RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 34 (2008.

UDK 811.163.42367.625.41
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 20. IX. 2008.
Prihvaen za tisak 17. XII. 2008.

Luka Vukojevi
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
lvukojev@ihjj.hr

INFINITIVNE POSLJEDINE KONSTRUKCIJE

J. Melvinger u radu o supstandardnome prijedlonom infinitivu (1982.) ne
spominje mogunost infinitivne kondenzacije posljedinih ustrojstava, ni
prijedlonog ni besprijedlonog infinitiva, iako donosi primjere u kojima je
rije o infinitivnoj prijedlonoj konstrukciji koja je prilona oznaka posljedice, a ne prilona oznaka naina, kako ona tvrdi: Konata jakna smijena, a
al oko vrata kaklja za poludjeti. Tu mogunost ne spominje ni u svojoj disertaciji (iako navodi primjere koje mi razumijevamo kao posljedine konstrukcije), a ne navodi je ni M. Ivi.

Infinitivne se posljedine konstrukcije mogu podijeliti prema nekoliko razliitih kriterija. U prvome ih redu moemo podijeliti na frazeologizirane i nefrazeologizirane konstrukcije. Nadalje, prema njihovu mjestu u reenici moemo
ih podijeliti na slobodna reenina ustrojstva (slobodne posljedine reenice) i
ustrojstva koja su neki reenini dio (predikat, prilona oznaka posljedice). Posljedine se infinitivne konstrukcije takoer dijele na prijedlone i besprijedlone infinitivne konstrukcije. Besprijedlone infinitivne konstrukcije razmjerno su rijetke. Sve su infinitivne posljedine konstrukcije korelativnoga tipa, s
ekspliciranim ili nekspliciranim obiljeivaem mjere ili stupnja ija se raspodjela razlikuje u frazeologiziranim i nefrazeologiziranim posljedinim ustrojstvima. Ispred prijedlonoinfinitivnog izraza mogu se nai pridjevi (Lijepa za
poiziti), imenice (Logika za vola ubiti) i glagoli (Konata jakna smijena, a al
oko vrata kaklja za poludjeti.1). Zajedniko je obiljeje svih prijedlonih infinitivnih konstrukcija da dolaze izravno, bez stanke iza svoje upravne rijei (glagola, imenice ili pridjeva).
1

Primjer preuzet iz disertacije J. Melvinger (1980: 229).

449

24_luka_G_02.indd 449

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

Skupina pridjev + za + infinitiv u reenici Lijepa je za poiziti u velikoj se

mjeri u mnogim obiljejima razlikuje od naoko slinih skupina kao to je npr.
u reenici Krlea je teak za itati. U takvim skupinama prijedlonoinfinitivni
izraz ograniuje ili na koji drugi nain obiljeava opseg znaenja pridjeva koji
mu prethodi. Krlea nije teak u svakome smislu, uope, nego samo s obzirom
na radnju o kojoj referira prijedlonoinfinitivni izraz, tj. s obzirom na mogunost razumijevanja Krlee. Nasuprot tomu, prijedlonoinfinitivni izraz u skupini Lucija je lijepa za poiziti niukoliko ne ograniuje opseg znaenja pridjeva.
Prijedlonoinfinitivni izraz u takvim skupinama izraava moguu (neostvarenu, ali ne i nevjerojatnu) posljedicu Lucijine ljepote. Gornja bi se reenica mogla parafrazirati ovako: Lucija je lijepa do te mjere (toliko) da bi njezina ljepota mogla uiniti da ovjek poizi. Prijedlonoinfinitivna skupina pojaava pridjev oznaujui visok stupanj svojstva, tj. kakvoe. Izricanje visokog, najvieg
stupnja omoguuje neostvarena, ali mogua posljedica koja je uvijek i posve
nesumjerljiva s pridjevom s kojim je povezana.
Razlike u odnosu prijedlonoinfinitivnih izraza prema pridjevima u tim
dvjema reenicama jo vie dolaze do izraaja kad se iz tih reeninih ustrojstava uklone prijedlonoinfinitivni izrazi. Uklanjanje prijedlonoinfinitivnog
izraza u prvome tipu ustrojstava dovodi do bitne preinake znaenja predikata
koji ini pridjev, dok uklanjanje prijedlonoinfinitivnog izraza u drugome tipu
ustrojstava ne preinauje bitno ope znaenje pridjevnoga predikata ni njegov
odnos prema glavi skupine, tj. imenici:
Krlea je teak. Lucija je lijepa.
Dok u prvome tipu ustrojstava postoje bitna semantika ogranienja za izbor predikatnoga pridjeva i infinitivnoga glagola (meusobno se ograniuju),
predikatni pridjev u drugome tipu ustrojstava ogranien je samo svojim vlastitim selekcijskim obiljejima, a mogunost uvoenja infinitivnoga glagola
ograniena je leksikom semantikom predikatnoga pridjeva i infinitivni glagol
mora biti semantiki spojiv sa semantikom pridjeva, tj. mora oznaivati moguu posljedicu znaenja pridjeva.
U infinitivna ustrojstva drugoga tipa za razliku od infinitivnih ustrojstva prvoga tipa ne moe se uvrstiti stupanjski prilog, stupanjski modifikator: Krlea
je jako teak za itati / *Lucija je jako (tako) lijepa za poiziti.
Posljedina se infinitivna ustrojstva drugoga tipa nadalje ne mogu eksklamatizirati, tj. ne mogu se usklino preoblikovati: *to je Lucija lijepa za poiziti! / to je Krlea teak za itati!
Skupine pridjev + za + infinitiv koje izraavaju visok stupanj ne mogu funkcionirati ni u korelativnim posljedinim ustrojstvima s pridjevnim predikatom:
450

