Stecajni Zakon PDF

LEGALIS Hrvatski pravni portal
www.legalis.hr
Upozorenje: ...prema stajalitu Ustavnog suda, proieni tekst zakona po svojoj pravnoj naravi ne moe smatrati
zakonom ... a pozivanje na odredbe proienog teksta zakona nije obvezujue za adresate... (Rjeenje Ustavnog suda
Republike Hrvatske broj U-I-2597/2003 od 12. sijenja 2005, NN 11/2005). Stoga, proieni tekstovi zakona objavljeni
na ovoj stranici slue iskljuivo za informativnu upotrebu. Izdavai ove tekstove objavljuju u dobroj vjeri, smatrajui ih
u trenutku objavljivanja ispravnim proienim verzijama zakonskih tekstova, no ni na koji nain ne jame da su
objavljene verzije proienih tekstova zakona pravno valjane, trenutno vaee i/ili pravodobno dopunjene i mijenjane
te stoga ne odgovaraju ni za kakvu tetu ili kakve druge posljedice nastale njihovom uporabom.
Proieni tekst: ( NN 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06)
STEAJNI ZAKON
GLAVA I.
OPE ODREDBE
Predmet Zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju:
1. uvjeti za otvaranje steajnoga postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i
provedbe,
2. steajni plan,
3. osobna uprava dunika nesposobnoga za plaanje te
4. uvjeti i uinci oslobaanja dunika od preostalih obveza.
Ciljevi steajnoga postupka
lanak 2.
(1) Steajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika steajnoga dunika,
unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
(2) Tijekom steajnoga postupka moe se provesti i steajni plan po odredbama glave VI. ovoga
Zakona radi ureivanja pravnoga poloaja dunika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito
radi odravanja njegove djelatnosti.
Steajni dunik
Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
lanak 3.
(1) Steaj se moe provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dunika pojedinca, osim ako
Zakonom nije drukije odreeno. Dunikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se
trgovac pojedinac i obrtnik.
(2) Steaj se ne moe provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz
prorauna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih
gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje
te jedinicama lokalne samouprave i uprave.
(3) Nad pravnom osobom ija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoruanja i vojne
opreme, odnosno pruanje usluga Hrvatskoj vojsci steaj se ne moe otvoriti bez prethodne
suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje
steajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti steajnoga suca o
pokretanju prethodnoga postupka, smatrat e se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane
uskrati svoju suglasnost, za obveze steajnoga dunika solidarno odgovara Republika Hrvatska.
(4) Ako je zakonom iskljuena mogunost steaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te
pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivai, odnosno lanovi. Ova se odredba ne odnosi na
dionika drutva.
(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje steajnoga postupka doputeno je sve dok se ne
provede podjela imovine.
Steajni razlozi
lanak 4.
(1) Steaj se moe otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predvienih steajnih
razloga.
(2) Steajni razlozi su: nesposobnost za plaanje i prezaduenost.
(3) Dunik je nesposoban za plaanje ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane
obveze. Okolnost da je dunik podmirio ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelomino trabine
nekih vjerovnika sama po sebi ne znai da je on sposoban za plaanje.
(4) Smatrat e se da je dunik nesposoban za plaanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze
kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je
trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg
od njegovih rauna. Okolnost da je dunik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim
raunima kojima su se mogle namiriti sve te trabine ne znai da je on sposoban za plaanje.
(5) Predmnjeva iz stavka 4. ovoga lanka nee se primijeniti ako dunik tijekom prethodnoga
postupka podmiri sve trabine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih
njegovih rauna, ili ako doe do pristupanja dugu (lanak 50.). Podmirenje trabina dunik moe
dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja
poslove platnoga prometa.
(6) Postojanje okolnosti iz stavka 4. i 5. ovoga lanka o tome da je dunik nesposoban za plaanje
dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dunika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je
www.korekt.hr
www.legalis.hr
pravna osoba duna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom
ona odgovara za tetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.
(7) Dunik moe predloiti otvaranje steajnoga postupka i ako uini vjerojatnim da svoje ve
postojee obveze nee moi ispuniti po dospijeu (prijetea nesposobnost za plaanje).
(8) Nad pravnom osobom steaj e se otvoriti i u sluaju njene prezaduenosti. Smatrat e se da je
dunik prezaduen ako njegova imovina ne pokriva postojee obveze. Nee se smatrati da je dunik
prezaduen, ako se prema okolnostima sluaja (razvojnom programu, raspoloivim izvorima
sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) moe osnovano pretpostaviti da e
nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeu.
(9) Nee se smatrati da je prezadueno trgovako drutvo osoba (javno trgovako drutvo,
komanditno drutvo) ako je koji od njegovih lanova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze
fizika osoba.
(10) Ako je trgovako drutvo nesposobno za plaanje ili prezadueno, uprava koja vodi drutvo
mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaanje ili
prezaduenosti, predloiti otvaranje steajnoga postupka.
GLAVA II.
STEAJNI POSTUPAK
1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE
Nadlenost
lanak 5.
U steajnom postupku iskljuivo je stvarno i mjesno nadlean trgovaki sud na ijem se podruju
nalazi sjedite dunika pravne osobe, odnosno sjedite dunika pojedinca.
Primjena pravila parninog postupka
lanak 6.
U steajnom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju pravila parninog postupka u postupku
pred trgovakim sudovima.
Naela postupka
lanak 7.
(1) Steajni postupak se pokree samo prijedlogom ovlatene osobe.
(2) Steajni postupak je hitan.
(3) Steajni sudac po slubenoj dunosti utvruje sve injenice koje su od vanosti za steajni
postupak i radi toga moe izvoditi sve potrebne dokaze.
(4) Sud moe odluke donositi i bez usmene rasprave.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(5) Sud moe odustati od sasluanja dunika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe
ovlatene za zastupanje dunika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u duniku, odnosno
sam dunik pojedinac nepoznata boravita ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo sasluanje
dovelo do prekomjernoga odugovlaenja postupka. Umjesto odsutnoga dunika pojedinca moe biti
sasluan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to mogue. Radi zatite prava dunika, u sluajevima u
kojima je odustao od njegova sasluanja, sud moe duniku imenovati privremenoga zastupnika.
(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno
izostane s roita na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno. U steajnom postupku se ne moe traiti povrat u prijanje stanje.
Izuzee
lanak 7.a
(1) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, moe nastaviti rad u postupku dok se
ne odlui o tom zahtjevu.
(2) Ako se prihvati zahtjev za izuzee suca, ukinut e se radnje koje je on poduzeo ili u ijem je
poduzimanju sudjelovao.
(3) Svaki zahtjev za izuzee mora se odnositi na odreenog suca i mora biti obrazloen. Nije
doputeno openito traiti izuzee svih sudaca i predsjednika nekog suda.
(4) O zahtjevu za izuzee mora se odluiti najkasnije u roku od tri dana.
Dostava
lanak 8.
(1) Sudska pismena koja su upuena irem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno, stavljanjem pismena na posebnu steajnu oglasnu plou suda, na kojoj se
pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvrenom istekom treega
dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.
(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga steajnoga tijela treba
dostaviti duniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedite upisano u odgovarajuem upisniku,
dostava se obavlja na adresu sjedita te osobe u upisniku. Ako se dostava ne moe obaviti na toj
adresi, obavit e se stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Dostava se smatra obavljenom
protekom treega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou.
(3) Osobi koja je nepoznata boravita pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomonika za
primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomonika, odnosno
zastupnika.
(4) Steajni sudac moe dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljau,
povjeriti i javnom biljeniku. Trokovi takve dostave su trokovi steajnoga postupka.
(5) U svakom sudu oevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploe suda vodit e se raunalom
i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom duniku. Oevidnik
je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(6) U oevidniku iz stavka 5. ovoga lanka unosit e se samo najnuniji podaci na temelju kojih e
se moi utvrditi istovjetnost dunika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja
pismena na oglasnu plou suda.
Javna priopenja
lanak 9.
(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u
Narodnim novinama, na oglasnoj ploi suda te ako to doputaju uvjeti u sudu i u elektronikom
obliku, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba tono navesti tvrtku odnosno naziv
dunika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat e se da je priopenje obavljeno
protekom osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
(2) Steajni sudac moe odrediti da se priopenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno
da se objavljeno priopenje ponovno objavi. U sluaju ponovne objave treba naznaiti kada je i gdje
prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopenje obavljeno na
temelju prve objave.
(3) Javno se priopenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, ak i
onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.
Odluke
lanak 10.
(1) Odluke u steajnom postupku donose se u obliku rjeenja i zakljuka.
(2) Zakljukom se izdaje nalog slubenoj osobi ili tijelu steajnog postupka za obavljanje pojedinih
radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predvieno
ovim Zakonom.
Pravni lijekovi
lanak 11.
(1) Protiv rjeenja alba je doputena, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Rok za albu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, rok za
albu poinje tei istekom treega dana od dana stavljanja rjeenja na oglasnu plou suda, osim ako
dostava nije izvrena i javnim priopenjem.
(4) Ako se prema ovom Zakonu rjeenje mora dostaviti odreenim osobama, rok za podnoenje
albe tee od dana dostave rjeenja, osim ako dostava nije izvrena i javnim priopenjem.
(5) alba protiv rjeenja ne zadrava ovrhu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(6) Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba, sud e umnoiti dio spisa na koji se alba
odnosi i prijepis toga dijela spisa sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski
sud ne donese odluku, u prvostupanjskom e se postupku poduzimati one radnje koje je mogue
poduzimati prije pravomonosti pobijanoga rjeenja, osim ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(7) Drugostupanjski sud odluuje o albi u vijeu sastavljenom od triju sudaca. Vijee
drugostupanjskog suda duno je o albi odluiti hitno, a najkasnije u roku od 60 dana od primitka
albe.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(8) Prvostupanjski sud je duan albu podobnu za odluivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u
roku od 8 dana od njezinog primitka.
(9) Protiv zakljuka nije doputena alba.
(10) U steajnom postupku ne moe se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se
moe izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja vanog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti
graana, u skladu s pravilima parninog postupka.
Prigovor protiv naredbe
lanak 12.
Brisan.
Izvanredni pravni lijekovi
lanak 13.
Brisan.
Trokovi postupka
lanak 14.
Svaki vjerovnik snosi svoje trokove u steajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
2. TIJELA STEAJNOGA POSTUPKA
2.1. Openito
Tijela steajnoga postupka
lanak 15.
Tijela steajnoga postupka su steajni sudac, steajni upravitelj, skuptina vjerovnika i odbor
vjerovnika.
Steajni sudac
lanak 16.
Brisan.
Ovlasti steajnog suca
lanak 17.
(1) Steajni sudac:
1. odluuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrivanja postojanja steajnoga razloga i
provodi taj postupak,
2. odluuje o otvaranju steajnoga postupka,
3. imenuje i razrjeava steajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u
www.korekt.hr
4.
5.
6.
7.
8.
www.legalis.hr
skladu s ovim Zakonom,

nadzire rad odbora vjerovnika,
odreuje zapoete poslove koje treba zavriti tijekom steajnoga postupka, u skladu s ovim
Zakonom,
odobrava predraun trokova steajnoga postupka i odreuje nagradu steajnom upravitelju,
odobrava isplatu vjerovnika,
donosi odluke o zakljuenju i obustavi steajnoga postupka,
9.
odluuje i o svim drugim pitanjima steajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom
Zakonu odluuje koje drugo tijelo steajnoga postupka.
lanak 17.a
Brisan.
lanak 18.
Brisan.
lanak 19.
Brisan.
2.4. Steajni upravitelj
Tko moe biti imenovan za steajnoga upravitelja
lanak 20.
(1) Za steajnog upravitelja moe se imenovati fizika osoba koja ima visoku strunu spremu,
poloen struni ispit za steajnog upravitelja te se nalazi na listi steajnih upravitelja.
(2) Prigodom imenovanja steajnog upravitelja posebno e se voditi rauna o tome da upravitelj
raspolae potrebnom strunou i poslovnim iskustvom potrebnim za voenje odnosnog steajnog
postupka.
(3) Za steajnog upravitelja ne moe biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u
steajnom postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dunika ili je bila lanom nekog
njegovog tijela, zatim bliski srodnik steajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u steaju,
lanova uprave i drugih tijela dunika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparnitva s
dunikom.
(4) Za steajnog upravitelja ne moe biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti
imenovana za lana uprave dunika, nadzornog odbora ili slinog tijela, osoba pravomono osuena
za poinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja te za druga kaznena djela
koja ju ine nedostojnom za obavljanje dunosti steajnog upravitelja.
(5) Za steajnog upravitelja moe biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka.
Lista steajnih upravitelja
lanak 21.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(1) Listu steajnih upravitelja utvruje ministar nadlean za poslove pravosua i objavljuje se u
Narodnim novinama. Utvrena lista moe se dopunjavati.
(2) Na listu iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo biti upisana osoba koja ima visoku strunu spremu
te poloen struni ispit za steajnog upravitelja, osim ako postoje okolnosti iz stavka 4. lanka 20.
ovoga Zakona.
(3) Osoba koja se nalazi na listi steajnih upravitelja moe se brisati s liste odlukom ministra
nadlenog za poslove pravosua po slubenoj dunosti zbog razloga koji su zapreka za obavljanje
dunosti steajnog upravitelja iz lanka 20. stavka 1. i stavka 4. ovoga Zakona ili na osobni zahtjev
osobe koja se nalazi na listi.
(4) Rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka su upravni akti.
(5) Ministar nadlean za poslove pravosua e posebnim podzakonskim aktom propisati postupak
uvrtavanja i brisanja sa liste steajnih upravitelja.
Struni ispit
lanak 21a.
(1) Program strunog ispita za steajne upravitelje te uvjeti i nain za polaganje strunog ispita
utvruju se pravilnikom koji donosi ministar nadlean za poslove pravosua.
(2) Vlada Republike Hrvatske posebnim aktom utvruje kriterije i nain obrauna i plaanja
nagrade steajnim upraviteljima.
Imenovanje steajnoga upravitelja

lanak 22.
(1) Steajni upravitelj se imenuje rjeenjem o otvaranju steajnoga postupka.
(2) Odluka o imenovanju steajnoga upravitelja moe se pobijati albom protiv rjeenja o otvaranju
steajnoga postupka.
(3) Ako se albom protiv rjeenja o otvaranju steajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju
steajnoga upravitelja, steajni sudac moe povodom albe samo izmijeniti odluku o imenovanju
steajnoga upravitelja u roku od tri dana.
(4) Protiv rjeenja steajnoga suca o imenovanju novoga steajnoga upravitelja doputena je alba.
(5) Pri primanju dunosti, steajni upravitelj daje izjavu pred steajnim sucem da e savjesno,
drei se Ustava, zakona i pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dunost. Tom e se
prigodom steajnom upravitelju predati potvrda o imenovanju u kojoj e se navesti da je rjeenjem
o otvaranju steajnoga postupka imenovan za steajnoga upravitelja odreenoga steajnog dunika.
Tu je ispravu steajni upravitelj duan vratiti odmah po zavretku svoje dunosti..
Imenovanje drugoga steajnoga upravitelja
lanak 23.
(1) Na prvom ili kojem kasnijem roitu nakon imenovanja steajnog upravitelja skuptina
vjerovnika moe umjesto steajnog upravitelja kojeg je imenovao steajni sudac izabrati drugog
steajnog upravitelja. Druga osoba smatrat e se izabranom za steajnog upravitelja ako je za njezin
www.korekt.hr
www.legalis.hr
izbor, osim veine iz lanka 38.c ovoga Zakona, glasovala i veina vjerovnika koji su glasovali.
Novoimenovani steajni upravitelj ne mora biti na listi steajnih upravitelja. Novoimenovanom
steajnom upravitelju isprava o imenovanju predat e se nakon to da izjavu da e savjesno
obavljati svoju dunost
(2) Steajni sudac donosi rjeenje kojim se potvruje imenovanje steajnoga upravitelja. Ako
steajni sudac to rjeenje ne donese u roku od tri dana smatrat e se da je potvrdilo imenovanje
steajnoga upravitelja.
(3) Steajni sudac moe uskratiti potvrdu novoimenovanoga steajnog upravitelja samo ako on
nema visoku strunu spremu, odnosno poloen struni ispit za steajnog upravitelja te ako ne
ispunjava uvjete iz lanka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
(4) Protiv rjeenja kojim je steajni sudac odbio potvrditi imenovanje steajnoga upravitelja svaki
steajni vjerovnik ima pravo na albu.
(5) Ovlasti ranijeg steajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o imenovanju novom steajnom
upravitelju.
(6) Raniji steajni upravitelj je duan izvriti predaju svoje dunosti novom steajnom upravitelju u
roku od tri dana.
(7) Steajni sudac e zakljukom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dunosti
izmeu steajnih upravitelja.
Ovlasti steajnoga upravitelja
lanak 24.
(1) Steajni upravitelj ima prava i obveze tijela dunika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
(2) Ako steajni dunik nastavlja poslovati tijekom steajnoga postupka, poslovanje vodi steajni
upravitelj.
(3) Steajni upravitelj zastupa dunika.
(4) Steajni upravitelj vodi samo one poslove dunika pojedinca koji se odnose na steajnu masu i
zastupa ga kao steajnoga dunika s ovlastima zakonskoga zastupnika.
(5) Brisan.
Dunosti steajnoga upravitelja
lanak 25.
(1) Steajni upravitelj je duan postupati savjesno i uredno, a osobito:
1. dovesti u red oevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja steajnoga postupka,
2. sastaviti, u suglasnosti sa steajnim sucem, predraun trokova steajnoga postupka i podnijeti ga
na odobrenje steajnom sucu,
www.korekt.hr
www.legalis.hr
3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

4. sastaviti poetno stanje imovine dunika,
5. kao dobar gospodar brinuti se o zavretku zapoetih, a neizvrenih poslova dunika i poslova
potrebnih da bi se sprijeilo nastupanje tete nad sredstvima dunika,
6. brinuti se o ostvarivanju trabine dunika,
7. savjesno voditi poslovanje dunika ako je odreeno da se poslovanje nastavlja,
8. unoviti, odnosno naplatiti s panjom dobroga gospodara stvari i prava dunika koje ulaze u
steajnu masu,
9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvriti isplatu,
10. dostaviti odboru vjerovnika zavrni steajni raun,
11. izvriti naknadne isplate vjerovnika.
12. nakon zakljuenja steajnog postupka zastupati steajnu masu u skladu s ovim Zakonom,
13. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.
(2) Steajni upravitelj je duan podnositi pisana izvijea o tijeku steajnoga postupka i o stanju
steajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatrae steajni sudac ili odbor
vjerovnika.
Nadzor nad steajnim upraviteljem
lanak 26.
(1) Rad steajnoga upravitelja nadziru steajni sudac, odbor vjerovnika i skuptina vjerovnika, koji
su ovlateni u svako doba zatraiti obavijesti ili izvjea o stanju stvari i voenju poslova.
(2) Ako steajni upravitelj ne postupi po nalogu steajnoga sucaa za poduzimanje neke od radnji iz
lanka 25. ovoga Zakona, steajni sudac ga moe novano kazniti. Iznos pojedine novane kazne ne
moe biti vei od 10.000,00 kuna.
Razrjeenje steajnoga upravitelja
lanak 27.
(1) Steajni e sudac razrijeiti steajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana odravanja
izvjetajnog roita, odnosno od prestanka poslovanja dunika ako je odlueno da dunik
privremeno nastavlja poslovanje, ako nije unovio imovinu koja ulazi u steajnu masu tako da se
moe pristupiti zavrnoj diobi, osim ako unovenje nije bilo mogue radi voenja upravnog ili
sudskog postupka koji je prethodno pitanje za zavretak steajnog postupka. Ako se imovina
dunika koja ulazi u steajnu masu sastoji veim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unoviti,
taj rok iznosi godinu dana.
www.korekt.hr
10
www.legalis.hr
(2) Steajni sudac moe, po slubenoj dunosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skuptine
vjerovnika, razrijeiti steajnoga upravitelja i prije isteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka ako
svoju dunost ne obavlja uspjeno ili iz drugih vanih razloga. Osobito ako je imenovan u vie od
tri steaja ija je vrijednost steajne mase procijenjena na vie od dva milijuna kuna i ti steajni
dunici nastavljaju poslovanje.
(3) Prije donoenja odluke steajni e sudac omoguiti steajnome upravitelju da se oituje, osim
ako vani razlozi ne zahtijevaju da se drukije postupi.
(4) Protiv rjeenja o razrjeenju steajnog upravitelja pravo na albu imaju samo steajni vjerovnici.
(5) Steajni upravitelj razrijeit e se dunosti i kad to sam zatrai. U tom sluaju protiv rjeenja o
odbijanju zahtjeva za razrjeenje pravo na albu ima samo steajni upravitelj.
(6) Steajni sudac moe rjeenjem razrijeenom steajnom upravitelju naloiti vraanje onoga to je
tijekom postupka primio, osobito ako odbije izvriti nalog steajnog suca u svezi s predajom
dunosti; odbije ili nepotrebno odgaa predaju dunikove dokumentacije ili ako ne postupi po
nalogu suca za dostavu izvjea o odreenim pitanjima .
(7) Steajni sudac moe u rjeenju, iz stavka 4. ovoga lanka, steajnom upravitelju zaprijetiti
novanom kaznom iz lanka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
(8) Zajedno s rjeenjem o razrjeenju steajnog upravitelja steajni e sudac donijeti rjeenje o
imenovanju novoga steajnog upravitelja. Na prvom narednom ili kojem kasnijem roitu skuptina
vjerovnika moe izabrati neku drugu osobu za steajnog upravitelja, pri emu e se odgovarajue
primijeniti odredbe lanka 23. ovoga Zakona.
Odgovornost steajnoga upravitelja
lanak 28.
(1) Steajni upravitelj duan je naknaditi tetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju
od svojih dunosti.
(2) Steajni upravitelj ne odgovara za tetu nastalu zbog radnje koju je odobrio steajni sudac,
odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute steajnoga suca, osim ako je
odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran nain.
(3) Za tetu koju poine radnici steajnoga upravitelja steajni upravitelj odgovara samo ako je teta
nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.
(4) Steajni upravitelj duan je naknaditi tetu vjerovniku steajne mase koju je ovaj pretrpio zbog
neispunjenja obveze steajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako steajni
upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da steajna masa nee biti
dostatna za njeno ispunjenje.
(5) Pravo na podnoenje zahtjeva za naknadu tete nastale zbog povrede dunosti steajnoga
upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oteenoga za tetu i okolnosti na
kojima se zasniva obveza steajnoga upravitelja za naknadu tete. Pravo na podnoenje zahtjeva za
naknadu tete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomonosti odluke o
zakljuenju steajnoga postupka. Pravo na podnoenje zahtjeva za naknadu tete prouzrokovane
www.korekt.hr
11
www.legalis.hr
povredom dunosti poinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana,
zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili zavretka nadzora.
(6) Steajni upravitelj duan je nakon stupanja na dunost osigurati se kod osiguravajueg drutva
od odgovornosti u smislu odredaba ovoga lanka, nakon to visinu osigurnine odredi zakljukom
steajni sudac uzimajui u obzir predvidivu veliinu steajne mase te sloenost postupka. Trokovi
osiguranja su trokovi steajnog postupka.
(7) O zahtjevima za naknadu tete podnesenim protiv steajnog upravitelja sud odluuje u
parninom postupku.
Nagrada za rad i naknada trokova
lanak 29.
(1) Steajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih trokova.
(2) Nagradu steajnom upravitelju rjeenjem odreuje steajni sudac prema posebnom propisu
kojim Vlada Republike Hrvatske utvruje kriterije i nain obrauna i plaanja nagrade steajnim
upraviteljima.
(3) Obraun stvarnih trokova rjeenjem odobrava steajni sudac na temelju pisanog, obrazloenog
i dokumentiranog izvjea steajnog upravitelja.
(4) Rjeenje iz stavka 2. i 3. ovoga lanka posebno se dostavlja lanovima odbora vjerovnika, ako
je osnovan te duniku pojedincu. Obavijest o odreivanju nagrade i naknade bez naznake visine
iznosa objavljuje se na oglasnoj ploi suda, uz napomenu da se u pisarnici moeizvriti uvid u
potpuni tekst rjeenja.
(5) Protiv rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka steajni upravitelj, dunik pojedinac i svaki
steajni vjerovnik imaju pravo na albu.
(6) Ako u steajnom postupku nema sredstava za isplatu nagrade i naknade trokova steajnoga
upravitelja, nagrada i naknada trokova isplatit e se iz sredstava fonda iz lanka 39.a stavka 1.
ovoga Zakona.
lanak 30.
Brisan.
Polaganje rauna
lanak 31.
(1) Steajni upravitelj duan je po zavretku svoje dunosti poloiti raun vjerovnicima.
(2) Steajni sudac e, prije roita vjerovnika, ispitati zavrni raun upravitelja i na njemu potvrditi
da ga je ispitao. U sluaju potrebe steajni sudac moe odrediti da zavrni raun pregledaju vjetaci.
www.korekt.hr
12
www.legalis.hr
(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, steajni sudac e, zavrni raun, prije nego to ga ispita,
dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom raunu. Ispitani zavrni
raun, zajedno s dokazima i izjanjenjem odbora vjerovnika, steajni sudac e staviti na uvid
vjerovnicima u pisarnici suda. Rok izmeu izlaganja zavrnoga rauna s prilozima i odravanja
roita vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.
(4) Vjerovnici mogu naloiti steajnom upravitelju da u odreenim vremenskim razmacima tijekom
postupka polae raune. Na te se raune na odgovarajui nain primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3.
ovoga lanka.
2.5. Odbor vjerovnika
Osnivanje odbora vjerovnika prije roita vjerovnika
lanak 32.
(1) Radi zatite interesa vjerovnika u steajnom postupku, prije prvoga roita vjerovnika, steajni
sudac moe osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove lanove.
(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni steajni vjerovnici s najviim trabinama i
vjerovnici s malim trabinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dunikovih
radnika, osim ako oni kao steajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznaajnim trabinama.
(3) Za lanove odbora mogu biti imenovani i razluni vjerovnici te osobe koje nisu vjerovnici ako
bi svojim strunim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.
(4) Broj lanova odbora vjerovnika mora biti neparan, ali u pravilu ne vie od sedam.
(5) Kad je ovim Zakonom odreeno da odbor vjerovnika poduzima odreene radnje u postupku,
podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na
temelju odluke odbora.
(6) Ako je broj steajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.
Osnivanje odbora vjerovnika na skuptini vjerovnika
lanak 32.a
(1) O osnivanju odbora vjerovnika odluuju vjerovnici na prvoj skuptini vjerovnika, sukladno
odredbi lanka 32. stavka 2. do 6. ovoga Zakona. Ako je steajni sudac ve osnovao odbor
vjerovnika, vjerovnici odluuju treba li taj odbor zadrati.
(2) Skuptina vjerovnika moe iz odbora vjerovnika iskljuiti sve ili pojedine lanove koje je
imenovao steajni sudac i izabrati druge ili dodatne lanove odbora vjerovnika.
lanak 33.
Brisan.
Zadaci odbora vjerovnika
www.korekt.hr
13
www.legalis.hr
lanak 34.
(1) Odbor vjerovnika je duan nadzirati steajnoga upravitelja i pomagati mu u voenju poslova,
pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naloiti provjeru prometa i
iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika moe
ovlastiti pojedine svoje lanove.
(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
1. razmatra izvjea steajnoga upravitelja o tijeku steajnoga postupka i o stanju steajne mase,
2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo steajni upravitelj,
3. podnosi prigovor steajnom sucu na rad steajnoga upravitelja,
4. daje miljenje steajnom sucu o unovenju imovine dunika, kad sudac to zatrai,
5. daje miljenje steajnom sucu o nastavljanju zapoetih poslova, odnosno o radu steajnoga
dunika, kad sudac to zatrai,
6. daje miljenje steajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrenih popisom imovine,
kada sudac to zatrai.
(3) Odbor vjerovnika je duan obavjeivati vjerovnike o tijeku steajnoga postupka i o stanju
steajne mase.
Razrjeenje lanova odbora vjerovnika
lanak 35.
(1) Steajni sudac moe lana odbora vjerovnika razrijeiti po slubenoj dunosti ili na zahtjev
vjerovnika. lan odbora vjerovnika razrijeit e se i kada to sam zatrai. Prije donoenja odluke
potrebno je sasluati lana odbora vjerovnika.
(2) Steajni e sudac imenovati novoga lana odbora vjerovnika ako bi zbog razrjeenja broj
lanova odbora vjerovnika bio manji od tri lana. Vjerovnici mogu na prvom sljedeem roitu
vjerovnika iskljuiti lana kojeg je imenovao steajni sudac i izabrati drugoga lana odbora
vjerovnika.
Odgovornost lanova odbora vjerovnika
lanak 36.
lanovi odbora vjerovnika duni su razlunim i steajnim vjerovnicima, naknaditi tetu ako su
skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dunosti. Odredbe o zastari prava na podnoenje
zahtjeva za naknadu tete prema steajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajui nain i na
zastaru zahtjeva za naknadu tete prema lanovima odbora vjerovnika.
Sjednice odbora vjerovnika i donoenje odluka
lanak 37.
www.korekt.hr
14
www.legalis.hr
(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odluuje na sjednicama, ako je nazona
veina ukupnog broja njegovih lanova.
(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva steajni sudac po slubenoj dunosti ili na prijedlog
steajnoga upravitelja ili veine lanova odbora vjerovnika. Na toj sjednici lanovi odbora izabiru
predsjednika.
(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika moe sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.
(4) lana odbora vjerovnika na sjednicama moe zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti
ovjerovljenom punomoi.
(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazoni steajni sudac i steajni upravitelj bez prava
glasa. Steajni sudac i steajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
(6) Odbor vjerovnika odluuje veinom glasova nazonih lanova, a ako su glasovi podijeljeni,
odluuje steajni sudac.
(7) Steajni sudac moe ukinuti odluku odbora vjerovnika odgovarajuom primjenom odredbe iz
lanka 38.f ovoga Zakona.
Nagrada za rad i naknada trokova
lanak 38.
(1) lanovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika. Nagrada se
odreuje do visine prosjene dnevne plae u Republici Hrvatskoj po danu koji provedu u obavljanju
poslova iz svog djelokruga.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka steajni sudac moe odrediti nagradu lanu odbora
vjerovnika koji nije vjerovnik (lanak 32. stavak 3.) uzimajui u obzir opseg i sloenost poslova
koji su mu povjereni.
(3) lanovi odbora vjerovnika imaju pravo na naknadu trokova uz odgovarajuu primjenu odredbe
ovoga Zakona o naknadi trokova steajnom upravitelju.
(4) O nagradama i trokovima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka odluuje steajni sudac posebnim
rjeenjem, na prijedlog odbora vjerovnika.
(5) Rjeenje iz stavka 4. ovoga lanka dostavlja se osobno steajnom upravitelju i svim lanovima
odbora vjerovnika koji imaju pravo na albu protiv tog rjeenja.
2.6. Skuptina vjerovnika
Sazivanje skuptine vjerovnika
lanak 38.a
(1) Skuptinu vjerovnika saziva steajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom
odvojenog namirenja, svi steajni vjerovnici, steajni upravitelj i dunik pojedinac.
(2) Vrijeme i mjesto odravanja te dnevni red skuptine javno se priopuje. Javno priopenje moe
izostati ako se rasprava odgodi na skuptini vjerovnika.
www.korekt.hr
15
www.legalis.hr
Prijedlog za sazivanje skuptine vjerovnika

lanak 38.b
(1) Skuptina vjerovnika sazvat e se na prijedlog:
1. steajnoga upravitelja,
2. odbora vjerovnika,
3. najmanje pet steajnih vjerovnika koji nisu niega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj trabina
steajnih vjerovnika po procjeni steajnoga suca premauje petinu iznosa trabina svih steajnih
vjerovnika koji ne spadaju u nie isplatne redove,
4. jednoga ili vie steajnih vjerovnika koji ne spadaju u nie isplatne redove, uz uvjet da zbroj
njihovih trabina po procjeni steajnoga suca premauje dvije petine iznosa naznaenog u toki 3.
ovoga stavka.
(2) Izmeu primitka prijedloga i sjednice skuptine ne smije protei vie od trideset dana.
(3) Protiv rjeenja steajnoga suca kojim je odbio sazvati skuptinu vjerovnika podnositelj
prijedloga ima pravo na posebnu albu. Ako ima vie predlagatelja, pravo na albu ima svaki od
njih.
(4) Ako steajni sudac ne sazove skuptinu u roku iz stavka 2. ovoga lanka niti u tom roku donese
rjeenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skuptine, smatrat e se da je donio rjeenje kojim je
prijedlog odbio. U tom sluaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu albu. O toj je albi
drugostupanjski sud duan odluiti u roku od osam dana.
Voenje skuptine vjerovnika i odluivanje
lanak 38.c
(1) Skuptinu vjerovnika vodi steajni sudac.
(2) Smatrat e se da je na skuptini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa trabina steajnih
vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi vie od zbroja iznosa trabina vjerovnika koji su
glasovali protiv te odluke. Za razlune vjerovnike kojima dunik ne duguje osobno prigodom
utvrivanja prava glasa umjesto iznosa trabina uzet e se u obzir vrijednost razlunog prava.
Pravo glasa
lanak 38.d
(1) Pravo glasa na skuptini vjerovnika imaju steajni vjerovnici ije su trabine utvrene.
(2) Smatrat e se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova trabina osporena, ako postojanje
svoje trabine dokazuje ovrnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom
ne dokae prestanak postojanja trabine.
(3) Smatrat e se da razluni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje trabine osigurane
razlunim pravom koju je prijavio u steajnom postupku (lanak 173. stavak 6.), iako je ta njegova
trabina osporena, ako je osigurana razlunim pravom upisanim u zemljinoj ili kojoj drugoj javnoj
www.korekt.hr
16
www.legalis.hr
knjizi, osim ako dunik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak postojanja
trabine.
(4) Vjerovnicima osporenih trabina, i ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i 3., priznat e se pravo
glasa ako se na skuptini vjerovnika steajni upravitelj i nazoni vjerovnici s pravom glasa tako
sporazumiju. Ako se sporazum ne moe postii, o tome odluuje steajni sudac na skuptini
rjeenjem protiv kojeg nije doputena posebna alba.
(5) Vjerovnici niih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove trabine utvrene
(lanak 176. stavak 7. u svezi sa lankom 72.).
(6) Steajni sudac moe prigodom glasovanja na sljedeim skuptinama vjerovnika na prijedlog
steajnog upravitelja ili kojega od nazonih vjerovnika s pravom glasa, izmijeniti svoju odluku o
pravu glasa vjerovnika osporenih trabina.
(7) Odredba stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na vjerovnike ije su
trabine vezane za odgodni uvjet.
Ovlasti skuptine vjerovnika
lanak 38.e
(1) Skuptina vjerovnika ovlatena je na izvjetajnom roitu ili kojem kasnijem roitu:
1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,
2. imenovati novoga steajnog upravitelja,
3. odluiti o nastavku poslovanja dunika i o nainu i uvjetima unovenja njegove imovine,
4. naloiti steajnom upravitelju izradu steajnog plana,
5. donijeti sve odluke iz nadlenosti odbora vjerovnika,
6. odluiti o drugim pitanjima od vanosti za provedbu i okonanje steajnog postupka u skladu s
ovim Zakonom.
(2) Skuptina vjerovnika ima pravo zatraiti od steajnoga upravitelja obavijesti i izvjetaje o stanju
stvari i voenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skuptina vjerovnika moe
naloiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja steajni upravitelj.
(3) Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim roitima skuptine vjerovnika.
Ukidanje odluke skuptine vjerovnika
lanak 38.f
(1) Ako je koja od odluka skuptine vjerovnika u suprotnosti sa zajednikim interesom steajnih
vjerovnika, steajni e sudac na zahtjev kojega od razlunih vjerovnika, steajnoga vjerovnika koji
nije niega isplatnog reda ili steajnog upravitelja ili iznimno po slubenoj dunosti, tu odluku
ukinuti.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka steajni sudac e odluiti odmah na toj skuptini, ali u
sloenijim sluajevima moe odgoditi donoenje odluke za 8 dana od dana odranja skuptine
vjerovnika.
www.korekt.hr
17
www.legalis.hr
(3) Rjeenje kojim se ukida odluka skuptine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo
na posebnu albu ima svaki razluni vjerovnik te svaki steajni vjerovnik koji nije niega isplatnog
reda.
3. Pokretanje steajnoga postupka

