Dizalice Topline U Sustavima Grijanja, Hladjenja, Ventilacije I Klimatizacije

STRUNO USAVRAVANJE
OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA
XV. teaj 15. i 16. studeni 2013.
TEMA:
" DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMAA GRIJANJA, HLAENJA,

KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE "
Autori:
mr.sc. IVAN CETINII, dipl.ing.stroj
Arhitektonski fakultet, Zagreb
Prof.dr.sc. PETAR DONJERKOVI, dipl.ing.stroj
DON PROJEKT, Zagreb
TIHOMIR RENGEL, dipl.ing.stroj
Arhitektonski fakultet, Zagreb
ZDENKO VAATKO, dipl.ing.stroj
Trox Austria GmbH, Predstavnitvo u RH, Zagreb
TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Veeslava Holjevca 15
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA

GRIJANJA, HLAENJA, VENTILACIJE I
KLIMATZIACIJE
mr.sc.I.Cetini; prof.dr.sc P.Donjerkovi;
T.Rengel; Z.Vaatko
STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

XV teaj 15. i 16. studenog 2013.
SADRAJ
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA

GRIJANJA, HLAENJA, VENTILACIJE I
KLIMATIZACIJE

UVOD
Implementacija Direktive 2002/91/EC Energy Performance of Buildings
(EPBD) u hrvatsku regulativu
lanak 1.
odrediti minimalne zahtjeve na energetska svojstva za nove i postojee zgrade:
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama,
NN 110/08
propisati postupak energetskog certificiranja i ovlaivanja certifikatora:
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada i Pravilnik o uvjetima i
mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko
certificiranje zgrada NN 113/08
propisati okvirnu metodologiju prorauna godinje energije za grijanje i
hlaenje zgrade (EN 13790):
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada NN 113/08 i Tehniki propis o
sustavima grijanja i hlaenja zgrada NN 110/08.
UVOD
propisati redovite inspekcije sustava grijanja i klimatizacije, uz detaljni pregled i
procjenu
uinkovitosti instalacije sustava grijanja s kotlovima starijim od 15 godina.
lanak 5.
za nove zgrade ukupne korisne povrine 1000 m2 treba analizirati mogunost
koritenja:
daljinskog grijanja (ako je dostupno),
kogeneracijskog sustava,
dizalica topline (odabrati prikladan tip obzirom na vanjske klimatske
uvjete),
obnovljivih izvora energije.
lanak 7.
rok valjanosti certifikata treba biti do 10 godina
zgrade javne namjene (administrativne zgrade dravne i lokalne uprave,
bolnice, banke,
hoteli, kole, fakulteti...) ukupne korisne povrine preko 1000 m2 trebaju
istaknuti
energetski certifikat na jasno vidljivom mjestu.
UVOD
lanak 8.
redovita inspekcija nuna za sve kotlove nazivnog toplinskog uinka 20 kW.
za kotlove 100 kW loene na kapljevita i kruta goriva inspekcija najmanje
svake 2
godine,
za kotlove 100 kW loene na plin inspekcija najmanje svake 4 godine.
za sustave grijanja s kotlovima starijim od 15 godina treba provesti jedan
temeljit
Inspekcijski pregled itave instalacije s analizom stupnja korisnosti kotla i
provjerom
dimenzioniranja kotla s obzirom na toplinske gubitke zgrade. Na temelju nalaza
inspekcije ovlateni strunjak treba dati miljenje o zamjeni kotla i/ili
rekonstrukciji
sustava grijanja.

