Zakon o Sudovima PDF

LEGALIS Hrvatski pravni portal
www.legalis.hr
Upozorenje: ...prema stajalitu Ustavnog suda, proieni tekst zakona se po svojoj pravnoj naravi ne moe smatrati
zakonom ... a pozivanje na odredbe proienog teksta zakona nije obvezujue za adresate... (Rjeenje Ustavnog suda
Republike Hrvatske broj U-I-2597/2003 od 12. sijenja 2005, NN 11/2005). Stoga, proieni tekstovi zakona objavljeni
na ovoj stranici slue iskljuivo za informativnu upotrebu. Izdavai ove tekstove objavljuju u dobroj vjeri, smatrajui ih
u trenutku objavljivanja ispravnim proienim verzijama zakonskih tekstova, no ni na koji nain ne jame da su
objavljene verzije proienih tekstova zakona pravno valjane, trenutno vaee i/ili pravodobno dopunjene i mijenjane
te stoga ne odgovaraju ni za kakvu tetu ili kakve druge posljedice nastale njihovom uporabom.
Osnovni tekst: (NN 150/05)
ZAKON O SUDOVIMA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuje ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadlenost sudova ako nije odreena
drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike
Hrvatske, uvjeti za imenovanje i razrjeenje sudaca, sudaca porotnika i predsjednika sudova,
njihova prava i dunosti, zatita osoba i imovine pravosudnih tijela.
lanak 2.
Sudovi su tijela dravne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru
djelokruga i nadlenosti odreene zakonom.
lanak 3.
(1) Sudovi tite Ustavom i zakonima utvreni pravni poredak Republike Hrvatske, te osiguravaju
jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.
(2) Sudovi odluuju u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka, o pravima i obvezama
Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, izriu kazne i druge
mjere poiniteljima kaznenih djela i prekraja utvrenih zakonom i drugim propisima, odluuju o
zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne ovlasti, rjeavaju sporove o
osobnim odnosima graana, radne, trgovake, imovinske i druge graanskopravne sporove, te
odluuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom odreeno.
lanak 4.
(1) Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom
roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.
(2) U pravnim stvarima iz sudskog djelokruga ugovorom se moe povjeriti odluivanje o pojedinim
pravnim stvarima izabranim sudovima sukladno zakonu.
(3) Svatko ima pravo slati predstavke na rad suda ili suca zbog odugovlaenja postupka u kojem je
stranka ili ima pravni interes, odnosno zbog ponaanja suca ili drugog djelatnika u sudu u slubenim
odnosima sa strankom i dobiti odgovor na njih.
lanak 5.
Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(1) Sudovi sude na osnovi Ustava i zakona.

(2) Sudovi sude i na osnovi meunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike
Hrvatske.
(3) Sudovi primjenjuju i druge propise koji su donijeti sukladno Ustavu, meunarodnom ugovoru ili
zakonu Republike Hrvatske.
lanak 6.
(1) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donoenje sudskih odluka, a posebno svaki oblik prisile
prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te koritenje medija i javnih istupanja
na nain suprotan naelima demokratskog drutva, a koje ima za cilj utjecaj na tijek i ishod sudskih
postupaka.
(2) Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u iju nadlenost spada predmet u postupku
propisanom zakonom.
(3) Svatko u Republici Hrvatskoj duan je potivati pravomonu i ovrnu sudsku odluku i njoj se
pokoriti.
(4) Rad sudova je javan, osim kada je zakonom ili Ustavom iskljueno sudjelovanje javnosti.
lanak 7.
(1) U pravnim stvarima iz sudske nadlenosti u prvom stupnju sudi sudac. U kojim sluajevima
sudovi u prvom stupnju sude u vijeu odreuje se zakonom.
(2) Sudovi vieg stupnja sude u vijeu, osim kada je zakonom odreeno da sudi sudac pojedinac.
(3) U suenju sudjeluju i suci porotnici sukladno zakonu.
lanak 8.
(1) Suci imaju imunitet sukladno ovom Zakonu.
(2) Suci ili sudac porotnik ne smije biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno
miljenje ili glasovanje pri donoenju sudske odluke.
(3) Sudac ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez
odobrenja Dravnoga sudbenog vijea.
(4) Sudac smije biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea samo ako je zateen u
injenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina. O tome se
izvjeuje predsjednik Dravnoga sudbenog vijea.
(5) Kada Dravno sudbeno vijee nije na okupu odobrenje za lienje slobode suca ili za voenje
kaznenog postupka protiv njega daje i o njegovom imunitetu odluuje predsjednik Dravnoga
sudbenog vijea. Odluku predsjednika u roku od osam dana mora potvrditi Dravno sudbeno vijee.
lanak 9.
Plae sudaca ureuju se zakonom.
lanak 10.
(1) Poslovi se sucima i vijeima raspodjeljuju prema rasporedu utvrenom za svaku godinu.
Predmet koji je prema takvom rasporedu dodijeljen odreenom sucu ili vijeu, smije biti dodijeljen
drugom sucu ili vijeu samo u sluaju njihove sprijeenosti.
(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta
postupa drugi stvarno nadleni sud, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadlean zbog
velikog broja predmeta koje ima u radu, ne moe u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti
odluku.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit e rjeenjem koji se predmeti ustupaju
drugom stvarno nadlenom sudu na suenje.
(4) Sud koji ustupa predmet o tome e dopisom obavijestiti stranke, odnosno njihove punomonike
ili zastupnike.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(5) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka strankama i njihovim punomonicima pripada pravo na
naknadu trokova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada naknada trokova za izbivanje iz
pisarnice za vrijeme putovanja i naknada trokova prijevoza odreena Tarifom o nagradama i
naknadi trokova za rad odvjetnika. Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka isplatit e se na teret
dravnog prorauna, ako su ti trokovi vei od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred
mjesno nadlenim sudom.
lanak 11.
(1) U obavljanju sudbene vlasti sudovi su jedan drugom duni pruati pravnu pomo.
(2) Dravna tijela i pravne osobe duni su pruati pomo sudovima u obavljanju sudbene vlasti.
(3) Sudovi pruaju pravnu pomo i stranim sudovima sukladno zakonu.
(4) Sudovi pruaju pravnu pomo izabranim sudovima ako je njihov zahtjev utemeljen na zakonu,
ako je zatraena pravna radnja doputena po zakonu i ako je za poduzimanje te radnje zamoljeni sud
nadlean. Pravna pomo stranim izabranim sudovima prua se po pravilima za pruanje pomoi
stranim sudovima.
lanak 12.
(1) Sud ima peat koji sadri naziv suda te naziv i grb Republike Hrvatske.
(2) Na zgradi u kojoj je smjeten sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike
Hrvatske.
II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLENOST
USTROJSTVO SUDOVA
lanak 13.
(1) U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi.
(2) Redovni sudovi su opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(3) Specijalizirani sudovi su prekrajni sudovi, trgovaki sudovi, Visoki prekrajni sud Republike
Hrvatske, Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske i Upravni sud Republike Hrvatske.
(4) Najvii sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(5) Zakonom se mogu prema stvarnoj nadlenosti ili za odreena pravna podruja ustanovljavati i
drugi redovni i specijalizirani sudovi.
lanak 14.
(1) Prekrajni i opinski sudovi ustanovljavaju se za podruje jedne ili vie opina, jednog ili vie
gradova ili dijela gradskog podruja.
(2) upanijski i trgovaki sudovi ustanovljavaju se za podruje jedne ili vie upanija.
(3) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske i Upravni
sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za podruje Republike Hrvatske sa sjeditem u Zagrebu.
(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske ima sjedite u Zagrebu.
lanak 15.
(1) Sudovi sude u svom sjeditu.
(2) Prekrajni, opinski i trgovaki sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedita
suda u odreene sudbene dane ili osnivanjem stalnih slubi ili odjela.
(3) Odluku o odravanju sudbenih dana donosi predsjednik neposredno vieg suda.
(4) Odluku o osnivanju stalnih slubi ili odjela izvan sjedita suda donosi ministar pravosua nakon
pribavljenog miljenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
DJELOKRUG I NADLENOST SUDOVA
lanak 16.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
Nadlenost sudova odreuje se ovim Zakonom i drugim zakonima.

