Eneolitik 2014.

/2015

Sadraj skripte:
1. Skriptirana Praistorija jugoslavenskih zemalja III grupa autora
2. Skriptiran Eneolitik i eneolitike kulture u BiH Brunislav Marijanovi
3. Skriptirana Gudnja vieslojno prapovijesno nalazite Brunislav
Marijanovi
4. Skriptirana Ravlia peina prapovijesno naselje Brunislav
Marijanovi
5. Skriptirani Prilozi za prapovijest u zaleu jadranske obale Brunislav
Marijanovi
6. Skriptirana Prapovijest Eneolitik Tihomila Teak Gregl
7. Skriptiran Vuedol tree tisuljee pr.n.e. grupa autora
8. Skriptiran Jos ipovac Puni tovak i Veliko polj e I Zatitna arheoloka
istraivanja na trasi autoceste A5 dva Retz Gajary i badenska kultura
Lea ataj
9. Skriptirani Indoeuropljani zagonetka njihova podrijetla James Mallory
10. Skriptirani znanstveni lanci(50-ak) raznih autora
11. Biljeke sa seminara
12. Biljeke sa predavanja

1. Praistorija jugoslavenskih zemalja III Eneolit grupa autora

1.1 Uvod Nikola Tasi, Stojan Dimitrijevi
- prva istraivanja eneolitika :
Karl Deschman (Deman) Ljubljansko Barje ( lokalitet Brundorf Ig) 1875./1876.
- za razvoj eneolitskih istraivanja vani:
- Franjo Fiala Debelo Brdo
- Josip Brunmid Sarva
- Mato Vohalski Gomolava
- eneolitik kontinuirani razvoj na relaciji neolitik eneolitik
- bakreno doba bakreni nalazi i bakrena metalurgija
- period prijelaza iz neolitika u bronano doba vremenski kratkotrajan
- bitna eneolitska bibliografija
- Nikola Vuli, Miodrag Grbi 1937. Corpus vasorum antiquorum
- Robert Rudolf Schmidt 1945. Die Burg Vuedol
- Vladimir Miloji 1949. Chronologie der jungeren Steinzeit Mittel und
Sudosteuropas
- tada slabo istraen Jadran, Makedonija tada neistraena
- reprezentativna nalazita:
- Srbija: Bubanj, Hum, Gradac (Zlokuane M. Vasi), Plonik, Kovilovo, Veljkovo,
Zlotska peina, Krivelj, Klokoevac (N. Tasi), Manastir, Padine (nekropola B. Jovanovi),
Donje Butorke (D. Srejovi), Jelenac, urevaka glavica, Jasik, Koriane, Viesava
- Vojvodina: Gomolava, Perlez, Rimski anevi, oka, Srpski krstur, Crna Bara,
Bogojevo, Brza Vrba, Dobanovci, Belegi, nekropola kod Nose, Batke kod Sente, Vajska,
Kolovici
- Kosovo: Hisar, Lipljani, Graanice
- Makedonija: Skopsko kole, Crnobuki, Bakarno gumno, Karamanska tumba
- Slavonija: Vuedol, Sarva, Vinkovci, Vindija, Cerje Novo, Cerje Tuno, Velika
pilja na Ravnoj Gori, Beketinac, Mitrovac, Ceri

- Bosna: Debelo brdo, Hrustovaa, Zecovi, Pivnica, Donji Klakar, Modran, nekropola
kod Bijeljine
- Slovenija: Ljubljansko Barje ( Studenac pri Igru, Resnikov Prokop, Partski kanal),
Vinomer, Ptujski grad, Drulovka, ree, Kevderc, Ajdovska jama
- Jadran: Grapeva pilja, Vela Luka (Korula), Gudnja, Tumul kod izvora Cetine,
Rube, Male Grude

1.2. Zakljuna razmatranja Nikola Tasi, Stojan Dimitrijevi, Borislav

Jovanovi
-uvod:
- kasni neolitik usavrena litika proizvodnja
- poetna etapa eneolitika nema velike razlike u usporedbi s kasnim neolitikom
- prerada predmeta temelji produkcije se mijenjaju
- najstariji metalni objekti na Balkanu: Fafos, Vina (bakrena perlica), Grivac, Gornja Tuzla,
Divostin, Velika Gradina kod T. Uica, Plonik
- lokalne je produkcije zbog: tipoloke jednostavnosti alatki, bogatih leita ruda
- rade se samo najefikasniji alati nema kalupastih ili jeziastih sjekira
- ostava iz Plonika kalupaste od krenjaka te eki sjekire od bakra, posuda za lijevanje
- ekonominost troenja bakra zbog slabe prisutnosti
- Sarva bakreni bodei pronaeni kalupi za njihovo lijevanje
- Split Gripe pored ostave sjekira pronaeno i zlato
- Rudna glava pronaeno 20 okana masivni ekii batovi za vaenje ruda + jelenji rogovi
za skupljanje prethodno izlomljene rude jedinstvena rudarska tehnologija
- poeci:
- samorodni bakar obraen u poetku tehnikom hladnog kovanja zapravo smatran kao
pogodna stijena na kojoj su primjenjene poznate tehnike okresivanja
- kalupi stvaraju mogunost serijske proizvodnje
- primjer kulture koja uvozi sirovinu Cucuteni Tripolje analize pokazale da bakar iz
ostave u Karbunu pripada podunavsko-karpatskoj regiji
- tehnike: izvlaenje, istanjivanje, savijanje i rezanje metala, probijanje otvora za dra,
hladno i toplo kovanje, struganje i glaanje

1.3. Tiszapolgar kultura Nikola Tasi

- uvod:
- nekropole kod Subotice (Nosa), Sente; Crna Bara kod Mokrina, anine u Belegiu, Srpski
Krstur, Jaa Tomi, Riica, Rospi uprija, Progar
- Potisje (sjeverni Banat, sjeveroistona Baka); uz Dunav od ua Save pa prema istoku (
juni Banat, sjeverni dijelovi Srbije), istoni dio Srijema
- mlai dio kulture Bodrogkereszturska kultura
- nekropole : Srpski Krstur, oka, Kamara kod Horgoa
- mlai dio kulture Senta, Subotica ( Nosa) grobovi ukopani u tiszapolgarske jame
- Gospoinci tip naselja
- sadrava neolitske tradicije u gradnji
- keramika Tiszapolgar kulture:
- nedostatak ukraavanja, este roaste drke
- est pehar na nozi, amfora i zdjela

- keramika Bodrogkeresztur kulture:

- crvenopeene posude, nema roastih drki
- plitke i kalotaste posude, duboki lonci s bradaviastim nalijepcima, posude za mlijeko
Milchtopf

- dugaki kremeni noevi u nekropolama povezuju se s dolaskom Indoeuropljana

- zemljoradnika kultura
- Tiszapolgar nastala od Herpaly Csoszhalom

1.4. Bubanj Salcuta Krivodol kompleks Nikola Tasi

- uvod:
- jedinstven stil a vie naziva
- Rumnjska Salcuta kultura prema nalazitu Piscul Cornisorolui kod Salcutae
- SZ Bugarska, Sofijsko polje grupa nalazita Okol Glava, Pekljuka, Devetaka peina
Krivodol kultura
- EX YU Bubanjsko humska grupa- Milutin Garaanin istraivanja u Bubnju i na
Humskoj uki
- mnogo naziva zbog ogromnog kulturnog prostora
- podruje rasprostiranja u EXYU istona Srbija, juna Srbija, Kosovo, Skopska kotlina,
Pelagonija, juni Banat
- Dumitru Berciu Salcuta I, IIa, IIb, IIc, III, IV
- Milutin Garaanin Bubanj Hum Ia, Ib, II, III
- naselja:
- peine Zlotska peina, Bogovinska
- uzdignute Kovilovo, Krivelj, Bubanj, Humska uka, Gradac
- keramika:
utjecaj vinanske crnoglaana keramika pehari s dvije drke
- terakota Kovilovo, Krivelj, Zlot, Bubanj steatopigija
- metal:
- Homoljski masiv bogat bakrom Zlotska peina metalurki i rudarski centar ranog
eneolitika 50 predmeta
- plosnata sjekira Flach Beile
- rvnjevi koriteni i za bakrenu rudu

1.5. Cotofeni (kocofeni) kultura Nikola Tasi

- uvod:
- utjecaj Cernavoda III kulture
- javlja se krajem ranog eneolita i traje sve do kraja eneolitskog doba

1.6. Vajska Hunyadihalom grupa Nikola Tasi

- uvod:
- Hunyadihalom naselje u srednjem Potisju
- ime dala Ida Bognar Kutzian
- prvo nalazite u bivoj dravi JZ Baka Baba Sivaka kod Vajske
- tada je to bilo najjunije nalazite ove grupe
- opa manifestacija drke sa ploastim zavretkom i oblici lonia
- nekropola kod Vajske Bogdan Brukner, Medovi 1966. 1967.
- 6 grobova zgreni poloaj ruke u predjelu brade, desni odnosno lijevi bok
- 4 sluaja orijentacija ISTOK ZAPAD
- grob 5 dva zlatna privjeska
- tradicija sahranjivanja od ranog neolitika
- indoeuropske zajednice unose nemir sahranjivanje pod tumulima, grobovi sa okerom i
spaljivanje pokojnika
- u stilu keramike prisutna dva utjecaja bodrogkereszturska i kasna Salcuta kultura
- zlatni privjesci Bogdan Brukner misli da su se aplicirali na traku oko glave oblik
dijademe

1.7. Lasinjska kultura Stojan Dimitrijevi

- uvod:
- prve lasinjske manifestacije uoene tek 1954. godine
- obuhvaa EX yu, Maarsku i Austriju
- povijest istraivanja:
- Richard Pittioni 1954. za podruje Austrije, determinirao ju kao tip Plshals
Strappelkogel kasne badenske kulture
- Josip Koroec 1958. nalazi iz Slovenije i sz Hrvatske, determinirao ju kao alpski facies
lengyelske kulture te smjestio ju u kraj neolita i prijelazno razdoblje
- 1951. 1965. pisao o lokalitetima lasinjske kulture Ptuj, Ajdovska jama, Drulovka,
Ljubljansko barje, Beketinec, Pavlovac
- alpski facies lengyelske kulture prihvatili slovenski prapovijesniari Paola Koroec,
Tatjana Bregant
- istraivanja u RH vezana uz uitelja Vjekoslava Dukia koji je iskopavao Lasinju i
Beketinac te rekogniscirao podruje Kupe i Krievaca
- Stjepan Vukovi Cerje Tuno, Cerje Novo
- Stojan Dimitrijevi dao naziv lasinjska kultura prema lokalitetu Lasinja kod Kupe
(Talijanovo brdo) prihvatilia ga Nikola Tasi, Zorko Markovi, France Leben, Branko Beli
- Stane Pahi Kanzianberg Drulovka Lasinja grupa
- naiko podruje i sjeverna Bosna zacrtali granice rasprostiranja
- Nandor Kalicz zp Maarska dao naziv Balaton grupa tri faze
- prva je ista lasinjska, druga je mix lasinjske i Retz Gajary
- Slovenija J. Koroec, France Leben, Sreko Brodar, Stane Pahi
- Ptujski Grad, Drulovka, Resnikov Prokop, Brezje, Zree, Ajdovska jama, Kevderc,
Lubnika jama
- Hrvatska, Bosna Vjekoslav Duki Lasinja, Beketinac
- Stjepan Vukovi Cerje Novo, Cerje Tuno (eljko Tomii)
- Ruica Drechsler Bii Hrsina
- Zorko Markovi Koka
- Borivoj ovi Gornja Tuzla

- uro Basler Ljupljanica

- Branko Beli Vis (lokalitet Modran) kod Dervent vieslojno otvoreno
naselje - jedino
- rasprostiranje:
- maarska Transdanubija, austrijska Koruka
- Vinkovci Trnica ostaci lasinjske kulture iako nema graevinske djelatnosti
- Hrvatska 29 lokaliteta, Slovenija 16 lokaliteta, Sjeverna Bosna 5 lokaliteta
- periodizacija:
- prema Stojanu Dimitrijeviu
- Lasinja A Drulovka, Ajdovska jama, Velika Mlinska
- Lasinja B Poeka kotlina Gradac, Novoselci, Jaki
- ova je bila prva periodizacija i kriva je
- I stupanj rana /pretklasina faza Vis Modran, Gornja Tuzla, Letiane, Hrsina,
Ajdovska jama, Kevderc
- IIA stupanj ranoklasini stupanj Vis Modran, Gornja Tuzla, Ajdovska jama, Velika
Mlinska, dralovo, Drulovka, Resnikov Prokop, Ptuj
- IIB stupanj puni klasini stupanj Ajdovska jama, Ljupljanica, Beketinec, Pavlovac
- III stupanj kasnoklasina ili baroknoklasina faza Lasinja, Drljanovac, Poeka
kotlina, Kiringrad
- nastala na kasnovinanskom, kasnosopotskom i kasnolengyelskom supstratu
- rani i srednji eneolitik
- naseobinski elementi:
- naselja na 120 200 metara nadmorske visine
- lako breuljkasti krajolik prirodno uzvieni platoi
- piljski objekti pastirske stanice Kevderc 810 metara
- preferira se zemunino jamski oblik naseobina
- dralovi zemunino selo tridesetak zemunica rasporeenih u 3 pravilna reda
- Cerje Novo Stjepan Vukovi Langhaus 30 40 metara duine kolci bez zidne
konstrukcije lengyelske tradicije

- lasinjska kultura rodonaelnica sojeniarskog naselja u istonoalpskom prostoru

- naselja su u pravilu otvorenog tipa i jednoslojna ( unitena dubokim oranjem)
- u trenutku pisanja knjige nije bio poznat niti jedan grob lasinjske kulture (?)
- keramografija:
- trokutasti/pravokutni ig tipina manifestacija lasinjskog karaktera
- vodei keramografski oblik od poetka do kraja bikonine zdjele s konveksno profiliranim
vratom
- zdjele na upljoj nozi, zapretai za ar
- tanki stratumi smrzavanje, pucanje i unitavanje prevlake na keramici
- jeziaste aplikacije urezivanje i ubadanje determinanta
- lice, flaice, idoloplastika
- prema keramografiji je predstavnik neega starog, a ne novog
- polustoarski karakter
- porijeklo:
- Koroec rezultat lengyelske, butmirske i danilske kulture
- S. Dimitrijevi sopotsko lengyelski supstrat + susjedstvo badenske te dodaje udio
hvarske, vuedolske i bodrogkereszturske
- Nandor Kalicz prvi uoio vinanski utjecaj, trpa ju u Balaton kompleks
- ime Batovi izbacio sopotski i lengyelski utjecaj te uzeo danilsku, hvarsku i cetinsku
kulturu kao utjecajne
- zakljuno tvorba sopotske, vinanske i zengovarkonysko lengyelske
- kiringradska varijanta lasinjske kulture

1.8. Badenska kultura Stojan Dimitrijevi

- uvod:
- ime prema lokalitetu Baden Knigshole, Niedersterreich Donja Austrija
- 1945. pojam uveo Robert Rudolf Schmidt
- rasprostiranje:
- skoro cijela Maarska(osim istone), sjeverna i istona Austrija, Moravska, eka, juna
Slovaka
- sjeverna Jugoslavija od srednje Slavonije prema istoku, sjeverno od Save
- Banat, sjeverna ua Srbija, juna Baka, sjeverno Pomoravlje, Srijem, Baranja,
Slavonija
- povijest istraivanja:
- ehoslovaka literatura kanelirana keramika
- maarska literatura pecelska kultura
- Stojan Dimitrijevi kae da je istovremena tiszapolgarsko-bodrogkereszturskoj kulturi, ostali
da je mlaa
- periodizacija:
- Even Neustupny:
- A Boleraz
- B Fonyod
- C Uny
- D Ossarn
- E Boaca
- Stojan Dimitrijevi:
- A stupanj rana ili pretklasina badenska kultura s 2 stupnja
- A1 Boleraz Deronje, Mostonga I
- A2 Fonyod Vuedol Gradac, Zemun, Bapska, Vina
- B stupanj rana klasina faza badenske kulture s 2 stupnja
- B1 Vuedol Gradac, Vinkovci Feldban

- B2 Vuedol Gradac, Gomolava, Odaci III

- C stupanj kasna klasina faza badenske kulture s 3 osnovna tipa
- tip Budakalasz Beli Manastir
- tip Uny
- tip Viss
- tip Hodmezvasarhely Bodzasaport Srpski Krstur ( Hodmezevaarhelj
Bodzaapart)
- tip Ossarn
- naseobinski i pogrebni elementi:
- koncentracija uz Dunav, Tisu te jezera ( Balaton, Niuzalj)
- apsidalne kue korijeni lee u junobalkanskim arealima (nisu li ovo zapravo kostolake
kue?!) zapravo su u principu jamski objekti posvjedoeni
- paljevinski grobovi moda utjecaj Larissa kulture
- nekropola u Bogojevu zgrenci
- 1899. grob, glava u smjeru sjever jug
- iza lea nalazio se skelet goveda
- podnica jame puna ulomaka posude
- skeleti prekriveni fragmentima posuda
- pored keramike kremeni artefakti, perle, od probuenih zuba, kosti pernatih ivina,
kotana dlijeta, utezi za mree
- prvi pokop u ovom kulturnom arealu koji ima oznake socioloke diferencijacije
- najvea nekropola Budakalacz 221 grob, od ega samo 1 paljevinski
- Araanska humka Mokrin najznaajniji na tlu Ex-Yu, pronaen vr s trakastom drkom
- keramografija:
- u ukraavanju keramike dominira kaneliranje
- Rillenverzierung lijebljenje
- pseudopunciranje kaneliranje izvedeno imitacijom punciranja
- vretenasta amfora iz Bapske puncirana povrina lonari htjeli oponaati iskucavanu
obradu metala

- perforirani etvrtasti postamenti

- Radoine Slovaka
- pravokutna kutija s provjeslima i ivotinjskim protomama
- grob br. 177 Budakalasz prvi dokaz o prisustvu kola u Panonskoj nizini ali ne i
konja kao teglee ivotinje
- Vuedol model naslonjaa ili fotelje
- visea posuda ukraena kaneliranjem Viktor Hoffiler ju definira kao posudu u
obliku kolibe, ali je zapravo rije o modelu kupolaste pei analogija sa vinanskom
kulturom zapravo pripada vuedolskoj kulturi
- plastika je dosta rijetka
- metal:
- bakar inae siromana kultura po tom pitanju
- lepezasta plosnata sjekira iz groba u Dobanovcima prva pojava jednog metalnog orua u
slavonsko srijemskom prostoru
- Bogojevo bakreno dlijeto
- bakreni dijadem grob 2. u Vrsu (Ver), Balaton, zap. Maarska
- bakrene traka, 67 centimetara dugaka i suena na krajevima, rub je iskucan
bubuljiastim izboenjiam, pronaen na lubanji pokojnika
- pri iskopavanju Vuedola pronaen i koni opanak
- geneza:
- hipoteza o sjevernom porijeklu/nordijska hipoteza
- Oswald Menghin 1926. daljnji nastavka Nosswitz kulture u Moravskoj
- R. Pittioni, Nikola Tasi, Even Neustupny
- hipoteza o autohtonom porijeklu
- Josef Schranil 1928., A. Stocky 1929., vide osnove u jordansmihlskoj kulturi
- J. Bhm podruje nastanka eko moravski prostor
- R.R. Schmidt protobadensku kulturu vidi u gornjim stratumima Bapske i stratumu
II Sarvaa zapravo tako interpretira kasnovinansku i kasnolengyelsku kulturu) takvu tezu
je prihvatio i Vladimir Miloji
- lasinjska osnova Milutin Garaanin + jugoistoni utjecaj stepsko pontske komponente

- hipoteza o jugoistonom porijeklu/balkansko anatolska hipoteza

- zbog kaneliranja koje u alpskom i srednjeuropskom prostoru nije bilo poznato
- Gordon Childe, Vladimir Miloji (1959.), Nandor Kalicz (dao puno argumenata i
objasnio), Stojan Dimitrijevi, Colin Renfrew
- Even Neustupny revidirao svoju pretpostavku u poligenetsko porijeklo
- ideja o nasilnoj i ruilakoj badenskoj kulturi Vina, Jakovo Kormadin, Bapska, Otok,
Sopot, Osijek Hermanov Vinograd nastradali u poaru
- ehoslovaka kanelirana keramika neto novo dakle nije autohtono
- lasinjska osnova u Maarskoj kaneliranje se ne moe izvesti iz lasinjske kulture
- kaneliranje je domae u Podunavlju treba uzeti u obzir niz analognih elemenata iz
kasnovinanskoj i kasnosopotskoj kulturi
- treba u obzir uzeti i Salcuta Bubanj Krivodol komponentu
- Boleraz Fonyod etape- nastala u centralnobalkanskom prostoru kasnovinanski elementi
najvidljiviji

1.9. Kostolaka kultura Nikola Tasi

- uvod:
- poznata po tehnici brazdastog urezivanja Furchenstich
- Vladimir Miloji ju izdvojio, ukazao na to prilikom obrade materijala iz uplje Stene kod
Beograda
- prethodno je bila smatrana kao dio vuedolske( Hrvatska), badenske (Maarska) i cotofeni
(Rumunjska) kulture
- Miloje Vasi 1908. publicira prve nalaze, ali ju smjeta u bronano doba
- zvana i badensko kostolaka kultura
- rasprostiranje:
- istona Srbija sa srpskim Podunavljem
- Homoljske planine i uz Dunav
- Zlotska peina, Bogovinska peina, Kulma kjopului (kod Klokoevca), Pjatru
Kosta ( kod Crnajke), Manastir kod Gospoinog Vira, nekropola Padina, Kostolac, Korbovo,
Kostol
- Klokoevac, Crnajka mijeanje cotofeni i kostolake
- centralna Srbija sa Pomoravljem
- Jelenac kod Aleksinca, Koriane i ot (okolina Kragujevca)
- sjeverna Bosna sa Posavinom
- Alihode i Obre II centralna Bosna
- Pivnica ( javlja se samostalno kostolaka kultura potvreno izdvajanje
Vladimira Milojia)
- Vis kod Dervente naselje
- Dvorovi kod Bijeljine nekropola
- slavonsko sremska regija
- Gardo, Govei brod, Pravoslavno groblje, Dobanovac, Banovac, Belegi, Stari
Slankamen, Vuedol
- Gomolava ostava kostolakih alica
- Maarski breg u Rumi, obronci Fruke GorE, Ceri, Lovas, Vuedol, Sarva

- Banat i Baka
- nalazi iz okoline Odaka Most III, Odaci III, Bogojevo
- naseobinski elementi:
- badenska naselja zemuninog i jamskog tipa
- kostolaka naselja nadzemne graevine
- puno lokaliteta sa mijeanom badenskom i kostolakom keramikom
- Gomolava III badenska jama
- Gomolava IIIb kostolaka kultura 2 horizonta s prostranim kuama
- Gomolava IIIc vuedolska kultura
- Homolj strme padine kue postavljane na terasu, jedna iznad druge
- zajedniko svim naseljima jest elja za utvrivanjem
- naselja na lesnim gredama Vuedol, Gomolava, Sarva, Ceri (elipsoidni amac
300x600m)
- naselja u planinskim oblastima Bosne i Srbije zabaena i van prirodnih komunikacija
- peine kod Vrdnika, Pivnica kod Odaka, Koriane kod Kragujevca, ot kod Rae
Kragujevake, uplja Stena
- sahranjivanje:
- poznato inhumacija i incineracija
- zdjele s pepelom/nagorjelim kostima
- materijalna kultura alice s trakastom drkom
- porijeklo kulture rubna kultura badenskog kulturnog kompleksa

- grob Gomolava

1.10. Vuedolska kultura i vuedolski kulturni kompleks Stojan

Dimitrijevi
- povijest istraivanja:
- prvi veliki lokalitet Ljubljansko Barje Karl Deman
- prvi slubeni naziv Gordon Childe slavonska kultura 1929.
- 1933. Viktor Hoffiller publicirao prve nalaze s Vuedola
- 1897. Josip Brunmid izveo prvo pokusno iskopavanje Vuedola
- Zok maarska Baranja Duan Karapandi
- iskopavanje izvedeno u vrijeme jugoslavenske intervencije (1919./1920.) protiv
vlade Bele Kuna okupacija junomaarskih teritorija
- Ferenc von Tompa pisao o tome
- Sarva Viktor Hoffiller
- 1942./1943. Robert Rudolf Schmidtt
- Ferenc von Tompa grupa Sarva Vuedol Zok
- slavonski nalazi identificirani kao Sarva Vuedol kultura
- maarska arheologija Zok kultura
- tri naziva vuedolska kultura, slavonska kultura (G. Childe), Zok kultura
- istraivai vuedolske kulture:
- Maarska Ferenc von Tompa
- Austrija Richard Pittioni
- Slovaka Bohuslav Novotny, Viera Nemejcova Pavukova, J. Vladar
- Bosna Alojz Benac 1962. 1964.
- Srbija Milutin Garaanin 1959., 1973.
- Vojvodina Borislav Jovanovi 1974.
- Sjeverozapadna Hrvatska Stojan Dimitrijevi
- Mako i Nyirseg Nandor Kalicz -1968.
- Robert Rudolf Schmidt Die Burg Vuedol 1945.
- 1938. Robert Rudolf Schmidt Vuedol Gradac 600 metara kvadratnih

- 1942./1943. Robert Rudolf Schmidt Vlastelinski Brijeg Sarva 700m2 dubina i do 6

metara najvee iskopavanje prapovijesnog tella na tlu Hrvatske
- 1939. Mihovil Mandi peina Hrustovaa u zapadnoj Bosni zavrio 1947./1948. Alojz
Benac
- postvuedolske manifestacije:
alpski tip u kontinentalnoj Sloveniji i djelomino Austriji
- Vinomer Rajko Loar 1940.
jadranski tip zapadna obala Jadrana, od Transkog primorja do Crne Gore
- Grapeva pilja Grga Novak
- tumul Tivatsko polje (Bokokotorski zaljev) Maja Parovi Peikan nedvojbeni
klasini primjer kneevskog groba
- periodizacija:
- pretklasina i klasina vuedolska kultura
- Vuedol, Sarva, Gomolava, Perkovci
- periodizacija Stojan Dimitrijevi (1956./1966.), Paola Koroec (1959.), Nikola Tasi
(1967.)
- Paola Koroec termin slavonska kultura. irenje od zapada prema istoku istonoalpsko
porijeklo
- dvije faze Ig I i Ig III
- Nikola Tasi 3 etape
- I formiranje primarnih centara vuedolske kulture ( Ljubljansko Barje, Vuedol I,
Sarva I)
- II stabilizacija vuedolske kulture u slavonsko srijemskom prostoru i poetak
irenja prema Maarskoj, Srbiji, Bosni, ehoslovakoj
- III raspad na regionalne varijante koje se udaljuju od primarnog stila, prisutni i
bronanodobni elementi
- Borislav Jovanovi malo izmijenio Tasia
- I formiranje na supstratu Drulovka Kanzianberg (Lasinja III)
- II utjecaj kostolakog stila
- III isto kao i Nikola Tasi

- kostolacoidno obiljeje za rane manifestacije

- Stojan Dimitrijevi
- rana ili pretklasina faza Stupanj A
- nalazi iz Mitrovca, Lovasa, Belegia
- jak kostolaki utjecaj
- od istone periferije poeke kotline (Mitrovac) do Zemuna (Belegi) u meurijeju,
Dunava Drave Save
- ranoklasina ili zrela faza stupanj B1
- Gomolava, Borinci, Sarva, Vuedol
- isto podruje rasprostiranja
- kulminacija vuedolskog stila i megaronskih kua
- kasnoklasina faza stupanj B2
- poinje irenje vuedolske kulture Sarva, Vinkovci Trnica, Zok, rumunjski
Banat (Moldova Veche)
- kraj B2 irenje prema zapadu, jugu i jugoistoku
- kasna faza ili faza regionalnih podvojenosti vuedolske kulture stupanj C u
slavonsko - srijemskom podruju
- raspad jedinstvene kulturne fizionomije na niz regionalnih tipova
- slavonsko srijemski tip Opatovac, Sotin
- zapadnobosanski/hrustovaki Hrustovaa/Zecovi
- slovenski vuedolski horizont Ljubljanskog Barja
- junobosanski tip Debelo Brdo
- umadijski urevaka glavica
- Mako tip Maarska, ali i dio sjeverne Vojvodine oka
- Nyirseg tip sjeverna regija karpatske kotline
- naseobinski elementi:
- dva tipa naselja na lesnim terasama i gradinskog tipa
- rado iskoritavaju prethodna naselja

- Robert Rudolf Schmidt Megaron ljevaa bakra

- pet pei dvije pred kuom, tri u kui
- Vinkovci Trnica rogoliko ognjite 2 m duine, 0.75 visine
- pokapanje:
- nekropole nisu identificirane
- Grobnica branog para nazvana tako prema Robertu Rudolfu Schmidtu
- pisali o njoj Milutin i Draga Garaanin
- dvojni pokop u L podrumu ispod proelja Megarona II
- oba pokojnika zgreni poloaj, mukarac na desno, ena na lijevo
- 21 itava i 30 razbijenih posuda preko 800 ulomaka
- Stojan Dimitrijevi protokneevski grob
- kasnije tijelo mladia naknadni pokop
- Milutin i Draga Garaanin manifestacija stepskog utjecaja zbog oblika grobne
komore D. Garaanin vidi tu i rtvovanje ene
- ipak L podrumi su izum badenske populacije stoga nema govora o stepskom utjecaju
- dva paljevinska groba pod tumulima
- Velika humka u Batajnici velik tumul, promjera 30 metara, visine 2.5 metara
- prvi poznati kneevski grob ranijeg tipa
- Humka u Vojki
- pokop jelena u Vuedolu Gradac
- keramografija:
- rana ili pretklasina faza stupanj A
- 4 lokalitet Belegi anine, Netin Kulutra, Lovas Gradac, Mitrovac
Gradac
- poznati sedlasti/kretsko mikenski rtvenici( poznati i iz ranije kostolake faze)
- glavne tehnike rovaenje, urezivanje te brazdasto urezivanje
- razlika u ranovuedolskom inventaru nema klasinih igosanih uzoraka kostolake
kulture, dok u kostolakoj nije bilo minirozeta i rovaenja

- ranoklasina ili zrela faza stupanj B1

- brazdasto urezivanje je posve potisnuto
- duborez i rovaenje
- bijela, rijee crvena inkrustacija
- kasna klasina faza stupanj B2
- grubo posue urezivanje, igosani ubodi
- fino posue radikalizirano rovaenje i bijela inkrustacija
- brazdasto urezivanje brazde su uske i lijepo izvedene
- kri Sv. Andrije
- jae isticanje bijelih inkrustiranih povrina
- oivljavanje Furchenstich stila

- Robert Rudolf Schmidt motiv klepsidre/labrisa povezao sa kretsko mikenskim

utjecajima
- temelj umjetnosti je prenesen s tekstila kasnije faze oponaaju teka tkanja vunenih tepiha
i tekih prostirki
- arhitektonski stil ploha s vertikalnim i horizontalnim diobama dobiva izgled jedne nosive
arhitektonske konstrukcije
- inkrustirani crno bijeli pristup keramikoj dekoraciji rodonaelnik takvog stila jest
retz-gajarska kultura
- porijeklo:
- teza o nordijskom porijeklu Carl Schuchardt
- razradio Robert Rudolf Shmidt
- pristalice Fritz Wilke, Paul Reinecke, Richard Pittioni
- teza o istonoalpskom porijeklu
- Pal Patay, Ferenc von Tompa, Alojz Benac, Amalia Mozsolics, Kurt Willvonseder
- teza o junom porijeklu
- Gordon Childe, Moritz Hoernes
- teza o autohtonom porijeklu

