You are on page 1of 8

(NE) BUDI OVCA: O ETNIKOJ DISKRIMINACIJI U BiH

Sarajevo, 2013.

Edicija BH politika Sarajevskog otvorenog centra


ediciju ureuje Saa Gavri
naslov:

(NE) BUDI OVCA: O ETNIKOJ DISKRIMINACIJI U BiH

prireiva:

Damir Banovi

lektura_korektura:

Arijana Aganovi

prelom_naslovnica:

Dina Vili

izdava:

Sarajevski otvoreni centar, www.soc.ba

za izdavaa:

Saa Gavri

Nekomercijalno umnoavanje, fotokopiranje ili bilo koji drugi oblik reprodukcije cijele publikacije ili njezinih dijelova je poeljno, uz prethodno pismeno informisanje
izdavaa na mail: ofice@soc.ba
Autori/ce tekstova su se koristili/e razliitim jezikim normama koje se upotrebljavaju u Bosni i Hercegovini. Zbog potivanja autorske nezavisnosti, jezike razlike su
zadrane u inalnim verzijama tekstova.
Projekat je organiziran uz podrku National Endowment for Democracy. Stavovi i
miljenja izneseni u ovom zborniku su autorski i ne predstavljaju izriite stavove i
miljenja izdavaa ili donatora. Autori/ce odgovaraju za svoje tekstove.

(NE) BUDI OVCA: O ETNIKOJ DISKRIMINACIJI U BiH

Sarajevo, 2013.

Sadraj
PREDGOVOR

OSTALI U PRAVU: KAKO JESTE I KAKO TREBA DA BUDE

Tvrtko Milovi
Jednakost kao preduvjet opstanka drave i drutva

Goran Markovi
Ko su Ostali ili nekonstitutivni?

12

Nedim Kulenovi
Da li postoji razlika izmeu konstitutivnih i nekonstitutivnih?

14

Nedim Jahi
Da li su ,,Ostali zajednica?

17

Amila dralovi
Da li Ostali mogu imati pravo na vitalni nacionalni interes?

19

Goran Markovi
Da li Ostali treba da budu predstavljeni u Domu naroda
parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine?

21

Maja Sahadi
Poloaj nekonstitutivnih u sustavu vlasti Federacije Bosne i Hercegovine 23
Maja Sahadi
Poloaj nekonstitutivnih u sustavu vlasti Republike Srpske

25

Nedim Kulenovi
Brko distrikt kao model za predstavljenost Nekonstitutivnih?

27

Maja Sahadi
Ustavni sud Bosne i Hercegovine:
Mjesto na kojem se diskriminacija ukida ili mjesto na kojem
diskriminacija dosee novu razinu?

30

POSLJEDICE ETNIKE DISKRIMINACIJE

33

Franjo arevi
Neravnopravnost konstitutivnih

35

Nikola Kurida
Ignorisanje civilnih rtava rata kao direktna diskriminacija
ivih graana i graanki

37

Arijana Aganovi
Religijsko obrazovanje i diskriminacija

39

Amar Numanovi
Dvije kole pod jednim krovom:
podijeljeno kolstvo jedinstvena segregacija

41

Amar Numanovi
Pasivna segregacija u bosanskohercegovakim bibliotekama:
da li su biblioteke u Bosni i Hercegovini istinsko mjesto susreta?

44

Amar Numanovi
Model troetnikog obrazovanja kao model ekskluzije:
o problemima etnikih manjina u obrazovanju
primjer romske zajednice

47

Mladen Laki
Romi u medijima Bosni i Hercegovini. Do posla tek nakon ilma

49

Vedran Kordi
Poloaj Srba i Ostalih u Hercegovako-neretvanskom kantonu

50

Vibor Handi
Diskriminacija na lokalnom nivou!?

52

Vedran Kordi
Posljedice etnikih podjela u ekonomiji: perverzni efekti
moderne ekonomije u BiH i manipuliranje nacionalizmom

54

pnika ili delegata. Postajanje pseudokonstitutivnim, ipak, ne rjeava


pitanje uea Nekonstitutivnih u
sustavu vlasti FBiH, tek dokazuje da
je etniki konformitet preteit inilac
u sustavu vlasti u BiH.
Ustavne garancije dodijeljene
konstitutivnima, u smislu kolektiviteta i njihovog uea u sustavu vlasti
doista jesu legitimne, ali one udljivo zaguuju prava na uee Nekonstitutivnih u sustavu vlasti u FBiH.
Samo priznavanje Nekonstitutivnih
u Ustavu FBiH ne znai, istovremeno, i stavljanje u jednakopravan poloaj sa konstitutivnima. No, i dalje
se ohrabruje postojanje etnikih
uporita koja (p)ostaju temeljni inilac u sustavu vlasti u (F)BiH. Ipak,
prekluzivno sudjelovanje konstitutivnih u sustavu vlasti ne smije obezvrijediti sudjelovanje Nekonstitutivnih, odnosno interesi konstitutivnih
ne smiju onemoguiti barem artikuliranje interesa Nekonstitutivnih.
To znai da bezuvjetno treba proiti
prava kolektiviteta konstitutivnih i
u odnosu na kolektivitet Nekonstitutivnih. Samo tako se moe postii demokratinost sustava vlasti na
svim razinama u BiH.