lanak 17.
(1) Prekrajni sudovi:
1. sude u prvom stupnju o prekrajima, osim ako za voenje prekrajnog postupka zakonom nije
propisana stvarna nadlenost drugog tijela,
2. obavljaju poslove meunarodne pravne pomoi u postupcima iz svoje nadlenosti, te druge
poslove odreene zakonom.
(2) Zakonom se moe odrediti jedan prekrajni sud koji e odluivati u odreenoj vrsti predmeta iz
djelokruga prekrajnog suda s podruja vie prekrajnih sudova.
lanak 18.
(1) Pored nadlenosti propisane drugim zakonima, opinski sudovi rjeavaju:
1. izvanparnine i ovrne predmete, ako rjeavanje tih stvari nije povjereno drugom sudu,
2. ostavinske predmete, zemljinoknjine predmete i vode zemljine knjige,
3. o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,
4. obavljaju poslove meunarodne pravne pomoi u postupcima iz svoje nadlenosti.
(2) Opinski sudovi rjeavaju u svim predmetima iz lanka 3. stavka 2. ovoga Zakona koji nisu
stavljeni u djelokrug nekoga drugog suda ili javnog biljenika.
(3) U kaznenim predmetima protiv vojnih osoba, vojnih slubenika i vojnih namjetenika u slubi u
oruanim snagama za kaznena djela u obavljanju slube, za kaznena djela iz nadlenosti opinskih
sudova, sude opinski sudovi s potpunom nadlenou.
lanak 19.
Pored nadlenosti propisane drugim zakonima upanijski sudovi u ostalim predmetima rjeavaju:
1. provode istrani i javnobiljeniki disciplinski postupak zbog disciplinskih prijestupa i odluuju
o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to odreeno zakonom,
2. odluuju o albama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti javnih biljenika
kad je to odreeno zakonom,
3. provode izvrenje strane kaznene odluke,
4. obavljaju i druge poslove odreene zakonom.
lanak 20.
Pored nadlenosti propisane drugim zakonima trgovaki sudovi u izvanparninom postupku:
1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
2. odluuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom
stavljene u nadlenost trgovakog suda, ogranienju odgovornosti brodara, prigovorima protiv
konane diobene osnove za likvidaciju zajednike havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu
predmeta nije drukije odreeno,
3. odluuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, rada i prestanka trgovakog drutva,
4. odluuju u izvanparninim stvarima propisanim odredbom lanka 40. stavka 2. Zakona o
trgovakim drutvima (Narodne novine, br. 111/93., 34/99. i 118/03.),
5. odreuju i provode ovrhu odluka koje su donijeli, kao i sporove koji nastanu u tijeku i povodom
ovrha tih odluka, a provoenje ovrhe na nenovanim sredstvima ovrenika mogu povjeriti
opinskom sudu,
6. provode postupak priznanja i ovrhe inozemnih sudskih odluka kao i arbitranih odluka u
trgovakim sporovima,
7. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inae nadleni,
8. odreuju mjere osiguranja u predmetima u kojima su nadleni suditi,
9. odluuju o prijedlozima za otvaranje steajnog postupka i provode steajne postupke,
10. obavljaju i druge poslove odreene zakonom.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
lanak 21.
Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske:
1. odluuje o albama protiv odluka prekrajnih sudova u prvom stupnju i upravnih i prekrajnih
tijela, osim ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost nekog drugog suda,
2. rjeava sukob nadlenosti izmeu prekrajnih sudova,
3. odluuje o zahtjevima za izuzeem predsjednika sudova,
4. odluuje o zahtjevima za izvanredno ublaavanje kazne i o zahtjevima za izvanredno
preispitivanje pravomonih rjeenja o prekraju,
5. obavlja druge poslove odreene zakonom.
lanak 22.
Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske:
1. odluuje o albama protiv odluka koje su u prvom stupnju donijeli trgovaki sudovi u pravnim
stvarima iz lanka 20. ovoga Zakona,
2. rjeava sukob mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova u pravnim stvarima iz lanka 20.
ovoga Zakona, te odluuje o delegaciji nadlenosti izmeu trgovakih sudova,
3. u pravnim stvarima iz lanka 20. ovoga Zakona obavlja druge poslove odreene zakonom.
lanak 23.
Upravni sud Republike Hrvatske:
1. odluuje o tubama protiv konanih upravnih akata (upravni sporovi),
2. obavlja i druge poslove odreene zakonom.
lanak 24.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
1. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, te jednakost svih pred zakonom,
2. odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova u Republici
Hrvatskoj i o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
3. rjeava o sukobu nadlenosti kad je to propisano posebnim zakonom,
4. razmatra aktualna pitanja sudske prakse, analizira potrebe za strunim usavravanjem sudaca,
savjetnika i sudskih vjebenika i obavlja druge poslove odreene zakonom.
lanak 25.
(1) Vii sud moe staviti niem sudu primjedbe na nedostatke koje je uoio prigodom odluivanja o
pravnom lijeku ili na drugi nain.
(2) Vii sudovi mogu traiti od niih sudova podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji
se pojavljuju u suenju, praenju i prouavanje sudske prakse i druge podatke, a mogu izvriti i
neposredan uvid u rad tih sudova, kao i prirediti zajednike sastanke radi razmatranja navedenih
pitanja.
(3) Vii sud prigodom provedbe ovlatenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne smije ni na koji nain
utjecati na neovisnost i slobodu suda nieg stupnja u donoenju odluke u pojedinom sluaju.
lanak 26.
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili predsjednik neposredno vieg suda moe
radi obavljanja nadzora nad urednim obavljanjem poslova suca odrediti najmanje dva ili vie
sudaca.
(2) O obavljenom nadzoru suci su duni bez odlaganja u pisanom obliku izvijestiti predsjednika
suda koji ih je odredio za obavljanje nadzora, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i
predsjednika neposredno vieg suda.
III. ZATITA PRAVA NA SUENJE U RAZUMNOM ROKU
www.korekt.hr
www.legalis.hr
lanak 27.
(1) Stranka u sudskom postupku koja smatra da nadleni sud nije odluio u razumnom roku o
njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optubi za kanjivo djelo, moe neposredno viem sudu
uputiti zahtjev za zatitu prava na suenje u razumnom roku.
(2) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Visokim trgovakim sudom Republike
Hrvatske, Visokim prekrajnim sudom Republike Hrvatske ili Upravnim sudom Republike
Hrvatske, o zahtjevu e odluiti Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(3) Postupak odluivanja o zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka je hitan.
lanak 28.
(1) Ako sud iz lanka 27. ovoga Zakona utvrdi da je zahtjev podnositelja osnovan, odredit e rok u
kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora odluiti o pravu ili obvezi ili o sumnji ili optubi za
kanjivo djelo podnositelja zahtjeva, te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog
povrede njegovog prava na suenje u razumnom roku.
(2) Naknada se isplauje iz dravnog prorauna u roku od 3 mjeseca od dana podnoenja zahtjeva
stranke za njezinu isplatu.
(3) Protiv rjeenja o zahtjevu za zatitu prava na suenje u razumnom roku moe se u roku od 15
dana podnijeti alba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Protiv rjeenja Vrhovnog suda Republike
Hrvatske alba nije doputena ali se moe pokrenuti ustavna tuba.
IV. UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA
1. Sudska uprava
lanak 29.
Poslovi sudske uprave obuhvaaju:
1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,
2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,
3. poslove pozivanja i rasporeivanja sudaca porotnika,
4. poslove u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumaima i vjetacima,
5. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,
6. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,
7. strune poslove u svezi s ostvarivanjem dunosti i prava slubenika i namjetenika u sudu,
8. skrb o strunom usavravanju sudaca, sudskih savjetnika, sudakih vjebenika i drugih
slubenika i namjetenika u sudu,
9. voenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda,
10. davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem
poslovanju sudova (u daljnjem tekstu: Sudski poslovnik).
lanak 30.
(1) Predsjednik suda obavlja poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.
(2) Predsjednika suda u sluaju sprijeenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave
zamjenjuje sudac odreen godinjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda).
(3) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u poslovima sudske uprave pomau
predsjednici odjela i tajnik suda, a u drugim sudovima predsjedniku suda pomau predsjednici
odjela, tajnik suda ili slubenik kojeg odredi predsjednik suda.
(4) Predsjednik neposredno vieg suda je vie tijelo sudske uprave. Najvie tijelo sudske uprave je
predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
lanak 31.
(1) Sudovi imaju glasnogovornika suda.
(2) Glasnogovornik suda je sudac ili sudski savjetnik odreen godinjim rasporedom poslova.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(3) Glasnogovornik suda daje obavijesti o radu suda u skladu s ovim Zakonom, Sudskim
poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.
2. Sudski odjeli
lanak 32.
(1) U sudovima u kojima ima vie sudskih vijea, odnosno sudaca pojedinaca koji odluuju o
stvarima iz jednog ili vie srodnih pravnih podruja ustanovljuju se odjeli u iji sastav ulaze suci
koji o tim stvarima odluuju.
(2) Godinjim rasporedom poslova ustrojava se odjel, te odreuje predsjednik odjela koji rukovodi
njegovim radom.
lanak 33.
(1) Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela a posebice:
ustrojstvo unutarnjeg poslovanja, praenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima,
ujednaavanje sudske prakse i pitanja vana za primjenu propisa pojedinih pravnih podruja iz
nadlenosti suda, unapreivanje metode rada i struno usavravanje sudaca, sudskih savjetnika i
sudakih vjebenika rasporeenih na rad u odjel.
(2) Na sjednicama sudskih odjela upanijskog suda, Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske
i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske razmatraju se i pitanja od zajednikog interesa za
sudove nieg stupnja s podruja tih sudova.
(3) Na sjednicama sudskih odjela Upravnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja
znaajna za primjenu propisa iz pojedinih upravnih podruja kao i nacrti zakona kojima se ureuju
pitanja iz djelokruga tog suda.
(4) Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pored odluivanja u postupku
propisanom u lanku 59. ovoga Zakona razmatraju se pitanja od zajednikog interesa za pojedine ili
sve sudove s podruja Republike Hrvatske, te se razmatraju i daju miljenja o nacrtima propisa iz
pojedinoga pravnog podruja.
lanak 34.
(1) Sjednicu sudskog odjela saziva i njenim radom rukovodi predsjednik odjela, odnosno
predsjednik suda. Kad predsjednik suda sudjeluje u radu sjednice sudskog odjela, predsjedava
sjednici i sudjeluje u odluivanju.
(2) Sjednica svih sudaca suda mora se sazvati kad to zahtijeva odjel suda ili jedna etvrtina svih
sudaca.
(3) Odluka na sjednici sudaca suda, odnosno sudskog odjela donosi se veinom glasova svih
sudaca, odnosno sudskog odjela.
(4) Predsjednik suda, odnosno odjela moe na sjednicu svih sudaca, odnosno odjela pozvati i
istaknute znanstvenike i strunjake iz pojedinoga pravnog podruja.
lanak 35.
(1) Sjednica odjela ili sudaca saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje
razlike u shvaanjima izmeu pojedinih vijea ili sudaca, ili kad jedno vijee ili sudac odstupi od
ranije prihvaenog pravnog shvaanja.
(2) Kad u odreenom sluaju vijee ili sudac donese odluku koja nije sukladna s pravnim
shvaanjem kojega drugog vijea ili suca, predsjednik odjela ili predsjednik suda moe odrediti da
se zastane sa slanjem prijepisa odluke i da se razlike u pravnim shvaanjima rasprave u sjednici
odjela. Ako u tom sluaju sjednica odjela zauzme shvaanje protivno donesenoj odluci vijea ili
suca, vijee ili sudac koji je donio odluku duan je o predmetu ponovno odluivati.
(3) Pravno shvaanje prihvaeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga
www.korekt.hr
www.legalis.hr
trgovakog suda Republike Hrvatske i upanijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijea
ili suce pojedince toga odjela.
lanak 36.
(1) U sudovima s vie od dvadeset sudaca ustanovljuju se odjeli ili odjelne slube za praenje i
prouavanje sudske prakse.
(2) U sudovima s manje od dvadeset sudaca predsjednik suda godinjim rasporedom poslova
odreuje suca za praenje i prouavanje sudske prakse.
(3) Sudovi mogu osnovati slubu za informatiku, a Vrhovni sud Republike Hrvatske slubu ili odjel
za informatiku.
(4) Sluba ili odjel organizira informatiku potporu radu suda, brine se za informatiku obradu i
koritenje sudske prakse i strune literature i prua strunu pomo niim sudovima.
3. Sudako vijee
lanak 37.
(1) Sudako vijee:
daje ocjenu obnaanja sudake dunosti,
daje miljenje o kandidatima za suce u sudovima iz svoga djelokruga,
predlae kandidate za predsjednike sudova,
obavlja druge poslove odreene ovim Zakonom i Sudskim poslovnikom.
(2) Sudaka vijea duna su podnositi izvjea o svome radu sucima sudova koji su ih izabrali
najmanje jednom godinje, a po potrebi ih i na druge naine obavjetavati o obavljanju poslova iz
svoje nadlenosti.
lanak 38.
(1) Sudako vijee osniva se za upanijski sud i opinske sudove s podruja tog upanijskoga suda,
pri upanijskom sudu.
(2) Za trgovake sudove osniva se sudako vijee pri Visokom trgovakom sudu Republike
Hrvatske, a za prekrajne sudove pri Visokom prekrajnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudakog vijea za Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske
obavlja sjednica svih sudaca svakog od tih sudova.
lanak 39.
(1) Sudako vijee ine izabrani suci, predsjednik upanijskog suda, Visokoga trgovakog suda
Republike Hrvatske, Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike
Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske po poloaju.
(2) Sudako vijee upanijskog suda ima 15 lanova, od kojih je 8 lanova iz reda sudaca
upanijskog suda, 6 iz reda sudaca podrunih opinskih sudova i predsjednik upanijskog suda.
(3) Ako upanijski sud, zajedno s podrunim opinskim sudovima ima manje od 50 sudaca,
sudako vijee ima 9 lanova, od kojih je 5 lanova iz reda sudaca upanijskog suda, a 3 iz reda
sudaca podrunih opinskih sudova i predsjednik upanijskog suda.
(4) Ako upanijski sud ima manje od 6 sudaca predsjednik suda i svi suci upanijskog suda su
lanovi sudakog vijea, a 2 suca su lanovi s podrunih opinskih sudova.
(5) Sudako vijee trgovakih sudova ima 15 lanova, od kojih je 8 lanova iz reda sudaca
Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske, a 6 iz reda sudaca trgovakih sudova i predsjednik
Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske.
(6) Sudako vijee prekrajnih sudova ima 15 lanova, od kojih je 8 lanova iz redova Visokoga
prekrajnog suda Republike Hrvatske, a 6 iz reda sudaca prekrajnih sudova i predsjednik Visokoga
prekrajnog suda Republike Hrvatske.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(7) Prvostupanjski sudovi s vie od 50 sudaca iz reda svojih sudaca biraju 6 lanova sudakog
vijea, koji zajedno s lanovima sudakog vijea izabranog u viem sudu ine sudako vijee koje
donosi odluke koje se odnose samo za taj sud.
lanak 40.
lanovi sudakih vijea biraju se na rok od 4 godine tajnim glasovanjem.
lanak 41.
(1) lanove sudakih vijea iz reda sudaca upanijskog suda biraju suci upanijskog suda, a
lanove sudakih vijea iz reda sudaca opinskog suda svi suci opinskih sudova s podruja
upanijskog suda.
(2) lanove sudakog vijea trgovakih sudova iz reda sudaca Visokoga trgovakog suda
Republike Hrvatske, odnosno Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske biraju suci tog suda,
a lanove iz reda sudaca trgovakih sudova, odnosno prekrajnih sudova suci tih sudova.
(3) Nijedan opinski sud, trgovaki sud i prekrajni sud ne moe u sudakom vijeu imati vie od tri
lana iz svojih redova.
lanak 42.
(1) Svi suci imaju se pravo kandidirati za sudako vijee. Izabrani suci imaju dunost sudjelovati u
radu sudakog vijea.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, kandidati za lanove sudakih vijea mogu biti svi
suci u sudovima koji ih biraju, a koji dunost suca obnaaju na dan izbora za sudaka vijea.
(3) lan sudakog vijea ne moe biti sudac protiv koga je u prethodne etiri godine izreena
stegovna mjera.
lanak 43.
(1) Sudako vijee najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata svim sudovima upuuje obavijest o
otvaranju kandidacijskog postupka. Suci se u roku od 30 dana mogu kandidirati za sudako vijee
ili njihovu kandidaturu mogu uz njihov pristanak mogu istai sudovi. Kandidature se dostavljaju
odgovarajuem sudakom vijeu.
(2) Predsjednik sudakog vijea najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata, posebno za svaku
vrstu sudova utvruje liste kandidata. Podatke potrebne za utvrivanje liste daje Ministarstvo
pravosua i predsjednici sudova u kojima se sudaka vijea biraju. Lista kandidata utvruje se
abecednim redom, a sadri redni broj, prezime i ime kandidata i puni ili skraeni naziv suda u kome
obnaa sudaku dunost.
(3) Lista kandidata objavljuje se na oglasnoj ploi sudova za koje se sudako vijee bira najkasnije
osam dana prije odravanja izbora.
(4) Na listu kandidata moe se u roku od tri dana od objavljivanja izjaviti prigovor izbornom
povjerenstvu.
lanak 44.
(1) Postupak kandidiranja, glasovanja i utvrivanje rezultata izbora obavlja izborno povjerenstvo,
koje se sastoji od predsjednika i dva lana.
(2) Sudako vijee imenovat e izborno povjerenstvo prije isteka roka za utvrivanje liste
kandidata.
(3) lanovi sudakog vijea i kandidati s utvrene liste kandidata ne mogu biti istovremeno i
lanovi izbornog povjerenstva na sudu na kojem se provode izbori.
lanak 45.
(1) Izbori se moraju odrati najkasnije 15 dana prije isteka mandata sudakoga vijea. Dan i mjesto
izbora odreuje sudako vijee, vodei rauna o tome da se svim sucima omogui nesmetano
glasovanje.
www.korekt.hr
www.legalis.hr
(2) Izbori se provode tako da svaki sudac na listi kandidata koju mu je dostavilo izborno
povjerenstvo zaokrui najvie onoliko kandidata koliko se lanova sudakog vijea bira.
(3) Na temelju provedenih izbora izborno e povjerenstvo u roku od dva dana utvrditi redoslijed
kandidata po broju glasova koje su dobili te objaviti imena kandidata koji su izabrani za lanove
sudakih vijea. Rezultati se objavljuju na oglasnoj ploi sudova za koje se sudako vijee bira.
(4) Za lanove sudakog vijea izabrani su kandidati koji su dobili najvei broj glasova. Kandidati
koji su po broju glasova iza izabranih lanova vijea smatraju se njihovim zamjenicima. Ako je s
istog suda izabrano vie kandidata od doputenog broja, smatrat e se izabranim samo oni kandidati
s tog suda koji imaju vie glasova do maksimalnog broja sudaca koji mogu biti izabrani s tog suda.
(5) U sluaju da dva ili vie kandidata imaju jednak broj glasova, izabran je kandidat koji je dulje
obnaao sudaku dunost u sudu za koji se izbori provode, a ako su oba kandidata jednako dugo
obnaala tu dunost, izabran je stariji kandidat.
lanak 46.
(1) Protiv objavljene liste kandidata, provoenja izbora i objavljenih rezultata glasovanja moe se u
roku od tri dana od objavljivanja izjaviti prigovor o kome u prvom stupnju odluuje izborno
povjerenstvo. Protiv odluke izbornog povjerenstva moe se u roku od dva dana izjaviti alba o kojoj
odluuje sudako vijee.
(2) Konane rezultate izbora za sudaka vijea utvruje, najkasnije 10 dana nakon odravanja
izbora, sudako vijee. O rezultatima izbora sudako vijee duno je bez odgode obavijestiti
predsjednike podrunih sudova i Ministarstvo pravosua.
lanak 47.
(1) Sudako vijee ima predsjednika i zamjenika koje biraju veinom glasova lanovi sudakog
vijea.
(2) Predsjednik suda ne moe biti predsjednik, a ni zamjenik predsjednika sudakog vijea.
lanak 48.
(1) Sudako vijee odluuje na sjednici veinom glasova svih lanova.
(2) Sjednicu sudakog vijea saziva predsjednik sudakog vijea pisanim pozivom koji se
lanovima dostavlja najmanje 8 dana prije odravanja sjednice.
(3) Prije davanja miljenja o kandidatima za imenovanje na slobodno mjesto suca sudako vijee
pribavit e miljenje o kandidatima od predsjednika suda u koji se sudac imenuje, a ako je kandidat
ve sudac i od predsjednika suda u kojem je obnaao dunost suca.
(4) O radu sudakog vijea vodi se zapisnik.
lanak 49.
Predsjednici sudova duni su na zahtjev sudakog vijea pruiti podatke ili obaviti pojedinu radnju
po zahtjevu sudakog vijea, te osigurati uvjete za rad sudakog vijea.
lanak 50.
(1) lanu sudakog vijea prestaje dunost prije isteka mandata:
ako sam zatrai,
ako prestane obnaati dunost suca, ili mu sudaka dunost miruje,
ako bude imenovan na drugi sud,
ako bude izabran za lana Dravnoga sudbenog vijea,
ako je pravomono utvrena njegova stegovna odgovornost.
(2) Ako lan sudakog vijea prestane obnaati dunost prije isteka mandata, sudako e vijee na
njegovo mjesto imenovati zamjenika, potujui redoslijed ostvaren na izborima za lanove
sudakoga vijea.
(3) Mandat imenovanog zamjenika kao lana sudakog vijea traje do isteka mandata sudakog
vijea.
www.korekt.hr
10
www.legalis.hr
V. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDAREPUBLIKE

HRVATSKE
lanak 51.
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se Kazneni odjel, Graanski odjel, ustanovljuju
se slube za praenje, prouavanje i biljeenje sudske prakse pri odjelima, Ured predsjednika, odjel
ili sluba za informatiku, te jedinice strunih i pomono-tehnikih slubi.
(2) Graanski odjel obuhvaa podruja graanskoga, trgovakog i upravnog prava.
(3) Kazneni odjel obuhvaa podruja kaznenoga, prekrajnog prava, te stegovnih postupaka prema
propisima o odvjetnitvu i javnom biljenitvu.
(4) Suci se rasporeuju u odjele godinjim rasporedom poslova.
(5) U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi meunarodne suradnje,
poslovi izobrazbe sudaca i poslovi protokola za potrebe toga suda.
(6) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajui se nain primjenjuju
propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud moe za svoje
poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i
Vladi Republike Hrvatske.
(7) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske poblie se ureuje Poslovnikom toga
suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
donosi predsjednik suda nakon pribavljenog miljenja Ope sjednice.
lanak 52.
(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe biti izabrana osoba koja ispunjava
ope i posebne uvjete za suca toga Suda.
(2) Prije stupanja na dunost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polae pred
Predsjednikom Republike Hrvatske prisegu koja glasi:
Priseem da u se u obnaanju svoje dunosti pridravati Ustava i zakona, te tititi cjelovitost,
suverenitet i dravno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrene slobode i prava
ovjeka.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske,
obavlja poslove sudske uprave i druge poslove odreene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog
suda Republike Hrvatske.
(4) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije
obnaala sudaku dunost u tom Sudu Dravno sudbeno vijee imenovat e ga i sucem toga Suda.
(5) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskoga sabora ili na svoj
zahtjev bude razrijeen dunosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dunost,
nastavlja obnaati dunost suca u tom sudu.
lanak 53.
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske imenuje se tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(2) Za tajnika moe biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za vieg sudskog savjetnika.
(3) Tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje i razrjeuje predsjednik Vrhovnog suda
Republike Hrvatske nakon pribavljenog miljenja Ope sjednice Vrhovnog suda Republike
Hrvatske.
lanak 54.
Na tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske primjenjuju se propisi o pravima i obvezama
dravnih dunosnika, ako iz ovoga Zakona ne proizlazi drukije.
lanak 55.
www.korekt.hr
11
www.legalis.hr
Tajnik pomae predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, pokree i provodi postupke
zbog lake povrede slubene dunosti sudskih slubenika i namjetenika te pokree postupak zbog
teke povrede slubene dunosti.
lanak 56.
(1) Nakon izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske tajnik daje mandat na
raspolaganje predsjedniku koji u roku od 30 dana od dana stupanja na dunost odluuje hoe li
ponovo imenovati istu osobu za tajnika.
(2) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ponovo ne imenuje tajnika tajnik ima
pravo rasporeda, bez natjeaja, na poslove viega sudskog savjetnika u odjelima ili slubama suda.
(3) Ako tajnik ne prihvati raspored iz stavka 2. ovoga lanka, ili bude razrijeen, pripadaju mu
prava sukladno zakonu kojim se ureuju prava i obveze dravnih dunosnika.
(4) U sluaju razrjeenja u tijeku mandata tajniku pripadaju prava iz prethodnog stavka 3. ovoga
lanka.
lanak 57.
(1) Opu sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske sainjavaju predsjednik i svi suci toga suda.
(2) Opu sjednicu saziva i njoj predsjeda predsjednik suda. Opa sjednica mora se sazvati ako to
zatrai odjel suda ili jedna etvrtina svih sudaca.
(3) Predsjednik suda moe, prema potrebi, pozvati na Opu sjednicu i sjednicu odjela profesore
sveuilinog diplomskog studija prava, istaknute znanstvenike ili strunjake u odreenoj oblasti
prava.
(4) Za pravovaljano odluivanje na Opoj sjednici potrebna je nazonost natpolovine veine svih
sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(5) Odluke se donose veinom glasova svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
lanak 58.
Opa sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske:
1. daje miljenje o nacrtu zakona ili drugog propisa kad se njima utvruje ovlast suda ili ureuje
drugo pitanje vano za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti,
2. utvruju upute sudovima za praenje sudske prakse,
3. utvruju izvjea koja se upuuju Hrvatskom saboru,
4. obavlja i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.
lanak 59.
(1) Kada sudovi drugog stupnja donose razliite odluke u istoj injeninoj i pravnoj stvari, a nije
doputen izvanredni pravni lijek, dravni odvjetnik i stranka moe podnijeti Zahtjev za
jedinstvenom primjenom zakona (u daljnjem tekstu: Zahtjev) Vrhovnom sudu Republike Hrvatske
da ispita je li takvim odlukama ugroena jedinstvena primjena zakona i ravnopravnost graana.
(2) O ispunjavanju pretpostavki za postupanje po Zahtjevu odluuje vijee sastavljeno od troje
sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Ako vijee utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za odluivanje o Zahtjevu, odnosno da je
Zahtjev nedoputen odbacit e ga rjeenjem.
(4) O osnovanosti Zahtjeva za koji vijee iz stavka 2. ovoga lanka utvrdi da ispunjava pretpostavke
iz stavka 1. ovoga lanka, odluuje se na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(5) Prije odluivanja o osnovanosti Zahtjeva Vrhovni sud Republike Hrvatske zatrait e od sudova
drugog stupnja dostavu predmeta u kojima su donesene te odluke.
(6) Odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe i prije donoenja odluke o osnovanosti
Zahtjeva, na prijedlog vijea iz stavka 2. ovoga lanka, narediti sudovima da zastanu s donoenjem
odluka u postupcima koji jo nisu dovreni, sve dok odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne
donese pravno shvaanje o jedinstvenoj primjeni odreenog zakona.
www.korekt.hr
12
www.legalis.hr
(7) Pravno shvaanje odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 6. ovoga lanka obvezno
je za sudove u svim postupcima na koje se to pravno shvaanje odnosi, a u kojima do dana
njegovog donoenja nije donesena pravomona sudska odluka.
(8) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka se podnosi najkasnije u roku od jedne godine od kada je
stranci dostavljena odluka u kojoj je prvi put primijenjena sporna zakonska odredba.
lanak 60.
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe sazvati Opu sjednicu Vrhovnog suda
Republike Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova.
(2) Sjednicu iz stavka 1. ovoga lanka sainjavaju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te
po dva predstavnika Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovakog suda
Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, te po jedan predstavnik svakoga
upanijskog suda.
(3) Na sjednici iz stavka 1. ovoga lanka razmatraju se aktualna pitanja iz sudske prakse, utvruju
okvirna mjerila za rad sudaca i daje prijedlog kandidata za lanove Dravnoga sudbenog vijea.
VI. PRAVOSUDNA UPRAVA
lanak 61.
(1) Ministarstvo pravosua ima ovlast najvieg tijela za obavljanje poslova pravosudne uprave.
(2) Za obavljanje poslova pravosudne uprave ministar pravosua obraa se predsjedniku
odgovarajueg suda.
(3) Ministar pravosua u obavljanju poslova pravosudne uprave moe ponititi ili ukinuti svaki
nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili samo donijeti akt koji, u
obavljanju poslova sudske uprave, nije donesen ili nije pravodobno donesen.
lanak 62.
U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji slue obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadlenost, sastav i ustrojstvo
sudova i postupak pred sudovima,
2. skrb za struno usavravanje sudaca, slubenika i namjetenika,
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,
4. prikupljanje statistikih i drugih podataka o djelovanju suda,
5. ispitivanje predstavki graana na rad sudova koje se odnose na odugovlaenje sudskog postupka,
na ponaanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih
slubenih radnji,
6. nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem sudova,
7. nadzor nad redovnim obavljanjem poslova u sudu te provoenjem Sudskog poslovnika, kao i
druge upravne zadae i poslove odreene zakonom.
lanak 63.
(1) Poslove nadzora pravilnog obavljanja poslova pravosudne uprave u sudovima obavljaju
pravosudni inspektori Ministarstva pravosua.
(2) Vii upravni savjetnici koji obavljaju poslove pravosudnih inspektora moraju ispunjavati uvjete
za suca upanijskog suda.
lanak 64.
Poslove pravosudne uprave u Ministarstvu pravosua mogu obavljati vii upravni savjetnici i
upravni savjetnici.
lanak 65.
www.korekt.hr
13
www.legalis.hr
(1) Ministarstvo pravosua vodi evidenciju sudaca, sudskih savjetnika, sudakih vjebenika i drugih
djelatnika u sudovima.
(2) Evidencija sadri podatke o imenu i prezimenu, roenju, nacionalnosti, prebivalitu, zavrenoj
koli, strunom nazivu, znanju stranih jezika, kao i druge podatke odreene zakonom.
(3) Podatke iz stavka 2. ovoga lanka Ministarstvu pravosua dostavljaju sudovi na nain to ga
naputkom propie ministar pravosua.
(4) Podaci upisani u evidenciju slubena su tajna i mogu se koristiti samo za potrebe provoenja
ovoga Zakona kao i zakona kojim se ureuju prava, dunosti i odgovornosti sudaca i djelatnika u
sudu.
lanak 66.
(1) Evidencija sudaca sadri sljedee podatke:
1. osobne podatke,
2. podatke o imenovanju i razrjeenju,
3. podatke o uspjehu u tijeku studija,
4. podatke o vjebenikoj praksi,
5. podatke o objavljenim strunim ili znanstvenim radovima,
6. ocjene obnaanja sudake dunosti,
7. podatke o napredovanju,
8. podatke o strunom usavravanju u Pravosudnoj akademiji i drugim oblicima strunog
usavravanja,
9. stegovne kazne.
(2) Osobni podaci sadre sljedee podatke: ime, prezime, ime oca, dan, mjesec i godina roenja,
nacionalnost, podatke o prebivalitu, zavrenom sveuilinom diplomskom studiju prava, posebnim
znanjima, imovinskom stanju, lanovima obiteljskog domainstva (brani drug, djeca i roditelji).
(3) Podaci iz evidencije slubena su tajna, osim podataka o imovinskom stanju sudaca.
(4) Tijela, koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga lanka, duna su ih
dostaviti Ministarstvu pravosua.
lanak 67.
Ministarstvo pravosua od sudova moe traiti izvjea i podatke o obavljanju sudbene vlasti i
poslova pravosudne uprave, a u okviru svojega djelokruga moe obaviti neposredan uvid u rad suda
i traiti izvjea o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu kao i dostavu pojedinog predmeta
na uvid te odrati zajedniki sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s obavljanjem
sudbene vlasti i primjenom novih propisa.
lanak 68.
(1) Ministar pravosua donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima, a
posebno: pravila o unutarnjem ustrojstvu, pravila o voenju upisnika i pomonih knjiga, obrazaca
za rad, postupak sa spisima od prijama do pohrane u arhiv, postupak poslovanja u svezi s
meunarodnom pravnom pomoi, pravila o priopenjima javnosti o radu suda, potanja pravila o
rasporedu predmeta, pravila za pozivanje i rasporeivanje sudaca porotnika, rad vijea, sjednica
odjela i opih sjednica, pravila za ustrojstvo istrane slube, provedbena pravila o voenju postupka
i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etnike i nacionalne zajednice ili manjine, raspored radnog
vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, pravila o postupanju s oduzetim predmetima u kaznenim
postupcima, pravila o posebnim oznakama na sudskim vozilima, pravila o voenju statistike,
standardi poslovnog prostora i opreme u sudovima i druga pitanja od znaaja za unutarnje
poslovanje sudova.
(3) Sudskim poslovnikom propisuje se i nain ustrojavanja i poslovanja zajednikih slubi u
sudskim zgradama u kojima je smjeteno vie sudova.
www.korekt.hr
14
www.legalis.hr
lanak 69.
(1) Za vrijeme voenja glavne rasprave ili javne sjednice kao i u drugim prigodama odreenim
zakonom ili Sudskim poslovnikom sudac nosi sudaku odoru.
(2) Ministar pravosua propisat e pravilnikom izgled i rokove postupnog uvoenja odore.
lanak 70.
Sucima i slubenim osobama u sudu izdaje se slubena iskaznica. Ministar pravosua pravilnikom
propisuje koje osobe imaju pravo na slubenu iskaznicu, kao i postupak izdavanja slubene iskaznice.
VII. IMENOVANJE SUDACA
lanak 71.
Broj sudaca u pojedinom sudu odreuje ministar pravosua na temelju okvirnih mjerila za rad
sudaca.
lanak 72.
Okvirna mjerila propisuje ministar pravosua na prijedlog Ope sjednice Vrhovnog suda Republike
Hrvatske iz lanka 60. ovoga Zakona.
lanak 73.
Za suca moe biti imenovan dravljanin Republike Hrvatske, koji ima zavren sveuilini diplomski
studij prava i poloen pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, strunu
sposobnost i iskazane radne sposobnosti.
lanak 74.
(1) Za suca prekrajnog i opinskog suda moe biti imenovana osoba koja je nakon poloenoga
pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugim pravosudnim tijelima najmanje dvije
godine, odnosno bila odvjetnik, javni biljenik, javnobiljeniki prisjednik ili sveuilini nastavnik
ili suradnik na podruju pravnih znanosti najmanje dvije godine.
(2) Za suca prekrajnog i opinskog suda moe biti imenovana i osoba koja je radila na drugim
pravnim poslovima nakon poloenoga pravosudnog ispita najmanje etiri godine.
(3) Za suca trgovakog suda moe biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dunosnik,
odnosno bila savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima, odvjetnik, javni biljenik,
javnobiljeniki prisjednik ili sveuilini nastavnik ili suradnik na podruju pravnih znanosti
najmanje etiri godine, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon
poloenog pravosudnog ispita najmanje est godina.
(4) Za suca upanijskog suda, Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga
trgovakog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske moe biti imenovana
osoba koja je radila kao pravosudni dunosnik najmanje 8 godina, ili je bila sudski savjetnik,
odvjetnik, javni biljenik, javnobiljeniki prisjednik ili sveuilini profesor, odnosno docent
pravnih znanosti najmanje 12 godina nakon poloenoga pravosudnog ispita, odnosno osoba koja je
radila na drugim pravnim poslovima najmanje 12 godina nakon poloenoga pravosudnog ispita.
(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe biti imenovana osoba koja je najmanje 15
godina radila kao pravosudni dunosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik ili javni biljenik.
(6) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe se imenovati i sveuilini profesor pravnih
znanosti koji ima poloen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog staa.
(7) Prilikom imenovanja sudaca mora se voditi rauna o zastupljenosti sudaca pripadnika
nacionalnih manjina, sukladno odredbama lanka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 155/02.).
www.korekt.hr
15
www.legalis.hr
(8) Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno sudako mjesto,
imaju se pravo pozivati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina.
lanak 75.
Za imenovanje za suca vieg suda moraju biti ispunjeni uvjeti, prema kojima sudac ima, osim uvjeta
iz lanka 74. ovoga Zakona, struno znanje i sposobnost za obnaanje sudake dunosti koje se
utvruje ocjenom obnaanja sudake dunosti.
VIII. PRAVA I DUNOSTI SUDACA
lanak 76.
Rad sudaca prati se:
a) utvrivanjem ispunjava li sudac svoje sudake obveze, i
b) ocjenjivanjem sudaca.
1. Ispunjavanje sudakih obveza
lanak 77.
U sudu u kojem sudac obnaa sudaku dunost predsjednik suda utvruje za prethodnu kalendarsku
godinu:
1. je li sudac donio broj odluka koje je trebao donijeti na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca, pri
emu e se utvrditi rezultat rada po vrstama predmeta, u apsolutnim brojevima i postotku, te navesti
opravdane razloge ako sudac nije donio broj odluka na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca,
2. je li sudac potovao rokove za donoenje i izradu odluka,
3. kakve su odluke donesene u albenom postupku (potvrene, ukinute ili preinaene), u
apsolutnom broju, i u odnosu na ukupan broj donesenih odluka, te koliko je odluka ukinuto zbog
bitnih povreda postupka,
4. je li sudac sudjelovao u oblicima strunog usavravanja u Pravosudnoj akademiji, u
postdiplomskim studijima, u kojima i kako, kao sudionik-polaznik ili kao predava, je li objavljivao
