O hrvatskoj kulturi postoje brojna miljenja i dokazi, ali samo jedan analitiki

dokument iz razdoblja 96/97-Nacionalni izvjetaj Kulturna politika Republike

Hrvatske-izdano je 1998. Prati ga krai izvjetaj Hrvatska kulturna politika- od
prepreka do mostova iste godine. Ncionalni je izvjetaj priznalo Vijee Europe, a
izraen je pod vodstvom Vjerana Katurania. Referira se na HDZ-OD 89 PA SVE
DO 2000. dominira stranka, totalitaristiki. 2 momenta kada promatramo kulturuTranzicijski i okolnosti rata. Rat i tranzicija su postali izgovor za propadanje nekih
lanaca npr knjiara Mladost koja bi propala i da nije bilo rata. u Nacionalnom
izvjeu imamo tri podruja po uspjenosti-Prvo je legislativa(financije, trite
rada,obrazovanje,spomenici,arhivi) drugoj manje uspjenoj su podruja
knjievnosti,decentralizacije,meunarodne
suradnje,nakladnitva,multikulturalnost i dr.
Naini organizacije kulturnih djelatnosti i njihova financiranja u Jugi su od 45.
godine prosli nekoliko faza:
1. do 1950 socijalistiko prosvjetiteljstvo i komunistiki avangardizam,
sovjetsko upravljanje
2. od 50. do 75. decentralizacija kulture, okret zapadu
3. do 90. samoupravni model udruivanja u kulturi zakonska prisila, ne
slobodna razmjena dobara
80-ih godina pojavljuje se pojam pseudotrita ne smatra se najboljim
razdobljem, ali razvija se feministika scena, novi nezavisni mediji, nove
knjievne grupe,tiskanje suvremne literature, jedina tema koja ostane tabu je
nacionalizam. Doekuje se pad Berlinskog zida i raspad socijalizma i
komunizma.
90-ih - kultura kao primarni element naeg razvoja, ukljuuje ne samo
umjetnost, nego i znanost i obrazovanje. Jami se sloboda stvaralatva. Sve
do 93. kultura se financira fondovski. Nacionalno jedinstvo i spektakularizacija
temeljni pojmovi razdoblja
96/97- trae poticaje izvan Hrv., financijsku potporu, moraju pronai vlastite
izbore financiranja, zaklade najjaa tog razdoblja je Zaklada Otvorenog
drutva. Matica Hrvatska bira dvotjednik za kulturu-Vijenac
Avangardna/alternativna umjetnost elitni kulturni proizvod, dobivali
financijsku potporu-otpor totalitarnom drutvu i borba za individualnost.-IDEJA
GRAANSKE KULTURE
KULTURNA AMNEZIJA-najgora posljedica duhovne obnove devedesetih, otpor
tradiciji, od batine ne donosi dobro.
Smatra da postoje dvije kulture u Hrvatskoj koji se sukobljavaju. Prva je
etnocentrina

konzervativna
te
autoreferentna-autistina
i
ksenofobina(oituje se u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo), radikalni izvod
HDZ-a. Druga je nezavisnih intelektualaca, pisaca i kritiara koji su svoje
stavove iznosili u novinama. To je suvremena i moderna kultura, postavlja se
kritiki.

Uvijek moramo misliti na one druge, naa kultura rijetko misli na sebe i bavi se
svojim temama.
Hrvatski kulturni identitet temelji se ba na razlikama, po jeziku, kulturi, vjeri,
jo od poetaka.
Proces privatizacije vlasnitva do 92. mali broj, mnogi oteeno- kao najvie
navodi hrvatski film i distribuciju.-Jadran film npr.
Mediji prezentiraju kulturu u devedesetima kao politiki sluaj ili skandalozni
ekces. Dakle samo ako su u pitanju skandali ili neki politiki stavovi onda im je
zanimljivo to prikazati.
II. dio
Prvi novooblikovani tekst nakon 2000. godine o kulturnoj politici Hrvatske je
Biljenica Vjerana Zuppe, objavljena u Zarezu- zalae se za autonomnost
kulture i slobodu izraza. Uvode se novi zakoni, kulturna vijea, novi porezni
zakoni. Strategija kulturnog razvitka javna rasprava u Trakoanu-preporuke i
savjeti, otvaranje problema i slino. Ministarstvo kulture predstavlja svoj rad
kao demokratizacije, decentralizacije i demonopolizacije kulture. Strategiji se
prigovara preopenitost te da se izbjegava nacionalno, da nije dovoljno
hrvatska. 7 godina nakon Strategije sve se to doimalo kao utopijske ideje, svi
ciljevi koji su bili prikazani, prestalo postojati nakon smjene vlasti, kao da nije
ni bilo.
Menadment umetnosti u turbulentnim okolnostima-Beograd 2005 - oblikovan
specifini model pod nazivom adaptivni menadment kvaliteta Mnoge
drave iako razliito kulturno razvijene, nakon rata ili bankrota drave susreu
se s istim problemima kulturnog razvitka. strateko planiranje nuno Tri
razloga zato trebamo Menadment umetnosti 1. umjetnika praksa ne
moe se razvijati u postojeim organizacijskim uvjetima. 2. u prostoru
slubene politike ne postoji nikakav napor za promjenom postojeeg sustava,
zato to se Strategija ne primjenjuje. 3. Zato to se prostor javnosti suava,
borba za opstanak.
III. dio
Rijeka nezavisna udruga u kulturi Drugo more, organizirala je projekt Prilozi
kulturnoj strategiji Rijeke- voditelj projekta Davor Mikovi. Zanima se za
stanje kulture u gradu, po emu je specifina, financiranje, uvidjeti probleme
te utjecati na razvoj. Najvei problemi kod svi gradova su financiranje i
infrastruktura.
Agenda 21 - za kulturu u Barceloni 2004. godine(agenda gradova koji potiu
ideju razvoja kulture) pravo na kulturu kao temeljno ljudsko pravo, naelo
kulturne razliitosti,promoviranje kulture, osjtljivost kulturne batine i svata
neta jo. Osim toga navodi i neke obveze ima ih oko 23. (razvijati
multikulturalnu politiku, pozvati da samo umjetnici progovaraju o problemima,
jamiti pravo kulturnog izraavanja) - minimalno 1% u nacionalnom budetu
za kulturu.