24_luka_G_02.indd 450

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

Krlea je tako teak za itati da sam morao odmah od toga odustati / *Lucija je
tako lijepa za poiziti da u joj odmah napisati pjesmu. Razlog tomu to se takve skupine ne mogu usklino preoblikovati i to ne mogu funkcionirati u korelativnim ustrojstvima, tj. to se u njima ne moe eksplicirati stupanjski modifikator tako, treba traiti u korelativnoj posljedinoj sintaksi, pravilima posljedine sintakse. Znaenje visokog stupnja takvim skupinama za + infinitiv namee neostvarena, ali mogua posljedica i prekomjernost te posljedice. Tako
da je skupina za + infinitiv povrinsko ostvarenje dubinskoga posljedinog sintaktikog ustrojstva. To je uklopljeno ustrojstvo prema pravilima korelativne
posljedine sintakse nadreenim korelatorom (modifikatorom u specifikatoru
pridjeva) pridrueno pridjevu. Taj korelator nije povrinski ekspliciran, ali njegova prisutnost u dubinskome ustrojstvu onemoguuje uvrtavanje drugih korelatora u tome poloaju. Uvrtavanjem jo jednog modifikatora kre se pravila
posljedine sintakse (jedan pridjev ne moe imati dva modifikatora, a dva nekoordinirana posljedina ustrojstva ne mogu biti istodobno pridruena jednomu
istom upravnom lanu glavne sureenice).
Obiljeivai stupnja, stupanjski modifikatori, ne mogu se meusobno kombinirati u neralanjenim (restriktivnim) posljedinim reenicama. To ogranienje vrijedi i za neralanjene relativne i poredbene reenice. Dakle, jedan
pridjev u neralanjenim takvim ustrojstvima moe prihvatiti samo jedan stupanjski modifikator istog tipa.2 To ogranienje ne vrijedi za ralanjena takva
ustrojstva.3
Drukije reeno, pridjev kao glava skupine ne moe biti dvostruko modificiran, a da pritom ti modifikatori s njim imaju ili zadre isti sintaktiki odnos.
I kad se katkad u kojemu povrinskom ustrojstvu pojave dva uzastopna modifikatora, to je samo prividno kombinacija modifikatora. Tada su oni beziznimno hijerarhizirani, tj. imaju razliite sintaktike odnose s pridjevnom glavom
2
Uporaba nekih prilonih modifikatora veoma je restriktivna, a drugi opet mogu modificirati razliite leksike glave i skupine. Tako recimo koliinski prilozi koji oznauju neodreenu
koliinu ega (dosta, dovoljno, prilino, toliko itd.) mogu modificirati i imenice i glagole i pridjeve i priloge, vrlo i veoma modificiraju samo pridjeve i priloge, mnogo, malo, puno modificiraju
imenice, glagole i priloge, jako modificira pridjeve i priloge, vie i manje modificiraju imenice i
glagole i neke pridjeve: To je vie psiholoki roman nego drutvena panorama.
3
O tome veoma uvjerljivo piu J. C. Milner (1973: 28 i dalje) i H. Huot (1979: 510 i dalje).
Razliito ponaanje ralanjenih i neralanjenih korelativnih ustrojstva s obzirom na mogunost
kombiniranja stupanjskih modifikatora Milner promatra na poredbenim korelativnim ustrojstvima (Ivan je toliko pametan koliko i Marko / Ivan je pametan, koliko i Marko). U prvoj je reenici
pridjev modificiran stupanjskim modifikatorom toliko, i ne moe primiti drugi stupanjski modifikator (*Ivan je veoma, jako toliko pametan koliko i Marko), a u drugoj reenici pridjev je neovisan o stupanjskome modifikatoru koliko, i moe imati vlastite modifikatore (Ivan je veoma pametan, koliko i Marko).