znanstvene i strune radove ili sudjelovao kao nastavnik ili suradnik u nastavi na sveuilinom
diplomskom studiju prava, je li sudjelovao u radnim tijelima za pripremu nacrta propisa, te da li je
upuen na rad u vii sud u smislu lanka 103. i 104. ovoga Zakona. U takvim sluajevima sudac je
najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine duan pisano izvijestiti predsjednika suda o obliku i
trajanju aktivnosti,
5. ostale aktivnosti i postupke koji omoguuju da se to potpunije utvrdi kako sudac ispunjava svoje
sudake obveze.
lanak 78.
Ako predsjednik suda utvrdi da sudac bez opravdanog razloga nije donio u jednogodinjem
razdoblju broj odluka utvren okvirnim mjerilima za rad sudaca ili je neuredno obnaao sudaku
dunost, duan je protiv takvog suca pokrenuti stegovni postupak, sukladno Zakonu o Dravnom
sudbenom vijeu, a za predsjednika suda stegovni postupak pokree predsjednik neposredno vieg
suda.
2. Ocjenjivanje sudaca
lanak 79.
(1) Sudako vijee ocjenjuje suca u skladu s mjerilima iz lanka 77. ovoga Zakona.
(2) Sudako vijee ocjenjuje suca u postupku imenovanja na drugi sud, kada se na sudaku dunost
imenuje trajno i kada se kandidira za predsjednika suda.
www.korekt.hr
16
www.legalis.hr
lanak 80.
(1) Sudako vijee pri ocjeni obnaanja sudake dunosti uzima u obzir rezultate rada suca iz
lanka 76. ovoga Zakona, te druge isprave koje su u vezi s radom suca.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, na postupanje sudakog vijea i vijea Vrhovnog
suda Republike Hrvatske iz lanka 87. ovoga Zakona, odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona
o opem upravnom postupku.
lanak 81.
Metodologiju izrade ocjene utvrdit e vijee kojeg ine predsjednici svih sudakih vijea u
Republici Hrvatskoj. Tom vijeu predsjeda predsjednik sudakog vijea Vrhovnog suda Republike
Hrvatske, koji saziva sjednice tog vijea. Sjednice vijea moraju se sazivati kada to pisano zahtijeva
jedna etvrtina svih predsjednika sudakih vijea u dravi.
lanak 82.
(1) Ocjena moe biti:
1. iznadprosjeno obnaa sudaku dunost,
2. uspjeno obnaa sudaku dunost,
3. zadovoljavajue obnaa sudaku dunost,
4. nezadovoljavajue obnaa sudaku dunost.
(2) Odluka o ocjeni donosi se tajnim glasovanjem.
lanak 83.
(1) Odluka o ocjeni ima uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku.
(2) Odluku u ime sudakog vijea potpisuje predsjednik vijea.
lanak 84.
Odluka se dostavlja sucu na kojega se odnosi, predsjedniku suda u kojem sudac obnaa sudaku
dunost, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosua.
lanak 85.
(1) Sudac ima pravo u roku od osam dana od dana dostave odluke podnijeti albu posebnom vijeu
sastavljenom od pet sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. alba se podnosi putem sudakog
vijea koje je donijelo pobijanu odluku.
(2) Sudako vijee koje je donijelo pobijanu odluku moe se oitovati na navode albe u roku od
osam dana od dana dostave albe. Nakon toga u daljnjem roku od tri dana sudako vijee mora
dostaviti predmet vijeu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
lanak 86.
(1) Vijee iz lanka 85. stavka 1. ovoga Zakona imenuje sudako vijee Vrhovnog suda veinom
glasova svih lanova vijea, u vrijeme kada se utvruje godinji raspored poslova u Vrhovnom sudu
Republike Hrvatske za sljedeu kalendarsku godinu.
(2) Istodobno se imenuje i pet lanova koji u sluaju sprijeenosti trebaju zamijeniti lana vijea
(zamjenici lanova).
(3) Predsjednika i zamjenika predsjednika vijea imenuje sudako vijee Vrhovnog suda Republike
Hrvatske, nakon to vijee bude imenovano, dvotreinskom veinom glasova.
lanak 87.
Vijee Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe albu odbaciti kao nepravodobnu ili nedoputenu
ili je odbiti i potvrditi ocjenu nadlenoga sudakog vijea, ili moe albu prihvatiti i odluku
preinaiti.
lanak 88.
www.korekt.hr
17
www.legalis.hr
(1) Sudako vijee ocjenjuje prvi put imenovanoga suca nakon navrene druge godine rada suca.
(2) U ocjenjivanju prvi put imenovanih sudaca odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 79.
87. ovoga Zakona.
(3) est mjeseci prije isteka roka od pet godina od dana imenovanja, predsjednik suda u kojem
takav sudac obavlja sudaku dunost obavijestit e Dravno sudbeno vijee da je potrebno donijeti
odluku o trajnom imenovanju suca. Uz tu obavijest predsjednik suda dostavlja i ocjenu obnaanja
sudake dunosti, koja je za tog suca data nakon etvrte godine rada, kao i svoje miljenje treba li
tog suca trajno imenovati na sudaku dunost.
3. Obnaanje sudake dunosti
lanak 89.
Sudac obnaa sudaku dunost samostalno ili sudjelujui u radu sudskog vijea.
lanak 90.
(1) Poslovi u sudu rasporeuju se na poetku svake kalendarske godine.
(2) U sudovima u kojima nisu ustrojeni odjeli predmeti se rasporeuju po abecednom redu imena
sudaca tako da svaki sudac dobije iz svakog upisnika po jedan predmet sve dok se svi predmeti ne
rasporede sucima vodei rauna o ravnomjernoj podjeli predmeta u tijeku godine. Prilikom
rasporeda poslova iz istog upisnika vodit e se rauna o vrsti i sloenosti predmeta.
(3) U sudovima u kojima su ustanovljeni odjeli predmeti se dodjeljuju u rad po abecednom redu
imena sudaca u odjelu po istom naelu kao u stavku 2. ovoga lanka. Na isti nain postupa se i sa
preostalim predmetima sve dok se svi predmeti ne rasporede u rad vodei rauna o ravnomjernoj
podjeli predmeta u tijeku godine.
(4) Sudskim vijeima sudova drugog i treeg stupanja predmeti se rasporeuju po abecednom redu
imena predsjednika vijea. Predsjednik sudskog vijea drugog i treeg stupnja predmete dodjeljuje
u rad lanovima vijea po abecednom redu njihovih imena.
lanak 91.
Na nain propisan u lanku 90. ovoga Zakona postupa se i u sluaju rasporeivanja predmeta kada
je u pojedinom predmetu sudac izuzet ili ne moe pravodobno obaviti radnje u postupku zbog dulje
sprijeenosti.
4. Dunosti suca
lanak 92.
Sudac se mora ponaati tako da uva svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju
nepristranost i neovisnost u suenju i samostalnost sudbene vlasti.
lanak 93.
Sudac je duan zadrati za sebe sve to je doznao o strankama i njihovim pravima i obvezama i
pravnim interesima u okviru obnaanja sudake dunosti, te uvati tajnost svih podataka koje
tijekom suenja nisu bile predmetom javne rasprave.
lanak 94.
(1) Sudac ne smije biti lan politike stranke, niti se baviti politikom djelatnou.
(2) Suci se slobodno udruuju u sudake udruge radi zatite neovisnosti i zatite interesa sudaca.
lanak 95.
(1) Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih prava.
(2) Sudac ne smije obavljati odvjetniku ili javnobiljeniku slubu ili poslove lana upravnog ili
nadzornog odbora trgovakog drutva ili druge pravne osobe.
www.korekt.hr
18
www.legalis.hr
(3) Sudac ne smije obavljati niti drugu slubu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu
samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili umanjiti njegov drutveni ugled ili su inae nespojivi s
obnaanjem sudake dunosti.
lanak 96.
(1) Sudac je duan stalno se struno usavravati i sudjelovati u programima obrazovanja i
usavravanja Pravosudne akademije. Sudac moe sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i
strunog usavravanja.
(2) Suci su duni odazvati se na poziv Pravosudne akademije da sudjeluju kao predavai ili
polaznici u programima strunog usavravanja.
(3) Sudac je ovlaten pisati strune i znanstvene radove, objavljivati sadraje pravomonih sudskih
odluka, sudjelovati u radu strunih ili znanstvenih skupova i komisija i u pripremanju nacrta
propisa.
(4) Ovlauje se ministar pravosua da donese pravilnik kojim e se detaljno propisati obveza
sudaca za strunim usavravanjem u Pravosudnoj akademiji odreujui vrstu, nain, trajanje i
evaluaciju usavravanja.
lanak 97.
(1) Suci su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dunost podnijeti Ministarstvu
pravosua izvjee o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svoga branog druga i
maloljetne djece sa stanjem na taj dan, te izvjee po prestanku obnaanja sudake dunosti, a ako
je tijekom obnaanja dunosti dolo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala.
(2) Suci su obvezni u izvjeu iz stavka 1. ovoga lanka podnijeti podatke i o novanoj tednji ako
ona premauje jednogodinji iznos neto prihoda sudaca.
(3) Prije nego to izvri obveze iz stavka 1. ovoga lanka dunosnik ne moe primiti plau.
(4) Oblik i sadraj obrasca pravilnikom propisuje ministar pravosua.
lanak 98.
O nespojivosti slube ili posla sa sudakom dunosti odluuje predsjednik suda, za predsjednika
suda predsjednik neposredno vieg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Opa sjednica.
5. Prava suca
lanak 99.
(1) Sudac ima pravo na:
plau koja je utvrena za suca suda u koji je imenovan,
dodatak na plau kada je sudac upuen na rad u drugi sud,
naknadu umjesto plae kad je sprijeen obnaati sudaku dunost,
mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po opim
propisima,
odmore i dopuste koje imaju djelatnici u sudu i godinji odmor u trajanju od 30 radnih dana,
pravo na materijalne trokove pod uvjetima utvrenim zakonom i drugim propisima,
naknadu za odvojeni ivot od obitelji, kao i naknadu trokova putovanja u mjesto stanovanja
obitelji u vrijeme tjednog odmora i dravnih blagdana,
naknadu za slubena putovanja i putne trokove u svezi s obnaanjem sudake dunosti,
struno usavravanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) Visinu dodatka na plau sucu koji je upuen na rad u drugi sud utvruje pravilnikom ministar
pravosua.
lanak 100.
www.korekt.hr
19
www.legalis.hr
Istrani suci koji iskljuivo obavljaju poslove istrage imaju pravo na sta osiguranja s poveanim
trajanjem, svakih 12 mjeseci rada na takvim poslovima se rauna kao 15 mjeseci staa osiguranja.
6. Prestanak sudake dunosti
lanak 101.
(1) Sucu prestaje sudaka dunost ako ga u skladu s Ustavom i zakonom te dunosti razrijei
Dravno sudbeno vijee.
(2) Sucu prestaje sudaka dunost po sili zakona u sudu u koji je imenovan:
danom stupanja na slubu u drugi sud, odnosno pravosudno ili dravno tijelo,
smru.
(3) Rjeenje kojim se utvruje nastupanje okolnosti iz stavka 2. ovoga lanka donosi predsjednik
suda u kojem je sudac obnaao dunost i dostavlja ga Dravnom sudbenom vijeu i Ministarstvu
pravosua.
7. Upuivanje na rad
lanak 102.
(1) U sluaju ukidanja ili preustroja suda predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske premjestit
e suca na drugi sud istog stupnja.
(2) Protiv odluke o premjetanju sudac ima pravo prigovora u roku od tri dana. O prigovoru
odluuje vijee Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sastavu od pet sudaca.
(3) Sudac moe uz svoj pristanak biti privremeno upuen na rad u drugi sud istog stupnja, na
zahtjev predsjednika suda u koji se upuuje.
(4) Rjeenje o privremenom upuivanju na rad u drugi sud donosi predsjednik zajednikog
neposredno vieg suda, uz obavijest Dravnom sudbenom vijeu.
(5) O vraanju privremeno upuenog suca u sud u koji je imenovan odluuje predsjednik
zajednikog neposredno vieg suda, uz obavijest Dravnom sudbenom vijeu.
lanak 103.
(1) Sudac moe uz svoj pristanak biti privremeno upuen na rad u sud vieg stupnja, najdue na
vrijeme od etiri godine.
(2) Predsjednik vieg suda e mu povjeriti poslove u izradi nacrta odluka iz nadlenosti tog suda ili
druge odgovarajue poslove.
(3) Sudac koji je privremeno upuen na rad u sud vieg stupnja, u postupku i radu na predmetima
ima prava i obaveze kao vii sudski savjetnik.
lanak 104.
(1) Sudac upuen na drugi sud na temelju lanka 103. ovoga Zakona ima pravo na smjetaj, te na
naknadu trokova zbog posebnih uvjeta rada kao to su putni trokovi, trokovi koritenja osobnog
automobila u slubene svrhe i drugo.
(2) Visinu naknade trokova zbog tih uvjeta utvruje pravilnikom ministar pravosua.
lanak 105.
(1) Ako sudac bude imenovan za ministra pravosua, ili za dravnog tajnika u Ministarstvu
pravosua, ili kao sudac meunarodnog suda ili neku drugu dunost u meunarodnim sudovima
sudaka dunost mu miruje dok obnaa dunost na koju je imenovan.
(2) Sudac uz svoj pristanak, moe biti rasporeen i na druge poslove u Ministarstvo pravosua, ali
ne dulje od etiri godine, za koje vrijeme mu sudaka dunost miruje.
(3) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sudac ima pravo na plau, koja je za njega povoljnija.
(4) Rjeenje o rasporedu suca prema stavku 2. ovoga lanka donosi ministar pravosua uz
suglasnost predsjednika suda u kojem sudac obnaa sudaku dunost.
www.korekt.hr
20
www.legalis.hr
8. Odgovornost za tetu
lanak 106.
(1) Republika Hrvatska odgovara za tetu koju u obnaanju sudake dunosti nanese sudac stranci,
svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.
(2) Republika Hrvatska zatrait e od suca povrat isplaene naknade samo kad je sudac tetu uinio
namjerno ili iz krajnje nepanje.
9. Kodeks sudake etike
lanak 107.
(1) Kodeks sudake etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvruje etika naela i pravila ponaanja
sudaca, radi uvanja dostojanstva i ugleda sudake dunosti. Pri obavljanju dunosti i u svoje
slobodno vrijeme suci su duni potovati zakon i Kodeks.
(2) Kodeks donosi vijee kojega ine predsjednici svih sudakih vijea u Republici Hrvatskoj.
(3) Vijee iz stavka 2. ovoga lanka saziva i predsjedava mu predsjednik Sudakog vijea
Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Predsjednik vijea saziva sjednice vijea. Predsjednik vijea mora sazvati sjednicu vijea kad to
pisano zahtijeva jedna etvrtina svih predsjednika sudakih vijea.
(5) Vijee odluuje na sjednici javnim glasovanjem veinom glasova svih lanova.
lanak 108.
(1) Predsjedajui vijea rukovodi radom na sastavljanju nacrta Kodeksa. Nacrt se dostavlja svim
predsjednicima sudakih vijea radi davanja prijedloga i primjedaba u primjerenom roku.
Predsjednici sudakih vijea duni su s tekstom nacrta upoznati suce.
(2) Nakon toga, vijee utvruje prijedlog Kodeksa i dostavlja ga na raspravu sucima. Suci mogu u
roku od 30 dana dati primjedbe i prijedloge na dostavljeni prijedlog Kodeksa.
(3) Nacrt i prijedlog Kodeksa dostavljaju se na miljenje Udruzi hrvatskih sudaca, odboru
Hrvatskoga sabora nadlenom za pravosue i ministru pravosua.
(4) Kodeks se mijenja i nadopunjuje po istom postupku po kojem je donesen, a na prijedlog
Sudakog vijea Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedne etvrtine sudakih vijea u Republici
Hrvatskoj, veine predsjednika svih sudakih vijea ili Udruge hrvatskih sudaca.
(5) Prijedlog za izmjene i dopune Kodeksa mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike
Hrvatske, odbor Hrvatskoga sabora nadlean za pravosue, ministar pravosua i najmanje deset
sudaca.
IX. PREDSJEDNIK SUDA
lanak 109.
(1) Predsjednik suda je sudac koji uz tu dunost obavlja i poslove sudske uprave.
(2) U sudovima s vie od 20 sudaca predsjednik suda moe obavljati samo poslove sudske uprave.
(3) Predsjednika suda imenuje ministar pravosua izmeu kandidata koje predloi sudako vijee.
(4) Predsjednik suda imenuje se na etiri godine, nakon ega moe biti ponovno imenovan.
(5) Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnaati sudaku dunost u sudu u kome
je imenovan za suca.
lanak 110.
Postupak za imenovanje predsjednika suda pokree ministar pravosua najkasnije tri mjeseca prije
isteka mandata predsjednika suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dunosti
predsjednika suda iz drugih zakonom odreenih razloga.
lanak 111.
www.korekt.hr
21
www.legalis.hr
(1) Ministar pravosua objavljuje oglas u Narodnim novinama i poziva na podnoenje prijave za
slobodno mjesto predsjednika suda u roku od 30 dana.
(2) Kandidat moe biti sudac suda iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik
suda ili sudac vieg suda.
(3) Predsjednik sudakog vijea zatrait e od Ministarstva pravosua i predsjednika suda u kojem
je kandidat sudac ocjene obnaanja sudake dunosti i druge podatke iz evidencije sudaca, koji su
nuni za utvrivanje strune sposobnosti kandidata za obavljanje dunosti predsjednika suda.
(4) Predsjednik sudakog vijea zatrait e od predsjednika neposredno vieg suda miljenje o
kandidatima za predsjednika.
lanak 112.
(1) Na temelju podataka i miljenja iz lanka 111. ovoga Zakona sudako vijee utvruje kandidate
koji ispunjavaju uvjete za predsjednika suda, i predlae ministru pravosua da jednog od njih
imenuje za predsjednika suda.
(2) Prijedlog sudakog vijea mora biti obrazloen za svakog kandidata i mora sadravati ocjenu
obnaanja sudake dunosti iz lanka 88. ovoga Zakona.
lanak 113.
(1) Ministar pravosua duan je donijeti obrazloenu odluku o prijedlogu u roku od 30 dana nakon
primitka prijedloga.
(2) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili ministar ne imenuje za predsjednika suda ni
jednog od kandidata koje je utvrdilo sudako vijee, ponavlja se postupak iz lanka 111. ovoga
Zakona.
(3) U ponovljenom postupku ministar pravosua e o predloenim kandidatima za predsjednika