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka
lanak 39.
(1) Steajni postupak se pokree prijedlogom vjerovnika ili dunika, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
(2) Vjerovnik je ovlaten podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ako uini vjerojatnim
postojanje svoje trabine i kojega od steajnih razloga.
(3) Razluni vjerovnici mogu predlagati otvaranje steajnog postupka nad dunikom samo ako
uine vjerojatnim da se njihova trabina nee moi potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi
njihovo razluno pravo.
(4) Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad pravnom osobom moe u ime dunika podnijeti
svaka osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.
(5) Prijedlog iz stavka 4. ovoga lanka koji ne podnesu sve osobe ovlatene za zastupanje pravne
osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit e doputen samo ako podnositelj prijedloga uini
vjerojatnim postojanje kojega od steajnih razloga. Steajni sudac e ako je to mogue u tom
sluaju sasluati ostale osobe ovlatene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.
(6) Dunik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad svojom
imovinom.
(7) Osobe ovlatene za zastupanje dunika po zakonu, odnosno dunik pojedinac duni su podnijeti
prijedlog za otvaranje steajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana
nastupanja nesposobnosti za plaanje.
(8) Osobe iz stavka 7. ovoga lanka osobno odgovaraju vjerovnicima za tetu koju su im prouzroili
propustom svoje dunosti utvrene tom odredbom.
(8) Brisan
(9) Brisan.
(10) Brisan.
(11) Brisan.
Dodatna pristojba za voenje steajnoga postupka
lanak 39.a
www.korekt.hr
18
www.legalis.hr
(1) Vjerovnik koji predlae pokretanje steajnoga postupka duan je pri podnoenju prijedloga uz
sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje steajnoga postupka uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu
od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokrie trokova steajnog postupka koji se ne mogu
namiriti iz imovine dunika (lanak 63. stavak 4.), odnosno za predujmljivanje sredstava za voenje
steajnog postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva. Na pozivanje i
naplatu ovih pristojbi na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe Zakona o sudskim pristojbama
(Narodne novine, br. 74/95., 57/96., 137/02., 26/03. proieni tekst).
(2) Dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga lanka uplauje se na poseban raun trgovakoga suda.
(3) Dodatnu pristojbu iz stavka 1. ovoga lanka dune su uplatiti i jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kada kao vjerovnik predlae pokretanje steajnog postupka. Tu pristojbu
nisu duni uplatiti radnici i raniji radnici dunika koji kao vjerovnici predlau pokretanje steajnog
postupka radi namirenja dospjelih trabina po osnovi rada, Republika Hrvatska kao ni kada se steaj
pokree temeljem odredbe lanka 41. Zakona o platnom prometu.
(4) Uplaena sudska pristojba i dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga lanka jesu trokovi steajnoga
postupka na iju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.
(5) Predujam iz fonda iz stavka 1. ovoga lanka za voenje steajnoga postupka dok se u tom
postupku ne prikupe za to potrebna sredstva troak je steajnoga postupka i steajni upravitelj duan
je vratiti taj predujam u fond nakon to u steajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.
Povlaenje prijedloga
lanak 40.
(1) Prijedlog se moe povui sve do isticanja oglasa o otvaranju steajnoga postupka na oglasnu
plou suda odnosno do donoenja rjeenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.
(2) Ako predlagatelj povue prijedlog za otvaranje steajnoga postupka, steajni sudac e obustaviti
postupak. U tom sluaju nastale trokove postupka snosi predlagatelj, osim ako do povlaenja nije
dolo zato to je dunik naknadno podmirio trabinu vjerovnika, u kojem sluaju nastale trokove
postupka snosi dunik
Predujmljivanje trokova prethodnoga postupka
lanak 41.
(1) Steajni vjerovnik, kao predlagatelj, duan je uplatiti predujam za pokrie trokova prethodnog
postupka u iznosu koji zakljukom odredi steajni sudac.
(2) Ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, steajni sudac rjeenjem e odbaciti
prijedlog.
(3) Ako steajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u trokove steajnoga postupka.
(4) Steajni sudac moe rjeenjem osloboditi uplate predujma steajnog dunika koji je predloio
otvaranje steajnog postupka, ako on dokae dostavljanjem javnobiljeniki ovjerovljenoga
prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokrie trokova prethodnog postupka.
(5) Kad steajni postupak radi namirenja dospjelih trabina pokreu radnici i prijanji radnici
dunika, oni nisu duni predujmiti iznos potreban za pokrie trokova prethodnoga postupka. U tom
www.korekt.hr
19
www.legalis.hr
e se sluaju sredstva za pokrie trokova prethodnoga postupka predujmiti iz Fonda iz lanka 39.a
stavka 1. ovoga Zakona.
4. Prethodni postupak
Pokretanje prethodnoga postupka
lanak 42.
(1) Na temelju prijedloga za otvaranje steajnoga postupka steajni sudac donosi rjeenje o
pokretanju postupka radi utvrivanja uvjeta za otvaranje steajnoga postupka (prethodni postupak),
protiv kojega nije doputena posebna alba ili taj prijedlog odbacuje rjeenjem.
(2) U rjeenju o pokretanju prethodnoga postupka steajni sudac moe imenovati privremenoga
steajnog upravitelja.
(3) Ako dunik predloi otvaranje steajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga
postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje steajnoga postupka, steajni sudac moe
bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega voenja toga postupka donijeti rjeenje o
otvaranju steajnoga postupka.
(4) Prethodni postupak moe trajati najdue tri mjeseca od donoenja rjeenja o pokretanju
prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok.
Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka
lanak 43.
(1) Osobe koje vode poslove dunika i lanovi nadzornog odbora dunika, kao i radnici dunika, i u
sluaju ako im je prestala dunost, odnosno zaposlenje duni su nakon podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnoga postupka steajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pruiti sve
potrebne podatke i obavijesti.
(2) Steajni sudac moe zakljukom narediti steajnom duniku, odnosno osobama iz stavka 1.
ovoga lanka da u odreenom roku predaju sudu pisano izvjee o financijsko-gospodarskom stanju
dunika.
(3) Steajni sudac moe, ako ocijeni da je to, potrebno, rjeenjem narediti osobama koje vode
poslove dunika iz stavka 1. ovoga lanka davanje prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u
skladu s pravilima ovrhe.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu tete koju su im
prouzroili uskratom davanja ili davanjem netonih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvjea,
izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka.
(5) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka odgovaraju kazneno za davanje netonih ili nepotpunih
podataka, obavijesti, izvjea, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka kao
za davanje lanoga iskaza u sudskom postupku.
(6) Pravo na naknadu tete iz stavka 4. ovoga lanka zastarijeva u roku od pet godina od dana
zakljuenja steajnoga postupka.
www.korekt.hr
20
www.legalis.hr
(7) Na sluajeve iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe

lanaka 106., 107. i 109. ovoga Zakona.
Mjere osiguranja
lanak 44.
(1) Steajni sudac e, rjeenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rjeenjem, na
zahtjev predlagatelja ili po slubenoj dunosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se
sprijeilo da do donoenja odluke o prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka ne nastupe takve
promjene imovinskoga poloaja dunika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.
(2) Steajni sudac moe osobito:
1. postaviti privremenoga steajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajui nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona o steajnom upravitelju,
2. zabraniti raspolaganje imovinom dunika ili odrediti da dunik moe raspolagati svojom
imovinom samo uz prethodnu suglasnost steajnoga suca ili privremenoga steajnoga upravitelja,
3. zabraniti ili privremeno odgoditi odreivanje, odnosno provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja
protiv dunika,
4. zabraniti isplate s rauna dunika.
(3) Steajni sudac moe, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. i 2. ovoga lanka
odrediti i prije donoenja rjeenja o pokretanju prethodnoga postupka.
(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, steajni sudac moe odrediti da se osobe iz lanka 43. stavka
1. ovoga Zakona prisilno privedu.
(5) Osobama iz stavka 4. ovoga lanka steajni sudac moe izrei novanu kaznu do 50.000,00
kuna.
(6) Steajni sudac moe, na prijedlog vjerovnika, privremenoga steajnog upravitelja ili po
slubenoj dunosti, odrediti privremene mjere osiguranja predviene pravilima ovrhe i protiv
dunika pojedinca, protiv osoba koje i inae odgovaraju za obveze dunika te protiv dunikovih
dunika, ako ocijeni da je to potrebno radi zatite imovine steajnoga dunika.
(7) Na privremene mjere iz stavka 6. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o
postupku osiguranja prema pravilima ovrhe.
Privremeni steajni upravitelj
lanak 45.
(1) Ako se duniku postavi privremeni steajni upravitelj i odredi zabrana raspolaganja, ovlast za
raspolaganje imovinom dunika prelazi na privremenoga steajnoga upravitelja. U tom je sluaju
privremeni steajni upravitelj duan:
1. zatititi i odravati imovinu dunika,
www.korekt.hr
21
www.legalis.hr
2. nastaviti s voenjem dunikova poduzea sve do odluke o otvaranju steajnoga postupka, osim
ako steajni sudac ne odredi mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
3. ispitati mogu li se imovinom dunika pokriti trokovi postupka.
(2) Steajni sudac moe zatraiti od steajnoga upravitelja da, kao struna osoba, ispita postoji li
razlog za otvaranje steajnoga postupka, te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dunika.
(3) Postavi li se privremeni steajni upravitelj u sluaju u kojemu nije odreena zabrana
raspolaganja, sud e utvrditi dunosti privremenoga steajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti
dunosti odreene stavkom 1. ovoga lanka.
(4) Privremeni steajni upravitelj ovlaten je stupiti u poslovne prostorije dunika te tamo provesti
potrebne radnje. Dunik pojedinac, odnosno tijela dunika pravne osobe duni su privremenom
steajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dunika. Protiv dunika,
odnosno lanova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti,
primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dunika i lanova njegovih tijela nakon
otvaranja steajnoga postupka.
Objava ogranienja raspolaganja
lanak 46.
(1) Rjeenje kojim se odreuju ogranienja raspolaganja predviena lankom 44. stavkom 2.
tokom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni steajni upravitelj javno e se objaviti. To
je rjeenje potrebno dostaviti duniku i privremenom steajnom upravitelju. Dunikovi dunici
ujedno e se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodei rauna o objavljenom rjeenju.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka steajni sud e dostaviti upisniku u koji je dunik upisan.
(3) Za upis ogranienja raspolaganja u zemljinu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u
izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovorajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu
otvaranja steajnoga postupka u te upisnike.
Uinci ogranienja raspolaganja
lanak 47.
(1) U sluaju povrede ogranienja raspolaganja iz lanka 44. ovoga Zakona na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja
nakon otvaranja steajnoga postupka.
(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dunika prela na privremenoga steajnoga upravitelja,
na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja steajnoga postupka.
Ukidanje mjera osiguranja
lanak 48.
(1) Rjeenje o ukidanju mjera osiguranja objavit e se, odnosno dostaviti na nain na koji je
objavljeno i rjeenje kojim su odreene.
www.korekt.hr
22
www.legalis.hr
(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dunika prela na privremenoga steajnoga upravitelja,
on e prije nego to bude razrijeen, u ime i za raun dunika podmiriti nastale trokove te ispuniti
obveze koje je preuzeo za steajnoga dunika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga
odnosa, ako je privremeni steajni upravitelj primio protuinidbu za imovinu kojom upravlja.
(3) U hitnim sluajevima steajni sudac moe odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga lanka obavi
umjesto privremenoga steajnoga upravitelja novoimenovani steajni upravitelj.
Roite radi izjanjenja o prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka
lanak 49.
(1) Nakon to donese rjeenje o pokretanju prethodnoga postupka steajni sudac e odmah zakazati
roite na koje e pozvati zastupnike dunika po zakonu, odnosno dunika pojedinca, predlagatelja,
pravnih osoba koje za dunika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga steajnoga
upravitelja, a po potrebi i druge osobe.
(2) Na roitu iz stavka 1. ovoga lanka pozvane osobe e se izjasniti o prijedlogu za otvaranje
steajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti.
Izjava o pristupanju dugu
lanak 50.
(1) Trea osoba moe na roitu iz lanka 49. ovoga Zakona dati izjavu o pristupanju dugu
steajnoga dunika. Uz izjavu je trea osoba duna predoiti steajnom sucu po javnom biljeniku
ovjerovljenu ispravu o sadraju i nainu podmirenja dunikovih obveza prema odredbi stavka 3.
ovoga lanka. Steajni sudac e ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatraiti
odgovarajue jamstvo. Radi toga moe i odgoditi roite.
(2) Ako se pokae da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokria, njen davatelj odgovara za
prouzroenu tetu i trokove postupka.
(3) Steajni sudac e odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da e najkasnije u roku
od dva mjeseca od dana donoenja rjeenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele
obveze steajnoga dunika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu ve nastale obveze, kako budu
dospijevale.
(4) Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon to steajni sudac odobri pristupanje
dugu, solidarno odgovaraju s dunikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o
pristupanju dugu.
(5) Rjeenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, steajni sudac e obustaviti steajni postupak.
Protiv toga rjeenja pravo na albu imaju predlagatelj i dunik.
(6) Vjerovnici steajnoga dunika ija je trabina prema duniku nastala do pristupanja dugu i koja
je utvrena ovrnom ispravom mogu na temelju te isprave i rjeenja kojim se odobrava pristupanje
dugu izravno traiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca.
(7) Dunik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju
prema steajnom duniku ovrnu ispravu mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te
isprave traiti protiv njega ovrhu
www.korekt.hr
23
www.legalis.hr
Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dunika

lanak 51.
Steajni sudac e odrediti jednog ili vie vjetaka koji e u roku od 15 dana, zajedno s njime i s
privremenim steajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dunik
nesposoban za plaanje ili prezaduen.
Sluajevi u kojima se nee odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dunika
lanak 52.
(1) Vjetaci iz lanka 51. ovoga Zakona nee se imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za
otvaranje steajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dunika za plaanje ili
njegove prezaduenosti.
(2) Vjetaci iz stavka 1. ovoga lanka nee se imenovati i ako se nesposobnost dunika za plaanje
moe nedvojbeno utvrditi iz okolnosti to je obustavio plaanje. Okolnost da je dunik obustavio
plaanje moe se osobito utvrditi na temelju izvjea pravnih osoba koje za dunika obavljaju
poslove platnoga prometa.
5. Otvaranje steajnoga postupka
Rasprava i odluivanje o otvaranju steajnoga postupka
lanak 53.
(1) Nakon to primi izvjee privremenoga steajnoga upravitelja, te miljenje vjetaka o
nesposobnosti za plaanje i prezaduenosti dunika, steajni sudac e odrediti roite radi rasprave
o uvjetima za otvaranje steajnoga postupka. Na roite se pozivaju predlagatelj, a za dunika
pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dunik pojedinac, privremeni steajni upravitelj te, po
potrebi, vjetaci.
(2) Na roitu iz stavka 1. ovoga lanka moe se ispitati mogunost pristupanja dugu. U tom e
sluaju steajni sudac na odgovarajui nain primijeniti odredbe lanka 50. ovoga Zakona, osim
odredbe o odgodi roita.
(3) Ako je rije o sluaju u kojem se nee ispitivati gospodarsko-financijsko stanje dunika (lanak
51.), tada se roite radi izjanjenja o prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka (lanak 49.) moe
spojiti s roitem radi rasprave o uvjetima za otvaranje steajnog postupka (lanak 53.).
(4) Steajni sudac e na roitu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zakljuenja, donijeti
rjeenje o otvaranju steajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.
(5) U rjeenju o odbijanju prijedloga za otvaranje steajnoga postupka, steajni sudac e odrediti
tko je duan snositi trokove postupka.
(6) Protiv rjeenja o otvaranju steajnoga postupka albu moe podnijeti osoba koja je bila
zastupnik po zakonu dunika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja
steajnoga postupka i dunik pojedinac, a protiv rjeenja steajnoga suca kojim se odbija prijedlog
za otvaranje steajnoga postupka albu moe podnijeti predlagatelj.
www.korekt.hr
24
www.legalis.hr
(7) Ako se utvrdi da je dunik do zavretka prethodnoga postupka postao sposoban za plaanje,
postupak e se obustaviti. Trokove provedenoga postupka u tom sluaju snosi dunik.
Sadraj rjeenja o otvaranju steajnoga postupka
lanak 54.
(1) Ako otvori steajni postupak, steajni sudac e u tom rjeenju imenovati steajnoga upravitelja.
(2) U rjeenju o otvaranju steajnoga postupka posebno e se navesti podaci o:
1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjeditu dunika,
2. prezimenu, imenu i adresi steajnoga upravitelja,
3. danu otvaranja steajnoga postupka.
(3) Rjeenjem o otvaranju steajnoga postupka pozvat e se vjerovnici da u odreenom roku, u
skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi trabina, steajnom upravitelju prijave svoje trabine.
Rok za prijavu trabina ne moe biti krai od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.
(4) Razluni i izluni vjerovnici pozvat e se da u roku iz stavka 3. ovoga lanka obavijeste
steajnog upravitelja o svojim pravima, sukladno odredbi lanka 173. stavka 5. i 6. ovoga Zakona.
(5) Rjeenjem o otvaranju steajnoga postupka pozvat e se dunikovi dunici da svoje obveze bez
odgode ispunjavaju steajnom upravitelju za steajnoga dunika.
(6) U rjeenju o otvaranju steajnoga postupka steajni sudac e odrediti da se otvaranje steajnoga
postupka upie u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljine knjige, upisnik brodova, upisnik
brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasnitva.
Zakazivanje ispitnoga i izvjetajnoga roita
lanak 55.
(1) Rjeenjem o otvaranju steajnoga postupka steajni sudac e zakazati:
1. roite vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene trabine (ispitno roite). Izmeu posljednjega
dana roka za prijavljivanje trabine i ispitnoga roita ne smije protei manje od osam dana niti vie
od dva mjeseca,
2. roite vjerovnika na kojem e se na temelju izvjea steajnoga upravitelja odluivati o daljnjem
tijeku steajnoga postupka (izvjetajno roite). To se roite ne moe odrati prije roita iz toke
1. ovoga stavka niti petnaest dana od dana odravanja toga roita.
(2) Roita iz stavka 1. ovoga lanka mogu se spojiti tako da se najprije odri ispitno roite, a
zatim izvjetajno roite.
(3) Na izvjetajnom roitu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga
steajnoga upravitelja, odluiti o nastavku poslovanja dunika i o nainu unovenja imovine
steajnoga dunika te donijeti sve odluke iz nadlenosti odbora vjerovnika.
www.korekt.hr
25
www.legalis.hr
lanak 56.
Brisan.
lanak 57.
Brisan.
lanak 58.
Brisan.
lanak 59.
Brisan.
lanak 60.
Brisan.
lanak 61.
Brisan.
Neposredno otvaranje steajnoga postupka
lanak 62.
Brisan..
Sluajevi u kojima se otvoreni steajni postupak ne provodi
lanak 63.
(1) Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu nije
dovoljna ni za namirenje trokova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, steajni sudac e
donijeti odluku o otvaranju i zakljuenju steajnoga postupka. U tom se sluaju steajni postupak
nee provesti i na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe lanka 196. do 202. ovoga Zakona.
Postupak se nee zakljuiti, ako se u roku koji rjeenjem odredi steajni sudac predujmi dostatan
iznos novca za pokrie trokova kako prethodnog, tako i otvorenog steajnog postupka.
(2) Rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka objavljuju se u "Narodnim novinama".
(3) Predlagatelj iz stavka 4. ovoga lanka moe od svake osobe koja je odgovorna zato to prijedlog
za pokretanje steajnoga postupka nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog
iznosa i pretrpljene tete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dunostima
i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu trokova i pretrpljene tete
zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Ako se steajni postupak zakljui u skladu s odredbama stavka 1. ovoga lanka, a dunik nema
sredstava niti za pokrie najnunijih trokova (oglas, sreivanje arhivske grae i sl.), ta e se
sredstva isplatiti na na teret Fonda za pokrie trokova steajnih postupaka.
www.korekt.hr
26
www.legalis.hr
(5) Steajni upravitelj moe i nakon zakljuenja steajnog postupka u ime steajnog dunika, a za
raun steajne mase unoviti imovinu dunika i prikupljenim sredstvima podmiriti nastale trokove
steajnoga postupka, a eventualni ostatak uplatiti u Fond iz lanka 39.a ovoga Zakona. O
obavljenim radnjama steajni upravitelj podnosi izvjea steajnom sucu.
(6) Steajni upravitelj je ovlaten, kad je to potrebno radi poduzimanja radnji iz stavka 5. ovoga
Zakona, na temelju zakljuka steajnog suca otvoriti kod banke odgovarajui raun.
(7) Ako se ispune pretpostavke iz lanka 199. stavka 1. ovoga Zakona, steajni sudac e rjeenjem o
nastavku postupka radi naknade diobe pozvati steajne vjerovnike da u roku od trideset dana
steajnom upravitelju prijave svoje trabine i zakazati roite na kojem e se ispitati prijavljene
trabine (ispitno roite). Ako se steajni postupak nastavlja zbog naknadno pronaene imovine
koja ulazi u steajnu masu, steajni sudac e zakazati istodobno i izvjetajno roite. Na
odgovarajui nain e se primijeniti odredbe lanka 158. do 163. te lanka 164. do 195. ovoga
Zakona.
Oglas o otvaranju steajnoga postupka
lanak 64.
(1) O otvaranju steajnoga postupka vjerovnici se obavjeuju oglasom.
(2) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploi suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas
mora biti istaknut na oglasnoj ploi suda istoga dana kada je doneseno rjeenje o otvaranju
steajnoga postupka.
(3) Oglas o otvaranju steajnoga postupka sadri:
1. naziv suda koji je donio rjeenje o otvaranju steajnoga postupka,
2. izvadak iz rjeenja o otvaranju steajnoga postupka,
3. tvrtku matini broj subjekta (MBS), ili naziv dunika,
4. ime i sjedite steajnoga suca,
5. ime i adresu steajnoga upravitelja,
6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama lanka 54. ovoga Zakona prijave svoje trabine,
odnosno obavijeste o svojim pravima, te adresu na koju e dostavljati prijave,
7. mjesto, dan i sat izvjetajnog i ispitnog roita,
8. poziv dunikovim dunicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju steajnom upravitelju za
steajnoga dunika,
9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploi suda.
Dostava i objava rjeenja o otvaranju steajnoga postupka
lanak 65.
www.korekt.hr
27
www.legalis.hr
(1) Rjeenje o otvaranju steajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, duniku, pravnim osobama
koje za dunika obavljaju poslove platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjeditu
dunika i dravnom odvjetnitvu. Rjeenje se pravnim osobama koje za dunika obavljaju poslove
platnoga prometa upuuje telefaksom i dostavlja potom.
(2) Rjeenje o otvaranju steajnoga postupka dostavit e se i tijelima koja vode upisnike, odnosno
javne knjige iz lanka 54. stavka 6. ovoga Zakona. Tim e se tijelima dostaviti i rjeenje o otvaranju
steajnoga postupka iz lanka 63. ovoga Zakona.
(3) Tijela iz stavka 2. ovoga lanka duna su po slubenoj dunosti na temelju dostavljenoga
rjeenja zabiljeiti otvaranje steajnoga postupka.
(4) Ako je dunik pojedinac, steajni sudac e ga uputiti da se, u skladu s ovim Zakonom, moe
osloboditi svojih preostalih obveza.
(5) Rjeenje o otvaranju steajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploi suda.
(6) Steajni sudac moe naloiti steajnom upravitelju da rjeenja o otvaranju steajnoga postupka
dostavi vjerovnicima i dunicima steajnoga dunika ija je adresa poznata.
Pravna sredstva
lanak 66.
Brisan.
6. STEAJNA MASA I STEAJNI VJEROVNICI
6.1. Steajna masa
Pojam steajne mase
lanak 67.
(1) Steajna masa obuhvaa cjelokupnu imovinu dunika u vrijeme otvaranja steajnoga postupka
te imovinu koju on stekne tijekom steajnoga postupka.
(2) Steajna masa slui namirenju trokova steajnoga postupka te trabine vjerovnika steajnoga
dunika, odnosno trabine ije je namirenje osigurano odreenim pravima na imovini dunika.
Imovina koja ne ulazi u steajnu masu dunika pojedinca
lanak 68.
Imovina dunika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio
trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u steajnu masu.
Skupna imovina kod imovinskih zajednica
lanak 69.
www.korekt.hr
28
www.legalis.hr
Ako je otvoren steajni postupak nad imovinom jednoga branoga druga, udio toga branoga druga
u zajednikoj imovini branih drugova ulazi u steajnu masu ako se na tom udjelu po opim
pravilima o ovrsi moe protiv dunika provesti ovrha. Podjela imovine obavit e se izvan steaja, na
zahtjev steajnoga upravitelja.
6.2. Steajni vjerovnici
Pojam steajnoga vjerovnika
lanak 70.
(1) Steajni vjerovnici su osobni vjerovnici dunika koji u vrijeme otvaranja steajnoga postupka
imaju koju imovinsko-pravnu trabinu prema njemu.
(2) Steajni vjerovnici se prema svojim trabinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici
kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek poto budu u cijelosti namireni vjerovnici
prethodnoga isplatnoga reda. Steajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno
veliini svojih trabina.
Trabine viih isplatnih redova
lanak 71.
(1) U trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih radnika steajnog
dunika nastale do dana otvaranja steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine
do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade tete
pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U trabine drugog vieg isplatnog reda ulaze sve ostale trabine prema duniku, osim onih koje
su razvrstane u nie isplatne redove.
Steajni vjerovnici niih isplatnih redova
lanak 72.
(1) Nakon trabina viih isplatnih redova, kao trabine niih isplatnih redova, namiruju se prema
navedenom redoslijedu:
1. kamate na trabine steajnih vjerovnika od otvaranja steajnoga postupka,
2. trokovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku,
3. novane kazne za kazneno ili prekrajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili
prekrajnoga djela kojima se namee obveza plaanja novca,
4. trabine za besplatnu inidbu dunika,
5. trabine za povrat zajma kojim se nadomjeta kapital nekoga lana drutva ili odgovarajue
trabine.
(2) Trabine za koje je izmeu vjerovnika i dunika ugovoreno da e u steajnom postupku biti
niega isplatnoga reda, u sluaju dvojbe, namirivat e se nakon trabina iz stavka 1. ovoga lanka.
www.korekt.hr
29
www.legalis.hr
(3) Kamate na trabine steajnih vjerovnika niih isplatnih redova i trokovi koji za te vjerovnike
nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i trabine tih vjerovnika.
Nedospjele trabine
lanak 73.
(1) Nedospjele trabine dospijevaju otvaranjem steajnoga postupka.
(2) Ako se na trabine iz stavka 1. ovoga lanka nije plaala kamata, smatrat e se kao da se na njih
plaala zakonska kamata i trabine e se smanjiti na iznos koji bi, po uraunavanju zakonskih
kamata za vrijeme od otvaranja steajnoga postupka do dospijea, odgovarao punom iznosu
trabina.
Trabine vezane uz raskidni uvjet
lanak 74.
Trabine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja steajnog postupka se, sve dok uvjet
ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne trabine.
Odgovornost vie osoba
lanak 75.
Vjerovnik kojemu vie osoba odgovora za ispunjenje iste inidbe u cijelosti, moe u steajnom
postupku, protiv svakoga od dunika, isticati do svoga potpunoga namirenja cijeli iznos koji je
potraivao u vrijeme otvaranja steajnoga postupka.
Prava solidarnih dunika i jamaca
lanak 76.
(1) Solidarni dunici i jamci dunika mogu kao steajni vjerovnici traiti da im se vrati ono to su
za dunika platili prije ili nakon dana otvaranja steajnoga postupka, ako im pripada pravo na
vraanje isplaenoga prema duniku.
(2) Solidarni dunici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos to e ga platiti za
dunika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao steajnim vjerovnicima.
Preraunavanje trabina
lanak 77.
Nenovane trabine ili one iji je novani iznos neodreen, istiu se u novanoj vrijednosti na koju
se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja steajnoga postupka. Trabine izraene u stranoj valuti ili u
obraunskoj jedinici obraunavaju se u valutu Republike Hrvatske po teaju mjerodavnom za
mjesto plaanja u vrijeme otvaranja steajnoga postupka.
Povremena davanja
lanak 78.
www.korekt.hr
30
www.legalis.hr
Trabine koje imaju za predmet povremena davanja iji su iznos i trajanje odreeni, utvruju se u
iznosu koji se dobije zbrajanjem jo predstojeih davanja uz odbitak meukamata navedenih u
lanku 73. stavka 2. ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije odreeno, primijenit e se na
odgovarajui nain odredba lanka 77. ovoga Zakona.
Otuenje trabine
lanak 78.a
(1) Ako steajni vjerovnik otui nakon otvaranja steajnoga postupka svoju trabinu koju nije
prijavio u tom postupku, stjecatelj trabine moe u steajnom postupku imati samo ona prava koja
bi mogao imati i njegov prednik, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Ako steajni vjerovnik otui svoju trabinu koju je prijavio u steajnom postupku, njezin
stjecatelj ulazi u pravni poloaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Prijenos trabine iz stavka 2. ovoga lanka u steajnom se postupku moe dokazivati samo
javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, ili ako steajni vjerovnik taj prijenos potvrdi svojom
izjavom danom pred steajnim sucem.
6.3. Izluni vjerovnici
Izluna prava. Pravo na vraanje stvari
lanak 79.
(1) Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava moe dokazati da neki
predmet ne spada u steajnu masu, nije steajni vjerovnik. Njeno e se pravo na izdvajanje
predmeta utvrivati prema pravilima koja vae za ostvarivanje tih prava izvan steajnoga postupka.
(2) Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga lanka upisano u zemljinoj ili u kojoj drugoj javnoj
knjizi, steajni dunik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u steajnu masu.
(3) Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaena u cijelosti moe traiti da mu se vrati roba koja
je iz drugoga mjesta poslana duniku prije dana otvaranja steajnoga postupka a do dana otvaranja
toga postupka nije prispjela u odredino mjesto, odnosno ako je do toga dana dunik nije preuzeo
(pravo na vraanje).
(4) Pravo na vraanje ima i komisionar za kupnju robe.
(5) Ako je dunik preuzeo samo na uvanje robu koja je stigla u odredino mjesto prije dana
otvaranja steajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraanje ali ima pravo redovnim putem
ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izluni vjerovnik.
Naknada za izluna prava
lanak 80.
(1) Ako je predmet, ije se izdvajanje moglo traiti, dunik neovlateno otuio prije otvaranja
steajnoga postupka, izluni vjerovnik moe zahtijevati da se na njega prenese pravo na
www.korekt.hr
31
www.legalis.hr
protuinidbu, ako ona jo uvijek nije izvrena. On moe zahtijevati protuinidbu iz steajne mase,
ako se ona jo uvijek iz te mase moe izdvojiti.
(2) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka, izluni vjerovnik moe, kao steajni
vjerovnik, traiti naknadu pretrpljene tete.
(3) Ako je predmet ije se izdvajanje moglo traiti otuio privremeni steajni upravitelj prije
otvaranja steajnoga postupka ili steajni upravitelj nakon toga, izluni vjerovnik moe, po svom
izboru, zahtijevati da se na njega prenese pravo na protuinidbu ako ona jo uvijek nije izvrena, ili
zahtijevati protuinidbu iz steajne mase ako se ona jo uvijek iz te mase moe izdvojiti ili traiti
naknadu pretrpljene tete kao vjerovnik steajne mase.
6.4. Razluni vjerovnici
Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige
lanak 81.
Vjerovnici koji imaju zalono pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u
javnoj knjizi (zemljinoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasnitva i sl.), imaju
pravo pokrenuti ovrni postupak radi prodaje stvari ili unovenja prava prema odredbama lanka
164.a ovoga Zakona.
Sudsko ili javnobiljeniko osiguranje trabine prijenosom vlasnitva na stvari ili prijenosom prava
lanak 81.a
Vjerovnik ija prava proizlaze iz sudskog ili javnobiljenikog osiguranja trabine prijenosom
vlasnitva stvari ili prijenosom prava ima u steajnom postupku pravni poloaj razlunog
vjerovnika.
Pokretanje ovrnog postupka
lanak 81.b
Brisan.
lanak 81.c
Brisan.
Pravo odvojenoga namirenja ostalih zalonih vjerovnika