UVOD
lanak 9.
redovita inspekcija sustava klimatizacije (ukljuivo sustave hlaenja) nuna za sve
.
sustave
s rashladnim ureajem nazivnog rashladnog uinka 12 kW.
inspekcijski pregled itave instalacije ukljuuje analizu uinkovitosti i provjeru
dimenzioniranja s obzirom na toplinska optereenja zgrade. Na temelju nalaza
inspekcije
ovlateni strunjak treba dati miljenje o zamjeni i/ili rekonstrukciji sustava
klimatizacije.
lanak 12.
nuno dobro informirati korisnike zgrada o razliitim metodama i mogunostima za
racionalnu uporabu energije.
na zahtjev zemlje lanice EU, Europska komisija se obvezuje podrati takve
informacijske kampanje.
UVOD
lanak 15.
Za donoenje
.
paketa zakona, propisa i drugih administrativnih mjera za provoenje
Direktive krajnji rok je 04.01.2006. za zemlje lanice EU, o emu moraju pismeno
izvijestiti Europsku komisiju.
zemlje s nedostatkom kvalificiranih i ovlatenih strunjaka imaju dodatni period od 3
godine za provoenje lanaka 7., 8. i 9. Pri tom moraju unaprijed pismeno obavijestiti
Europsku komisiju uz prikladno objanjenje razloga za produljenje i dati vremenski
raspored o ispunjavanju zahtjeva po koracima.
navedeni vremenski okvir trenutno ne obvezuje Hrvatsku, ali u procesu pristupnih
pregovora Hrvatska je obeala donoenje pripadajuih propisa u 3. kvartalu 2008.
godine.
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K
Alternativni izvori energije je svaki iskoristivi izvor energije ijom se

uporabom izbjegava neeljena svojstva zamijenjenog izvora.
nekad
ugljen umjesto drva
danas
zamjene za fosilna goriva s:

nuklearnom energijom
geotermalnom energijom
energijom Sunca
biomasa, bioplin itd

Obnovljivi izvori koji

se prirodno obnavljaju
praktino neiscrpni
Neobnovljivi fosilna i nuklearna

goriva ograniene rezerve


Vrste dizalica topline:
Kompresijske troe mehaniki rad za pogon kompresora
Sorpcijske:
Apsorpcijske troe toplinu za pogon kuhala (generatora) i
rashladnu vodu za apsorber
Adsorpcijske troe toplinu za regeneraciju adsorbenta i
rashladnu vodu za adsorber
Pokazatelj dobrote procesa:

Faktor pretvorbe (hlaenja, grijanja) odnos dobivenog i
uloenog uinka (COP)
10
TEMPERATURA ZEMLJE

11
RADNE TVARI KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE
Prirodne radne tvari
hlaenje

12
zamjenjuje

13
Utjecajradnih tvari na okoli

14

15
KOMPONENETE KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE
Kompresori

16
Kondenzatori

17
Priguni ventil

18
Isparivai

19

20
Izvori topline
voda:
bunari, vodotoci, jezera, more i otpadne vode
zrak
(problemi s injem pri niskim temperaturama)
toplina podzemlja
povrinski i dubinski izvori (problemi povrata topline)

21
A-dizalica topline
B-izmjenjiva topline
C- bunar s podvodnom crpkom
D-povratni bunar
E smjer toka podzemne vode
F-niskotemperaturno grijanje
22
A-dizalica topline
B-kanal dovodnog zraka
C-kanal odvodnog zraka

D- podno grijanje
23
Promjena temperature zemlje ovisno

o godinjem dobu i dubini
24
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K podzemni kolektori
Suho pjeano tlo :

qE = 10 - 15 W/m2
Mokro pjeano tlo:
qE = 15 - 20 W/m2
Suho glinasto tlo:
qE = 20 - 25 W/m2
Mokro glinasto tlo:
qE = 25 - 30 W/m2
Tlo sa podzemnom vodom:
qE = 30 - 35 W/m2
D-podzemni kolektor
A-dizalica topline
E -sabirno okno
B-polazni razdjelnik
C- povratni razdjelnik F-niskotemperaturno grijanje
25
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K - podzemne sonde
qE = 50 W/m duljine
sonde
Buenje h < 100 m
nadlena sluba
VODOPRIVREDA
Buenje h > 100 m
nadlena sluba
RUDARSTVO
D-podzemna sonda
A-dizalica topline
E -sabirno okno
B-polazni razdjelnik
C- povratni razdjelnik F-niskotemperaturno grijanje
26
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K - s pilotima
elini prikljuak
Injektorska cijev DN25
Holender spojnica
Montana hilzna
Dvostruka U-sonda
Uteg
Ispuna mjeavina
betonit/cement

27

VODA-VODA
A-dizalica topline
B-izmjenjiva topline
C- bunar s podvodnom crpkom
D-povratni bunar
E smjer toka podzemne vode
F-niskotemperaturno grijanje
28