suda zatraiti miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Ako miljenje iz prethodnog stavka bude pozitivno za jednog ili vie kandidata, ministar
pravosua duan je izmeu pozitivno ocijenjenih kandidata koje predloilo sudako vijee,
imenovati predsjednika suda.
lanak 114.
(1) Predsjednik suda bit e razrijeen dunosti kada se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova
sudske uprave utvrdi:
1. da predsjednik suda poslove sudske uprave ne obavlja u skladu s propisima ili ih ne obavlja
pravodobno,
2. da proputanjem nadzora ili neposredno kri propise o dodjeljivanju predmeta u rad,
3. da je krenjem propisa ili na drugi nain povrijedio naelo neovisnosti suca u suenju,
4. da nije podnosio zahtjeve za pokretanje postupka zbog poinjenoga stegovnog djela u zakonom
predvienim sluajevima,
5. kada mu prestane sudaka dunost.
(2) Predsjednik suda moe i sam zatraiti razrjeenje od dunosti predsjednika suda.
(3) Razrjeenje predsjednika suda iz razloga navedenih u stavku 1., 2. i 4. ovoga lanka ne utjee na
prava i dunosti koja razrijeeni predsjednik ima kao sudac.
lanak 115.
(1) Ako na temelju izvjea o obavljenom nadzoru, a nakon pisanog izjanjenja predsjednika suda i
pribavljenog miljenja sudakog vijea proizlazi da nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju
poslova sudske uprave tete redovnom i pravilnom obavljanju poslova i funkcioniranju suda,
ministar pravosua razrijeit e predsjednika suda, koji ostaje obnaati dunost suca.
(2) Rjeenje ministra o razrjeenju predsjednika suda je upravni akt.
lanak 116.
www.korekt.hr
22
www.legalis.hr
(1) Ako predsjednik suda prestane obnaati svoju dunost, ministar pravosua ovlastit e suca toga
ili vieg suda da, za vrijeme koje ne moe biti dulje od est mjeseci, obavlja poslove sudske uprave,
dok predsjednik ne bude imenovan.
(2) U sudovima u osnivanju ministar pravosua ovlastit e suca suda iste vrste, istog stupnja ili suca
suda vieg stupnja da za vrijeme najdue do poetka rada suda obavlja poslove sudske uprave.
X. SUDSKI SLUBENICI I NAMJETENICI
lanak 117.
(1) Broj sudskih slubenika i namjetenika za obavljanje strunih, uredskih i tehnikih poslova
utvruje predsjednik suda uz prethodnu suglasnost ministra pravosua.
(2) Zasnivanje i prestanak radnog odnosa djelatnika u sudu, plae i ostala prava, obveze i
odgovornosti iz rada ureuju se propisima o dravnim slubenicima i namjetenicima i opim
propisima o radnim odnosima.
(3) Propise o kolskoj spremi, trajanju i obavljanju vjebenike prakse, uvjetima za polaganje
strunog ispita, program i nain polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi ureuju se
posebnim propisom kojeg donosi ministar pravosua.
1. Tajnik suda
lanak 118.
(1) Sud sa vie od 20 sudaca moe imati tajnika. Tajnik suda pomae predsjedniku suda u
obavljanju poslova sudske uprave. Za tajnika suda moe biti primljena osoba koja ima zavren
sveuilini diplomski studija prava.
(2) Za tajnika Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske i
Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske moe biti primljena osoba koja ispunjava uvjete za
viega sudskog savjetnika u tom sudu.
(3) Tajnik suda organizira i odgovara za rad sudskih slubenika i namjetenika, te se brine o
urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehnikih poslova u sudu, po ovlatenju
predsjednika suda odgovara na pritube stranaka na rad suda, a uz suglasnost predsjednika suda
odluuje o rasporedu sudskih slubenika i namjetenika za vrijeme rada, osim u odnosu na sudske
savjetnike, a obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
2. Sudski savjetnici
lanak 119.
(1) Sud moe imati sudske savjetnike i vie sudske savjetnike.
(2) Za sudskog savjetnika u sudu moe biti primljena osoba koja ima zavren sveuilini diplomski
studij prava i poloen pravosudni ispit.
(3) Za viega sudskog savjetnika u sudovima moe biti imenovana osoba koja ima zavren
sveuilini diplomski studij prava, poloen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine
kao sudski savjetnik, dravni odvjetnik ili zamjenik dravnog odvjetnika, odvjetnik ili javni
biljenik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon poloenoga
pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(4) Sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, moe biti osoba koja ispunjava uvjete
propisane za suca opinskog suda.
(5) Vii sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske moe biti osoba koja ispunjava
uvjete propisane za suca upanijskog suda.
lanak 120.
(1) Sudski savjetnici ovlateni su samostalno provoditi odreene sudske postupke, ocjenjivati
dokaze i utvrivati injenice.
www.korekt.hr
23
www.legalis.hr
(2) Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti
predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. Po ovlatenju suca sudski
savjetnik objavljuje tako donesenu odluku.
(3) Ako ne prihvati prijedlog koji mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti
postupak.
(4) Sudski savjetnici ovlateni su na provoenje postupka i predlaganje odluka u smislu stavka 1. i
2. ovoga lanka u sljedeim postupcima:
1. u parninom postupku u sporovima za isplatu novane trabine ili naknadu tete ako vrijednost
predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, odnosno u trgovakim sudovima ako vrijednost
predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,
2. u ovrnim postupcima,
3. u ostavinskim postupcima,
4. u zemljinoknjinim postupcima,
5. u izvanparninim postupcima, osim postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnua
suvlasnike zajednice i ureenja mea,
6. u prekrajnim postupcima,
7. u drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici
izvjetavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.
3. Struni suradnici
lanak 121.
(1) Sud moe imati slubenike drugih struka s viom ili visokom kolskom spremom i propisanim
radnim iskustvom defektolokoga, sociolokoga, pedagokoga, ekonomskoga, knjigovodstveno-financijskog i drugoga odgovarajueg obrazovanja.
(2) Struni suradnici iz stavka 1. ovoga lanka kao struni pomonici pomau sucu u radu u
stvarima u kojima su potrebna struna znanja.
4. Sudaki vjebenici
lanak 122.
(1) Broj sudakih vjebenika utvruje predsjednik suda po prethodnoj suglasnosti ministra
pravosua.
(2) Uvjeti i nain primanja sudakih vjebenika u sudove, kao i trajanje i nain obavljanja
vjebenike prakse, ureuju se posebnim zakonom.
5. Zatita osoba, imovine i objekata sudova
lanak 123.
(1) Poslovi zatite osoba, imovine i objekata sudova obuhvaaju sprjeavanje protupravnih radnji
usmjerenih prema osobi, objektu i imovini suda, sprjeavanje unoenja oruja, orua, eksplozivnih
naprava i drugih opasnih stvari ili tvari, te unitenja ili otuenja imovine.
(2) Zatitu i osiguranje osoba, imovine i objekata suda, te odravanje reda u sudu obavljaju
slubenici pravosudne policije Ministarstva pravosua, ili drugo tijelo nadleno za poslove
osiguranja.
(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka obavljaju se uporabom tehnikih sredstava zatite, tjelesnom
snagom i sredstvima prisile.
(4) U obavljanju poslova zatite doputena su sredstva prisile: tjelesna snaga, sredstva za vezivanje,
gumena palica i vatreno oruje.
(5) Uporaba tjelesne snage doputena je primjenom tehnika obrane i zahvata za privoenje radi
odbijanja napada ili savladavanja otpora osobe uz nanoenje najmanjih tetnih posljedica.
www.korekt.hr
24
www.legalis.hr
(6) Sredstvo za vezivanje slubeniku pravosudne policije doputeno je uporabiti radi odbijanja
napada, sprjeavanja otpora i predaje osobe slubenicima policije.
(7) Uporaba gumene palice doputena je ako je uporaba tjelesne snage ostala bezuspjena.
(8) Uporaba vatrenog oruja doputena je ako se drugim sredstvima prisile ne moe odbiti
istodoban ili izravno predstojei protupravni napad kojim se ugroava ivot slubenika pravosudne
policije ili drugih osoba. Slubenik pravosudne policije e prije uporabe vatrenog oruja upozoriti
osobu koja napada, ukoliko mu to okolnosti napada doputaju. Vatreno oruje nije doputeno
uporabiti ako bi se time ugrozio ivot druge osobe.
(9) Poblie propise o nainu zatite osoba, imovine i objekata sudova donosi ministar pravosua.
lanak 124.
U obavljanju poslova zatite slubenik pravosudne policije:
utvruje identitet osoba koje ulaze i izlaze iz suda,
pretrauje osobe koje ulaze i izlaze iz suda i njihove stvari
zabranjuje ulaz osobama koje nose oruje, opasno orue ili za koje postoji opravdana sumnja da
unose opasne tvari, osim ovlatenim slubenim osobama prilikom prisilnog dovoenja ili
sprovoenja okrivljenika, odnosno zatvorenika,
zadrava do predaje policiji osobu koja je u sudu zateena u poinjenju kaznenog djela, odnosno
prema kojoj je primijenjeno sredstvo prisile vezivanjem,
udaljuje iz suda osobe koje ometaju rad suda,
obavlja i druge poslove, odnosno izvrava naloge predsjednika suda u svezi sa zatitom osoba,
imovine i objekata suda.
lanak 125.
(1) U dravnu slubu za slubenika pravosudne policije moe se primiti osoba koja osim opih
uvjeta za prijam u dravnu slubu ima i posebnu zdravstvenu sposobnost, sukladno pravilniku o
posebnoj zdravstvenoj sposobnosti kojega donosi ministar pravosua uz suglasnost ministra
nadlenog za poslove zdravstvene zatite.
(2) Slubenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja obiljeena odgovarajuim
znakovljem, a za vrijeme slube nose posebnu odoru, slubenu iskaznicu i znaku. Propise o
zvanjima, znakovlju, odori i slubenoj iskaznici donosi Vlada Republike Hrvatske.
(3) Slubenicima pravosudne policije se zbog teine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: smjenski
rad, rad na dravne blagdane, izloenost stresu, svakih dvanaest mjeseci provedenih na takvim
poslovima rauna kao esnaest mjeseci staa osiguranja.
lanak 126.
(1) Sposobnost za obavljanje poslova slubenika pravosudne policije utvruje zdravstvena komisija
osnovana odlukom ministra pravosua i ministra nadlenog za unutarnje poslove. Slubenik
pravosudne policije koji je odlukom nadlene zdravstvene komisije proglaen nesposobnim za
obavljanje poslova zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju slube ili povodom
obavljanja slube, zadrava plau i druga prava iz slubenikog odnosa do donoenja pravomonog
rjeenja o pravu na mirovinu, a najdue tri godine od dana donoenja odluke o nesposobnosti.
(2) Slubenici pravosudne policije prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom
zakonu.
(3) Slubeniku pravosudne policije koji ostvari pravo na mirovinu pripada otpremnina u visini
zadnjih pet plaa obraunatih prema opim propisima.
(4) Obitelj slubenika pravosudne policije koji izgubi ivot u obavljanju slube ili povodom
obavljanja slube ima pravo na nadoknadu trokova pokopa, a uzdravani lanovi obitelji
jednokratnu novanu pomo u visini njegovih est zadnjih plaa.
6. Odgovornost sudskih slubenika i namjetenika
www.korekt.hr
25
www.legalis.hr
lanak 127.
(1) Postupak zbog lake povrede slubene dunosti sudskih slubenika i namjetenika pokree
zakljukom predsjednik suda osobno ili na osnovi pisanoga prijedloga nadreenog slubenika.
Protiv zakljuka o pokretanju postupka alba nije doputena.
(2) Zakljuak o pokretanju postupka dostavlja se sudskom slubeniku ili namjeteniku koji moe
podnijeti pisani odgovor u roku od tri dana od dana dostave. Ako je postupak pokrenut na temelju
pisanoga prijedloga nadlenog slubenika, uz zakljuak o pokretanju postupka, sudskom slubeniku
se dostavlja i pisani prijedlog nadreenog slubenika.
(3) Postupak provodi i rjeenje donosi predsjednik suda.
(4) U postupku zbog lake povrede slubene dunosti odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona
o opem upravnom postupku.
lanak 128.
(1) Postupak zbog teke povrede slubene dunosti sudskih slubenika i namjetenika pokree
predsjednik suda i prijedlog dostavlja nadlenom slubenikom sudu.
(2) Postupak je pokrenut danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadlenom
slubenikom sudu.
(3) Na sadraj prijedloga za pokretanje postupka zbog teke povrede slubene dunosti
odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku o sadraju optunice.
(4) Slubeniki sud e o prijedlogu za pokretanje postupka zbog teke povrede slubene dunosti
obavijestiti slubenika i namjetenika protiv kojeg je postupak pokrenut, dostavom primjerka
prijedloga zajedno s priloenim dokazima.
(5) Slubenik ili namjetenik moe podnijeti pisani odgovor u roku od tri dana od dostave
prijedloga.
(6) Postupak za teke povrede slubene dunosti sudskih slubenika i namjetenika provode
slubeniki sudovi nadleni za slubenike i namjetenike u tijelima dravne uprave, strunim
slubama Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske.
lanak 129.
Rjeenjem predsjednika suda moe se slubenika ili namjetenika udaljiti iz slube ako je protiv
njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a povreda je
takve prirode da bi ostanak u slubi, dok traje taj postupak, mogao tetiti interesima slube.
lanak 130.
U postupku zbog povrede slubene dunosti ili naknade tete sudskih slubenika i namjetenika
primjenjuju se odgovarajui propisi kojima se ureuje odgovornost za povrede slubene dunosti ili
naknade tete dravnih slubenika i namjetenika, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
XI. SUCI POROTNICI
lanak 131.
Za suca porotnika moe biti imenovan punoljetni hrvatski dravljanin dostojan obnaanja dunosti
suca porotnika.
lanak 132.
(1) Suci porotnici imenuju se na etiri godine i po isteku toga roka mogu biti ponovno imenovani.
(2) Predsjednik suda mora najkasnije pet mjeseci prije isteka mandata sudaca porotnika pozvati
predstavnike tijela koja imenuju suce porotnike da pokrenu postupak imenovanja.
(3) Ako imenovanje sudaca porotnika nije obavljeno do isteka mandata, prijanji sudac porotnik
ostaje na dunosti do imenovanja suca porotnika s novim mandatom.
lanak 133.
www.korekt.hr
26
www.legalis.hr
(1) Suce porotnike opinskih, trgovakih i upanijskih sudova imenuje upanijska skuptina,
odnosno Gradska skuptina Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima opinskog, odnosno
gradskog vijea, sindikata, udruenja poslodavaca i gospodarske komore.
(2) Suce porotnike Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabora, na
prijedlog ministra pravosua, tako da se osigura zastupljenost svih upanija.
(3) Prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti miljenje predsjednika odgovarajueg suda
o predloenim kandidatima.
lanak 134.
(1) Prije stupanja na dunost porotnik daje prisegu.
(2) Prisega glasi:
Priseem svojom au da u se u obnaanju dunosti suca porotnika pridravati Ustava i zakona
Republike Hrvatske i da u dunost suca porotnika obnaati savjesno i nepristrano.
(3) Suci porotnici opinskih, trgovakih i upanijskih sudova prisegu daju pred predsjednikom
upanijske skuptine, odnosno Gradske skuptine Grada Zagreba, a suci porotnici Visokoga
trgovakog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskoga sabora ili
zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti.
lanak 135.
Kad je protiv suca porotnika pokrenut kazneni postupak ili pokrenut postupak za njegovo
razrjeenje od porotnike dunosti, predsjednik suda nee pozvati suca porotnika da obavlja dunost
dok se ovi postupci pravomono ne dovre.
lanak 136.
(1) Sucima porotnicima za obnaanja dunosti pripada naknada nastalih trokova, naknada za
neostvarenu plau ili zaradu i nagrada.
(2) Uvjete, visinu naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga lanka odreuje pravilnikom ministar
pravosua.
XII. STALNI SUDSKI TUMAI, VJETACI I PROCJENITELJI
1. Stalni sudski tumai
lanak 137.
(1) Stalni sudski tumai prevode na zahtjev suda, dravnog tijela, pravne osobe ili graanina
izgovoreni ili pisani tekst s hrvatskog jezika na strani jezik, sa stranog jezika na hrvatski jezik ili sa
stranog jezika na drugi strani jezik.
(2) Za stalnoga sudskog tumaa moe se imenovati osoba koja ima zavren sveuilini diplomski
studij, vlada odgovarajuim stranim jezikom i jezikom u slubenoj uporabi te ima zadovoljavajui
stupanj opeg i pravnog znanja.
(3) Stalne sudske tumae imenuje i razrjeava predsjednik upanijskog, odnosno trgovakog suda.
Stalni sudski tumai imenuju se na vrijeme od etiri godine, a nakon isteka tog vremena mogu biti
ponovno imenovani.
(4) Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim tumaem odbija podnositelj ima pravo
albe Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave odluke.
(5) Ministar pravosua propisat e pravilnikom nain na koji e se utvrditi ispunjava li osoba uvjete
za stalnoga sudskog tumaa, njihova prava i dunosti, te visinu nagrade i naknade trokova za
njihov rad.
(6) upanijski, odnosno trgovaki sud vodi popis stalnih sudskih tumaa imenovanih za njegovo
podruje.
(7) Popis stalnih sudskih tumaa za sve sudove objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosua u
Narodnim novinama.
www.korekt.hr
27
www.legalis.hr
2. Stalni sudski vjetaci