lanak 82.
(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz steajne mase imaju kakvo zalono pravo koje nije
upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje
trabine, kamata i trokova iz vrijednosti zalonoga predmeta.
(2) Zakonsko zalono pravo najmodavca ili zakupodavca u steajnom postupku se ne moe
ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana
prije otvaranja steajnoga postupka, kao ni za naknadu tete zbog otkaza najma ili zakupa od strane
www.korekt.hr
32
www.legalis.hr
steajnoga upravitelja. Navedena ogranienja ne tiu se zalonoga prava zakupodavca

poljoprivrednoga zemljita za dunu zakupninu.
Ostali razluni vjerovnici
lanak 83.
S vjerovnicima navedenim u lanku 82. ovoga Zakona izjednaeni su:
1. vjerovnici kojima je dunik radi osiguranja njihove trabine predao neku pokretnu stvar ili prenio
neko pravo,
2. vjerovnici koji imaju pravo zadranja nekoga predmeta, jer su neto upotrijebili u korist toga
predmeta, u mjeri u kojoj njihova trabina po toj osnovi ne prelazi jo postojeu korist,
3. vjerovnici koji pravo zadranja imaju na temelju zakona,
4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako
predmet za koji postoji obveza plaanja carine ili poreza po zakonu slui osiguranju javnih davanja.
Razluni vjerovnici kao steajni vjerovnici
lanak 84.
Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su steajni vjerovnici ako im je dunik i osobno
odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se odreknu
odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.
6.5. Vjerovnici steajne mase
Obveze steajne mase
lanak 85.
(1) Iz steajne mase najprije se namiruju trokovi steajnoga postupka i ostale obveze steajne
mase.
(2) Obveze steajne mase iz stavka 1. ovoga lanka steajni upravitelj namirit e redom kojim one
dospijevaju.
Trokovi steajnoga postupka
lanak 86.
U trokove steajnoga postupka spadaju:
1. sudski trokovi steajnoga postupka,
2. nagrade i izdaci privremenoga steajnoga upravitelja, steajnoga upravitelja i lanova odbora
vjerovnika,
www.korekt.hr
33
www.legalis.hr
3. drugi trokovi za koje je ovim ili drugim zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi
steajnoga postupka.
lanak 86.a
Brisan.
Ostale obveze steajne mase
lanak 87.
(1) U ostale obveze steajne mase spadaju obveze:
1. zasnovane radnjama steajnoga upravitelja ili na drugi nain upravljanjem, unovenjem i
podjelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnoga postupka,
2. trabine odvjetnika za pruene usluge tijekom posljednjih est mjeseci prije otvaranja steajnoga
postupka u svezi sa zatitom i ostvarenjem prava dunika koja ulaze u steajnu masu,
3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje trai za steajnu masu ili mora uslijediti
nakon otvaranja steajnoga postupka,
4. na temelju neosnovanoga obogaenja mase,
5. trabine radnika steajnoga dunika nastale nakon otvaranja steajnoga postupka.
(2) Obveze koje je preuzeo privremeni steajni upravitelj, ovlaten raspolagati imovinom dunika
do otvaranja steajnoga postupka, smatraju se obvezama steajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz
nekoga trajnoga obveznoga odnosa ako je privremeni steajni upravitelj primio protuinidbu za
imovinu kojom je upravljao.
Isplata obveza steajne mase
lanak 87.a
(1) Tijekom cijeloga postupka steajni je upravitelj duan voditi rauna o tome da se iz steajne
mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza steajne mase, a prigodom
isplate pojedinih obveza steajne mase duan je izdvojiti sredstva potrebna za pokrie onih takvih
obveza za koje se osnovano moe pretpostaviti da bih ih trebalo namiriti u budunosti.
(2) Prije zakljuenja steajnoga postupka steajni e upravitelj, uz suglasnost steajnoga suca, dio
steajne mase izdvojen u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka poloiti kod suda ili javnog
biljenika. Nakon zakljuenja steajnoga postupka o isplati iz poloenog novca odluuje steajni
sudac na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika steajne mase vodei rauna o potrebi da se
osiguraju odgovarajua sredstva za isplatu onih vjerovnika koji za ostvarenje svojih trabina jo
uvijek ne raspolau ovrnom ispravom ili drugom valjanom pravnom osobom.
GLAVA III.
PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOGA POSTUPKA
1. OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE
www.korekt.hr
34
www.legalis.hr
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

lanak 88.
(1) Pravne posljedice otvaranja steajnoga postupka nastupaju poetkom dana kojega je oglas o
otvaranju steajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploi suda.
(2) Ako rjeenje o otvaranju steajnoga postupka u povodu albe bude ukinuto, a u ponovnom
postupku steajni postupak bude opet otvoren, smatrat e se da su pravne posljedice otvaranja
steajnoga postupka nastupile poetkom dana kojega je prvo rjeenje o otvaranju steajnoga
postupka istaknuto na oglasnoj ploi suda.
Prijelaz prava dunikovih tijela, odnosno dunika pojedinca na steajnoga upravitelja.
lanak 89.
Otvaranjem steajnoga postupka prava tijela dunika pravne osobe prestaju i prelaze na steajnoga
upravitelja. Otvaranjem steajnoga postupka prava dunika pojedinca na upravljanje i raspolaganje
imovinom koja ulazi u steajnu masu prelaze na steajnoga upravitelja.
Zabrane otuenja ili optereenja
lanak 90.
(1) Zabrana otuenja ili optereenja koja je protiv dunika odreena prema opim pravilima samo
radi zatite interesa odreenih osoba, u steajnom postupku je bez uinka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na zabrane otuenja i optereenja do kojih je dolo
u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.
Raspolaganja tijela dunika, odnosno dunika
lanak 91.
Raspolaganja ranijih zastupnika dunika pravne osobe, odnosno dunika pojedinca nakon otvaranja
steajnoga postupka predmetima iz steajne mase bez pravnog su uinka, osim onih raspolaganja za
koja vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u javne knjige. Drugoj e se strani vratiti njena
protuinidba iz steajne mase ako je njome poveana vrijednost steajne mase.
inidbe u korist dunika
lanak 92.
Ako nakon otvaranja steajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku dunika pravne
osobe ili duniku pojedincu prije javnog priopenja o otvaranju steajnoga postupka, iako je obvezu
trebalo ispuniti u korist steajne mase, takvim se ispunjenjem oslobaa svoje obveze ako dokae da
u vrijeme ispunjenja nije znao da je steajni postupak otvoren.
Nasljedstvo
lanak 93.
www.korekt.hr
35
www.legalis.hr
Ako je dunik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom steajnoga postupka,
samo se on ima pravo prihvatiti ili odrei nasljedstva ili zapisa.
Podjela imovine pravne zajednice
lanak 94.
(1) Ako je dunik s nekom treom osobom u suvlasnikoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili
ortatvu, podjela imovine obavit e se izvan steajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa
moe se iz udjela dunika traiti odvojeno namirenje.
(2) U steajnom su postupku bez uinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz
stavka 1. ovoga lanka iskljuuje trajno ili za odreeno vrijeme pravo na razvrgnue takve
zajednice ili kojima se za to utvruje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na
kojoj se zajednica temelji te za odgovarajui sporazum sunasljednika.
Preuzimanje parnica
lanak 95.
(1) Parnice o imovini koja ulazi u steajnu masu, ukljuujui i arbitrane postupke, koji su u
vrijeme otvaranja steajnog postupka bili u tijeku, steajni upravitelj preuzet e u ime i za raun
steajnog dunika. Parnice glede onih trabina koje se prijavljuju u steajni postupak, ne mogu se
nastaviti prije nego to su ispitane na ispitnom roitu.
(2) Parnice koje su u vrijeme otvaranja steajnog postupka bile u tijeku protiv steajnog dunika
preuzet e u njegovo ime steajni upravitelj ako se tiu:
1. izluenja nekog predmeta iz steajne mase,
2. odvojenog namirenja,
3. obveza steajne mase.
(3) Protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, trokove parninog
postupka nastale do prekida postupka, kao i trokove nastale nakon prekida postupka ako steajni
upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tubeni zahtjev ili se odrekne
tubenog zahtjeva, moe ostvarivati samo kao steajni vjerovnik. U protivnom trokovi parnice
nastali nakon prekida namirit e se kao dugovi steajne mase.
Trabine steajnih vjerovnika
lanak 96.
Steajni vjerovnici mogu svoje trabine prema duniku ostvarivati samo u steajnom postupku.
Prestanak prava steenih ovrhom ili osiguranjem
lanak 97.
Ako steajni vjerovnik tijekom posljednjih ezdeset dana prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnoga postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje
razluno ili slino pravo na imovini dunika koja ulazi u steajnu masu, to pravo otvaranjem
steajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja.
Zabrana ovrhe i osiguranja
www.korekt.hr
36
www.legalis.hr
lanak 98.
(1) Nakon otvaranja steajnoga postupka pojedini steajni vjerovnici ne mogu protiv dunika traiti
osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu niti na drugoj imovini
dunika.
(2) Ni vjerovnici koji nisu steajni vjerovnici nisu ovlateni traiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na
buduim trabinama dunika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge slube, ili na
njegovim trabinama po toj osnovi tijekom steajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje
radi naplate zahtjeva za uzdravanje i drugih trabina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda
dunika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti trabine drugih vjerovnika.
(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja
steajnoga postupka prekidaju se. Nakon to ti postupci budu nastavljeni, ovrni e ih sud
obustaviti.
(4) Nakon otvaranja steajnoga postupka izluni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava
pokrenuti protiv dunika postupke ovrhe i osiguranja po opim pravilima ovrnoga postupka.
Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja steajnoga
postupka, nastavit e i provesti ovrni sud po pravilima ovrnoga postupka.
(5) Nakon otvaranja steajnoga postupka razluni vjerovnici ovlateni su pokrenuti postupak ovrhe
ili osiguranja po opim pravilima ovrnoga postupka. Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su
ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja steajnoga postupka, nastavit e i provesti ovrni sud po
pravilima ovrnoga postupka.
(6) Nakon otvaranja steajnog postupka dopustit e se i provesti upis u javne knjige, ako su uvjeti
za upis ostvareni prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja steajnog postupka.
Zabrana ovrhe radi ostvarenja trabina prema steajnoj masi
lanak 99.
(1) Prisilna ovrha radi ostvarenja trabina prema steajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom
radnjom steajnoga upravitelja nije doputena est mjeseci od otvaranja steajnoga postupka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na:
1. obveze steajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je steajni upravitelj odluio ispuniti,
2. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je steajni
upravitelj mogao otkazati ugovor,
3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je steajni upravitelj primio protuinidbu u korist
steajne mase,
4. brisana.
Iskljuenje drugih oblika pravnoga stjecanja
lanak 100.
www.korekt.hr
37
www.legalis.hr
(1) Nakon otvaranja steajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine
koja ulazi u steajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dunika ili prisilnoj ovrsi
ili osiguranju u korist steajnoga vjerovnika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na sluajeve stjecanja prema naelu povjerenja u
javne knjige.
Skupna teta
lanak 101.
Zahtjeve steajnih vjerovnika za naknadu tete koju su zajedniki pretrpjeli zbog smanjenja imovine
koja ulazi u steajnu masu prije ili nakon otvaranja steajnoga postupka (skupna teta) moe, za
vrijeme trajanja steajnoga postupka, ostvarivati samo steajni upravitelj. Ako su zahtjevi za
naknadu tete upravljeni protiv steajnoga upravitelja, moe ih ostvarivati samo novopostavljeni
steajni upravitelj.
Osobna odgovornost lanova drutva
lanak 102.
Ako je steajni postupak otvoren nad drutvom iji lanovi osobno odgovaraju za obveze drutva,
zahtjeve protiv lanova drutva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme steajnoga
postupka, moe ostvarivati samo steajni upravitelj.
Zadravanje prava na prijeboj
lanak 103.
Ako je steajni vjerovnik u vrijeme otvaranja steajnoga postupka imao, na temelju zakona ili
ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje steajnoga postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo.
Nastupanje prijeboja u postupku
lanak 104.
(1) Ako su u vrijeme otvaranja steajnoga postupka trabine ili jedna od trabina koje se imaju
prebiti, jo pod odgodnim uvjetom ili jo nisu dospjele ili trabine jo nisu upravljene na istovrsne
inidbe, do prijeboja e doi tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti. Odredbe lanka 73. i 77.
ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Prijeboj je iskljuen ako trabina kojom se
prijeboj treba izvriti postane bezuvjetna i dospjela prije nego to prijeboj postane mogu.
(2) Prijeboj nije iskljuen time to trabine glase na razliite valute ili obraunske jedinice, ako se te
valute ili obraunske jedinice u mjestu isplate trabine kojom se prijeboj vri mogu slobodno
zamijeniti. Preraunavanje se obavlja prema teaju koji u mjestu plaanja vrijedi u vrijeme primitka
izjave o prijeboju.
Nedopustivost prijeboja
lanak 105.
Prijeboj nije doputen:
www.korekt.hr
38
www.legalis.hr
1. ako je obveza steajnoga vjerovnika prema steajnoj masi nastala tek nakon otvaranja steajnoga
postupka,
2. ako je steajni vjerovnik svoju trabinu stekao od drugoga vjerovnika tek nakon otvaranja
steajnoga postupka,
3. ako je steajni vjerovnik trabinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih est mjeseci prije dana
otvaranja steajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dunik postao nesposoban za plaanje
ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje steajnoga postupka. Iznimno, prijeboj e biti
doputen ako se radi o trabini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora, ili o
trabini koja je oivjela uspjenim pobijanjem pravnoga posla dunika,
4. ako je steajni vjerovnik mogunost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom,
5. ako vjerovnik ija se trabina treba namiriti iz slobodne imovine dunika, duguje steajnoj masi.
Dunost obavjeivanja i suradnje
lanak 106.
(1) Dunik pojedinac duan je steajnom sucu, steajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, po
nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Obavijesti dane prema odredbama stavka 1. ovoga lanka, u kaznenom ili prekrajnom postupku
mogu se koristiti protiv dunika ili kojega od njegovih bliskih srodnika samo uz pristanak dunika.
(3) Dunik je duan steajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih zadataka.
(4) Dunik je duan davati obavijesti i suraivati, po nalogu suda, u svako doba. Duan se je
suzdravati od svih radnji kojima bi se moglo oteati ispunjenje tih obveza.
(5) Dunik je duan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta svoga prebivalita,
odnosno boravita. Sud moe duniku zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga
sud moe izmijeniti takvu odluku.
Dovoenje, zatvor i novana kazna
lanak 107.
(1) Ako radi pribavljanja odgovarajuih obavijesti to bude potrebno, sud moe odrediti sasluanje
dunika pojedinca. Za sluaj neodazivanja, sud moe odrediti dovoenje.
(2) Steajni sudac moe, nakon sasluanja, zatvoriti dunika:
1. ako je unato nalogu suda odbio dati potrebne obavijesti i suraivati sa steajnim upraviteljem u
ispunjavanju njegovih zadataka,
2. ako unato nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjei davanje obavijesti i suradnju, a osobito
ako se unato zabrane udaljavanja priprema za bijeg,
3. ako se unato zabrani suda ponaa na nain kojim bi mogao onemoguiti ili oteati prikupljanje
potrebnih isprava i obavijesti, a osobito radi zatite steajne mase.
www.korekt.hr
39
www.legalis.hr
(3) Steajni sudac moe odrediti zatvor u trajanju od najvie tri mjeseca. Sud drugoga stupnja moe
na prijedlog vijea suda prvoga stupnja zatvor produiti za jo dva mjeseca. Protiv rjeenja o
odreivanju zatvora doputena je alba koja ne odgaa provedbu rjeenja. O albi protiv rjeenja
suda drugoga stupnja o produljenju zatvora odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(4) Rok za albu iz prethodnog stavka je tri dana. Sud koji odluuje o albi duan je odluku
donijeti u roku od tri dana.
(5) Steajni sudac moe duniku ispunjavanje dunosti iz lanka 106. ovoga Zakona uvjetovati
izricanjem novane kazne. Pojedinano izreena novana kazna ne moe biti vea od 10.000,00
kuna. Na izricanje i provedbu novane kazne na odgovarajui se nain primjenjuju pravila ovrnog
postupka o ovrsi radi ostvarenja radnje koju moe obaviti samo dunik.
(6) Duniku koji ne ispunjava svoje dunosti iz lanka 106. ovoga Zakona steajni sudac moe,
neovisno o odredbi stavka 5. ovoga lanka, izrei novanu kaznu do 50.000,00 kuna.
(7) Ministar pravosua u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet e
pravilnik kojim e se urediti nain izvravanja kazni zatvora odreenih prema prethodnim stavcima
ovoga lanka.
Uzdravanje iz steajne mase
lanak 108.
(1) Vjerovnici na roitu odluuju hoe li se i u kome obujmu duniku pojedincu i njegovoj obitelji
davati uzdravanje iz steajne mase.
(2) Do odluke vjerovnika steajni upravitelj moe, uz suglasnost odbora vjerovnika, odnosno
steajnoga suca ako taj odbor nije osnovan, odrediti duniku nuno uzdravanje. Na isti se nain
uzdravanje jami i osobama koje je on duan uzdravati po zakonu, u skladu s odredbama
obiteljskoga prava.
Zastupnici po zakonu. Radnici
lanak 109.
(1) Ako je dunik pravna osoba, odredbe lanka 106. i 107. ovoga Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju na lanove njegove uprave ili nadzornoga odbora te na osobno odgovorne lanove
dunika, koji imaju ovlasti za zastupanje. Odredbe lanka 106. stavka 1. i lanka 107. ovoga
Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na osobe koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom
zadnje dvije godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka. Odredbe lanka
108. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na osobno odgovorne lanove dunika
koji imaju ovlast za zastupanje.
(2) Odredba lanka 106. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuje na radnike i
bive radnike dunika, osim onih koji su to svojstvo izgubili prije vie od dvije godine prije
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka.
2. ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA
Pravo steajnoga upravitelja na izbor
www.korekt.hr
40
www.legalis.hr
lanak 110.
(1) Ako dunik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja steajnoga postupka nisu ili nisu u
potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor, steajni upravitelj moe umjesto dunika ispuniti
ugovor i traiti ispunjenje od druge strane.
(2) Ako steajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoju trabinu zbog neispunjenja moe
ostvarivati samo kao steajni vjerovnik. Ako druga strana pozove steajnoga upravitelja da se
izjasni o svom pravu na izbor, on je duan odmah, a najkasnije nakon izvjetajnog roita
preporuenom poiljkom obavijestiti drugu stranu o tome namjerava li zatraiti ispunjenje ugovora.
Iznimno, ako bi za drugu stranu do izvjetajnog roita nastupila znatna teta, na koju je ona
upozorila steajnoga upravitelja, steajni upravitelj je duan u roku od osam dana preporuenom
poiljkom obavijestiti o tome namjerava li zatraiti ispunjenje ugovora. Ako propusti tako postupiti,
steajni upravitelj nee moi traiti ispunjenje.
Fiksni poslovi. Financijski poslovi s odreenim rokom
lanak 111.
(1) Ako je isporuka robe koja ima neku trinu ili burzovnu cijenu ugovorena za neko fiksno
odreeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka nastupi tek nakon
otvaranja steajnoga postupka, druga strana ne moe traiti ispunjenje, ve samo naknadu zbog
neispunjenja fiksnih poslova.
(2) Ako je za financijske usluge koje imaju trinu i burzovnu vrijednost ugovoreno odreeno
vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi nakon otvaranja steajnoga postupka, druga
strana ne moe traiti ispunjenje, ve samo naknadu zbog neispunjenja.
(3) Financijskim se uslugama iz stavka 2. ovoga lanka osobito smatraju:
1. isporuka plemenitih kovina,
2. predaja vrijednosnih papira ili slinih prava, ako stjecanje udjela u nekom trgovakom drutvu
nije uinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s tim drutvom,
3. novane inidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili u nekoj obraunskoj jedinici,
4. novane inidbe ija visina je izravno ili neizravno odreena teajem strane valute ili obraunske
jedinice, kamatnom stopom trabine ili cijenom drugih dobara ili usluga,
5. opcije i druga prava na isporuke ili novane inidbe u smislu odredaba toke 1. do 4. ovoga
stavka.
(4) Ako su poslovi o financijskim uslugama obuhvaeni jednim okvirnim ugovorom kojim je
predvieno, da u sluaju povrede ugovornih odredaba, moe prestati samo sporazumno, svi e se ti
poslovi smatrati jednim dvostrano obveznim ugovorom u smislu odredaba ovoga lanka i lanka
110. ovoga Zakona.
(5) Naknada zbog neispunjenja prema odredbama prethodnih stavaka ovoga lanka sastoji se u
razlici izmeu ugovorene cijene i trine ili burzovne cijene, koja drugoga radnoga dana nakon
otvaranja steajnoga postupka u mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim vremenom
www.korekt.hr
41
www.legalis.hr
ispunjenja. Druga strana svoju trabinu na takvu naknadu moe ostvarivati samo kao steajni
vjerovnik.
Djeljive inidbe
lanak 112.
Ako je dugovana inidba djeljiva, te ako je druga strana svoju inidbu u vrijeme otvaranja
steajnoga postupka djelomino ve ispunila, ona e svoju trabinu na protuinidbu koja odgovara
njenoj djelomino ispunjenoj inidbi moi ostvarivati kao steajni vjerovnik, ak i ako steajni
upravitelj zatrai ispunjenje preostaloga dijela inidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja
svoje trabine na protuinidbu iz steajne mase traiti povrat onoga to je djelominim ispunjenjem
njene inidbe prije otvaranja steajnoga postupka prelo u imovinu dunika.
Predbiljeba
lanak 113.
(1) Ako je u zemljinu knjigu upisana predbiljiba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje
prava na nekoj dunikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dunika ili radi
osiguranja zahtjeva za promjenu sadraja ili reda toga prava, vjerovnik svoju trabinu moe namiriti
kao vjerovnik steajne mase. Isto vrijedi i ako je dunik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku
pa ih u cijelosti ili djelomino nije ispunio.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na predbiljebe upisane
u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili upisnik zrakoplova.
Pridraj prava vlasnitva
lanak 114.
(1) Ako je dunik prije otvaranja steajnoga postupka pokretnu stvar prodao uz pridraj prava
vlasnitva i kupcu stvar predao u posjed, kupac moe zatraiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto
vrijedi i ako je dunik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomino nije
ispunio.
(2) Ako je prije otvaranja steajnoga postupka dunik pokretnu stvar kupio uz pridraj prava
vlasnitva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, steajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s
odredbama lanka 110. ovoga Zakona.
Najamni i zakupni odnosi
lanak 115.
(1) Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem steajnog postupka. To vrijedi i
za najamne i zakupne odnose koje je dunik sklopio kao najmodavac ili zakupodavac, a tiu se
predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treu osobu koja je financirala njihovu nabavu ili
proizvodnju.
(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja steajnog postupka, kao i tetu nastalu
prijevremenim otkazom ugovora, druga strana moe ostvarivati samo kao steajni vjerovnik.
Dunik kao najmoprimac i zakupac
www.korekt.hr
42
www.legalis.hr
lanak 116.
(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije koji je dunik ugovorio kao najmoprimac ili
zakupoprimac, steajni upravitelj moe otkazati bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora,
pridravajui se zakonskoga otkaznoga roka. Ako upravitelj izjavi otkaz, druga strana moe kao
steajni vjerovnik zahtijevati naknadu tete nastaleprijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
(2) Ako dunik u vrijeme otvaranja steajnoga postupka jo uvijek nije preuzeo nekretninu ili
prostoriju, upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako upravitelj odustane, druga strana
moe kao steajni vjerovnik zahtijevati naknadu tete nastale prijevremenim prestankom
ugovornoga odnosa. Svaka strana je duna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu, na
njezin zahtjev, o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne uini, gubi pravo na odustanak.
Dunik kao najmodavac ili zakupodavac
lanak 117.
(1) Ako je dunik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja
steajnoga postupka raspolagao trabinama iz najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije
vrijeme, ta je raspoloba djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno
zakupninu za kalendarski mjesec koji tee u vrijeme otvaranja steajnoga postupka. Ako je
otvaranje steajnoga postupka uslijedilo nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoloba proizvodi
pravni uinak i za slijedei kalendarski mjesec.
(2) Raspoloba iz stavka 1. ovoga lanka osobito se odnosi na naplatu najamnine ili zakupnine.
Raspoloba na temelju prisilne ovrhe izjednaena je s ugovornom raspolobom.
(3) Najmoprimac ili zakupoprimac moe prebiti svoju trabinu prema duniku s trabinama dunika
iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka. Odredba ovoga stavka
ne utjee na primjenu odredaba lanka 104. i 105. toke 2. do 4., ovoga Zakona.
(4) Steajni upravitelj moe u ime steajnog dunika kao najmodavca ili zakupodavca otkazati
najamni ili zakupni odnos u zakonskom otkaznom roku neovisno o ugovorenom otkaznom roku.
Otuenje predmeta najma ili zakupa
lanak 118.
Trei kojemu je steajni upravitelj otuio nekretninu ili prostorije koje je dunik iznajmio ili dao u
zakup i koji stoga stupi umjesto dunika u najamni ili zakupni odnos, moe otkazati taj odnos u
zakonskom otkaznom roku.
Zabrana otkazivanja
lanak 119.
Ako je dunik najmoprimac ili zakupoprimac, druga ugovorna strana ne moe otkazati ugovor o
najmu ili zakupu nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka:
1. zbog zakanjenja s plaanjem najamnine ili zakupnine do kojega je dolo prije otvaranja
steajnoga postupka,
www.korekt.hr
43
www.legalis.hr
2. zbog pogoranja dunikova imovnoga stanja.