VODA-VODA

29

VODA-VODA

MODUL 2
30

VODA-VODA

31

VODA-VODA

32

VODA-VODA

33

VODA-VODA

34

VODAVODA
KONDENZATOR
ISPARIVA
KONDENZATOR
45C
40C
12C
7C
12C
45C
45C
40C
40C
7C
PUMPE
POTROAA
RASHLADNI UREAJ
TOPLINSKI UREAJ
40C
POTROAI
PUFER
PUFER
1
1
3
4
4
KONDENZATORSKA
PUMPA
KONDENZATORSKA
PUMPA
PUMPA ISPARIVAA
2
3
RASHLADNI UREAJ
TOPLINSKI UREAJ
45C
POTROAI
5
5
12C
POZICIJE UPRAVLJAKIH
VENTILA-ZIMA
(GRIJANJE)
VENTILA-ZIMA
(GRIJANJE)
1 OTVOREN
1 OTVOREN
2 ZATVOREN
2 ZATVOREN
3 OTVOREN
3 OTVOREN
4 ZATVOREN
4 ZATVOREN
5 OTVOREN
5 OTVOREN
6 ZATVOREN
6 ZATVOREN
PUMPA
IZMJENJIVA TOPLINE
ISPARIVAA RASHLADNE VODE
PUMPA
BUNARSKE VODE
7C
SPREMNIK
12-24C
BUNARSKE VODE
12-24C
SHEMA SPAJANJA I RADA VELIKOG TOPLINSKO-RASHLADNOG UREAJA VODA - VODA

SHEMA SPAJANJA
RADA VELIKOG
TOPLINSKO-RASHLADNOG
UREAJA VODA - VODA
DVOCIJEVNI
SISTEMIZIMSKI
REIM RADA
45/40C
DVOCIJEVNI SISTEM ZIMSKI REIM RADA 7/12C
DOBAVNA PUMPA
BUNARSKE VODE

35

VODAVODA
ISPARIVA
POTROAI
RASHLADNI UREAJ
TOPLINSKI UREAJ
45C
7C
40C
12C
KONDENZATORSKA
PUMPA
PUFER
PUMPA
ISPARIVAA
11
2
3
12C
6
6
5
4
40C
45C
35C
7C
12C
12C
7C
PUMPE
POTROAA
40C
KONDENZATOR
VENTILA-LJETO (HLAENJE)
1 ZATVOREN
2 OTVOREN
3 ZATVOREN
4 OTVOREN
5 ZATVOREN
6 OTVOREN
IZMJENJIVA TOPLINE
RASHLADNE VODE
PUMPA
BUNARSKE VODE
7C
12-24C
SPREMNIK
BUNARSKE VODE
12-24C
SHEMA SPAJANJA I RADA VELIKOG TOPLINSKO-RASHLADNOG UREAJA VODA - VODA

DVOCIJEVNI SISTEM LJETNI REIM RADA 7/12C
DOBAVNA PUMPA
BUNARSKE VODE

36

VODAVODA
U reimu grijanja vode troputni ventil

kondenzatora je u poloaju 0%, a troputni ventil
isparivaa odrava izlaznu temperaturu hladne
vode od +7C.
U reimu hlaenja vode troputni ventil isparivaa
je u poloaju 0%, a troputni ventil kondenzatora
odrava izlaznu temperaturu tople vode 35C
odnosno 50C
U reimu hlaenja regulacija kapaciteta dizalice
topline vri se na osnovu temperature hladne
vode, a u reimu grijanja na osnovu temperature
tople vode.
SHEMA SPAJANJA I RADA VELIKOG TOPLINSKO-RASHLADNOG