- lansirao Koroec
- Werner Buttler, Bohuslav Novotny, Gordon Childe, Alojz Benac, Stojan
Dimitrijevi, Nikola Tasi, Borislav Jovanovi
- teza o djelominom stepskom porijeklu
- Milutin Garaanin, Nandor Kalicz
- Aikovci Pivnica- kostolaka kultura sa protovuedolskim karakterom
- utjecaj/slinost bikonine i trbuaste zdjele, niske terine, piriformne vaze, sedlasti/kretsko
mikenski rtvenici
- Furchenstich, ahovski motivi, negativno izvedeni uzorci, motiv klepsidre, kalsine
rozete, Rahmen stil ( u trake i zone organizirani ukrasi)
- vuedolska kultura aplicira duborez i rovaenje to je nepoznato u kostolakoj kulturi
- kostolaka kultura aplicira igosanje to je nepoznato u vuedolskom stilu ( ima u
minirozetama, ali toga nema pak u kostolakoj kulturi)
- Vuedolska kultura tipovi:
- slavonsko srijemski tip stupanj C
- Orolik, Opatovac, Sotin, Vikovci, Samatovci, Ciglenik Draganlug, Zok,
Kiskoszeg, Velika Barna kod Grubinog polj, Veliko Trojstvo i Martinec kod Bjelovara
- Sotin kupa na nozi u zatvorenoj nozi se nalazi kameni i slui kao zveka
- slovenski tip
- Ig I, Ptuj, Apatovac kod Krievaca, Deutschkreuz, Wien XXII- Aspern
- zapadnosbosanski ili hrustovaki tip
- Hrustovaa, Dabar peina, Zecovi, Topia glavica, Pejia gradina
- junobosanski tip ili Debelo brdo
- Sarajevo i okolica
- Debelo Brdo, Fortica na Bakijama kod Sarajeva, Gradac kod Homolja (SRB),
Gradac u Lepenici (Fojnica), Alihode u dolini Bile, Gradac kod Toplice (Kreevo), Gradac u
Kotorcu svi gradinskog tipa
- umadijski ili urevaki tip
- urevaka glavica, Jasik iz umadije, Velika Gradina kod Titovog Uica
- Mako tip oka

- Nyirseg tip Slovaka

- Ljubljanska kultura
- mlai horizon Barja Ig II prema Paoli Koroec
- Oswald Menghin, Rajko Loar predloili naziv Ljubljansko Barje
- Alpski tip ljubljanske kulture
- Vinomer
- kotai za igosanje Rollstempel, Radchen
- kopija izvedbe kulture zvonastih pehara
- igosanje, urezivanje
- brazdasto urezivanje rijetko
- zonalna i arhitektonska kompozicija vuedolsko nasljee
- redni uzorci (Reihenmuster) kultura zvonastih pehara
- kotai ostavlja nazubljenu brazdu (bazu) pa je inkrustacija bolje vezana uz
podlogu
- Jadranski tip ljubljanske kulture
- Caverna del Petirosso (Pejca v Laci), Grotto dei ciclami (Orhovo pejca)
- Istra Daneva peina
- Tradanj, Gudnja, Grapeva
- Mala Gruda Tivatsko polje Maja Perovi Peikan
- gentilni principat implicira ne samo vertikalnu organizaciju vlasti ve i
horizontalnu koheziju plemenskih zajednica

1.11. Retz Gajary kultura Stojan Dimitrijevi

- povijest istraivanja i podjela:
- Mondsee 1872. - Matthus Much
- Herman Schroller prvi koristi naziv Furchenstich Keramik
- Retz Austrija, Gajary Slovaka
- Retz tip Retz i Pfaffstetten
- donja Austrija
- simbioza badenske i kulture ljevkastih pehara (Trichterbechkultur)
- Waltrahohle Jeviovice C1 Tip
- istona tajerska u Austriji do Moravske
- Waltrahohle, Jeviovice Stary Zamek, Brno Lien
- Gajary Baj tip jugozapadna Slovaka
- Mondsee tip gornja Austrija
- See ( Mondsee) sojeniarsko naselje
- mix klasine retz gajarske, kasnovuedolske i kasnolasinjske kulture
- Erdeljski ili transilvanijski tip
- Vinjica tip Velika peina kod Vinjice, Vindija kod Donje Voe, Predjama kod Postojne
(Slovenija)
- Kevderc Hrnjevac / hrnjevaki tip
- do okoline Kutjeva i akova idui prema istoku, sjeverna regija Slovenije,
Transdanubija u Maarskoj
- Hrnjevac kod Kutjeva
- pilja Kevderc kod kofje Loke
Vinjica tip brazdasto urezivanje, duborez, rovaenje i ubodi
Hrnjevaki tip rovaenje i duborez ovdje prvi put zabiljeeno koritenje kotaia za
igosanje u eneolitiku sjeverne Jugoslavije
- zvijezda je vaan dekorativni element, kultura rodonaelnica Furchensticha

1.12. Problem eneolita na istonoj obali Jadrana (tada) Stojan

Dimitrijevi
- povijest istraivanja:
- ime Batovi cetinska kultura I stupanj jadranskog eneolita
- Ivan Marovi cetinska kultura rano i srednje bronano doba
- ime Batovi jadranski tip ljubljanske kulture - I stupanj jadranskog eneolita
- Stojan Dimitrijevi jadranski tip ljubljanske kulture I stupanj jadranskog eneolita
- lokalitet Gudnja kod Stona, Odmut u SZ Crne Gore, Jamina Sredi
- Gudnja kod Stona Spomenka Petrak, Vladimir Mirosavljevi
- stratum V kanelirana keramika Nika Petri ju doveo u vezu sa eneolitskim
stratumom Spile u Nakovani peljeka kultura ranog eneolitika
- Odmut pilja u porjeju rijeke Pive Dragan Srejovi, edomir Markovi
- Stojan Dimitrijevi stratum III vinanoidna pojava
- Jamina Sredi na Cresu
- Stojan Dimitrijevi
protonakovanski horizont lokalni derivat kasne vinanske kulture (Vina D1)
- nakovanski horizont badenoidni elementi
- Nika Petri u genezi vidi hvarski supstrat

1.13. Stepska kultura u eneolitskom periodu Jugoslavije Borislav

Jovanovi
- srednji i juni Banat Vojlovica kod Paneva, Uljma kod Vrca, Batka kod Zrenjanina
tumuli
- Krstru, Negotin, juna Makedonija ( uplevec, Crnobuki kod Bitolja)
- najstariji objekti ostava iz Kladova dugi kremeni noevi
- dugi kremeni no iz Borande kod Paneva
- Mihajlovka na donjem toku Dnjepra utvreno naselje koje je posluilo za periodizaciju
- spiralna naunica od zlatne ice
- dugi kremeni noevi Vojvodina i istona Srbija
- vrpasta keramika istona Srbija i juna Makedonija (tada)
- kameni skiptri(ezla) od Kaspijskog jezera do june Makedonije
- 2 tipa sa zoomorfnom glavom
- sa ovalnim zavretkom (konj?!) ukraen kanelurama
- skiptar iz uplevca crvena boja, izraen od porfirita
- plastine trake mogue uzde
- vrsta konja tarpan
- skiptar iz Kasimca u Dobrudi
- grob u humci kod Vojlovice navojnice od masivne srebrne ice
- Kurgan kultura
- Rusi Jamnaja kultura
- Engleska Pit grave kultura
- Njemaka Grubengrave kultura
- Marija Gimbutas Kurgan kultura tumul ili humka nasuta nad grobom
- dvije grupe jezika
- CENTUM zapadna grupa, paleoeuropsk jezici
- SATEM istona grupa iranski jezici
- Milutin Garaanin se u EX-yu prvi bavio time

1.14. Zakljuna razmatranja Nikola Tasi, Stojan Dimitrijevi, Borislav

Jovanovi
- geneza kultura migracijska + autohtona komponenta
- nalazita u okolini Vrca pojava Cernavoda kulture
- autohtoni razvoj lasinjska, Tiszapolgar, Bodrogkeresztur
- posude koje nemaju dodirnih toaka s neolitikom alice sa trakastom drkom, pehar sa
dvije drke, krag, Fischbutte, sosiera posude
- bezornamentalni stil
- tiszapolgarska, bodrogkereszturska, Hunyadi Vajska, grupa Bubanj Salcuta
Krivodol kompleksa
- ukraavanje kanelurama
- dola sa Boleraz Cernavoda (Odaci, Brza Vrba)?
- Salcuta II i III
- badenska kultura
- urezivanje SVE KULTURE
- Furchenstich brazdasto urezivanje
- tehnika potreba kod inkrustacije zato to boja u ogrubljenim povrinama bolje
prianja
- Retz Gajary, kostolaka, VUEDOLSKA
- duborez vuedolska
- periodizacija Borislav Jovanovi
1. istraivako klasifikatorski stupanj najstarije industrije bakra
2. stupanj mehanike obrade i poetne industrije bakra
3. stupanj serijske proizvodnje primarne industrije bakra
- R.R. Schmidt vuedolska golubica utjecaje egejske duhovne sfere (golub je ujedno
simbol Afrodite)

2. Eneolitik i eneolitike kulture u BiH Brunislav Marijanovi

- uvod:
- prva istraivanja Debelo Brdo 1893.
- najvei broj nalazita u BiH pripada kulturama ili kulturnim skupinama kojima je to rubno
podruje rasprostranjenosti analiza im je unaprijed bila odreena u pravcu usporeivanja s
istovrsnim kulturno-etnikim pojavama na irem teritoriju rasprostranjenosti
- ovakav pristup vodi uklapanju u ire prostorne kontekste i probleme
- zanemaruje se ispitivanje cjelovitosti zbivanja na ovom podruju
- 4 geografske cjeline sjeverna Bosna, srednja Bosna, dinarsko-krko podruje, Hercegovina
- 2 cjeline u eneolitiku
- dinarsko/krka odnosno Hercegovine slijedi razvojne procese istone jadranske
obale
- Bosna slijedi procese u sredinjem Balkanu i panonskom prostoru
- povijest istraivanja:
- I faza:
- Franjo Fiala 1893. Debelo Brdo kod Sarajeva
- Vejsil uri 1899. 1912. Velika Gradina u Varvari
- 1906. Donja Mahala determinirana kao neolitiko nalazite
- ostave/pojedinani nalazita 1901. 1914. Gria, Kozarac, Karavida, Lohinja,
Teanj, Tikovac, Oraje, Travnik
- II faza:
- Mihovil Mandi
- 1926. Gradina u Alihodama ( determinira ju kao neolitik)
- 1939. Hrustovaa
- Josip Koroec
- 1942. Crkvina kod Turbeta znaajan lokalitet koji nije imao s ime usporediti

- III faza:
- Alojz Benac glavni
- 1947./1948. Hrustovaa
- 1948. Gradina u Alihodama
- 1954. i 1956. Gradina Zecovi kod Prijedora
- 1955. Zelena peina
- 1958. Vis kod Dervente
- 1959. Brda u Dvorovima kod Bijeljine
- 1959./1960. Alojz Benac Pivnica kostolaka kultura
- 1961. Alojz Benac Vinogradine kod evrlija badenska kultura
- 1964. Zdravko Mari, Borivoj ovi Zemunica u Radosavskoj
- 1962./1964. Branko Beli Vis
- Ljupljanica kod Dervente
- Gornja Tuzla
- 1968. Obre II
- Kastel u Banja Luci
- tadanji zakljuak badenska, lasinjska, kostolaka, vuedolska kultura
- 1978. Borivoj ovi Velika Gradina u Varvari
- 1978. Brunislav Marijanovi Ravlia peina
- Hateljska peina kod Stoca, Guvnine u Gagricama kod apljine, Peina Lazarua u
Dabrici kod Stoca
- Boris Graljuk Klanici kod Banja Luke
- Zdenko eravica, Brunislav Marijanovi Biograd kod Donjeg Vakufa
- Badanj kod Stoca
- Dakulina Glavica kod Stoca

- metodoloki pristup:
- nedovoljna terminoloka ujednaenost nije samo formalna nego odraava razliita shvaanja
i znaenja razdoblja odnosno sadraja te polazi od razliitih kriterija
- u BiH nije utvren neposredan slijed autohtonih i potpuno novih eneolitikih kultura
- Hercegovina:
- neolitiki supstrat:
- zapadna Hercegovina Ravlia peina prevaga crveno slikanih ukrasa u crusted tehnici
potpuni nedostatak slikanih ukrasa izvedenih prije peenja
- istona Hercegovina Lisiii, Hateljska peina, Zelena peina, - prevlada urezivanje,
crusted slikanje reducirano
- hvarsko lisiika kultura vana i za jugoistonu i sredinju Bosnu
- razgraena hvarsko lisiika kultura dokaz ornamentika
- Gradac Donje selo kod Konjica
- Popov Dol kod Gorada
- komparativna stratigrafija:
- Hercegovina 14 nalazita eneolitika
- Ravlia peina, Velika Gradina, Zelena peina, Guvnine, Badanj, Leskova glavica,
Manastirska peina, Dakulina glavica, Lazarua, Gornje Banje, Jejinovaa, Hateljska peina,
Orah, Peina Greben
- Ravlia peina:
- 4 glavne razvojne faze
- I stariji neolitik
- II tri podfaze
- III dvije podfaze
- IV rano bronano doba
- IIA rana faza hvarsko lisiike kulture
- IIB klasina faza hvarsko lisiike kulture prevladava crusted tehnika u crvenoj boji
- IIC neki badenoidni tipovi, uvoenje dotad nepoznate tehnike kaneliranja
- nema spiralnih motiva, prevladavaju vodoravni

- slikani ukrasi kombinirani s kanelurama

- predstavnik ranog eneolitka
- kasni stupanj hvarsko lisiike kulture
- IIIA iezavaju svojstva hvarsko lisiike kulture
- prevladavaju posude s cilindrinim vratom i zaobljenim trbuhom te zadebljanim
obodom
- razvijeni eneolitik
- IIIB, IV cetinska kultura starija faza ranog bronanog doba
- posuka kultura mlaa faza ranog bronanog doba

- Hateljska peina:
- 25 kilometara od Stoca
- hijatus izmeu mladog neolitika i razvijenog eneolitika
- od razvijenog eneolitika do srednjeg bronanog doba nema hijatusa
- stratigrafija:
- faza I stariji neolitik
- sterilni sloj
- faza II mlai neolitik
- sterilni sloj
- faza III razvijeni eneolitik
- faza IVa rano bronano doba
- faza IVb srednje bronano doba
- faza V srednji vijek

- faza III deblji sloj due obitavanje

- znaajka ukrasnog sustava rane faze cetinske i ljubljanske kulture jadranskog tipa

Guvnine:
- kod apljine
- gradinsko naselje, 330 metara kvadratnih istraeno
- faza I razvijeni eneolitik
- faza II srednje bronano doba
- faza I tipoloki unificirani oblici posuda
- urezivanje, utiskivanje, lijebljenje
- lijebljenje najizrazitije

Lazarua:
- u klisuri Radimlja selo Dabrica kod Stoca
- faza I, IIA, IIB
- steliran sloj prekid trajanja kultura, ali ne i mijenjanja
- neolitika tehnologija u keramici
- mlaa faza dominira lijebljenje
- nain ukraavanja stil jadranskog tipa ljubljanske kulture
- ukrasi svojstveni cetinskoj kulturi
- Schnur keramika najvie nalaza na sjevero zapadnom Balkanu

Velika Gradina u Varvari:

- Borivoj ovi istaknuo od A do C faze
- Varvara A B. ovi zavrna faza kasnog eneolitika
- vaan barbotino ukras
Ljeskova glavica tumul broj 11:
- Ljubomirsko polje kod Trebinja
- vie ukpanja tokom povijesti
- grobovi 19. i 24. vani za eneolitik
- ostaci crvenog materijala, vjerojatno oker
- Schnur keramika

Orah tumul br. I

- kod Bilee
- tumul sloene konstrukcije
- nema priloga
- kostur u zgrenom poloaju
Zelena peina
- 1955. Alojz Benac

- faza IV stariji neolitik

- faza III mlai neoliti
- faza II eneolitik
- faza I rano bronano doba
- ulomak Schnur keramike

Badanj
- kanelirana keramika faza I
- ukrasi jadranskog tipa ljubljanske kulture faza II
Jejinovaa
- kod Stoca peinsko nalazite
- ne postoji pravi kulturni sloj kratkotrajno zadravanje
Manastirska peina
- Popovo polje, iskljuivo eneolitiki materijal

Peina Greben
- nema kulturnog sloja

Dakulina glavica
- kod Stoca, gradinsko nalazite
- ljubljanski ukrasni stil
Gornje Banje tumul 1.
- devastiran tumul
- definira se u eneolitik
- kulturna stratigrafija:
- stariji stupanj Ravlia peina IIC, Badanj (pretpostavljena eneolitika faza), Lazarua I
- mlai stupanj Ravlia peina IIIA, Hateljska peina III, Guvnine, Velika Gradina u
Varvari A1, Zelena peina II, Badanj II, Lazarua IIA- B, Jejinovaa, Manastirska peina,
Peina Greben, Dakulina glavica
- prije hvarsko lisiika kultura klasinog tipa
- poslije cetinska i posuka kultura ranog bronanog doba
- stariji stupanj:
- kanelirana keramika se javlja iznad hvarsko lisiike kulture
- Ravlia peina IIC kaneliranje + slikanje sa crvenom bojom u crusted tehnici
- Stojan Dimitrijevi
- rani eneolitik istonojadranske obale obiljeen pojavom kanelirane keramike

- protonakovanska i nakovanska faza

- izvorite vinanske kultura D1 faza
- zona preuzimanja peina Odmut
- Nika Petri
-za slojeve Spile u Gornjoj Nakovani
- dvije faze
- kulturu nazvao Peljeka kultura ranog eneolitika Dalmacije
- izvorite vinanska kultura, ali i Bubanj Hum kulture
- Borivoj ovi suzdran
- razvijenu eneolitiku pojavu povezuje s utjecajem badenske kulture
- Alojz Benac
protiv izdvajanja novih kulturnih skupina ili pokazatelja eneolitika na temelju
kanelirane keramike
- zapravo autohtona pojava iz Lisiia gdje je proirena pod utjecajem butmirske
kulture daljnje postojanje je nastavak razvoja hvarsko lisiike kulture tijekom ranog
eneolitika
- Brunislav Marijanovi
- kanelirana keramika je izrazita manifestacija ranog eneolitika
- zavrna faza hvarsko lisiike kulture potpada u rani eneolitik
- podrijetlo kanelirane keramike Bubanj Hum/ badenska kultura
- kanelirana keramika nije autohtona pojava
- mlai stupanj:
- Paola Koroec jadranska skupina naziv za cijeli eneolitik u Dalmaciji i Hercegovini
- Alojz Benac prvo rairena vuedolska, Schnur keramika i lasinjska kultura
- ime Batovi - dvije eneolitike faze cetinska kultura i ljubljanska kultura
- Stojan Dimitrijevi poslije nakovanske kulture prodori kontinentalnog eneolitika u obliku
lasinjske kulture
- Borivoj ovi prodori povezani s procesom irenja Indoeuropljana
- temelj ostava dugih kremenih noeva kod Trebinja

- srednji Jadran puno prstenastih zadebljanja na obodu autohtona pojava

- povezanost s bugarskim nalazitem Ezero
- Schnur keramika Alojz Benac, Marija Gimbutas, Stojan Dimitrijevi, Borivoj ovi,
edomir Markovi
- svi se slau da je keramika povezana s nositeljima
- no rije je o UTJECAJIMA, a NE o NOVIM NOSITELJIMA
- lijebljenja keramika Guvnine, Lazarua faza II, Ravlia peina IIIB, Odmut VI, Gudnja
VI, Gajtan I kod Skadra nema lijebljene keramike na ranobronanodobnim lokalitetima
- posude s prstenasto zadebljanim obodom primarna znaajka razvijenog eneolitika
- trakasti ukrasi na keramici cetinske kulture dio jadranske eneolitske batine Hateljska
peina je dokaz tomu
- jadranska grupa izdvojila P. Koroec, no Stojan Dimitrijevi definira kao ljubljansku
kulturu te pritom izdvaja njezin alpski i jadranski tip
- Brunislav Marijanovi
ovdje nema razvoja ljubljanske kulture kao samostalne manifestacije, ve su njezini
elementi inkorporirani u drugi i bitno drugaiji kulturno etniki prostor
- taj stil pripada nosiocima lokalnog razvoja koji su ga uklopili u svoj ornamentalni sustav
- nema nove populacije
- asimilirane pojave od strane autohtonog stanovnitva
- barbotino keramika vezana za vuedolsku kulturu
- vuedolska kultura
- nema je na istonoj jadranskoj obali i zaleu
- ne moe se pripisati niti jedan lokalitet niti jedan izdvojen sloj
- pratea, a ne konzistentna pojava
- Velika gradina u Varvari A1 autentina vuedolska populacija
- simbioza autohtonih i novih elemenata
- periodizacija eneolitika u Hercegovini:
- Paola Koroec cijeli eneolitik promatra kao jadransku grupu
- nedovoljno materijala za odnos s neolitikom

- ime Batovi - dvije eneolitske faze

- I cetinska kultura + utjecaj alpskog podruja i lasinjske kulture
- II ljubljanska kultura posljedica migracije s Ljubljansko barja
- I ne, ali uoio je eneolitiku fazu cetinske kulture ranog bronanog doba
- II tono koliko toliko
- Stojan Dimitrijevi 3 faze
- I protonakovanska kultura
- II nakovanska kultura
- IIIA prodor kontinentalnog eneolitika lasinjska kultura i nurkeramiki stepski
elementi
- IIIB prodor kontinentalnog eneolitika sputanje vuedolske kulture iz zapadne i
srednje Bosne te rasprostiranje jadranskog tipa ljubljanske kulture du Jadrana
- zdjele s apliciranim rebrima protonakovanska kultura
- kanelirana keramika nakovanska kultura
- Brunislav Marijanovi
- dvije eneolitike faze
- I starija s hvarsko lisiikim elementima i kaneliranom keramikom
- II- mlae posude s prstenasto zadebljanim obodom, posude s proinem kosim obodom,
lijebljena keramika, Schnur keramika, keramika s ornamentikom u stilu ljubljanske kulture
- primjer simbioze Varvara A1 koegzistencija hvarsko lisiike kulture i vuedolske
komponente
- sudjelovanje raznih komponenti od kojih niti jedna nema dominaciju!
- Bosna:
- kraj butmirske kulture ornamentalna degeneracija
- juni dio butmirske kulture Obre II, Butmir primjerci hvarsko lisiike keramike
- sopotska nebitna
- vinanska osiromaena istonobosanska varijanta
- Gornja Tuzla, Varo, Grbaa
- raspoznaje se kranja materijalna degeneracija stilova kultura

- komparativna stratigrafija 30-ak lokaliteta

Biograd
- kod Donjeg Vakufa
- Zdenko eravica, Marijanovi
- 5 faza I i II eneolitik
I faza
- gruba keramika slina butmirskoj gruboj keramici
- neolitika tehnologija butmirska keramografija
- srodnost s badenskom keramikom
- lokalne interpretacije lasinjskih elemenata
- staije naselje u cjelini pripada nosiocima butmirske kulture
II faza
- ukrasni sustav upuuje da se radi o vuedolskoj keramici junobosanskog tipa

Gradine u Alihodama
- Alojz Benac navodi 6 kuita
- starija faza - Alihode A dominantni elementi badenske kulture i malobrojni elementi
karakteristini za mlai neolitik
- mlaa faza Alihode B koegzistiranje badenskih i vuedolskih elemenata
- kuita unutar njih butmirski i badenski nalazi BEZ VUEDOLSKIH
- sloj iznad badenski i vuedolski BEZ BUTMIRSKE

Crkvine u Turbetu
- Josip Koroec vinanska, butmirska, lengyelska kultura i elementi badenske
- Alojz Benac naselje naziva depandansa Neba nije tono
- B. Marijanovi komponente badenske, butmirske i tiszapolgarske

- pripada tiszapolgarskoj kulturi

Vinogradine
- zemunica koju je otkrio Alojz Benac
- 1 ulomak badenskog lonca

Vis Modran
- najstarije naselje lasinjska kultura 2 horizonta
Zemunica u Radosavskoj
- Borivoj ovi, Zdravko Mari
- od eneolitika do srednjeg vijeka
- najstariji sloj lasinjska kultura
Visoko Brdo u Ljupljanici
- uro Basler, Alojz Benac
- lasinjska keramika
Dvorovi kod Bijeljine
- malo kratkotrajno badensko naselje
Kastel u Banja Luci
- badenska kultura, Zdenko eravica

- ostali nalazi Gornja Tuzla, Obre II, Gosinja planina, Rudina u Rusanoviima
- kulturna stratigrafija:
- stariji stupanj:
- Alojz Benac smatra da ne postoji neposredni kulturni kontinuitet izmeu neolitikih kultura i
kultura koje su se tu pojavile u poslijeneolitikom vremenu
- malobrojno eneolitiko stanovnitvo nije moglo preslojiti lokalni supstrat
- sjeverna Bosna zapadni dio lasinjska kultura, istoni dio badenska kultura
-mlai stupanj:
- Pivnica prvi put kostolaka kultura je otkrivena u svom istom obliku
- u Bosni uglavnom ista nalazita argument Nikoli Tasiu za pretpostavku o
primarnim sreditima nastajanja kulture
- ali javlja se u definiranom obliku te ne ostavlja mogunost postupnog razvoja
- Alojz Benac pronaena slobodna podruja i infiltrirali se
- vuedolska kultura

- junobosanska varijanta Hrustovaa, Zecovi, Pejia Gradina, Topia Glavica, Debelo

Brdo, Fortica
- zapadnobosanska varijanta Alihode, Biograd, Crkvine kod Turbeta
- predvuedolski period karakterizira usporedno postojanje eneolitizirane butmirske i novih
eneolitikih kultura lasinjske i vuedolske
- periodizacija eneolitika Bosne:
- rani i razvijeni
- 4 kulture lasinjska, badenska, kostolaka i vuedolska
- kostolaka i vuedolska paralelne kulture, ali obje mlae od lasinjske
- badenska i butmirska djelomino usporedne, starije od vuedolske
- hercegovaki eneolitik transformacija autohtone komponente zahvaljujui djelovanju
vanjskih imbenika
- bosanski eneolitik manje odreen autohtonom komponentom, vie odreen kulturno
etnikim komponentama vanjskih kultura
- donja granica poetka eneolitika faza III u Obrama II
- Gosinja planina Borivoj ovi tiszapolgar bodrogkeresztur najraniji eneolitiki
elementi u Bosni
- ZAKLJUAK kulturni utjecaji, ali ne i kulturno preslojavanje

3. Gudnja vieslojno prapovijesno nalazite Brunislav Marijanovi

- Gudnja I rani neolitik
- Gudnja II srednji neolitik
- Gudnja III kasni neolitik
- Gudnja IV rani eneolitik
- Gudnja V razvijeni eneolitik
- Gudnja VIA-B rano/srednje bronano doba
Gudnja IV
- prema Stojanu Dimitrijeviu:
- kanelirana keramika protonakovanska kultura rani eneolitik
- keramika s rebrastim aplikacijama i urezanim linearnim aplikacijama nakovanska kultura
srednji eneolitik
- podrijetlo kanelirane keramike preko albanskog i crnogorsko prostora , ali i preko Kosova
i istone Hercegovine
- povezano s kompleksom Salcuta Krivodol Bubanj Hum
- hvarska kultura

Gudnja V razvijeni eneolitik

- dvije bitne komponente keramike lijebljena keramika i keramika ljubljanskog tipa
- keramika ljubljanskog tipa oslanjanje na 2 tehnike mogunosti u izvedbi na kotai
ljubljanskog tipa, samo neto ui te na kombinaciju urezivanja, trokutastog igosanja i
igosanja instrumentom poput odvrtka (Schraubenzieher), dok je u stilskom pogledu uoljivo
oslanjanje na vuedolsku arhitektonsku zonalnu i krstastu organizaciju povrine
- primjerak visokog cilindrinog vrata na kojemu su grafitom oslikani visei trokuti, primjer
Schnur keramike

4. Ravlia peina prapovijesno naselje Brunislav Marijanovi

- 1979./1980. pri istraivanju dolo do uruavanja dijela istonog profila - u tom dijelu
peine tada postala vidljiva galerija s intaktnim depozitom pretpostavka da je to njezin
najranije koriteni stambeni dio
- od ranog neolitika do ranog bronanog doba
- faza I rani neolitik
- faza II kasni neolitik i rani eneolitik
- faza III razvijeni eneolitik i rano bronano doba
- faza IV rano bronano doba
- temeljni kriteriji prikladna zatienost, prirodna osvjetljenost, minimalna vlanost,
povoljno zrano strujanje
- neprekidno izlaganje kamena vatri ini da se akumulira toplinska energija i prenosi se na
okolni prostor te smanjuje vlanost
- stupanj IIC- kasna hvarska kultura 3980 BC
- pojavljuju se prstenasta zadebljanja oboda
- izvoenje kaneliranja
- potpuno smanjenje slikanih ukrasa
- kanelirana keramika je jo mogla doi i pute badenske kulture posredno preko
boasnskog podruja
- stupanj III razvijeni eneolitik i rano bronano doba (stariji stupanj)
- primjerak brassarda
- IIIA razvijeni eneolitik
- igosanje, urezivanje, izrezivanje, utiskivanje, lijebljenje, inkrustiranje,
barbonitiranje,
- mogu se prepoznati pojave za poetni stupanj cetinske kulture
-vane posude sa zaobljenim jajastim ili loptastim recipijentom, visokim
cilindrinim vratom i prstenasto zadebljanim obodom eneolitik istonog Jadrana
- autohtoni karakter posude sa zaobljenim recipijentom, visokim vratom i prstenasto
zadebljanim obodom

- neautohtoni karakter posude s proirenim i ukoso odrezanim obodom, keramika s

ukrasima ljubljanskog tipa, lijebljena keramika

5. Prilozi za prapovijest u zaleu jadranske obale Brunislav Marijanovi

Guvnine - Gagrice
- gradinsko naselje (a Guvnine, b atorova gomila)
- faza I razvijeni eneolitik
- faza II srednje bronano doba
- slabi nalazi eneolitiko naselje samo sredinji plato
- mala zajednica male nastambe ne zahtijeva komunalno ureenje i organizaicju
- pronaeno vatrite
- sredinji plato prazana kasnije slui cijeloj zajednici
- starija faza stoarstvo pretpostavka
- mlaa faza zemljoradnja dokaz rvnjevi
- starija faza
- prstenasto zadebljanje jedan primjerak
- urezivanje utiskivanje i ljiebljenje
- lijebljenje najizrazitije
- lijebljena keramika po Stojanu D. znai lasinjski prodor
- razvijeni eneolitik

Hateljska peina
- razvijeni eneolitik jadranskog tipa
- faza I stariji neolitik
- sterilni sloj
- faza II mlai neolitik
- sterilni sloj
- faza III razvijeni eneolitik
- faza IVA rano bronano doba
- faza IVB srednje bronano doba
- sterilni sloj
- faza V srednji vijek
- udubine na zdravici za vrata peine
- prokapavanje vode problem i rjeenje vlaga i izvor vode
- gospodarstvo ovce/koze
- ivot usmjeren na prostor iznad peine

