovi ve ranije bili ukljueni u
teroristike operacije i politika ubojstva
kao na primjer ubojstvo srpskog kralja
Aleksandra Obrenovia. Glavni
zapovjednik "Crne Ruke" bio je ujedno i
glavni zapovjednik Srpske vojne
obavjetajne slube pukovnik Dragutin
Dimitrijevi Apis. Na podruju Bosne "
Crna ruka" je kontrolirala organizaciju
"Mlada Bosna" iji lanovi e izvriti

HVALA NA PANJI
AHA EUNOVI