Ugovori o radu
lanak 120.
(1) Otvaranjem steajnoga postupka ugovori o radu ili slubi sklopljeni s dunikom kao
poslodavcem ne prestaju.
(2) Otvaranje steajnoga postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(3) Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni upravitelj u ime dunika poslodavca i radnik
mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora ili dogovoreno iskljuenje
prava na redoviti otkaz te bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zatiti radnika. Otkazni
rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predvien krai rok. Ako otkaz izjavi steajni upravitelj,
druga strana moe kao steajni vjerovnik zahtijevati naknadu tete zbog prijevremenoga prestanka
radnoga odnosa.
(4) Ako radnik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije pravno valjan, moe traiti zatitu
svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.
(5) Steajni upravitelj moe, na temelju odobrenja steajnoga suca, sklopiti nove ugovore o radu na
odreeno vrijeme radi dovrenja zapoetih poslova i otklanjanja mogue tete.
(6) Plae i ostala primanja iz radnoga odnosa odreuje steajni upravitelj, na temelju odobrenja
steajnoga suca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(7) Plae i ostala primanja iz radnog odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja steajnoga
postupka namiruju se kao obveze steajne mase.
Prestanak prava radnika na suodluivanje
lanak 121.
Otvaranjem steajnoga postupka prestaju prava radnika na suodluivanje. Sporazumi sa radnikim
vijeem ne obvezuju steajnoga upravitelja.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova
lanak 122.
(1) Nalog dunika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu prestaje otvaranjem
steajnoga postupka.
(2) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje steajnoga postupka, nastavi s
obavljenjem posla, smatrat e se da je nalog i dalje na snazi. Trabine nalogoprimca u svezi s
takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao trabine steajnoga vjerovnika.
(3) Nalogoprimac je duan radi otklanjanja tete nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja
steajnoga postupka sve dok steajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Trabine
nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao trabine vjerovnika
steajne mase.
www.korekt.hr
44
www.legalis.hr
Ponude
lanak 123.
Ponude uinjene duniku ili ponude koje je uinio dunik prestaju vrijediti na dan otvaranja
steajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvaene.
Prestanak ugovora o obavljanju poslova
lanak 124.
Na ugovore o radu, ugovore o slubi, ili ugovore o djelu kojima se netko obvezao da e za dunika
obavljati odreene poslove na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 122. ovoga
Zakona.
Prestanak punomoi
lanak 125.
(1) Punomo dunika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu, prestaje otvaranjem
steajnoga postupka.
(2) Odredbe lanka 122. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain i na punomo.
Nitavost ugovornih odredaba
lanak 126.
Ugovorne odredbe kojima se unaprijed iskljuuje ili ograniava primjena odredaba ovoga Zakona
bez pravnoga su uinka.
3. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOGA DUNIKA
Opa odredba
lanak 127.
(1) Pravne radnje poduzete prije otvaranja steajnoga postupka kojima se remeti ujednaeno
namirenje steajnih vjerovnika (oteenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini steajni vjerovnici stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje vjerovnika), steajni upravitelj u ime steajnoga
dunika i steajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) S pravnom radnjom izjednaeno je i proputanje zbog kojeg je steajni dunik izgubio kakvo
pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, odrani ili osigurani.
Kongruentno namirenje
lanak 128.
(1) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnoga postupka, kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava osiguranje ili
namirenje na nain i u vrijeme u skladu sa sadrajem njegova prava (kongruentno namirenje), moe
www.korekt.hr
45
www.legalis.hr
se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dunik bio nesposoban za plaanje i ako je vjerovnik u
to vrijeme znao za tu nesposobnost.
(2) Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava
osiguranje ili namirenje u skladu sa sadrajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao
za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje steajnoga postupka.
(3) Smatrat e se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje
steajnoga postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti
da postoji nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje steajnoga postupka.
(4) Za osobu koja je s dunikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je
znala za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje postupka.
Inkongruentno namirenje
lanak 129.
(1) Pravna radnja kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava osiguranje ili
namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj nain ili u to
vrijeme, moe se pobijati:
1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga
postupka ili nakon toga, ili
2. ako je poduzeta tijekom treega ili drugoga mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnoga postupka, a dunik je u to vrijeme bio nesposoban za plaanje, ili
3. ako je radnja poduzeta tijekom treega ili drugoga mjeseca prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome
oteuju steajni vjerovnici.
(2) Smatrat e se da je vjerovnik znao da se radnjom oteuju vjerovnici ako je znao ili je morao
znati za okolnosti na temelju kojih se nuno moralo zakljuiti da se njome vjerovnici oteuju. Za
osobu koja je s dunikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za
oteenje steajnih vjerovnika.
Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oteuju
lanak 130.
(1) Pravni posao dunika kojim se steajni vjerovnici izravno oteuju moe se pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga
postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dunik bio nesposoban za plaanje i ako je druga
strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili
2. ako je poduzet nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka, a druga je strana u
vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za
otvaranje steajnoga postupka.
www.korekt.hr
46
www.legalis.hr
(2) S pravnim poslom kojim se steajni vjerovnici izravno oteuju izjednaena je pravna radnja
dunika kojom dunik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo vie ne moe ostvarivati, ili
radnja na temelju koje se protiv dunika moe odrati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni
zahtjev.
(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
Namjerno oteenje
lanak 131.
(1) Pravna radnja koju je dunik poduzeo u posljednjih deset deset godina prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da oteti svoje vjerovnike,
moe se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dunika.
Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da duniku prijeti nesposobnost za
plaanje i da se radnjom oteuju vjerovnici.
(2) Smatrat e se da je vjerovnik znao da duniku prijeti nesposobnost za plaanje i da se radnjom
oteuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti da
je dunik nesposoban za plaanje i da se radnjom oteuju vjerovnici.
(3) Naplatni ugovor sklopljen izmeu dunika i njemu bliske osobe moe se pobijati ako se steajni
vjerovnici njime izravno oteuju. Taj se ugovor ne moe pobijati ako je sklopljen ranije od dvije
godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka ili ako druga strana dokae da
joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata niti joj je morala biti poznata namjera dunika da
oteti vjerovnike.
Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu
lanak 132.
(1) Pravna radnja dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se pobijati, osim ako je
poduzeta etiri godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka.
(2) Ako se radi o uobiajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne moe pobijati.
Zajam kojim se nadomjetava kapital
lanak 133.
Pobojna je pravna radnja kojom se za trabinu lana drutva za vraanje zajma kojim se
nadomjetava kapital ili za neku njemu odgovarajuu trabinu:
1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga
za otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga,
2. jami namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga.
Tajno drutvo
www.korekt.hr
47
www.legalis.hr
lanak 134.
(1) Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom lanu drutva ulog u potpunosti ili djelomino vraen
ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomino oproten, ako je
sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnoga postupka nad trgovakim drutvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi
sa sporazumom tajno drutvo likvidira.
(2) Pravna radnja iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se pobijati ako je razlog za otvaranje
steajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.
Isplata mjeninih i ekovnih obveza
lanak 135.
(1) Od primatelja se u sluaju kongruentnog namirenja ne moe traiti vraanje onoga to mu je
dunik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeninom pravu primatelj u sluaju odbijanja
primanja plaanja izgubio mjenini zahtjev prema drugim mjeninim obveznicima.
(2) Isplaeni mjenini iznos mora podmiriti posljednji regresni obveznik, ili, ako je on mjenicu
prodao za raun tree osobe, ta trea osoba, ako su posljednji regresni obveznik ili trea osoba u
vrijeme kada je mjenicu prodala ili dala prodati, znali za dunikovu nesposobnost za plaanje ili za
prijedlog za otvaranje steajnoga postupka. Odredbe lanka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona
primjenjuju se na odgovarajui nain.
(3) Stavak 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na isplate dunika na temelju
ekova.
Bliske osobe
lanak 136.
(1) Bliskim osobama dunika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:
1. brani drug dunika, ak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u
posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,
2. srodnici dunika ili branog druga iz toke 1. ovoga stavka u ravnoj liniji te braa i sestre,
odnosno polubraa i polusestre dunika ili branog druga iz toke 1. ovoga stavka, kao i brani
drugovi tih osoba,
3. osobe koje ive u domainstvu s dunikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji
ivjele u domainstvu s dunikom.
(2) Bliskim osobama dunika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:
1. lanovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni lanovi dunika kao i osobe koje u
kapitalu dunika sudjeluju s vie od jedne etvrtine,
2. osoba ili drutvo koji zbog svoje poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dunikom imaju
priliku biti upoznati s gospodarskim poloajem dunika,
www.korekt.hr
48
www.legalis.hr
3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga lanka s jednom od osoba navedenom
pod tokom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznaene pod tokom 1. ili 2. ovoga stavka
zakonom obvezane na uvanje tajne o poslovima dunika.
Izraunavanje rokova prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka
lanak 137.
(1) Rokovi odreeni u odredbama lanka 128. do 136. ovoga Zakona raunaju se od poetka dana u
mjesecu koji brojem odgovara danu kojega je prijedlog za otvaranje steajnoga postupka zaprimljen
u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne postoji, rok se rauna od poetka sljedeega dana.
(2) Ako je podneseno vie prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je prvi doputeni i
obrazloeni prijedlog, pa i ako je postupak otvoren u povodu nekoga kasnijega prijedloga.
Vrijeme poduzimanja pravne radnje
lanak 138.
(1) Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada nastupe njeni pravni uinci.
(2) Ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban upis u zemljinu knjigu, upisnik
brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova, smatrat e se da je pravni posao poduzet onda kada su
bile ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujua za
dunika i druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.
(3) Odredba stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na zahtjev za upis
predbiljebe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.
(4) Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njena poduzimanja, a ne
vrijeme nastupa uvjeta ili isteka roka.
Ovrna isprava
lanak 139.
Moe se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovrna isprava i radnja koja je poduzeta u
postupku prisilne ovrhe.
Gotovinski posao
lanak 140.
Ako je dunik za svoju inidbu primio protuinidbu jednake vrijednosti koja je izravno ula u
njegovu imovinu, pravna radnja u povodu koje je inidba izvrena moe se pobijati samo uz uvjete
iz lanka 131. ovoga Zakona.
Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja
lanak 141.
www.korekt.hr
49
www.legalis.hr
(1) Pravne radnje steajnoga dunika ovlateni su pobijati steajni vjerovnici te steajni upravitelj u
ime steajnoga dunika.
(2) Tuba za pobijanje pravnih radnji moe se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja
steajnoga postupka.
(3) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja
poduzeta.
(4) Steajni upravitelj moe podnijeti tubu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja
steajnoga suca.
(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez uinka prema
steajnoj masi i protivna je strana duna vratiti u steajnu masu sve imovinske koristi steene na
osnovi pobijene radnje.
(6) Primatelj inidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono to je primio samo ako
je time obogaen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom inidbom oteuje vjerovnike.
(7) Pravomona presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema steajnom
duniku, odnosno steajnoj masi te svim steajnim vjerovnicima.
(8) Steajni vjerovnik koji je uspjeno pobio pravnu radnju kojom su oteeni steajni vjerovnici u
sluaju kada je nedostatnost steajne mase utvrena ve tijekom prethodnog postupka, uslijed ega
je steajni postupak otvoren i odmah zakljuen (lanak 63. stavak 1. reenica 1.) ima iz onoga to se
mora vratiti u steajnu masu na temelju stavka 5. ovoga lanka pravo prvenstvenog namirenja za
trokove koji su bili potrebni za navedenu parnicu. Steajni vjerovnik iji je tubeni zahtjev za
pobijanjem prihvaen, predloit e steajnom sucu nastavak steajnog postupka radi naknadne
diobe (lanak 199.).
(9) Pravne radnje dunika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga
ogranienja iz stavka 2. ovoga lanka.
Prava protivnika pobijanja
lanak 142.
(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono to je primio, njegova trabina ponovno oivljuje.
(2) Protivnik pobijanja ima pravo traiti da mu se njegova protuinidba vrati iz steajne mase ako se
iz te mase jo moe izdvojiti ili ako je masa obogaena vrijednou inidbe. Inae protivnik
pobijanja moe svoje pravo na povrat protuinidbe ostvarivati kao steajni vjerovnik.
Pobijanje protiv pravnih sljednika
lanak 143.
(1) Pravna radnja moe se pobijati i protiv nasljednika ili drugog univerzalnog pravnoga sljednika
protivnika pobijanja.
(2) Pravna radnja se moe pobijati protiv ostalih pravnih sljednika protivnika pobijanja:
www.korekt.hr
50
www.legalis.hr
1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost
stjecanja njegova pravnog prednika,
2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja spadao u osobe koje su duniku bliske, osim ako
dokae da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova
pravnog prednika,
3. ako je pravnom sljedniku ono to je steeno ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.
Pravne radnje nakon otvaranja steajnoga postupka
lanak 144.
(1) Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja steajnoga postupka koja ostaje na snazi prema
pravilima o zatiti povjerenja u javne knjige, moe se pobijati po pravilima o pobijanju pravnih
radnji poduzetih prije otvaranja steaja.
(2) Rok za tubu iz lanka 141. ovoga Zakona poinje tei od nastupanja pravnih uinaka radnje.
GLAVA IV.
UPRAVLJANJE STEAJNOM MASOM I UNOVENJE STEAJNE MASE
1. OSIGURANJE STEAJNE MASE
Preuzimanje steajne mase
lanak 145.
(1) Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni upravitelj je duan cjelokupnu imovinu koja ulazi
u steajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati.
(2) Steajni upravitelj moe na temelju ovrnoga otpravka rjeenja o otvaranju steajnoga postupka
zahtijevati od suda da naredi duniku predaju stvari i odrediti ovrne radnje kojima e se ta naredba
prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud moe po slubenoj dunosti odrediti i mjere prisile protiv
zastupnika koji po zakonu zastupa dunika pravnu osobu ili dunika pojedinca iz lanka 107. ovoga
Zakona.
(3) Steajni upravitelj moe nakon pravomonosti rjeenja o otvaranju steajnoga postupka
predloiti steajnom sucu da naredi i treim osobama, u ijem su posjedu predmeti steajne mase,
predaju tih stvari. Steajni upravitelj duan je uz prijedlog dostaviti ispravu o vlasnitvu na stvari. O
prijedlogu steajnog upravitelja, a nakon to je sasluao osobe u ijem su posjedu predmeti steajne
mase, steajni sudac odluuje rjeenjem.
(4) Ako se trea osoba u ijem je posjedu predmet steajne mase protivi prijedlogu steajnog
upravitelja iz stavka 3. ovog lanka, steajni sudac odbit e taj prijedlog i uputiti steajnog
upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed.
(5) Pravomono rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka predstavlja ovrnu ispravu.
www.korekt.hr
51
www.legalis.hr
Rauni dunika
lanak 146.
(1) Danom otvaranja steajnoga postupka gase se rauni dunika i prestaju prava osoba koje su bile
ovlatene raspolagati imovinom dunika na tim raunima.
(2) Steajni upravitelj e otvoriti novi raun dunika ili dva rauna ako dunik ima deviznih
sredstava i odrediti osobe koje e biti ovlatene raspolagati sredstvima na tim raunima.
(3) Sredstva s ugaenih rauna prenijet e se na nove raune.
Tvrtka dunika
lanak 147.
Nakon otvaranja steajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dunika dodaje se oznaka "u steaju" s
naznakom novih brojeva rauna preko kojih se obavlja, odnosno nastavlja obavljanje poslovanja
dunika.
Novac i predmeti od vrijednosti
lanak 148.
(1) Odbor vjerovnika moe odrediti gdje e se i pod kojim uvjetima novac, vrijednosni papiri ili
dragocjenosti pohraniti ili uloiti. Ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako jo nije donio odluku,
steajni sudac moe donijeti odgovarajuu odluku.
(2) Ako je odbor vjerovnika osnovan, steajni upravitelj ima pravo pohranjeni ili uloeni novac,
vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako priznanicu supotpie i jedan od lanova
odbora vjerovnika. Upute koje je steajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju
samo ako ih supotpie i jedan od lanova odbora vjerovnika.
(3) Vjerovnici na roitu mogu donijeti odluku kojom se odreuje nain pohrane ili ulaganja novca
ili predmeta od vrijednosti, ili izmijeniti odluku odbora vjerovnika, odnosno steajnog suca iz
stavka 1. ovoga lanka.
(4) Ako steajni upravitelj ne moe dobiti supotpis kojega od lanova odbora vjerovnika u skladu s
odredbom stavka 2. ovoga lanka, steajni sudac ga u sluaju potrebe moe ovlastiti da sam
preuzme pohranjeni ili uloeni novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.
Peaenje
lanak 149.
Steajni upravitelj moe radi osiguranja stvari koje ulaze u steajnu masu zatraiti da slubena
osoba suda ili javni biljenik popie i zapeati dunikove stvari. Zapisnik o stavljanju ili
odstranjivanju peata steajni upravitelj je duan izloiti na uvid svim sudionicima u sudskoj
pisarnici.
Popis predmeta steajne mase
www.korekt.hr
52
www.legalis.hr
lanak 150.
(1) Steajni upravitelj duan je sastaviti popis pojedinih predmeta steajne mase. Dunik pojedinac i
prijanji zastupnici po zakonu dunika pravne osobe duni su u tome suraivati sa steajnim
upraviteljem. Steajni upravitelj duan je od navedenih osoba prikupiti potrebne obavijesti, izuzev
ako bi uslijed toga dolo do tetnog odugovlaenja postupka.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoe li
dunikovo poduzee nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to
potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine moe se povjeriti vjetacima.
Popis vjerovnika
lanak 151.
(1) Steajni upravitelj duan je sastaviti popis svih dunikovih vjerovnika za koje je saznao iz
knjiga i poslovne dokumentacije dunika, iz drugih podataka dunika, prijava njihovih trabina ili
na koji drugi nain.
(2) U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i steajni vjerovnici
razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti adresu kao i
osnovu i iznos njegove trabine. Za razlune vjerovnike potrebno je dodatno oznaiti i predmet na
kojemu postoji razluno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji vjerovnik nee biti odvojeno
namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika steajni upravitelj moe, po potrebi, povjeriti i vjetacima.
(3) U popisu e se navesti koje su mogunosti za prijeboj. Potrebno je procijeniti i visinu obveza
steajne mase za sluaj uzastopnoga i neprekinutoga unovenja imovine dunika.
Pregled imovine i obveza
lanak 152.
(1) Steajni upravitelj je duan s obzirom na vrijeme otvaranja steajnoga postupka sastaviti
sustavan pregled u kojemu e se navesti i usporediti predmeti steajne mase i dunikove obveze i
njihova procjena. Procjena vrijednosti predmeta steajne mase obavit e se prema odredbama
lanka 150. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama lanka 151. ovoga
Zakona.
(2) Nakon sastavljanja pregleda imovine steajni sudac moe na prijedlog steajnoga upravitelja ili
kojega od vjerovnika, narediti duniku da se oituje o potpunosti pregleda imovine. U ovom e se
sluaju na odgovarajui nain primijeniti odredbe lanka 106. i 107. ovoga Zakona.
Izlaganje u sudskoj pisarnici
lanak 153.
Popis predmeta steajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza moraju se izloiti u
sudskoj pisarnici najkasnije osam dana prije izvjetajnoga roita.
Trgovako-pravno i porezno-pravno polaganje rauna
www.korekt.hr
53
www.legalis.hr
lanak 154.
(1) Trgovako-pravne i porezno-pravne obveze dunika da vodi knjige i polae raune ne mijenjaju
se otvaranjem steajnoga postupka. U odnosu na steajnu masu te dunosti mora ispunjavati
steajni upravitelj.
(2) Otvaranjem steajnoga postupka zapoinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvjetajnoga
roita ne uraunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje zavrnoga rauna.
(3) Postavljanje revizora zavrnoga rauna u steajnom postupku ureuje se posebnim propisima, s
time da revizora postavlja iskljuivo upisni sud, na prijedlog upravitelja. Ako je za poslovnu godinu
prije otvaranja postupka ve izabran revizor, otvaranje steajnoga postupka ne utjee na pravnu
valjanost takvog postavljenja.
2. ODLUKA O UNOVENJU
Izvjetajno roite
lanak 155.
(1) Na izvjetajnom roitu steajni upravitelj je duan podnijeti izvjee o gospodarskom poloaju
dunika i njegovim uzrocima. Posebno treba istaknuti postoje li izgledi da se poslovanje poduzea
dunika nastavi u cijelosti ili djelomino i kakve bi uinke to moglo imati na namirenje vjerovnika.
(2) Duniku pojedincu i vjerovnicima omoguit e se da se na izvjetajnom roitu izjasne o
izvjeu steajnoga upravitelja.
lanak 155.a
(1) Ako u dosadanjem tijeku postupka nisu donesene odluke iz stavka 2. ovoga lanka steajni
sudac zakazat e posebnu sjednicu skuptine vjerovnika najkasnije u roku od est mjeseci od dana
odravanja prvoga izvjetajnog roita radi raspravljanja o provedenom steajnom postupku i
donoenju odluke o njegovu nastavljanju.
(2) Na roitu iz stavka 1. ovoga lanka vjerovnici mogu na temelju izvjea steajnoga
upravitelja o provedenom steajnom postupku i njegovim trokovima, o opravdanosti nastavljanja
poslovanja steajnoga dunika ako ono nije obustavljeno, o unovenoj steajnoj masi i obavljenim
isplatama vjerovnicima, o sporovima i drugim postupcima u tijeku i njihovim izgledima, o
opravdanosti nastavljanja s unovenjem steajne mase i o potrebi i izgledima da se pripremi steajni
plan donijeti odluku:
1. o prihvaanju u cijelosti ili djelomice izvjea steajnoga upravitelja, odnosno o njegovu
razrjeenju i zamjeni drugim steajnim upraviteljem,
2. o potrebi provedbe revizije poslovanja steajnog upravitelja,
3. o tome hoe li se nastaviti s poslovanjem steajnog dunika i na koji nain,
4. o tome hoe li se nastaviti s unovenjem preostaloga neunovenog dijela imovine steajnoga
dunika,
5. o potrebi i mogunostima da se pristupi pripremi steajnoga plana,
6. o neunovenim predmetima steajne mase i o nenaplaenim trabinama, te o neunovivim
predmetima steajne mase,
7. o drugim pitanjima od vanosti za provedbu i okonanje steajnoga postupka.
(3) Prije zakazivanja sjednice skuptine vjerovnika iz stavka 1. ovoga lanka o izvjeu
steajnoga upravitelja zatrait e se oitovanje odbora vjerovnika (ako je osnovan), te dunika
www.korekt.hr
54
www.legalis.hr
pojedinca.
(4) Brisan.
(5) Brisan.
lanak 155.b
(1) U svakom sluaju, ako vjerovnici na roitu iz lanka 155.a stavka 1. ovoga Zakona ne
donesu odluku o nastavljanju djelatnosti steajnoga dunika, ta e se djelatnost obustaviti i bez
odgode e se pristupiti unovenju imovine steajnoga dunika.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka steajni e upravitelj otkazati sve ugovore koje do tada nije
otkazao (lanak 120.), osim s onim radnicima za koje ocijeni da su potrebni radi prikupljanja,
ouvanja i unovenja steajne mase. Okolnost da se djelatnost dunika obustavlja je poseban
opravdani razlog za otkaz ugovora o radu (lanak 120. stavak 2. i 3.).
lanak 156.
Brisan.
Obustava poslovanja poduzea prije odluke vjerovnika
lanak 157.
(1) Ako steajni upravitelj smatra da poslovanje poduzea treba obustaviti prije izvjetajnoga
roita, duan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je on osnovan.
(2) Prije nego to odbor vjerovnika odlui o tome, ili, ako odbor nije osnovan, prije nego to
obustavi poslovanje poduzea, steajni upravitelj je duan o tome obavijestiti dunika pojedinca.
Steajni sudac e, na prijedlog dunika pojedinca i nakon to saslua steajnoga upravitelja,
zabraniti obustavljanje poslovanja poduzea ako se to bez bitnoga smanjenja steajne mase moe
odgoditi do izvjetajnoga roita.
Unovenje steajne mase
lanak 158.
(1) Nakon izvjetajnoga roita steajni upravitelj je duan bez odgode unoviti imovinu koja ulazi
u steajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom skuptine vjerovnika.
(2) Prigodom unovenja imovine steajne mase steajni upravitelj je duan drati se odluka
skuptine vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3) Steajni upravitelj moe predloiti sudu da unovenje odreenih dijelova imovine koja ulazi u
steajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu radi naplate novane
trabine.
(4) Steajni upravitelj je duan, uz odgovarajuu primjenu pravila ovrnoga postupka, Hrvatskoj
gospodarskoj komori bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u
steajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost vea od 50.000,00
kuna te e Hrvatska gospodarska komora u skladu s odredbama lanka 146.a i 146.b Ovrnog
zakona (Narodne novine, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04. i 88/05.) iste uvesti
u oevidnik nekretnina i pokretnina uz naznaku da se prodaju u steajnom postupku.
www.korekt.hr
55
www.legalis.hr
Pravne radnje od posebne vanosti

lanak 159.
(1) Steajni upravitelj duan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od
posebne vanosti za steajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daje
skuptina vjerovnika.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka potrebna je osobito:
1. ako se namjerava otuiti poduzee ili neki pogon, robno skladite u cjelini, nekretnina, udio
dunika u nekom drugom poduzeu koje treba sluiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzeem,
ili pravo na povremena primanja,
2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi steajna masa bila znatno optereena,
3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se
preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rjeavanja ili izbjegavanja takve parnice
namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izbranom sudu.
Privremena zabrana pravne radnje
lanak 160.
U sluajevima iz lanka 159. ovoga Zakona steajni upravitelj e prije donoenja odluke odbora
vjerovnika ili vjerovnika obavijestiti dunika pojedinca, ako je to mogue bez tetnoga
odugovlaenja. Ako vjerovnici nisu jo dali svoju suglasnost, steajni sudac moe, na prijedlog
dunika ili veine vjerovnika iz lanka 38.b stavka 1. toke 3. ovoga Zakona, nakon to saslua
steajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje, te zakazati roite
vjerovnika, na kojem e se odluiti o poduzimanju te pravne radnje.
Otuenje poduzea ili pogona osobama s posebnim interesom
lanak 161.
(1) Poduzee ili pogon smiju se otuiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja
ima udjela u njegovu kapitalu u visini od najmanje jedne petine:
1. spada u krug osoba koje su duniku bliske,
2. spada u vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja ili steajne vjerovnike, koji nisu niega
isplatnoga reda, a ija razluna prava i trabine po procjeni steajnoga suca zajedno doseu petinu
svote koja se dobije zbrajanjem vrijednosti svih razlunih prava i iznosa trabina svih steajnih
vjerovnika, koji nisu niega isplatnoga reda.
(2) Smatrat e se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga lanka i ako u stjecatelju
sudjeluje drutvo, ili trgovac pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili trea osoba za raun te osobe ili
ovisnoga drutva ili trgovca pojedinca.
Otuenje poduzea ili pogona ispod vrijednosti
lanak 162.
www.korekt.hr
56
www.legalis.hr
(1) Na prijedlog dunika ili veine vjerovnika opisane lanku 38.a stavkom 1. tokom 3. ovoga
Zakona, te nakon sasluanja steajnoga upravitelja, steajni sudac moe odluiti da se namjeravano
otuenje poduzea ili pogona moe provesti samo uz suglasnost vjerovnika, ako predlagatelj uini
vjerojatnim da bi otuenje u korist nekoga drugoga stjecatelja za steajnu masu bilo povoljnije.
(2) Ako je predlagatelj uslijed podnoenja prijedloga imao trokove, moe zatraiti da mu se oni
naknade iz steajne mase im steajni sudac donese rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka.
Pravna valjanost pravne radnje
lanak 163.
(1) Otuenje imovine dunika protivno odredbama lanaka 159. do 162. ovoga Zakona ne utjee na
valjanost radnje steajnoga upravitelja.
(2) Pravne radnje koje je steajni upravitelj poduzeo u ime steajnoga dunika mogu se pobijati po
opim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno pravnih poslova.
2A. Brisan
Odluka o prodaji
lanak 163.a
Brisan.
Sklapanje ugovora o prodaji
lanak 163.b
Brisan.
Potvrivanje ugovora o prodaji
lanak 163.c
Brisan.
Opa predmnjeva o predmetu prodaje
lanak 163.d
Brisan.
Izluna prava
lanak 163.e
www.korekt.hr
57
www.legalis.hr
Brisan.
Razluna prava
lanak 163.f
Brisan.
Namirenje razlunih prava iz steajne mase

lanak 163.g
Brisan.
Prijenos vlasnitva na stvari i prijenos prava radi osiguranja

lanak 163.h
Brisan.
Prava kupca
lanak 163.i
Brisan.
Pravne posljedice otvaranja steajnoga postupka

lanak 163.j
Brisan
Obveze steajne mase
lanak 163.k
Brisan.
www.korekt.hr
58
www.legalis.hr
Nastavljanje steajnoga postupka

lanak 163.l
Brisan.
Prava radnika
lanak 163.m
Brisan.
3. UNOVENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUNO PRAVO