- zemljoradnja krajnje zanemarljiva

faza III sa ovom fazom poinje kontinuitet ivota

- ukrasni sustav - rana faza cetinske, jadranski tip ljubljanske kulture
- Borivoj ovi
- posude s prstenasto zadebljanim obodom rezultat autohtonog razvoja
- posude s koso odrezanim obodom utjecaj drugih kultura
- cetinska kultura nositelji su nomadi stoari objanjava zato su toliko raireni elementi te
kulture
- jadranski tip ljubljanske kulture sekundarna komponenta iskljuivo odreena keramika
vrsta koja asocira na autentinu ljubljansku kulturu
- nigdje dominantna
- samo elementi inkorporirani u drugi i bitno drugaiji kulturno etniki prostor
- nije nametanje kulturnog izraza ve USVAJANJE
- vei broj komponenata posude s proirenim i koso odrezanim obodom, keramika
ljubljanskog i cetinskog tipa, lijebljena i barbotino keramika dokaz sloenih odnosa na
irem prostornom planu

Lazarua
- kod Stoca
- dokaz diskontinuiteta proslojci ivotinjska jazbina
- nema mogunosti obrade zemljita
- stoka sitnog zuba i lov
- faza I
- faza II A i B ornamentirana i neornamentirana
- lijebljenje mlaa faza
- lokalitet s NAJVIE SCHNUR KERAMIKE NA ITAVOM
SJEVEROZAPADNOM BALKANU
- lijebljena keramik dominanta pojava
- Schnur keramika komplicirani kulturni utjecaji i mehanizmi
- tumuli u Ljeskovoj Glavici i Bordhocu moda novopridole zajednice koje
obitavaju pored starih nema preslojavanja
- zakljuak
- eneolitizacija autohtonog supstrata
- nositelj degenerirana hvarsko lisiika kultura
- rani eneolitik Lazarua faza I
- razvijeni eneolitik Hateljska peina III, Guvnine I, Lazarua IIa b

6. Prapovijest Eneolitik Tihomila Teak Gregl

- stoarstvo akumulativnija grana privrede stvara bre vikove trgovina znatnije
materijalno bogatstvo
- eneolitik
- aeneus mjeden, bakren
- lithos kora
- kuprolitik/halkolitik
- i dalje prepoznatljiva tradicija mlaeg kamenog doba
- srednji i kasni eneolitik udaljavanje od neolitikih tradicija i naglasak na metalurgiji i
raslojavanju
- novo ishodite migracija podruje Ponta, Zakavkazja, junoruskih stepa preko Karpat i
donjeg toka Dunava
- tehnika duboreza i rovaenja kopirane s drvenog posua, koara i mjeina novopridolih
populacija

- lasinjska kultura:
- od Naica i ua Orljave u Savu do Veleba na jugozapadu
- najjuniji lokalitet akovac kod Josipdola
- posavski dio sjeverne Bosne, cijela kontinentalna Slovenija, austrijska Koruka, dio
tajerske, zapadna Maarska oko Blatnog jezera
- izdanak nositelja vinanske, sopotske i lengyelske kulture
- prevaga stoarstva znak eneolitizacije
- prva sojenika naselja u istonoalpskom podruju Ljubljansko Barje (Resnikov Prekop) i
Keutschachersee nedaleko od Klagenfurta
- figurice: Aikovci (2x), Novoselac ( 4x), Zarilac (4)

- prostor supstratnih kultura koje su njegovale takvu plastiku vinanska oblik s ptijim licem

- Retz Gajary kultura:

- pojavljuje se u vrijeme kasne lasinjske kulture
- hrvatsko zagorje nositelji Vinjica tipa Vindija kod Donje Voe, Velika peina kod
Vinjice na Ravnoj gori
- zapad istok Slavonija nositelji Kevderc Hrnjevac tipa Brdo, Pepelana, Popovica
Katinska kod Satnice, Drljanovac
- zemunini tip nastambi
- brazdasto urezivanje Furchenstich
- poznata i pod nazivom Furchenstichkeramik
- podrijetlo brazdastog urezivanja
- Milutin Garaanin poniklo kod lako pokretljivih stoarskih naroda kao imitacija
drvorezbarskih tehnika preneseno iz domene obrade drveta
- Stojan Dimitrijevi formiralo se u istonoalpskim krajevima postupnom evolucijom
takozvanog ubodnovrpastog naina ukraavanja (Stichband) u okviru postlenelskih
kulturnih pojava
- idol iz pilje Vindije kod Donje Voe

- badenska kultura:
- dola iz maloazijskog ili pontsko stepskog podruja
- uveli ritus spaljivanja pokojnika
- Even Neustupny poligenetsko podrijetlo
- kasna klasina faza zastupljena samo u Baranji
- figurica iz Vuedola

- kostolaka kultura
- kao samostalna kultura ula 1943. zahvaljujui Vladimiru Milojiu na temelju nalaza iz
uplje Stene na Avali, Kostolca, Vine, Vuedola i Sarvaa
- matino podruje umadija, sjeverna Bosna, Slavonija, Srijem proirila se u istonu
Srbiju, rumunjsku Olteniju i Eredlje u Maarskoj pa do slovakih planina
- samostalna pojavljivanja
- Pivnica u sjevernoj Bosni
- Aikovci kod Pleternice
- Ceri Plandite kod Vinkovaca
- vrsti nadzemni objekti na Vuedolu i Sarvau pripadaju kostolakoj kulturi zato to je
badenska usmjerena na jamske ob

jekte

Vuedolska kultura:
- kad govorimo o njoj u velikim relacijama ona ne postoji kao jedinstvena vuedolska kultura
ve niz regionalnih varijanti sa specifinim obiljejima
- Gordon Childe 1929. predloio naziv slavonska kultura
- stasala u vrijem druge seobe stepski naroda
- Gradac vrsta akropole kultno i upravno sredite postojao MEGARON
- rtvenici sedlastog ili rogolikog tipa
- vuedolska golubica otvor na glavi
- glava patke Vinkovci barske ptice se u bronanom dobu pojavljuju kao element solarnog
kulta
- enske statuete
- simboli kria moda motiv tetoviranja

7. Vuedol tree tisuljee p.n.e. grupa autora

- vuedolska kultura 3000 2200. pr. n.e.

- Mala Gruda Tivatsko polje grob vladara priloz zlatni bode, srebrna bojna sjekira,
zlatne kariice
- znaajna nalazita Prag, Be, Jeviovice, Nitriansky Hradok, Nyregyhza, Mako, Zok,
Ljubljansko Barje, Sarva, Vinkovci, Vuedol, Molodova Veche, Hrustovaa, Debelo brdo,
urevaka glavica, Mala Gruda
- Karl Deman 1875. Ljubljansko Barje iskopavao sojeniarski lokalitet
- pripada istom vremenu kada i ranodinastiki period Sumera, staro egipatsko carstvo u
Egiptu, akadski dinasti
- ponikla na podruju istone Slavonije i Srijema
- naselje Ciganica neka vrsta zbjega skrivenog u umi

- pletenjem iblja mogunost konstrukcije namjetaja

- vinograd Streim pokopani pas i svinja, a u kostolakom sloju tele
- Gradac 1938. pronaen ukop jelena
- Vinkovci klasina i kasna faza kulture dominacija divljai humus + uma - lov divljai
- Vuedol rana i klasina faza kulture dominacija goveda lesno tlo + proputanje vlage
stepa za stoku
- Osjeenica Dvor na Uni gradina kasnovuedolske kulture
- stoarski viak je omoguio razmjenu
- dvodijelni glineni kalup serijska proizvodnja
- proizvodili samo oruje i orue nema primjera bakrenog nakita
- keramika:
- motivi sunce, kri, klepsidra
- prah dobiven mljevenjem puevih kuica + smolasta tvar = nanoenje u
rovaenjem izveden ukras
- tri osnovne boje crna osnova, bijeli i crveni ukras
- u principu pokop se svodi na inhumaciju
- Velika humka kraj Batajnice
- Humka kraj Velikog Begeja u Vojki
- viestruki grob Vuedol mukarac, 5 ena i dijete
- svi poloeni na lea mukarac ispruen, svima ostalima koljena uz prsa
- svih 7 u isto vrijemo sahranjeni
- 4670 komada (154 kg) keramike, 2591 ivotinjskih kostiju
- Gradac 1938. grobnica branog para
- oba pokojnika u zgrenom poloaju
- 21 itava, 30 razbijenih + 800 keramikih fragmenata
- vuedolsku kulturu je zamijenila kultura Vinkovci Somogyvar

7.1 Vuedolski kulturni kompleks geneza i podrijetlo Stojan Dimitrijevi

- nastala na klasinom badenskom i sopotskom supstratu
- rani stupanj A Mitrovac, Lovas, Belegi, - jak kostolaki utjecaj
- srednji/zreli stupanj stariji horizont B1 Vuedol, Sarva, Borinci, Hrtkovci Gomolava
- srednji/zreli stupanj mlai horizont B2 Sarva, Vinkovci Trnica, Zok
- poetak vuedolske ekspanzije (Baranja)
- kasni stupanj - C pun opseg vuedolske ekspanzije
- A horizont - Pivnica Ceri Aikovci protovuedolski karakter
- kostolaka kultura je pod utjecajem Retz Gajary kulture zapravo furhentizirana badenska
kultura u perifernoj zoni rasprostiranja
- zapravo stvarni nosioci vuedolske kulture su preici kasnoneolitskih populacija naime,
kasnovinansku i kasnosopotsku kulturu badenjani su okupirali i asimilirali, ali zato su
zadrali niz kulturnih osobina
- badenska slabi, transformira se u kostolaku te dolazi do mogunosti oivljavanja
kasnoneolitskih populacijskih rezervi
- B horizont Vuedol, Sarva
- B1 bogatstvo ukrasa popunjeno bijelom inkrustacijom na prevlaci crne ili tamnosive boje
- B2 poetak vuedolske ekspanzije, svetoandrejski krst
- C horizont priustna od junih Karpata do Dinare i Bjelanice i od istonih Alpi i prakog
regiona do Tise i Morave
- slavonsko srijemski tip od Zemuna do Bjelovara
- Ruma, Opatovac, Sotin, Orolik, Samatovci, Vikovci, Veliko Trojstvo, Martinec, Bosanska
kostajnica
- slovenski tip - horizont Ig Ljubljansko Barje I
- Ptujski Grad, Apatovac, lokaliteti u Austriji
- slavonsko srijemski prostor vinkovaka kultura
- zapadna Maaraska Somogyvar kultura
- istonoalpski prostor alpski tip ljubljanske kulture
- od transkog primorja do Albanije jadranski tip ljubljanske kulture

7.2 Prehrana u vuedolskoj kulturi Mario Jurii

- poetak krupne stoke u eneolitiku
- lov vana komponenta 35 45 %
- bos taurus govedo najee klanje odrasle ivotinje
- sus domestica svinja u dobi od 6 do 10 mjeseci, brzo se razmnoava
- ovis/capra malo
- jelen jako znaajan

7.3. Rekonstrukcija enske odjee u vuedolskoj kulturi Marina Milievi

- na temelju idola iz Sarvaa, Vuedola, Vinkovaca, Ljubljanskog Barja
- postojali su avovi, ali su isto tako mogli biti vezani pomou frkanog crijeva
7.4 Religija vuedolske kulture Marina Milievi
- vuedolska golubica pratioc Velike Majke
- dvostruka sjekira i klepsidra atributi enskog boanstva
- konsekrativni rogovi Vinkovci Hotel dugi metar i pol, tu se nalazi i ukop teleta
- enski idoli s kultnom odjeom tatauiranje i skarificiranje
- kri medaljon iz Vuedola (Vinograd Streim) sunani simbol
- analogije s Kretom - zajedniko porijeklo
- neindoeuropski pogled na svijet pripada starosjediocima i njihovom oboavanju plodnosti i
zemlje utjelovljene u likuVelike Majke
- u tehnologiji metala prihvatili novo, ali u kultu su zadrali svoje odlike

7.5. Metal u vuedolskom kulturnom kompleksu Aleksandar Durman

- dvodijelni kalupi jednokratna upotreba zbog nefunkcionalnosti bakar se stee i upa
stijenke kalupa Vinkovci Hotel pronaena 4 dvojna kalupa
- manji kalupi s razvitkom kulture bre se sue
- pei na Gradcu
- gradina Zecovi otvorena ognjita za obradu
- keramiki dodatak na puhaljku za raspirivanje vatre SOPALJ Zecovi(2), Debelo Brdo
(2) Velika Gradina u Varvari(1), Ljubljansko Barje ( 2)
- ostave u vuedolskoj kulturi Brekinjska (45 50), Gria (35), Kozarac (9), Lohinja (2),
Vranovii (16), Topolje (4), Leget (3), Borinci (40)
- sjekire s cilindrinim produetkom za nasad drke 7 ostava
- plosnate lepezaste sjekire 5 ostava nije pronaen niti jedan kalup za njih, pa se misli da
su moda prvo sluile kao orue, a zatim kao protoingoti
- dvojni kalupi i potreba za rudom inicirali potragu za sulfidnim rudama
- oksidna rudaa -zahtijeva zatvorenu kupolnu pe, zaobljeno dno + drveni ugalj kisik se
odvaja, bakar se slijee na dno, topi i izlijeva u kalupe
- sulfidna rudaa pe za taljenje ne smije biti zatvorena puhaljkom se dovodi dodatni
kisik, pri 700 stupnjeva sumpor se vee sa kisikom te nastaje sumporov dioksid ostaje
bakrenac te zatim isti bakar
-Vuedol 2 pei za topljenje rudae i za taljenje bakra
- manji postotak nekih metala u leguri nije nakana majstora da pobolja kvalitetu ve nemo
da ju istisne
- samo se elektrolizom moe potpuno odvojiti
- s vremenom i iskustvom su uvidjeli da neisti bakar ima bolja svojstva dovijali se raznim
postupcima da zadre neke usporedne metale (arsen, antimon)

- prerada oksidne bakrene rude

- prerada sulfidne bakrene rude

7.6 Povijest istraivanja vuedolske kulture na Ljubljanskom Barju Nera Trampu

Orel
- 1875. provedena prva planska istraivanja Karl Deman
- 1877. radnici u jarcima kraj Iga pronali drvene grede i glinene posude
- 9400 metara kvadratnih istraeno 2 kompletne sojenice, 5 evidentiranih
- skromna dokumentacija
- kasnije istraivali Rajko Loar, Josip Koroec, A. Milik, S. Jesse
- sojenita na: Kepjama, kraj Partovskog kanala u Partama, na Velikom Metlitu

- rtvenik, klasina vuedolska kultura Vinograd Streim kultni predmet u obliku

konsekrativnih rogova, sedlasti rtvenik

- Vinkovci Hotel dvodijelni glineni kalup za izradu bakrenih sjekira s jednom otricom i
cilindrinim produetkom za nasad drke

- Brekinjska ostava otkrivena ostava 1872. na oranici Grahovite

- Trodijelna posuda Vlastelinski brijeg Sarva

- amfora s recipijentima Vuedol Vinograd Streim

- pitos ukraen barbotinom - Vuedol Vinograd Streim

- sjekira usko fasetiranog sjeiva s cilindrinim tuljcem za nasad drke (visoki postotak
srebra) i bode Mala Gruda Tivatsko polje

- privjesci za kosu Mala Gruda Tivatsko polje

- kotane izraevine drke za ilo? Vuedol

8. Josipovac Punitovaki Veliko Polje I zatitna arheoloka istraivanja

- istraeno 40 000 metara kvadratnih, pronaeno 500 injak objekata
- najranije naseljavanje u doba eneolitika Retz Gajary i badenska kultura najraniji datum u
etvrto tisuljee pr. Kr.
- srednjem eneolitiku s Retz Gajary kulturom pripada 14.84% dok kasnom eneolitiku
odnosno badenskoj kulturi pripada 3.86% nalaza
8.1 Retz Gajary kultura Lea ataj
- Pfahlbaukeramik sojeniarska keramika
- Retz Austrija, Gajary Slovaka
- termin kultura keramike s brazdastim urezivanjem se koristi u slovakoj i maarskoj
literaturi
- rasprostiranje Austrija, kontinentalna Slovenija, sjeverna Hrvatska, Moravska, Maarska,
jugozapadna Slovaka, istoni dio srednje eke, gornja leska, rumunjski Erdelj
- regionalni tipovi:
- Austrija Retz, Pfaffstetten
- Waltrahhle Krepice tip od istone tajerske do Moravske Krepice Hradisko,
Jeviovice Stary Zamek, Brno Lien Stare Zamky III
- Mondsee tip gornja Austrija Mondsee
- Gajary tip jugozapadna Slovaka, juna Donja Austrija, sjeverna Transdanubija Gajary, Zahorska Ves, arovce, Nitriansky Hradok
- Baj tip isti prethodno navedeni prostor Baj, Ondrochov
- Transilvanijski tip Geogaiu du Sus
- Vinjica tip sjeverozapadna Hrvatska, jugozapadna Maarska i kontinentalna
Slovenija Vindija, Vinjica Velika Peina, Predjama, Pecs
- Kevderc Hrnjevac tip meurijeje Save i Drave, od srednje Slavonije do
slovenskih Alpa te u Transdanubiji i najjunijem dijelu jugozapadne Slovake Satnica
akovaka, Kevderc, Hrnjevac, Lubnika jama, Letkes, Keszthely Fenekpuszta I i IV,
Mzs, Pecsbagota Cseralja, Patince, Josipovac Punitovaki Veliko Polje I
- potpuno odbaena teza o istovremenosti kostolake i vuedolske s Retz Gajary kulturom
- Slavonija Retz Gajary - 3800 3500 g. pr. Kr.
- Lasinjska 4300 3800. g. pr. Kr.

- na prostoru sjeverozapadne Hrvatske postoji hijatus koji se objanjava dugim trajanjem Retz
Gajary kulture i dolaskom vuedolske poslije nje Zorko Markovi
- davan joj esto nomadski stoarski karakter bez stalnih naselja, ali nova istraivanja su
promijenila to vienje
- naseobinski pokazatelji: radni prostor za obradu ratarski i mesnih proizvoda, dva bunara ( s
unutranjim platom od drveta kako bi se sprijeilo zamuivanje vode i uruavanje), tragovi
vertikalnog tkalakog stana, obor za stoku s kanalom, otpadne jame, nadzemni objekt (kolci)

- pretpostavka da su se pintadere koristile za otiskivanje ornamenata na tkaninu

- keramika lonci, vrevi, zdjele, pladnjevi, alice, lice
- posude ukraene plastinim aplikacijama, urezivanjem, ubadanjem, duborezom, rovaenjem,
no najvei dio ulomaka neukraen

- bikonina zdjela izvijenog vrata

- peati ili pintadere dobili su naziv prema panjolskoj rijei pintar(slikati) jer su taj termin
prvotno koristili putnici kako bi opisali peate koje je koristilo autohtono stanovnitvo
Kanarskih otoka i junoameriki Indijanci za oslikavanje tijela
- utiskivanje motiva u tijesto nema smisla prilikom peenja dolazi do dizanja tijesta i
stvaraju se mjehuri te bi otisak bio uniten

- pronaene 2 lamele zuba mamuta ne vide se tragovi koritenja svojevrsni amulet

- posuda s tragovima bakra koritena za taljenje inae nije pronaen niti jedan komad
metala
- osnova prehrane govedo
- komad lasinjske keramike istovremenost dvije populacije analogija s Drljanovcem i
Pepelanama

8.2. Badenska kultura Lea ataj

- rana faza ove kulture Boleraz je prisutna na ovom lokalitetu
- u poljskoj, slovakoj i ekoj literaturi koristi se naziv kultura kanelirane keramike,
maarska literatura pecelska kultura
- geneza nordijska hipoteza - Oswald Menghin(razvila se iz nordijske Nosswitz kulture),
Albin Stocky, R. Schmidt (dio nordizirane trakaste keramike), Robert Pittioni
- autohtona hipoteza J. Banner razvitak u Podunavlju, N. Tasi primarni centar
badenske kulture nalazio se u sjevernom Podunavlju
- kultura ljevkastih pehara - Even Neustupn razvila se na prostoru Moravske iz
kulture ljevkastih pehara poligenetska kultura nastala iz razliith eneolitikih grupa
- utjecaj kulture ljevkastih pehara i kasnolenelskih grupa, pobornik teze o
autohtonom razvoju J. Pavelik
- razvitak na kasnolenelskoj osnovi Ludanice grupa Viera Nemejcova Pavukova
- anatolsko podrijetlo Vladimir Miloji
- povezanost Egeje i badenske kulture C. Renfrew, S. Hood
- dva vala seobe S. Dimitrijevi nastala u centralnobalkanskom prostoru na
periferiji kasnovinanske kulture te da je krenula prema sjeveru
- PRVI VAL - vidljivi elementi kasnovinanske, sopotske kulture te
bubanjskog kompleksa
- DRUGI VAL iz zapadnoanatolskog prostora junom Trakijom i dolinom
Vardara i Morave argument kaneliranje
- Stojan Dimitrijevi tvrdi da je nemogue nastajanje ove kulture na prostoru Maarske,
eke ili Slovake zato to se tamo kanelirana keramika tek s badenskom kulturom
pojavljuje, dok je u srbijanskom, hrvatskom i rumunjskom Podunavlju te na prostoru juno od
Dunava takva keramika ve prije postojala
- stepski elementi Milutin Garaanin - autohtoni supstrat uz utjecaje iz egejskoanatolskog prostora i pontskih stepa
- rasprostiranje: cijela Maarska, sjeverna i istona Austrija, Moravska, eka, juna
Slovaka, dio june Poljske, sjeverna Hrvatska i sjeverna Srbija
- rana faza kulture jamski objekti, kasnije nadzemna; uglavnom jednoslojna naselja
- lokalitet Tomaanci Palaa 3km udaljeno od Josipovca
- naseobinski pokazatelji bunar

- jama u obliku slova L spremini prostor,

radni objekti i objekti namijenjeni stanovanju

- keramika: zdjele, vrevi i lonci

- ulomak posude ukraen cik cak motivom izvedenim lijebljenjem

- ulomak idola

- badenski idoli su inae plosnati, a tijela su im sainjena od dva trokuta, sa ili bez glave
najee su ukraeni nizovima urezanih crta ili vrpcama ispunjenim tokama
- lokalitet koji isto pripada Boleraz fazi jest trosmajerovac Pustara
- zbog upotrebe kola i konja izuzetno mobilna i sposobna zauzeti ovako velika podruja
- zbog naseljavanja uz rijene tokove S.D. ju definira kao zemljoradniku populaciju

9. Indoeuropljani zagonetka njihova podrijetla James P. Mallory

- novija izdanja o ovoj tematici:
- Vjaeslav Vs. Ivanov Indoeuropski jezik i Indoeuropljani
- Colin Renfrew Arheologija i jezik: zagonetka indoeuropskog podrijetla
9.1 Otkrie Indoeuropljana:
- Joseph Justus Scaliger 1540. 1609. 4 glavne skupine, svaka dobila ime prema rijei za
Boga
- romanska deus (lat. deus, tal. dio, panj. dio, franc. dieu)
- germanska gott (eng. god, nizoz. god, ved. gut)
- grka theos
- slavenski bog (rus. bog, eki buh, polj. bog)
- porekao svu povezanost izmeu tih skupina
- jezici Europe znani i kao jafetski jezici (sin Noin Jafet postao otac veine preostalog
ljudskog roda te se stoga europski jezici trpali pod jafetsku skupinu)
- James Parsons 1767. Ostatci Jafeta, to jest povijesna istraivanja o srodnosti i
podrijetlu europskih jezika
- usporeivao brojeve i slinosti meu jezicima
- sve to mijeao sa biblijskim citatima, ukljuivao maarski, sjevernoamerike
Indijance, etc.
- William Jones sudac vrhovnog suda u Bengalu, osniva Royal Asiatic Society
- 1786. rasprava o indijskom jeziku
- Sanskrtski jezik, kakva god bila njegova drevnost, ima udensu strukturu,
savreniju od grkoga, obuhvatniju od latinskoga i na uzbudljiviji nain rafiniranu od oba ta
jezika; pa ipak, sanskrt je s oba ta jezika povezan i u glagolskim korijenima i u gramatikim
oblicima vie nego to bi moglo nastati sluajnou. Ta je povezanost tako jaka da nijedan
filolog ne bi mogao ispitati sve te jezike, a da ne povjeruje da su potekli iz nekog zajednikog
izvora koji moda vie ne postoji. Iz slinoga razloga, premda ne s toliko vjerojatnosti, moe
se pretpostaviti da su i gotski i keltsk, premda pomijeani s drukijim idiomom, istoga
podrijetla kao i sanskrt, a istoj bi se porodici mogao pridodati i perzijski
- ali opet se vratio Bibliji poput Parsonsa
- Rasmus Kristian Rask 1787. 1832. nije dovoljna intuitivna jezina slinost ve treba
usustaviti to slinosti meu glasovima i strukturama samih jezika, gramatike usporedbe

- Franz Bopp jezik predak nazvao neodreenim nazivom Stammpsprache (izvorni ili
korijenski jezik), utemeljitelj poredbene lingvistike?
- August Schleicher
- pokuavao rekonstruirati prajezik, ak i napisao basnu na rekonstruiranome
indoeuropskom jeziku Avis akvasas ka (Ovca i konji) ( revidirana pria 1939. Herman
Hirt, zatim 1979. Winfred Lehmann i Ladislav Zgusta)
- koristio model porodinog stabla kako bi prikazao razdvajanje praindoeuropskih
jezika
- model je preuzeo i premisu da pri razdvajanju jezika oni ostaju izolirani od drugih

- Johannes Schmidt 1843. 1901.

- model krugova koji jedni druge obuhvaaju, a izraavaju specifine slinosti izmeu
pojedinih jezik - nema povijesne perspektive

- kasniji lingvisti slue se istim metodama te ih ne mogu izbjei

9.2 Indoeuropljani u Aziji

Anatolijci:
- posvjedoen hetitski jezik, luvijski, palajski jezik
- vrlo rana grana koja se odvojila od zajednikog indoeuropskog jezika
- ne pokazuju kulturna obiljeja koja bi ih odvojila kao Indoeuropljane
- najire prihvaena teza doseljenje u kraju rbd II - 2700 2600 g.pr. Kr. sa sjeverozapada
- nova teza sa sjeveroistoka
Frigijci:
- frigijski se pojavio u sredinjoj Anatoliji i ne moe se izvesti iz niti jednog drugog oko
1200.g.pr. Kr.
- dokazi se pojavljuju tek oko 800.g.pr. Kr.
- Herodot pria kako je egipatsk kralj Psametih (7.st.pr. Kr.) pokuao otkriti najstariji jezik na
svijetu tako da je osigurao da dvoje djece ne uje ljudski govor sve dok ne progovore prve
rijei, pretpostavivi da e rijei biti iz iskonskog jezika prva rije je bila bekos, to je rije
za kruh te je tako frigijski stekao status najstarijeg jezika na svijetu
- stigli iz jugoistone Europe
Armenci:
- najraniji tekstovi iz 5.st. pos. Kr.
- spomenuti kao frigijski kolonisti u vojsci perzijskog kralja Kserksa
Indoarijci:
- slinosti izmeu indijskog i iranskog jezika pretpostavka postojanja prajezika
- najstariji predstavnik staroindijskog jezika Veda religijska knjievnost izmeu 15. i 10.
st.pr.Kr.
- dravidski jezici nekada zauzimali cijeli potkontinent, te ih je potisnula provala Indoarijaca u
sjevernu Indiju, gdje su preostali tek u nekoliko izoliranih enklava dravidske posuenice se
pojavljuju u sanskrtskoj knjievnosti od samih poetaka dravidski je moda jezik indske
dolinske civilizacije
- Indoarijci nepismeni, neurbani, nezainteresirani za razmjenu
- nedostaje im politika kompleksnost
- Vede piu neprijateljima imena dasa to je zapravo isticanje dravidskih tjelesnih
obiljeja

Iranci:
- perzijski, kurdski, patu
- avestiki prvi posvjedoeni iranski jezik naziv dobio prema velikom korpusu stare
iranske vjerske knjievnosti imena Aveste
Toharci:
- pogreno ime, ali se koristi
- rukopis iz kineskog Turkestana
- pronaen europeidni tip koji se datira u 1800.g.pr. Kr.
Zakljuak:
- Indoeuropljani su bili doljaci u zapadnoj Aziji iskljuena kao indoeuropska pradomovina
- Colin Renfrew nedavno pretpostavio da se indoeuropski pojavio u Anatoliji

9.3. Indoeuropljani u Europi

Grci
- mikenski 13.st.pr.Kr.
- uvoenje alfabeta 825. 750. pr.Kr.
- Grci posudili mnogo elemenata iz nekog negrkog jezika
Traani:
- nemaju svojeg nasljednika, najvei narod poslije Indijaca (po Herodotu)
- umjeni u lijeenju ljekovitim biljem (prema Grcima)
Iliri:
- albanski jezik potomak ilirskih jezika
- ilirsko podrijetlo doljaka indoeuropska komponenta koja se pomijeala s lokalnim
stanovnitvom, to je na kraju tijekom eljeznog doba, dovelo do nastanka jezino srodnih
plemena Ilira
Slaveni:
- najstariji tekstovi iril i Metod oko 9.st.
- provale Slavena u bizantski svijet 6.st.
- Veneti poznati ak od 1. i 2. st.
- iz jezika Skita/Sarmata izvode se praslavenske rijei bog, svet i raj
- Zarubinec kultura (2.st.pr. Kr. 2. st. pos. Kr.) smatra se neupitnim prethodnikom poslije
posvjedoenih slavenskih kultura
- Skiti moda eljeznodobni Slaveni
- kompleks Komarov oko 1500. g.pr. Kr. najdalje pretpostavke to se tie praslavenskoga
- iranske posuenice u praslavenskom pretpostavka o istonijoj pradomovini Slavena
Balti:
- pisani izvori se pojavljuju tek oko 16.st. luteranski katekizmi
- Ptolomej i Tacit nazivaju ih Aistima, slavni skupljai jantara
- Herodot spominje ih kao Neure koje je iz domovine otjerala velika zmijska poast te da se
u jedan ili dva dana u godini pretvaraju u vukodlake u litavskom poganskom vjerovanju

veliku ulogu ima litavska zelena zmija svako kuanstvo je imalo vlastitu zmiju, ali u
nasilnom pokrtavanju Nijemci uz protivljenje stanovnitva su pohvatali sve zmije i spalili ih
- smjeta ih sjeverno od Skita Ratara, to se vjerojatno odnosi na Slavene
Germani
- zapadnogermanska skupina engleski, njemak, nizozemski
- manja skupina: vedski, norveki, danski i islandski
- Goti izumrli jezik gotski alfabet biskup Wulfila izveden iz grkog, jezik preivio na
Krimu sve do 16. st.
- kultura Jastorf njezino podruje na sjeveru Njemake je pradomovina
Italija
- etruanski nije bio indoeuropski
- mnotvo zajednica, ne zna se kada je indoeuropeizirana (izmeu 3000. i 800.g.pr.Kr.)
Kelti
- dvije skupine jezika kontinentalni i otoni
- kontinentalni galski, lepontski, hispanokeltski(keltiberski)
- otoni keltski poznati tek od Ptolomejeva zemljopisa (2.st.po.Kr.)
- povezuje se s latenskim nalazima
- jedini preivjeli neindoeuropski jezik Europe baskijski
- piktski Velika Britanija moda zadrao neindoeuropske elemente
- prethodnice Kelta latenska, haltatska kultura pa ak i kultura polja sa arama
Zakljuak
- horizont vrpaste keramike i kompleks Balkan Dunav vani za objanjenje Indoeuropljana
u Europi

9.4 Praindoeuropska kultura

- prije je postojala pretpostavka ratnikih bratstava na temelju motiva iz knjievnosti i
povijesti iz Indije do Irske koji su slini da su ratnika drutva sastavni dio
praindoeuropskog drutva
- niz podudardnosti za rije ovca u razliitim indoeuropskim jezicima vrst dokaz da su
praindoeuropljani poznavali ovcu
- na temelju takvih usporedbi Adalbert Kuhn napravio 1845. saeti opis
praindoeuropskog drutva sjedilaka (rijei za selo, utvrda, dom), poljodjelstvo(ito),
stoarstvo (govedo, ovca, koza, svinja, konj, pas), drava (kralj)
- kriteriji za praindoerupsku rijei primjerice podudarnost izmeu bilo koja tri jezika, samo
ako najmanje jedan od njih nije u neposrednom susjedstvu s drugim
Okoli:
- mogua rekonstrukcija rijei za ljeto, zimu i proljee
- rekonstrukcija izmeu 3 i 18 vrsta drvea
- breza zadrana u 6 skupina
- vrba proizvodnja koara, brijest krmljenje stoke, jasen motka za koplje, hrast religija,
gradnja, hrana, tisa streliarstvo
- bukva bhehgos
- problematika okoline pradomovine poumljena, ne poumljena?
- ivotinje medvjed, srnda, dabar, vidar, je, zec, mi, jelen, vuk upuuje na to da
pradomovina nije bila ograniena na otvorenu stepu i pustinju
- sigurnost u umjerenu klimu s godinjim dobom kada su temperature niske, poumljenost,
rijeke, divlji sisavci
Gospodarstvo:
- uzgoj goveda srodnost tri temeljna termina krava, vol i bik
- ovce desetak razliitih jezinih skupina
- rijei za vunu, pletenje, maslac, kozu
- svinja vana zato to upuuje na stabilnost i na sjedilako ratarsko stanovnitvo
- konj ekwos

Naselja:
- pretpostavka utvrenih naseobina i utoita
- nazivi za ograeno podruje i kuu
Tehnologija:
- srodne rijei za kovine, za bakar
- nema rijei za kositar pretpostavka da su uvozili broncu
- rije za jaram, amac, osovinu, bode
Drutveno ustrojstvo:
- lingvistika svjedoanstva patrijarhalno drutvo
- rekonstrukcija rijei za udovicu
- za enidbu rije koja znai voditi to oznaava enin odlazak u muev dom/dom njegove
obitelji
- bitan sustav Omaha
- ujak izvan nasljedne linije uloga osjeajnog i prijateljskog savjetnika
- institucija klana, i voe
- srodnosti meu hetistkim, mikenskim, grkim i frigijskim za vojne institucije
Zakljuak:
- najranije vrijeme rekonstrukcije na temelju rjenika indoeuropskih jezika 4500.pr.Kr.