451

24_luka_G_02.indd 451

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

ili pridjevnom skupinom. Tako se neki koliinski priloni modifikatori (mnogo,

malo, puno, toliko) mogu pojaviti praeni modifikatorima vie i manje (Ivan je
mnogo/malo vie ljubazan nego Marko), ali to je mogue stoga to se tu modifikatori mnogo i malo ne odnose na pridjev, nego na stupanjski modifikator. Prema tomu, takvi sljedovi modifikatora ne dovode u pitanje pravilo o nemogunosti kombiniranja modifikatora. to vrijedi za skupine, vrijedi i za reenice:
pridjev ve modificiran jednom zavisnom posljedinom sureenicom ne moe
se modificirati drugom posljedinom sureenicom, ne moe se dakle modificirati dvama nekoordiniranim posljedinim reenicama (*Lucija je tako lijepa da
se svi za njom okreu da joj se ne usudim prii).
Posljedina prijedlonoinfinitivna ustrojstva kojima je u leksikome dijelu
predikata imenica imaju sva semantika i mnoga sintaktika obiljeja zajednika onim posljedinim infinitivnim ustrojstvima u kojima je u leksikome dijelu predikata pridjev. Skupina za + infinitiv u takvim ustrojstvima izraava neostvarenu, ali moguu posljedicu kojom se neizravno vrednuje imenica kojoj je
skupina za + infinitiv u funkciji nekongruentnog atributa. Sva su takva ustrojstva u veoj ili manjoj mjeri frazeologizirana.
Za razliku od neposljedinih imenskih skupina koje mogu biti modificirane
(valorizacijskim) pridjevima: Moe biti neki dobar novi stil za prodati, posljedine takve imenske skupine ne mogu biti na taj nain modificirane: To je logika za vola ubiti / *To je strana/uasna/nevjerojatna logika za vola ubiti.
Ispred imenskih skupina s prijedlonim infinitivom koji izraava visoki stupanj kakvoe, svojstva ili radnje ne moe se pojaviti nadreeni korelator s kojim bi sintaktiki i semantiki (jer znaenje neodreenoga stupanjskog modifikatora puni upravo zavisna sureenica) bila povezana zavisna posljedina sureenica: To je bila buka za mrtve probuditi /*To je bila takva buka za mrtve
probuditi. Takve dakle imenske skupine ne mogu funkcionirati u korelativnome posljedinom sustavu.
Ta injenica moe znaiti samo to da se predikatno ime ve nalazi u korelativnome sustavu.
Poseban sintaktiki tip prijedlonoinfinitivnih posljedinih ustrojstava jest
onaj u kojemu se skupina za + infinitiv nalazi iza kopule u poloaju atributa.
To je za umrijeti od smijeha. To je za prste polizati. To je za plakati. One imaju istu interpretaciju kao i pridjevne i imenske takve skupine, tj. one vrednuju
leksiku jedinicu u glagolskome ili imenskome predikatu. Subjekt takvih reenica gotovo je beziznimno ekspletivno to (proforma to), iako se moe pojaviti i
zamjenini i leksiki subjekt (Ti si za ubiti, Ivan je za poiziti, Ta situacija je za
poludjeti). Takva su infinitivna ustrojstva reducirana na leksiku jezgru predi452

24_luka_G_02.indd 452

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

kata, a u potpunoj reenici dolaze u ulozi leksike jezgre predikata. Takva infinitivna u veoj ili manjoj mjeri frazeologizirana ustrojstva i izrazi dolaze s veoma malim brojem glagola (preteito negativne semantike). U interpretativnome
i semantikome smislu takva su ustrojstva istovjetna onima u kojima su pridjev
ili imenica u predikatnome imenu. Sva su posljedina infinitivna ustrojstva povrinski ostatak reenice uklopljene u prijedlonu skupinu generiranu u specifikatoru pridjeva koji je ukljuen u imensku skupinu ija leksika pridjevna jedinica nije ostvarena. Prijedlonoinfinitivna skupina u suodnosu je s nadreenim korelatorom koji takoer nije leksiki ostvaren. Sve to vrijedi za infinitivna ustrojstva s imenicom i pridjevom u predikatnome imenu vrijedi i za infinitivna posljedina ustrojstva s glagolskim predikatom.