lanak 138.
Stalni sudski vjetaci na temelju svoga strunog znanja pruaju sudu uslugu davanja vjetakog
nalaza i miljenja (vjetaenje) kada je to potrebno radi utvrivanja ili razjanjenja injenica koje se
utvruju u postupku.
lanak 139.
(1) Sudsko vjetaenje obavljaju pravne ili fizike osobe.
(2) Za obavljanje sudskog vjetaenja fizike osobe moraju imati najmanje zavrenu srednju
kolsku spremu odgovarajue struke, a pravne osobe mogu obavljati sudsko vjetaenje samo u
okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi djelatnici koji ispunjavaju
uvjete kao i fizike osobe.
(3) Ministar pravosua propisat e pravilnikom nain na koji e se utvrditi ispunjava li osoba uvjete
za obavljanje poslova stalnoga sudskog vjetaka, njihova prava i dunosti te visinu nagrade i
naknade trokova za njihov rad.
lanak 140.
(1) Stalne sudske vjetake fizike osobe i stalne sudske vjetake u pravnim osobama imenuje i
razrjeava predsjednik upanijskog ili trgovakog suda za svoje podruje.
(2) Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim vjetakom odbija podnositelj ima pravo
albe Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave odluke.
(3) Stalni sudski vjetaci postavljaju se na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani.
lanak 141.
Sudski vjetaci smiju isticati zvanje sudskog vjetaka samo kad daju nalaz i miljenje na zahtjev
suda ili zahtjev stranaka radi ostvarenja njihovih prava. U drugim sluajevima samo po odobrenju
predsjednika suda koji ih je imenovao.
lanak 142.
Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vjetaenje i stalnih sudskih vjetaka za sve sudove
objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosua u Narodnim novinama.
3. Stalni sudski procjenitelji
lanak 143.
(1) Stalni sudski procjenitelji obavljaju na zahtjev suda procjenu poljoprivrednog i umskog
zemljita, stambenih i poslovnih zgrada i drugih nekretnina, te procjenu pokretnina.
(2) Za stalnoga sudskog procjenitelja moe se imenovati osoba koja ima zavrenu srednju kolu,
koja ima ili je imala dozvolu za obavljanje obrtnike djelatnosti ili koja se iskljuivo bavi ili se je
bavila poljoprivredom, odnosno umarstvom.
(3) Stalne sudske procjenitelje imenuje i razrjeava predsjednik opinskoga, trgovakog ili
upanijskog suda. Stalni sudski procjenitelji imenuju se na vrijeme od etiri godine i nakon proteka
toga vremena mogu biti ponovno imenovani.
(4) Ministar pravosua pravilnikom propisuje nain na koji e se utvrditi ispunjava li osoba uvjete
za sudskog procjenitelja, njihova prava i dunosti, te visinu nagrade i naknade trokova za njihov
rad.
XIII. UVANJE SLUBENE TAJNE
lanak 144.
www.korekt.hr
28
www.legalis.hr
(1) Suci, suci porotnici, tajnici, sudski i vii sudski savjetnici, struni suradnici, sudaki vjebenici,
slubenici, namjetenici i vjebenici u sudu, sudski tumai, vjetaci i procjenitelji duni su uvati
slubenu tajnu, bez obzira na nain na koji su je doznali.
(2) Pod slubenom tajnom podrazumijeva se posebno:
sve ono to je kao slubena tajna odreeno zakonom ili drugim propisom,
sve ono to je kao slubena tajna, odnosno poslovna tajna odreeno opim aktom pravne osobe,
drugog tijela, organizacije ili institucije,
podaci i isprave posebno oznaene kao slubena, odnosno poslovna tajna od strane dravnih tijela
ili pravnih osoba, drugih tijela, organizacije ili institucije,
podaci i isprave koje su predsjednik suda ili ovlateni slubenik suda oznaili kao slubenu tajnu.
lanak 145.
(1) Obveza uvanja slubene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.
(2) Predsjednik suda moe suca, sudskog slubenika ili namjetenika osloboditi obveze uvanja
slubene tajne, ako u pojedinom sluaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika suda
odluku o tome donosi predsjednik neposredno vieg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda
Republike Hrvatske Opa sjednica tog suda.
lanak 146.
Priopenja za javnost putem sredstava javnog informiranja u svezi s postupkom u odreenom
predmetu kao i s radom suda daje glasnogovornik suda ili predsjednik suda.
XIV. SREDSTVA ZA RAD SUDOVA
1. Osiguranje sredstava
lanak 147.
(1) Sredstva za rad sudova osiguravaju se dravnim proraunom Republike Hrvatske.
(2) Sredstva za rad sudova obuhvaaju sredstva za obavljanje redovne djelatnosti (sredstva za
rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade i
tehniku opremu).
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga lanka osiguravaju se u visini koja e osigurati redovno obavljanje
svih poslova u sudu uz prethodno pribavljeno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike
Hrvatske.
lanak 148.
(1) Prijedlog za osiguranje sredstava potrebnih za rad suda, za iduu proraunsku godinu, podnosi
Ministarstvu pravosua predsjednik suda u roku koji je odreen Zakonom o proraunu.
(2) Prijedlog sadri sredstva potrebna za rashode za zaposlene, materijalne rashode i sredstva za
ulaganje u zgrade i tehniku opremu suda.
lanak 149.
Na temelju prijedloga predsjednika suda Ministarstvo pravosua zajedno s predsjednikom suda,
ovisno o potrebama suda i rezultatima rada suda, utvruje sredstva potrebna za rad suda za iduu
proraunsku godinu.
2. Sredstva za posebne namjene
lanak 150.
(1) Sredstva za posebne namjene jesu:
1. sredstva za rad vjebenika,
2. sredstva za struno usavravanje sudaca, sudskih slubenika i namjetenika,
www.korekt.hr
29
www.legalis.hr
3. sredstva za namjenske trokove koja obuhvaaju:

naknade i nagradu sucima porotnicima,
trokove sudskih postupaka koji se po zakonu isplauju iz sredstava suda,
trokove prisilne naplate novanih kazni i trokova kaznenog postupka,
trokove dostavljanja sudskih pismena putem pote,
trokove paualne naknade za izlaske sudaca, slubenika ili namjetenika na mjesto dogaaja,
naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka,
ostale trokove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti.
(2) Uvjete i iznos paualne naknade za izlaske sudaca, sudskih slubenika i namjetenika na oevid,
kao i naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka propisuje ministar pravosua.
a) Investicije
lanak 151.
(1) Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehniku opremu i radni prostor prema
standardima za sudove.
(2) U izgradnji kapitalnih objekata i nabavi opreme za sudove mogu sudjelovati i upanije, gradovi i
opine.
b) Financijsko i materijalno poslovanje
lanak 152.
(1) Financijsko i materijalno poslovanje sudova obavlja se na nain koji vai za tijela dravne
uprave, a financijsko i materijalno poslovanje sa strankama na nain odreen propisom kojeg
donosi ministar pravosua.
(2) Na osiguranje sredstava za rad sudova primjenjuju se propisi koji se odnose na osiguranje
sredstava za rad dravnih tijela.
c) Sudski polog
lanak 153.
Kad korisnik sudskog pologa ne preuzme sudski polog u roku od dvije godine po pravomonosti
rjeenja kojim se odreuje izdavanje pologa, sud e ga ponovno pozvati na preuzimanje pologa.
Ako nakon ponovnog poziva suda korisnik ne preuzme sudski polog, sud e rjeenjem utvrditi
prestanak prava korisnika na izruenje pologa i polog prenijeti u korist dravnog prorauna
Republike Hrvatske.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 154.
(1) Izuzetno od odredbe lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona moe se odrediti spajanje jednog ili vie
prekrajnih sudova s opinskim sudom.
(2) U sluaju spajanja prekrajnih sudova s opinskim sudom takav spojeni sud ima nadlenost iz
lanka 17. i 18. ovoga Zakona.
(3) Odluku o spajanju donosi ministar pravosua po prethodno pribavljenom miljenju Ope
sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Sud nastao spajanjem prema odredbama ovoga lanka smatra se opinskim sudom ire
nadlenosti i nosi naziv opinskog suda. Takav sud moe imati posebni odjel za odluivanje o
prekrajima.
lanak 155.
www.korekt.hr
30
www.legalis.hr
(1) Do donoenja zakona o izvanparninom postupku sve izvanparnine predmete rjeavat e u