9.5 Indoeuropska mitologija

- podudarnosti kod rijei nebo i otac, sunce, mjesec, kia obogotvorenje glavnih prirodnih
elemenata
Dumezil i trodioba
- mitovi izraavaju odreenu drutvenu i kulturnu stvarnost
- tri elementa prema Georgesu Dumezilu:
1. prva funkcija podrazumijeva vlast sloj sveenstva koji u drutvu odrava magijsko
religijsko i pravni poredak bogovi se prikazuju u paru Thor
2. druga funkcija podrazumijeva vlast pripisana ratnikom sloju napadake i obrambene
sile Mars
3. trea funkcija podrazumijeva plodnost, uzdravanje obuhvaa stoare i ratare oblik
boanskih blizanaca vezanih s konjima koje prati enski lik-Kastor i Poluks koje prati Helena
- pojmovni okvir drutva u drevnim indoeuropskim narodima

Konjska rtva:
- treba proitati da bi shvatio
Ciklus stoke
- ratnici otimaju stoku, sveenici rtvuju (za jo vie stoke)

Ljudsko rtvovanje i kanjavanje

- trofunkcionalno rtvovanje vjeanje, spaljivanje, utapanje
Dualizam i indoeuropska ideologija
- desno ujedno znai povoljno, jako spretno, desna strana i desna ruka redovito se povezuju
s mujacima, povoljni jug lei desno
- lijevo ujedno znai nepovoljno, slabo, nezdravo ili mrano, lijeva ruka se povezuje sa
enama, lijevo lei zloudni sjever
- na temelju ovoga Indoeuropljani su se orijentirali kreui se prema istoku
- dualizam pretpostavka dvojnog kraljevanja meu Indoeuropljanima
Mitologija i stvarnost
- teze na temelju poredbene mitologije teko je potvrditi

9.6 Problem indoeuropske pradomovine

Definiranje pradomovine:
- indoeuropska pradomovina je zapravo prostorni izraz mutno odreena vremenskog odjeljka
tog jezinog kontinuuma
- svjedoanstva indoeuropskog rjenika smjetaju ih izmeu 2500. 4500. pr. Kr.
Susjedi Praindoeuropljana
- kako neki jezik poveava svoje podruje, svim govornicima toga jezika postaje sve tee
meusobno komunicirati i mijenjati svoj jezik na isti nain
- Ugrofinci 2000.g.pr. Kr. ive otprilike izmeu srednje Volge i Oba
- Praoindoeuropljani dijelili granicu s Ugrofincima negdje u blizini umsko stepske zone u
junoj Rusiji

Unutranje jezino svjedoanstvo:

- prvi ozbiljniji zagovaratelj europske pradomovine: Robert Gordon Latham jezina
porodica je morala dulje vrijeme postojati na onim podrujima gdje je raznolikost jezika vea
- anatolijski jezici sauvali neka arhaina obiljeja pretpostavka ranog odvajanja
- irenje indoeuropskih jezika je bilo centrifugalno, i ishoditem u sredinje poloenoj
domovini
- rubni jezici se uvaju, dok sredinji jezici inoviraju postojalo je sredinje podruje,
sastavljeno od predaka grko armensko indoiranske skupine, i rubno podruje s
indoeuropskim dijalektima koji su ouvali neka arhaina obiljeja i izbjegli kasnije inovacije
sredinje skupine u zemljopisnom smislu to je podruje izmeu sredinje i istone Europe te
istonih obala Kaspijskog jezera
Intreferencija i supstrati:
- utjecaj supstratnog jezika na novoprihvaeni naziva se interferencija
- litavski jezik pokazuje mnoge slinosti s praindoeuropski pretpostavka pradomovine
Lingvistika paleontologija:
- Adolph Pictet 1859. prvi upotrijebio termin
- metoda koju kada rabimo po pitanju problema indoeuropske pradomovine, zapravo
usporeujemo rekonstruirani indoeuropski rjenik s arheolokim i okolinim nalazima
- bukva precizna geografska rasprostranjenost, ali rije ima mnogo znaenja pa se ne moe
koristiti
- losos miljenje o sjevernoj Europi kao pradomovini, no novija istraivanja zakljuila kako
se radi o anadromnoj pastrvi koje ima posvuda
- svjedoanstvo o konjima bolje podupire stepu i umsku stepu kao rjeenje problema
pradomovine
- podruje kulture ljevkastih pehara u sjevernoj Europi, potomci linearno trakaste keramike u
porjeju Dunava, eneolitike kulture crnomorsko kaspijskog podruja i moda juni Sibir
okvir
Arheologija:
- Colin Renfrew povezuje neolitiku kolonizaciju sa irenjem Indoeuropljana KRIVO
- Igor D'jakonov predloio pradomovinu na Balkanu (lingvist)

- stela iz Kernosovke, otkrivena 1973., jedan od najljepih primjera eneolitike umjetnosti u

crnomorskom podruju, prikatzuje brkati lik s toljagom, bodeom i trima sjekirama iznad
pojasa; ispod pojasa su prikazani veliki pravokutnik, dvije ivotinje vjerojatno konji

- glineni model kola s etiri kotaa naen na groblju badenske kulture u Budakalaszu

- Marija Gimbutas tvrdila da se Indoeuropljani trebaju poistovjetiti s kurganskom

tradicijom- termin koji obuhvaa niz kultura koje su zauzimale stepsku i umsko-stepsku
regiju june Ukrajine i june Rusije
- posvjedoeni svi atributi zamiljenog indoeuropskog drutva koje se rekonstruira na
temelju lingvistikog svjedoanstva najizraajniji pripitomljeni konj i kola
- pokapanje:
- pokapanje u zemljanoj ili kamenoj prostoriji, esta prisutnost okera, podizanje niskog
humka( (ruski kurgan)
- grobni prilozi oruje, ivotinjski ostatci (koza/ovca, govedo, konj)
- drutvo:
- vrlo pokretljivo odatle oskudnost svjedoanstava o naselja
- jahanje konja
- kola koja vuku volovi
- potekli u istonoj stepi izmeu Volge i Urala te se proirili na zapad, jug istok
- irenje u Europu:
- 3 valova kretanja naroda koja su se zbivala od 4000 do otprilike 2500 g.p.Kr.

- pogrebni obiaji morfoloki istovjetni onima iz stepe

- ogranieni na mukarce i popraeni orujem strelicama, kopljima i
noevima te simbolima moi skeptri s konjskim glavama
- rtveno pogubljenje ene nakon mueve smrti nagovijeteno u nekim
grobovima (obred sati)
- nedostatak dobre zemlje za ispau vjerojatno uzrokom kurganske migracije prema
jugoistonoj Europi
- irenje pripitomljenog konja iz stepe u Podunavlje
- brzo propadanje fine keramike i gotovo potpun nestanak obojene lonarije pripisuje se narodu kurgana koji su bili posve zadovoljni s oblikovanjem poprilino grubih,
koljkastih posuda za kuhanje
- arsenska bronca oblik i podrijetlo se pripisuju kavkaskim metalurkim sreditima
- pristigla kola s kotaima
- religioznost vie usmjerena na ratoborna enska boanstva i oboavanje Sunca
- kamene stele u Alpama konji, kola, sunane szra, oruje
- novi fiziki tip u Podunavlju praeuropoidnom tipu C koji je istovjetan kosturima
pronaenima u podruju stepe (nalazi se zajedno s autohtonim mediteranskim tipovima)
- slina svjedoanstva i na junome Kavkazu, Anatoliji i junome Sibiru

9.7. Praindoerupska arheologija

Iskon Praindoeuropljana:
- mezolitik
- crnomorsko kaspijska regija zakljuak da su naseljene samo rijene doline i obale
kasnije isuenih jezere
- donji Dnjepar devedeset mezolitikih grobova u Vasilevki i Voloskoji pokopani
u skvreno bonom poloaju, a oker se pri pokopu povremeno upotrebljavao
- nasilna smrt strijelama rtve sukoba oko prava ribarenja na najpovoljnijim
lokacijama
- prethodi tipu kulture koji rekonstruiramo na temelju indoeuropskih jezika
Pojavljivanje praindoeuropskog drutva:
- crnomorsko kaspijska regija esto tisuljee pr. Kr. neolitik
- kultura Dnjepar Donec 200 nalazita, 800 grobova
- pokojnici poprskani okerom
- kultura Seroglazovo uz Kaspijsko jezero
Eneolitiko razdoblje na zapadnim obalama Crnoga mora:
- Gumelnita ima kontinuitet s neolitikom te je njezin teritorij iskljuen iz indoeuropske
pradomovine
- Cucuteni Tripolje balkansko podrijetlo te kulture usporednice s kulturom Boian u
Rumunjskoj iz toga podruja na istok, sjeveroistok i na jug ratarska kultura iskljuena
iz popisa kandidata za indoeuropsku kulturu
- kultura ljevkastih pehara te lengyel kultura
Rani eneolitik u crnomorskoj stepi i umsko-stepskom podruju
- pojavljuju se oko 4500. i traju do 2500. potom postaju ranobronanodobne
- datumi se podudaraju s vjerojatnim procvatom Indoeuropljana
- tono podrijetlo je jo uvijek predmet rasprava, ali misli se kako potjeu od neolitikih
prethodnika
- kulture: Srednji Stog, Novodanilovksa, Donja Mihajlovka Kemi Oba, Samara, Hvalinsk
- Dnjepar Donec neolitika kultura apsorbirana od strane eneolitikih kultura

- kraj eneolitika 3500. 2500. veinu crnomorsko-kaspijskog podruja zauzima Jamnaja

kultura (kultura grobnih jama)
- Srednji Stog
- rani eneolitik srednji Dnjepar, podruje Doneca i donjeg Dona
- 4500 3500.g.pr.Kr.
- razne vrste nastambi, stoarstvo, ratarstvo, lov, ribolov
- obranjaci neki tvrde da su slue za uvrivanje vala u konjskim ustima
izraeni od roga naeni u Dereivki potkerplju tezu o jahanju konja
- mala veliina konja i nepostojanje jarma sumnja se na mogunost vue
- prisutnost svinja upuuje na sjedilaki nain ivota
- faza Dereivka pojavljuje se vrpasti ukras
- iskopavao Dimitrij Telegin
- pronaeni maljevi misli se da su sluili za borbu izbliza
- dokazan bakar koji je dolazio s podruja Balkana i Podunavlja
- ukopi male skupine od dva do pet takvi grobovi odijeljeni od drugih grobova na
istom groblju (obitelj/srodnici) ouvanje identiteta ak i na grobljima
- protoeuropoidan narod
- prilino robustan u usporedi sa stanovnitvom kulture Tripolje
- mukarci prosjek 36 godina

- Novodanilovka
- slinost u grobovima sa kulturom Srednji Stog malokad vie od est grobova na
grobljima (apli, Jama, Voroilovgrad, Petro Svistunovo)
- pokojnik poloen nauznak, svijenih nogu, orijentiran prema istoku ili sjeveroistoku i
posut okerom isto tako i Srednjem Stogu
- grobne jame poploene kamenim ploama od priloga se istiu kremeni noevi te
vrci kopalja i strijela
- kuglaste posude s blago uiljenim dnom se pojavljju u grobovma
- nisu pronaena naselja, samo ostave primjer Gonarovka 150 noolikih otrica
- ukrajinski arheolozi smatraju kako je rije o neovisnoj skupini koja se specijalizirala
za obradu i razmjenu kremena

- Donja Mihajlovka Kemi Oba

- Donja Mihajlovka Dnjepar istoobna s kasnijim fazama kulture Srednji Stog
- Kemi Oba Krim protee se i u kasni eneolitik
- Donja Mihajlovka
- lokalitet Mihajlovka ispod kasnijeg naselja i utvrde kulture Jamnaja
- kadilo obredni predmet
- keramika ravno dno i povieno grlo

- grobovi smjeteni u niske humke kurgane ognjita na vrhu, okolo ili unutar
- prisutni kameni prstenovi kromleh
- Kalanak pod kurganom pronaena kruna povrina slomljeni ostaci
antropomorfna kamene stele s tragovima okera, posuda i ivotnjske kosti oltar ili mjesto
rtvovanja
- Kemi Oba
- predstavljena malenim grobljima
- kurgani, kromlehi, orijentacija prema istoku slino i Donjoj Mihajlovki
- ciste od kamena koje imaju oslikane ukrase na zidovima

- kamene stele na kojima su oslikane ruke i glave likova, pokrivene

geometrijskim i neto realistinijim ukrasima naeno 70-ak takvih stela

- stela iz Kernosovke visoka 1.2 m, glava s brkatim licem, bradom i

falus, urezbarene slike motika, sjekire, 2 konja
- u Jamnaja kulturi sluile za pokrivanje pokojnika

- Srednji Stog, Novodanilovka, Donja Mihajlovka-Kemi Oba temeljne eneolitike kulture

donjega i srednjeg Dnjepra i donjega Dona u razdoblju 4500. 3500.pr.Kr.

- dotiu tripoljsku kulturu, ali i eneolitike kulture na sjevernom Kavkazu

- Kavkaz groblje u Nal'iku

- 147 grobova poloenih ispod vrlo niskih humaka, koji svi zajedno oblikuju iroki
niski kurgan - 300 m2
- 12 grobova - pokojnik poloen na lea sa svijenim nogama
- ostatak poloeni na bok, mukarci na desni, ene na lijevi prati ih oker,
ivotinjski zubi, kremeno orue, mramorne narukvice - poveznica svjetova stepe i Kavkaza
- poslije kulture Nal'ik dolazi kultura Majkop rasprave o dataciji, podrijetlu i
tumaenju
- grobovi moda izvor za one u Donjoj Mihajlovki i Kemi Oba
- Majkop okomite crte, Kuro-Araks vodoravne crte

Rani eneolitik na istoku

- kultura Samara u umsko stepskom podruju na srednjoj Volgi
- pretkaspijska kultura juno od Volge
- kultura Samara - otkrivena tek 1973.
- groblje Sezee usporednice s kulturom Dnjepar Donec
- ravni grobovi, pokojnici isprueni na lea, esto posuti okerom
- kamene sjekire, ogrlice od koljki, privjesci od ivotinjskih zubi
- male ploe oblikovane od veprovih kljova ili od koljki uivane u odjeu isto
zabiljeeno i u kulturi Dnjepar Donec u Mariupolu
- likovi izrezbareni od kljova i kostiju
- upotreba konja u obredima
- samarska keramika ukraena koljkama
- pretkaspijska kultura 20-ak nalazita
- uz obale suhih jezera
- posude s ravnim dnom
- pretkaspijska kultura i kultura Samara istodobne s kulturom Dnjepar-Donec
- Hvalinsk kultura
- nasljednica Samara kulture i pretkaspijske kulture
- groblje Hvalinsk na desno obali Volge
- 1100 m2, 159 grobova
- slinosti s grobljima kultura Dnjepar-Donec i Srednji Stog
- 45 grobova pojedinanih, ostali grobovi od 2 do 7 kostura
- poloeni na lea, savijene noge od sjevera ka istoku orijentacija
- jednostavne grobne jame, neke posute kamenjeme
- grobni prilozi: pedeset lonaca, ogrlice od koljaka unio, dentalium, vrci
strjelica i sjekira, harpuni, udice, noevi
- figurice izrezbarene od kljova divlje svinje i koljki

- 40 bakrenih predmeta bakar s podunavskog i balkansko podruja

spiralne narukvice, prstenje
- crnomorsko kaspijsko podruje Drang nach Westen kasnije
- metalurgija dolazi iz suprotnog smjera (??!!)

Kulturnopovijesno podruje Jamnaja

- zavrna eneolitika kultura crnomorsko-kaspijskog podruja
- znana i kao kultura grobnih jama 3600. 2200.g.pr.Kr.
- teritorij crnomorsko kaspijsko podruje od Buga i Dnjestra na zapadu do rijeka Urala i
Embe na istoku podruje od vie 3000 kilometara
- zbog golema podruja Nikolaj Merpert uveo termin kulturno povijesno podruje Jamnaja,
umjesto jedne arheoloke kulture
- kulture Srednji Stog i Hvalinsk - supstrat Jamnaje
- Merpert razlikuje 9 regionalnih varijanti ove kulture
- kultura posvjedoena ostacima pokopa uglavnom, a ne naseljima
- postoje mala logorita upuuju na pokretljiv oblik gospodarstva
- Mihajlovka ostaci kulture Jamnaja
- I faza 1500 m2, poluukopane i povrinske strukture, s kamenim temeljima, puno
keramike, orua i ivotinjskih kostiju
- II faza - 1.5 hektra, utvrde od jarka i kamenih zidova visokih dva i pol metra
- vrsto sagraene kue, ak i velike kue s jednom do tri sobe kameni
temelji do 1 metra, zatim drvo i buka
- 50 000 identificiranih kostiju domaih i divljih ivotinja goveda, ovce, koze, konji,
svinje/onageri, jeleni, divlji bikovi i svinje, stepske antilope (sajge), vidre, lisice,
- postojanje i rvnjeva, ali orijentirani na uzgoj stoke
- Valentin ilov otvorena stepa slano tlo i pijesak sprjeavaju ozbiljniji razvoj ratarstva,
ali izvanredno za stoarsko gospodarstvo
- Mihajlovka moda je sluila kao sredite od kojih su zavisila logorita polunomadskih
stoara
- prvi puta posvjedoena kola u kulturi Jamnaja na crnomorsko-kaspijskom podruju kola s
dva i etiri kotaa vrsti drveni kotai preteka za konjsku vuu
- otkriveni i obranjaci jahanje konja
- bakar nabavljan iz podruja Kavkaza, a ne Balkana i Podunavlja
- grobovi obla ili etverokutna jama, na lea polaganje i savijene noge, glava orijentirana
prema istoku ili sjeveroistoku, esti tragovi drvenih dasaka ili trske koja je sluila kao pod

- upotreba okera esta u njemakoj literaturi kultura znana i kao Ockergrabkultur kultura
grobova s okerom
- podizanje kurgana iznad groba najznamenitije obiljeje odralo se i u kasnijim
razdobljima
- u grobovima lubanja i prednja glava ovce upuuju na kult glave i kopita
- esti nalazi koljenine kosti ili astragalusa kocka za igru pronalaene esto kod
djece
- podrijetlo
- Marija Gimbutas, Igor Vasiljev podruje Volge neprijeporan kontinuitet izmeu
neolitika i eneolitika
- Dmitirj Telegin jamnajski pokopi slini kulturi Srednji Stog
- Nikolaj Merpert trenutno irenje keramikih i pogrebnih obiaja objanjava na
postojanje plemenskih saveza s intenzivnim meusobnim dodirima

Praindoeuropska kultura
- rijei za unutranje more, slano jezero ili movaru podudaraju se s crnomorsko-kaspijskim
podrujem
- Tamaz Gamqrelidze i Vjaeslav Vs. Ivanov pradomovina u Armeniji zbog
praindoeuropskih rijei za planine i mjesta na uzviicama ne mora se ivjeti u planini da bi
se imalo rije za nju
- tijekom eneolitika crnomorsko-kaspijsko podruje je imalo suhu i hladniju klimu nego danas
- umska stepa i rijene doline moglo je biti stabala, ali otvorena stpea i polupustinjsko
kaspijsko podruje ne problematika oko bukve
- divlje ivotinje imaju potvrdu u oba svjedoanstva, ali i openito su rairene
- gospodarsto odraeno u praindoeuropskom rjeniku dobro se odraava u arheolokim
svjedoanstvima
- konj posvjedoen, kako u jahanju tako i u ritualima druga podruja nemaju tu praksu, iako
moda imaju konja kultura ljevkastih pehara i kultura Altheim
- srebro nema ga u veem dijelu Europe tada, a ovdje je posvjedoeno i lingvistiki i
arheoloki
- tehnologija proizvoda sekundarne revolucije plug, munja i mlijeni proizvodi, vuna i kola
s kotaima arheoloki nalazi malobrojni, ali ipak imamo poveanje broja ovaca ( za koje
smatra da su nove vrste s veim rastom i vie vune uvezene iz Azije Sandor Bokonyi),
pribor za munju te primitivni plug u Mihajlovki
- obilje vozila s kotaima, ali nije jedina korelacija poznate u badenskoj kulturi (Maarska,
model kola), ali i u kulturi ljevkastih pehara kola s etiri kotaa oslikan na vru u Poljskoj
- kurgani uglavnom za djecu i mukarce ene pokapane u neotkrivenim ravnim grobovima
(Marijana Hlobistina) upuuje na patrijarhalnost drutva
- nakon kulture Dnjepar Donec i zajednikih pokopa u velikim jamama dolaze promjene u
obliku manjih skupnih jama ili individualne pokope poredane u malim skupinama na veem
groblju to upuuje na nastanak obiteljskih ili klanovskih podruja pokopa
- rtvovanje ovce ekonominije za zajednice nego rtvovanje goveda koje slui za vuu ili
konja koji se jae
- boanski blizanci nalazimo primjere dvoglavih konja iz Seze i slinog

9.8. Indoeuropsko irenje

irenje u Aziju
- kultura Afanasjevo kola, oker, porijeje i duboka stepa, povremena logorita stoara,
etverokutne jame prekrivene kurganima, lea sa svijenim nogama, posude sa zailjenim
dnom, kadila ukraena okerom, predmeti od bakra, zlata i srebra, ostaci ovce pogrebna
gozba, najraniji grobovi orijentirani na mukarce i djecu, europoidi
- poetak u sredini etvrtog tisuljea pr. Kr.
- poveznica s crno kaspijskim podrujem po kulturnom smislu ali postoji i udaljenost
od 2000 kilometara polako se nalaze posredniki lokaliteti

- irenje i prema jugu nalazita oko Aralskog jezera

- zapadnosibirska stepa kultura Andronovo
- navodi se i nasljednica kulture Jamnaja bronanodobna kultura Srubnaja (kultura drvenih
grobnica)
irenje na Kavkaz
- seobu s crnomorske stepe zastupala Marija Gimbutas
- pojavu kavkaskih tipova obrade kovina u crnomorsko-kaspijskom podruju
objanjava prodorom kurganskih naroda na Kavkaz te prenoenjem tih tehnika svojim
srodnicima u stepi
Jugozapadna Europa i zapadna Anatolija
- dodire u jugoistonoj Europi s narodima indoeuropskog podrijetla pomno istrauju Milutin
Garaanin, Fran Prendi, Henrietta Todorova, Vladimir Dumitrescu
- svjedoanstva u jugoistonoj Europi povezana sa kameni ezlima oblikovanim poput
konjskih glava, dugaki kremeni noevi, oker, ogrlice od koljki, polaganje pokojnika na lea
sa svijenim nogama
- Cucuteni C 4000. g.pr. Kr. tripoljski lokaliteti keramika ima smrvljene koljke u smjesi
i vrpaste ukrase

- tokice oznaavaju nalazita sa ezlima s konjskim glavama i grobove sa stepskim

obiljejima, glavna naselja obiljeena trokutiima
- Istvan Ecsedy ogranieni crnomorski elementi u jugoistonoj Europi
- kultura Usatovo hibridna kultura koja nastaje poslije kulture Tripolje
- Ezero istraivali Nikolaj Merpert i Georgij Georgijev
- analize u Rumunjskoj dokazale da su robusniji kurganski mukarci bili prosjeno 10
centimetara vilji od domaih ljudi

- distribucija otkopanih kurgana na donjem Dunav

- Istvan Ecsedy navodi 3000 kurgana u Maarskoj otkopano samo 45
- Marija Gimbutas pretpostavila 3 vala
- poveavanje suhoe vremenskih uvjeta to je moglo potaknuti vee zanimanje za stoarstvo
- uloga mukarca u plunom ratarstvu i poveanom uzgoju stoku mogla su mukarca uiniti u
proizvodnom gospodarstvu vanijim Andrew Sherratt
- to je potaklo patrilinearnost, udruivanje klanova, ratove i umanjivanje statusa ena u
drutvu
- malobrojnijje doljake populacije s pokretljivijom ekonomijom postale su drutveno
kompetentije u odravanju svojih jezika i postupnoj jezinoj asimilaciji domaeg stanovnitva

Sredinja i sjeverna Europa

- kultura kuglastih amfora, a zatim kultura vrpaste keramike
- kultura vrpaste keramike
- ravni grobovi i pod humcima
- pojedinano, ili rjee u parovima ili veim skupinama, savijeni poloaj na boku ili
leima
- mukarci na desnoj strani s glavom prema zapadu i licem okrenutim prema jugu
- ene na lijevoj strani s glavom prema istoku i licem okrenutim prema jugu
- spolni dimorfizam odraava indoeuropsku ideologiju
- jug strana svijeta koja je smatrana povoljnom, k tomu rijei desni-vjet-jug su
srodne
- esta prisutnost izbuenih bojnih sjekira varijante kulture dobile naziv kultura
bojnih sjekira ili Streitaxtkultur
- iroko podruje objanjeno stoarima, a ne sjedilakim ratarima
- svjedoanstva o pripitomljenom konju i kolima s kotaima
- prevlast indoeuropskih obiljeja pomogla da se kultura identificira kao indoeuropska
pradomovina popularno kod njemakih arheologa
- ali eneolitike kulture u crnomorskokaspijskom podruju ne mogu se izravno
izvesti iz kulture vrpaste keramike, a i sama vrpasta keramika je proizvod treeg tisuljea,
dakle mlaa je od crnomorsko kaspijskih kultura
- ali postoji problem podrijetla kulture Lothar Kilian izdvojio niz obiljeja koja se ne
susreu u crnomorsko-kaspijskom podruju amfore, vrpcama ukraeni vrevi, bojne sjekire
nasuprot tomu stepska kultura je upotrebljavala jajaste keramike posude, igle s glavom
poput malja, oker i niz pogrebnih poloaja koji su ovdje nepoznati
- Alexander Hausler spolna dihotomija u polaganju pokojnika odsutna je u
kulturama stepskog podruja, ali ju je mogue izvesti iz lokalnih srednjoeuropskih i
sjevernoeuropskih kultura
- Evzen Neustupny odbacuje stoarski aspekt ove kulture zbog nespojivosti s
okoliem sjeverne Europe
- lokalna evolucija horizonta kulture vrpaste keramike
- Ivan Artemenko zastupa tezu da je srednjednjeparska kultura korijen nekih lokalnih varijanti
horizonta vrpaste kulture, ali ne i kompletne kulture i irenje na zapad

- kultura vrpaste keramike zauzima isto podruje kao i ranija kultura ljevkastih pehara
- na lokalno podrijetlo upuuje skupina Baalberge (TRB) pokapanje u kamenim cistama
preko kojih se podizao zemljani humak i sadri prototipove vreva i amfora nema poveznica
sa stepskim narodima zato to je najblii kurganski grob udaljen 500 kilometara, a prostor
izmeu je istraen

- kultura kuglastih amfora nastala iz TRB Gimbutasova tvrdi da je ona jedna od sastavnica
Kulture vrpaste keramike
- podudara se sa crnomorsko kaspijskom regijom zbog kamenih cisti, kromlehi, steli,
obrednog pokapanja ivotinja ( i konja), obred sati, pogubljenje supruge, ali i nekih drugih
lanova obitelji prigodom mueve smrti, oker i kurgani
- mjeovito ratarstvo
- problem stepskog podrijetla kulture kuglastih amfora udaljenost oko 500
kilometara izmeu te dvije kulture
- Tadeusz Wislanski podrijetlo je stavio u podruje srednje Odre i Warte

- podrijetlo TRB-a u Ukrajini - Jan Lichardus

- Dimitrij Telegin odbacuje tezu o podrijetlu kulture ljevskastih pehara iz kulture Srednji Stog
- jednostavno dokaza za seobu na podruje sjeverne i sredinje Europe iz stepskih podruja
NEMA NIZ SLIJEPIH ULICA - ako se crnomorsko kaspijske kulture ne mogu izvesti iz onih u srednji i sjevernoj Europi, a
ni obratno tada sve moraju biti obuhvaene u indoeuropsku pradomovinu mnogi arheolozi
smatraju da su se baltiki i slavenski razvili iz kultura sjeverozapadno od Crnog mora
- no problem ostaje ogromna udaljenost lingvistiki nemogue
Proces irenja
- granice jezika irile se migracijama i infiltracijama
- irenje bilingvizam Indoeuropljani imali sposobnosti pruiti prednosti populacijama s
kojima su dolazili u dodir
- imali konje ovladavanje veim polikim teritorijima
- rast stanovnitva dovodio do maksimalne ratarske proizvodnje i potrebom za promjenom na
stoarski nain ivota
Rekapitulacija
- Igor D'jakonov predloio pradomovinu u jugoistonoj Europi
- pomisao da e se utvrditi povijesna veza izmeu kulture vrpaste keramike i crnomorskokaspijskog podruja

9.10. Epilog
Mit o Arijcima
- ak i V. Gordon Childe nadareni izvanrednim mentalnim sposobnostima i promicatelji
istinskog napretka
- svijetla koa, plava kosa, plave oi, dolihokefalni
- pradomovinu smjetali u sjevernu Europu, Aziju, Kavkaz, Sjeverni pol etc...
Naslijee
- poredbena lingvistika pomogla usustavljanju i drugih neindoeuropskih jezika
- jezici