Frazeologizirane infinitivne posljedine konstrukcije

Najvei broj posljedinih infinitivnih ustrojstava ine frazeologizirana posljedina ustrojstva. To su strukturno-semantiki blokirana ustrojstva ije se
znaenje nikako ne moe svesti na znaenje koje njihove leksike sastavnice
ili na zbroj svih njihovih leksikih sastavnica. Takve sintaktike konstrukcije
imaju svojstvenu (stalnu) strukturu, podruje uporabe i motivaciju. Naime,
uvijek su to emotivno-ekspresivno obojena ustrojstva s dominantnim usklino-kakvono-intenzifikacijskim znaenjem. Sadraj takvih reenica izrazito je
emfatiki naglaen. Njihova je uporaba uglavnom ograniena na razgovorni i
knjievnoumjetniki funkcionalni stil. U slobodnim posljedinim reenicama,
reenicama velike ekspresivne vrijednosti redovito dolaze upravo frazeologizirane posljedine konstrukcije.
Takve su frazeologizirane posljedine konstrukcije za + infinitiv redovito
stupanjski modifikatori, stupanjske odredbe. Npr. za poludjeti/da poludi kao
stupanjska odredba, stupanjski modifikator znai u velikoj mjeri, u izrazito velikom stupnju, ali taj izrazito veliki stupanj moe biti usmjeren i u pozitivnome
i u negativnome smjeru, dakle moe znaiti i u velikom stupnju iznad prosjeka
ili normale i u velikome stupnju ispod prosjeka ili normale, npr.:
Sve sam pripremio za njezin dolazak, a ona nije dola: to je za poludjeti. (to
je strano, nepodnoljivo)
Juer sam se proveo za poludjeti. (odlino, nevjerojatno dobro)
U Mateievu frazeolokome rjeniku veoma su rijetke potvrde za frazeologizirane posljedine konstrukcije za + infinitiv. Dobro su meutim potvrene
posve analogne i sa spomenutim konstrukcijama zamjenjive konstrukcije da +
prezent koje na isti nain funkcioniraju kao stupanjski modifikatori s moguom
453

24_luka_G_02.indd 453

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

dvosmjernom znaenjskom realizacijom (kao u ovim primjerima iz tog rjenika uz koje stoji napomena da su redakcijski):
Naao sam mu i stan i namjetaj, a on nije doao; to je da poludi. (to je
strano, nepodnoljivo)
Veer i no su bili da poludi. (bili su prekrasni, arobni, divni)
Dakle, znaenje prijedlonog izraza za + infinitiv ili konstrukcije da + prezent kao modifikatora stupnja ili atributnih odredaba nije obvezatno pozitivno
(kao u nekim drugim posljedinim reenicama, onima sa stupanjskim modifikatorima tako, toliko). Tako je i s glagolima poiziti, crknuti, krepati itd., tj. s
glagolima iz psihofiziolokoga znaenjskog polja.
Donosimo tablini prikaz eih frazeologiziranih posljedinih konstrukcija za + infinitiv. S obzirom na to da je u naemu korpusu pronaen manji broj
potvrda za te konstrukcije (to je posve logino s obzirom na injenicu da je
rije o konstrukcijama koje zbog svoje izrazite ekspresivnosti pripadaju razgovornomu funkcionalnom stilu, te s obzirom na to da norma nije sklona infinitivnim konstrukcijama zamjenjivim prezentskim) u drugome stupcu donosimo
natuknicu (konstrukciju da + prezent) iz Mateieva rjenika, napominjui da
je rije o uvijek zamjenjivim ustrojstvima: gdje je potvreno jedno od njih, moglo bi beziznimno biti potvreno i drugo:

konstrukcija za
+ infinitiv

Mateiev
rjenik

potvrda iz
Mateieva rjenika

znaenje

za puknuti/
umrijeti/crknuti/pasti (od smijeha, od dosade, od muke, od
jada, od bijesa,
od tuge)

da ovjek pukne
od smijeha
da pukne
(umre, crkne,
padne) od smijeha

Ah, boe sveti! Da ovjek pukne od smijeha! Zapravo da ovjek

pukne i od ljutnje i od
smijeha! Stvarno je
on komian ovjek, da
pukne od smijeha.

veoma
smijeno,
komino

za prste lizati/
polizati/pojesti

da prste lie
(polie, pojede)

Ova tetka-Pelina
(riba), bogme, slatka
je da prste lie. Tvoj
svijet je neto vee.
Budunost da lie
prste.

veoma je
ukusno/slatko/ugodno

454

24_luka_G_02.indd 454

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

za pojesti

da koga pojede

Vidjela sam Dubravkino dijete, milo je da ga

pojede.

mio/dobar;
divan, ljubak (obino
o djetetu)

za iskoiti iz
koe

da ovjek iskoi
iz koe

Ona, moja Mara, koju

toliko volim, mene
sramno ostavi! Pa to
je da ovek iskoi iz
koe, da poludi!

nepodnoljivo, neizdrivo, da
poludi

za poludjeti

da ovjek poludi
(pobjesni i dr.)

To je da ovjek poludi;
Ne mogu vie, to je da
ovjek poludi!

veoma teko, neizdrivo, nepodnoljivo

za smuiti se

da se ovjeku
smui (zgadi)

Govorio je takve stvari

da se ovjeku smui.