UREAJA VODA VODA ETVEROCIJEVNI RAZVOD PREMA
POTROAIMA (VENTILOKONVEKTORI I KLIMA KOMORA)
37

ZRAK-VODA
A-dizalica topline
B-kanal dovodnog zraka
C-kanal odvodnog zraka

D- podno grijanje
38

ZRAK-VODA
UNUTRANJA UGRADNJA DT ZRAK VODA

39

ZRAK-VODA

40

ZRAK-VODA

41

ZRAK-VODA

42

SEKUNDARNA STRANA-POTROAI

43


44


45


46


47


48


49


50


51


52
Stroj za buenje i postavljanje sondi

53
Stroj za buenje i postavljanje sondi

54

Adsorpcijska dizalica topline
Rad u dva ciklusa:
Adsorpcija/isparivanje (hlaenje):
Hlaena voda struji kroz ispariva i
predaje toplinu radnoj tvari u
vakuumskoj komori. Pare se
adsorbiraju u silika gelu (egzotermno
rashl. voda)
Desorpcija/kondenzacija
(regeneracija):
Topla voda struji kroz desorber i
regenerira silika gel. Para radne tvari
kondenzira na kondenzatoru
hlaenom rashladnom vodom.
Za isparivanje pri 10C potreban 99%
vakuum (apsolutni tlak 0,012 bar)
Radna tvar: voda, Adsorbent: silikagel
55
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K - Apsorpcijski
rashladni ureaji/dizalica topline
Mala je vjerojatnost da e apsorpcijsko hlaenje u potpunosti nee

zamijeniti konvencionalne kompresijske sustave, ali postoji mnogo naina
primjene kod kojih ono moe pruiti mnogo bolju inaicu i glede zatite
okolia i glede ekonominosti. Apsorpcijsko hlaenje je vrijedno razmotriti
ukoliko je primjenjiv jedan od sljedeih imbenika:
Postoji kogeneracijsko postrojenje i nije mogue iskoristiti svu dostupnu
toplinu, ili je novo kogeneracijsko postrojenje u razvoju
Dostupna je otpadna toplina
Dostupan je jeftin izvor goriva (primjerice plin)
Uinkovitost kotla je niska uslijed niskog faktora optereenja (poglavito
ljeti)
Nije mogue zadovoljiti elektrino optereenje postrojenja
Mjesto rada je izrazito osjetljivo na buku i vibracije
Na mjestu rada je potrebno dodatno hlaenje ali je optereenje elektrine
mree ogranieno i preskupo za rjeavanje, a postoji prikladna zaliha
topline.
56
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K Apsorpcijski rashladni ureaji/dizalica topline
Ukratko, apsorpcijsko hlaenje e nai primjenu kad je dostupan

besplatan ili jeftin izvor topline, i/ili ukoliko postoje prepreke
konvencionalnom hlaenju.
VRSTE APSORPCIJSKIH HLADNJAKA
Postoji nekoliko vrsta apsorpcijskih hladnjaka; a dvije osnovne su:
1 sustav s litijevim bromidom/vodom
2 sustav s amonijakom/vodom
PRINCIP RADA
Apsorpcijski hladnjaci djeluju na principu tri poznata fizikalna fenomena:
1 pri isparavanju (ili kljuanju) voda apsorbira toplinu, a kod kondenzacije je
otputa.
2 temperatura kljuanja tekuine je funkcija tlaka (smanjenjem tlake, smanjuje se i
temperatura.
3 postoje odreeni parovi kemikalija s izraenom tendencijom meusobnog
otapanja.
57
DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K Apsorpcijski rashladni ureaji/dizalica topline
Kod konvencionalnog, kompresijskog sustava s mehanikim isparavanjem,

rashladno sredstvo isparava pri niskom tlaku, proizvodei hlaenje. Nakon
toga se komprimira na vii tlak u mehanikom kompresoru te kondenzira. U
veini strojeva kompresor se pokree elektrinim motorom.
Kod apsorpcijskih hladnjaka, ispariva i kondenzator su u sutini isti,
meutim, kemijski apsorber i generator topline zamjenjuju kompresor, uz
crpku koja osigurava promjene tlaka.
Kako je za crpku potrebno puno manje energije nego za kompresor,
potronja elektrine energije je mnogo manja.

58


59

Razmotrimo snop cijevi unutar zatvorene posude s neto vode koju je potrebno
rashladiti dok tee kroz cijevi. Neka unutar posude bude vakuum.
Pri tlaku od 0,8 kPa, voda kljua na 3,7C.
Poprskamo li vodom na vanjsku povrinu snopa cijevi unutar posude: ukoliko je
temperatura vode koja tee kroz cijevi vea od temperature vrenja vode pri
zadanom tlaku poprskana voda isparava, apsorbirajui toplinu iz vode koja tee
cijevima. Time je ostvaren proces hlaenja.
Dio posude gdje je smjeten snop cijevi naziva se ISPARIVA.
A Rashlaena voda;
B Rashladno sredstvo:
C Zatvorena vakuumizirana posuda