9.10. Kamo ih danas smjetaju? Autorski dodatak 2005.

- teorija o zapadnoj Anatoliji i egejskom podruju zastupaju Tamaz Gamqrelidze i
Vjaeslav Vs. Ivanov Indoeuropski jezik i Indoeuropljani
- povezano sa irenjem zemljoradnje
- Johanna Nichols smjeta u sredinju Aziju

Popis skriptiranih lanaka:

1. First eneolithic finds in Dalmatia Brunislav Marijanovi
2. Topografija nalazita kostolake kulture u sjevernoj Hrvatskoj Jacqueline Balen
3. Prilog poznavanju metalne produkcije badenske kulture Tihomila Teak Gregl
4. Vuedolska terina i orion Aleksandar Durman
5. Vuedolska golubica kao posuda - Marina Milievi Brada
6. Vuedol Streimov Vinograd: Magijski ritual i dvojni grob vuedolske kulture Marina
Hoti
7. Kostolaki horizont na Vuedolu Jacqueline Balen
8. Nalazite lasinjske kulture u Dubrancu Jacqueline Balen
9. Eneolithic ceramic tablets(altars) from Bulgaria Dimitar Chernakov
10. Malachite finds in Vina culture: evidence of early copper metallurgy in Serbia Dragana
Antonovi
11. Copper Processing in Vina - new contributions to the thesis about metallurgical
charachter of Vina culture Dragana Antonovi
12. Praistorijski rudnik na lokalitetu Prljua, Mali turac; istraivanje 2012. godine
Dragana Antonovi, Momir Vukadinovi, Ana Cicovi
13. Problem ranog eneolita u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Zorko Markovi
14. Prilog stratificiranju Kevderc Hrnjevac tipa Retz-Gajarske kulture Aleksandar Durman
15. Prehistoric copper tools from the territory of Serbia Dragana Antonovi
16. Anthropomorphic stattuetes from Cucuteni Tripolye: some signs and symbols
17. Neka pitanja eneolitika istonog Jadrana Brunislav Marijanovi
18. Lasinjski naseobinski elementi i novi nalazi iz Beketinca Zoran Homen
19. Uz problem istraivanja neolita i eneolita u Hrvatskoj Zorko Markovi
20. Novi nalazi konsekrativnih rogova na Vuedolu Marina Hoti
21.Tipoloka obrada odabranih ulomaka prapovijesne keramike iz peine ispod sela Srbani
Maja uka
22. Novi nalazi na Kalniku Zoran Homen
23. Novo nalazite lasinjske kulture u Bukovju kraj Krievaca Zoran Homen

24. Prilog prouavanju lasinjskih keramikih boica Zoran Homen

25. Zatitno iskapanje u Beketincu Zoran Homen
26. Peina u Pazjanicama Paklenica- Prilog pretpovijesti Hrvatskog primorja - Stao
Forenbaher, Pavle Vranjican
27. Dva nova groba badenske kulture sa Vuedola Tihomila Teak Gregl
28. Ukopi ivotinja na Vuedolu Mario Jurii
29. Organizacija proizvodnje, standardizacija keramikih proizvoda i specijalizacije zanata
unutar vuedolskog drutva Ina Miloglav
30. Prapovijesno nalazite Slava Goran Skelac
31. Ponovo o lasinjskoj boici iz Vrlovke Tihomila Teak Gregl
32. Koritenje vrtaa u prapovijesti srednje Dalmacije Ivan uta
33. Cetinska kultura rana faza, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika Brunislav
Marijanovi
34. Novija razmatranja o nekim aspektima sopotske kulture u sjevernoj Hrvatskoj Zorko Markovi
35. Ishodite Pitagorinog pouka u vuedolskoj kulturi na prostoru Hrvatske Ivan Juri, Marija
iki, Jacqueline Balen, Pavao Petrievi

36. Vuedolska ahovnica Ivan Juri, Marija iki, Pavao Petrievi

37. Ervenica dio naselja vuedolske kulture Ina Miloglav
38. Industrija cinabarita u Vini Aleksandar Durman
39. Arheoloko nalazite na Kru Marina imek
40. Late eneolithic mortuary practices and their social significance Jan Turek
41. Probno iskopavanje lasinjskog naselja na lokalitetu Dolina kod dralova Boidar
Geri
42. Metalurgija vuedolskog kulturnog kompleksa Opuscula Archaeologica Alexandar
Durman
43. Rekonstrukcija enske odjee u eneolitiku meurijeja Dunava, Drave i Save Milievi
Marina
44. Prouavanje neolitika i eneolitika u zrcalu lanaka objavljivanih tijekom 50 godina
asopisa Opuscula archaeologica Teak Gregl Tihomila
45. O problemu idoloplastike u badenskoj kulturi Teak Gregl Tihomila

46. Jedna posuda vuedolske kulture s posebnim obzirom na cjevaste vaze Hoti Marina
47. Eneolitsko doba u Bosni i Hercegovini Alojz Benac
48. Topografija nalazita vuedolske kulture na vinkovakom podruju - Ina Miloglav

10.1. First eneolithic finds in Dalmatia Brunislav Marijanovi

- pronaena dva akefalna (bezglava) idola na lokalitetu Bukovi Lastvine kod Benkovca
- horizont koji pripada ranom eneolitiku istonog Jadrana
- plono modelirani izraeni u obliku dva povezana trokuta
- jako oteene figurine ipak radi se o ekstremno stiliziranim enskim figurama
- glava se naknadno dodaje na tijelo figurine na drugoj figurini dubina od 4 cm ukazuje na dodavanje
- na drugoj figurini hipertrofirana dojka odaje spol, dok na prvoj urezane linije u pubinoj zoni

- aproksimativna visina 15 do 16 centimetara prve figurine, dok druga ima 18 19 centimetara

- mogua usporedba s badenskom kulturom problem badenske june granice ipak, postoja nje
tipoloki sline keramike u Ravlia peini IIC daje temelje ovakvim tvrdnjama
- kanelirana keramika

10.2. Topografija nalazita kostolake kulture u sjevernoj Hrvatskoj

Jacqueline Balen
- prikazana topografija 34 nalazita koja su uglavnom smjetena uz vodotoke
- kao samostalna kultura poznata od 1953. zahvaljujui Vladimiru Milojiu prije toga povezivana s
vuedolskom i badenskom kulturom
- karakterizira ju brazdasto urezivanje i ubadanje
- bitniji lokaliteti : Aljma, Aikovci kod Poege, Ceri kod Vinkovaca, Donja Bebrina kod Sl. Broda,
Slava kod Nove Gradike, Dalj (Lisova Skela) vee kostolako naselje, Orolik, Vinkovci Ervenica,
Sarva (dokumentacija izgorila prilikom bombardiranja u WW2), Vukovar - Lijeva bara, Vuedol
(R.R. Schmidt kostolaki materijal je povezivao s badenskom kulturom)
- apsidalni objekti 2 na Vuedolu, jedan na Gomolavi oba kostolaki horizont s kostolakom
keramikom
- prvi stupanj kulture istovremen s badenskom, trei pak sa vuedolskom

10.3. Prilog poznavanju metalne produkcije badenske kulture Tihomila

Teak Gregl
- pronaen triangularni bakreni bode u Vinogradu Streim
- neobino zato to unato velikom broju istraenih lokaliteta malo je onih s bakrenim nalazima, a ako
ih i ima to su nakitni oblici i jednostavne alatke
- izuzetan nalaz je primjerice bakrena dijadema iz Vorsa grob 2 (ma. Transdanubija) - otvorio
analogije s halkolitikim nalazima iz Anatolije, Troje, Biblosa sluio kao teza za anatolsko podrijetlo
badenske kulture Nandor Kalicz
- kalupi za lijevanje listolikih bodea u Sarvau vie se ne pripisuju badenskoj kulturi kako je to rekao
S. Dimitrijevi
- bode moda import?

10.4 Vuedolska terina i orion Aleksandar Durman

- prikazano sunce i zvijee Orion na terinama- simboliki prikazuju smjenu zime u proljee
- velike terine jedna ruica besmislena ni prazna se ne moe podignuti
- inkrustacija bijelim prahom - ivokotni ogrc Viviparus viviparus
- etiri sunca moda prikazuju 4 godinja doba
- romb zvijee Oriona plus 4 zvijezde
- nestanak Oriona s neba oznaava kraj zime i poetak proljea

- horizontalna crta zacrtava obzor, kontur u vis prikazuju visine/planine

- dvije verzije Oriona standardni s pet zvijezda u rombu te onaj realistiniji poput
klepsidre

- jedini prikaz ljudskog lika u vuedolskoj kulturi moda adorant ili pak utjelovljen ljudski
prikaz Oriona lijevo vidimo sunce

- prije 5000 godina od 1. studenog do proljetne ravnodnevnice Orion se pojavljuje u

veernjim satima kao nadomjestak za oslabjelo zimsko sunce
- prikaz kao svjetiljka

10. 5. Vuedolska golubica kao posuda - Marina Milievi Brada

- vuedolska golubica pripada istom horizontu u kojem su pronaeni grob jelena te grob
branog para sve povezano s megaronom ljevaa bakra
- ptica, jelen i metalurgija se povezuju sa amanskim tehnikama
- halucinogena sredstva kao dio amanske tehnike posluivana u posebnim posudama
vuedolska golubica je upravo to
- pronaena 1938. zapremnina 480 ml
- teza da je jarebica (pogledati epizodu Tree povijesti s Aleksandrom Durmanom) u
grkoj mitologiji dva hroma boga povezana s metalom i metalurgijom povezuju se s
jarebicom Hefest bog Kova te Talos mjedeni div koji je uvao Kretu
- Talosa je Dedal bacio s visine te ga je Atena ili Afrodita pretvorila u jarebicu prije
nego je udario u tlo izbjegavanje smrti
- jarebica u opasnosti pretvara se da je hroma i oteena krila da bi u kljunom trenutku
izbjegla
- pticolike posude dolaze od stepskih kultura grobnih jama preko kompleksa Baden
Kostolac Cotofeni
- jelen simbol ratnika i amana od crnomorskih stepa do sredinje Azije
- aman slui dobrobiti zajednici i stvaranju reda ondje gdje prijeti kaos
- u prapovijesnim drutvima ne postoji vrsta granica izmeu svjetovne i sakralne moi
- ptica i jelen medijatori izmeu neba i zemlje
- rudari moda koriste opijumski mak u terapeutske svrhe
- zbog lesnog tla nisu sauvani uzorci polena

- slino oblikovana ptica u rudarskom sreditu koje se bazira na arsenskoj bronci -

- alkohol koji su ispijali sam po sebi je morao biti blag moda pivo, medovina, alkohol od jabuke ili
brezova soka ono to ga je inilo jakim bili su dodaci opijumski mak, konoplja, mandragora,
bunika, kukurijek, beladona, brljan, mrazovac, datura, mahura, kukolj, ljulj

10.6. Vuedol Streimov Vinograd: Magijski ritual i dvojni grob

vuedolske kulture Marina Hoti
- pronaeni dvojni grob bio je pokriven s naopako okrenutom golemom posudom zatita od
zlih duhova?!
- ranoklasina vuedolska kultura faza B1
- nalaz 23 karatnog zlata komad lima u obliku malog okova lagano zakrivljen
- pitos pokriva sredinu tijela analogija s grobom iz kostolakog sloja Gomolave posuda
isto okrenuta na zgrenom pokojniku

- kroz posude tee komunikacija izmeu svijeta mrtvih i svijeta ivih analogija Antesterije
u antikoj Grkoj svetkovina duhova mrtvih koji izlaze na povrinu pitosi, vrevi i lonci
kad su posude otvorene izlaze due mrtvih
- Pandora je pustila sve nevolje iz posude
- kad je posude okrenuta naopako namjera joj je da sprijei zlo koje izlazi, da sprijei due
mrtvih da izlaze na svijet ivih
- Gomolava, Vinica (Bug), Vuedol Vinograd Streim prekriveno sredite tijela
- Gradac- Grob branog para eni prekrivena glava

10.7. Kostolaki horizont na Vuedolu Jacqueline Balen

- objekti sagraeni iznad badenskih jama stoga se uruavaju, a ispod vuedolskih objekata pa
se zbog toga unitavaju
- litika graa
- konina alica prvi primjerak na tlu RH, inae poznato u Srijemu i Bosni

- 3100 2880. g.pr.Kr.

- pronaen depo litikih jezgri

- evidentirana 34 kostolaka nalazita na tlu RH

10.8. Nalazite lasinjske kulture u Dubrancu Jacqueline Balen

- IIb stupanj na temelju ornamentike
- posuda trokutasta oblika jedino se istie
- sjeverno podnoje Vukomerikih gorica
- jednoslojna naselja s tankim kulturnim slojem rezultat stoarske komponente u
gospodarstvu
- glinene lice s tuljcem za nasad ruke specifina pojava izraivane od poetka do kraja
kulture u neizmjenjenoj formi i prisutne na svim lokalitetima
- posuda trokutasta oblika s dvije uice za provlaenje uzice na gornjem dijelu dublji ubodi
ponegdje ispunjeni inkrustacijom fali jo jedna uica na odlomljenom dijelu moda da visi
slobodno u prostoru
- stilizirana glava u obliku bovida moda kultna namjena

- S. Dimitrijevi kulturu stavlja tokom cijelog eneolitika

- N. Kalicz srednji eneolitik s jednom meufazom u ranom eneolitiku, najvie vidi ulogu
vinanske kulture u utjecaju na keramografiju
- sopotska, lengyelska i vinanska
- utjecaj Bodrogkerestzur i Salcuta

10. 9. Eneolithic ceramic tablets(altars) from Bulgaria Dimitar

Chernakov
- pronaeno 40 oltara u Bugarskoj nainjeni od komada gline i ornamentirani
- objekt iz Telisha 1.28 m u irinu, 0.6m u visinu, 0.12m debljine

- ornamentalne kompozicije vezane za fertilitet

- najvea koncentracija na sjeveru Bugarske

10.10. Malachite finds in Vina culture: evidence of early copper metallurgy

in Serbia Dragana Antonovi
- malahit lociran ak i u Lepenskom Viru te starevakoj kulturi koriten kao dekorativno
sredstvo ne treba zamijeniti s metalurgijom
- Belovode 0.4 kg malahita koji je termalno obraivan pronaeno u jednom rovu
- malahit identificirao Miloje Vasi ve 1912. godine
- Divostin, Fafos, Selevac, Plonik

- malahit je imao ornamentalnu znaajku u poetku ili pak sitnu utilitarnu

10.11. Copper Processing in Vina - new contributions to the thesis about

metallurgical charachter of Vina culture Dragana Antonovi
- tezu o metalurkom karakteru Vine prvi je postavio Miloje Vasi, ali on je samu vinansku
kulturu stavljao u minojsko, odnosno metalno doba stoga mu teza o metalnom karakteru
vinanske kulture nije bila udna ali donje horizonte je stavio u neolitik
- malahit pronaen u svim horizontima Vine

- Divostin vrijeme starevake kulture konino oblikovan azurit jedini primjerak u st.
kulturi, u Zmajevcu pak malahit ne smijemo ih zamijeniti s metalurgijom zato to su bili
koriteni kao dekorativni elementi
- Belovode 0.4 kg malahita u jednom rovu Gradac faza
- Vasi detektirao pei za obradu malahita na Vini

10.12. Praistorijski rudnik na lokalitetu Prljua, Mali turac; istraivanje

2012. godine Dragana Antonovi, Momir Vukadinovi, Ana Cicovi
- najvei poznati prapovijesni rudnik na tlu jugoistone Europe
- istraivan 80-ih te 2012. godine
- eksploatacija rude na strmim ruditima je zapoinjala na niim kotama, a otvaranjem novih
okana na viim kotama, zatrpavana su ve iscrpljena nia okna tako se stvaraju debele
naslage iznad najstarijih rudarskih okana
- do 2000 batova - pretpostavka

10.13. Problem ranog eneolita u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Zorko

Markovi
- u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na temelju lokaliteta Slanak u ranom eneolitiku ne egzistira
lasinjska kultura, nego njoj prethodea See, srodna istovremenom stupnju Sopot IV u
Slavoniji i Lengyel III u Transdanubiji
- kultura See je izrasla iz sopotske kulture, ali u materijalnoj kulturi ima dosta specifinosti
koje su rezultat utjecaja karpatske doline
- analogije Sea i Letiana s materijalom raznih kultura Bubanj Salcuta, lasinjska,
Zengovarkony Lengyel i Lengyel III faza, kulture Ludanice i Jordanow, Tiszapolgar i
Prototiszapolgar fazom, Brodzany Nitra kultura, kasna Stichband keramika, moravskolenelskom kulturom, kasnom vinanskom kulturom i sopotskom
- analogije s materijalom kasnog neolitika, ranog eneolita i srendjeg eneolita
- lasinjska kultura prema Markoviu zaprema prostor sjeverne Hrvatske te je dio srednjeg
eneolitika i starija od badenske kulture
- lasinjska starija i od Retz Gajary 8 lokaliteta R-G- kulture : akovo Grabrovac,
Bakovaka Satnica Katinska, Paljevine Na bukvi, Hrnjevac Brdo, Stare Plavnice
Starenice, Drljanovac, Vindija, Vrsnjica Makova pilja od okolice Dj do Ivanca u
Hrvatskom zagorju
- klasinu sopotsku kultur u sjeverozapadnoj Htvatskoj nasljeuje See kultura, novootkrivena
kulturna pojava ranog eneolita, nastala kao rezultat mijeanja utjecaja sopotske supstratne
baze i razliitih lengyelskih utjecaja, uz izravni ili posredni utjecaj Salcutza kulture
- neposredni prethodnik lasinjske kulture i spona izmeu klasine sopotske kulture kasnog
neolita i lasinjske kulture srednjeg eneolita
- samo dva lokaliteta: Koprivniki Bregi See i Letiani Bukvik
- kultura See ispunjava hijatus u sz Hrvatskoj, a u Slavoniji Sopot IV

10.14. Prilog stratificiranju Kevderc Hrnjevac tipa Retz-Gajarske kulture

Aleksandar Durman
- zemunica Kevderc Hrnjevac tipa r-g kulture kod sela Drljanovac pogodan plato za
naseljavanje omeen sa dva potoka
- prostor preklapanja Vinjica i Kevderc tipa

- pintadera
- dvije kulture egzistiraju na toj ravnici istovremeno lasinjsko naselje i r-g objekt prvi
pretpostavio S. Dimitrijevi

- alica ukraena duborezom i rovaenjem

10.15. Prehistoric copper tools from the territory of Serbia Dragana

Antonovi
- registrirano preko etiri stotine bakrenih predmeta na teritoriju Srbije
- analize metalnog sastava izvedene na preko 50 posto predmeta
- 3 vrste ruda:
- sulfidne rude
- halkopirit - CuFeS2 - sulfid bakra i eljeza, zlatno, mjedenoute boje sa
zelenkastocrnim tragom

- halkocit

- kovelit - indigo plave boje

- oksidno karbonatne rude nalaze se blizu povrine ili na njoj

- malahit - esto dolazi zajedno s azuritom, zelene je boje - Cu2CO3(OH)2

- azurit tamno plave boje - Cu3(OH)2(CO3)2

- kuprit - Dark red to conchineal red, sometimes almost black

- prirodni bakar iskoriten u prapovijesti i danas je izuzetno rijedak

- karpatsko balkanska provincija najbogatija u Srbiji, tu se nalazi i Rudna Glava
- faze razvoja bakrene metalurgije u Srbiji
1. predmetalurka faza 6300 5000 BC od ranog neolitika, zajedno s vinanskom
kulturom pa do ranoeneolitskih perioda
2. faza produkcije masivnih bakrenih predmeta 5000 4500 BC - Vina Tordo II
Vina Plonik I
3. faza degradacija metalurke proizvodnje u vinanskoj kulturi 4500 4200
evidentna je u produkciji dekorativnih bakrenih predmeta, dok je produkcija masivnih
bakrenih predmeta izumrla

4. faza produkcija masivnih bakrenih predmeta od kraja ranog eneolitika 4000 BC

pa nadalje
- uzor prvih bakrenih sjekira je u litikim sjekirama vidi se i po tome to su metalne sjekire
bespotrebno debele, a debele su zato to je iskustvo u pravljenju kamenih sjekira nalagalo da
ono to je deblje tee puca, no to nije sluaj i sa bakrenim sjekirama
- reprezentant ranog bakrenog doba jesu sjekire tipa Plonik ovdje se pretpostavlja da su
kamene sjekire zapravo imitirale metalne poto ne postoje analogije u neolitiku, najraniji su
primjer masivnih bakrenih sjekira u Europi
- sjekire i oruja sa zakrivljenim rubovima i polukrunim otricama pokazuju nam kako se
naputaju uzori u kamenim sjekirama te kako se pokuava zapravo poveati radna povrina, a
smanjiti ona od koje nema koristi
- kroz vrijeme sjekire postaju tanje zato to se upoznaje kvalitet i priroda metala
- 163 pronaene sjekire tipa Jszladny i 5 njezinih varijanti samo jedna pronaena u sloju,
sve ostalo sluajni nalazi ili pak ostave pa ih je mogue samo tipoloki analizirati
- tip Mezkeresztes teina im je uvijek 3 kilograma dokaz da su statusni simbol, nemaju
utilitarni karakter

- sjekire s jednom otricom se pojavljuju u kasnom eneolitiku

- analize su se bavile kemijskim sastavima i podrijetlom rudae, ali ne i tehnologijom
dobivanja produkta

10. 16. Anthropomorphic stattuetes from Cucuteni Tripolye: some signs

and symbols Cornelia Magda Lazarovici
- poznati rituali vezani za Veliku Majku, zatitu ivotinja i predaka
- objekti namijenjeni religijskim ritualima
- mnoge figure pronaene u fragmentarnom stanju vjeruje se da su razbijene tokom
religioznih inova

- Velika Majka je prikazana s motivima ribe, zmije kako bi naglasili plodnost

- zmija je povezana s ponovnim roenjem i ciklikom regeneracijom prirode

10.17. Neka pitanja eneolitika istonog Jadrana Brunislav Marijanovi

- rani eneolitik:
- karakteristina je kanelirana keramika
- nalazi pronaeni iz tog razdoblja pridruuju se nalazima hvarsko lisiike kulture
- razvijeni eneolitik:
- primarne pojave:
- posude sa zaobljenim recipijentom, visokim vratom i prstenasto zadebljanim
obodom
- posude s proirenim i koso zasjeenim obodom
- sekundarne pojave:
-lijebljena keramika, nalazi ljubljanskog tipa, Schnur keramika,
vuedolski nalazi, rani cetinski nalazi
- teorije periodizacije:
Paola Koroec: Jadranska kulturna grupa
ime Batovi: rani eneolitik cetinska kultura
razvijeni eneolitik ljubljanska kultura
Stojan Dimitrijevi: I. - protonakovanska kultura
II. - nakovanska kultura
III. lasinjska kultura

10. 18. Lasinjski naseobinski elementi i novi nalazi iz Beketinca Zoran

Homen
- odabirana nadmorska visina od 100 do 200 metara nadmorske visine uz manje ili vee
tekuice
- movarni prostor dokaz Ljubljansko barje
- uzvienja dokaz Kiringrad
- spiljski prostori Ajdovska jama, Vrlovka, Kevderc stanice stoara
- najvei dio istraenih naselja zemunino jamski tip nasljee neolitika, ali razliitih
koncepata
- Zvonko Lovrenevi u dralovima zabiljeio zemunino selo s tridesetak zemunica u 3 reda
- naselja otvorenoga tipa
- Hrsina Gorica predstavlja jedno utvreno naselje
- Stjepan Vukovi Cerje Novo naselje poluzemuninog tipa velike konstrukcije
- Beketinac zemunica 15 x 5 metara velike dimenzije
- nalazi flaica pojavljuju se od II-A stupnja, rebrasta izboenja u funkciji drki (tada
nije bilo analogija)
- postavlja se pitanje kakav je bio krov zato to ne postoje rupe od kolaca

10.19. Uz problem istraivanja neolita i eneolita u Hrvatskoj Zorko

Markovi
- lasinjska, Retz - Gajary pa vuedolska kultura

10.20. Novi nalazi konsekrativnih rogova na Vuedolu Marina Hoti

- Vuedol Vinograd Streim dva sedlasta rtvenika pronaena
- prve analogije su ile prema Kreti, ali postoje jo i na Sardiniji, Siciliji, Cipru etc.
- bik je nosilac i simbol plodnosti i pratilac boanstva plodnosti (enske osobe)
- Sabatinovka Moldavija veliko svetite rane tripoljske kulture 16 enskih figurica
oblikovanih u sjedeem poloaju i svaka na malom prijestolju s naslonom poput
konsekrativnih rogova
- mnogi nalazi konsekrativnih rogova Gradac, Sarva, Zok prvi foto Vinkovci, drugi
vinograd Streim

10.21. Tipoloka obrada odabranih ulomaka prapovijesne keramike iz

peine ispod sela Srbani Maja uka
- sjeverozapadni dio Istre, peina kod Sv. Jurja
- Boris Bai prvi istraivao 1974.
- nalazi kanelirane keramike nisu sigurni
- metliasta keramika koja se svrstava u kasni eneolitik ili rano bronano doba

10.22. Novi nalazi na Kalniku Zoran Homen

- nalazi vuedolske i lasinjske keramike

10.23. Novo nalazite lasinjske kulture u Bukovju kraj Krievaca Zoran

Homen
- vea zemunica (duina 10 m)
- postavlja se pitanje krovne konstrukcije kao i u Beketincu

10.24. Prilog prouavanju lasinjskih keramikih boica Zoran Homen

- boice izrazito bikoninog oblika s dvije uice na ramenima
- posuda se izraivala od dva dijela spoj posude je bio na ramenu ako bi stijenke pucale,
lom bi se dogaao tono tu
- analiza sadraja jedne boice pretpostavka eterinih ulja ili mirisa
- prva cijela boica potjee iz Bukovja, ostale iz Beketinca

10.25. Zatitno iskapanje u Beketincu Zoran Homen

- tri zemunike jame, lasinjska kultura

10.26. Peina u Pazjanicama Paklenica- Prilog pretpovijesti Hrvatskog

primorja - Stao Forenbaher, Pavle Vranjican
- dokazi ivota tokom eneolitika i bronanog doba

10.27. Dva nova groba badenske kulture sa Vuedola Tihomila Teak

Gregl
- prisutnost elemenata stepskih kultura u sklopu badenske kulture
- iskopavanja Vinograda Streim obuhvaen rubni dio u potrazi za obrambenim objektima,
ali pronaene jame za otpatke
- grob 3 bakreni bode, kremeni no

- grob 5 dijete poloeno na lea

- grob presjeen naknadnom kostolakom jamom

- skeletno pokapanje poznato u badenskoj kulturi

- paljevinske nekropole Fonyod i Pilismarot
- grobovi odudaraju ovdje zbog poloaja tijela, uobiajen je neolitiki zgreni poloaj
- najvei broj grobova na tlu ExYu Bogojevo 4 pokojnika
- grob 3 pokojnik posipan drobljenim kunim lijepom to asocira na posipanje okerom
- poloaj skeleta na leima s podignutim zgrenim nogama
- poznato u stepskim kulturama dodaju ak i razliite drvene konstrukcije poput
sanduka, kolibe i slinog u grob
- ali pokop je u otpadnoj jami i nema konstruktivnih elemenata tumula
- nisu u pitanju etniki pripadnici nekog drugog naroda ve samo prenoenje obiaja iz jedne
u drugu kulturnu sredinu
- sjekiru lepezastog tipa iz Dobanovaca povezuje s badenskom kulturom

10. 28. Ukopi ivotinja na Vuedolu Mario Jurii

- istraivanja Vuedola Josip Brunmid 1897., Robert Rudolf Schmidt 1938., Stojan
Dimitrijevi 1966., Aleksandar Durman 1981.
- izmeu 5 (sigurno) i 12 (7 skeleta za koje nije sigurno) ukopa ivotinja
- jama 42 kostur teleta in situ zatiljni i eoni dio lubanje propali nema zakljuaka o
nainu smrti (pretpostavka o rtvenom, ali i pri klanju ovdje udaramo ivotinju poradi
omamljivanja)

- Robert Rudolf Schmidt 1938. ukop jelena (kalota lubanje unitena), dokaz da je rtveni
ukop glineni model jelena s posudom na glavi te ostatci keramike

- u badenskoj nekropoli Bogojevo kod ljudskog skeleta pronaeno i govedo ukopano te

pernata ivina

- nekropola Hodmezovasarhely Bodzaspart (kasna klasina badenska kultura ) 5 ukopa

goveda
- nekropola Alsonemedi 2 dvojna ukopa goveda zaprege?!
- glineni model kolica lokalitet Budakalasz
- pokapanje u svrhu animalistikog kulta ritualno pokapanje, pokapanje kao grobni prilog
dokaz statusa nekog pojedinca dokaz drutvene diferencijacije
- poloaj nogu hocker smatra se namjerno izazvanim pa tako se pokopi 1 teleta i 4 pasa na
Vuedolu smatraju rtvenim

10.29. Organizacija proizvodnje, standardizacija keramikih proizvoda i

specijalizacije zanata unutar vuedolskog drutva Ina Miloglav
- Damia gradina u Starim Mikanovcima, Ervenica u Vinkovcima
- kasnoklasini B2 stupanj vuedolske kulture
- jama ljevaa bakra Vinkovci
- standardizacija kod zdjela najmasovnija keramika kategorija

10. 30. Prapovijesno nalazite Slava Goran Skelac

- u blizini Nove Gradike
- prisutnost sopotske, kostolake i vuedolske keramike
- najzapadniji kostolaki lokalitet u Hrvatskoj samostalni horizont
- 1907. otkrio uro Szabo

- neatribuirana enska figurica

10.31. Ponovo o lasinjskoj boici iz Vrlovke Tihomila Teak Gregl

- naene izmeu ostaloga u Cerju Tunom, Brezju kod Zrea i Drulovke, Bukovju, Beketincu,
dralovima

10.32. Koritenje vrtaa u prapovijesti srednje Dalmacije Ivan uta

- pogodne za koritenje kao sezonska naselja
- intenziviranje koritenja istih dolazi u razdoblju eneolitika i ranoga bronanog doba
- manje udubine u kru, znane kao i ponikve
- duboke vrtae koje imaju strme ruboveesto nose naziv samograd, koji oito upuuje na
minimalnu potrebu ograivanja
- na krkom terenu esto su dna vrtaa jedina plodna tla koja sadravaju i dovoljnu koliinu
vlage za uzgoj ratarskih kultura
- vrtae na Kovaini kod lokve Popirae zdjele s koso zasjeenim i prstenasto proirenim
obodom kasni eneolitik

10.33. Cetinska kultura rana faza, samostalna kultura ili integralni dio
eneolitika Brunislav Marijanovi
- zakljuuje da je rana faza integralni dio eneolitika, a tek klasina faza definira se kao
samostalna kulturna manifestacija bronanog doba
- u ranoj fazi dominiraju tipoloke i ornamentalne karakteristike eneolitika
- posude s cilindrinim ili Ijevkastim vratom i prstenastim zadebljanjem oboda pripadaju
lokalnoj keramikoj produkciji i imaju nedvojben autohtoni karakter - to dokazuje njegova
koncentracija upravo na ovom prostoru, kao i injenica da se, premda u malom broju,
pojavljuje ve na kraju ranog eneolitika, odnosno stupnja obiljeena kaneliranom keramikom
- konine i poluloptaste posude s proirenim kosim obodom, takoer, pripadaju lokalnoj
keramikoj produkciji, ali su izvorno vezane za kulturne grupe donjeg Podunavlja i istonog
Balkana, a u keramografiji jadranskog eneolitika ulaze najvjerojatnije kao posljedica kulturnih
utjecaja s podruja za koje su izvorno vezane
- lijebljena izvorno je, takoer, vezana za kulturne grupe s istog podruja kao i posude s
proirenim kosim obodima, a na jadranskom prostoru ograniena je na njegov juni dio. U
nastanku ove keramike vrste treba odbaciti sve kombinacije u smislu njezina izjednaavanja
s lasinjskom kulturom ili njezinim utjecajem.Ova keramika vrsta i na svom matinom
prostoru redovito je asocirana sa Schnur-keramikom, a i na nekim jadranskim nalazitima se
isto tako nalazi u zajednici s tom keramikom vrstom. U najveem broju sluajeva ovu
keramiku vrstu nije mogue dovesti u vezu s prisutnou i njezinim autentinim nositeljima,
ali pojedina nalazita, kao to je npr. gradina Guvnine, ne doputaju ni potpuno iskljuivanje
manjih populacijskih infiltriranja na iri jadranski prostor. Na isti nain treba promatrati i
prisutnost Schnur-keramike