veoma neugodno,
runo

Svi frazeologizirani izrazi navedeni u tablici oznauju visok stupanj, izrazitu mjeru. Naravno, to nije potpun popis takvih izraza, njih je mogue dalje nizati: za popiati se (od smijeha), za vola ubiti, za plakati, za krepati, za popizditi itd.
U naemu su korpusu potvreni ovi primjeri frazeologiziranih posljedinih
infinitivnih konstrukcija:
Zar to nije danas za plakati (koliko je god bilo juer za krepati)? P.S.
5/5/617/19; Dakle, zna to mi se od zadnji put dogodilo, to je nevjerojatno, za
krepat, da popizdi, umrijet e kad uje, ti bokca, zna da su advokat Zaboga i brati Grubini napali skup moj stan, da crkne! Cvitan 125; odjednom
mi se ini kako je program HTV-a izvanredan, genijalan, pun zanimljivih novih i starih emisija i autora, kako ne znam to bih prije pogledao, ukratko, za
prste polizati, za oi protrljati. Globus 618 11/10/2002/130; Ima i drugih mjera. Ne ba na kraju toga niza vojnih koraka i postupaka za plakati, dolaze uniformirani cenzori i u nae redakcije i gdje postaju glavni i drugi urednici. Vjesnik 17/3/91/15615
U frazeologizirana posljedina infinitivna ustrojstva nije mogue uvrstiti ni
koliinsko-stupanjski modifikator, ni modifikator neadekvatne ili dostatne mjere ili stupnja. Koliinsko-stupanjski modifikator takav/tako uvrtava se u po455

24_luka_G_02.indd 455

18.3.2009 14:44:48

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

sljedinu reenicu dobivenu preoblikom takva infinitivnog ustrojstva, a pritom

je nuno rekonstruirati modalni glagol:
Nemam vie vremena okoliati, jer je situacija u ovoj zemlji za plakati. Vjesnik 9/12/1989 > Nemam vie vremena okoliati, jer je situacija u ovoj zemlji
takva da bi se moglo plakati.
U posljedinu reenicu dobivenu preoblikom frazeologiziranoga posljedinog infinitiva nije mogue uvrstiti ni jedan drugi modifikator (a da se pritom
zadri znaenje infinitivnog ustrojstva).
Ilustrativni su primjeri frazeologiziranoga posljedinog infinitivnog ustrojstva:
(1) Logika za vola ubiti. J. Pavii, Vjesnik 18.8.1989., br. 15057
(2) On je za ubiti.
U primjeru (1) prisutno je ekspletivno to, redukcija subjekta i kopule. Rije
je o ekspresivnoj usklinoj konstrukciji modalnoga karaktera. U takvim se
primjerima uvijek rekonstruira modalni glagol: To je takva logika da bi mogla
vola ubiti, ili atributno znaenje: To je logika koja bi mogla vola ubiti, kao i u
primjerima: Magla za noem rezati; Ruak za prste polizati > To je takva magla
da bi se mogla noem rezati / To je takva magla koja bi se mogla noem rezati;
To je takav ruak da bi se moglo prste polizati. Modalni se glagol uvijek rekonstruira i u frazeologiziranim konstrukcijama koje norma proskribira, npr.:
Jugoslavija za ne prepoznati Vjesnik, Panorama subotom 9. 2. 1991.;
Dvije godine, a dva-tri kilometra takva su daljina da je to za ne povjerovati.
ivankov_700d 671344
Primjer (2) mogue je interpretirati samo kao atributnu reenicu: On je takav da ga treba ubiti, gdje se u zavisnoj sureenici rekonstruira modalni glagol) i nije ju mogue zamijeniti (preoblikovati) prijedlonom skupinom: *On je
za ubijanje); ubijanje je tu prilona oznaka kojom se izrie usmjerenost ili nastojanje. Tako interpretirana ta reenica gubi svaku i semantiku i sintaktiku
vezu s reenicom: On je za ubiti. Kakvonu, atributnu interpretaciju te reenice
snano podupire njezin pragmatiki, usklini karakter. Takve su reenice beziznimno uskline. Protiv zamjene glagolskom imenicom govore i morfolokosemantiki razlozi (vidi Pranjkovi (1987.) i Melvinger (1989.)).
U frazeologiziranim posljedinim infinitivnim konstrukcijama veoma se esto uzrok eksplicira iza ustrojstva kojim se izraava posljedica konstrukcijom
od + G, npr.:
S njim je bilo za umrijet od smijeha. n160_15 22282
Za frazeologizirane posljedine konstrukcije za + infinitiv najvaniji je podatak o prisutnosti rezultativnih glagola (poludjeti, poiziti, crknuti od smije456

24_luka_G_02.indd 456

18.3.2009 14:44:49

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

ha, ubiti vola... popiati se u gae, krepati). ini se da je jedini akuzativni glagol ubiti (Logika za vola ubiti). Zanimljivo je da su te konstrukcije potvrene i
u velikoj starini, npr.:
Trud i boles (bol) ujem, jaoh, za umrit! Arj, knj. 21, str. 667, Gunduli (s
napomenom u konsekutivnoj reenici).