60

U stvarnosti e prikazani proces vrlo brzo prestati djelovati ukoliko se ne

izvedu neke nune prilagodbe.
Kako voda isparava, tlak unutar posude (a time i temperatura kljuanja
vode) se poveava. Kad temperatura kljuanja postane vea od
temperature vode u cijevima, proces isparavanja (a posljedino i proces
hlaenja) prestaje. Problem se rjeava koritenjem kemikalije npr. voda
i litij bromid. Litij bromid ima velik afinitet prema vodi te posjeduje visok
higroskopski potencijal. Ukoliko unutar posude rasprimo otopinu vode i
litijeva bromida, ona e apsorbirati sve pare koje se stvaraju
isparavanjem vode sa snopa cijevi isparivaa. Time se tlak unutar
posude odrava na 0,8 kPa i proces hlaenja nastavlja. Apsorpcija vode
putem litijeva bromida predstavlja egzotermiki proces, to znai da se
stvara toplina koju je potrebno ukloniti iz sustava. Radi toga postoji
drugi snop cijevi unutar posude, unutar kojeg tee rashladna voda; na
taj nain se odrava stalna temperatura unutar posude.
61

Dio posude u kojem se nalazi ovaj drugi snop cijevi nazivamo APSORBER.
A Rashladno sredstvo,
B Pare rashladnog sredstva,
C Koncentrirana otopina LiBr,
D Apsorpcijski proces,
E Rashlaena voda,
F Rashladna voda

62

Higroskopska svojstva otopine vode i litijeva bromida nisu konstantna. Ona

ovise o dva imbenika:
a) Temperatura: afinitet vode i litijeva bromida raste s padom temperature,
b) Koncentracija: kad je ova vrijednost niska (to znai da je razina soli u
otopini vrlo niska) apsorpcijski kapacitet otopine je jako nizak.
Ad a) voda koje tee apsorpcijskim cijevima odrava unutranju
temperaturu konstantnom.
Ad b) apsorpcijski proces postaje manje uinkovit kad raste udjel vode
apsorbirane u otopini.
Kako bi se uinkovitost procesa odrala konstantnom, nuno je razinu
koncentracije svesti na poetnu vrijednost. Najjednostavniji nain da se to
postigne je dovoenje otopine do vrenja: zbog razliitih pritisaka
isparavanja vode i litijeva bromida, tijekom procesa isparavanja hlapi samo
voda. Time se koncentracija otopine poveava.
63

Proces vrenja se odvija u namjenskoj posudi nazvanoj GENERATOR, gdje se

sakuplja razrijeena otopina. Generator se pokree dostupnim izvorom
topline: vrela voda, para ili neposredno izgaranje goriva. Po svretku procesa
vrenja, koncentrirana otopina se alje u apsorber kako bi apsorbirala pare
koje su nastale u isparivau.
A Rashladno sredstvo,
B Koncentrirana otopina LiBr,
C Pare rashladnog sredstva,
D Crpka za otopinu,
E Rashlaena voda,
F Rashladna voda,
G Izvor topline

64

Osim koncentrirane otopine, u generatoru takoer nastaju i vodene pare. One se alju
u drugi izmjenjiva topline koji nazivamo KONDENZATOR, gdje ih se kondenzira
protokom rashladne vode (iste one koja tee apsorberom). Ova kondenzirana voda se
koristi kao rashladno sredstvo ijim se prskanjem u isparivau postie uinak
rashlaivanja. Time je radni ciklus stroja u potpunosti zatvoren.
A Kondenzator,
B Pare rashladnog sredstva,
C Rashladna tekuina,
D Koncentrirana otopina,
E Generator,
F Crpka za otopinu,
G Rashlaena voda,
H Rashladna voda,
I Izvor topline

65

Osnovni radni ciklus jedno-stupanjskog apsorpcijskog hladnjaka
I ISPARIVA
II APSORBER
III GENERATOR
IV KONDENZATOR
A Rashladna voda,
B Rashlaena voda,
C Crpka za otopinu,
D Izvor topline