prvom i drugom stupnju sudac pojedinac.
(2) Protiv odluka suda drugog stupnja u izvanparniim stvarima nije doputena revizija, ako
zakonom nije drukije odreeno.
lanak 156.
Ministar pravosua ovlauje se da donese propis o postupanju s pritvorenim osobama (kuni red) i
potanje upute za provoenje ovoga Zakona.
lanak 157.
(1) Do donoenja propisa koje po odredbama ovoga Zakona donosi ministar pravosua,
primjenjivat e se postojei propisi, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.
(2) Propise za ije je donoenje ovlaten po odredbama ovoga Zakona ministar pravosua donijet e
u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Kodeks sudake etike iz lanka 107. ovoga Zakona vijee je duno donijeti u roku od est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 158.
(1) Postupci imenovanja sudaca dovrit e se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme
objavljivanja natjeaja u Narodnim novinama.
(2) Odredbe ovoga Zakona o zatiti prava na suenje u razumnom roku ne primjenjuju se na
predmete u kojima je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena ustavna tuba, na temelju
lanka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 99/99.,
29/02. i 49/02. proieni tekst). O podnesenim ustavnim tubama odluit e Ustavni sud
Republike Hrvatske prema odredbama toga Ustavnog zakona.
lanak 159.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o sudovima (Narodne novine, broj 3/94.,
75/95., 100/96., 115/97., 131/97., 129/00., 67/01., 5/02., 101/03., 117/03., 17/04. i 141/04.).
lanak 160.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 711-01/05-01/01
Zagreb, 9. prosinca 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir eks, v. r.
www.korekt.hr
31
www.legalis.hr
www.korekt.hr
32

Zakon o Sudovima PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Zakon o Sudovima PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Osnovni tekst: (NN 150/05)

LEGALIS Hrvatski pravni portal

(1) Sudovi sude na osnovi Ustava i zakona.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Nadlenost sudova odreuje se ovim Zakonom i drugim zakonima.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

V. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDAREPUBLIKE

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

2. Stalni sudski vjetaci

LEGALIS Hrvatski pravni portal

LEGALIS Hrvatski pravni portal

3. sredstva za namjenske trokove koja obuhvaaju:

LEGALIS Hrvatski pravni portal

(1) Do donoenja zakona o izvanparninom postupku sve izvanparnine predmete rjeavat e u

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

LEGALIS Hrvatski pravni portal

Tekst zakona proistio i ustupio Korekt d.o.o.

Das könnte Ihnen auch gefallen