- barbotino keramika najvjerojatnije pripada vuedolskom kulturnom krugu, ali, unato

njezinoj relativnoj brojnoj zastupljenosti, znaajniju prisutnost vuedolske populacije na
jadranskom prostoru, takoer, nije mogue dokazati
- keramika s ukrasima u stilu "ljubljanske kulture", ne predstavlja odraz prisutnosti
samostalne kulturne manifestacije jer ju niti na jednom nalazitu nije mogue dokazati u
posebno izdiferenciranim slojevima ili zatvorenim nalazima. Njezina prisutnost je, takoer,
najveim dijelom posljedica kulturnih utjecaja, premda se ne moe do kraja iskljuiti ni
mogunost manjih populacijskih penetracija
- na prijelazu u rano bronano doba ova kultura se formira

10.34. Novija razmatranja o nekim aspektima sopotske kulture u sjevernoj

Hrvatskoj Zorko Markovi
- ranoenelitika faza sopotske kulture See tip ili See kultura (See kod Koprivnikih
Brega u Podravini)
- lokaliteti - Grabrovec Zvonarica, See, Letian Bukvik, Karane

10.35. Ishodite Pitagorinog pouka u vuedolskoj kulturi na prostoru

Hrvatske Ivan Juri, Marija iki, Jacqueline Balen, Pavao Petrievi
- Bartel Leendert van der Waerden (matematiar) stavlja poetke matematike znanosti u
sredinju Europu izmeu 3000. 2500. g.pr.Kr.
- Vuedol se nalazi na prometnom Dunavu
- poeci matematike misli u starevakoj kulturi i mjerenja ograda
- drvena kua sopotske kulture u Otoku isto tako zahtijevala znanje matematike
- astronomija i matematika se pojavljuju zajedno (Durman dokazao astronomiju terina sa 7
sunanih mjeseci, 5 zvijezda i zvijeem Orion)
- pokopi rtvenog jelena, kostura vane osobe i golubice ini trokut
- potrebno je poznavati i koliko bakra treba izliti u ipke, a kasnije jo i odnos bakra i kositra
za dobivanje bronce
- spoznaje vuedolske kulture ire se dalje prema jugoistoku u Grku i dalje na istok (Sitagroi)
- Glockenbeckerkulture kultura zvonolikih pehara
- spoznaje Pitagorina pouka nastala u vuedolskoj kulturi na tlu Hrvatske , spoznaja brojeva
3,4 5 i njihove povezanosti spoznavanje duljina stranica pravokutnog trokuta

10.36. Vuedolska ahovnica Ivan Juri, Marija iki, Pavao Petrievi

- vuedolska ahovnica je mogla biti kalendar (koji je potreban zbog logistike metalurke
proizvodnje, ali i poljoprivredne i stoarske) ahovnica sa 72 polja na terini 360 dana + 5
dana za solsticij

10.37. Ervenica dio naselja vuedolske kulture Ina Miloglav

- kasnoklasini B2 stupanj

10.38. Industrija cinabarita u Vini Aleksandar Durman

- Miloje Vasi prvi govorio o tome
- leite cinabarit na obroncima Avale u upljoj Steni
- pei u kojima se mogao topiti cinabarit u ivu koja je sluila za proizvodnju aluvijalnog
zlata

- Vasi misli da se cinabarit koristio kao boja

- koso dno slui za odvoenje ive

- pei su zapravo sluile za ekstrakciju ive, zato to ima koso dno i kupolu na kojoj se prvo
kondenzira, a zatim kapljice iste odlaze kosim dno, a ne cinabarita on je nusproizvod
- po Durmanu uplja Stena najstariji rudnik metala u Europi

10.39. Arheoloko nalazite na Kru Marina imek

- breuljak Kr lasinjska kultura

10. 40. Late eneolithic mortuary practices and their social significance Jan
Turek
- Corded Ware isto to i Schnurkeramik
- pokopi su uglavnom sa jednom osobom ene su na lijevoj strani, glavom prema istoku, a
mukarci na desnoj strani, glavom prema zapadu
- pokopi se nalaze na jugoistonim stranama povezano moda sa izlaskom sunca
- djeca imaju kao priloge buzdovane ili sjekire to moe upuivati na njihovu ulogu u drutvu
koju bi dobili u budunosti

10.41. Probno iskopavanje lasinjskog naselja na lokalitetu Dolina kod

dralova Boidar Geri
- zemunica koja je imala krov na dvije vode
- naselje otvorenog tipa

10. 42. Metalurgija vuedolskog kulturnog kompleksa Opuscula

Archaeologica Alexandar Durman
- kultura poela sa sljedeeg teritorija : istono od Poekog gorja do spoja Save i Dunava, na sjeveru
omeenog Dravom pa do Posavine (obje obale) na jugu
- zavrila na sljedeem teritoriju: praki region u ekoj, juni obronci Karpata u Slovakoj, do
umadije i june Bosne, od Praga, Bea i Ljubljane do rumunjskog Banata te ukljuujui veliku
maarsku ravnicu zvanu Alfold
- nastaje razne varijante na kraju zato to su udaljeni od klasinog centra na podruju Slovenije uz
migracijski val zvonastopeharske kulture oformljena je ljubljanska kultura koja se kasnije dijeli na
alpski i jadranski tip

- S. Dimitrijevi periodizacija:

- rana ili pretklasina faza stupanj A

- ranoklasina ili zrela faza stupanj B1
- kasnoklasina faza stupanj B2
- kasna faza ili faza regionalnih podvojenosti vuedolske kulture stupanj C u slavonsko srijemskom
podruju
- pojava arsena u bakrenim izraevinama vuedolske kulture iznosi do 2%, shodno tomu nema govora
o bronanim vuedolcima poto ta kultura arsen nije dodavala svjesno u bakar ve je on tu kao
primjesa
- nedostatak kalupa za lijevanje sjekira ekia neki objanjavaju tehnikom izgubljenog voska
- Borivoj ovi objavio rad o svim poznatim kalupima s podruja Bosne naao primjerak sopalja za
kojeg nije bio siguran te je iznjeo mogunost da je sopalj ili lijevak za ulijevanje rastaljenog metala u
kalup IPAK stijenke nisu dovoljno debele da zadre rastaljeni bakar, gornji je otvor posude preuzak i
nema nikakvu sigurnosnu drku, jedan dio bakra bi se neminovno stegao pri dnu

Minerali i rudna leita u naoj zemlji

- kuprit bakreni oksid, malahit bakreni karbonat
- oksidna leita nazivaju se i eljezni eiri
- najvee koncentracije bakra su vezane za najvie nivoe rudnih leita kako se ide u dubinu sadraj
bakra opada.
- pored bakra javljaju se u primjesama arsen, antimon, nikal, bizmut, cink, kobalt, eljezo te vrlo
esto zlato i srebro
- nai prostori i nalazita koliinski neisplativi za eksploataciju te zbog toga ne postoje ni u geolokim
kartama ipak u eneolitu bili bi dobar plijen
- nalazita bakra u RH Rude kod Samobora, Mikulii na Zagrebakoj gori, selo Rude kod Gornjeg
Jelenja u Gorskom kotaru, Velika Plana kod Pazarita, Petrovac na Petrovoj gori te Trgovi na Zrinskoj
gori
- gnijezda bakra na Psunju i Krndiji

- zemljoradnike populacije su niskoakumulativne te nemaju vikova pa ne mogu razmjenom doi do

bakrenih predmeta
- problematika oko bakrenih sjekira ekia nastale kovanjem ili lijevanjem ?
- ako kovanjem onda se morala izbuiti rupa za nasad drke
- lijevanje tehnika izgubljenog voska ipak nedostatak nalaza kalupa razlog kalup se
mora razbiti da bi se dolo do gotova proizvoda
Metalni nalazi u vuedolskom kompleksu
- Vinkovci Trnica- vuedolski sloj jama
- prvotno ostava u kojoj su se nalazili glineni kalupi za lijevanje bakra dok je u kasnijem
razdoblju zaboravljeno iz nekog razloga te se pretvorila u otpadnu jamu
- etiri dvojna kalupa za lijevanje bakrenih sjekira s cilindrinim produetkom za nasad drke
- glineni kalup obogaen zrncima kvarcita omoguavao je da kalup bude izloen veoj
temperaturi
- Rudna Glava vaen malahit
- badenska i lasinjska kultura su u principu zemljoradnike kulture to znai i niskoakumulativne te se
nalaze van leita bakra razlozi nedostatka bakrenih nalaza
- dvodijelni ljevaki kalup se dijeli na sljedee dijelove:
1. JEZGRENIK predstavlja sve ono to ini jednu polovinu dvodijelnog kalupa
2. SLJUBNICA ili diobena povrina je dodirna povrina dvaju jezgrenika
3. KALUPNA ili uljevna upljina oblikuje vanjski volumen predmeta, u konkretnom sluaju
vanjske dimenzije sjekire
4. JEZGRA oblikuje unutarnju upljinu predmeta, u naem sluaju upljinu otvora cilindrinog
produetka za nasad drke
5. JEZGRENI OSLONAC ili jezgrena marka je utor koji dri jezgru vezanu uz jezgrenik.
6. ULJEVNI SISTEM uljevni kanal kojim se litina ulijeva u kalupnu ili uljevnu upljinu ljevakog
kalupa

- jezgra za cilindrini produetak jedan dio je proiren, odnosno suen kako bi se lake izbio poslije
lijevanja, ali takoer kako nasaena sjekira ne bi skliznula prilikom zamaha
- nain nasaivanja pokazuje da su drke bile promjera od 20ak milimetara to bi ih prije svrstalo u
oruja nego orua

- dio jezgrenika za lijevanje ice ili ila

- jednodijelni kalup za lijevanje dlijeta s trnom za nasad drke

- pravilno suenje ovakvih masivnih kalupa moglo je trajati i do 20-ak dana, ako se ne sui pravilno
javljaju se jedva vidljive napukline
- bakar kada se lijeva ima temperaturu preko 1000 stupnjeva te se stee i smanjuje svoj volumen za
1.5% pa tako upa i odvaja dijelove stijenki kalupa - dokaz da je dvodijelni glineni kalup jednokratne
upotrebe svi opisani kalupi pripadaju kasnoklasinom B2 stupnju
- kalup dvojne namijene za bakrenu sjekiru, ali i za dlijeto primjer dovitljivosti i racionalnosti
ranoklasini B1 stupanj

- metalurka aktivnost C stupnja poznata sa bosansko-hercegovakih gradina ( Zecovi, Debelo brdo,

Alihode, Velika gradina u Varvari) i Ljubljanskog barja

- u kasno fazi vuedolske kulture kalupi postaju manji i znatno su tanjih stijenki, a vanjski
oblik slijedi oblik predmeta koji se lijeva bre se sue i ne dolazi tako lako do ispucavanja
povrine kao kod masivnih
- Megaron ljevaa bakra 5 pei 2 uz vanjski zid, a tri unutar
- pe br.1 van megarona ima dno s 3 urezana lijeba, kljunasti dodatak se sputa prema
nivou dna peine za taljenje rudae

- pe br. 2 unutar kue ima ravno dno, kljunasti dodatak je potpuno ispod dna pei za
topljenje bakra

- sopalji s gradine Zecovi

- sopalji iz Debelog Brda

- sopalj slue za puhanje, a ne za mijeh mijeh je posvjedoen tek kasnije ( 15.st.pr. Kr.
Egipat)
- posuda za lijevanje bakra sa kljunastim izlijevom Ljubljansko barje

- za razliite vrste pei Durman kae kako su sluile za taljenje rude i za lijevanje bakra
odnosno dobivanje proizvoda dakle cijeli proces
- sjekire sa cilindrinim produetkom za nasad drke i jednom otricom pronaene su u
ostavama u Brekinjskoj, Grii, Kozarcu, Lohinji, Vranoviima, Topolju te Legetu ima i
ostava u Borincima, ali ona nema ovakav tip sjekira

- Brekinjska ostava - pronaena 1872. 45 50 sjekira, spaeno samo 29

- uma Gria kod Mrkonji grada pronaeno 1905. 35 sjekira 11 s cilindrinim

produetkom za nasad drke, 24 plosnate lepezaste sjekire

- Kozarac put to vodi prema planini Kozari - 9 sjekira s cilindrinim produetkom za

nasad drke

- ue potoka Lohinje u Spreu (Graanica) 2 sjekire s cilindrinim produetkom za nasad

drke i plosnata lepezasta sjekira

- selo Vranovii nedaleko od Graanice 12 plosnatih lepezastih sjekira i 4 s cilindrinim

produetkom za nasad drke

- Leget Srijemska Mitrovica

- Topolje kod Knina

- ostava iz Borinaca 1933. 40 lepezastih sjekira lijevane u dvojnim kalupima

- pe za taljenje oksidne rudae morala je biti zatvorena da bi se kisik iz rudae u takvom

zatvorenom prostoru lake izdvojio te vezao s ugljikom u ugljini dioksid
- pe za taljenje sulfidne rudae morala je biti otvorena, poto je bilo vie primjesa poput
sumpora, antimona, olova morao se dovoditi kisik kako bi se izdvojili ovi elementi tada bi
nastao bakrenac te naposlijetku isti bakar
- problem sjekira s cilindrinim produetkom za nasad drke podrijetlo u Mezopotamiji,
Kavkazu Armeniji?
- serijska proizvodnja nastaje tako da se metalni prototip otiskuje u glinene dvojne kalupe
tako se mogla dobiti serija kalupa
- sulfidna rudaa ima mnogo otpada i tee ju je transportirati te se zato metalurke radionice
kasne vuedolske kulture prebacuju na izvorita rude Ljubljansko barje, Zecovi, Alihode,
Debelo brdo, Varvara, Velika gradina, urevo, Jasik
- lepezaste sjekire su autohtoni doseg metalurke proizvodnje vuedolske kulture

10.43. Rekonstrukcija enske odjee u eneolitiku meurijeja Dunava,

Drave i Save Milievi Marina
- badenski idol i ostatak predstavljaju vuedolski idoli na temelju kojih je mogue
rekonstruirati odjeu
- mogunosti tatauiranja(tetovae) ili skarificiranja (pravljenje oiljaka po tijelu)
- vuedolski idoli s lokaliteta Ljubljansko Barje, Trnica-Hotel
- S. Dimitrijevi pretpostavlja kako su uzorci tekstila izvrili veliki utjecaj na ukraavanje
keramike
- svastika od sanskrtskog su dobro i est- je

10.44. Prouavanje neolitika i eneolitika u zrcalu lanaka objavljivanih

tijekom 50 godina asopisa Opuscula archaeologica Teak Gregl Tihomila
- Zorko Markovi odbija stupanj C vuedolske kulture smatrajui kako su ti nalazi zapravo
import u lokalitetima vinkovake kulture
- u lanku Stojana Dimitrijevi - Problem neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji lasinjska
kultura je prvi puta imenovana
- lokaliteti vuedolske kulture kod Bjelovara Sveto Trojstvo i Martinac
- Stao Forenbaher pretpostavlja 285 domainstava i 1100 do 1500 stanovnika na Vuedolu
- kostolaka kultura na Vuedolu obitavala izmeu 3100. i 2880.pr. Kr.

10.45. O problemu idoloplastike u badenskoj kulturi Teak Gregl

Tihomila

- dva akefalna badenska idola s rupom na vratu Vinograd Streim

- pronaena i dva dijela keramikog modela kola na etiri kotaa
- glave nikada pronaene niti uz jedan badenski idol pravljene od propadajueg materijala?
- motiv urezanog trokuta kao simbol enskog spola

10.46. Jedna posuda vuedolske kulture s posebnim obzirom na cjevaste

vaze Hoti Marina
- cilindrina posuda za libacije analogije sa sredozemnim kulturama

10. 47. Eneolitsko doba u Bosni i Hercegovini Alojz Benac

- navodi lokalitete svih kultura, ali danas je upitna opravdanost atribuiranja tih lokaliteta
pojedinim kulturama

10. 48. Topografija nalazita vuedolske kulture na vinkovakom podruju

- Ina Miloglav
- lokaliteti Borinci Crkvite, Damia gradina Stari Mikanovci, Nutar Breg, Nijemci,
Orolik, Otok Mandekov vinograd, Prisonjaa Ciganica, Vinkovci sva pripadaju
klasinoj fazi
- biraju prirodno poviene poloaje praporne grede povoljne za panjake

Halkolitik Anatolije
- halkos + lithos bakreni kamen James Mellaart
- nalazita: Catal Huyuk, Can Hasan, Hacilar, Beycesultan, Mersin, Ilipinar
- periodizacija po Mellaartu:
- rani 5400 4700
- kasni 4700 4000

- Hacilar jugozapadna Anatolija

- 1 7 predkeramiki neolitik
- hijatus
- IX VI kasni neolitik
- V I rani halkolitik ( 5400 4700)
- Hacilar II
- naselje pravokutnog karaktera, utvreno zidom sa 2 metra debljine i 3 ulaza
- kue graene od erpia, kamenih temelja, glineni sanduci, ognjite, predvorje,
glavna prostorija
- sredinji dio keramiarska radionica
- sjeverozapadni dio silos prostorije za suenje ita

- sjeveroistoni dio kultna gaevina dva dijela, ispred nje se nalazio bunar, bolje
graena, unutranjost podijeljena na istoni i zapadni dio
- istoni dio vee, 16 stupova , moda krov sklizni, ognjite
- zapadni dio 3 dvojna ukopa majka i dijete
- Hacilar 2 uniten u poaru

- Hacilar V crvenoslikana, povrina svijetla, geometrijski likovi

- tamno na svijetlom
- otisak ruke na posudi

- Hacilar I rani halkolitik

- grad krunog oblika, kruni bedem, kue uz bedem, promjer 150 m, sredinji dio
prazan, kue kao u Hacilaru II, bolji razvoj keramike

- keramika se povezuje s istonom kulturom Halaf (Halaf utjecao na HC I)

- Hacilar ruke na ruki izveden ivotinjske glave kojima oi su od opsidijana
- figuralna plastika je rijetka i jednostavna

- Beycesultan kasni halkolitik, otkrio Mellaart jugozapadna Anatolija

- V IV rano bronano doba
- XII VI
- XVI XIII

prijelazni slojevi

- XIX XVIII
- XL XX - kasni halkolitik
- keramika ukraena geometrijskim urezivanjem i bijelom inkrustacijom,
- bikonine posude, vrevi s drkom
- dosta crnoglaane keramike sjeverozapad kontakt sa vinanskom kulturom
- 34. sloj mala ostava bakrenih predmeta
- tek par pokopa pronaeno moda nekropola van naselja?

- Catal Huyuk sredinji plato ravnica Konya

- CH WEST rani halkolitik 5400 4700
- CH EAST
- I O kasni neolitik
- XIV II rani neolitik
- Catala Huyuk West
- etvrtaste prostorije
- jednostavna keramika
- 1. faza monokromna, s cik cak linijama
- 2. faza poveznica s Can Hasanom (import posua), kraj halkolitika
- svijetla pozadina, crvenkasti motiv,
- gruba keramika - urezivanje i bijela inkrustacija

- Can Hasan ravnica Konya

- 2A 1 - kasni halkolitik 5000 4200
- 3 2B - rani halkolitik 5400 - 5000
- 7 4 kasni neolitik
- rani halkolitik
- naselje zbijenog tipa, komunikacija preko krovova
- pronaene nosee grede koje pojaavaju gornji kat
- kue prototipi megarona
- keramika fina keramika frizovi, gruba keramika urezivanje
- antropomorfna figurica dugi vrat

- kasni halkolitik Can Hasan

- nije zbijeni tip, ve razmaknute, keramika gubi na kvaliteti

- Mersin Cilicia
- XXXII XXVIII rani neolitik (6500. 5700.)
- XXXVII XXV kasni neolitik (5700. 5400.)
- XXIV XXV rani halkolitik (5400. 4800.)
- XIX XVI kasni halkolitik (4800. 4000.)
- tell naselje, kue etvrtastog tipa, 200 metara promjer
- keramika posude tipa koarice, karakteristine
- ostalo urezivanje + bijela inkrustacija

- Mersin kasni halkolitik slino Hacilaru I

- krunog oblika, kue uz bedem
- 2 pravokutne kule (vodena vrata) + 1 velika prostorija za smjetaj branitelja sa
izravnim pristupom (Hacilar nema takvo to, ali podsjea na njegovu krunu utvrdu)
- stambeni karakter jednodijelan s otvorenim dvoritem
- utjecaj Halafa kulture na keramiku
- sloj 21 ostava bakrenih sjekira
- naselje se nalazi uz rijeku koja pridonosi obrambenom karakteru

- Ilipinar sjeverozapadna Turska

- V - kasni halkolitik
- VI prijelaz na kasni halkolitik
- IX VII rani halkolitik
- rijeka u blizini
- razliito graene kue, slobodno u prostoru, 2 kata
- podnice od drvenih greda koje uvaju od vlage
- zid (komunikacija) za dranje stoke, nije obrambeni, kue se nalaze s obje strane
- keramika etvtaste posude
- rani halkolitik jako peena i glaana
- crnoglaana keramika poveznica s Vinom
- sloj VI prijelazni nekropola s 40-ak grobova u zgrenom poloaju s keramikom
- rijetke antropomofrne figure

- Alacanhoyuk sredinja Turska veliko naselje istraivano u novije vrijem

- naeni pokopi u cistama
- Alipar najvee naselje u Anatoliji, promjera 500 metara, enske figurine s rairenim
rukama, postoje i zoomorfne, mnotvo peata (uloga u trgovini i razmjeni)

Cucuteni Tripolie
- moldavsko ukrajinski kompleks slikane keramike
- Cucuteni Hubert Schmidt Rumunjska 1885.
- Tripolje Ukrajina kod Kijeva
- sjevroistona Moldavija, sjeverna Muntenija, Ukrajina do Dnjepra

Precucuteni I (kasni neolitik)

5050 - 4900
Precucuteni II
Tripolie A1
4900 - 4750
Precucuteni III
Tripolie A2
4750 - 4600
Cucuteni A (1 4)
Tripolie B1
4600 - 3900
Cucuteni AB
Tripolie B2
3900 - 3700
Cucuteni B (1 2)
Tripolie C (1 2)
3700 - 3500
Cucuteni C *
* u ranijoj periodizaciji je bila izdvojena C1 faza Cucuteni kulture zbog stepskih
elemenata (nekropole tipa Gordosk Usatovo pokapanje u kovezima), no to se
danas izdvaja kao Horodistea Foltesti kultura koje je lokalna varijanta Gordosk Usatovo kulture i uzrokuje propast ove kulture
- Precucuteni
- Moldavija, Ukrajina do Buga
- Traian, Tarpesti, Sabatinovka, Karbuna
- utjecaj linearno trakaste keramike i Hamangia

- crnoglaana keramika, zemljoradnja i stoarstvo, rovovi, kue etvrtastog tlocrta- Madona iz Bodestia urezivanje

- Karbuna Precucuteni III ostava velika jama 444 bakrena predmeta, narukvice,
perlice, kamena i bakrena sjekira (identine analogije, uzori etc)

- Thinker/Mislioc Precucuteni iz Tripestia (ruke na glavi) - atipina statuica za C-T

kulturu (slino u Hamangii u neolitiku)

Cucuteni Tripolie
- Moldavija, sjeveroistona Muntenija, Ukrajina do Dnjepra
- Cucuteni, Ariusd, Trusesti, Habasesti, Izvoare, Vladimirovka, Majdanec, Vesely Kut,
Talianky
- 3000 naselja, 2000 na podruju Cucuteni, a 40 % posto u Cucuteni A
- ovalnog tlocrta + opkop i palisade

- naselja su bila velika i dobro organizirana

- zbijene kue ali sa komunikacijom izmeu njih
- veina etvrtastog ili ovalnog oblika, kue poslagane u koncentrine krugove, sredinji
prostor esto slobodan (ili je manje kua ili ak samo jedna kua hram u sreditu)
- etvrtastog oblika, preplet od prua i greda, kuni lijep, dvoslivni krov, najee 2 kata
- podnice ploatke grede se oblijepe glinom i zapale se debela i vrsta podnica, titi od
vlage
- zapanjuje veliina kua preko 1000 kua, 10 000 stanovnika protogradovi

- Majdanec
- 200 hektara,
- kue zbijene u 6 koncentrinih krugova, sredinji dio prazan
- sve iste kue, bez obnova, gornji dio spavanje, donji dio radionica
- imaju svetite
- kue na neolitikoj tradiciji, ali imaju PLOATKE drveni balvani sa glinom koji su
zapaljeni te tako dobivaju zatitu od vlage

- Talianky
- naselje 3.5 x 1.5 km 2700 kua, ovalni raspored, sredinji dio prazan 15 000 stanovnika
procjena
- velike kue, ploatke

- za prethodna dva 2 naselja potreban ogromna logistika ( Majdanec 50 100 tona soli)
naselja zapravo za opsadne uvjete dolaze INDOEUROPLJANI

- rekonstrukcija svetita u Trusesti

- model kue Tripolie

- Vinnitza Cucuteni A

- Keramografija:
- Ariusd Cucuteni A fina, glazirana keramika moda proizvodni centri
- Cucuteni A tamnocrvena gliste
- smekastat podloga sa bijelim motivima - obrubljeno crnom bojom

- Cucuteni AB etverolisne, dvolisne posude, vie recipijenata, javlja se crvena boja, osnova tamnija,
bikolorno i trikolorno slikanje

- Cucuteni B crvenkasto smekasta boja, bijela pozadina, crni motivi gliste, zmije,
stonoge, make (antropomorfni i zoomorfni motivi) te motiv klepsidre

- Horodnica Precucuteni II
- 9 sjekira s krino postavljenim otricama
- 1 plosnata sjekira, 1 bakreni bode, dijadema i ogrlica
- Izvoare bakrena ila, narukvice, Cucuteni A
- ostava iz Brada Transilvanija
- zlato, keramika, spondylus
- figurina iz Draguenija ptije lice
- rupice za vjeanje

- bikova glava iz Tripolie C

- simbol snage i jakosti, pronaeno u Tripoliu

- antropomorfni zlatni privjesci

- prikaz enskog tijela
- Trusesti Habasesti primjerci u zlatu i glini

- Vidra privjesak apliciran na antropomorfnu vazu

- slabo poznati pokopi javljaju se pred kraj kulture nekropole
- postoje lokalitetu u kojima su u kuama pronaeni skeletni ostaci (kosturnice)
- keramika - Tripole
- drugaiji oblici keramike loptaste posude

- ukras je isti motivi meandra i spirala

- posude s dvostrukim recipijentom na 2 postolja

Kodzadermen Gumelnita Karanovo VI

- Gumelnita, Vidra, Cascioarele, Harsova Dragonesti, Malu Rosu, Sultana, Vitanesti, Ruse,
Karanovo VI, Kodzadermen, Poljanica
- regionalne kulture
- Gumelnita Vlaka, Mala Vlaka, Dobrua, Oltenija Rumunjska
- Kodzadrmen - Karanovo VI - istona Bugarska
Vladimiri Dumitrescu
Gumelnita A1 4600
Gumelnita A2
Gumelnita B1
Gumelnita B2 3900

Henrietta Todorova
Kodzadermen Karanovo I a b
Kodzadermen Karanovo II
Kodzadermen Karanovo III a-c

- istraivai - Vladimir Dumitrescu (Gumelnita), Hortenzija Dumitrescu, Silvia Marinescu,

Ersila Tudor, Ion Nestor (otkrio kulturu 1926.), Dumitru Berciu, Rafail Popov (Kodadermen)
- razvija se na drugim kulturama Boian kultura je osnova (Oltenija), Marica kultura u
Trakiji, Hamangia u Dobrui, Cucuteni Tripolie na sjeveru prema Moldaviji
- srodna je i usporedna sa Salcuta kulturom, veim dijelom i mlaom Vinom
- naselje primjer tell Sultana
- uz rijeke

- Bugarska kvadratna naselja, Rumunjska - kruna naselja

- obrambene strukture
- Poljanica 2 glavne komunikacije, 4 stambena bloka, kvadratno utvreno

- kue - neolitika tradicija kvadratni tlocrt, 6x12 metara, od kolja i pletera, debele glinene podnice
- modeli kua Gumelnica dvoslivni krovovi , debeli pod

- prikaz ritualnih graevina mali objekti ukraeni s rupama Gumelnita, Ruse, Ovarevo

- Gumelnita
- 4 sloja eneolitika
- istraivao Vladimiru Dimitrescu
- prethodno Boian kultura
- podnice nabijena zemlja
- Cascioarele
- istraivao Vladimiru Dimitrescu
- objekt 16 x 10 m, 2 prostorije
- 1 prostorija, 2 stupa, oko stupova rupe manji stupii sa zavjesama koji bi
zakrivali veliki stup
- pronaen 1 ukop izmeu

- Harsova
- 12 x 5 m prostorija kultni karakter

- sjedilaka naselja, bavili se zemljoradnjom, stoarstvo krupna stoka, lov i sakupljanje

- Ai Bunar rudnik, izvaeno 3000 tona rude, a dobiveno 500 tona bakra
- u blizini Gumelnite

- koriste sei izvori Rudne Glave

- sjekire tipa Vidra A i B stupanj Gumelnite

- Hotnitsa antropomorfni primjerci zlatnog lima, nakiti, idoli

- dugaki kremeni noevi utjecaj Indoeuropljana, fino raene sjekire

- pokopi u naseljima (neolitik), ali nekropole (eneolitik) uvije k zapadno od naselja (rijetke
nekropole)
- grobovi u redovima, posipanjem okerom (indoeruopski utjecaj), inhumacija, zgrenac na lijevoj
strani
- postoji mogunost rtvovanja djece
- diferencijacija u drutvu na osnovu ukopa

- keramografija:
- kvalitetna, ali dekorativno siromana
- bikonine zdjele s visokim naglaenim vratom, naglaen trbuh u irinu (za razliku od Salcute, oni
imaju rukice)
- javljaju se u poetku kanelure, ali kasnije nestaju
- zastupljeno grafitno slikanje
- utjecaj neolitika tehnika crnih mrlja blacktopped tehnika
- stralucido tehnika jako uglaana posuda
- rijetko slikanje
- vrevi slina Salcuti visoki vrat, 2 trakaste drke, zadebljane stijenke
- askosi poluleee posude
- Ljubavnici iz Sultane par koji sjedi na klupi, crveni i bijeli rombovi
- dvojne posude

- plastika
- od mramora, gline, metala i kosti
- na temelju plastike povezuju s Vinom ( batman Hyde vaze)
- malo mukih veinom enske figure, prikaz shematiziranih figura
- smiju se, ruke rairene / ozbiljan, otvorena usta, zamiljen
- posude u obliku glave, dvojne figurine
- rupice za vjeanje
- zoomorfni prikazi
- scena iz Ovarova
- 3 oltara, 3 adorantice, 8 stolica, 3 bubnja
- dekor crvena boja
- jedan oltar predstavlja moda kalendar
- scena je prikaz nekog stvarnog kulta