Unovenje nekretnina, brodova i zrakoplova
lanak 164.
(1) Ako razluni vjerovnik nije pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja
svoje trabine, nekretnine na kojima postoji razluno pravo steajni sudac prodaje, na prijedlog
steajnoga upravitelja, uz odgovarajuu primjenu pravila o ovrsi na nekretnini.
(2) Ako je razluni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja
svoje trabine prije nego to je steajni upravitelj predloio njezinu prodaju prema odredbi stavka 1.
ovoga lanka, nekretnina e se prodati u ovrnom postupku koji je pokrenuo razluni vjerovnik.
(3) O prodaji iz stavka 1. ovoga lanka odluuje steajni sudac rjeenjem protiv kojeg pravo albe
imaju steajni upravitelj i razluni vjerovnici. U rjeenju o prodaji nekretnine steajni sudac e
odrediti da se nekretnina prodaje u steajnom postupku. U zemljinoj knjizi e se upisati zabiljeba
rjeenja o prodaji nekretnine.
(4) Steajni sudac e zakljukom o prodaji utvrditi vrijednost nekretnine, nain prodaje i uvjete
prodaje.
(5) Kad se imovina prodaje u steajnom postupku, rok od objave zakljuka na oglasnoj ploi do
prodaje iznosi 15 dana, a pravila o obustavi postupka prodaje ne primjenjuju se.
(6) Ako se nekretnina nije mogla prodati na drugom roitu za prodaju po utvrenoj vrijednosti, na
narednim roitima moe se prodati za niu vrijednost koju zakljukom odredi steajni sudac.
(7) Na prijedlog steajnog upravitelja ovrni sud e rjeenjem odgoditi ovrni postupak koji je
pokrenuo razluni vjerovnik radi prisilnoga namirenja svoje trabine na nekretnini na kojoj postoji
njegovo razluno pravo,
1. ako izvjetajno roite jo nije odrano ili
2. ako je nekretnina nuno potrebna radi privremenog nastavka poslovanja prema lanku 155.b
stavku 1. ovoga Zakona ili
3. ako bi prodaja nekretnine ugrozila provedbu steajnoga plana.
(8) Prijedlog steajnog upravitelja iz stavka 7. ovoga lanka ovrni sud e rjeenjem odbiti, ako
razluni vjerovnik uini vjerojatnim da bi uslijed odgode za njega nastupila nenadoknadiva teta.
(9) Protiv rjeenja iz stavka 7. ovoga lanka pravo na albu ima razluni vjerovnik, a protiv rjeenja
iz stavka 8. ovoga lanka pravo na albu imaju steajni upravitelj i svaki steajni vjerovnik.
(10) U sluaju odreenja odgode ovrnog postupka razluni vjerovnik ima pravo na kamate iz
steajne mase koje teku od izvjetajnoga roita. Ako steajni upravitelj koristi nekretninu za
steajnu masu te se uslijed toga smanji vrijednost nekretnine, razluni vjerovnik ima pravo traiti
naknadu iz steajne mase zbog smanjenja vrijednosti njegovog osiguranja.
(11) Ovrni sud e na prijedlog razlunog vjerovnika nastaviti ovrni postupak kada prestanu
www.korekt.hr
59
www.legalis.hr
postojati pretpostavke za odgodu iz stavka 7. ovoga lanka. Prije donoenja odluke ovrni sud e
sasluati steajnog upravitelja. Ako razluni vjerovnik ne stavi prijedlog za nastavak ovrnog
postupka ni unutar tri mjeseca nakon pravomonosti odluke o obustavi ili zakljuenju steajnog
postupka, ovrni sud e po slubenoj dunosti obustaviti ovrni postupak.
(12) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na prodaju brodova, brodova u
izgradnji i zrakoplova, te prava upisanih u javne knjige.
Obraun trokova i namirenje razlunih vjerovnika
lanak 164.a
(1) Nakon to unovi stvar ili pravo na kojemu postoji razluno pravo upisano u javnoj knjizi ovrni
e sud, nakon to iz iznosa ostvarenog prodajom namiri trokove do tada provedenoga ovrnog
postupka, preostali novac predati steajnom sucu.
(2) Iz iznosa dobivenog od ovrnog suda steajni sudac e:1. izdvojiti u steajnu masu odgovarajui
iznos prema pravilima iz lanka 170. ovoga Zakona; 2. namiriti trabine razlunih vjerovnika prema
redoslijedu predvienom pravilima ovrnog postupka i3. preostali iznos predati steajnom
upravitelju.
(3) Nakon to steajni sudac u steajnom postupku unovi stvar ili pravo na kojemu postoji
razluno pravo upisano u javnoj knjizi, on e iz iznosa ostvarenog prodajom 1. namiriti trokove
unovenja obraunate prema pravilima iz lanka 170. ovoga Zakona, 2. namiriti trabine razlunih
vjerovnika prema redoslijedu predvienom pravilima ovrnog postupka i 3. preostali iznos predati
steajnom upravitelju za namirenje steajnih vjerovnika.
Unovenje drugih pokretnih stvari i prava
lanak 165.
(1) Pokretnu stvar na kojoj postoji razluno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, steajni
upravitelj unovit e uz odgovarajuu primjenu pravila ovrhe ili slobodnom pogodbom.
(2) Steajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi nain unoviti trabinu ili drugo pravo koje je
dunik ustupio radi osiguranja nekoga prava.
Obavjeivanje vjerovnika
lanak 166.
(1) Ako steajni upravitelj ima pravo na unovenje pokretne stvari u skladu s odredbom lanka 165.
stavka 1. ovoga Zakona, duan je razlunoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te
stvari. Umjesto obavijesti on moe dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.
(2) Ako upravitelj ima pravo na naplatu trabine u skladu s odredbom lanka 165. stavka 2. ovoga
Zakona, duan je razlunoga vjerovnika, na njegov zahtjev, obavijestiti o toj trabini. Umjesto
obavijesti on moe dopustiti vjerovniku uvid u knjige i u poslovnu dokumentaciju dunika.
Priopenje namjere otuenja
lanak 167.
(1) Prije nego to steajni upravitelj otui treoj osobi stvar ili pravo koje je ovlaten unoviti u
skladu s odredbama lanka 165. ovoga Zakona, duan je razlunom vjerovniku priopiti na koji
www.korekt.hr
60
www.legalis.hr
nain taj predmet namjerava otuiti. Steajni upravitelj e dati vjerovniku priliku da u roku od osam
dana predloi unovenje predmeta koje bi za vjerovnika bilo povoljnije.
(2) Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili pravovremeno prije otuenja, steajni
upravitelj je duan uzeti u obzir mogunost povoljnijega otuenja koje je predloio vjerovnik.
(3) Drukija mogunost unovenja moe biti i u tome da vjerovnik sam preuzme predmet.
Povoljnijom se smatra i ona mogunost unovenja kojom se smanjuju trokovi.
Zatita vjerovnika od odugovlaenja s unovenjem
lanak 168.
(1) Dok predmet koji je steajni upravitelj ovlaten unoviti prema odredbama lanka 165. ovoga
Zakona ne bude unoven, vjerovnik ima pravo na kamate iz steajne mase koje teku od
izvjetajnoga roita.
(2) Ako je vjerovnik ve prije otvaranja steajnoga postupka odreenim mjerama osiguranja
sprijeen u unovenju predmeta, kamate poinju tei najkasnije tri mjeseca nakon to mjera bude
odreena.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka nee se primijeniti ako se prema visini trabine te
vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne bi mogao namiriti iz utrka.
Raspodjela utrka
lanak 169.
(1) Nakon to steajni upravitelj unovi pokretnu stvar ili trabinu, iz utrka e se u steajnu masu
prije svega unijeti iznos potreban za naknadu trokova utvrivanja trabine ili unovenja. Od
preostaloga e se iznosa bez odlaganja namiriti razluni vjerovnik.
(2) Ako mu steajni upravitelj prepusti unoviti neki predmet, koji ima pravo unoviti u skladu s
odredbama lanka 165. ovoga Zakona, razluni vjerovnik je duan iz utrka u steajnu masu
najprije izdvojiti iznos potreban za pokrie trokova utvrivanja trabine i poreza kojim je takva
prodaja optereena.
Obraun trokova
lanak 170.
(1) Trokovi utvrivanja trabine, koji obuhvaaju trokove utvrivanja istovjetnosti predmeta i
prava na tom predmetu, odreuju se paualno u iznosu od 5 posto od utrka.
(2) Trokovi unovenja odreuju se paualno u iznosu od 5 posto od utrka. Ako su stvarno nastali
trokovi znatno nii ili vii, odredit e se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovenja steajna masa
optereena porezom, iznos toga poreza pridodaje se trokovima unovenja.
Ostalo koritenje pokretnih stvari
lanak 171.
www.korekt.hr
61
www.legalis.hr
(1) Steajni upravitelj smije koristiti za steajnu masu pokretnu stvar koju ima pravo unoviti ako
on tako nastalo smanjenje vrijednosti osiguranja naknadi razlunom vjerovniku iz steajne mase.
(2) Upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmijeati ili preraditi, ako se time ne ugroava osiguranje
razlunoga vjerovnika.
(3) Ako uslijed radnji steajnoga upravitelja iz stavka 2. ovoga lanka razluni vjerovnik stekne
osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj e se stvari njegovo osiguranje ograniiti na vrijednost
ranijega predmeta osiguranja.
Pravo razlunoga vjerovnika da obavi unovenje
lanak 172.
(1) Ako steajni upravitelj nema pravo na unovenje pokretne stvari ili trabina na kojima postoji
razluno pravo, vjerovnik ima pravo unoviti stvar ili trabinu.
(2) Na prijedlog steajnoga upravitelja, a nakon to saslua vjerovnika, steajni sudac moe odrediti
rok u kojem vjerovnik mora unoviti predmet. Nakon proteka toga roka pravo na unovenje stjee
steajni upravitelj.
GLAVA V.
NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKA
1. UTVRIVANJE TRABINE
Prijavljivanje trabina steajnih vjerovnika i obavjetavanje o izlunim i razlunim pravima
lanak 173.
(1) Steajni vjerovnici prijavu svojih trabina podnose steajnom upravitelju u dva primjerka.
Prijavi se u prijepisu prilau isprave iz kojih trabina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje. U
prijavi se navodi: tvrtka i sjedite, odnosno ime i adresa vjerovnika, pravna osnova i iznos trabine
u kunama te broj rauna vjerovnika.
(2) Steajni upravitelj sastavit e popis svih trabina radnika i prijanjih radnika dunika dospjelih
do otvaranja steajnog postupka koje je u obvezi iskazati u bruto i neto iznosu i predoiti na potpis
prijavu njihovih trabina u dva primjerka. Smatrat e se da je radnik svoju trabinu prijavio u
skladu s popisom koji je sastavio steajni upravitelj, ako najkasnije 8 dana prije opeg ispitnog
roita ne podnese svoju samostalnu prijavu. Odredbe lanka 176. ovoga Zakona primjenjuju se na
odgovarajui nain.
(3) Ako se prijavljuju trabine o kojima se vodi parnica, u prijavi treba navesti sud pred kojim se
vodi parnica s naznakom broja spisa.
(4) Izluni vjerovnici duni su obavijestiti steajnog upravitelja o svom izlunom pravu, pravnoj
osnovi izlunog prava i oznaiti predmet na koji se njihovo izluno pravo odnosi, odnosno u
obavijesti oznaiti pravo iz lanka 80. ovoga Zakona.
(5) Razluni vjerovnici duni su obavijestiti steajnog upravitelja o svom razlunom pravu, pravnoj
osnovi razlunog prava i dijelu imovine steajnog dunika na koji se odnosi njihovo razluno pravo.
Ako razluni vjerovnici prijavljuju i trabinu kao steajni vjerovnici, u prijavi su duni oznaiti dio
imovine steajnog dunika na koji se odnosi njihovo razluno pravo i iznos do kojeg njihova
trabina predvidivo nee biti pokrivena tim razlunim pravom.
(6) Razluni vjerovnici koji nisu obavijestili steajnoga upravitelja o razlunom pravu na nain iz
www.korekt.hr
62
www.legalis.hr
prethodnog stavka ne gube pravo odvojenog namirenja iz predmeta razlunog prava. Iznimno
razluni vjerovnici gube pravo na odvojeno namirenje i nemaju pravo traiti naknadu tete ili bilo
kakvu drugu naknadu od steajnoga dunika ili od vjerovnika, ako je predmet razlunog prava
mimo njih unoven u steajnom postupku, a razluno pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi ili za
njega steajni upravitelj nije znao niti morao znati.
(7) Trabine vjerovnika niih isplatnih redova prijavljuju se samo ako steajni sudac posebno
pozove i te vjerovnike da prijave svoje trabine. U prijavi takvih trabina treba naznaiti da se radi
o trabini niega isplatnoga reda te oznaiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.
lanak 173.a
Brisan.
Tablice
lanak 174.
(1) Steajni upravitelj svaku prijavljenu trabinu s podacima navedenim u lanku 173. ovoga
Zakona upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga roita,
zajedno s prijavama kao i priloenim ispravama, izlae u pisarnici steajnoga suda na uvid
sudionicima.
(2) Steajni upravitelj e sastaviti posebnu tablicu o razlunim pravima koja su upisana u javnim
knjigama, o kojima je obavijeten od razlunih vjerovnika i o kojima je saznao na drugi nain. U
tablicu e unijeti ime i prezime, odnosno tvrtku ili naziv razlunog vjerovnika, iznos i pravnu
osnovu trabine osigurane razlunim pravom i dio imovine dunika na koji se razluno pravo
odnosi.
(3) Steajni upravitelj sastavit e posebnu tablicu izlunih prava o kojima su ga obavijestili izluni
vjerovnici. U tablicu e unijeti ime i prezime, odnosno tvrtku ili naziv izlunog vjerovnika, pravnu
osnovu izlunog prava i predmet izlunog prava.
(4) Tablice iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka se nakon isteka roka za prijavljivanje, a najkasnije
osam dana prije odravanja ispitnog roita, zajedno s prijavama kao i priloenim ispravama, izlau
u pisarnici steajnoga suda na uvid sudionicima.
(5) Steajni sudac moe u sluaju potrebe odrediti da se tablice s prilozima iz stavka 1. ovoga
lanka izloe umjesto u pisarnici suda na kojem drugom mjestu.
Tijek ispitnoga roita
lanak 175.
(1) Na ispitnom roitu se prijavljene trabine ispituju prema svojim iznosima i redu.
(2) Steajni upravitelj je duan odreeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu
trabinu.
(3) Trabine koje su osporili steajni upravitelj, dunik pojedinac ili koji od steajnih vjerovnika
moraju se posebno raspraviti.
www.korekt.hr
63
www.legalis.hr
(4) Izluna i razluna prava nisu predmet ispitivanja.

Naknadne prijave
lanak 176.
(1) Trabine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom roitu ako
to predloi steajni upravitelj.
(2) Trabine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom roitu te
trabine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvoga ispitnog roita, ali ne poslije
objavljivanja poziva za zavrno roite, mogu se ispitati na jednom ili vie posebnih ispitnih roita
koja e, na prijedlog vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoje trabine, odrediti steajni sudac
rjeenjem uz uvjet da u roku od petnaest dana solidarno uplate predujam za pokrie trokova toga
roita. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno se ispitno roite nee odrati, a nepravodobne
e prijave biti odbaene.
(3) Vjerovnici ije se trabine naknadno ispituju nisu duni naknaditi trokove postupka drugim
vjerovnicima.
(4) Prijave podnesene nakon isteka rokova iz stavka 2. ovoga lanka odbacit e se.
(5) O odbacivanju nepravodobno podnesenih prijava (stavak 2. i 4.) odluuje rjeenjem steajni
sudac. Rjeenje se objavljuje na oglasnoj ploi suda i dostavlja podnositelju prijave, steajnom
upravitelju i steajnom vjerovniku koji je predloio odbacivanje prijave.
(6) Protiv rjeenja o odbacivanju prijave pravo na albu ima podnositelj prijave, a protiv rjeenja
kojim je utvreno da je naknadno podnesena prijava pravodobna - steajni upravitelj i bilo koji od
steajnih vjerovnika.
(7) Ako je sud u skladu s odredbom lanka 173. stavka 5. ovoga Zakona pozvao vjerovnike niih
isplatnih redova da prijave svoje trabine tako da rok odreen za te prijave istjee kasnije od osam
dana prije ispitnoga roita, na troak steajne mase odredit e se posebno ispitno roite.
(8) Poziv za posebno ispitno roite objavljuje se. Na to se roite posebno pozivaju steajni
upravitelj i dunik fizika osoba.
.
Utvrivanje trabine
lanak 177.
(1) Trabina se smatra utvrenom ako ju na ispitnom roitu prizna steajni upravitelj, a ne ospori
ju, koji od steajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dunik
pojedinac ospori trabinu, to ne spreava utvrivanje trabine.
(2) Steajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih trabina u koju za svaku prijavljenu trabinu
unosi u kojoj je mjeri trabina utvrena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je trabinu
www.korekt.hr
64
www.legalis.hr
osporio. Osporavanje dunika fizike osobe takoer se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim
ispravama o dugu ovrni sudac e naznaiti da je trabina utvrena.
(3) Na temelju tablice iz stavka 2. ovoga lanka steajni sudac donosi rjeenje kojim odluuje o
tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrene, odnosno osporene pojedine trabine.
Tim rjeenjem steajni sudac odluuje i o upuivanju na parnicu radi utvrivanja, odnosno
osporavanja trabine.
(4) Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka objavljuje se na oglasnoj ploi suda i dostavlja, u pravilu u
obliku izvatka, svakom vjerovniku ija je trabina osporena, odnosno koji je upuen na parnicu. To
rjeenje svaki vjerovnik moe pobijati albom u dijelu koji se tie njegove prijavljene trabine,
odnosno trabine koju je osporio.
(5) Rjeenje iz stavka 4. ovoga lanka dostavlja se i steajnom upravitelju. Protiv tog rjeenja
steajni upravitelj moe podnijeti albu.
(6) Na naknadnom ispitnom roitu ne mogu se osporavati trabine koje su utvrene na prethodnom
ispitnom roitu.
Osporene trabine
lanak 178.
(1) Ako je steajni upravitelj osporio trabinu, steajni sudac e vjerovnika uputiti na parnicu protiv
steajnog dunika radi utvrivanja osporene trabine.
(2) Ako je koji od steajnih vjerovnika osporio trabinu koju je priznao steajni upravitelj, steajni
sudac e steajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrivanja osporene trabine. Osporavatelj u
takvoj parnici nastupa u ime i za raun steajnog dunika.
(3) Ako su osporene trabine radnika i ranijih radnika steajnog dunika, parnica radi utvrivanja
osporene trabine vodi se po opim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama
za parnice u radnim sporovima.
(4) Ako za osporenu trabinu postoji ovrna isprava, steajni sudac e na parnicu uputiti
osporavatelja da dokae osnovanost svoga osporavanja.
(5) Vjerovnici ije su trabine utvrene o tome nee biti posebno obavijeteni, o emu e biti
upozoreni prije ispitnoga roita. Ti vjerovnici mogu na svoj troak traiti da im se izda ovjerovljeni
izvadak rjeenja.
(6) Ako osoba koja je upuena na parnicu ne pokrene parnicu u roku od 8 dana od primitka rjeenja
o upuivanju na parnicu, smatrat e se da je odustala od prava na voenje parnice. Ako osporavatelj
trabine za koju postoji ovrna isprava ne pokrene parnicu u roku iz ovoga stavka, smatrat e se da
je osporavanje otklonjeno. alba izjavljena protiv rjeenja o upuivanju u parnicu bez utjecaja je na
rok iz ovoga stavka.
(7) Na zahtjev vjerovnika koji je upuen na parnicu steajni sudac moe rjeenjem protiv kojeg nije
doputena alba odluiti da se rjeavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom suditu u Republici
Hrvatskoj. U tom sluaju rok za pokretanje parnice poinje tei od dostave rjeenja kojim je odbijen
zahtjev vjerovnika.
www.korekt.hr
65
www.legalis.hr
(8) Zahtjev iz stavka 7. ovoga lanka vjerovnik je duan podnijeti u roku od osam dana od dana
kada mu je dostavljena odluka o upuivanju na parnicu.
(9) Rjeenje steajnoga suca iz stavka 7. ovoga lanka u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o
izbranom sudu.
(10) U postupku pred izbranim sudom iz stavka 7. ovoga lanka svaki steajni vjerovnik, odnosno
steajni dunik moe se umijeati i sudjelovati u svojstvu umjeaa s poloajem jedinstvenoga
suparniara.
(11) Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrena trabina i njezin isplatni red ili kojim je utvreno
da trabina ne postoji, djeluje prema steajnom duniku i svim steajnim vjerovnicima. Odredbe
lanka 181. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain.
Nastavljanje parnica
lanak 179.
Ako je u vrijeme otvaranja steajnog postupka ve pokrenut parnini postupak o trabini pred
dravnim ili arbitranim sudom, postupak radi utvrivanja trabine nastavit e se preuzimanjem te
parnice. Prijedlog za nastavak parnice moe staviti vjerovnik ija je trabina osporena, u roku od 8
dana od primitka rjeenja o upuivanju u parnicu. Osporavatelj parnicu nastavlja u ime i za raun
dunika. Ako vjerovnik osporene trabine koji je upuen na parnicu ne predloi nastavak parnice u
tom roku, smatrat e se da je odustao od prava na voenje parnice.
Opseg utvrivanja i vrijednost predmeta spora
lanak 180.
(1) U parnici se utvrenje trabine moe zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom
redu kako je ono oznaeno u prijavi ili na ispitnom roitu.
(2) Brisan.
Uinak odluke
lanak 181.
(1) Pravomona odluka kojom se utvruje trabina i njezin isplatni red ili kojom se utvruje da
trabina ne postoji, djeluje prema steajnom duniku i svim steajnim vjerovnicima.
(2) Osoba koja uspije u parnici, odnosno steajni vjerovnik trabine glede koje je osporavanje
otklonjeno, moe traiti od steajnoga suca ispravak tablice iz lanka 177. stavka 2. ovoga Zakona
(3) Vjerovnici koji su vodili parnicu bez sudjelovanja steajnoga upravitelja mogu zahtijevati
naknadu svojih trokova iz steajne mase ako je voenje parnice bilo korisno za masu.
Tuba protiv dunika
lanak 182.
www.korekt.hr
66
www.legalis.hr
Ako je dunik fizika osoba na ispitnom roitu osporio neku trabinu, vjerovnik ima pravo protiv
dunika podii tubu radi utvrenja svoje trabine. Ako se u vrijeme otvaranja steajnoga postupka
vodila parnica o toj trabini, vjerovnik moe preuzeti tu parnicu protiv dunika.
2. DIOBA
Namirenje steajnih vjerovnika
lanak 183.
(1) S namirenjem steajnih vjerovnika moe se zapoeti tek nakon opeg ispitnoga roita.
(2) Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava. Steajni vjerovnici
niih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelominih dioba.
(3) Diobe obavlja steajni upravitelj. Prije svake diobe on je duan pribaviti suglasnost odbora
vjerovnika, a ako odbor vjerovnika nije osnovan duan je pribaviti suglasnost steajnoga suca.
Diobni popis
lanak 184.
(1) Prije diobe steajni upravitelj e sastaviti popis trabina koje se uzimaju u obzir pri diobi.
Trabine radnika i prijanjih radnika steajnog dunika nastale do dana otvaranja steajnog
postupka iz radnog odnosa uzimaju se u obzir u bruto iznosu.
(2) Taj se popis izlae u pisarnici steajnoga suda na uvid sudionicima. Steajni upravitelj je duan
javno objaviti zbroj trabina i raspoloivi iznos iz steajne mase koji e se raspodijeliti
vjerovnicima.
Osporene trabine
lanak 185.
(1) Steajni vjerovnik koji je upuen na parnicu radi utvrenja svoje osporene trabine, mora u roku
od petnaest dana od javne objave iz lanka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz steajnom
upravitelju da je podnio tubu radi utvrenja te trabine, odnosno da je preuzeo ranije pokrenutu
parnicu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka iznos koji bi vjerovnik dobio da njegova trabina nije
osporena izdvojit e se sve dok se parnica pravomono ne zavri.
(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1. ovoga lanka, njegova se trabina pri
djelominoj diobi nee uzeti u obzir.
Razluni vjerovnici
lanak 186.
(1) Razluni vjerovnik kojem je dunik i osobno odgovoran (lanak 84.) treba najkasnije u roku od
petnaest dana nakon javne objave iz lanka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz steajnom
www.korekt.hr
67
www.legalis.hr
upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren. Ako
dokaz ne podnese pravodobno, njegova se trabina nee uzeti u obzir pri djelominoj diobi.
(2) Da bi trabina razlunoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri djelominoj diobi, dovoljno je da
vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga lanka upravitelju dokae da e se unoviti predmet na
kojem postoji razluno pravo te da uini vjerojatnim visinu iznosa u kojem nee biti odvojeno
namiren. U tom e se sluaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem trabina nee biti
odvojeno namirena. Ako uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka ne budu ispunjeni do zavrne diobe, iznosi
odvojeni radi namirenja razlunoga vjerovnika raspodijelit e se steajnim vjerovnicima.
(3) Ako samo steajni upravitelj ima pravo unoviti predmet na kojem postoji razluno pravo,
odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka nee se primjenjivati. Kod djelomine diobe upravitelj e, ako
predmet jo nije unovio, procijeniti u kojem iznosu trabina razlunoga vjerovnika nee biti
odvojeno namirena i pri djelominoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu trabina
nee biti namirena.
Trabina vezana uz odgodni uvjet
lanak 187.
(1) Trabina vezana uz odgodni uvjet pri djelominoj se diobi uzima u obzir u njegovoj punoj
visini. Udio koji otpada na tu trabinu odvojit e se pri diobi.
(2) Pri zavrnoj diobi trabina vezana uz odgodni uvjet nee se uzeti u obzir, ako je mogunost
nastupa uvjeta toliko daleka da ona u vrijeme diobe nema imovinske vrijednosti. U tom e se
sluaju iznosi odvojeni prigodom prethodnih dioba za namirenje te trabine ukljuiti u masu iz koje
e se obaviti zavrna dioba.
Naknadno uzimanje u obzir
lanak 188.
Vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelominoj diobi, a koji naknadno ispune uvjete iz lanaka
185. i 186. ovoga Zakona, isplatit e se prigodom naredne diobe iz preostale steajne mase iznos
koji ih izjednaava s ostalim vjerovnicima. Tek nakon toga moi e se pristupiti namirenju drugih
vjerovnika.
Izmjene diobnog popisa
lanak 189.
Steajni upravitelj e u roku od tri dana od isteka rokova iz lanka 185. i 186. ovoga Zakona
izmijeniti popis ako to postane prijeko potrebno s obzirom na odredbe lanka 185. do 188. ovoga
Zakona.
Prigovori na diobni popis
lanak 190.
(1) Kod djelomine diobe vjerovnici mogu steajnom sucu podnijeti prigovor na popis u roku od
osam dana nakon isteka roka iz lanka 185. stavka 1. ovoga Zakona.
www.korekt.hr
68
www.legalis.hr
(2) Rjeenjem steajnog suca kojim se prigovor odbija dostavlja se vjerovniku i steajnom
upravitelju. Protiv rjeenja o prigovoru vjerovnik ima pravo na albu.
(3) Rjeenje kojim se odreuje ispravak popisa dostavlja se vjerovniku i upravitelju te se izlae u
sudskoj pisarnici na uvid svim sudionicima. Upravitelj i steajni vjerovnici protiv ovoga rjeenja
imaju pravo izjaviti albu. Rok za albu poinje tei od dana kada je rjeenje izloeno.
(4) Djelominoj diobi moe se pristupiti tek po pravomonosti rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka.
Odreivanje visine dijela koji se isplauje
lanak 191.
(1) Odbor vjerovnika odreuje postotak namirenja trabina djelominom diobom na prijedlog
steajnoga upravitelja, nakon to isteknu rokovi iz lanka 185. i 186., nakon to se izmijeni diobni
popis prema lanku 189. ovoga Zakona te nakon pravomonosti rjeenja kojim je odreen ispravak
diobnog popisa. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, postotak odreuje steajni sudac.
(2) Steajni upravitelj e postotak u kojem se trabine namiruju priopiti vjerovnicima koji se pri
diobi uzimaju u obzir.
Zavrna dioba
lanak 192.
(1) Zavrnoj diobi pristupa se im se okona unovenje steajne mase.
(2) Zavrna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost steajnoga suca.
Zavrno roite
lanak 193.
(1) Prigodom davanja suglasnosti za zavrnu diobu steajni sudac odreuje zavrno roite
vjerovnika. Na tom roitu se:
1. raspravlja o zavrnom raunu steajnoga upravitelja,
2. podnose prigovori na zavrni popis i
3. vjerovnici odluuju o neunovivim predmetima steajne mase.
(2) Izmeu objavljivanja poziva za roite i njegova odravanja mora proi rok od najmanje trideset
dana, a najvie ezdeset dana.
(3) Steajni sudac rjeenjem na zavrnom roitu odluuje o prigovorima vjerovnika iz stavka 1.
toke 2. ovoga lanka.
(4) Na odluku steajnog suca o prigovorima vjerovnika na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe lanka 190. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
(5) Zavrno roite odredit e se najkasnije u roku od godinu i pol dana od odranog izvjetajnog
roita, osim ako to nije bilo mogue radi voenja upravnog ili sudskog postupka, koji je prethodno
pitanje za zavretak steajnog postupka.
lanak 193.a
Brisan.
Upozorenje steajnim vjerovnicima o posljedicama nedonoenja odluke o neunovenoj steajnoj
www.korekt.hr
69
www.legalis.hr
masi
lanak 193.b
Brisan.
Polaganje zadranih iznosa
lanak 194.
Iznose koji su odvojeni prigodom zavrne diobe steajni upravitelj e uz suglasnost steajnoga suca,
a za raun zaintersiranih osoba, poloiti kod suda ili javnoga biljenika.
Viak pri zavrnoj diobi
lanak 195.
Ako se pri zavrnoj diobi mogu u punoj visini namiriti trabine svih steajnih vjerovnika, steajni
upravitelj e preostali viak predati duniku pojedincu. Ako je dunik pravna osoba, upravitelj e
svakoj osobi koja ima udjela u duniku dati onaj dio vika, na koji bi imala pravo u sluaju
likvidacije izvan steajnoga postupka.
3. ZAKLJUENJE STEAJNOGA POSTUPKA
Rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka
lanak 196.
(1) Odmah nakon okonanja zavrne diobe steajni sudac e donijeti rjeenje o zakljuenju
steajnoga postupka.
(2) Rjeenje i osnova zakljuenja postupka moraju se objaviti. Oglas se objavljuje u izvodu u
"Narodnim novinama" i po pravilima o javnom priopenju. Na odgovarajui se nain primjenjuju i
odredbe lanka 65. ovoga Zakona.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se sudu ili kojem drugom tijelu koje vodi upisnik
dunika pravne osobe, odnosno dunika pojedinca. Brisanjem iz upisnika steajni dunik kao
pravna osoba prestaje postojati, steajni dunik kao trgovac pojedinac gubi svojstvo trgovca
pojedinca, a steajni dunik obrtnik gubi svojstvo obrtnika.
(4) Brisan.
Prava steajnih vjerovnika nakon zakljuenja postupka
lanak 197.
(1) Steajni vjerovnici mogu nakon zakljuenja steajnoga postupka protiv dunika pojedinca
neogranieno ostvarivati svoje preostale trabine.
(2) Steajni vjerovnici ije su trabine utvrene i koje dunik nije osporio na ispitnom roitu, mogu
protiv dunika pokrenuti postupak prisilne ovrhe na temelju rjeenja kojim je njihova trabina
utvrena. S neosporenom trabinom izjednaena je trabina osporavanje koje nije uspjelo.
www.korekt.hr
70
www.legalis.hr
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne utjeu na mogunost osloboenja od preostaloga duga.
Nadlenost za ovrhu
lanak 198.
U sluaju iz lanka 197. ovoga Zakona za odreivanje i provedbu ovrhe iskljuivo je nadlean sud
koji je provodio steajni postupak. Provedbu ovrhe na nenovanim sredstvima dunika sud koji je
provodio steajni postupak moe povjeriti nadlenom opinskom sudu.
Naknadna dioba
lanak 199.
(1) Steajni sudac e na prijedlog steajnoga upravitelja, kojega od steajnih vjerovnika ili po
slubenoj dunosti odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe, ako se nakon zavrnoga roita:
1. stvore uvjeti da se zadrani iznosi podijele steajnim vjerovnicima,
2. iznosi koji su isplaeni iz steajne mase vrate natrag u masu,
3. pronae imovina koja ulazi u steajnu masu.
(2) Nastavak postupka radi naknadne diobe sud e odrediti bez obzira na to je li postupak bio
zakljuen.
(3) Steajni sudac moe odustati od odreivanja nastavka postupka radi naknadne diobe, te iznos
koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronaeni predmet prepustiti duniku
pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili malu vrijednost
predmeta te trokove nastavka postupka radi naknadne diobe. Odreivanje nastavka postupka radi
naknadne diobe sud moe uvjetovati uplatom predujma kojim e se pokriti trokovi nastavka
postupka radi naknadne diobe.
(4) Imovina iz stavka 1. ovoga lanka jest steajna masa i glede nje se na odgovarajui nain
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o steajnom duniku i njegovim tijelima. U ime i za raun te
mase mogu se voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno. Nakon provedbe naknadne diobe steajni sudac e donijeti rjeenje o
zakljuenju steajnoga postupka .
Pravni lijekovi
lanak 200.
(1) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju. Protiv toga
rjeenja predlagatelj ima pravo na albu.
(2) Rjeenje kojim se odreuje naknadna dioba dostavlja se steajnom upravitelju, duniku
pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu predloio vjerovnik, tom vjerovniku. Protiv toga rjeenja
dunik pojedinac ima pravo na albu.
Provedba naknadne diobe
www.korekt.hr
71
www.legalis.hr
lanak 201.
Nakon odreivanja naknadne diobe steajni upravitelj e iznos kojim se moe slobodno raspolagati
ili iznos dobiven unovenjem naknadno pronaenoga dijela steajne mase podijeliti prema
zavrnom popisu. Steajni upravitelj raun polae steajnom sucu.
Iskljuenje vjerovnika steajne mase
lanak 202.
Vjerovnici steajne mase za ije je zahtjeve steajni upravitelj saznao:
1. pri djelominoj diobi, tek nakon odreivanja dijela za diobu,
2. pri zavrnoj diobi, tek nakon okonanja zavrnoga roita ili,
3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi, mogu traiti namirenje samo iz
sredstava koja nakon diobe preostanu u steajnoj masi.
4. OBUSTAVA STEAJNOGA POSTUPKA
Obustava zbog nedostatnosti mase za pokrie trokova steajnoga postupka
lanak 203.
(1) Ako se nakon otvaranja steajnoga postupka pokae da steajna masa nije dostatna ni za pokrie
trokova postupka, steajni sudac e obustaviti i zakljuiti postupak.
(2) Prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka steajni sudac e pribaviti miljenje
vjerovnika steajne mase, steajnog upravitelja i skuptine vjerovnika.
(3) Postupak se nee obustaviti i zakljuiti ako vjerovnici koji su se protivili obustavi postupka
solidarno predujme dostatan iznos novca za pokrie trokova postupka, u roku koji im je za to
steajni sudac odredio rjeenjem.
(4) Steajni upravitelj moe i nakon obustave i zakljuenja steajnog postupka u ime steajnog
dunika, a za raun steajne mase nastaviti s unovenjem imovine dunika i s ostvarenim
sredstvima postupiti prema odredbi iz lanka 63. stavka 5. ovoga Zakona.
Obustava zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveza steajne mase
lanak 204.
(1) Ako su trokovi steajnoga postupka pokriveni, ali steajna masa nije dostatna za ispunjenje
ostalih dospjelih obveza steajne mase, steajni upravitelj e podnijeti prijavu steajnom sucu o
nedostatnosti steajne mase. Tako e postupiti i ako se moe pretpostaviti da steajna masa nee biti
dostatna za ispunjenje ostalih postojeih obveza steajne mase kad one dospiju.
(2) Steajni upravitelj duan je javno objaviti prijavu iz stavka 1. ovoga lanka i pozvati steajne
vjerovnike i vjerovnike ostalih obveza steajne mase na dostavljanje miljenja o prijavi.
(3) Obveza steajnoga upravitelja na upravljanje i unovenje steajne mase postoji i nakon
podnoenja prijave o nedostatnosti steajne mase.
Namirenje vjerovnika steajne mase
www.korekt.hr
72
www.legalis.hr
lanak 205.
(1) Steajni upravitelj e podmirivati obveze steajne mase prema ovom redoslijedu:
1. trokovi steajnoga postupka,
2. obveze steajne mase zasnovane nakon podnoenja prijave o nedostatnosti mase, a koje ne ulaze
u trokove postupka,
3. ostale obveze steajne mase, s time da na posljednje mjesto dolaze obveze po osnovi uzdravanja
odobrenoga u skladu s odredbama lanka 108. i 109. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Obvezama steajne mase u smislu odredbe stavka 1. toke 2. ovoga lanka smatraju se i obveze:
1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je steajni upravitelj izabrao ispunjenje nakon to je podnio
prijavu o nedostatnosti steajne mase,
2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon kojega je steajni upravitelj
mogao izjaviti otkaz poslije podnoenja prijave o nedostatnosti,
3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je steajni upravitelj nakon prijave o nedostatnosti
mase primio protuinidbu u korist steajne mase.
(3) Ako su obveze iz stavka 1. i 2. ovoga lanka istoga reda, podmiruju se razmjerno visini njihovih
iznosa.
Zabrana ovrhe
lanak 206.
im steajni upravitelj prijavi nedostatnost steajne mase, nije doputena ovrha radi naplate obveza
steajne mase iz lanka 205. ovoga Zakona.
Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti steajne mase
lanak 207.
(1) im steajni upravitelj podijeli steajnu masu u skladu s odredbom lanka 205. ovoga Zakona,
steajni sudac e obustaviti i zakljuiti postupak.
(2) Steajni upravitelj e posebno poloiti raune za svoju djelatnost nakon prijave o nedostatnosti
mase.
(3) Ako se nakon obustave postupka pronau predmeti steajne mase, sud e na prijedlog
steajnoga upravitelja, vjerovnika ili po slubenoj dunosti odrediti provoenje naknadne diobe. Na
odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 199. stavka 3., 200. i 201. ovoga Zakona.
Obustava zbog naknadnoga nestanka steajnoga razloga
lanak 208.
www.korekt.hr
73
www.legalis.hr
Steajni postupak e se obustaviti na prijedlog dunika ako bude prueno jamstvo da dunik nakon
obustave nee biti nesposoban za plaanje ili prezaduen. Prijedlog je doputen samo ako se
nepostojanje steajnoga razloga uini barem vjerojatnim.
Obustava uz suglasnost vjerovnika
lanak 209.
(1) Steajni postupak obustavit e se na prijedlog dunika pojedinca ako on nakon isteka roka za
prijavljivanje trabina podnese sudu pismenu suglasnost svih steajnih vjerovnika, koji su prijavili
svoje trabine. Sud e po slobodnoj ocjeni odluiti je li potrebna i suglasnost steajnih vjerovnika
ije su trabine osporili dunik ili steajni upravitelj te razlunih vjerovnika, odnosno je li tim
vjerovnicima potrebno pruiti odgovarajue osiguranje.
(2) Postupak se na prijedlog dunika pojedinca moe obustaviti i prije isteka roka za prijavljivanje
trabina, ako nisu poznati drugi vjerovnici, osim onih iju suglasnost dunik podnese.
Postupak u povodu prijedloga za obustavu
lanak 210.
(1) Prijedlog za obustavu steajnoga postupka iz lanka 208. i 209. ovoga Zakona objavljuje se.
Prijedlog se izlae na oglasnoj ploi suda na uvid svim sudionicima. U sluaju iz lanka 209. ovoga
Zakona uz prijedlog se prilau i izjave o suglasnosti vjerovnika. Steajni vjerovnici mogu u roku od
osam dana od objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv toga
prijedloga.
(2) Steajni sudac odluuje o obustavi postupka nakon to saslua predlagatelja, steajnoga
upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj osnovan. Ako je podnesen prigovor protiv prijedloga, sud
e sasluati i podnositelja prigovora.
(3) Prije obustave steajni upravitelj e podmiriti nesporne zahtjeve iz steajne mase, a za osporene
pruit e potrebno osiguranje.
Objava i uinak obustave
lanak 211.
(1) Sud e objaviti rjeenje kojim se steajni postupak obustavlja te razlog za obustavu. Sud e prije
toga izvijestiti dunika, steajnoga upravitelja i lanove odbora vjerovnika o vremenu kada e
obustava poeti proizvoditi pravne uinke. U tom sluaju e se na odgovarajui nain primijeniti
odredbe lanka 196. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) S obustavom steajnoga postupka dunik ponovno stjee pravo na slobodno raspolaganje
steajnom masom. U tom sluaju se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 197. i 198.
ovoga Zakona.
Pravni lijekovi
lanak 212.
www.korekt.hr
74
www.legalis.hr
(1) Obustavi li se steajni postupak prema odredbama lanka 203., 208. i 209. ovoga Zakona, svaki
steajni vjerovnik, a ako je do obustave steajnoga postupka dolo prema odredbi lanka 203. ovoga
Zakona i dunik, ima pravo na albu protiv odluke suda.
(2) Ako sud odbije prijedlog iz lanka 207. ili 208. ovoga Zakona, pravo na albu ima dunik.
GLAVA VI.
STEAJNI PLAN
1. PRIPREMA STEAJNOGA PLANA
Osnovna odredba
lanak 213.
(1) Nakon otvaranja steajnoga postupka doputeno je izraditi steajni plan u kojemu se moe
odstupiti od zakonskih odredaba o unovenju i raspodjeli steajne mase.
(2) Steajnim planom moe se:
- ostaviti duniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dunika,
- prenijeti dio ili svu imovinu dunika na jednu ili vie ve postojeih osoba ili osoba koje e tek
biti osnovane uz iskljuenje primjene lanka 452. Zakona o obveznim odnosima (Narodne
novine, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96. i 112/99.),
- dunika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili vie osoba,
- prodati svu ili dio imovine dunika, sa ili bez razlunih prava,
- raspodijeliti svu ili dio imovine dunika izmeu vjerovnika,
- odrediti nain namirenja steajnih vjerovnika,
- namiriti ili izmijeniti razluna prava,
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dunika,
- obveze dunika pretvoriti u kredit,
- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dunika,
- urediti odgovornost dunika nakon zavretka steajnoga postupka, i sl.
Podnoenje plana
lanak 214.
(1) Dunik moe steajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje steajnoga postupka.
Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni plan imaju pravo steajnom sucu podnijeti steajni
www.korekt.hr
75
www.legalis.hr
upravitelj i dunik pojedinac. Nee se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon zavrnoga
roita.
(2) Ako je na roitu vjerovnika steajnom upravitelju naloena izrada steajnoga plana, on je
duan taj plan podnijeti steajnom sucu u primjerenom roku. Sa steajnim upraviteljem u izradi
plana savjetodavno surauju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dunik pojedinac.
Sadraj plana
lanak 215.
Steajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove. Uz plan se prilau i isprave
navedene u lanku 226. i 227. ovoga Zakona.
Pripremna osnova
lanak 216.
(1) U pripremnoj se osnovi steajnoga plana navode mjere koje su poduzete prije otvaranja
steajnoga postupka ili se jo trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje
prava sudionika.
(2) Pripremna osnova mora sadravati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su
znaajni za donoenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu.
Provedbena osnova
lanak 217.
Provedbena osnova sadri odredbe o tome kako e se planom izmijeniti pravni poloaj dunika i
drugih sudionika u postupku.
Razvrstavanje sudionika u steajnom planu
lanak 218.
(1) Sudionici u steajnom planu razvrstavaju se pri utvrivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici
s razliitim pravnim poloajem razvrstavaju se u steajnom planu u posebne skupine. Kod toga
treba razlikovati:
1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
2. steajne vjerovnike koji nisu nieg isplatnoga reda,
3. steajne vjerovnike pojedinih niih isplatnih redova, ako njihove trabine ne prestaju prema
lanku 221. ovoga Zakona.
(2) Vjerovnici istoga pravnoga poloaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih
interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U planu e se navesti kriteriji
za razvrstavanje.
www.korekt.hr
76
www.legalis.hr
(3) Posebnu skupinu tvorit e radnici, ako sudjeluju kao steajni vjerovnici s trabinama koje nisu
neznatne. Posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim trabinama.
(4) Ako bi prema steajnom planu njegovi uinci bili jednaki prema svim steajnim vjerovnicima, ti
se vjerovnici nee razvrstati u posebne skupine.
Prava razlunih vjerovnika
lanak 219.
(1) Steajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlunih vjerovnika na namirenje iz predmeta na
kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukije odreeno.
(2) Ako je planom drukije odreeno, u provedbenoj osnovi za razlune vjerovnike e se posebno
navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje te
koje jo odredbe plana prema njima djeluju.
Prava steajnih vjerovnika
lanak 220.
Za vjerovnike koji nisu niih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u kojem se dijelu
njihove trabine smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te
koje druge odredbe plana djeluju prema njima.
Prava steajnih vjerovnika niih isplatnih redova
lanak 221.
(1) Ako steajnim planom nije drukije odreeno, smatrat e se da su njegovim prihvaanjem
trabine steajnih vjerovnika niih isplatnih redova prestale.
(2) Ako se steajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga lanka, u provedbenoj osnovi e
se za svaku skupinu vjerovnika niih isplatnih redova navesti podaci propisani u lanku 220. ovoga
Zakona.
(3) Planom se ne moe iskljuiti niti ograniiti odgovornost dunika nakon okonanja steajnoga
postupka za novane kazne i s njime izjednaene obveze.
Naelo jednakoga postupanja prema svim sudionicima
lanak 222.
(1) Svim sudionicima pojedine skupine steajnim planom moraju se osigurati ista prava.
(2) Razliito postupanje prema sudionicima iste skupine doputeno je samo uz suglasnost svih
sudionika koji su time pogoeni. U tom je sluaju steajnom planu potrebno priloiti izjave o
suglasnosti dotinih sudionika.
(3) Nitav je svaki dogovor steajnoga upravitelja, dunika pojedinca i drugih osoba s pojedinim
sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponaanje pri glasovanju ili inae u svezi sa
steajnim postupkom jami pogodnost koja planom nije predviena.
www.korekt.hr
77
www.legalis.hr
Odgovornost dunika
lanak 223.
(1) Ako steajnim planom nije drukije odreeno, dunik se namirenjem steajnih vjerovnika u
skladu s provedbenom osnovom oslobaa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima.
(2) Ako je dunik javno trgovako drutvo, komanditno drutvo ili gospodarsko interesno
udruenje, stavak 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje na osobnu odgovornost
lanova drutva.
Stvarnopravni odnosi
lanak 224.
Ako se prema steajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i
pravima dunika, potrebne se izjave volje sudionika mogu unijeti u provedbenu osnovu. Izjave koje
treba upisati u zemljine knjige ili koje druge odgovarajue upisnike moraju se dati u skladu sa
zamljinoknjinim, odnosno drugim odgovarajuim upisnim propisima.
Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata
lanak 225.
Ako se predvia da e se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzea koje e nastaviti voditi dunik ili
trea osoba, uz steajni plan treba priloiti i pregled imovine, u kojem e se, uz navoenje njihove
vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to
potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu oekivati u vremenskom razdoblju tijekom
kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jami sposobnost
nositelja poduzea za plaanje tijekom toga vremenskoga razdoblja.
Daljnji prilozi
lanak 226.
(1) Ako je steajnim planom predvieno da dunik pojedinac nastavlja voditi poduzee, odnosno
obrt, planu treba priloiti izjavu dunika da je spreman nastaviti s voenjem poduzea, odnosno
obrta na osnovi plana. Ako je dunik javno trgovako drutvo ili komanditno drutvo, planu treba
priloiti odgovarajuu izjavu osobno odgovornih lanova drutva. Izjava dunika nije potrebna, ako
je plan podnio sam dunik.
(2) Ako je planom predvieno da neki vjerovnici dobiju udjele u duniku pravnoj osobi ili da
postanu njeni lanovi ili da steknu odreena prava u djelatnosti dunika pojedinca, planu treba
priloiti izjavu o suglasnosti svakoga od tih vjerovnika.
(3) Ako je trea osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za sluaj da plan bude odobren, planu
treba priloiti i izjavu te tree osobe.
(4) Ako su steajnim planom predviene poloajne promjene dunika (pripajanje, spajanje i sl.),
planu treba priloiti i izjave pravnih osoba koje e sudjelovati u poloajnim promjenama.
Odbacivanje plana
www.korekt.hr
78
www.legalis.hr
lanak 227.
(1) Steajni sudac e steajni plan odbaciti po slubenoj dunosti:
1. ako nisu potivani propisi o pravu na podnoenje i sadraju plana te ako podnositelj plana taj
nedostatak ne moe otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je sud odredio,
2. ako oito nema izgleda da plan koji je dunik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi,
3. ako se prava koja bi sudionici trebali stei prema provedbenoj osnovi plana koji je dunik podnio,
oito ne mogu ostvariti.
(2) Ako je dunik u steajnom postupku ve podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud nije
potvrdio ili koji je dunik povukao nakon javnoga zakazivanja roita za raspravljanje o planu, sud
e odbaciti novi plan dunika ako to odbacivanje zatrai steajni upravitelj uz suglasnost odbora
vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.
(3) Protiv rjeenja kojim se plan odbacuje podnositelj ima pravo na albu.
Izjanjenja o planu
lanak 228.
(1) Ako steajni plan ne bude odbaen, steajni sudac e zatraiti da se o njemu, u roku od trideset
dana, izjasne:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,
2. dunik pojedinac, ako je plan podnio steajni upravitelj,
3. steajni upravitelj, ako je plan podnio dunik.
(2) Steajni sudac moe pozvati dravna tijela nadlena za predmet poslovanja dunika te
gospodarsku, odnosno obrtniku komoru da se izjasne o predloenom planu.
Obustava unovenja dunika i namirenja vjerovnika
lanak 229.
Ako bi provedba podneenoga steajnoga plana bila ugroena nastavljanjem unovenja i diobe
steajne mase, steajni sudac e, na prijedlog dunika ili steajnoga upravitelja, odrediti obustavu
unovenja i diobe te mase. Sud nee odrediti obustavu ili e ve donijeto rjeenje o obustavi staviti
izvan snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna teta za steajnu masu ili ako steajni
upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatrai nastavak unovenja i diobe mase.
Izlaganje plana
lanak 230.
Steajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjanjenjima izlae u sudskoj pisarnici na
uvid sudionicima.
www.korekt.hr
79
www.legalis.hr
2. PRIHVAANJE I POTVRDA PLANA