Nefrazeologizirane posljedine infinitivne konstrukcije

Nefrazeologizirane posljedine infinitivne konstrukcije nalaze se u reenicama s ekspliciranim ili neekspliciranim modifikatorom.4 Posljedinu interpretaciju omoguuje im upravo prisutnost tog modifikatora. S obzirom na znaenje modifikatora te reenice imaju koliinsko-posljedino znaenje, znaenje
prekomjernog uzroka te znaenje dostatnog ili nedostatnog uzroka. Sve se te
reenice mogu preoblikovati u zavisnosloene posljedine reenice odgovarajue semantike, npr.:

4
Prijedlone i besprijedlone infinitivne posljedine konstrukcije s modifikatorima dovoljno/dosta potvrene su u primjerima iz 17. i 18. stoljea:
Pae ufam da e dosta biti i sam slidei odgovor za umiriti za sad uznemirena milenja tvoja: Antun Ivanoi, Svemogui neba i zemlje stvoritelj, 1788, str. 194
Ali mu se vidi toliko zadosta za slomiti tursku silu. A. K. Mioi, Razgovor ugodni..., 1759,
str. 286
Ovo (je) dosta za omekat i ona pasja srca. Arj, knj. 21, str. 667 B. Kai is.
Lijeci nisu dosta za ozdraviti. Arj, knj. 21, str. 667 I. Dri
Nizok ovjek nije dosti za dose ju. Arj, knj. 2, str.688, J. Kavanjanin
Da toli ni grana ni snaga nije dosti za krenut jednime kamenom? Arj, knj. 21, str. 667 F.
Lukarevi
Smrt tvoja ne bi dosta bijes Mahmudov utaiti. Arj, knj. 2, str. 680, Zgode 5
Zlato imae mo ... toliko veliku za podat (mu) smrt priku. Arj, knj. 21, str. 667, I. Gunduli (s napomenom u konsekutivnoj reenici)
Stvari koje su prevelike za trpjeti i podnositi. Arj, knj. 21, str. 667, J. Matovi
U starini je prijedlonoinfinitivna konstrukcija, preuzeta iz talijanskog jezika, obilno potvrena, osobito kao namjerna konstrukcija. Evo jo nekih zanimljivih potvrda prijedlonoinfinitivnih konstrukcija:
Imaju biti gotovi za pomoi svoja duhovna stada. Arj, knj. 21, str. 656, A. Kadi
Gotov je za umriti. Arj, knj. 21, str. 656, A. Della Bella
Stan bjee gotov za past. Arj, knj. 21, str. 656, I. ori
Tko je roen za vladati. Arj, knj. 21. str. 667, J. Palmoti
Opaina ... je druga mloga munija za podnijeti se. Arj, knj. 21, str. 667, F. Lastri
One muke, koje nije naina za izre, kolike su. Arj, knj. 21, str. 667, J. Kavain
Ta konstrukcija dolazi od 12. st. u mnogih pisaca; ima ga i kod Vuka, Daniia itd.

457

24_luka_G_02.indd 457

18.3.2009 14:44:49

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

Ne vjerujem da netko ima takvu snagu, pogotovo ne za napisati pjesmu u

dahu. > Ne vjerujem da netko ima takvu snagu, pogotovo ne (takvu) da napie
/ da bi napisao / da bi mogao napisati pjesmu u dahu.
Danas nisam imao dovoljno hrabrosti odabrati. > Danas nisam imao dovoljno hrabrosti da odaberem.
Kako je to bilo presitno za itati, prui ulaznicuCvitan 232 > Kako je to bilo
presitno da bi se italo/da bi se moglo proitati , prui ulaznicuCvitan 232

Sintaktiki status posljedinih infinitivnih konstrukcija

Infinitivne se posljedine konstrukcije pojavljuju kao samostalna (slobodna
posljedina) reenica ili kao reenini dio (prilona oznaka posljedice, predikat ili atribut). Frazeologizirane se posljedine infinitivne konstrukcije redovito pojavljuju ili kao dio predikata ili kao slobodne posljedine reenice. Nefrazeologizirane su posljedine konstrukcije u pravilu u funkciji prilone oznake
posljedice i redovito zamjenjive konstrukcijom za + glagolska imenica u akuzativu.
prilona oznaka
posljedice

predikat

atribut

Konata jakna
smijena, a al
oko vrata kaklja
za poludjeti.

On je za ubiti.
Jugoslavija za ne prepoznati Vjesnik, Panora-

Ima i drugih mjera. Ne

ba na kraju toga niza
vojnih koraka i postupaka za plakati, dolaze uniformirani cenzori i u nae redakcije i gdje postaju glavni i
drugi urednici. Vjesnik

ma subotom 9.2. 91., br. 657

(neeksplicirana kopula)
S njim je bilo za umrijet od
smijeha. n160_15 22282
Dvije godine, a dva-tri kilometra takva su daljina
da je to za ne povjerovati.