66

Jednostupanjski srednje-temperaturni apsorpcijski hladnjaci pogonjeni vruom vodom
1 Ispariva,
2 Apsorber,
3 Kondenzator,
4 Generator,
5 Izmjenjiva topline,
6 Proista,
7 Crpka proistaa,
8 Preljevna cijev,
9 Crpka za otopinu,
10 Rashladna crpka,
11 3-putni sigurnosni
ventil

67

Jednostupanjski apsorpcijski hladnjaci pogonjeni parom
1 Ispariva,
2 Apsorber,
3 Kondenzator,
4 Generator,
5 Izmjenjiva topline,
6 Proista,
7 Crpka proistaa,
8 Preljevna cijev,
9 Crpka za otopinu,
10 Rashladna crpka,
11 3-putni sigurnosni
ventil

68


69

Generator: Unutar ovog izmjenjivaa topline, razrijeena otopina LiBr

koncentracije 57,8% i temperature 69C zagrijava se uz pomo pare (tlaka
od 50 do 300 kPa) koja tee cijevima. Zahvaljujui toplini, otopina poinje
vreti a njezina koncentracija i temperatura rastu na 63%, odnosno 92C.
Tako iz generatora izlaze ova koncentrirana otopina i rashladne pare.
Izmjenjiva topline: Vrua koncentrirana otopina koja dolazi iz generatora
alje se u apsorber nakon kojeg prolazi kroz povratni izmjenjiva topline. U
njemu koncentrirana otopina predgrijava s 35C do 69C slabu otopinu
koja dolazi iz apsorbera i odlazi u generator. Temperatura koncentrirane
otopine pada na 45C. Koritenje ovog izmjenjivaa topline dovodi do
openitog poveanja uinkovitosti stroja.

70

Apsorber: Kad otopina stigne do apsorbera, raspruje se po snopu cijevi

unutar kojih tee rashladna voda. Kapljice koncentrirane otopine
apsorbiraju sve pare nastale u odjeljku isparivaa, tako da se odrava
stalan tlak unutar ljuske. Otopina LiBr se razrjeuje na koncentraciju od
57,8% i temperaturu od 35C. Odavde se otopina crpi u generator u kojem
se ponovo koncentrira koritenjem izvora topline koji koristi stroj. Kao to
je ve ranije prikazano, rashladna voda tee unutar cijevi apsorbera, s
obzirom da je apsorpcija vode u otopinu LiBr egzotermiki proces. Toplina
koja se oslobaa u ovom procesu naziva se toplina mijeanja. Ukoliko se
ova toplina ne ukloni iz stroja, temperatura otopine e porasti i posljedino
tomu e se smanjiti afinitet otopine prema vodi. Tako e u konanici
apsorcijski postupak postati manje uinkovit.
Kondenzator: Pare rashladnog sredstva koje dolaze iz generatora ulaze
u kondenzator gdje se kondenziraju uz pomo rashladne vode koja tee
unutar cijevi. Rashladna tekuina se sakuplja na dnu kondenzatora i alje
u ispariva. Tlak unutar kondenzatora iznosi oko 0,87 kPa, dok
temperatura iznosi otprilike 42C.
71

Ispariva: Rashladno sredstvo koje dolazi iz kondenzatora ulazi u

ispariva u kojem je tlak nii nego u kondenzatoru; stoga se rashladno
sredstvo brzo rashlauje na 3,7 C to je temperatura vrenja koja
odgovara tlaku unutar ljuske, te pada na cijevi isparivaa. Kad se
prikupi na dnu, crpka rashladnog sredstva ju crpi na razdjelnu reetku
isparivaa, otkuda zbog gravitacije kaplje na snop cijevi. Kako
rashladno sredstvo dolazi u dodir sa cijevima, ono isparava
preuzimajui toplinu od vode koje tee unutar cijevi. Tako se ta voda
hladi na zahtjevanu temperaturu.