- 4300. / 4000 vidi se da stanovnici odlaze iz matinih naselja nasilni prekid ivota
- Hotnica kosturni ostatci ukazuju na nasilnu smrt
- javljaju se jednoslojna manja naselja neka opet nasilno unitena
- objanjenje Indoeuropljani prekinuli ivot ili oko 4200. dolo mini ledeno doba te pod
utjecajem istoga dolo do konflikta u samim naseljima
- oko 4000 Gumelnita nestaje

Salcuta Krivodol Bubanj Hum

- utjecaj kasnoneolitikih kultura Boian i Hamangia
- Oltenija, zapadna Vlaka, jugoistoni Banat, zapadna Bugarska, dolina Strume, istona
Srbija, Kosovo, Pelagonija
- Salcuta, Krivodol, Okol Glava, Bubanj, Hum, Zlotska peina, Kovilovo, Hisar, Gadimlje,
uplevec, Crnobuki, Draganesti Olt
- Salcuta i Gumelnita su dugo na temelju keramike bili jedna te ista kultura
Salcuta

Krivodol

Bubanj Hum

Oltenija,
zapadna Vlaka,
jugoistoni
Banat
Faza I

Zapadna
Bugarska i
dolina Strume

Istona Srbija i
Kosovo
Milutin
Garaanin
Faza Ia

Faza I

uplevec Crnobuki
Pelagonija,
Karamenska
tumba, Bakarno
gumno
Faza I crno
glaanje crvena
boja
Faza II

Tren Maliq
(Mali)
Albanija

Faza II a c
Faza II
Faza Ib
pomicanje
Cernavoda I
djeluju i nastaju
kulturne
varijante
Faza III
Faza III
Faza II
Faza IV ( sada
izdvojena)*
Petya Georgieva
na temelju
Telish Lige i
Galatina izdvaja
kult
* Petya Georgieva na temelju Telish Lige i Galatina izdvaja kulturu te Cernavoda III i
Salcuta IV + Bodrogkeresztur = Hunyadihalom Vajska
- karakteristika Salcuta IV utisnuti prst kod proirene ruke
- naselja
- sjeverni dio kulturnog kompleksa peinska naselja - Romanesti i Zlotska peina
smatraju se povezanim za centre metalurgije
- Srbija Kosovo - naselja gradinskog tipa - Bubanj Hum, Humska uka, Krivelj
- Albanija, Makedonija sojenika naselja Maliq
- Pelagonija naselja tipa tell

- tip naselja ovisi o okoliu

- Telish Liga
- istraivanja od 2000. pa nadalje
- 4 faze -

Salcuta IV
Sloj
nekropola
Salcuta II
Salcuta I
- dogodio se poar (I. i II. sloj) pa je sve konzervirano
- tanjuri visjeli sa zidova
- sjeverni dio kue pei i uz njih pitosi
- jug sjever orijentacija naselja
- pronaena graevina za kultne namjene

- ukrasne igle, sjekire dlijeta, sa krino postavljenim otricama

- Jaszladany tip - sjekire za krino postavljenim otricama tipian proizvod Salcute III

- Draganesti pokopi rijetki, nema priloga, u zgrencu, pronaena jedino keramika

- keramografija:
- bikonine zdjele bez rukica s dubokim recipijentom

- vrevi s dvije trakaste drke od oboda do trbuha, a kasnije se gubi 1 ruka i postaju vrevi

- tanjuri s plitkim kanelurama i grafitnim oslikavanjem, ima i crusted slikanja

- kanelure su dominantne
- grafitno slikanje ju povezuje u kompleks grafitno slikane keramike
- askosi

- zoomorfni rjei primjerci

- plastika najvie na podruju Krivodola

- Bubanj Hum pokazuje utjecaje vinanske kulture u plastici
- najee enske osobe
- lateralno ispruene ruke
- nema lica, naglaena steatopigija
- Pelagonija posebno modelirani tijelo i glava slinost s Rachmani kulturom u Tesaliji
- figura iz Krivelja ukraena spiralama

- kod nas nalazi BHSK kompleksa u Vinkovcima lokalitet Hotel

- obiljeje Indoeuropljana ubodnovrpasta keramika i skiptri u obliku konjske glave

Varna kultura
- izdvojila ju je Henrietta Todorova
- primorski dio Bugarske
- Varna, Devnja, Ropotamo, Durankulak, Goljamo Delevo
- 4500. 4000. nastala na Hamangia kulturi, pripada ranom eneolitiku
- 13 naselja sojenikog i tell tipa nijedno utvreno osim Goljamo Delevo
- pravokutna ognjita

- Durankulak
- istraivala Henrietta Todorova
- naselje iz neolitika koriteno i u ranom eneolitiku
- na poluotoku jezera Durankulak
- neolitik - jamski objekti
- eneolitik vei nadzemni objekti od kamena
- javljaju se kue veih dimenzija u kultne svrhe

- keramografija:
- grobovi imaju keramike posude koje su neukraene keramika ponekad modelirana i
suena na suncu keramika samo za grobove
- oslikane etvrtaste posude kultni karakter

- urezivanje i inkrustacija
- 2 posude ukraene zlatom

- plastika:
- kamen, bakar, glina, kost, terakota
- Varna kotani idoli
- zalee antropomorfni prikazi od gline i kosti
- boica iz Durankulaka narukvica na ruci od bakra, urezi moda predstavljaju kultni zapis

- mislilac povezuje ga se sa Hamangia kulturom

- u unutranjosti - zastupljene kotane alatke

- primorski dio - zastupljene bakrene alatke

- Nekropola u Varni
- 1972. i 1990. istraivanja
- istraivao Mihael Lazarov i Ivan Ivanov
- 300 grobova, nekropola koritena 150 godina
- uz nekropolu nije otkriveno naselje
- 3 faze ukapanja
- 70% obini pokopi
- grobni prilozi, mukarci isprueni, ene zgrene na lijevom boku
- 25% - kenotafi grob bez tijela
- grob 4 240 zlatnih zrna,zlatni petktoral, 50 aplika, 20 zlatnih spirala
- 1.5 kilograma zlata
- grob 36 850 zlatnih predmeta

- 5% - simbolini ukopi
- reljefno modelirane glave 3 groba nepeena glina
- odraz visoke religijske svijesti
- rodonaelnici ili sveenici

- grob broj 43
- najbogatiji
- mukarac 45 godina starosti ispruen na lea
- preko 1000 zlatnih predmeta statusni simbol ezlo
- dugaki kremeni no

- grob neki
- mramorni rog unutranjost ispunjena crvenom bojom i ubaene zlatne stvari

- nekropola Durankulak
- preko 1200 grobova, neki i Hamangia kulturi pripadaju
- manje zlata, prevladava spondylus
- sirovina bogatstvo trgovaki prekomorski putevi
- grob iz Devnje
- poetak srednjeg eneolitika
- ukopi s orujem i oruem od bakra, kremen
- vrijeme prve indoeuropske migracije

Tiszapolgar kultura
- rani eneolitik
- nastala je evolucijom: Potiska - Herpaly Czoshalom - Tiszapolgr

- podruje sliva rijeke Tise (matino podruje) i Bodroga, od june Slovake do Vojvodine
- Tibava, Luky Viniky, Velke Rakovce, Deszk, Kenderes Kulis, Kenderes Telekhalom,
Tiszapolgr, Basatanya (Baatanja), Kisvrda, Csongrd Kettshlom, Crna Bara kod
Mokrina, Nosa, anine kod Belegia, Progar, Riica, Rospi uprija, Sirig, Gospoinci,
Gomolava, oka
- Ida Bognar Kutzian A i B faza po keramici
- A faza nazvana prototiszapolgar horizont
- kasni neolitik slikani ornamenti, tell naselja
- rani eneolitik slikani ornamenti se gube, javljaju se ronate aplikacije koje
su tipian predstavnik tiszapolgar kulture
- regionalne podjele na 4 grupe Luky, Basatanya, Tisza, Deszk
- S ika u Slovakoj dijeli Polgar kulturni kompleks na 4 faze
- B faza Deszk- jedino tu opstaju tell naselja (Crna Bara)
- naselja mala i rairena, povezana sa stoarstom, 10 -15 kua tanak kulturni sloj
- nasljea uz rijene tokove, nema fortifikacija

- naselja:
- trapezoidne i duguljaste kue - neolitika tradicija
- izvan kua nalaze se pei
- naselja Gospoinci tipa izrazito dugake kue, pregradni zidovi
- Sirig, Gospoinci
- nekropole pripadaju eneolitiku, dok je u neolitiku pokop unutar naselja
- poprilino velike nekropole
- Polgar Basatanya 166 groboava pola Tiszapolgar, pola Bodrogkeresztur
- Velke Rakovce, Tibava, Deszk
- Luky, Tibava javlja se incineracija nalaze se na sjeveru tamo su i ei bakreni
predmeti diferencijacija u drutvu na osnovu ukopa u sreditu nekropole bogatiji ukopi
- inhumacija se odvija junije
- individualni grobovi, ali postoje i ukopi majke s djecom i ivotinjama
- muki grobovi su bogati keramikom, enski nakitom
- keramografija:
- fina keramika tankih stijenki nije ukraena, ali ima ronate aplikacije
- posude na visokoj cilindrinoj nozi ponekad uplja noga analogije sa potiskom kulturom

- poklopac iz Crne Bare

- I potiska kultura
- II Tiszapolgar kultura
- III Bodrogkeresztur kultura
- jedini na naem podruju, rijedak u Maarskoj i Slovakoj
- konini poklopac sa 2 roasta dodatka na vrhu i 4 bradaviasta, horizontalno probuena
naljepka

- sjekire ekii tipa Vidra i Plonik (Luky grupa je izraivala u najveoj mjeri bakrena
oruja)

Bodrogkeresztur kultura
- lokalitet Bodrogkeresztur istraivao Lajos Bella 1920.
- 4000. 3600./3500. pr. Kr.

- proirenje prema istoku, nastaje na Tiszapolgar kulturi

- Senta, Basatanya, Tiszaug, Subotica - nekropole, naselja slabo istraena
- prekid s neolitikom tradicijom, primjeri socijalne diferencijacije se naglaavaju
- kratkotrajna naselja vrlo pokretno stanovnitvo
- jamski i nadzemni objekti
- 800 grobova
- sjeverni dio prakticira incineraciju, juni dio inhumaciju
- ene na lijevom boku, mukarci na desnom
- ene imaju perlice oko kukova i zlatne aplike oko glave, a mukarci su pokopani s oruem i
oruje, uz glavu
- karakteristine posude za mlijeko Milktop Gefasse
- karakteristine ruke

- javljaju se meandri, ahovska polja keramika gubi na ljepoti i kvaliteti

- u grobovima se pojavljuju dugi kremeni noevi

- Decia Muresului nekropola Indoeuropljana nekropole mariupuljskog tipa odnosno
kultura Srednji Stog

- zailjene sjekire nemaju funkciju simbolino ili statusno stavljene

- Progar kod Zemuna i Subotica zlatne aplikacije

Hunyadihalom -Vajska /Lanjani Hunyadihalom

- Cernavoda III (Dobrua) pomaknuli Salcutu IV koji su doli na prostor Bodrogkeresztura i
tako je nastala Vajska Hunyadihalom
- gornje i srednje Potisje do juga Bake
- Zorko Markovi Velika Skela kod Vukovara povezuje ju s Vajska Hunyadihalom zbog
grobnog nalaza (kosturni ukop sa sedam bakrenih priloga: dijadema, etiri spiralne savijene
ploe, 2 duguljasta navoja, pet zrna od spondylusa i kamen)
- Tiszalik okrueno palisadom, kue obnavljane, dugake viedijelne kue
- ihumacija jug Tiszaluk, Vajska
- incineracija sjever Barca, ebastovce Slovaka
- biritualne nekropole sjever - Velikje Lazy (Ukrajina), Male aluzice Lanany (Slovaka)
- mukarci desni bok, ene lijevi bok
- drke s utiskom prsta- Scheibenhenckel utjecaj Salcuta IV

- Vajska u grobu pronaene zlatne aplike

Lasinjska kultura
- osnova lenelska i sopotska kultura
- Koruka, Transdanubija, Slovenija, meurijeje Save i Drave, sjeverna Bosna
- Kanzianberg, Ptuj, Ajdovska jama, Bete kod Beketinca, Cerje, Lasinja, Aikovci, Vis I
Modran kod Dervente, Drulovka, Ljubljansko Barje, akovec kod Josipdola

- nazivi:
- Polshals Strappelkogel tip badenske kulture Richard Pittioni
- alpski facies lengyelske kulture Josip Koroec
- Balaton grupa Nandor Kalicz
- Kanzianberg Drulovka Lasinja grupa Stane Pahi
- lasinjska kultura Stojan Dimitrijevi

- periodizacija:
Stojan Dimitrijevi
Balaton kompleks Nandor
Zorko Markovi
lasinjska
Kalicz
Stupanj I rana ili
Balaton I klasina lasinjska A utjecaj sopotske zdjele,
pretklasina
(II)
urezivanje riblje kosti
Stupanj IIA-B srednja ili
Balaton II mix kasne (III) I B pod utjecajem R-G i
klasina
Retz Gajary kulture
bodrogkeresztura
Stupanj III kasna ili
Balaton III Retz - Gajary
barokno klasina
- tipovi: Koka, Beketinac, akovec/Josipdol, afarsko, Resnikov prekop, Nagykanisza,
Oberpullendorf
- naselja:
- Hrsina Gorica lokalitet s ogradom utjecaj sopotske kulture
- prirodna uzvisina 100 do 200 metara ali obrana od poplave
- poluzemunice i zemunice, ali i nadzemne pravokutne graevine
- Bente kod Beketinca
- kod Krievaca objekti radnog karaktera
- 90 jama za vaenje gline, 2 pei i 2 bunara

- nadzemni, ali i zemunini objekti

- dralovi
- zemunino naselje 30 zemunica u 3 pravilna reda
- pokopi:
- nema nekropola
- pokojnici isprueni na lea
- bakreni predmeti malo, ali ih ima na podruju Maarske
- pokopi sa ivotinjama utjecaj badenske kulture na kraju lasinjske

- keramografija:
- tamne kvalitetne stijenke prevladavaju
- bikonini vrevi sa trakastom drkom malo iznad oboda, ovalnog presjeka

- male posude za dranje ulja ili mirisa primjer iz pilje Vrlovke kod Ozlja,
Beketinci i Bukovje

- igosanje i urezivanje
- karakteristine duboke lice od keramike
- plastika:
- ovca ili pas Veliki Cimer kod Virovitice
- figurina iz Aikovaca

- ostava Vinkovci Hotel

- lasinjski vr i 10 kremenih predmeta (noii, strugala, vrh trokutaste strelice)

Retz Gajary kultura

- Austrija, Moravska, jugozapadna Slovaka, zapadna Maarska(Transdanubija), Erdelj,
kontinentalna Slovenija, sjeverna i istona Hrvatska
- Retz, Gajary, Mondsee, Jeviovice, Stare Zamky, Edek, Edek, Komitat, Hajdu-Bihar,
Geoagiu-Vldhza, Lubnika jama, Kevderc, Vinjica, Vindija, Josipovac Punitovaki
- Richard Pittioni nordijsko podrijetlo
- Nandor Kalicz lokalna transdanubijska tradicija + alpski utjecaj

- regionalni tipovi
- Retz tip donja Austrija
-Waltrahohle Jeviovice tip od I tajerske do Moravske
- Gajary Baj tip JZ Slovaka

- Mondsee tip gornja Austrija Moritz Heutz

- ovdje prvi put izdvojena, povezivana s Vuedolom

- znana i kao sojenika/istona keramika

- Erdeljski/Transilvanijski tip srednji Erdelj (Transilvanija), znana i kao

Sedmogradski tip
- Vinjica tip sjeverozapadna Hrvatska i kontinentalna Slovenija
- Predjama kod Postojne, Hoevarnica, Velika peina kod Vinjice, Vindija,
Drljanovac
Kevderc Hrnjevac sjeverna Hrvatska, sjeverna regija kontinentalne Slovenije i
Transdanubija
- Kevderc, Hrnjevac, Lubnika jama, Pepelana, Popovica Katinska, okolica
Kutjeva i akova (Veliko Polje I kod Josipovca Punitovakog)
- kronologija:
- Retz Gajary 3800 3500 BC
- lasinjska 4300 3800 BC
- sopotska
- 4340 3940
- 4790 4340
- 5500 - 4550
- smatra se kako se kultura pojavljuje na podruju Moravske, Austrije i sjeverozapadne
Slovake
- lasinjska i recgajarska su u jednom periodu bile istovremene

- poslije njih idu Cotofeni i badenska kultura

- Josipovac Punitovaki Veliko Polje I 2007/2008 istraivanja
1. Retz Gajary
2. badenska
3. vuedolska
4. Belegi grupa
5. vinkovaka
- pronaeni bunari za vaenje vode
- radna zemunica mnotvo kostiju, 100injak ognjita, obrada itarica
- pronaene i pintadere
- kanal krunog oblika obor za stoku
- pretpostavka o stoarsko nomadskoj kulturi, ali nisu bili nomadskog karaktera kako se do
tada pretpostavljalo
- tell Pepelane- Zorko Markovi, Kornelija Minichreiter
- Retz Gajary nova istraivanja obnova kua 3 stambena horizonta ukazuju na
due zadravanje
- naselja jamski objekti, nadzemni objekti, ivot u piljama
- sojenika naselja Mondsee i Ljubljansko Barje
- skeletni ukop Baj u Slovakoj, u Hrvatskoj nema ukopa
- incineracija Gajary, Nadap

- keramika
- brazdasto urezivanje Furchenstich trzanje zailjenog predmeta
- u istonoalpskom podruju prisutan Rahmen stil, ili uokvireni stil
- Vinjica tip Velika Peina, Vindija brazdasto urezivanje

Vinjica
- Kevderc Hrnjevac tip rovaenje, nema furchensticha

Hrnjevac

- kostolaka i cotofeni i vuedolska preuzele brazdasto urezivanje

- plastika malo primjeraka
- Hrnjevac primjerak koji podsjea na idol lasinjske grupe

Badenska kultura
- Moravska, eka, juna Slovaka, istona i sjeverna Austrija, Maarska, Srijem, juna
Baka, Banat, Baranja i istona Slavonija, sjeverni dio Srbije, sjeverna Bosna
- Vuedol (Kukuruzite Streim, Vinograd Streim, Gradac), Sarva, Vinkovci-Trnica, Beli
Manastir, Bapska, Gomolava, Belegi-anine, Rospi-uprija, Dvorovi, Nevidzane,
Nitriansky Hrdok, erveny Hrdok, Baden-Knigshhle, Kiskrs, ny, Budakalcz,
Pilismrot-Basaharc, Center, Fonyod, ll, Vrs, Bolerz, Hdmezvsrhely-Bodzspart
-

- nazivi i teorije o porijeklu:

- badenska kultura aktualni naziv Robert Rudolf Schmidt
- kanelirana keramika Albin Stocky Slovaka i eka
- Peceler kultura Jano Banner Maarska
- teorije o porijeklu:
- nordijska teorija Oswald Menghin zato to je sjeverni dio badenske kulture bio
najbolje istraen

- autohtona teorija R. R. Schmidt razvija se na panonskom prostoru

- balkansko anatolska teorija Albin Stocky, Gordon Childe, Josef Schranil
- anatolska Vladimir Miloji badenska nastaje na podruju vinanske kulture pod
utjecajem Anatolije
- istonostepska teorija Milutin Garaanin pod utjecajem Indoeuropljana
Stephen Foltiny i
Alois Josef
Ohrenberger
starija faza (Fonyod)

Richard Pittioni

Even Neustupny

Stojan Dimitrijevi

I Fonyod

A - Boleraz

mlaa faza (Uny)

II Uny

B Fonyod

III - Ossarn (tu

ukljuuje i lasinjsku
kulturu)

C UNY

A pretklasina faza
A1 Boleraz
A2 Fonyod
B rana klasina faza
B1 prijelazna faza
B2
C kasna klasina
tip Budakalasz Beli
Manastir
(Transdanubija i
Baranja)
tip Uny (Ist.
Transadubija)
tip Viss (Sj. Potisje)
tipHodmezovasarhely
Bodzaspart (sr. I J
Potisje)
tip Ossarn (Donja
Austrija)

D Ossarn
E Boaca

D postklasina
faza raspada

- kronologija 3600. 2800.

- Boleraz faza traje prvih 200injak godina- Neustupny
- klasini i kasni baden paralelan s horizontom Cotofeni II
- kraj badenske kulture na hrvatskom dijelu slavonsko srijemskog prostora podudara
se s poetkom kostolake kulture

- lokaliteti:
- Sarva pronaeni kalupi za listolike bodee, Dimitrijevi povezao s Poliohnijem na
otoku Lemnosu ispostavilo se da pripadaju vuedolskoj kulturi

- Center sjeverna Maarska

- nekropola s urnama
- Nandor Kalicz naao analogiju u Troji II, ali ima ih i u Slovakoj stoga
teorija odbijena
- incineracija povezuje badensku kulturu s Larissa kulturom ali ipak je rije o
lokalnoj tranziciji
- Vuedol
- kue s apsidalnim zavretkom na Vuedolu vezane s lokalitetom Sitagroi u
Grkoj ipak ispostavljeno da kue pripadaju kostolakoj kulturi

- L podrumi iz Vuedola povezani s Jamnaja kulturom istonostepska

populacija(Milutin Garaanin), ali ispostavilo se da su sekundarno upotrebljavane

- Budakalacz
- glinena kola povezana s indoeuropskim populacijama (Jamnaja kultura)

- Josipovac Punitovaki
- Veliko Polje I Boleraz faza 3640 3340 BC
- razvijeno stoarstvo, kratkotrajno naselje
- prevladavaju jamski objekti, nadzemni se javljaju tek u klasinom periodu
- Gyor Sala kod Donje Vrbe ukopani jamski objekti
- Balatonszod faza Fonyod
- sauvana 4 nadzemna objekta, prekriveni pruem i naen kuni lijepi
- zidovi obojani bojom, pronaeni fragmenti glinenih stvari u kuama

- pokapanje
Stupanj A - incineracija
Fonyod urne prekrivene
kamenom, prilozi relativni
Pilismarot-Basaharc 110
ukopa, pokriveni sa urnama i
zatrpani kamenjem

Stupanj B inhumacija
Bogojevo pokojnik ukopan
s govedom i pernatom
ivotinjom
Borinci i Gomolava

Stupanj C biritualizam
Center, Budakalacz,
Hodmezovasarhely, Szakaly,
Nitriansky Hradok,
Araanska humka
Budakalacz 221 ukop 1
incineracija, ostalo
inhumacija

- Center urne (poveznica s

Grkom)

- vr iz Araanske humke kod Mokrina, u njemu je bio pepeo pokojnik - poklopac ima
analogije s onim iz Lazarue

- enski ukop iz Vorsa - dijadema

- keramografija:
- vrevi s istaknutim recipijentom i visokim vratom
- motiv riblje kosti, motivi izvedeni igosanjem, kaneliranje
- Fischbutte karakteristini iroki trbuasti recipijent

Boleraz tip

Boleraz tip

Sarva

Vuedol

- regionalni tipovi izdvojeni na temelju keramografije

- tip Budakalasz Beli Manastir - velik broj kupa na nozi

- tip Hodmezovasarhely Bodzaspart - utjecaj Tiszapolgar Bodrokeresztur kultura

- tip Viss drke s nazubljenim vrhom

- tip Uny posude s pregradom

- tip Ossarn velike posude, dominira urezivanje

- plastika
- dosta rijetka, figurine violinskog tipa
- naznake spola vrlo rijetke
- u Hrvatskoj lokalite Bukovi Lastvine kod Benkovca Jadran Balatonszod
- glinene maske za ritualne ceremonije
- prisutne i antropomorfne urne

- Vuedol

- metal
- bakar nije jako prisutan, pronaene ila, bakrene cjevice i privjesci u obliku zuba
- Vors pronaena bakrena dijadema na glavi enskog skeleta
- Ue kod Vine sjekira od bakra u paljevinskom grobu
- Vuedol Vinograd Streim bakreni bode tipa lamele
- Sala kod Donje Vrbe 7 jama sa peima za taljenje rude, tragovi bakra, pronaene
posude
- Okukalj u Gornjoj Bebrini mali radni kompleks

Cotofeni kultura
- 3400. 3100. BC
- Oltenija, Muntenija, istona i sredinja Srbija
- Rumunjska Cotofeni din Dos, Pestera Hotilor (kod Herculane), Ripa Rosie, Ostruvul
Corbului, Locusteni
- Srbija Donje Butorke, Grabar Svraar, Krivelj, Klokoevac, Crnajka, Zlotska peina
- klasian i kasni baden paralelan s Cotofeni II
Petar Roman
Nikola Tasi
I faza formiranja
I urezivanje
II faza kristalizacije
II brazdasto urezivanje*
III klasina faza
* Retz Gajary donijela, Cotofeni i kostolake kulture preuzele, a u kasnom enenolitiku
vuedolska preuzima od kostolake
- naselja:
- uz rijene tokove nizinska naselja
- peinska naselja
-naselja gradinskog tipa - Cotofeni din Dos
- nastambe uglavnom nadzemne, stoarstvo i ribolov primarni, poljoprivreda
sekundarna
- nalazi bakrenih artefakata nisu jako raireni

- keramografija:
- brazdasto urezivanje
- loptasti donji dio, krai vrat
- karakteristini vrevi sa izduenom trakastom vrpcom
- prisutna slikana keramika pod utjecajem Gumelnite
- motiv riblje kosti Indoeuropljani Cernavoda III

- pokopi
- inhumacija i incineracija u peinama i pod tumulima
- najvie ih ima na prostoru Rumunjske

Kostolaka kultura
- Juna Slovaka, istona Maarska, Transilvanija, Oltenija, istona Slavonija, Vojvodina,
Srbija, sjeverna Bosna
- Trenina, I, Hdmezvsrhely, Deszk, Sentandre-Dera-Potak, Zentes, Ripa-Rosie, La
Pietri, Piatra Poenii, Ceri, Lovas, Vuedol, Sarva, Pivnica, Dvorovi, Obre II, Vis-Modran,
Gomolava, uplja Stena, Padina, Zlotska peina, Kostolac, Korbovo
- prvi nalazi izdvojeni 1857., ali razmatrani u okviru badenske i vuedolske kulture
- Miloje Vasi 1906. izdvojio na temelju Kostolca kostolaku kulturu, ali ju smjestio u
bronano doba
- Vladimir Miloji 1946. uplja Stena glavna karakteristika niske zdjele i brazdasto
urezivanje
- Milutin Garaanin mislio da kostolaka kao takva ne postoji ve je varijanta badenske
kulture
- Pivnica kod Odaka Alojz Benac dokazan kostolaki izdvojeni sloj dokaz zasebnosti
- jednoslojni lokaliteti Pivnica, Ceri, Aikovci
Stojan Dimitrijevi
Starija faza Pivnica Ceri egzistira u
Slavoniji istovremena s Baden B2, Vuedol
A2 i B1
Mlaa faza egzistira van Slavonije

Borislav Jovanovi
I faza badenski elementi
II faza klasina kostolaka kultura
III faza migracijska faza

- akovo Franjevac -3300 2700 BC lokalitet kostolake kulture

- tipovi naselja tell, gradac, gradinskog tipa, piljska naselja, naselja utvrena opkopima
- u pravilu utvrena naselja nadzemni objekti
- Pivnica kod Odaka gradina, nivelirana
- aspidalne kue Gomolava, Hrtkovci kod Rume juni Srijem, Vuedol
- jamski objekti Slava kod Nove Gradike, Vuedol - Vinograd Streim
- bakar - Gomolava posuda debljih stijenki za lijevanje bakra

- pokopi:
- biritualizam

- inhumacija zgrenac, malo priloga, najee keramika

- incineracija pokojnikovi ostaci u posudi ili na tlo i prekriveni poklopcem Padina
kod Gospoinog Vira
- Potoani kod akova- jama s 50 ukopa masovna grobnica iz bakrenog doba,
baeni vjerojatno unutra

Gomolava

- keramografija:
- niske kalotaste zdjel udubljeno dno
- dobre kvalitete i tamnijih boja
- karakteristine alice s dugakim vrpastim rukama
- iz Retz Gajary poprimila brazdasto urezivanje i plansko sloene motive
- Fischbutte

Vuedolska kultura

- Juna Slovaka-donja Austrija-istona Slovenija-Velika maarska ravnica (Alfld)Vojvodina-umadija, sjeverna Bosna i juna Bosna
- Mondsee, Atterseee, Zk, Kosihy-aka, Nyirsg-Zatin, Ljubljansko barje, Vuedol (Gradac,
Vinograd Streim, Kukuruzite Streim), Sarva, Gornja Bebrina, Samatovci, Vinkovci, Otok,
Sotin, Lovas, Bapska, Vojka, Batajnica, Gomolava, Zecovi, Hrustovaa, Debelo Brdo,
Gradina Alihode
- nazivi:
- sojenika keramika Moritz Hoernes Ljubljansko Barje
- slavonska kultura Gordon Childe, Josip i Paola Koroec, Alojz Benac
- ljubljanska kultura Oswald Menghin i Rajko Loar
- Sarva Vuedol Zok Friedrich von Tompa
- vuedolska kultura Oswald Menghin
- teze o podrijetlu:
- nordijska teza Carl Scuchardt,

Paul Reinecke, Richard Pittioni, R. R. Schmidt

- istonoalpska teza Alojz Benac, Friedrich von Tompa

- juna teza Moritz Hoernes, Gordon Childe
- stepska teza Milutin Garaanin, Nandor Kalicz

- autohtona teza Werner Buttler, Gordon Childe, Alojz Benac, Nikola Tasi, Borislav
Jovanovi na temelju kostolake kulture

- periodizacija:
stupanj C - kasna ili stupanj regionalnog podvajanja
stupanj B-II kasnoklasina Sarva, Vinkovci, Zok - iernje
stupanj B-I ranoklasina Borinci, Vuedol, Sarva, Gomolava
stupanj A - rana ili pretklasina Belegi, Lovas, Mitrova povezano s kostolakom
kulturom Furchenstich, ahovsko polje

- regionalni tipovi:
- slavonsko srijemski tip brazdasto urezivanje
- slovenski/Ljubljansko Barje tip
- zapadnobosanski/hrustovaki tip
- junobosanski/Debelo Brdo tip
- umadijski/urevaki tip
- Mako
- Nyirseg (Nirse)
- naselja:
- naselja na lesnim terasama rijeka
- naselja gradinskog tipa
- sojenika naselja
- pilje

- Staro Gmajne Ljubljansko Barje kola 3360 3080 BC

- Gomolava
- III a horizont badenski jama
- IIIb horizont kostolake kulture 2 stambena horizonta
- IIIc horizont vuedolske kulture
- Vuedol
- I badenska
- II mix badenske i kostolake
- III mix badenske i kostolake
- IV mix stare vuedolske i kostolake
- V mix srednje vuedolske i kostolake
- VI mix mlae vuedolske i kostolake

- Vuedol 4 dijela Gradac, kukuruzite Streim, vinograd Streim, Karasoviev vinograd

- Robert Rudolf Schmidt Die Burg Vuedol
- Gradac megaron ljevaa bakra 3 pei u obliku rimske svjetiljke unutar i 2 krune pei uz
vanjski zid
- potkoviasta pe i etvrtasta pe za keramiku mlai dio Megarona ljevaa bakra
- Gradac i poslije zadrao funkciju svjetovne i kultne vlasti

- Streim objekti pod od nabijene gline

- rubovi objekata zaobljeni
- ulazi su na iroj strani objekta
- 3 sobe, na pravcu ulaza nalazi se ognjite

- Vinkovci lokaliteti Zvijezda, Nama, Hotel/Trnica, Ervenica, Krnja

- metal:
- vuedolske ostave Brekinja (Pakrac 1872. naene foto), Gri, Lohinja, Vranovii,
Leget, Borinci

- razvoj serijske produkcije 1 prototip kalupa vie identinih kalupa

- sve ea arsenska bronca
- brekinjska ostava sjekire Baniabic tipa
- Borinci badensko i vuedolsko naselje unutar pravokutne vuedolske kue zidovi od
pravokutnih greda
- Zecovi kod Prijedora hrustovaki tip ognjite konkavno udubljeno u pod
- Alojz Benac istraivao, govori o slavonskoj kulturi
- sopalji Debelo Brdo, Zecovi kod Prijedora, Varvara, Ljubljansko Barje
- zdjelice za prijenos otaljenog bakra Ljubljansko Barje, Zecovi
- kalupi Vuedol, Sarva, Vinkovci jama ljevaa bakra Hotel Trnica, Zecovi, Debelo
Brdo, Alihode, Varvara
- Durman pretpostavka o irenju serijske produkcije sa Ljubljanskog barja zbog mnotva
kalupa i metalurkih elemenata
- keramografija:
- grube ukraene barbotinom
- fina A 1 niz na vratu ili ramenu posude, B arhitektonski elementi

- vuedolske terine trakasta drka, duboka zdjela, istaknuti vrat i iroki recipijent
- model krune pei uice visjele na zidu
- sedlasti rtvenik povezuju se s Anatolijom i podrujem Krete
- golubica izmeu ostalog lokaliteti kod Vinkovaca, Zvijezda (rozeta) i Zok
- grob branog para terina
- jelen simbol ratnika, vladara i amana
- Vinograd Streim pokriveni okrenutim pitosom ena i mukarac
- jo jedan grob- mukarac ispruen i 6 ena sloj gara na njima, ali na glavama imaju rupice
od rastopljenog bakra ritual vezan uz preradu bakra
- udubljenje od bakra dobivaju je kao mladi dokaz je to to ostali pokojnici koji su
imali vie godina, vidimo zarastanje toga udubljenja dakle dobili su u mladosti, a i mlada
djevojka koja ima udubljenje koje je nastalo neposredno prije smrti
-3 tumula u Maloj Grudi Tivatsko polje
- protokneevski grob mukarac zgren, kameni sanduk ukosnice od elektrona,
zlatni bode, sjekira s tuljcem keramika ljubljanski tip vuedolske kulture
- ostali tumuli Vojka i Batajnica
- plastika jednostavne plosnate, bogato ukraena figurina, sjedee figurine
- vuedolski kalendar 4 vodoravna reda 4 godinja doba, 12 kvadrata svaki svaki drugi
je prazan proljee, ljeto, jesen i zima prikazi zvijea

Terminologija i periodizacije i tehnike ukraavanja keramike

to ini sadraj eneolitika problematika uzrok je vie naziva
- temeljni kriterij nekada je bila uporaba bakra, ali sada ju imamo i u neolitiku, ponegdje ak i
u ranom, odnosno predkeramikom, a uglavnom u kasnom
- takoer postavlja se i pitanje to s kulturama gdje bakar nije bitan poput lasinjske kulture ili
pak Jadran
- jedna pojava sama za sebe ne znai nita

- kraj neolitika Lengyel, Tisa, Petresti, Pre-Cucuteni, Gumelnita, Vina, Butmir, LisiiiHvar, Karanovo V, Sitagroi III, Maliq II, Larissa, Dhimini
- poetak eneolitika lasinjska, badenska, Bodrogkeresztur, Cucuteni, Tripolie, Cernavoda I,
Karanovo VI, Kostolac, Krivodol, Sitagroi IV

- keramika tehnike, motivi, kompozicija

- puno vea prisutnost kameni neolitikih masivnih orua prototipi za bakrena orua

- eneolitik Stojan Dimtirijevi, Nikola Tasi, Borislav Jovanovi, Alojz Benac, Milutin
Garaanin, Henrietta Todorova, Eugen Neustupny, Eugen Comsa
- inzistiraju na transformaciji zajednica i naglaavaju kontinuitet neolitik eneolitik
- bakreno doba Ida Bognar Kutzian, Alojz Benac, Pall Pattay, Nandor Kalicz
- bakar je jedina odrednica
- halkolitik James Mellaart, R. K. Evans
- paralelna upotreba kamenih i bakrenih predmeta
- period prijelaza iz neolitika u bronano doba Milutin Garaanin, Jan Machnik
- beznaajan vremenski raspon

Jeno Hillebrand
I - eneolitik
II rano bakreno doba
III puno bakreno doba
Borislav Jovanovi
I rani eneolitik
II kasni eneolitik
Pod utjecajem Jamesa
Mellaarta

Milutin Garaanin
Jedinstveni period (par
stoljea)

James Mellaart
I rani halkolitik

Henrietta Todorova

Eugen Comsa (Koma

Even)
I rani eneolitik
II srednji eneolitik

I rani eneolitik
II kasni eneolitik
III finalni eneolitik
(prijelazni stupanj jednak IV
E.C. (Eugen Comsa)

II kasni halkolitik

III kasni eneolitik

IV finalni eneolitik

- apsolutna kronologija
- niska kronologija utemeljena na pojavi importa sa podruja sa razvijenom
kronologijom (Mala Azija, Grka Egipat)
-Vladimir Miloji, Milutin Garaanin, Alojz Benac, Stojan Dimitrijevi,
Sinclair Hood, Nandor Kalicz, Nicolae Vlassa
- visoka kronologija utemeljena na datumima dobivenim metodom radioaktivnog
ugljika (c 14)
-Hans Quitta, Borislav Jovanovi Eugen Neustupny, James Mellaart,
Dragoslav Srejovi, Ida Bognar Kutzian
- niska kronologija
2200 1850/1800
V.M., M.G, A.B, N.K, N.V.

1800/1700 - 1500
Sinclair Hood

2450 1700
Stojan Dimitrijevi

- visoka kronologija
Eugen Neustupny

Ida Bognar Kutzian

3800 3300 rani eneolitik

3300 2900 srednji eneolitik
2900 2000 kasni eneolitik

3300 2800 rani eneolitik

2800 2300 srednji eneolitik
2300 2000 kasni

- Jadran 3500 2100/2000

- obiljeja eneolitika
- paralelna uporaba kamenih i bakrenih artefakata

- razvoj rudarstva i metalurgije bakra

- razvoj novih keramikih tipova i stilova ukraavanja
- nestajanje ili transformiranje neolitikih kultura
- formiranje novih kultura
- nastajanje novih tipova naselja i poetak njihova utvrivanja
- intenziviranje stoarstva
- promjene u duhovnoj kulturi
- postupno nestajanje antropomofrne plastike
- promjene u nainu pokapanja
- promjene u drutvenoj organizaciji
- poetak indoeuropeizacije i promjene u demografskoj strukturi
- pojava nekropola
- paralelna uporaba bakrenih i kamenih predmeta negdje traje i do kasnog bronanog doba
- drugaiji oblici posuda, nestajanje i naputanje ukrasnih sustava, ali populacije ostaju i dalje
te se utapaju u neki novi pravac ili razvijaju novi tip kulture
- sraz oko ekonomskih dobara elja za kontrolom i eksploatacijom dobara utvrivanje
viih pozicija
- stoarstvo dolazak nomada koriste stoku kada nemaju drugih resursa
- redukcija antropomorfne plastike nema spolne odreenosti
- redukcija realistinog i naturalistinog svoenje ljudskog lika na geometrijski oblik
akefalne figurice violinskog tipa nemaju volumena
- naselja gradinskog tipa nisu utvrena, ali su na visini
- pokapanje u tumulima, stele, pokapanje ivotinja
- upoznavanje kotaa i kola za prijevoz

- tehnike ukraavanje keramike:

Neolitike tehnike
urezivanje
slikanje
kaneliranje
inkrustiranje
igosanje
barbotiniranje

Eneolitike tehnike
lijebljenje
rovaenje
duborez
brazdasto urezivanje Furchenstich
utiskivanje vrpce Schnur

- slikanje zlatom Varna zlatni prah tehnoloka inovacija

- prirodno, ali ga dobivaju sekundarno (iz bakrenih ruda)
- kako ga skupiti? analgamiranje = skupljanje sa ivom, stavi se u posudu i iva
ispari, a zlato ostane i nema popravljanja

- kaneliranje iri se na podruje gdje ga prije nije bilo, pogotov u ranom eneolitiku
- u neolitiku je vezano za bikonine posude
- u eneolitiku - sve vrste posuda, iroke otre brazde, kanelirani prepleti proirivanje
mogunosti kaneliranja

- inkrustacija
- osnovno izraajno sredstvo
- u neolitiku je pomono sredstvo, ovdje ne

- duborez
- drvorezbarska tehnika, gruba tehnika
- vanjski rub stijenke je bolje izrovan kako bi se bolje prihvatila inkrustacija

- lijebljenje
- vri se robusnijim alatima
- ire i dublje za razliku od urezivanja

- podloga za inkrustaciju ili samostalno

- vezana je za indoeuropske zajednice

- brazdasto urezivanje
- nije izvedeno u jednom potezu
- plitki ubodi u stijenku
- ubod linija ubod linija ubod
- Retz Gajary kultura pokrenula

- igosanje
- Vuedolska kultura, vana u kombinaciji s inkrustacijom

- rovaenje
- izrovana povrina u odnosu na ostatak posude za inkrustaciju

- tehnika uporabe nazubljenog kotaia radl

- vezana za kraj eneolitika karakteristino za alpske prostore

- utiskivanje vrpce Schnur

- vrpasta keramika
- upredena nit koja se utiskuje Cernavoda Ezero
- nema u sjevernoj Hrvatskoj, ali ima od Splita do Albanije
- pokazatelj je demografskih promjena, karakteristina je za Indoeuropljane

- barbotino
- nanoenje gline na povrinu
- karakteristina za rani neolitik, a pojavljuje se opet u kasnom eneolitiku i ranom
bronanom dobu

pseudobarbotin
- punciranje

Povijest proces metalizacije

- napredak u proizvodnji novih dobara
- 2000 godina je trebalo kako bi eneolitik dospio do jugoistone Europe
- poetak u Europi je autonoman nema tipolokih poveznaica izmeu jugoistone Europe i
Anatolije razliite vrste sjekira
- mnotvo nalazita- Cernica, Vina, Belovode, Ruse, Zengovarkony, Dobrovode, Gornja
Tuzla, Rudna bakar se poeo koristiti u kasnom neolitiku odnosno ranom eneolitiku, ali to
nisu bili utilitarni predmeti odmah
- Karbuna 444 metalna predmeta pronaenih u ostavi
- masivna sjekira eki od bakra i od kamena identine vane zbog interpretacije
prelaska na novi medij
- Male Levare Slovaka
- sjekra s dvije krino postavljene otrice izgleda kao kramp
- Vladimirovka Ukrajina
- sjekire od tesanog kamena, karakteristine za Indoeuropljane
- i eneolitike sjekire
- Plonik
- 4 ostave masivne bakrene sjekire i kamene sjekire
- Basatanya Tiszapolgar kultura
- muki grobovi bakrene sjekire, enski bakreni nakit
- crnoglaan keramika pokazatelj novog medija zbog metalizirajueg oka, takoer niz
bradavica i udubljenja imitira bakrene posude odnosno spojeve (utjecaj metala na
keramografiju)
- bakar poetak koritenja je posljedica povijesnih okolnosti i prirodnih mogunosti
- kasni neolitik ogranienja u produkciji dobara kvaliteta ivota je bolja, imamo
demografski porast koji zahtijeva veu logistiku, ali ostaju i dalje tradicionalna orua stoga
kamen ne doputa novu i bolju obradu dakle imamo ista sredstva, a potrebu za veom
produkcijom u tom periodu dolazi do savrenstva obrade litike industrije
- pokuaji proirenja litike proizvodnje bakar se nudi kao izbor za litiku
osnovu

- samorodni bakar za njega misle da je do sada neupotrijebljeni kamen sve

je u okvirima dotadanjih empirijskih znanja
- samorodni bakar je prirodna legura koja je mnogo ia
- oksidne rude kuprit, malahit, azurit razlike su u vrstama primjese
- u spojevima, nalaze se kao oblutci u vododerinama i kao prirodne naslage na tlu
- sulfidne rude - nastaju pod povoljnim hidrotermalnim uvjetima
- halkopirit, halkozin
- nalazita vezana uz lanac planina Karpati, Stara planina
- poetak metalurgije je vezan s bogatim nalazitima bakra
- rude bakre na sredinjem Balkanu rasporeene u 3 metalurgijske zone:
- karpatsko balkanska zona istone Srbije Rudna Glava
- srpsko makedonsko podruje
- dinarsko podruje
- najrairenije sulfidne rude- halkopirit, halkolit, kovelit
- karbonatne rude kuprit, malahit, azurit pojavljuju se u zonama oksidacije sulfidne rude i
blizu povrine
- samorodni bakar rijedak iscrpljen u prapovijesti

- rudnici:
- Rudna glava
- sjeveroistona Srbija kod Majdanpeka Borislav Jovanovi
- 17 okana 10 15 metara duboki
- koriten i kasnije, sauvan u izvornom obliku
- Belovode
- sjeverna Srbija, granica Srbije i Vojvodine
- 10 km od naselja, bogat bakrom rudnik
- Ai Bunar
- Bugarska, rekonstrukcija vaenja ruda

- ostali rudnici Crnajka, drijelo, Medni Rid, Zidarovo

- Great Orme rudnik pretvoren u muzej
- Timna Sinaj vaan zbog usporedbe i procesa dobivanja sirova bakra
- Rudna Glava
- pripadala vinanskoj kulturi nalazi amfore vinanskog tipa
- batovi za vaenje rude
- rtvenici za uspjean rad i povratak natrag
- vatra za oslabljivanje stijene
- mlad udaranje rude klatnom i uzicom analogije u Timni

- primarna faza tehnika hladnog kovanja

- ne moe se okresivati i glaati, ali se moe modelirati
- najvei dio ila, igle, perlice od malahita
- prvo malahit namijenjen ukrasima zbog zelenkaste boje hladnim kovanjem
empirijska spoznaja
- kovanjem hladnim dobiva se toplina i lake se moe kovati tako dolaze do ideje da ga
zagriju i oblikuju
- svi rani predmeti dobiveni hladnim ili toplim kovanjem

- Balomir prizmatino ilo dokaz da hladno kovanje ne moe postii ono to se treba
- ukrasni predmeti od malahita Lepenski Vir, Divostin I, Zmajevac kod Smederevske
Palanke to upuuje da je starevaka kultura bila upoznata s rudama i njihovim leitima
- na temelju analize 89 eneolitikih i ranobronanodobnih bakrenih artefakata iz sjeverne i
istone Srbije ne moe se rei da sirovina potjee iskljuivo sa Rudne Glave
- u nalazima nema postotka primjesa kao u Rudnoj Glavi to upuuje na postojanje
nepoznatih rudnika i razmjenu dobara
- Zlotska peina Bubanj Hum I Bodrogkeresztur bakar iz rudnika u Majdanpeku

- Miloje Vasi je prvi postavio tezu o metalurkom karakteru vinanske kulture 30ih godina
malahit je pronaen u svim slojevima Vine
- od 6.2 do 7 metara malahit u grudama s garom upuuje da je zelenkasta ljaka
dobivena pri obradi vatre vinanska kultura u kasnom neolitiku - Fafos i Plonik imaju
sline situacije
- Vina dno grube posude koja je dopola napunjena prahom malahita

- Gornja Tuzla
- nalazi produkcije bakra vanije od samih nalaza bakra
- Salta Leone tanke trake lima spiralno uvijene tip ukrasa
- Borivoj ovi boja depozita je zelena to upuuje na donoenje bakra koji uz to i
oksidira
- leite kamene soli poznaju mogunosti
- posude kolanje i razmjena soli za bakar
- indirektni dokazi posude i kalupi za lijevanje metala
- ep za formiranje otvora na sjekirama
- kalupi isto u Grivcu i Ploniku
- Belovode
- Petrovac na Mlavi sjeverna Srbija
- pei za obraivanje rude
- deltoidni privjesak
- termiki tretirano grumenje malahita
- posude za lijevanje bakra dokaz produkcije u Belovodama
- Plonik
- 4 bakrene ostave sluajni nalazi
- etvrtaste pei koje nisu ukopane
- grivna (masivna narukvica), prsten, sjekira koja se uklapa u depozit znai i ostave
se mogu istom horizontu pripisati
- bakreni predmeti prate tipoloke obrasce iz eneolitika

- posuda za lijevanje bakra

- Gumelnita Rumunjska
- primjerak masivnog ila napravljenog toplim kovanjem

- ekonomizacija rada
- inventivnost, intuitivnost
- reciklaa razlog zato nema mnogo bakrenih predmeta bakar se mogao reciklirati,
kremen donekle
- ostave metalurkog otpada za preradu
- Tiszapolgar Basatany primjerci sjekira koje su razvile funkcionalnu kvalitetu takve
nastaju krajem ranog eneolitika
- Tibava tip, Plonik tip, Gumelnita tip iznalaenje novih mogunosti i kvaliteta

- razvoj tehnika jednodijelnih kalupa od gline srednji eneolitik

- Csakanyok Maarska stvaranje nove vrste sjekira preoblikovanje sjekira eki iu
sjekire s krino postavljenim otricama tip Gimbocata, Jaszladany, Handlova
- zahtijevaju tehniku umjetniko lijevanja tehnika izgubljenog voska votani model + sloj
gline + 2 otvora
- 1. suenje
- 2. peenje tu istjee vosak i ostaje prazna upljina koja treba dati bakreni model
- spora, neproduktivna tehnika koja zahtijeva puno vrmenea i stalno novi postupak
- ostava u Tenju
- sjekire Baniabic tipa 1 otrica sa usadnikom kasni eneolitik
- tehnika lijevanja u dvodijelnim kalupima + serijska proizvodnja

Tehnoloki razvoj prerade bakra

- arheometalurzi:
I predstupanj u kojemu se odreuje samorodni bakar, tehnike obrade su
udaranje, kovanje i poliranje
II inicijalna faza upoznaju se nove sirovine, a samorodni bakar se zagrijava i prerauje
taljenjem i hladnim i toplim kovanjem
III eksperimentalna faza u kojoj se razvija rana metalurgija oksidnih bakrenih rudaa
IV razvijena metalurgija koja ukljuuje preradu sulfidnih rudaa
V industrijska faza u kojoj se razvija intenzivna metalurgija proizvodi se arsenska bronca
- arheolozi:
I otkrie samorodnog bakra i njegova obrada kovanjem
II taljenje bakra i lijevanje u jednodijelnim kalupima
III taljenje bakrene rudae i poetak lijevanja u dvodijelnim kalupima
IV uporaba slitine bakra i kositra (bronca) koja je poveala proizvodnju metalnih predmeta
lijevanjem u svim vrstama kalupa
- mogunost iskoritavanja bakra
I kvalitativno i kvantitativno proirivanje sirovinske osnove litike industrije kasnog
neolitika
II savladavanje osnovnih tehnolokih znanja sa uporabom oksidnih ruda, taljenje oksidnih
ruda i lijevanje predmeta u jednodijelnim kalupima
III savladavanje sloenih metalurkih operacija
- arheoloke potvrde tehnolokog razvoja
I rani eneolitik sitni ukrasni i utilitarni predmeti: sjekire dlijeta, sjekire ekii Gornja
Tuzla, Plonik, Belovode, Tibava, Vidra
II srednji eneolitik pei za topljenje oksidne rude, posude za taljenje sirovog bakra (
bakrenca), posude za lijevanje i jednodijelni kalupi
III kasni eneolitik pei za taljenje sulfidne rude (Zecovi), sopalj (Alihode, Varvara,
Debelo brdo), posude za taljenje sirovog bakra, za izlijevanje bakra, dvodijelni kalupi, sjekire
s jednom otricom odnosno lepezaste sjekire Vuedol primjer svega

- kalup u poetku je masivan i svaki proizvod je zahtjevao poseban kalup kasnijim

napretkom javljaju se kalupi manjih dimenzija koji praktiki odgovaraju dimenzijama samog
proizvoda i samim time se skraivala proizvodnja
- u dno ravnih pei usauju se ulomci keramike kako bi se poveala temperatura
- kalupi se ljuskaju zbog temperaturnog oka i stezanja bakra
- sopalj slui za upuhivanje zraka i da ne izgori puhalo koje je bilo od trske
- oznake na dvodijelnim kalupima za centriranje kalupa i dobivanje simetrinog odljeva
- listoliki bodei kalup Sarva analogije s Poliohniem na otoku Lemnosu
- suenje kalupa vri se u hladu, a ne na suncu inae ispuca

Tipoloki razvoj sjekira

- rani eneolitik
- sjekire/bradve/dlijeta tip Plonik, tip s lepezasto proirenim otricama, tip Veliki
Gaj, tip Ponikve, tip Altheim
- tesle sa suenim tijelom, lepezaste tesle (varijanta Leget i Dobanovci) i tesle s
konveksnim zaobljenim plohama
- sjekire ekii tip Plonik, tip Vidra, tip Golubinje, tip oka, tip De, tip
Mezokeresztes (3kilograma)
- raznolikost je posljedica mnotva centara i razliitih proizvoaa
- srednji eneolitik
- sjekire s dvije otrice - tip Jaszladany (Ruma, Barice, Donji Milanovac, abac), tip
Tirgu Ocna, tip Ariusd, tip
- kasni eneolitik
- tip Baniabic, Lozane, Izvoarele, Jasika, Baranda, Bora, crnogorskoalbanski tip,
dvojne sjekire
- lepezaste sjekire poluproizvodi odnosno ingoti?

Primarne i sekundarne posljedice uporabe bakra

- primarne posljedice ekonomske naravi
- razvoj rudarstva Rudna glava, Ai Bunar, Belovode
- razvoj metalurkih procesa i pribora Gornja Tuzla, Stapori, Fafos, Belovode,
Vuedol, Vinkovci
- razvoj tehnika lijevanja i pribora za lijevanje Belovode, Alihode, Vuedol,
Vinkovci, Zecovi, Ljubljansko barje, Varvara, Debelo brdo
- razvoj metalurkih sredita Gornja Tuzla, Stapori, Fafos, Belovode, Alihide,
Vuedol, Vinkovci, Zecovi, Ljubljansko barje
- specijalizacija proizvodnje
- podjela rada
- intenziviranje trgovine
- rudarenje i prerada bakra zahtjeva uu specijalizaciju cilj je uiniti znanje ne masovno
dostupnim, na taj nain se formira elita
- rudari i metalurzi su u isto vrijeme i trgovci
- Split Gripe
- matrica slui kao uzorak, radi se puno kalupa te niz istovremenih odljeva
intenziviranje trgovine i razmjena
- ostava iz Gria sjekire tipa Baniabic i lepezaste sjekire
- ostava iz Pakraca Brekinja
- ostava iz Borinaca
- ostava iz Kozarca
- jadranski prostor Split, Solin, Klis, Sinj, Mu, Grapeva i Vela pilja

Sekundarne (socioloke) posljedice uporabe bakra

- prvi meu jednakima
- sjekira iz Osijeka cijela bakrena i lijevana u jednom komadu, sloen proces
- bogat geometrijski ukras je poveznica sa badenskom kulturom, ima krino
postavljene otrice

- Gradac grob branog para, izdvojen, enormna koliina keramike

- Bogojevo podloga od keramike, razbijena + pokriven slojem keramike a pokraj ukop
goveda
- Mala Gruda u Tivatskom polju kneevski grob, sjekira od elektrona, zlatni triangularni
bode koji ima naglaeno rebro po sredini za veu smrtnost
- Gruda Boljevia zlatni ep i dijadema
- Mala i Velika Gruda i gruda Boljevia pronaene dijademe
Bog sa srpom Szegvar Tuszkoves
Bog sa sjekirom Szentesz

Indoeuropljani jezini aspekti

- konj, brojevi, brod, rodbinski nazivi, voda, polje, srebro, metalurgija, nekropole, glaglog
BITI, vatra
- 450 jezika i dijalekata 4 milijarde ljudi
- mlai nazivi indogeramnski njemaki, arijski engleski
1. gdje je nastala indoeuropska jezina zajednica
2. vremenski okvir procesa formiranja
3. mehanizmi irenja osnove
- slinosti meu jezicima uoene ve u antici i srednjem vijeku
- Josef Justus Scalinger podijelio europske jezike na 4 glavne skupine, a svaka od njih je
dobila ime prema rijei za boga
- Filip Vezdin pripadnik reda bosonogih karmeliana 1746. 1806.
- pionir europske indologije
- 1790. prvi gramatiki sanskrt
- 1798. prva studija o srodnosti Jonesovih jezika (dodao avetistiki, germanski i
primjere paradigmi, leksika
- gradianski Hrvat potanska marka, memorijalne ploe u Indiji i Italiji
- Sir William Jones Royal Asiatic Societies
- 1786. slinost sanskrta s grkim, latinskim, gotskim, keltskim te staroperzijskim
pretpostavlja zajedniki izvor koji moda vie ne postoji
- slinosti koje nisu mogle nastati sluajno
- sanskrt sam zajedno, krta - napravljeno
- sastavljeni jezik, tako pisane Vede
- danas izumrlo pie se jedino devanagari pismom
- nastali mnogi jezici
- primjeri rijei arijci, akra, guru, dungla, mous, naranda, svastika, tantra, joga
- Franz Bopp O konjugacijskom sustavu sanskrta u usporedbi s istim u grkom, latinskom,
perzijskom i germanskom 1816.

- utemeljitelj poredbene lingvistike, pretpostavio zajednik prajezik sanskrt je

najblii tomu
-August Schleicher rekonstruirao indoeuropski prajezik 1861.
- teorija rodoslovnog sustava prema kojem se svi jezici granaju iz jednog izvora
ukljuio u teoriju i divergencije i darvinistiki pristuo
- Johannes Schmidt i Hugo Schuchardt Schleiechrovu teoriju upotpunjuju sa povijesnom
prostornom dimenzijom
- Karl Brugmann 5 svezaka koji govore o fonologiji, morfologiji i sintaksi
praindoeuropskog te indogermanskih jezika
- satemski jezici satem za broj sto avetistiki
- baltoslavenski istoni, zapadni, juni i baltiki javljaju se u 9.st. A.D.
- indoiranski - romski, hindsk, avetistiki, skitski i drugi
- armenski zabiljeen u 5. stoljeu
- albanski
- centumski jezici centum/kentum za broj sto
- keltska 6.st.B.C.
- italska romanski istrorumunjski, istroromansk, dalmatinski posljedni govornik
dalmatinskog umro 1898. i zvao se Tome Udaina Burbur
- germanska posvjedoeni u 2. st.
- anatolski 18.st. B.C. hetitska nalazita
- grki starogrki, novogrki, dijalekti (sjeverni eolski, sjevernozapadnigrki,
dorski i juni jonsko-atiki, arkadijsko ciparski i mikenski)

- teorije:
- stadijalne postupno formiranje bez dubljih veza i kontakata sa drugim zajednicama
- o paleolitikom kontinuitetu indoeuropski jezici nastali u Europi
- teorija kontinuiteta doli prije 10. tisuljea kraj ledeng doba
- srednjobalkanska teorija 5000.BC
- kaspijsko pontska teorija 4000. BC

- baltiko - pontska/nordijska 7000.BC

- anatolska teorija 6000.BC

SUVREMENI PRISTUP
- proces povezivanja i integriranja raznih prvotno razdvojenih grupa
- Inodeuropljani postoje, ali nikad nisu govorili jedinstvenim jezikom nego su se na nekom
podruju zbog bliske komunikacije bili razvijeni u srodne grupe
- uspostavili niz zajednikih elemenata, zbog kojeg su nakon irenja nastali novi jezici
TEORIJA
- Vjaeslav Vsevolodovi Ivanov, Tamaz (Thomas) Valeryanovich Gamkrelidze hipoteza o
armenskoj pradomovini
- utemeljeno na glotikoj teoriji
- uljuen samo Indo-Hetititski bez drugih anatolijskih
- protoindoeuropski grko, armenski i arijski
-datirano poslije 3. tisuljea pr.Kr.
- ire se prema kineskom Turkestanu i Indiji, ali i kroz Anatoliju da bi doli do
Balkana, Grke i Trakije
- Igor Mikhailovich Diakonoff Indoeuropljane stavlja na Balkan
- ire se prema Anatoliji, prema kineskom Turkestanu, prema srednjoj i jugoistonoj
Europi, prema sjeveru, ali i prema Grkoj
- Colin Renfrew anatolsko podrijetlo jugoistomna Anatolija
- izjednaava s neolitikm ratarima
- povezuje se sa irenjem neolitikog paketa
- 6500 BC jedni ostaju u Anatoliji, a kreu se arhajski protoIndoeuropljani
- Starevaka, Koros, Kris, Kultura linearno trakaste keramike Balkan i
Podunavlje; istoni kompleks linearno trakaste keramike Bug Dnjepar
- Archaeology and language

- Marija Gimbutas teorija o stepskom podrijetlu

- etnicitet prostor okocrnomorskih stepa i jugoistone Europe od V III. ts. pr. Kr.
- Kurgan, Pit Grave, Jamna, Yamnaja
- nositelj kulture Srednji Stog
- disperzija grobova i humki i s njime povezanih kulturolokih pojava
- 3 vala
- James Mallory stavlja ih malo junije od Gimbutas izmeu Crnog mora i Kaspijskog
jezera,
- ire se na istok, pa u Anatoliju, te ima vie pravaca kretanja u Europu
- R.R. Schmidt sjeverna Europa
GDJE:
- Balkan teko kretanje i komunikacija mal prostor
- Sjeverna Europa movare i rijeke
- Anatolija tekoe kretanja, komunikacije
- uvjeti za velika kretanja i ire kontake brojnih manjih zajednica nepregledne ravnice bez
otrih reljefa i ogranienja u kretanju
- kreu se zbog stoarske komponente
- jednostavnost stambenih rjeenja jurte
- kota Budakala, Kaposvar, Borzoncerol, umaevo
- crtei kola Kamenaja Mogila, Valcamonica, Bytyen
- Stare Gmajne Slovenija, Ljubljansko Barje
- grijanje ivotinjska balega
- Liskova peina
- kobilje mlijeko, ispis
- noevi od tesanog kamena ostava Kladovo, Decea Muresului (nekropola
Bodrogkeresztur kulture), Lastva Trebinje, te sluajni nalazi s otoka Badija kod Korule
- oker crvena boja na grobovima zbog mrtvakog utila, ali isto tako simbol ivota i
energije
- maskiranje injenice mrtvakog izgleda
- kamena konjska glava

- keramika posude vreastog tipa (iljasto dno)

- posude na epastim/krinim nogama
- posude za sos sosiera posude
- tehnika lijebljenje
- Schnur keramike ukraas izveden upredenom niti
- nadgrobni spomenici stele na kojima postoje plitki reljefi
- pokapanje u tumulima individualne i rodovske nekropole
- arheoloka graa od sliva Dnjepra do Zakavkazja i Kaspijsko jezera domovina
Indoeuropljana
VRIJEME
- korijen u nazivima kralja, sveenika, bakar i metalurgija proces nastajanja u eneolitiku
MEHANIZMI
- irenje postupnim migracijama
- 1. val polovica 4. tisuljea dugotrajne sue na indoeuropskim prostorima
- 3. val prijelaz kasni eneolitik rano bronano doba najvee