Roite za raspravljanje i glasovanje o planu
lanak 231.
(1) Steajni sudac e zakazati roite na kojem e se raspravljati i glasovati o steajnom planu.
Roite se mora odrati u roku od 30 dana od zakazivanja.
(2) Roite za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno. U objavi treba istaknuti da se u plan i
prispjele stavove o planu moe izvriti uvid u pisarnici steajnoga suda.
(3) Steajni vjerovnici koji su prijavili svoje trabine, razluni vjerovnici, steajni upravitelj i
dunik pojedinac posebno e se pozvati na roite za raspravljanje i glasovanje o planu. S pozivom
potrebno je dostaviti i kopiju plana ili saetak njegovoga bitnoga sadraja, koji je podnositelj plana
na zahtjev suda duan podnijeti sudu.
Spajanje s ispitnim roitem
lanak 232.
Roite za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se odrati prije roita za ispitivanje trabina.
Ta se dva roita mogu spojiti.
Pravo glasa steajnih vjerovnika
lanak 233.
(1) Na pravo glasa steajnih vjerovnika pri glasovanju o steajnom planu na odgovarajui se nain
primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrivanju prava glasa steajnih vjerovnika. Razluni
vjerovnici imaju pravo glasa kao i steajni vjerovnici samo ako im je dunik i osobno odgovoran i
ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.
(2) Vjerovnici na ije trabine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Pravo glasa razlunih vjerovnika
lanak 234.
(1) Ako je steajnim planom ureen i pravni poloaj razlunih vjerovnika, na roitu e se
pojedinano raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo glasa imaju oni razluni vjerovnici ija razluna
prava nije osporio ni steajni upravitelj, niti koji od razlunih vjerovnika niti koji od steajnih
vjerovnika. Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava te prava vezanih uz odgodni
uvjet na odgovarajui se nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrivanju prava glasa tih
vjerovnika.
(2) Razluni vjerovnici na ije trabine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Popis prava glasa
lanak 235.
www.korekt.hr
80
www.legalis.hr
Na temelju rasprave na roitu steajni sudac e utvrditi popis vjerovnika i prava glasa koja im
pripadaju.
Izmjena plana
lanak 236.
Podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na roitu, sadrajno izmijeniti pojedine
odredbe steajnoga plana. O izmijenjenom planu moe se glasovati na istom roitu.
Posebno roite za glasovanje
lanak 237.
(1) Steajni sudac moe odrediti posebno roite za glasovanje o steajnom planu. U tom sluaju
vremensko razdoblje izmeu roita za raspravljanje i roita za glasovanje ne smije biti dulje od 30
dana.
(2) Na roite za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s pravom glasa i dunik. U sluaju izmjene
plana potrebno je posebno ukazati na tu izmjenu.
Glasovanje pismenim putem
lanak 238.
(1) Ako je odreeno posebno roite za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno glasovati.
(2) Steajni sudac e vjerovnicima s pravom glasa, nakon roita za raspravljanje o planu, dostaviti
glasaki listi i tako ih obavijestiti o njihovu pravu glasa. Pismeno glasovanje uzet e se u obzir
samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije odravanja roita za glasovanje. Sud e
na to upozoriti vjerovnike dostavljajui im glasake listie.
Glasovanje po skupinama
lanak 239.
Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o steajnom planu.
Potrebne veine
lanak 240.
(1) Smatrat e se da su vjerovnici prihvatili steajni plan ako je u svakoj skupini glasovala veina
vjerovnika i ako zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premauje zbroj
trabina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati.
(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedniko pravo ili ija su prava do nastanka steajnoga razloga
tvorila jedinstveno pravo raunaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajui nain e
se postupiti i s nositeljima razlunih prava ili prava plodouivanja.
(3) Ako se steajnim planom ne zadire u prava razlunih vjerovnika te ako steajni vjerovnici nisu
razvrstani u posebne skupine (lanak 218. stavak 4.), smatrat e se da su vjerovnici prihvatili
www.korekt.hr
81
www.legalis.hr
steajni plan ako je za njega glasovala veina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj trabina
vjerovnika koji su glasovali za plan premauje zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali protiv
toga da se on prihvati.
Zabrana opstrukcije
lanak 241.
(1) Smatrat e se da je glasaka skupina prihvatila plan, iako potrebna veina nije postignuta, ako
vjerovnici te skupine steajnim planom nisu stavljeni u loiji poloaj od onoga u kojem bi bili da
plana nema, ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti
na temelju steajnoga plana i ako je veina glasakih skupina plan prihvatila s potrebnom veinom.
(2) Smatrat e se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim koristima u
smislu stavka 1. ovoga lanka postoji ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti
imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegove trabine, ako imovinsku korist ne bi primio ni
vjerovnik koji bi u sluaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti dunik
ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u sluaju da plana nema
bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji poloaj od onoga u kojem se
nalaze ti vjerovnici.
Pristanak steajnih vjerovnika niih isplatnih redova
lanak 242.
(1) Smatrat e se da su skupine vjerovnika koji potrauju kamate koje teku nakon otvaranja
steajnoga postupka i vjerovnika koji potrauju naknadu trokova svoga sudjelovanja u steajnom
postupku pristale na plan ako je dunik planom osloboen tih obveza ili se u skladu s odredbom
lanka 221. ovoga Zakona uzima da je dunik osloboen tih obveza te ako prema planu ak ni
glavna trabina tih steajnih vjerovnika nee biti podmirena u cijelosti.
(2) Smatrat e se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza dunika po osnovi novanih
kazni i slinih obveza pristale na plan ako nijedan steajni vjerovnik planom nije stavljen u bolji
poloaj od vjerovnika tih skupina.
(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat e se da je ta
skupina pristala na plan.
Pristanak dunika
lanak 243.
(1) Smatrat e se da je dunik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na
roitu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Steajni sudac prigovor iz stavka 1. ovoga lanka nee uzeti u obzir ako dunik planom nije
stavljen u tei poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva
gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegove trabine.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na dioniare,
nositelje udjela te nositelje drugih osnivakih prava pravnih osoba.
www.korekt.hr
82
www.legalis.hr
Potvrda plana
lanak 244.
(1) Nakon to steajni plan prihvate vjerovnici i nakon to na njega pristane dunik, steajni sudac
e odluiti o tome hoe li plan potvrditi.
(2) Steajni sudac e prije toga sasluati steajnoga upravitelja, odbor vjerovnika, ako je osnovan, i
dunika.
(3) Rjeenje o potvrdi steajnoga plana sadri provedbenu osnovu plana koju su vjerovnici
prihvatili.
Uvjetni plan
lanak 245.
Ako je steajnim planom predvieno da se prije potvrde moraju izvriti odreene inidbe ili
ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud e potvrdu
uskratiti po slubenoj dunosti ako se te pretpostavke ne ispune niti nakon isteka primjerenoga roka
koji je odredio.
Povreda postupovnih odredbi
lanak 246.
Steajni sudac e po slubenoj dunosti uskratiti potvrdu steajnoga plana:
1. ako su bitno povrijeeni propisi o sadraju steajnog plana i postupanju prilikom njegove izrade i
donoenja kao i o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku dunika, osim ako se ti nedostaci
mogu otkloniti, ili
2. ako je prihvat plana postignut na nedoputen nain, osobito stavljanjem u povoljniji poloaj
pojedinih vjerovnika.
Zatita manjine
lanak 247.
(1) Na prijedlog vjerovnika, steajni sudac nee potvrditi steajni plan ako je vjerovnik:
1. planu prigovorio najkasnije na roitu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i
2. ako je planom stavljen u loiji poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka doputen je samo, ako vjerovnik uini vjerojatnim da je
planom stavljen u loiji poloaj.
Objava odluke
lanak 248.
www.korekt.hr
83
www.legalis.hr
(1) Rjeenje kojim se steajni plan potvruje ili kojim se potvrda uskrauje proglaava se na roitu
za glasovanje ili na posebnom roitu koje e se odrati u roku od petnaest dana.
(2) Ako plan potvrdi, sud e steajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju trabinu i razlunim
vjerovnicima, upuujui ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili saetak njegova
bitnoga sadraja.
Pravni lijekovi
lanak 249.
Protiv rjeenja kojim se steajni plan potvruje ili se potvrda plana uskrauje vjerovnici i dunik
imaju pravo na albu.
3. UINCI POTVRENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA
Osnovni uinci plana
lanak 250.
(1) Rjeenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje pravomonosti. Ako je
predvieno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prijenos
poslovnih udjela u nekom drutvu s ogranienom odgovornou, smatrat e se da su u rjeenju
sadrane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku; to na odgovarajui nain vrijedi i za
rjeenjem obuhvaene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena,
prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi
i za steajne vjerovnike koji svoje trabine nisu prijavili te za sudionike koji su planu prigovorili.
(2) Brisan.
(3) Rjeenje o potvrdi plana ne djeluje na prava steajnih vjerovnika protiv sudunika i dunikovih
jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne spadaju u steajnu masu, ili na
temelju predbiljebe koja se odnosi na te predmete. Dunik se, meutim, na temelju rjeenja
oslobaa od obveza prema svojim sudunicima, jamcima ili drugim regresnim ovlatenicima na isti
nain kao i prema svojim vjerovnicima.
(4) Ako je neki vjerovnik namiren u veoj mjeri nego to bi imao pravo prema planu, on nema
obvezu vratiti primljeno.
Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga
lanak 251.
(1) Ako je na temelju rjeenja o potvrdi plana namirenje trabinasteajnih vjerovnika odgoeno ili
je dunik djelomino osloboen obveze na namirenje, odgoda odnosno osloboenje prestaje
vrijediti u odnosu na onoga vjerovnika, prema kojem je dunik znatno zakasnio s ispunjenjem
prihvaenoga plana. Smatrat e se da je dunik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio
dospjelu obvezu, iako ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u
trajanju od najmanje 15 dana.
(2) Ako se prije potpunoga ispunjenja plana nad imovinom dunika otvori novi steajni postupak,
odgoda i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve steajne vjerovnike.
www.korekt.hr
84
www.legalis.hr
Osporene trabine i odvojeno namirenje

lanak 252.
(1) Ako je neka trabina osporena na ispitnom roitu ili ako visina trabina razlunoga vjerovnika
koja e se odvojeno namiriti nije utvrena, nee se smatrati da dunik kasni s ispunjenjem
steajnoga plana u smislu odredbe lanka 251. ovoga Zakona ako dunik tu trabinu do konanoga
utvrenja njene visine uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci steajnoga suca o pravu
glasa vjerovnika pri glasovanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud e, na prijedlog
dunika ili vjerovnika, naknadno utvrditi opseg u kojem dunik privremeno mora uzeti u obzir
navedenu trabinu.
(2) Ako prema konanom utvrenju trabine proizae da je dunik platio premalo, duan je
nadoplatiti manjak. U tom sluaju smatrat e se da dunik znatno kasni s ispunjenjem plana tek ako
ne nadoplati manjak premda ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni
rok u trajanju od najmanje petnaest dana.
(3) Ako prema konanom utvrenju proizae da je dunik platio previe, on moe zahtijevati povrat
vika samo ako taj viak nadilazi i nedospjeli dio trabine na koje vjerovnik ima pravo na temelju
steajnoga plana.
Ovrha na rjeenja o potvrdi steajnoga plana
lanak 253.
(1) Na osnovi pravomonoga rjeenja o potvrdi steajnoga plana steajni vjerovnici ije su trabine
utvrene i koje na ispitnom roitu dunik nije osporio, mogu pokrenuti postupak prisilne ovrhe
protiv dunika. S neosporenom trabinom izjednaena je i ona ije je osporavanje otklonjeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na prisilnu ovrhu protiv tree osobe, ako je
rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka utvreno da je preuzela jamstvo za ispunjenje steajnoga plana,
osim ako pritom nije pridrala pravo prigovora prethodne tube.
(3) Prava koja mu pripadaju u sluaju znatnoga kanjenja dunika s ispunjenjem steajnoga plana
vjerovnik moe prisilno ostvariti na temelju rjeenja kojim je potvren steajni plan i rjeenja kojim
je utvrena njegova trabina u steajnom postupku, ako uini vjerojatnim da je dunika propisno
opomenuo te da je protekao rok koji je naknadno odredio duniku. Vjerovnik nije duan dokazati
zakanjenje dunika.
Zakljuenje steajnoga postupka
lanak 254.
(1) Steajni sudac e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka im rjeenje o potvrdi
steajnoga plana postane pravomono.
(2) Prije zakljuenja steajnoga postupka steajni je upravitelj duan namiriti nesporne obveze
steajne mase, a za sporne pruiti odgovarajue osiguranje.
(3) Sud e objaviti izreku rjeenja s naznakom osnove za zakljuenje steajnoga postupka. Sud e
unaprijed izvijestiti dunika, steajnoga upravitelja i lanove odbora vjerovnika o tome kada e
nastupiti pravni uinci zakljuenja steajnoga postupka.
www.korekt.hr
85
www.legalis.hr
Uinci zakljuenja steajnoga postupka

lanak 255.
(1) Donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnoga postupka prestaju slube steajnoga upravitelja i
lanova odbora vjerovnika, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Dunik ponovno stjee
pravo slobodnoga raspolaganja steajnom masom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem steajnoga
plana.
(3) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnoga djela steajnoga dunika
vezanoga uz steajni postupak, steajni upravitelj moe voditi dalje i nakon zakljuenja postupka
ako je to predvieno u rjeenjem o potvrdi steajnoga plana. U tom e se sluaju parnica voditi za
raun dunika, ako planom nije drugaije odreeno.
Nadzor nad ispunjenjem plana
lanak 256.
(1) U rjeenju o potvrdi steajnoga plana moe se predvidjeti da e se njegovo ispunjenje nadzirati.
(2) Ako je nadzor predvien, nakon zakljuenja steajnoga postupka, nadzirat e se ispunjava li
dunik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu sa rjeenjm iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako je to u rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka predvieno, nadzor se protee i na ispunjenje
trabina koje vjerovnici, u skladu s tim rjeenjem, imaju prema trgovakim drutvima koja su
osnovana nakon otvaranja steajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjega voenja poduzea ili
pogona dunika - drutvo-preuzimatelj.
Dunosti i ovlasti steajnoga upravitelja
lanak 257.
(1) Nadzor obavljaju steajni upravitelj i odbor vjerovnika te steajni sud. U tom sluaju slube
steajnoga upravitelja i lanova odbora vjerovnika nee prestati zakljuenjem steajnoga postupka.
Na prava i dunosti steajnoga upravitelja na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o
privremenom steajnom upravitelju.
(2) Tijekom trajanja nadzora upravitelj je duan odbor vjerovnika, ako je osnovan, i sud jednom
godinje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne
utjee na pravo odbora vjerovnika i suda da u svako doba zahtijevaju pojedine obavijesti ili
podnoenje meuizvjea.
Podnoenje prijave
lanak 258.
Utvrdi li steajni upravitelj da se trabine ije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu
ispuniti, duan je o tome bez odgode podnijeti prijavu steajnom sucu i odboru vjerovnika. Ako
odbor vjerovnika nije osnovan, upravitelj e umjesto njega izvijestiti sve vjerovnike kojima prema
rjeenju o potvrdi steajnoga plana pripadaju zahtjevi protiv dunika ili drutva-preuzimatelja.
www.korekt.hr
86
www.legalis.hr
Poslovi za koje je potrebna suglasnost