Eurocult21-Iskustva europskih gradova-projekt 12 europskih zemalja te dvije

europske mree EUROCITIES I ENCATC.- Cilj je ispitati stanje i ulogu kulturne
politike u eu. gradovima te pripremiti preporuke za budunost. 2003-2005.
godine. Kljune preporuke oko umjetnikog obrazovanja. Veinom gradovi ije
su drave lanice EU, ali Gdanjsk i Tarnov su iznimke. Zagreb je nominalno
lan udruge EUROCITIES.
Europska skuptina stanovnika i graana velikih metropola 2008.
Ciljevi kulturne politike i stvarnost kulturnoe proizvodnje razviti kulturne i
umjetnike djelatnosti koje ukljuuju djecu i mlade, omoguiti posebne uvjete
za razvoj kulture i umjetnosti u marginalnim socijalnim skupinama, tititi i
promovirati kulturnu batinu, osigurati uvjete za razvoj kultunih industrija,
podupirati obrazovanje, osigurati jednake uvjete za ostvarivanje projekata,
promovirati meunarodnu kulturnu razmjenu.
Organizacijski razvoj i strategijsko planiranje-Zagrebaki ciklus jesen 2003.
Daj mi kino-Ne dam ti kino-Dam ti kino studija sluaja kupnja kinodvorana u
Zagrebu za potrebe nezavisne scene 2001-2005. godine- sluaj kupnje 4
kinodvorane od Kinematografa dvorane Apolo, Lika, Sesvete, Kalnik i
Tukanac ne mogu se koristiti u svrhu redovitog prikazivanja. Davanje
odreenim manjerazvijenim granama te dvorane , naravno na prvom mjestu
filmu, zatim plesu. eljeno nije ispunjeno do kraja, mnogu ugroeno su ostali
bez svoga mjesta.
Rjeenja: osnivanje Centra za kulturalne studije, planira se u Splitu

ZAGREB DRUGI PROSTORI NOVA CJELINA U KNJIZI

Projekt ZKK3000 2005., niz javnih tribina na temu nezavisne kulture i kulture
mladih, u sreditu rasprava bili su problemi prostora.Realizacija jedne od
temeljnih funkcija grada-KOMUNIKACIJE
Grad i prostor kulture Castellas suvremeni grad opisuje kao (egzemplar
saimanja vremena i prostora u nove odnose umreenog drutva,
ponitavanje tradicije)
Bradbury zato su gradovi upravo u fazi modernizma postali produkcijska
sredita umjetnosti.
to se dogodilo s tradicionalnim mjestima kavanama, galerijala,
knjiarama, kabareima.
Martinis kulturne linije grada nona linija, gay linija, lezbijska linija,
promaaje grada, neiskoritene potencijale
Nevidljivi Zagreb urbanistiki projekt koji otkriva neiskoritene dijelove
grada, upozoriti graane na njihovo postojanje- Focault kae heteretopijski
Zagreb

Out it open projekt koji problematizira javni prostor, akcija za oblikovanje

medijskog i socijalnog okolia.Projekti unutar projekta Zagreb kulturni kapital
3000.(ZKK3000)
Community art Gotovac, Ivana Keser, otvoreni projekt koji funkcionira kao
stalni javni forum i tematizira arzliite aspkete suvremenog ivota, umjetnosti
Novi Zagreb jo uvijek nije prostor u smislu kulturalno zaposjednutog teritorija.
Ima oko 200 000 stanovnika, a nijednu kinodvoranu, glazbenu dvoranu i sl.
Ostvarivanje lokalnih centara za kulturu ili prenamjena objekata. Networking
postao i lobiranje
Cvjetni trg tekst Danijela Dragojevia (kako je taj trg sve mimoilo i promet,
nije privlaio panju vlasti, a kasnije ipak je, zbog zarade i komercijalizacije)
razaranje pjeake zone, Grad je umejtniko djelo. Trgovi i parkovi su
paradigmatski primjeri javnih pristora, a kultura, znanost i umjetnost javni su
prostori u duhovnom smislu.
Ne-imaginarni Zagreb govori o ubojstvima mladih, vandalizmu, gdje se u Zgu klinci mogu zabaviti danas? Odgovor je nigdje.
Pria o movari Zatvaranje 2008. kluba Movare(osnovan 1999.). Grad
koristi taktiku iscrpljivanja protivnika. 2007.- Privremeni Ilegalni centar za
kulturu i mlade Jedinstvo. Ponavljanje istih problema iscrpljivanje nezavisne
kulture.