72

USPOREDBA KOMPRESORSKE I APSORPCIJSKE DIZALICE TOPLINE

73

KOGENERACIJA
U kogeneracijskim procesima se istovremeno proizvodi elektrina i

toplinska energija, odnosno u procesu proizvodnje elektrine energije se
ispuni plinovi koriste za proizvodnju toplinske energije. Ovo je temelj
visoke energetske uinkovitosti pretvorbe goriva u korisne oblike energije
kod kogenracijskih procesa.
Kogeneracija se openito definira kao koritenje primarne energije goriva
u istom procesu za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika:
toplinske energije i korisnog rada.
Sam pojam kogeneracija dolazi od engleskog pojma co-generation, odnos
gdje generation znai proizvodnja, a prefiks co oznaava vrenje radnje u
isto vrijeme. U tom smislu, ispravna naziv za kogeneraciju u hrvatskom
jeziku bio bi su-proizvodnja, no s obzirom da je u strunim krugovima ve
uvrijeen izraz kogeneracija, isto e se koristiti i u ovome radu.

74

KOGENERACIJA
Shematski prikaz pretvorbe energije u kogeneracijkom postrojenju

75

KOGENERACIJA
Osnovne cjeline svakog kogeneracijskog sustava ine:

pogonski (energetski) agregat,
ureaj za dobavu i pripremu goriva,
postrojenje za proizvodnju elektrine energije,
sustav za koritenje otpadne topline,
sustav ispunih (dimnih) plinova.
upravljaki i kontrolni sustav.
Faktori koji odreuju koritenje konkretnog kogeneracijskog procesa su:
energetski kapacitet postrojenja,
uinkovitost postrojenja,
kvaliteta odnosno energetski nivo proizvedene toplinske energije,
odnos proizvodnje elektrine i toplinske energije.

76

KOGENERACIJA
Principijelna shema kogeneracije na bazi motora s unutarnjim izgaranjem

77

KOGENERACIJA
Energetska bilanca kogeneracijskog procesa na bazi atmosferskog plinskog motora

78

TRIGENERACIJA
Svaki kogeneracijski proces prua mogunost proizvodnje rashladne

energije koristei proizvedenu toplinsku energiju u apsorpcijskim
procesima.
Druga opcija proizvodnje rashladne energije u kogeneracijskim
procesima je koritenje mehanikog rada za pokretanje kompresora,
pri emu se istovremeno proizvodi rashladna i toplinska energija.
Proces u kojem se proizvedena toplinska energija u kogeneracijskom
procesu koristi za proizvodnju rashladne energije esto se naziva
trigeneracijski sustav.
U trigenracijskim sustavima koji se koriste u postrojenjima
kondicioniranja zgrada obino se koriste jednostupanjski ili
apsorpcijski rashladni ureaji.
79

TRIGENERACIJA
Shema trigeneracijskog sustava na bazi motora i jednostupanjskog apsorbera

80

TRIGENERACIJA
Energetska bilanca trigeneracijskog sustava

81

Zakljuak:
U vremenima sve vee uporabe energije i sve manjih zaliha fosilnih izvora
preporuljivo je razumnije troenje energije uz primjenu optimalnih sustava.
Ako se u obzir uzmu utjecaji na okoli, to su najee alternativni sustavi i
sustavi s obnovljivim izvorima energije, ako su takvi na raspolaganju.

82

Dizalice Topline U Sustavima Grijanja, Hladjenja, Ventilacije I Klimatizacije

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dizalice Topline U Sustavima Grijanja, Hladjenja, Ventilacije I Klimatizacije

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

STRUNO USAVRAVANJE

OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA

XV. teaj 15. i 16. studeni 2013.

" DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMAA GRIJANJA, HLAENJA,

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

Alternativni izvori energije je svaki iskoristivi izvor energije ijom se

ugljen umjesto drva

zamjene za fosilna goriva s:

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

Obnovljivi izvori koji

Neobnovljivi fosilna i nuklearna

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

Pokazatelj dobrote procesa:

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

RADNE TVARI KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

Prirodne radne tvari

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

RADNE TVARI KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

RADNE TVARI KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

Utjecajradnih tvari na okoli

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

RADNE TVARI KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

KOMPONENETE KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

KOMPONENETE KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

KOMPONENETE KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

KOMPONENETE KOMPRESIJSKIH DIZALICA TOPLINE

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

C-kanal odvodnog zraka

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K

Promjena temperature zemlje ovisno

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K podzemni kolektori

Suho pjeano tlo :

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K - podzemne sonde

DIZALICE TOPLINE U SUSTAVIMA G,H,V I K - s pilotima

STRUNO USAVRAVANJE OVLATENIH INENJERA STROJARSTVA