lanak 259.
U rjeenju o potvrdi steajnoga plana moe se predvidjeti da e za valjanost odreenih pravnih
poslova dunika ili drutva-preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti potrebna prethodna
suglasnost steajnoga upravitelja. Na radnje dunika poduzete bez suglasnosti steajnoga
upravitelja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim radnjama
dunika poduzetim nakon otvaranja steajnoga postupka mimo steajnoga upravitelja.
Krediti
lanak 260.
(1) U rjeenju o potvrdi steajnoga plana moe se predvidjeti da e steajni vjerovnici biti u
isplatnom redu iza vjerovnika s trabinama po osnovi kredita ili zajmova koje e dunik ili drutvopreuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik steajne mase ostavio na snazi i
tijekom trajanja nadzora. U tom e sluaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste
(kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu
imovine.
(2) Steajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka namirivat e se samo iza onih vjerovnika s kojima
je dogovoreno da e se i u kojoj visini kredit koji su odobrili s obzirom na glavnu trabinu, kamate i
trokove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je steajni upravitelj takav dogovor pismeno
potvrdio.
Kasniji isplatni red trabina novih vjerovnika
lanak 261.
Trabine vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat e se iza
trabina vjerovnika po osnovi kredita iz lanka 260. stavka 1. ovoga Zakona. U istom su poloaju i
trabine po osnovi trajnog obveznoga odnosa zasnovanoga ugovorom prije nadzora za vrijeme
nakon prvoga roka u kojem je vjerovnik mogao izjaviti otkaz nakon poetka nadzora.
Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda
lanak 262.
(1) Kasniji isplatni red steajnih vjerovnika i vjerovnika iz lanka 261. ovoga Zakona uzima se u
obzir samo u steajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.
(2) U tom novom steajnom postupku vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka nalaze se ispred ostalih
vjerovnika kasnijega isplatnoga reda.
Objava nadzora
lanak 263.
(1) Rjeenje steajnoga suca kojim je odreen nadzor nad ispunjenjem steajnoga plana objavit e
se zajedno s rjeenjem o zakljuenju steajnoga postupka. Pored toga objavit e se, ako su za to
ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost steajnoga
www.korekt.hr
87
www.legalis.hr
upravitelja, visina predvienoga kreditnoga okvira te je li predvien i nadzor nad drutvompreuzimateljem.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga lanka upisat e se u odgovarajue javne knjige po slubenoj dunosti.
Ukidanje nadzora
lanak 264.
(1) Steajni sudac e donijeti rjeenje o ukidanju nadzora:
1. ako su trabine ije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili
2. ako je od zakljuenja steajnoga postupka prolo tri godine, a nije podnesen prijedlog za
otvaranje novoga steajnoga postupka.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka e se objaviti. U tom rjeenju e se odrediti brisanje u
odgovarajuim javnim knjigama zabiljebe nadzora i ogranienja odreenih u svezi s nadzorom.
Trokovi nadzora
lanak 265.
Trokove nadzora snosi dunik. Drutvo-preuzimatelj snosi trokove nastale nadzorom koji se nad
njime provodi.
GLAVA VII.
OSOBNA UPRAVA
Pretpostavke
lanak 266.
(1) Steajni sudac moe rjeenjem o otvaranju steajnoga postupka ovlastiti dunika da sam
upravlja i raspolae steajnom masom pod nadzorom steajnoga povjerenika (osobna uprava). Na
osobnu upravu dunika na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe prvoga do estoga dijela
ovoga Zakona ako u ovom dijelu Zakona nije to drugo odreeno.
(2) Sud e osobnu upravu odrediti:
1. ako to dunik predloi,
2. ako se s time suglasio vjerovnik koji je predloio otvaranje steajnoga postupka, te
3. ako se prema okolnostima sluaja moe oekivati da odreivanje osobne uprave nee dovesti do
odugovlaenja postupka ili do kakvoga drukijega oteenja prava i interesa vjerovnika.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka umjesto steajnoga upravitelja postavit e se steajni
povjerenik. Svoje trabine steajni vjerovnici prijavljuju steajnom povjereniku. Osobna uprava se
ne upisuje u zemljine knjige i druge odgovarajue upisnike.
www.korekt.hr
88
www.legalis.hr
Naknadno odreivanje osobne uprave

lanak 267.
Ako je steajni sudac odbilo prijedlog dunika za odreivanje osobne uprave, a na prvom roitu
vjerovnici predloe osobnu upravu, steajni sudac e naknadno odrediti takvu upravu. Za steajnoga
povjerenika moe se postaviti dotadanji steajni upravitelj.
Obustava osobne uprave
lanak 268.
(1) Steajni sudac e obustaviti osobnu upravu na prijedlog:
1. skuptine vjerovnika,
2. razlunoga ili steajnoga vjerovnika, ako steajni vjerovnik koji je predloio pokretanje
steajnoga postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave, te
3. dunika.
(2) Prije donoenja odluke o prijedlogu steajni sudac e sasluati dunika. Protiv odluke o
prijedlogu vjerovnik i dunik imaju pravo na samostalnu albu.
(3) Nakon donoenja rjeenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja po pravilima
steajnoga postupka. U rjeenju o obustavi osobne uprave steajni sudac e imenovati steajnoga
upravitelja. Za steajnoga upravitelja moe se postaviti dotadanji steajni povjerenik.
Javno priopenje
lanak 269.
Rjeenje steajnoga suca kojim se nakon otvaranja steajnoga postupka odreuje ili obustavlja
osobna uprava, objavljuje se.
Pravni poloaj steajnoga povjerenika
lanak 270.
(1) Na postavljenje steajnoga povjerenika, na nadzor steajnoga suca nad njegovim radom te na
odgovornost i nagradu steajnoga povjerenika na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o steajnom upravitelju.
(2) Steajni povjerenik duan je ispitati gospodarski poloaj dunika i nadzirati kako on vodi
poslove, osobito trokove njegova poslovanja, a ako je dunik pojedinac i trokove njegova
privatnoga ivota. Na steajnoga se povjerenika na odgovarajui nain primjenjuje odredba lanka
54. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Utvrdi li steajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se moe zakljuiti da e nastavljanje
osobne uprave dovesti do oteenja vjerovnika, duan je o tome bez odgode obavijestiti odbor
vjerovnika i steajnog suca. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, steajni povjerenik e o tome
obavijestiti steajne vjerovnike koji su prijavili trabine i razlune vjerovnike.
www.korekt.hr
89
www.legalis.hr
Sudjelovanje steajnoga povjerenika

lanak 271.
(1) Obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje dunik smije preuzimati samo uz suglasnost
steajnoga povjerenika. Dunik ne smije preuzimati ni obveze koje spadaju u redovno poslovanje,
ako se tome protivi steajni povjerenik.
(2) Steajni povjerenik moe zahtijevati od dunika da sav naplaeni novac preuzima i da sva
plaanja obavlja samo steajni povjerenik.
Sudjelovanje odbora vjerovnika
lanak 272.
Dunik je duan pribaviti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za poduzimanje pravnih radnji
koje su od posebnoga znaenja za steajni postupak. U sluaju iz prethodne reenice na
odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ovoga Zakona o posebno znaajnim pravnim
radnjama steajnoga upravitelja.
Posebni sluajevi pribavljanja suglasnosti steajnoga povjerenika
lanak 273.
(1) Na prijedlog skuptine vjerovnika, steajni sudac e odrediti pravne poslove za iju e pravnu
valjanost biti potrebna prethodna suglasnost steajnoga povjerenika. Na radnje koje dunik
poduzme bez takve suglasnosti na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o
radnjama steajnoga dunika poduzetim nakon otvaranja steajnoga postupka mimo steajnoga
upravitelja. Ako se steajni povjerenik suglasio sa zasnivanjem neke obveze steajne mase, na
njegovu se odgovornost vjerovnicima steajne mase zbog neispunjenja obveza steajne mase na
odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti steajnoga upravitelja.
(2) Obvezatno pribavljanje prethodne suglasnosti moe se odrediti i na prijedlog razlunoga
vjerovnika ili steajnoga vjerovnika ako je to potrebno da bi se izbjeglo oteenje vjerovnika. Takav
e prijedlog biti doputen samo ako vjerovnik uini vjerojatnim postojanje opasnosti oteenja
vjerovnika.
(3) Rjeenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit e se i upisati u zemljine i druge javne
knjige.
Sredstva za ivot dunika
lanak 274.
Dunik pojedinac ima pravo da za sebe i za osobe koje je po zakonu duan uzdravati dobiva iz
steajne mase sredstva koja e njemu i osobama koje je duan uzdravati omoguiti, s obzirom na
njegove dotadanje ivotne prilike, skroman nain ivota.
Dvostranoobvezni odnosi
lanak 275.
www.korekt.hr
90
www.legalis.hr
U postupku osobne uprave primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o

ispunjenju pravnih poslova, s time da prava i obveze steajnoga upravitelja pripadaju steajnom
duniku koji ih ostvaruje u dogovoru sa steajnim povjerenikom.
Odgovornost i pobijanje pravnih radnji
lanak 276.
Prava iz lanka 101. i 102. ovoga Zakona moe ostvarivati samo steajni povjerenik, koji je jedini
ovlaten pobijati u ime i za raun dunika pravne radnje prema lanku 127. do 144. ovoga Zakona.
Izvjeivanje vjerovnika
lanak 277.
(1) Popis dijelova imovine dunika koji ulaze u steajnu masu, popis vjerovnika i pregled imovine
izrauje dunik. Steajni povjerenik moe ispitati popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti da li
se, s obzirom na rezultate njegovih ispitivanja, trebaju ulagati prigovori.
(2) Na izvjetajnom roitu dunik je obvezan podnijeti izvjee. Steajni povjerenik duan je
iznijeti svoj stav o tom izvjeu.
(3) Dunik ima obvezu polaganja rauna. Na zavrni raun dunika na odgovarajui se nain
primjenjuje odredba stavka 1. ovoga lanka.
Unovenje predmeta osiguranja
lanak 278.
(1) Duniku pripada pravo steajnoga upravitelja na unovenje predmeta na kojima postoje razluna
prava. Trokovi utvrenja predmeta i prava na tim predmetima ne utvruju se. Kao trokovi
unovenja mogu se naknaditi samo stvarno nastali trokovi potrebni za unovenje i plaeni porez na
promet.
(2) Dunik svoje pravo na unovenje ostvaruje u dogovoru sa steajnim povjerenikom.
Namirenje steajnih vjerovnika
lanak 279.
(1) Pri ispitivanju trabina, osim steajnih vjerovnika, prijavljene trabine mogu osporavati dunik i
steajni povjerenik. Trabina koju ospori dunik ili steajni povjerenik ne smatra se utvrenom.
(2) Diobe provodi dunik. Steajni povjerenik duan je ispitati diobene popise i pismeno izjaviti je
li prema rezultatima ispitivanja potrebno protiv tih popisa podnijeti prigovore.
Steajni plan
lanak 280.
(1) Vjerovnici mogu izradu steajnoga plana naloiti steajnom povjereniku ili duniku. Ako se
duniku izda takav nalog, steajni povjerenik savjetodavno sudjeluje u njegovoj izradi.
www.korekt.hr
91
www.legalis.hr
(2) Nadzor nad ispunjenjem plana obavlja steajni povjerenik.

Nedostatnost steajne mase
lanak 281.
Steajni povjerenik duan je steajnom sucu prijaviti nedostatnost steajne mase.
GLAVA VIII.
OSLOBOENJE OD PREOSTALIH OBVEZA
Osnovna odredba
lanak 282.
Ako je dunik pojedinac, moe se prema odredbama ovoga Zakona osloboditi svojih obveza prema
steajnim vjerovnicima koje su u steajnom postupku ostale nenamirene.
Prijedlog dunika
lanak 283.
(1) Dunik se moe osloboditi preostalih obveza ako podnese odgovarajui prijedlog. Prijedlog se
steajnom sucu mora podnijeti najkasnije na izvjetajnom roitu u pisanom obliku. Taj se prijedlog
moe spojiti s prijedlogom za otvaranje steajnoga postupka.
(2) Prijedlogu se prilae izjava da dunik svoje zaloive trabine iz radnoga odnosa ili druge
odgovarajue tekue trabine ustupa za vrijeme od sedam godina nakon zakljuenja steajnoga
postupka povjereniku kojega e odrediti steajni sudac. Ako je dunik te svoje trabine ve ranije
ustupio ili zaloio treoj osobi, duan je u izjavi to navesti.
(3) Sporazumi kojima se ustup trabina dunika iz stavka 2. ovoga lanka uvjetuje ili na drugi nain
ograniava, nemaju pravnoga uinaka ako se njima onemoguava ili ograniava uinak izjave o
ustupu.
Predlaganje povjerenika
lanak 284.
Dunik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predloiti fiziku osobu koja e biti podobna s
obzirom na okolnosti konkretnoga sluaja.
Odluka steajnoga suca
lanak 285.
(1) Steajni sudac e na zavrnom roitu zatraiti miljenje steajnih vjerovnika i steajnoga
upravitelja o dunikovom prijedlogu. Steajni sudac rjeenjem odluuje o prijedlogu dunika.
(2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga stavka dunik i svaki steajni vjerovnik koji se na zavrnom
roitu usprotivio tome da se dunik oslobodi od preostalih obveza imaju pravo na albu. Steajni
www.korekt.hr
92
www.legalis.hr
postupak e se zakljuiti tek po pravomonosti toga rjeenja. Pravomono rjeenje e se objaviti

zajedno s rjeenjem o zakljuenju steajnoga postupka.
(3) Ako se steajni postupak obustavi, dunik se moe osloboditi preostalih obveza samo ako je
steajna masa nakon prijave njene nedostatnosti podijeljena u skladu s odredbom lanka 207. ovoga
Zakona te ako je do obustave dolo u skladu s odredbom lanka 209. ovoga Zakona. Odredba
stavka 2. ovoga lanka primjenjuje se u tom sluaju na odgovarajui nain.
Odbijanje prijedloga za osloboenje
lanak 286.
(1) Steajni sudac e rjeenjem odbiti prijedlog dunika za osloboenje od preostalih obveza ako je
to na zavrnom roitu predloio koji od steajnih vjerovnika i:
1. ako je dunik pravomono osuen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - prouzroenja steaja
i oteenja vjerovnika, ili
2. ako je dunik u posljednje tri godine koje su prethodile podnoenju prijedloga za otvaranje
steajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepanje pismeno dao netone ili
nepotpune podatke o svojim gospodarskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaanja iz
javnih sredstava ili izbjegao plaanje poreza ili drugih javni obveza, ili
3. ako je u posljednjih deset godina koje su prethodile podnoenju prijedloga za otvaranje
steajnoga postupka ili nakon toga dunik osloboen preostalih obveza ili mu je osloboenje
uskraeno u skladu s odredbama lanka 292. i 293. ovoga Zakona, ili
4. ako je dunik u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka
ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepanje onemoguio namirenje steajnih vjerovnika time to
je preuzimao neprimjerene obveze, rasipao svoju imovinu ili bez izgleda na poboljanje
gospodarskoga poloaja odgaao otvaranje steajnoga postupka, ili
5. ako je dunik tijekom steajnoga postupka namjerno ili iz krajnje nepanje povrijedio svoje
dunosti izvjeivanja i suradnje prema ovom Zakonu.
(2) Protivljenje vjerovnika bit e doputeno samo ako je on uinio vjerojatnim postojanje koje od
osnova za odbijanje prijedloga dunika za osloboenje od preostalih obveza.
Najava osloboenja od preostalih obveza
lanak 287.
(1) Ako utvrdi da ne postoje razlozi za odbijanje prijedloga za osloboenje iz lanka 286. ovoga
Zakona, steajni sudac e rjeenjem odrediti da e dunika osloboditi preostalih obveza ako ispuni
obveze prema odredbi lanka 291. ovoga Zakona odnosno ako ne nastupe injenice predviene u
odredbama lanka 293. i 294. ovoga Zakona.
(2) Istim rjeenjem steajni sudac e odrediti povjerenika na kojega prelaze zaloiva primanja
dunika u skladu s izjavom o ustupu.
Pravni poloaj povjerenika
www.korekt.hr
93
www.legalis.hr
lanak 288.
(1) Povjerenik je duan osobe obvezane na plaanje obavijestiti o ustupu. On je duan iznose koje
primi na osnovi ustupa kao i ostale isplate u korist dunika ili tree osobe drati odvojene od svoje
imovine te ih jednom godinje podijeliti steajnim vjerovnicima na osnovi zavrnoga popisa.
Povjerenik je duan duniku, nakon etiri godine od zakljuenja steajnoga postupka predati deset,
nakon pet godina od zakljuenja steajnoga postupka petnaest, a nakon est godina od zakljuenja
steajnoga postupka dvadeset posto od iznosa koje primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih
plaanja.
(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dunosti dunika. U
tom e sluaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrenoj povredi dunosti.
Povjerenik je duan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga
pripao bude isplaen ili predujmljen.
(3) Povjerenik je duan steajnom sucu po okonanju svoje slube poloiti raun. U odnosu na
povjerenika na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad steajnim
upraviteljem i o razrjeenju steajnoga upravitelja, s time da svaki steajni vjerovnik ima pravo
predloiti razrjeenje te pravo na albu protiv odluke suda o prijedlogu za razrjeenje.
Nagrada i naknada trokova
lanak 289.
(1) Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu primjerenih izdataka, u skladu s
utroenim vremenom te opsegom i sloenou njegova rada.
(2) Na nagradu i naknadu trokova povjerenika na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o nagradi i naknadi izdataka steajnom upravitelju.
Jednako postupanje prema svim vjerovnicima
lanak 290.
(1) Tijekom trajanja ustupa nije nad imovinom dunika doputena prisilna ovrha u korist pojedinih
steajnih vjerovnika.
(2) Nitav je svaki sporazum izmeu dunika ili drugih osoba i pojedinih steajnih vjerovnika na
osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu prednost.
(3) S trabinom iznosa obuhvaenih izjavom o ustupu obvezana osoba moe prebiti svoju trabinu
prema duniku samo ako bi ona i u sluaju nastavljanja steajnoga postupka imala pravo na
prijeboj.
Dunikove dunosti
lanak 291.
(1) Dunik tijekom trajanja ustupa:
1. duan je baviti se primjerenim zanimanjem i, ako je bez zaposlenja, potruditi se da nae
primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti,
www.korekt.hr
94
www.legalis.hr
2. duan je predati povjereniku polovicu vrijednosti imovine koju stekne nasljeivanjem ili s
obzirom na budue pravo nasljeivanja,
3. duan je bez odgode prijaviti povjereniku i steajnom sucu svaku promjenu mjesta stanovanja ili
mjesta zaposlenja,
4. ne smije zatajiti nijedan iznos obuhvaen izjavom o ustupu niti imovinu iz toke 2. ovoga stavka
te je duan sudu i povjereniku, na njihovo traenje, dati obavijesti o svom zaposlenju ili svojim
nastojanjima da nae zaposlenje te o svojim primanjima i imovini,
5. duan je plaanja radi namirenja steajnih vjerovnika obavljati samo povjereniku te ne smije
nijednom steajnom vjerovniku dati posebnu prednost.
(2) Ako dunik obavlja samostalnu djelatnost, obvezan je steajne vjerovnike namirivati plaanjima
povjereniku kao da je zasnovao primjereni radni odnos.
Povreda dunosti
lanak 292.
(1) Steajni sudac e uskratiti osloboenje dunika od preostalih obveza, na prijedlog steajnoga
vjerovnika, ako dunik tijekom trajanja ustupa povrijedi svoju dunost i time onemogui namirenje
steajnih vjerovnika. Prijedlog se moe staviti samo u roku od godinu dana od dana kojega je
vjerovnik saznao za povredu dunosti. Prijedlog je doputen samo ako vjerovnik svoj prijedlog
uini vjerojatnim.
(2) Prije odluke o prijedlogu steajni sudac e sasluati povjernika, dunika i steajne vjerovnike.
Dunik je duan dati obavijesti o ispunjavanju svojih dunosti. Ako dunik bez valjanoga razloga
ne prui traene obavijesti ili ako neopravdano izostane s roita koje je sud zakazao radi davanja
obavijesti, uskratit e se osloboenje od preostalih obveza.
(3) Protiv odluke suda predlagatelj i dunik imaju pravo na albu. Uskrata osloboenja od
preostalih obveza se objavljuje.
Uskrata osloboenja od preostalih obveza
lanak 293.
(1) Steajni sudac e, na prijedlog steajnoga vjerovnika, uskratiti osloboenje od preostalih obveza
ako je dunik u vremenskom razdoblju izmeu zavrnoga roita i zakljuenja steajnoga postupka
ili za vrijeme trajanja ustupa pravomono osuen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva prouzroenja steaja i oteenja vjerovnika.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka moe se staviti u roku od godine dana od dana kada je
vjerovnik saznao za pravomonu presudu kojom je dunik osuen za kaznena djela protiv
gospodarstva - prouzroenje steaja i oteenja vjerovnika. Prijedlog je doputen samo ako
vjerovnik svoj prijedlog uini vjerojatnim.
Pokrie minimalne nagrade za povjerenika
lanak 294.
www.korekt.hr
95
www.legalis.hr
(1) Steajni sudac e, na prijedlog povjerenika, uskratiti osloboenje dunika od preostalih obveza
ako iznosi koji su mu uplaeni za prethodnu godinu njegova djelovanja nisu dovoljni za pokrie
njegove minimalne nagrade, a dunik ne doplati iznos koji nedostaje iako ga je povjerenik pismeno
pozvao u roku ne kraem od petnaest dana da to uini i pri tome ga upozorio na mogunost
uskraivanja njegova osloboenja od preostalih obveza.
(2) Prije donoenja odluke steajni sudac e sasluati dunika. Ako dunik u roku od petnaest dana
po pozivu suda uplati nedostajui iznos, sud nee uskratiti osloboenje.
(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje odredba
lanka 292. stavka 3. ovoga Zakona.
Prijevremeno okonanje
lanak 295.
Pravomonou odluke o uskrati osloboenja od preostalih obveza u skladu s odredbama lanka
292., 293. i 294. ovoga Zakona prestaju vaiti izjave o ustupu, sluba povjerenika i ogranienja
prava dunika.
Odluka o osloboenju od preostalih obveza
lanak 296.
(1) Nakon to istekne vrijeme trajanja ustupa, ako nije bilo okonano prije toga, steajni sudac e,
poslije sasluanja steajnih vjerovnika, povjerenika i dunika, rjeenjem odluiti o osloboenju
dunika od preostalih obveza.
(2) Steajni sudac e, na prijedlog kojega od steajnih vjerovnika, ako utvrdi da postoji koji od
razloga za to iz lanka 292. stavka 1. ili 2., ili iz lanka 293., ili na prijedlog povjerenika, ako utvrdi
da postoji razlog iz lanka 294. ovoga Zakona, uskratiti osloboenje dunika od preostalih obveza.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka objavit e se. Ako sud odredi osloboenje od preostalih
obveza, rjeenje e se u izvodu objaviti u "Narodnim novinama". Protiv toga rjeenja dunik i svaki
steajni vjerovnik koji je tijekom sasluanja iz stavka 1. ovoga lanka predloio da sud duniku
uskrati osloboenje od preostalih obveza, imaju pravo na albu.
Uinak osloboenja od preostalih obveza
lanak 297.
(1) Osloboenje dunika od preostalih obveza djeluje prema svim steajnim vjerovnicima, ak i
onima koji svoje trabine nisu prijavili.
(2) Osloboenje dunika od preostalih obveza je bez utjecaja na prava steajnih vjerovnika prema
sudunicima i jamcima dunika, na prava tih vjerovnika koja se temelje na predbiljebi upisanoj
radi njihova osiguranja te prava koja u steajnom postupku ovlauju vjerovnike na odvojeno
namirenje. Dunik se, meutim, oslobaa od svojih obveza prema sudunicima, jamcima ili
regresnim ovlatenicima na isti nain kao i od obveza prema steajnim vjerovnicima.
(3) Ako dunik namiri kojega od vjerovnika koji na temelju osloboenja dunika od preostalih
obveza nema pravo traiti namirenje, vjerovnik nije obvezan vratiti primljeno.
www.korekt.hr
96
www.legalis.hr
Izuzete trabine
lanak 298.
Od osloboenja su izuzete:
1. obveze dunika po osnovi namjerno poinjene nedoputene radnje,
2. novane kazne i s njima izjednaene obveze dunika.
Opoziv osloboenja dunika od preostalih obveza
lanak 299.
(1) Na prijedlog kojega od steajnih vjerovnika, steajni sudac e opozvati odreeno osloboenje
dunika od preostalih obveza ako se naknadno ustanovi da je dunik koju od svojih dunosti
namjerno povrijedio ili time znatno onemoguio namirenje steajnih vjerovnika. Prijedlog iz stavka
1. ovoga lanka moe se podnijeti samo u roku od godinu dana od pravomonosti odluke o
osloboenju dunika od preostalih obveza.
(2) Pravodobni prijedlog vjerovnika doputen je samo ako vjerovnik uini vjerojatnim da postoji
koji od razloga iz stavka 1. ovoga lanka i da vjerovnik prije pravomonosti odluke nije saznao da
oni postoje.
(3) Prije donoenja odluke steajni sudac e sasluati dunika i povjerenika. Protiv rjeenja suda
predlagatelj i dunik imaju pravo na albu. Rjeenje kojim se opoziva osloboenje od preostalih
obveza javno se priopuje.
GLAVA IX.
STEAJ MALE VRIJEDNOSTI
lanak 300.
(1) Ako se tijekom prethodnoga postupka ocijeni da imovina steajnoga dunika ne prelazi iznos od
2.000.000,00 kuna, steajni sudac e odluiti da se steaj provede po pravilima steaja male
vrijednosti.
(2) Steajni sudac moe odluiti da se steaj provede po pravilima steaja male vrijednosti i kada se
imovina dunika sastoji veim dijelom od pokretnina koje se mogu lako unoviti, bez obzira na to
to imovina steajnoga dunika prelazi 2.000.000,00 kuna.
(3) U steaju male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odboru vjerovnika.
(4) Brisan.
(5) Dodatna pristojba iz lanka 39.a ovoga Zakona u steaju male vrijednosti iznosi 5.000,00 kuna.
GLAVA X.
MEUNARODNI STEAJ
www.korekt.hr
97
www.legalis.hr
1. MEUNARODNA NADLENOST SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

Iskljuiva meunarodna nadlenost
lanak 301.
(1) Sud Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean za provedbu steajnoga postupka protiv dunika
ije je sredite poslovnoga djelovanja na podruju Republike Hrvatske. Predmnijeva se da je
sredite poslovnog djelovanja dunika u mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedite. Ako se
dokae da se sredite poslovnog djelovanja dunika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedite
upisano u Republici Hrvatskoj, sud Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean za provedbu
steajnoga postupka protiv toga dunika ako se prema pravu drave u kojoj dunik ima sredite
poslovnog djelovanja ne moe otvoriti steajni postupak u toj dravi na temelju sredita poslovnog
djelovanja.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa cjelokupnu imovinu dunika, bez obzira na to
nalazi li se ona u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu (glavni steajni postupak).
(3) Kada se upisano sjedite dunika nalazi u inozemstvu, a sredite njegova poslovnog djelovanja u
Republici Hrvatskoj, u steajnom postupku iskljuivo je mjesno nadlean trgovaki sud na ijem se
podruju nalazi sredite poslovnog djelovanja dunika.
Meunarodna nadlenost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranoga dunika u Republici
Hrvatskoj
lanak 302.
(1) Ako sud Republike Hrvatske nije nadlean prema odredbi lanka 301. stavka 1. ovoga Zakona,
taj je sud nadlean za provedbu steajnoga postupka protiv dunika ako on ima poslovnu jedinicu
bez svojstva pravne osobe u Republici Hrvatskoj.
(2) Kada se u Republici Hrvatskoj ne nalazi ni sredite poslovnoga djelovanja, a ni poslovna
jedinica dunika, ve samo njegova imovina, steajni postupak u Republici Hrvatskoj mogue je
otvoriti u ovim sluajevima:
1. kada se u dravi u kojoj dunik ima sredite poslovnoga djelovanja steajni postupak protiv njega
ne moe otvoriti zbog uvjeta predvienih u steajnom pravu te drave, premda postoji steajni
razlog,
2. kada prema pravu drave u kojoj dunik ima sredite poslovnoga djelovanja steajni postupak
obuhvaa samo imovinu dunika u toj dravi,
3. kada se otvaranje steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlae na temelju lanka 334.
ovoga Zakona,
4. kada se otvaranje posebnoga steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlae u okviru
postupka za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka.
(3) Za provoenje postupka iz stavka 1. i stavka 2. toke 1., 2. i 3. ovoga lanka nadlean je
trgovaki sud na ijem se podruju nalazi poslovna jedinica dunika, a ako dunik nema poslovne
jedinice u Republici Hrvatskoj trgovaki sud na ijem se podruju nalazi imovina dunika. Ako bi
www.korekt.hr
98
www.legalis.hr
vie trgovakih sudova bilo mjesno nadleno, postupak provodi sud kojemu je prvom podnesen
prijedlog za otvaranje steajnoga postupka.
(4) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka obuhvaa samo imovinu dunika, koja se nalazi u
Republici Hrvatskoj (poseban steajni postupak).
(5) Kada je glavni steajni postupak ve otvoren u stranoj dravi temeljem kriterija navedenog u
reenici 1. ili reenici 3. stavka 1. lanka 301. ovoga Zakona prilikom otvaranja domaeg posebnog
steajnog postupka na temelju stavka 1. odnosno 2. ovoga lanka, sud nee ispitivati postojanje
steajnoga razloga, ako je strana odluka o otvaranju glavnog steajnog postupka priznata u
tuzemstvu.
2. OPE ODREDBE
Osnovno naelo
lanak 303.
Steajni postupak i njegovi pravni uinci odreuju se prema pravu drave u kojoj je postupak
otvoren, ukoliko ovaj Zakon u daljnjim odredbama neto drugo ne odreuje.
Izluna i razluna prava
lanak 304.
(1) U pogledu izlunih i razlunih prava na predmetima, koji se nalaze u dravi priznanja strane
odluke o otvaranju steajnoga postupka, primijenit e se pravo drave priznanja, ako se ti predmeti
u trenutku otvaranja stranoga steajnoga postupka nisu nalazila na podruju drave otvaranja toga
postupka.
(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnu knjigu, smatra se da se predmet nalazi u
dravi, u kojoj se vodi javna knjiga.
Radni ugovor
lanak 305.
U pogledu uinaka steajnoga postupka na radni ugovor i radni odnos iskljuivo je mjerodavno
pravo drave, koje je mjerodavno za radni ugovor.
Uraunavanje
lanak 306.
Vjerovnik smije zadrati ono to je primio u posebnom steajnom postupku koji je otvoren u drugoj
dravi i koji obuhvaa samo imovinu dunika koja se nalazi u toj drugoj dravi. Primljeno e se,
nakon odbitka trokova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom steajnom
postupku, uraunati u steajnu kvotu, koja mu pripada u glavnom steajnom postupku. Toga
uraunavanja nee biti ako je vjerovnik djelomino namirenje trabine u posebnom steajnom
postupku ostvario kao razluni vjerovnik ili na temelju doputenoga prijeboja.
Suradnja steajnih upravitelja
www.korekt.hr
99
www.legalis.hr
lanak 307.
(1) Upravitelj steajnoga postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj i upravitelj steajnoga postupka
otvorenog u drugoj dravi nad istim steajnim dunikom meusobno e suraivati. Meusobno su
duni jedan drugome dati sve pravno doputene obavijesti koje mogu biti od znaenja za provedbu
tih postupaka.
(2) Steajni upravitelj glavnoga steajnoga postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj duan je
trabinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom steajnom postupku, ako to od njega zatrai
i na to ga ovlasti vjerovnik te trabine.
.
3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU
STEAJNOGA POSTUPKA
Primjena opih pravila o priznanju stranih sudskih odluka
lanak 308.
Na priznanje stranih odluka o otvaranju steajnoga postupka na odgovarajui se nain primjenjuju
opa pravila hrvatskoga prava o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovoga Zakona
nije drukije predvieno.
Mjesna nadlenost i sastav suda
lanak 309.
(1) Prijedlog za priznanje podnosi se trgovakom sudu na ijem se podruju nalazi poslovna
jedinica dunika u Republici Hrvatskoj, a ako dunik nema poslovnu jedinicu u Republici
Hrvatskoj, trgovakom sudu na podruju kojega se nalazi neka imovina dunika.
(2) Ako dunik ima poslovne jedinice na podruju razliitih trgovakih sudova ili ako se njegova
imovina nalazi na podruju razliitih trgovakih sudova, za donoenje odluke o priznanju mjesno je
nadlean sud koji je prvi na oglasnoj ploi suda objavio oglas iz lanka 313. stavka 1. ovoga
Zakona.
(3) Ako se imovina dunika u Republici Hrvatskoj sastoji u trabini, smatrat e se da se trabina
dunika nalazi u mjestu u kojemu dunici steajnoga dunika imaju svoje sjedite odnosno
prebivalite.
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka te o otvaranju steajnoga postupka u
Republici Hrvatskoj na temelju strane odluke odluuje steajni sudac.
Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka
lanak 310.
(1) Prijedlog za priznanje odluke stranoga suda ili drugoga nadlenoga tijela o otvaranju steajnoga
postupka moe podnijeti strani steajni upravitelj ili vjerovnik steajnoga dunika.
www.korekt.hr
100
www.legalis.hr
(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka treba priloiti:
1. izvornik ili ovjerovljeni prijepis odluke te ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik,
2. potvrdu nadlenoga stranoga tijela o njenoj ovrnosti,
3. popis poznate imovine dunika u Republici Hrvatskoj te popis njegovih vjerovnika s
odgovarajuim dokazima.
(3) Sud e odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stavka 2. ovoga lanka, ako
nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.
Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka
lanak 311.
(1) Strana e se odluka o otvaranju steajnoga postupka priznati:
1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema hrvatskom pravu meunarodno
nadlean,
2. ako je ovrna prema pravu drave u kojoj je donesena,
3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.
(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud e odbiti ako, u povodu prigovora dunika ili kojega
drugoga sudionika u postupku, utvrdi da duniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen
u skladu sa zakonom drave u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeena
njegova temeljna prava na obranu.
(3) Strana odluka o otvaranju steajnoga postupka priznat e se i ako nije pravomona.
Odreivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja
lanak 312.
(1) im je prijedlog za priznanje podnesen, steajni sudac moe odrediti mjere osiguranja, odnosno
imenovati privremenoga steajnoga upravitelja u skladu s odredbama ovoga Zakona o prethodnom
postupku.
(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploi suda prema lanku 313. stavku 1. ovoga Zakona nije
mogue, dok tee postupak za priznanje, pokrenuti parnini postupak, kao ni postupak ovrhe ili
osiguranja u kojemu je dunik stranka. Parnini postupci te postupci ovrhe i osiguranja koji su bili u
tijeku prekidaju se objavom oglasa.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka izluni i razluni vjerovnici iz lanka 304. ovoga Zakona
mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti ovrni
postupak radi ostvarenja svoga zahtjeva, odnosno trabine protiv stranoga dunika, ali samo pod
uvjetom ako se sa time sloi strani steajni upravitelj.
(4) Steajni sudac odreuje po slubenoj dunosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o
otvaranju steajnoga postupka, kao i rjeenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju
www.korekt.hr
101
www.legalis.hr
privremenoga upravitelja odmah zabiljei u javnim upisnicima, odnosno u javnim knjigama