Maja Sahadi

Poloaj
nekonstitutivnih
u sustavu vlasti
Republike Srpske
Minijaturni pledoaje o
Nekonstitutivnima u
Republici Srpskoj, i uope
Bez plediranja u korist ustavnih
i poslovnikih rjeenja prisutnih u
manjem bosansko-hercegovakom
entitetu, zamjetno je da su Nekonstitutivni u RS-u, neto vie (p)ostali
sastavni dio sustava vlasti, za razliku
od FBiH, gdje su prominentno (za)
ostali. Tako Nekonstitutivni u RS-u
za malo prevazilaze ostavljenost u
stanju potpunog trpljenja kakvo je
prisutno u FBiH, te se mrvicu vie
proimaju u sustavu vlasti u RS-u.
Iako ne ostvaruju omniparitet, injenice, ipak, zorno potvruju da je
Nekonstitutivnima garantiran neto vei normalitet u predstavljanju
u vlasti, u odnosu na predstavljanje
kakvo nemaju u FBiH.
U RS-u je, za razliku od FBiH
zajameno, primjerice, sljedee:
osnivanje
zastupnikog/delegatskog kluba tzv. Ostalih u Narodnoj
skuptini RS-a i Vijeu naroda RSa; mogunost imenovanja predsjedatelja i potpredsjedatelja Narodne
skuptine RS-a i Vijea naroda RS-a
kao i imenovanja predsjedatelja i
potpredsjedatelja radnih tijela, kolegija, etc. iz reda tzv. Ostalih; predlaganje amandmana na Ustav RS-a;
srazmjerna zastupljenost u javnim
institucijama u RS-u; etc. Paraleliziranjem sa FBiH, postoje i izvjesne
slinosti: kao i u Parlamentu FBiH,
i u Narodnoj skuptini RS-a se ga25

rantira obveza zastupljenosti konstitutivnih, ali ne i Nekonstitutivnih;


Nekonstitutivni uestvuju u postupku veinskog glasovanja, dok im je
utjecaj sporedan kada se glasuje u
postupku zatite vitalnog interesa
konstitutivnog naroda; predsjednik
i potpredsjednici RS-a mogu biti
samo iz reda konstitutivnih naroda;
predsjednik i potpredsjednici Vlade
RS-a, takoer, mogu biti samo predstavnici konstitutivnih naroda; u sastavu Vlade RS-a, predsjednik Vlade
moe imenovati jednog ministra iz
reda Nekonstitutivnih, i to iz kvote
najbrojnijeg konstitutivnog naroda;
etc.
Iako u Vijeu naroda RS-a, delegati iz reda tzv. Ostalih ostvaruju
puno vii stupanj zastupljenosti u
odnosu na Dom naroda Parlamenta FBiH, pa imaju i, primjerice, svoj
klub, nedvojbeno je da se, ad normam, ne radi o uobiajenom gornjem domu zakonodavnog tijela.
Vijee naroda RS-a, s obzirom da ne
uestvuje u usvajanju pravnih akata skupa sa Narodnom skuptinom
RS-a, ono tek kontrolira pravne akte
usvojene u Narodnoj skuptini u
smislu vitalnog interesa konstitutivnih naroda. Pritom, delegati iz kluba
tzv. Ostalih ne uzimaju uee dalje
od rasprava o vitalnim interesima
konstitutivnih naroda. Osim navedenoga, primarna ustavna norma
koja omoguuje omisiju Nekonstitutivnih u izvrnoj vlasti u RS-u je,
prije svega, uskraivanje pasivnog
birakog prava, kada je u pitanju
kandidiranje i izbor na mjesto predsjednika i potpredsjednika RS-a; sekundarna je da u prijelaznom periodu, do potpunog provoenja Aneksa
7. Opeg okvirnog sporazuma za mir
u BiH, predsjednik Vlade RS-a moe
imenovati jednog ministra iz reda
Ostalih iz kvote najbrojnijeg kon26

stitutivnog naroda, dok e obveza


imenovanja jednog ministra iz reda
Ostalih u Vladi RS-a postojati tek
nakon potpunog provoenja Aneksa
7. Uz ovo, i srazmjerna zastupljenost
Nekonstitutivnih u javnim institucijama u RS-u takoer se vezuje za
potpunu sprovedbu Aneksa 7. te
popis stanovnitva iz 1991. godine.
Gorka je materija ustvrditi potpunu
sprovedbu Aneksa 7. upravo zbog
nepreciznosti navedenih odredbi.
No, ini se najprimjerenijim ustvrditi da bi to trebao da bude zadatak
Visokog predstavnika u BiH. Pitanje
je samo: kada?
I u RS-u je, kao i u FBiH, prostatino prisutna sklonost ouvanju pojedinanih interesa svakog konstitutivnog stada, uobliena u ustavnim
i poslovnikim tekstovima. Radi se,
dodue, o neto slabije izraenoj (ne)
izvjetaenosti pri izigravanju postulata jednakog postupanja u odnosu
na Nekonstitutivne od one kakva je
prisutna u FBiH. No, naveliko iskazivanje nastojanja za nostriikacijom
Nekonstitutivnih, uz istovremeno
odugovlaenje iste, u sustavu vlasti u
RS-u, ali/kao i na drugim razinama u
BiH, dokazuje da politiki nobilitet
RS-a ne smatra svrsishodnim da se
pozabavi polisintetinim pitanjem
poloaja Nekonstitutivnih u sustavu
vlasti u RS-u, jednako kao to to (ne)
ini politiki nobilitet u FBiH. Paktiranje konstitutivnih nagovjetava
da se poloaj Nekonstitutivnih koji
su uinjeni neutjecajnim u sustavu
vlasti i dalje nastoji zadrati na razini gledatelja. Onih istih koji su oigledno disimilirani i ve niz godina
predstavljaju samo ornament u politikim deavanjima u RS-u. Nolens
volens, jasno je, ipak, da e konstitutivni nobles i u RS-u, bez obzira na
prisutni pasivitet, a kako se prema
trenutanom odmjeravanju snaga

sa Europskom Unijom ini, morati


da bude ivotnije nijansiran spram
nehaja u primjeni notorijeteta sadranih u presudi Sejdi i Finci protiv
BiH. A dokidanje raskolnikog ponaanja politikastera kako u RS-u,
tako i u ostatku BiH, eo ipso, svakako
mora biti usmjereno u pravcu poticanja dogradnje pravnog okvira koji bi
sadravao potpuna i konana rjeenja u svezi perpleksnog pitanja primjene presude Europskog suda za
ljudska prava. U suprotnom, i dalje
e se zadrati preovladavajui pariteti izdrljivih konstitutivnih dralaca vlasti, koji su poetna i istanana
prepreka ne samo u destiniranju poloaja ostalih u sustavu vlasti, nego
i u politikim deavanjima uope,
kako u RS-u, tako i u ostatku BiH.

Nedim Kulenovi

Brko distrikt
kao model za
predstavljenost
Nekonstitutivnih?
U suoavanju sa postojeim konsocijacijskim modelom dijeljenja
vlasti meu konstitutivnim narodima, a koji nuno diskriminira nekonstitutivne, mogue je primijetiti
dva usvojena modela. Jedan je onaj
Kantona Sarajevo, gdje se Ostale
uzdie u rang konstitutivnog naroda
na nain da predstavnik te grupe na
jednak nain sa predstavnicima konstitutivnih naroda participira u vrenju vlasti. U Brko Distriktu usvojen
je drugi model, gdje se vri (de jure)
deetniziranje postojeeg politikog
reima, a interesi konstitutivnih naroda zatieni su izriito samo u onoj
mjeri u kojoj je to nuno. Iako je formalno jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave,
Distrikt je zanimljiv za razmatranje
s obzirom na njegovu multietniku
strukturu, opseg nadlenosti, te razuenost viestranaja u Skuptini,
tako da se moe smatrati kao BiH
u malom. Zbog toga vrijedi razmotriti ta ova laboratorija etnikog
upravljanja, kako je Distrikt opisao
Florian Bieber, moe rei o trenutnim polemikama oko predstavljanja
nekonstitutivnih?
Ono to e iznenaditi svakog
itaoca Statuta Distrikta jeste odsustvo karakteristinih etnikih indikacija. Zakletva koju polau javni
zvaninici konstitutivne narode (i
njihove interese) ne spominje, predsjednik Skuptine i Gradonaelnik
imaju samo jednog zamjenika (bez
naznaka o etnikom sastavu), ne
27