17/3/91/15615

ivankov_700d 671344

Prijedloni se infinitiv moe pojaviti samostalno, kao slobodna posljedina

reenica bez antecedenta u kojoj se izostavlja modalni i samostalni glagol (Za
poludjeti! Za krepati! Za poiziti! Za plakati!). Takva je slobodna posljedina
reenica zamjenjiva slobodnom posljedinom reenicom ustrojstva:
458

24_luka_G_02.indd 458

18.3.2009 14:44:49

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

da + glagol u 2. l. prezenta (infinitiv kao neodreeno lice tu se izjednauje

s uopenolinim drugim licem jednine)5 (Da poludi! Da krepa! Da poizi!)
ili
da + ovjek + 3. l. prezenta (Da ovjek poludi! Da ovjek krepa! Da ovjek poizi!)
ili
za + glagolska imenica (Za plakanje! Za aljenje!).
Spomenute infinitivne konstrukcije uvijek su zamjenjive opisanim konstrukcijama da + prezent. Konstrukcijom za + glagolska imenica zamjenjive
su samo ako je rije o nesvrenome glagolu.
Takve su reenice izrazito ekspresivne i ograniene na razgovorni i knjievnoumjetniki funkcionalni stil. Njihova je nepotpunost u funkciji ekspresivnosti: one izraavaju visok stupanj nevjerice, iznenaenja, pozitivnih i negativnih
emocija i este su u dijalokim tekstovima:
Ozbiljno tvrde da sam divljak u diskusiji? Za krepati! P.S. 3/3/608/12
Njihovu ekspresivnost i visoku emocionalnu obojenost potkprepljuje i injenica da je najee rije o usklinim reenicama. Te su reenice modalne. U
njima je uvijek mogue rekonstruirati modalni glagol:
Da ovjek poludi! > To je takvo da bi ovjek mogao poludjeti / To je takvo
da bi se od toga/zbog toga moglo krepati.

Besprijedloni infinitiv
Moja volja nije dovoljno jaka oduprijeti se navali slika. J. Melvinger, 1980,
str. 204
To je reenica nedostatnog uzroka s infinitivnim ustrojstvom u poloaju zavisne sureenice. Infinitiv tu ograniava znaenje predikata glavne sureenice,
i to tako da ga suuje. Znaenje predikata glavne sureenice vrijedi iskljuivo s
obzirom na znaenje glagola u predikatu zavisnog ustrojstva. Predikativni pridjev u takvim ustrojstvima gotovo je beziznimno eksplicitno ili implicitno modificiran modifikatorom mjere ili koliine (dovoljno, dostatno, toliko). Takve
su konstrukcije potvrene i u starini:
Smrt tvoja ne bi dosta bijes Mahmudov utaiti. Arj, knj. 2, str. 680, Zgode 5
Veoma je zanimljiv primjer s infinitivnim posljedinim ustrojstvom na poloaju zavisne infinitivne da-sureenice:
5
Primjer slobodne posljedine reenica (bez antecedenta) Da poizi! donosi Mrazovi
(1990 : 153).

459

24_luka_G_02.indd 459

18.3.2009 14:44:49

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

Zipara mali krvnik i vue muenika da je Bogu plakati. Katii 266, primjer Matoev
Besprijedloni je frazeologizirani infinitiv zamjenjiv konstrukcijom da +
prezent potvren u ovim primjerima velike ekspresivne vrijednosti:
Nisam poludila davati sue! Lj. Popovi
Pa tko se onda ne bi unaprijed radovao takvoj Europi nacija?! I tko je lud
izai na ulicu gaati je kamenjem? Globus 595 3/5/2002/43; Tko je toliko naivan ili lud traiti svoju poziciju u Zagrebu?! Jutarnji list 10/6/2000/768; Unato tome kod kue je nala dovoljno snage bodriti majku i pomoi joj traiti...;
... ostaje i dalje otvoreno pitanje tko jo ima dovoljno graanske hrabrosti priznati da je bio u krivu...
Besprijedlone infinitivne konstrukcije pojavljuju se i u konstrukcijama
analognim konstrukcijama s pridjevima negativne semantike (nemoan, nespreman) u reenicama odsutnoga uzroka.
Novi istrani sudac, na inzistiranje mog advokata, odgovara da je nemoan
donijeti bilo kakvu odluku, te da nema nikakav uvid u moju tjeralicu. N130_03
8123; Mi smo im odgovarali da su i oni nemoni spasiti nas od tih napada.
N156_01 12914; No, dananje stanje u naem novinarstvu pokazuje da su zapravo atomi nemoni neto bitno promijeniti na bolje.; da su SR Jugoslavija,
Bosna i Hercegovina te posebno Hrvatska, bile nespremne pomoi Sudu u privoenju osumnjienih i iznalaenju informacija o onima koje se trai zbog zloina poinjenih izmeu 1991. i 1995. godine. vj981230g 11818.

Literatura:
BAJDU, LJUDMILA MAKSIMOVNA 1983. Konstrukcii s sojuzom tem bolle to i ih
mesto v sisteme sredstvvyraenija priinno-sledstvennyh otnoenij, Avtoreferat, Tomsk.
BOLINGER, DWIGHT 1972. Degree words, Mouton, The Hague Paris.
GARY, EDWARD NORMA 1979. Extent in English. A unified account of degree and
quantity. PhD thesis, University of California, Los Angeles (neobjavljeni
rukopis).
IVI, MILKA 1972. Problematika srpskohrvatskog infinitiva, Zbornik za filologiju i lingvistiku, XV/2, Novi Sad, 187195.
KATII, RADOSLAV 1986. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika. Nacrt za gramatiku, JAZU i Globus, Zagreb.
KOVAEVI, MILO 1988. Konsekutivne reenice u dananjem i Vukovom jeziku,
Glasnik CANU, Odjeljenje umjetnosti 8, Titograd, str. 177193.
460

24_luka_G_02.indd 460

18.3.2009 14:44:49

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

MATEI, JOSIP 1981. Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, K,

Zagreb.
MELVINGER, JASNA 1980. Sintaksa i semantika infinitiva u suvremenom hrvatskom
knjievnom jeziku (strojopis), Osijek.
MELVINGER, JASNA 1982. Supstandardni prijedloni infinitiv i odgovarajua sintaktika sredstva u hrvatskom knjievnom jeziku, Jezik 29, Zagreb, 7476.
MELVINGER, JASNA 1986. Infinitivna kondenzacija finalne zavisne klauze u suvremenom hrvatskom ili srpskom jeziku, Nauni sastanak slavista u Vukove dane 15/1, Beograd, 123131.
MRAZOVI, PAVICA; ZORA VUKADINOVI 1990. Gramatika srpskohrvatskog jezika
za strance, Sremski Karlovci Novi Sad.
MUSI, AUGUST 1935. Znaenje i upotreba participa u srpskohrvatskom jeziku,
Rad JAZU 250, Zagreb, 127159.
PRANJKOVI, IVO 1987. Vrijeme, nain i vid te odnosi meu lanovima sintaktiki koordiniranih jedinica, Kontrastivna analiza engleskog i hrvatskog ili srpskog jezika III, Zavod za lingvistiku Filizofskog fakulteta, Zagreb, 7188.
PRANJKOVI, IVO 2001. Druga hrvatska skladnja: sintaktike rasprave, Hrvatska
sveuilina naklada, Zagreb.
RYBKA, N. D. 1984. Vyraenie znaenija sledstvija v prostom predloenii v
sovremennom russkom literaturnem jazyke (avtoreferat), Moskva.
AJDULLINA, N. I. 1982. Slonopodinennye predloenija s pridatonymi sledstvija i stepeni-sledstvija v jazyke L. N. Tolstogo, u: Perehodnost v sisteme
slonogo predloenija sovremennogo russkogo jazyka, Izdatelstvo Kazanskogo universiteta, Kazan, 4958.
VUKOJEVI, LUKA 1993. Korelativne posljedine strukture s veznikom te, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 19, Zagreb, 417442.
VUKOJEVI, LUKA 1996. Strukturno-semantiki status poredbenih reenica, Filologija 27, Zagreb, 123151.
VUKOJEVI, LUKA 2005. Izraavanje posljedinih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku. Doktorski rad u rukopisu.

461

24_luka_G_02.indd 461

18.3.2009 14:44:49

Luka Vukojevi: Innitivne posljedine konstrukcije

Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 449462

Infinitive consequential constructions

Abstract
Infinitive consequential constructions can be divided according to a few criteria primarily into phraseological and non-phraseological constructions. According to their place in the sentence, they can be divided into free sentence
structures and structures which are a clause. Infinitive constructions are further
divided into prepositional and non-prepositional sentence constructions.
All infinitive consequential constructions are of the correlative type. Nonprepositonal infinite constructions are relatively rare. The phrase adjective +
za + infinitive in the sentence e.g. Lijepa je za poizit (She is so beautiful you
could go crazy) differs greatly in many features from constructions which are
similar at first glance, such as Krlea je teak za itati (Krlea is difficult to
read). In such phrases, preposition+infinitive limits or in some other way determines the range of meaning of the adjective which precedes it. There is a special syntactic type of preposition + infinitive constructions in which the phrase
za + infinitive appears after the copula in the attributive position. To je za umrijet od smijeha (It is so that you could die laughing). To je za prste polizat (It
is so that you could lick your fingers). Such infinitive phraseological constructions and expressions appear with a very small number of verbs of mostly negative semantics. All consequential infinitival constructions are a surface remnant of the sentence inserted into the prepositional phrase generated in the adjectival specifier. The subject of such sentences is almost without exception the
expletive to. Most infinitive constructions are generated by phraseological consequential constructions, i.e. structurally and semantically blocked constructions. Such constructions have a permanent structure, range of usage and motivation. These are always emotional and expressive constructions with an intensificational meaning. Phraseological consequential constructions za + infinitive are degree modifiers.
Kljune rijei: sintaktiki modeli, infinitivne posljedine konstrukcije,
posljedina reenina ustrojstva
Key words: syntactic models, infinitive consequential constructions, consequential sentence constructions

462

24_luka_G_02.indd 462

18.3.2009 14:44:49