navedenim u lanku 54. stavku 6. ovoga Zakona.
Oglas u povodu prijedloga za priznanje
lanak 313.
(1) Poto primi prijedlog za priznanje, steajni sudac e bez odgode objaviti oglas u "Narodnim
novinama" i na oglasnoj ploi suda u kojem e navesti:
1. podatke o sudu koji objavljuje oglas,
2. podatke o svom predmetu s naznakom podataka o stranoj odluci ije se priznanje trai i njenom
bitnom sadraju,
3. podatke o stranom steajnom upravitelju te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije
imenovan odlukom o otvaranju steajnoga postupka,
4. poziv vjerovnicima, stranom steajnom duniku i svim drugim osobama koje imaju pravni interes
da u roku od petnaest dana od objave oglasa u "Narodnim novinama" prijave steajnom sucu svoje
trabine te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke te
moguim tekoama u namirenju trabina u stranom steajnom postupku.
(2) Pismeno s izvjeem o stavljenom prijedlogu za priznanje te podacima i pozivu iz stavka 1.
ovoga lanka steajni sudac e dostaviti stranom steajnom duniku, stranom steajnom upravitelju
te onim vjerovnicima, ije je prebivalite, odnosno sjedite poznato.
Ispitivanje pretpostavki za priznanje
lanak 314.
(1) Pri odluivanju o prijedlogu za priznanje sud e se ograniiti na to da ispita jesu li ispunjene
pretpostavke za priznanje navedene u lanku 311. stavku 1. i 2. ovoga Zakona. Potrebna objanjenja
sud moe traiti od tijela ija se odluka priznaje te od sudionika u postupku.
(2) Osobu koja se u svom podnesku protivi priznanju steajni sudac moe sasluati.
(3) Steajni sudac e obratiti osobitu panju na potrebu hitnoga rjeavanja zahtjeva priznanja.
Rjeenje o priznanju
lanak 315.
(1) Rjeenje o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka glede kruga osoba prema
kojima djeluje ima isti uinak kao i rjeenje suda u Republici Hrvatskoj o otvaranju steajnoga
postupka.
(2) U rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka sud e navesti koje uinke ima priznata strana odluka.
(3) Kada se rjeenjem o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka kao pravni uinak
odreuje otvaranje steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj, rjeenje o priznanju ima ujedno
pravno znaenje rjeenja o otvaranju steajnoga postupka.
www.korekt.hr
102
www.legalis.hr
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka objavit e se oglas u "Narodnim
novinama". Oglas e se objaviti i isticanjem na oglasnoj ploi suda. Na oglas iz ovoga stavka na
odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o oglasu o otvaranju steajnoga postupka.
(5) Rjeenje o priznanju dostavlja se predlagatelju, stranom steajnom upravitelju, steajnom
duniku, pravnim osobama koje za dunika obavljaju poslove platnoga prometa te dravnom
odvjetnitvu. Rjeenje e se dostaviti i tijelima koja vode javne upisnike, odnosno javne knjige iz
lanka 54. stavka 6. ovoga Zakona, koja e po slubenoj dunosti, na temelju dostavljenoga
rjeenja, zabiljeiti priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka.
alba protiv rjeenja o priznanju
lanak 316.
(1) Protiv rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka strani steajni dunik,
strani steajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na albu.
(2) alba protiv rjeenja o priznanju ne zadrava njegovu ovrhu.
Priznavanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka kao prethodno pitanje
lanak 317.
(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka nije doneseno posebno rjeenje,
svaki sud moe o priznanju te odluke rjeavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s
uinkom za taj postupak.
(2) Pravni uinci priznanja strane odluke o otvaranju steajnoga postupka nastupaju danom
donoenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlueno kao o prethodnom pitanju. U ostalom
su pravni uinci odreeni odgovarajuom primjenom lanka od 319. do 324. ovoga Zakona.
4. UINCI PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEAJNOGA POSTUPKA
4.1. Priznanje nakon otvaranja steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
Priznanje strane odluke u sluaju prethodno otvorenog steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
lanak 318.
(1) Strana odluka o otvaranju steajnoga postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema
lanku 311. ovoga Zakona priznat e se i ako je prije podnoenja prijedloga za priznanje otvoren
protiv dunika steajni postupak u Republici Hrvatskoj prema odredbi lanka 302. stavka 1. ili 2.
ovoga Zakona.
(2) Priznata strana odluka o otvaranju steajnoga postupka proizvodi uinke predviene u
odredbama lanka 327. do 331. ovoga Zakona. Strani steajni upravitelj ne moe osporiti trabine
koje su ve utvrene u ranije pokrenutom postupku u Republici Hrvatskoj. Ako je na dan
podnoenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka istekao rok od
petnaest dana od dana javne objave prvoga diobnoga popisa u steajnom postupku u Republici
Hrvatskoj, dioba u steajnom postupku u Republici Hrvatskoj nee se provoditi na temelju odluke o
diobi donesene u stranom steajnom postupku.
www.korekt.hr
103
www.legalis.hr
4.2. Priznanje bez posljedice otvaranja steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Ope pravilo
lanak 319.
(1) Uinci priznate strane odluke o otvaranju steajnoga postupka odreuju se prema pravu drave u
kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim naelima hrvatskoga steajnoga prava i
ukoliko ovim Zakonom nije to drugo predvieno.
(2) Uinci priznate strane odluke djeluju od dana objave rjeenja o priznanju na oglasnoj ploi suda
prema lanku 315. stavku 4. ovoga Zakona.
Ovrha i osiguranje
lanak 320.
(1) Namirenja, koja su ostvarena putem ovrnoga postupka u Republici Hrvatskoj u vremenu
izmeu dana otvaranja stranoga steajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje
strane odluke o otvaranju steajnoga postupka na oglasnoj ploi prema lanku 313. stavku 1. ovoga
Zakona, kao i razluna prava, to su putem ovrnoga postupka ili postupka osiguranja u Republici
Hrvatskoj u tom vremenu nastala, gube pravni uinak.
(2) U sluaju gubitka pravnoga uinka prema stavku 1. vjerovnik je duan ono to je stekao po toj
osnovi, nakon odbijanja trokova to su mu nastali u ovrnom postupku, odnosno postupku
osiguranja, predati steajnom upravitelju.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se na ovrna namirenja, odnosno u postupku ovrhe ili
postupku osiguranja nastala razluna prava vjerovnika, koji su navedeni u lanku 304. i lanku 326.
stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Stavci 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se ako je izmeu dana otvaranja stranoga steajnoga
postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj ploi suda prema lanku 313.
stavku 1. ovoga Zakona prolo vie od godinu dana.
Raspolaganje dunika
lanak 321.
(1) Raspolaganja dunika koja su poduzeta u vremenu izmeu dana otvaranja stranoga steajnoga
postupka i dana objave rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka na
oglasnoj ploi suda prema lanku 315. stavku 4. ovoga Zakona gube pravni uinak ako su protivna
interesima vjerovnika steajnoga dunika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala
znati u trenutku raspolaganja dunika da je protiv njega u inozemstvu otvoren steajni postupak.
Protivna strana ima pravo na protuinidbu iz strane steajne mase, ako je njome poveana
vrijednost steajne mase.
(2) Ako je raspolaganje dunika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u
"Narodnim novinama" prema lanku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat e se, da je protivna
strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dunika da je protiv njega otvoren steajni
postupak u inozemstvu.
www.korekt.hr
104
www.legalis.hr
(3) Raspolaganja dunika poduzeta nakon otvaranja stranoga steajnog postupka ne gube pravni
uinak ako za njih vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se
pobijati prema pravu drave mjerodavnom za pobijanje.
inidbe u korist dunika
lanak 322.
(1) Osoba sa sjeditem, odnosno prebivalitem u Republici Hrvatskoj, koja je dunik stranoga
steajnoga dunika, duna je odmah, im sazna o otvaranju steajnoga postupka u inozemstvu,
obavijestiti stranoga steajnoga upravitelja o postojanju svoje obveze te o trenutku njezinoga
dospjea.
(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlatena izravno ispuniti stranom steajnom duniku, ako je
od dana slanja obavijesti stranom steajnom upravitelju proteklo osam dana, a hrvatski sud nije do
toga momenta u skladu sa lankom 312. stavkom 1. ovoga Zakona odredio mjere osiguranja ili
imenovao privremenoga steajnoga upravitelja. Eventualni trokovi odgode ispunjenja dospjele
obveze, smatraju se trokovima steajne mase.
(3) Ako je obveza izravno ispunjena stranom steajnom duniku u vremenu izmeu dana otvaranja
stranoga steajnoga postupka i dana objave rjeenje o priznanju strane odluke o otvaranju
steajnoga postupka na oglasnoj ploi suda prema lanku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bez
izvjeivanja stranoga steajnoga upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga lanka
nee biti osloboena svoje obveze, ako se dokae da je u trenutku izravnoga ispunjenja obveze
stranom steajnom duniku znala ili morala znati da je protiv njega otvoren steajni postupak u
inozemstvu.
(4) Ako je obveza izravno ispunjena stranom steajnom duniku nakon objavljivanja oglasa o
prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema lanku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat
e se da je dunik steajnoga dunika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren steajni
Prijeboj
lanak 323.
(1) Prijeboj nije doputen, ako je trabina ustupljena u vremenu izmeu dana otvaranja stranoga
steajnoga postupka i dana objave rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga
postupka na sudskoj ploi prema lanku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bude dokazano da je novi
vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao znati da je protiv dunika otvoren steajni
(2) Ako je trabina ustupljena nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim
novinama" prema lanku 313. stavku 1. ovoga Zakona, smatrat e se da je novi vjerovnik (cesionar)
u trenutku ustupa znao ili morao znati, da je protiv dunika otvoren steajni postupak u inozemstvu.
Privilegirane trabine, izluni i razluni vjerovnici
lanak 324.
(1) Priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka ne utjee na pravo vjerovnika da svoje
trabine navedene u lanka 326. stavku 1. toki 1. i 2. ovoga Zakona namire u punom iznosu, ako
www.korekt.hr
105
www.legalis.hr
im je za to dostatan dio imovine dunika koji nije optereen pravima treih, koji se u trenutku
objave rjeenja o priznanju na oglasnoj ploi prema lanku 315. stavku 4. nalazi u Republici
Hrvatskoj.
(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka ovlateni su i
nakon priznanja strane odluke o otvaranju steajnoga postupka voditi protiv dunikove imovine
parnini postupak, te postupke ovrhe i osiguranja.
(3) Izluni i razluni vjerovnici iz lanka 304. ovoga Zakona ovlateni su voditi u Republici
Hrvatskoj parnine postupke i postupke ovrhe, odnosno osiguranja pod uvjetima pod kojim bi ih
mogli voditi da je u Republici Hrvatskoj otvoren steajni postupak.
(4) Ovrni e sud na prijedlog stranoga steajnog upravitelja odgoditi ovrni postupak iz stavka 2.
ovoga lanaka ako je to nuno da bi se postiglo namirenje vjerovnika steajnoga dunika u veoj
steajnoj kvoti. Odgoda moe trajati do tri mjeseca, s mogunou odreenja nove odgode, no
najdulje do prve diobe u stranom steajnom postupku. Ovrni sud moe u svakom trenutku na
prijedlog vjerovnika ili stranoga steajnog upravitelja opozvati odgodu, ako vie ne postoje uvjeti za
nju.
4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
lanak 325.
(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka moe strani steajni
upravitelj ili vjerovnik kao neposredni pravni uinak priznanja zahtijevati otvaranje steajnoga
postupka u Republici Hrvatskoj. Otvaranje posebnoga steajnog postupka u Republici Hrvatskoj
steajni upravitelj moe zahtijevati i u podnesku upuenom steajnom sucu u roku od 15 dana od
primitka pismena iz lanka 313. stavka 2. ovoga Zakona. Otvaranje tog postupka vjerovnik moe
zahtijevati i u podnesku koji upuuje steajnom sucu na temelju lanka 313. stavka 1. toke 4.
ovoga Zakona.
(2) U tom sluaju odreuje iskljuivo hrvatsko steajno pravo pravne uinke, izuzev ako lanci 303.
do 307. i 326. do 331. ovoga Zakona izrijekom neto drugo ne predviaju. Na to se odgovarajue
primjenjuju lanci 320. do 323. ovoga Zakona.
5. OTVARANJE POSEBNOGA STEAJNOGA POSTUPKA U REPUBLICI HRVATSKOJ KAO
POSLJEDICA PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEAJNOGA POSTUPKA
Otvaranje steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na prijedlog vjerovnika
lanak 326.
(1) Sud e uvijek otvoriti domai steajni postupak na prijedlog:
1. domaih vjerovnika trabina s temelja poreza, prireza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se
po zakonu obvezatno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaa te Fonda za razvoj i zapoljavanje za
trabine iz lanka 3. Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavaca
(Narodne novine, br. 114/03.).
2. radnika dunika s redovitim mjestom rada u Republici Hrvatskoj.
www.korekt.hr
106
www.legalis.hr
(2) Na prijedlog vjerovnika, koji ne pripada vjerovnicima iz stavka 1. ovoga lanka, sud e otvoriti
steajni postupak u Republici Hrvatskoj samo ako vjerovnik uini vjerojatnim da bi namirenje
njegove trabine u stranom steajnom postupku bilo vezano uz osobite tekoe.
(3) Iznimno, od odredaba stavka 2. ovoga lanka, radi ostvarenja to ravnomjernijeg i potpunijeg
namirenja vjerovnika na meunarodnoj razini, steajni sudac nee otvoriti steajni postupak u
Republici Hrvatskoj ako ocijeni da bi otvaranje toga postupka s obzirom na veliinu trabina
vjerovnika iz stavka 1. i 2. ovoga lanka bilo gospodarski neprimjereno. Pri ocjeni sud se moe
savjetovati sa stranim steajnim upraviteljem.
Ovlasti stranoga steajnoga upravitelja
lanak 327.
(1) Pored steajnoga upravitelja posebnoga steajnog postupka i vjerovnika koji u njemu sudjeluju,
i strani steajni upravitelj moe u tom postupku osporavati prijavljene trabine.
(2) Pravo pobijanja pravnih radnji dunika prema pravilima steajnoga prava Republike Hrvatske
pripada u steajnom postupku u Republici Hrvatskoj i stranom steajnom upravitelju.
(3) Trokovi stranoga steajnoga upravitelja koji nastanu u vezi s vrenjem ovlasti iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka ne smatraju se trokovima steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.
Dioba (Namirenje vjerovnika)
lanak 328.
(1) Nakon namirenja trokova i ostalih obveza steajne mase, izlunih i razlunih vjerovnika, te
vjerovnika iz lanka 326. stavka 1. ovoga Zakona, preostala steajna masa podijelit e se
vjerovnicima u skladu s odlukom o diobi koju e steajni sudac donijeti na temelju odluke o diobi
ili njoj odgovarajue diobne osnove donesene u stranom steajnom postupku. Ako pri izradi strane
odluke ili diobne osnove nisu uzete u obzir trabine utvrene u steajnom postupku u Republici
Hrvatskoj, steajni sudac e preostalu steajnu masu podijeliti na vjerovnike, ije su trabine
utvrene u steajnom postupku u Republici Hrvatskoj, vodei pri tome rauna o tome u kojoj su
mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri podjeli steajne mase u stranom steajnom postupku.
(2) Steajni sudac nee pri podjeli preostale steajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi, ako
je u njoj predviena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna hrvatskom javnom poretku.
Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije steajnom sucu dana unutar roka, koji je ono odredilo.
(3) Steajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema prethodnim odredbama ovoga
lanka predat e se odmah stranom steajnom upravitelju.
(4) Ako steajna masa nije dostatna da bi se namirile utvrene trabine u steajnom postupku u
Republici Hrvatskoj prema stavku 1. i 2. ovoga lanka, vjerovnici mogu nenamireni dio svijih
trabina namiriti samo u stranom steajnom postupku prema pravilima stranoga steajnoga prava.
Posebni steajni postupak u treoj zemlji
lanak 329.
www.korekt.hr
107
www.legalis.hr
(1) Ako vjerovnik djelomino namiri svoje trabine u posebnom steajnom postupku koji je protiv
dunika otvoren u nekoj treoj dravi, a kojim je obuhvaena samo imovina dunika u toj treoj
dravi, on smije zadrati steeno. Primljeno e se, nakon odbitka trokova koje je vjerovnik imao u
ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom steajnom postupku, uraunati u steajnu kvotu,
koja mu pripada u posebnom steajnom postupku u Republici Hrvatskoj. Toga uraunavanja nee
biti ako je vjerovnik djelomino namirenje trabina u tom stranom posebnom steajnom postupku
ostvario kao razluni vjerovnik ili na temelju doputenoga prijeboja.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primijenit e se i kada je vjerovnik djelomino namirio svoju
trabinu putem ovrnoga postupka u treoj zemlji
Prijava trabina u stranom steajnom postupku
lanak 330.
Steajni upravitelj posebnoga steajnog postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj duan je
trabinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom steajnom postupku ako to od njega zatrai i
na to ga ovlasti vjerovnik te trabine.
Suradnja steajnih upravitelja
lanak 331.
(1) Osim meusobne izmjene obavijesti prema lanku 307. ovoga Zakona, steajni upravitelj
posebnoga steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj duan je steajnom upravitelju stranoga
glavnoga steajnoga postupka omoguiti da se izjasni o nainu unovenja imovine dunika koju
obuhvaa domai posebni steajni postupak.
(2) Steajnom upravitelju stranoga glavnoga steajnoga postupka dostavit e se i steajni plan
posebnoga steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. On ima pravo i sam predloiti steajni plan
posebnoga steajnog postupka.
6. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEAJNOGA POSTUPKA
Odbijanje prijedloga za priznanje
lanak 332.
(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, steajni sudac e, na prijedlog vjerovnika ili dunika, ako je
to potrebno radi ravnomjernoga namirenja svih dunikovih vjerovnika, otvoriti steajni postupak u
Republici Hrvatskoj.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od osam dana od dana objave
rjeenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj ploi suda. Taj prijedlog moe biti sadran
ve u podnesku koji se upuuje steajnom sucu na temelju lanka 313. stavka 1. toke 4. ovoga
Zakona.
(3) Steajni postupak iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa samo imovinu dunika, koja se nalazi u
Republici Hrvatskoj.
alba
www.korekt.hr
108
www.legalis.hr
lanak 333.
(1) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga
postupka strani steajni dunik, strani steajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo albe.
(2) alba ne zadrava ovrhu.
Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka kada se strana odluka o otvaranju steajnoga postupka
ne moe priznati
lanak 334.
(1) Svaki je vjerovnik te dunik ovlaten traiti da se otvori steajni postupak u Republici
Hrvatskoj, neovisno o tome to je otvoren glavni steajni postupak u drugoj dravi, ako su ispunjeni
uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnoga postupka mogao
odbiti.
(2) Sud e dozvoliti otvaranje steajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u sluaju stavka 1. ovoga
lanka ako to zahtijeva naelo ravnomjernoga namirenja svih dunikovih vjerovnika.
(3) Prigodom donoenja rjeenja o otvaranju steajnoga postupka iz stavka 1. ovoga lanka steajni
sudac e o nemogunosti priznanja strane odluke o otvaranju steajnoga postupka odluiti kao o
prethodnom pitanju.
(4) Steajni postupak iz stavka 1. obuhvaa samo imovinu dunika koja se nalazi u Republici
Hrvatskoj.
7. STRANE PRISILNE NAGODBE I DRUGI STEAJNI POSTUPCI
Strana odluka o odobrenju prisilne nagodbe ili stranoga steajnoga plana
lanak 335.
Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilne nagodbe ili steajnoga plana, kao i priznanja strane
odluke donesene u kojem drugom slinom postupku na odgovarajui nain primijenit e se odredbe
ovoga Zakona o priznanju strane odluke o otvaranju steajnoga postupka. Isto vrijedi za priznanje
mjera osiguranja koje su donesene povodom prijedloga za otvaranje steajnog odnosno slinog
postupka, kao i za druge odluke koje se donose radi provoenja i zavretka tih priznatih stranih
postupaka.
GLAVA XI.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Zamjena izreene novane kazne kaznom zatvora
lanak 336.
Novane kazne izreene prema odredbama ovoga Zakona koje se nee moi prisilno naplatiti,
zamijenit e se kaznom zatvora uz odgovarajuu primjenu odredaba kaznenoga prava.
www.korekt.hr
109
www.legalis.hr
Primjena dosadanjega prava

lanak 337.
Steajni postupci i postupci prisilne nagodbe pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona
dovrit e se po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji ("Narodne novine", br.
54/94.).
lanak 338.
Pravne radnje dunika poduzete prije stupanja na snagu ovoga Zakona moi e se pobijati po
odredbama ovoga Zakona, ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o prisilnoj
nagodbi, steaju i likvidaciji.
Primjena prava na steaj osiguravajuih drutava
lanak 338.a
Na steajne postupke nad osiguravajuim drutvima primjenjuju se odredbe ovog Zakona.
Primjena prava na steaj banaka
lanak 339.
Steajni postupci nad bankama i tedionicama pokrenuti do dana stupanja na snagu Zakona o
bankama (Narodne novine, broj 161/98.) dovrit e prema odredbama Glave VI. (Steaj i
likvidacija banaka) Zakona o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji (Narodne novine, br. 54/94.).
lanak 340.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pravne osobe nad kojima se provodi postupak sanacije
prema odredbama Zakona o sanaciji odreenih poduzea ("Narodne novine", br. 56/95. i 109/95.).
Zakoni koji prestaju vaiti
lanak 341.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji.
Stupanje na snagu Zakona
lanak 342.
Ovaj e se Zakon objaviti u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. sijenja 1997.
IZ NN 29/99
lanak 31.
Pravilnik iz lanka 21a. stavka 2. Steajnoga zakona ministar pravosua e donijeti u roku od est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
www.korekt.hr
110
www.legalis.hr
Odredba lanka 21a. stavka 1. Steajnoga zakona poet e se primjenjivati nakon godinu dana od
dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga Zakona.
lanak 32.
Steajni postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po odredbama
Steajnoga zakona ("Narodne novine", br. 44/96.).
IZ NN 129/00
lanak 70.
(1) Zavod za platni promet dostavit e u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona trgovakim sudovima nadlenim prema sjeditu pravne osobe posebna izvjea o svim
pravnim osobama s ijih rauna tijekom posljednja tri mjeseca nije izvrena nikakva isplata trabina
iako u Zavodu postoje valjane pravne osnove za naplate, a naplata se ne moe obaviti zbog
nedostatka sredstava.
(2) Izvjea iz stavka 1. ovoga lanka sadravat e:
1. podatke o tvrtki i sjeditu pravne osobe, ukljuujui i njezinu adresu, te brojeve njezinih
rauna, i
2. podatke o iznosu nepodmirenih trabina koje ekaju na namirenje s rauna i o vremenu za
koje nije nikakva isplata obavljena s toga rauna.
(3) Na temelju izvjea iz stavka 1. ovoga lanka u trgovakim sudovima osnovat e se spisi za
svaku pravnu osobu posebno i za svaku tu osobu zatraiti od sudskoga registra ili drugog upisnika u
kojem je upisana podatke o njezinu osnivakom kapitalu, posljednjem upisanom sjeditu i o
lanovima uprave, odnosno osobama ovlatenim za zastupanje.
(4) Ako na temelju podataka iz sudskoga registra ili kojega drugog upisnika utvrdi da osnivaki
kapital pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka nije vei od 100.000,00 kuna, trgovaki e sud:
1. zatraiti od lanova uprave, odnosno osoba ovlatenih za zastupanje da u roku od petnaest
dana podnesu sudu javnobiljeniki ovjerovljen prokazni popis imovine pravne osobe na obrascu
koji e im biti dostavljen uz poziv, uz upozorenje da se davanjem netonih ili nepotpunih podataka
izlau odgovornosti propisanoj Ovrnim zakonom,
2. istodobno objaviti oglas u Narodnim novinama kojim e pozvati vjerovnike da najkasnije u
roku od etrdeset pet dana predloe otvaranje steajnoga postupka i predujme sredstva potrebna za
pokrie trokova provedbe steajnoga postupka.
(5) Oglas iz stavka 4. ovoga lanka sadravat e i podatke o tvrtki pravne osobe, o visini njezina
osnivakog kapitala i o visini trabina koje ekaju na naplatu iz sredstava s rauna, s napomenom
da s njezina rauna nije tijekom posljednja tri mjeseca ili dulje obavljana nikakva isplata. Sud e u
oglasu upozoriti vjerovnike o pravnim posljedicama nepodnoenja prijedloga za otvaranje
steajnoga postupka (stavak 7.).
(6) Ako lanovi uprave ili osobe ovlatene za zastupanje pravne osobe u roku od petnaest dana
ne podnesu prokazni popis imovine pravne osobe ili ako iz toga popisa proizlazi da pravna osoba
ima imovinu koja ne bi bila dostatna ni za pokrie predvidivih trokova steajnoga postupka, te ako
u roku od etrdeset pet dana ni jedan vjerovnik ne predloi otvaranje steajnoga postupka i ne
predujmi sredstva za pokrie trokova toga postupka, smatrat e se da je pravna osoba nesposobna
za plaanje.
(7) U sluaju iz stavka 6. ovoga lanka sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje o
otvaranju i zakljuenju steajnoga postupka. Odredbe lanka 63. te lanka 196. do 202. ovoga
Zakona primijenit e se na odgovarajui nain.
(8) Trokovi oglasa iz stavka 4. toke 2. ovoga lanka isplatit e se na teret prorauna suda,
www.korekt.hr
111
www.legalis.hr
odnosno fonda suda iz lanka 39.a ovoga Zakona.

lanak 71.
(1) Ako glede odreene nekretnine u vrijeme otvaranja steajnoga postupka nije uspostavljena
pravna jedinstvenost nekretnine, odredbe o pravnim posljedicama povrede naela pravne
jedinstvenosti nekretnine (lanak 366. do 373. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
(Narodne novine, br. 91/96., 137/99., 22/00. i 73/00.) ne primjenjuju se na:
1) unovenje nekretnina steajnoga dunika u steajnom postupku te u ovrnom postupku koji
pokrene razluni vjerovnik steajnoga dunika nakon otvaranja steajnoga postupka (lanak 164.),
2) ostvarenje zalonih prava i prava na namirenje steajnoga dunika na nekretninama drugih
osoba,
3) ostvarenje prava koja su trei stekli na nekretninama steajnoga dunika sudskim i
javnobiljenikim osiguranjem trabine prijenosom vlasnitva na nekretnini (lanak 81.a),
4) ostvarenje prava koja je steajni dunik stekao na nekretninama treih sudskim i
javnobiljenikim osiguranjem trabine prijenosom vlasnitva na nekretnini.
(2) Unovenje nekretnina steajnoga dunika glede kojih nije uspostavljeno naelo pravne
jedinstvenosti nekretnine te ostvarenje zalonih i drugih prava iz stavka 1. ovoga lanka steajnoga
dunika na nekretninama drugih osoba mogu se provesti i po propisima koji su bili na snazi do
stupanja na snagu Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.
(3) Kupac odnosno stjecatelj nekretnine iz stavka 2. ovoga lanka stjee u odnosu na tu
nekretninu prava i obveze steajnoga dunika, odnosno osobe na ijoj je nekretnini steajni dunik
imao zalono ili koje drugo pravo iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Na nekretninama steajnoga dunika i treih osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe se prije
njihova unovenja, odnosno ostvarenja na njima steenih prava iz stavka 1. ovoga lanka pokuati
uspostaviti naelo pravne jedinstvenosti nekretnine i njihovo unovenje odnosno ostvarenje na
njima steenih prava iz stavka 1. ovoga lanka provesti u skladu s tim naelom.
lanak 72.
(1) Na steajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivat e se
odredbe ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, na steajne postupke pokrenute do stupanja na
snagu ovoga Zakona primjenjivat e se odredbe Steajnoga zakona (Narodne novine, br. 44/96. i
29/99.) na odnose ureene odredbama lanka 7., 9., 10., 16., 17., 18., 20., 27., 29., 34., 51. i 64.
ovoga Zakona, te lanka 39. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na odredbu lanka 173.a stavka 2.
ovoga Zakona.
Iz NN 123/03
lanak 58.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti odredba lanka 86. Zakona o radu (Narodne
novine, br. 38/95., 54/95., 65/95., 17/01. i 82/01.).
lanak 59.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona u svim steajnim postupcima u tijeku ovlasti steajnoga
vijea prelaze na steajnoga suca.
(2) Odbori vjerovnika osnovani prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu
ovoga Zakona, nastavljaju s radom.
(3) Na steajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivat e se
odredbe ovoga Zakona.
Iz NN 187/04:
lanak 1.
www.korekt.hr
112
www.legalis.hr
U Zakonu o izmjenama i dopunama Steajnog zakona (Narodne novine, broj 123/2003) u

lanku 59. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Odredbe lanaka 25. i 58. ovoga Zakona primjenjivat e se samo u steajnim postupcima
koji e se pokrenuti nakon stupanja na snagu ovog Zakona.
Iz Zakona o izmjenama i dopunama Steajnog zakona NN 82/06 od 21.07.2006.godine:

lanak 111.
Steajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po odredbama Steajnog zakona
njihova pokretanja.
Na postupke u tijeku, ako nisu zapoete radnje na koje se odnose, primijenit e se sljedee odredbe ovoga Zako
lanci 5., 6., 7., 8., 13., 14., 16., 18., 21., 22., 24., 25., 26., 30., 34., 45., 62., 66., 69., 70., 71., 72. (osim stavka 7
90., 96. i 97.
lanak 114.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama osim lanka 9. i 10. ovoga Z
dan proteka roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Klasa: 423-05/95-01/01
Zagreb, 17. svibnja 1996.
ZASTUPNIKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupnikoga doma Sabora
akademik Vlatko Pavleti, v.r.
www.korekt.hr
113

Stecajni Zakon PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Stecajni Zakon PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

skladu s ovim Zakonom,

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Imenovanje steajnoga upravitelja

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Prijedlog za sazivanje skuptine vjerovnika

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

3. Pokretanje steajnoga postupka

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

(7) Na sluajeve iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dunika

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Pravo odvojenoga namirenja ostalih zalonih vjerovnika

LEGALIS Hrvatski pravni portal

steajnoga upravitelja. Navedena ogranienja ne tiu se zalonoga prava zakupodavca

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

2. zbog pogoranja dunikova imovnoga stanja.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal