Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Prirunik 6
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 6 i Radnu svesku 6)
Prirunik 6
Upoznavanje s itankom 6
Struktura udbenikih jedinica u itanci 6
OBOJITE!
Prirunik 6
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nastavni sat u biblioteci/knjinici
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Nastavni sat u biblioteci/knjinici
Struktura i tip sata: Usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: knjiga kao vrijednost, znanje kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema
knjizi
Obrazovni: usvajanje znanja o biblioteci, bibliotekarstvu, izdavatvu, knjizi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja, opisivanja, logikog
zakljuivanja, usporeivanja i razlikovanja
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, biblioteki fond knjiga i
asopisa, biblioteki katalozi, plakat
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: Likovna kultura, TiZO
Priprema za as: suradnja s bibliotekarem/bibliotekarkom,
Prirunik 6
Prirunik 6
b) Ko su:
- bibliografi
- bibliomani
-knjievnici
Odgovori
- knjiare mjesta u kojima se prodaju i kupuju knjige.
- knjigoveznice su mjesta u kojima se uvezuju knjige
- tamparije su mjesta u kojima se tampaju knjige
- bibliobusi su pokretne knjiare u autobusu
- antikvarnice su mjesta gdje se prodaju stare knjige i drugi stari predmeti
- bibliografi su strastveni sakupljai knjiga
- bibliomani su ljudi koji itaju sve to im doe pod ruku
- knjievnici su pisci knjievnih djela
Najvea biblioteka na svijetu
Trenutno najvea biblioteka je u Vaingtonu. To je Kongresna biblioteka u koju
se, po zakonu SAD-a mora spremiti svaki primjerak bilo kojeg tampanog djela.
Biblioteka itaonica
Uz velike biblioteke esto postoje i itaonice. U njima se u tiini itaju knjige,
razni asopisi i novine. U itaonicama se odravaju knjievni susreti i prireuju
druge kulturne priredbe. Ovo je jedna lijepo ureena itaonica koja eka svoje
posjetioce.
Sinteza
Izdvojite s bibliotekarom knjige koje ste proitali!
Razgovarajte o tim knjigama! Pogledajte kakve su njihove korice, da li su nove
ili pohabane, da li imaju sve stranice, da li su uenici po njima arali ili su ih
uvali dok su itali.
Razgovarajte o sadraju pojedinih knjiga, o njihovim autorima.
Ulanite se u biblioteku i birajte, u dogovoru sa bibliotekarom, knjige koje
samostalno elite proitati.
Prirunik 6
Prirunik 6
KNJIEVNOST
2
Prirunik 6
Prirunik 6
Prirunik 6
10
Prirunik 6
11
Prirunik 6
12
Prirunik 6
13
Prirunik 6
14
Prirunik 6
U epskim narodnim pjesmama ima mnogo proirenih opisa. Pri tome se narodni
pjeva slui i epitetima.
Naprimjer: esta kniga, lijepi grad Carigrad, Bosna kamenita, velika
ordija...
U narodnim pjesmama se susreemo sa tzv. stalnim epitetima, jer se uz jednu
imenicu upotrebljavaju uvijek isti epiteti (rumena jabuka, ljepota djevojka, sjajno
oruje, bijela kula, rujno vino, britka sablja...) Najee se upotrebljavaju da bi
upotpunili stih.
Sinteza
Epske (junake) narodne pjesme najee opijevaju poznate historijske linosti
i dogaaje, viene okom naroda. Zato dogaaji i linosti nisu historijski vjerno
prikazani. Oni odraavaju narodne tenje i shvaanja o slobodi, pravdi, asti i
ljudskosti.
U nekim epskim narodnim pjesmama izmiljeni su i dogaaji i likovi.
15
Prirunik 6
16
Prirunik 6
17
Prirunik 6
Sinteza
Koji je osnovni motiv u ovoj lirskoj narodnoj pjesmi?
U koju bi vrstu lirske narodne pjesme svrstala/o ovu pjesmu?
Sestre bez brata je lirska ljubavna pjesma jer iskazuje ljubav sestre prema
bratu.
18
Prirunik 6
19
Prirunik 6
20
Prirunik 6
bio rob koji je sluio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu zahvaljujui
svojoj mudrosti.
Sinteza
Narodne basne ele da poue i poprave ljude, pa svaka basna ima svoju pouku.
Paun i sokol
Rugao se paun sokolu:
- Ja se oblaim kao kralj, a tvoje je ruho sirotinjsko. Usporedi nae perje: moje
je otmjeno i blistavo, tvoje jadno i neugledno.
Soko mu odgovori:
- E, moj sokole. U svome sirotinjskom ruhu mi sokoli letimo u nebeske visine i
klikemo blizu zvijezda, a vi paunovi u svome kraljevskom ruhu gacate meu
kokoima i maete krilima na zemlji.
(Narodna basna)
ta eli paun? Jedan junak basne eli izgledati kraljevski, a drugi ivjeti
kraljevski.
ija je elja vama prihvatljivija? Zato?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 7
1. Razmislite o narodnoj izreci Odjea ne ini ovjeka i napiite kratak
pismeni rad na tu temu.
2. Radni kutak broj 5: Narodna basna
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
21
Prirunik 6
22
Prirunik 6
23
Prirunik 6
Sinteza
Tenja za ljepotom je plemenita i vana ljudska osobina. Ljudi u razliitim
stvarima vide ljepotu.
Pria Sijelo mudraca podsjea na narodnu priu. Pripovijedanje je saeto a
radnja je dinamina. Pria Sijelo mudraca je slina noveli. Pisci novela
pronalaze nesvakidanje i udne dogaaje, zanimljive za priu.
24
Prirunik 6
8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hans Kristjan Andersen: Slavuj
25
Prirunik 6
26
Prirunik 6
divovi, patuljci, adahe. Svijet bajke je, kao to smo nauili, crno-bijeli: to je
borba izmeu dobra i zla, u kojoj dobro uvijek pobjeuje. Mnogi pisci su pisali
bajke: Andersen, braa Grim...
27
Prirunik 6
28
Prirunik 6
ta bi sve obojio/la utom bojom u jednom ljetnom pejzau? Koja ptica moe
biti uta?
29
Prirunik 6
figure:
epitet,
onomatopeju
30
Prirunik 6
10
31
Prirunik 6
32
Prirunik 6
33
Prirunik 6
11
34
Prirunik 6
otkriva itaocu bogate svjetove svoga djetinjstva. Poznata su joj djela Pisma iz
Norveke, Iz prolosti, Mir i nemir ...
Interpretativno itanje
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
ta je bilo neophodno poduzeti da bi bure postalo ugodno i zanimljivo mjesto?
Koje tajne djetinjstva skriva ovo bure?
Interpretacija prie
Otkrijmo znaenje rijei:
koral - koralj, morske ivotinje koje ive u velikim skupinama prirasle uz stijene
gleer - ledenjak
plaziti (se) - sporo se kretati
Ovaj odlomak je sastavljen od pet cjelina. Osnovni motiv prve cjeline je staro,
naputeno bure.
Pronai osnovne motive u preostalim cjelinama.
U kojoj cjelini je opisan rasklimatani stari dvorac?
Ko je sve dijelio taj prostor s knjievnicom? Ko ga je posjeivao? ta sve voli
knjievnica? Od ega strahuje?
Zato knjievnica ali za prodatom kuom i dvoritem?
Zato bi ih uzidala u kulu i zabravila sa devet kljueva?
Robinzon Kruso je naslov i glavni junak romana Danijela Defoa. U romanu
je ispriana pria o ovjeku koji, kao jedini koji je preivio brodolom, stie na
pusto ostrvo. Pokuavajui tako sam preivjeti - on prolazi kroz mnoge nedae i
pustolovine.
Razmislite i odgovorite: ta misli knjievnica kada kae da je bure odluila
robinzonski osvojiti?
Razmisli i prokomentiraj sljedeu misao:
alostan je ovjek u kojemu nije ostalo nita djeije (A. Graf)
Pripada li tema ove prie izmiljenom ili stvarnom dogaaju? Ko je glavni lik, a
ko je u ulozi pripovjedaa u ovoj prii? U kojem licu je govor pripovjedaa?
Zato?
Knjievno djelo u kojem pisac opisuje dogaaje ili doivljaje iz vlastitog ivota
nazivamo autobiografskom prozom (autobiografska pria, autobiografski
roman...). U njoj su injenice iz ivota pisca predstavljene knjievnim izraajnim
35
Prirunik 6
36
Prirunik 6
12
37
Prirunik 6
38
Prirunik 6
Razvrstaj imenice iz pjesme na one koje moe dotaknuti, dodirnuti, i one koje
ne moe: sjaj, njive, vode, dom, um, ma, dua, dan, vjetar, kia, tmua, no,
pogled, san.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 13
Radni kutak broj 11: Ah, evo opet...
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
39
Prirunik 6
13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: Gromovo ule
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Skender Kulenovi: Gromovo ule
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: umjetnika pria, autobiografska pria, slikovitost opisa, stilske
figure, sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula,
likovi), retrospektivni slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda;
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja;
Meupredmetna: likovna kultura
40
Prirunik 6
41
Prirunik 6
42
Prirunik 6
14
43
Prirunik 6
44
Prirunik 6
45
Prirunik 6
15
46
Prirunik 6
47
Prirunik 6
16
48
Prirunik 6
49
Prirunik 6
17
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Petar Koi: Jablan
50
Prirunik 6
51
Prirunik 6
52
Prirunik 6
18
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Duko Trifunovi: ist zrak
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Duko Trifunovi: ist zrak
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje prema poeziji, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti, razumijevanje i razvijanje porodine bliskosti i
empatije u tekim trenucima, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, stih, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, ekologija
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda, kviz
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, flip art sa ilustracijom
zdravog i zagaenog okolia, kreda, biljenica, olovke, boje (vodene, drvene),
flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, likovna kultura, biologija/ekologija
53
Prirunik 6
54
Prirunik 6
Sinteza
Pjesnik je ponosan na svoga brata, proimaju ga osjeanja potovanja prema
bratu jer obavlja teak i vaan posao.
55
Prirunik 6
19
56
Prirunik 6
57
Prirunik 6
58
Prirunik 6
20
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: U noi
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Svetozar orovi: U noi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja: ljudske vrline i
poroci
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, stilske figure, sadrajna analiza,
motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni
slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti, prevazilaenje osjeanja straha i
tjeskobe
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda, igra
uloga
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovka, zvuni zapis vremenske nepogode (fijuk vjetra, grmljavina, kia...)
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura
59
Prirunik 6
60
Prirunik 6
61
Prirunik 6
21
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si,
bijeli svijete
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: profiliranje osobnog doivljaja svijeta, izraavanju doivljaja svijeta
rijeju, bojom, zvukom, prihvatanje svijeta u svoj razliitosti oblika ivota, odnos
dobra i zla, lijepog i runog, preispitivanje odnosa ljudskog ponaanja i drutvene
norme
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa i stih, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, ponavljanje stihova u pjesmi, raspoloenje i
ritam pjesme, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura, muzika kultura
62
Prirunik 6
63
Prirunik 6
64
Prirunik 6
22
65
Prirunik 6
66
Prirunik 6
U drugom dijelu prie saznali smo da se na granama drveta nalaze Ole i Trufa,
da se dre za granice i da se boje da e ih vjetar odnijeti. Pisac nam je to
ispriao, pa se takav oblik pievog kazivanja zove prianje, pripovijedanje ili
naracija.
U treoj cjelini Ole i Trufa razgovaraju. Taj njihov razgovor moemo nazvati i
dijalogom.
Sinteza
Ovakvo knjievno djelo zovemo priom. U njoj su matovito zamiljeni prizori,
ali bez udesnih bia i zgoda. Pisac je radnju prie predstavio pripovijedanjem,
opisivanjem i razgovorom (naracijom, deskripcijom i dijalogom) .
Stvaralake aktivnosti
Pronai u umi dva opala lista, zalijepi ih u svoju biljenicu, opii njihove boje,
naboranost, veliinu i pokuaj zamisliti i ispriati njihovu sudbinu u pismenoj
vjebi: Ljubav dva lista.
Napravite u uionici na flip artu jedan veliki list tako to ete zalijepiti bezbroj
malih suhih listia!
Podsjetite se ta je dijalog. Proitajte priu Ole i Trufa po ulogama.
Domaa zadaa Radna sveska 6, strana broj 23
Radni kutak broj 21: Ole i Trufa
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
67
Prirunik 6
23
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ukrija Pando: List na putu
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: ukrija Pando: List na putu
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
ivotu ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije
prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka,
razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti
svijeta
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, rima, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda;
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, kreda,
biljenica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, zvuni zapis Vivaldi: etiri
godinja doba (odlomak Jesen), vea kartonska kutija, suhe granice, suho
lie, zemlja, kamenii, boje, flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, likovna kultura, biologija, tehniki odgoj
68
Prirunik 6
69
Prirunik 6
70
Prirunik 6
24
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina linosti,
razumijevanje ljudskog karaktera, prepoznavanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, ljudskih osobina i openito naravi
Obrazovni: umjetnika basna, sadrajna analiza, motivi u basni, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u basni, likovi u basni, odnos narodne i umjetnike
basne, razumijevanje prenesenog znaenja basne, pouka
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda, monoloka metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica,
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, grafoskop, grafofolija...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
71
Prirunik 6
Ranko Pavlovi ivi u Banjaluci. Veliki broj pria za djecu objavio je u djeijim
asopisima. Zastupljen je u lektiri za osnovnu kolu. Objavio je knjige pjesama:
Nemir sna, Snovi Josipa Broza, a zatim knjige pria i bajki za djecu: ista
obue, U kui duhova, Voz, tata i novine... Pisao je lutkarske igre za djecu.
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca interpretativno ita tekst ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
Razmislite: ta je jarac mislio kada je odluio da se kulturno uzdie?
emu ipak nije mogao odoljeti?
Interpretacija basne
Otkrijmo znaenje rijei:
kulisa - dio pozornice
U to je jarac pokuao ubijediti posjetioce u pozoritu?
Da li je u tome i uspio? Zato?
ta za vas znai kulturno se uzdizati?
Kao i svaka basna i ova ima pouku. Pokuajte je izraziti u nekoliko reenica.
Moda vam u tome moe pomoi narodna izreka Vuk dlaku mijenja, ali ud nikad
Sinteza
Umjetnika basna, kao i narodna, kratka je i pouna pria u kojoj su glavni likovi
ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Oni se ponaaju, govore i imaju osobine
kao ljudi. I umjetnika basna ima sadraj i pouku. Ali, za razliku od narodne
basne, autor umjetnike basne nam je poznat.
72
Prirunik 6
25
73
Prirunik 6
1.
2.
3.
4.
Lisica i lav
Lisica koja nikada nije vidjela lava, opazi jedanput jednoga iznenada, ali se
prepadne kada ga ugleda toliko da od straha malo ne izdahnu.
74
Prirunik 6
Drugi put ugleda ga takoer i vrlo ga se bojae, ali nije onako kako je prvi
put.
Ali kad ga ugleda trei put, ni malo straha u sebi ne ositi, nego govorae i
pajdai se s njim.
Naravni nauk:
to nama u poetku strano i muno uini se,
ono poslije ublai se i bude ugodno.
(Matija Antun Reljkovi)
Zato se lisica prestala bojati lava?
Otkrijmo znaenje rijei:
pajda - prijatelj pajdaiti se - sprijateljiti se
naravni - prirodni
nauk - pouka
Humoristina ili aljiva pjesma je komina, vesela, puna nestaluka i ala. Ona
pobuuje vedro i aljivo raspoloenje pomou neobinih i smijenih likova ili
slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Sinteza
Humoristina ili aljiva pjesma pobuuje vedro i aljivo raspoloenje pomou
neobinih i smijenih likova ili slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Pjesma Brat je aljiva/humoristina pjesma.
75
Prirunik 6
26
76
Prirunik 6
77
Prirunik 6
78
Prirunik 6
27
79
Prirunik 6
igru preuzima uenik koji se u tom asu zatekne na elu i on postaje novi prvi
dvorjanin, a ostali ponavljaju njegove pokrete. Ples se odvija u sve tri grupe
istovremeno. Car proglaava pobjedniki ples i dodjeljuje pobjednicima crvene
bombone, drugoplasiranim - modre, a treeplasiranim zelene bombone.
Da li vam je ples za cara Liliputa bio: zabavan, naporan, komian ili dosadan?
80
Prirunik 6
81
Prirunik 6
28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i
praumu (odlomak)
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: avanturistiki/pustolovni roman, sadrajna analiza, slikovitost opisa,
motivi u odlomku, kompozicija proznog odlomka (tema, fabula, likovi), uoavanje
i imenovanje pojedinosti u odlomku, osjeanja
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura, geografija
82
Prirunik 6
83
Prirunik 6
Slon
Staa
osjeanja
?
Nela
citat
?
?
84
Prirunik 6
29
MEDIJSKA KULTURA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pozorite/teatar
85
Prirunik 6
86
Prirunik 6
knjievnosti: Mali princ, Junaci Pavlove ulice, Petar Pan, Alisa u zemlji uda,
Bajka o ribaru i ribici...
Plakat, koji je najee izloen u reklamnom prostoru ispred pozorita ili drugog
javnog mjesta, obavjetava javnost o terminu izvoenja pozorine predstave.
Afia je prospekt koji se daje publici pri ulasku u pozorite. U afii i na plakatu su
imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja, scenografa, kostimografa i
drugih saradnika na predstavi.
Sinteza
Pozorite ili kazalite je prostor namijenjen za izvoenje drame, opere, baleta.
Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina.
Pozorino gledalite ine: parter, galerija, loe, balkoni.
Pozornicu ine i glumci koji se kreu i drugi predmeti neophodni za predstavu.
Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smjetenih na stranama pozornice.
O scenografiji brine pozorini slikar, scenograf.
U afii i na plakatu su imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja,
scenografa, kostimografa i drugih saradnika na predstavi.
87
Prirunik 6
30
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)
88
Prirunik 6
89
Prirunik 6
90
Prirunik 6
91
Prirunik 6
31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mediji: arolija velikog ekrana
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: arolija velikog ekrana
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti
Obrazovni: poeci filma, film kao umjetnost, vrste filmova (dokumentarni, igrani,
animirani), dokumentarni film
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica;
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolije,
ilustracija, fotografije, kreda, biljenica, olovke, projektor, insert iz nekog
dokumentarnog filma
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
92
Prirunik 6
28. decembra 1895. godine dva Francuza, braa Limijer, vlasnici fabrike
fotografskih aparata, prvi put su javno prikazali filmove koje su nekoliko dana
ranije snimili. Brkata braa Limijer, utirkani i dostojanstveni.
Sasvim sigurni uz zapanjujue iznenaenje koje su pripremili okupljenim i
pomalo nepovjerljivim sugraanima. Kada su se svjetla ugasila, kada je mala sala
utonula u tamu, odabranim posjetiocima prikazali su na osvijetljenom platnu prvu
sliku koja je oivjela: jednu lionsku ulicu i radnike koji izlaze iz fabrike. Ljudi su
gleda s nevjericom i pitali se - nisu mogli vjerovati svojim oima. Desilo se u
indijskom salonu u Parizu. Te veeri dogodila se prvorazredna senzacija. Taj
datum se uzima kao poetak filmske umjetnosti.
93
Prirunik 6
Braa Limijer (August i Luj) kroz par dana prikazuju i filmove Ulazak voza
u stanicu i Bebin doruak. Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi.
Sedma umjetnost
Film je kao i knjievnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili
balet - umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika.
Ako uzmemo da je pravi poetak filma dan kada je prikazana prva filmska
predstava u jednom javnom kinu, onda je roendan filma 28. decembra 1895. god.
Jer je tog dana poelo s radom prvo javno kino u Parizu. Zato se film nije ranije
javio? Zato to je trebalo izumiti arobnu kutiju i druge tehnike aparate bez
kojih nema pokretnih slika.
Prvi aparat za snimanje filmova izumio je amerikanac Tomas Edison.
Film je umjetnost u kojoj se osim pokretnom slikom koristi i rijeju, muzikom,
pokretima tijela - izraajnim sredstvima svih umjetnosti.
Vrste filmova
Film je, u stvari, pria u slikama. Slikom i rijeju prikazuju se dogaaji koje
obino prati muzika, zvuk, a ponekad i tiina.
I u filmu imamo glavne i sporedne likove. Likovi mogu biti hrabri, poteni, dobri,
ali i loi, kukavice prevaranti, ba kao i u priama.
U okviru filmske umjetnosti razlikuje se vie vrsta filmova. Uobiajena je
podjela na, dokumentarni, igrani i animirani film.
Dokumentarni film
Prvi metri filmske trake
Ve smo rekli da su prvi snimljeni filmovi brae Limijer bili dokumentarni. U
njima su snimljeni prizori iz svakidanjeg ivota, upravo onako kako su se i
zbivali. U filmu brae Limijer radnici su izlazili iz fabrike, ljudi su plesali, na
ulicama su bila najrazliitija vozila koja su se kretala i mimoilazila. Ve sa prvim
metrima filske trake rodio se dokumentarni film Izlazak radnika iz tvornice.
U dokumentarnom filmu nema glume, nema umjetnog dekora, nema
kostimografije, igre svjetlima, filmskih trikova. Tema dokumentarnog filma je
stvarna, istinska. To moe biti sudbina ljudi, raznolik ivot u morskim dubinama,
izgradnja nekog vanog objekta, stari obiji, zanati ... u dokumentarnom filmu
kamera biljei vjerno i neposredno, bez uljepavanje dogaaje iz ivota, o
nastanku planete Zemlje .. .
94
Prirunik 6
95
Prirunik 6
32
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Igrani film
96
Prirunik 6
Film u kojem likove tumae glumci - zovemo igrani film. Igrani film moe biti
ljubavni, ratni, pustolovni, kriminalistiki... temelji se na fabuli. Ako je film
namijenjen ponajprije djeci i ako u njemu prevladavaju djeiji likovi - zovemo ga
djeiji film.
Mnoga knjievna djela su filmovana. Meu njima i Druba Pere Kvrice Mate
Lovraka, Guliverova putovanja Donatana Svifta, Kroz pustinju ipraumu
Henrika Sjenkjevia, Robinzon Kruso Danijela Defoa
Baster Kiton
97
Prirunik 6
Nagrada Oscar
Oskar stigao i u Bosnu i Hercegovinu
Oskar je popularno ime za godinju filmsku nagradu koju dodjeljuje amerika
Akademija filmskih umjetnosti.
A kako je nagrada dobila ime Oskar? Prema jednoj prii ime je smislila
bibliotekarka Akademije koja je, kada je vidjela mali kip, rekla: Izgleda ba kao
moj ujak Oskar!. Nagrada Oskar je najvee svjetsko priznanje u oblasti filma.
98
Prirunik 6
2002. godine film Niija zemlja Bosanca Danisa Tanovia. Danis Tanovi je ovu
nagradu posvetio svojoj domovini.
Bosanskohercegovake zaljubljenike filma ova nagrada je uinila posebno
ponosnim. Radnja filma Niija zemlja deava se u Bosni i Hercegovini za
vrijeme rata.
99
Prirunik 6
Roditeljska panja
Da li se svi igrani filmovi preporuuju djeci?
Koji se filmovi ne preporuuju djeci?
Ako u filmu ima sadraja koji nisu primjereni djeijem uzrastu, tada se prije
njegova prikazivanja na ekranu pojave dva slova: RP koja znae RODITELJSKA
PANJA.
To je upozorenje roditeljima, a i djeci, da taj film nije namijenjen djeci jer ima
sadraja koji nisu primjereni djeijem uzrastu. Ovi filmovi se ne preporuuju
djeci.
Sinteza
1911. godine, u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
arli aplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (Debeli i Mravi). Baster
Kiton jedan od najpoznatijih komiara iz perioda nijemog filma.
Prvi zvuni film prikazan je 1927. godine i zvao se Pjeva deza. uo se glas
popularnog pjevaa - Al Donsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno-bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Bosanskohercegovaki film danas biljei znaajne uspjehe. 2002. godine film
Niija zemlja Bosanca Danisa Tanovia dobio je nagradu Oskar. Danis
Tanovi je ovu nagradu posvetio svojoj domovini.
Film Grbavica reiserke Jasmile bani iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu
"Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu.
100
Prirunik 6
33
101
Prirunik 6
1928. godine crta reklama iz Kanzas Sitija - Volt Dizni, izmislio je junaka koji
je stekao nenadmanu popularnost u svijetu crtanog filma. Prvobitno se zvao
"Mi Mortimer", a kasnije je dobio ime Miki Maus. Diznijevi crtani filmovi sa
najpoznatijim miem na svijetu postali su toliko popularni da ni jedan njegov
junak nije uspio da ugrozi to njegovo mjesto.
102
Prirunik 6
103
Prirunik 6
Poznajete li trumfove? Mala plava bia koja ive u kuicama od peurki izmislio
je jedan belgijski crta stripova. trumfovi su se prvi put pojavili kao strip, a tek
kasnije kao crtani film. Meu trumfovima je samo jedan enski lik - plava i
njena trumfeta. trumfovi imaju svoga vou - arobnjaka Velikog trumfa, a
imaju i dva strana neprijatelja - Gargamela i njegovog maka Azraela.
Lutkarski film
104
Prirunik 6
105
Prirunik 6
34
106
Prirunik 6
107
Prirunik 6
Zabavni program ili zabavne emisije imaju zadatak da na zabavan nain privuku
pozornost slualaca. Zabavne emisije mogu biti: muzike, sportske,
humoristike...
Izraajna sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma vani
radiospikeri i radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
Sinteza
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Uz pomo radiovalova
emitiraju se razliite vrste radioprograma za djecu i odrasle. U sklopu obrazovnog
radioprograma je djeiji ili kolski program sa raznovrsnim emisijama. Izraajna
sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma vani radiospikeri i
radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
108
Prirunik 6
35
rad,
Nastavna sredstva
pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa
ilustacijama i fotografijama iz itanke 6, strana broj 128, 129, 130
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
109
Prirunik 6
110
Prirunik 6
111
Prirunik 6
Sinteza
Televizija je kao medij veoma mlada. Za razliku od radija, iji program sluamo
iskljuivo putem ula sluha, televizija je medij koji ukljuuje i sluanje i gledanje.
Zahvaljujui tom jedinstvu slike i zvuka, televizija je otila mnogo dalje od svih
dotadanjih medija. I radio i televizija doprinose popularizaciji knjievnosti kroz
dokumentarne emisije o knjievnicima i njihovim djelima i kroz ekranizaciju
knjievnih djela.
112
Prirunik 6
36
rad,
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: informatika
113
Prirunik 6
114
Prirunik 6
115
Prirunik 6
37
116
Prirunik 6
117
Prirunik 6
asopisi
asopis je periodina publikacija koja izlazi sedmino, mjeseno, dvomjeseno,
godinje...) Ozbiljnijeg je sadraja, a moe imati knjievni, medicinski, politiki,
nauni karakter... asopisi iru publiku upoznaju sa novim dostignuima u
odreenim oblastima.
Omladinski ili kolski asopisi namijenjeni su najmlaima i omladini. Ponekad
imaju nauni karakter, ali su najee zabavni. U njima ima uenikih radova,
zanimljivosti iz svijeta muzike, sporta, mode...
118
Prirunik 6
Sinteza
Uprkos tome da je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina
komunikacija, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu u komunikaciji.
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima moemo nai sve to savremenog
ovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
Nedjeljne novine izlaze jednom sedmino, u odreeni dan. Obino su ue
tematski orijentirani. Mogu biti politike, sportske, muzike, za ene, za mlade...
asopis je periodina publikacija koja izlazi sedmino, mjeseno, dvomjeseno,
godinje...) Omladinski ili kolski asopisi namijenjeni su najmlaima i omladini.
119
Prirunik 6
38
120
Prirunik 6
Zgoanski steak
Slika stripa nastaje nizanjem crtea jednog za drugim koje prati vrlo malo teksta.
Tekst stripa je u oblaiima/ baloniima koji imaju produeni iljak iji vrh je
okrenut prema onome ko govori. Tekst moe biti i unutar slike u dugim
pravougaonicima. Slike stripa su smjetene u kvadratie ili okvire i to
hronolokim redom (onako kako se radnja u stvarnosti i deavala).
U stripu se esto upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP!
BLAM!
121
Prirunik 6
Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo. Tada se u tekst
stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz knjievnog djela.
Tako je stripovan roman Robinzon Kruso Danijela Defoa, pripovijetka Majka
Zije Dizdarevia, i jo mnoga knjievna djela.
Bosanski strip - afirmirao se u zadnjoj deceniji 20 st. Za to je zasluan dobrim
dijelom Ismet Erdi koji je vrlo uspjeno prenio u strip motive iz knjievnih djela
Zije Dizdarevia, Skendera Kulenovi...
Koji je tvoj omiljeni strip-junak?
ta ti se kod njega najvie dopada?
emu vie panje poklanja u stripu, tekstu ili crteu?
Obrazloi svoj odgovor.
Sinteza
Strip je stara umjetnost. Preteom stripa smatraju se crtei na zidovima jedne
peine u Centralnoj Africi. U Bosni se Nalazimo ga jo u peinskom razdoblju.
Preteom stripa u Bosni i Hercegovini moe se smatrati reljef na Zgoanskom
steku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)
Strip je, dakle, likovno-tekstualno djelo u kojem se pria ostvaruje pomou slike i
teksta. U stripu se esto upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG!
BIIP! BLAM! Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo.
122
Prirunik 6
JEZIK
39
rad,
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
glinamol, grafofolije, grafoskop, (steci, Baanska ploa prema predloku iz
itanke 6), geografska karta...
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: geografija, likovna kultura, historija
123
Prirunik 6
Baanska ploa
Jezik i pisma kojima se danas sluimo nastajali su kroz dugo povijesno razdoblje.
Kakvi su nekada bili i kako su se razvijali saznajemo iz razliitih povijesnih
izvora, a posebno iz spomenika pismenosti.
124
Prirunik 6
razlike. Razlike nastaju unoenjem narodnih govora u taj stari slavenski jezik.
Takve, izmijenjene oblike jezika, zovemo redakcijama, pa postoje: bosanskohumska, srpska, hrvatska, bugarska, makedonska, eka i ruska redakcija.
Bosanski jezik spada u junoslavenske jezike i nastao je iz svoje bosanskohumske redakcije.
2. Grafofolija: Baanska ploa
irilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu (slavenska rije glagoljati znai govoriti, pisati), koja se neto due zadrala kod Hrvata. Postojala je uglata i obla
glagoljica, a znaajan izvor za prouavanje ovog pisma je Baanska ploa
pisana prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu.
125
Prirunik 6
Zgoanski steak
126
Prirunik 6
40
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Bosanica, arebica, latinica
127
Prirunik 6
Humaka ploa
Pokuajte prepoznati i prepisati na tablu neki slovni znak uklesan na ovoj ploi!
128
Prirunik 6
a
g
o
bosanica. U periodu od 15. di 20. st. u
Bosni je ovim pismom pisana jedna
neobina,
bogata
knjievnost,
nazvana
alhamijado
knjievnost.
b
h
p
Najstariji
bosanski
tekst
pisan
arapskim pismom je Poetnica iz 15.
stoljea.
i
j
129
Prirunik 6
1878. Bosna je prela posve na latinicu, ali se arebica i dalje odrala kod
Bonjaka.
4. Grafofolija: Prvi rjenik bosanskog jezika i prva gramatika bosanskog jezika
Muhamed Uskufi je napisao prvi rjenik bosanskog jezika (1631.godine),
Bosansko-turski rjenik Potur - ahidija.
Sinteza
Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - irilica koju je, po
svemu sudei, stvorio jedan od irilovih uenika. U Bosni je takoer bila u
upotrebi, a u kasnije neto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana irilica
ili bosanica.
130
Prirunik 6
131
Prirunik 6
41
132
Prirunik 6
133
Prirunik 6
Izgovorena reenica!
Grafofolija 2
Napisana reenica!
ta znai reaguje?
To, brate. Ako ve nisi stigao
prvi udariti, onda da brzo
uzvrati, BEZ PARDONA.
3. Rije
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 43, Radni kutak broj 39)
Napisane rijei: S NEBA PA U REBRA.
134
Prirunik 6
Izgovorene rijei:
Rije
Grafofolija 3
Sinteza
Skup svih rijei jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih rijei. Na jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
Rijei pojedinih jezika su prikupljene, prouene i s tumaenjima njihovih znaenja
objavljene u knjigama koje se zovu rjenici. Rjenici sa slikama zovu se leksikoni.
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo reenicama.
Reenica je skup rijei ili samo jedna rije kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEIMA.
Reenice su sastavljene od manjih izgovornih cjelina, a te manje izgovorne cjeline su
sastavljene od rijei.
Rije je najmanja samostalna jezika jedinica koja ima svoje znaenje
Rijei se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne izgovorne jedinice.
135
Prirunik 6
Istraivake aktivnosti
Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblaiima na blok papiru broj 4:
1. grupa: sadraj folije broj 1.
2. grupa: sadraj folije broj 2.
3. grupa: sadraj folije broj 3.
Okaite ilustracije na zidove uionice.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 40-43
Radni kutak broj 38, 39 (diferencirani radni zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
136
Prirunik 6
42
137
Prirunik 6
Grafofolija 2
Ponovimo:
Na jezik ima 30 glasova, odnosno 30 slova.
Svih 30 slova ini abecedu:
A, B, C, , , D, D, , E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, , T, U, V, Z,
138
Prirunik 6
v - jesnik
Bjesnik
b - jesnik
Mjesnik
m - jesnik
Pjesnik
p - jesnik
Zorica Klini
Jedan glas mijenja u potpunosti znaenje rijei, znai da je glas i najmanja razlikovna
jedinica rijei: vjesnik; bjesnik ; pjesnik
Glasovi su veoma vani u oblikovanju rijei.
139
Prirunik 6
Samoglasnici:
Pri izgovoru samoglasnika zrana struja iz plua prolazi kroz dunik i u grkljanu
pokree glasne ice, a zatim slobodno, bez ikakvih prepreka izlazi iz usta. Tada
glasne ice trepere i stvaraju skladan ton. Konaan oblik samoglasnika zavisi od
poloaja jezika u usnoj upljini i od naina oblikovanja usnenog otvora.
Na jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u.
Glasnici(sonanti):
To su glasovi pri ijem stvaranju zrana struja prolazi gotovo neometano, jer se
pri njihovom izgovoru stvaraju djelimine, slabe prepreke. Zrana struja pri
njihovom izgovoru pokree glasne ice koje trepere i stvaraju glasove.
Na jezik ima osam sonanata, a to su: j, l, lj, m, n, nj, r, v.
Suglasnici (konsonanti):
To su glasovi koji nastaju tako to se zranoj struji stvara potpuna ili djelimina
prepreka u usnoj upljini ili na usnama (i zubima).
U naem jeziku ima sedamnaest suglasnika, a to su: b, d, g, z, , d, , p, t, k, s, ,
, , f, h, c.
140
Prirunik 6
Sinteza
Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik.
Jedan glas mijenja u potpunosti znaenje rijei. Nauka o glasovima zove se
fonetika. U stvaranju odreenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih
organa. Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zranoj struji u
govornom aparatu stvaraju djelimine ili potpune prepreke, ili zrana struja
prolazi slobodno, glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i
suglasnike( konsonante).
141
Prirunik 6
43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slog
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Slog
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: rije, slog, glas, dugi i kratki slogovi, naglaeni i
nenaglaeni slogovi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
142
Prirunik 6
No ima rijei
tekih i tvrdih,
kao kamen,
a kad one padnu,
nanesu bol
I ostave na srcu
oiljak i kamen.
Zlata Kolari-Kiur
143
Prirunik 6
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 49, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 2: TRI TOBOGANA (slogovi koji tvore rije na kraju tobogana.
Duina sloga
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 50, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 3: jezikoslovac nad velikom otvorenom knjigom u kojoj
trai odgovor na pitanje: Ako je duga duga, da li je luk luk?
Duga je duga. (Duuga je duga) (ilustracija: duga)
Luk nije luk. (Luuk nije luk) (ilustracija: lk - napisati nije i nacrtati glavicu luka)
Uporedi duinu istaknutih samoglasnika u rijeima. Da li se istom duinom
izgovaraju?
Uoavamo da je istaknuti samoglasnik u rijeima duga i luk krai od istaknutih
samoglasnika u rijeima duga luk.
144
Prirunik 6
Naglaen slog/samoglasnik
STO
nenaglaen slog/samoglasnik
145
Prirunik 6
Sinteza
Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama (od jednog ili vie glasova). Tako
ine slogove - dijelove rijei koji se izgovaraju zajedno, a mogu se odvojiti od
drugih dijelova rijei. Neke rijei imaju samo jedan slog, pa ih zovemo
jednoslonim rijeima. Rijei koje imaju vie slogova su vieslone rijei. Slog
moe biti dug i kratak. Isticanje jednoga sloga u rijei jainom i visinom glasa
naziva se naglasak ili akcen(a)t te rijei.
146
Prirunik 6
44
147
Prirunik 6
1. Nenaglasnice/nenaglasnice
Grafofolija 1
ta eli maka?
Maka:
Nisam neka dama,
rekla sam to sama!
Neu dom od plia,
elim samo mia!
Nauili smo: Slog moe biti naglaen i nenaglaen.
Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik.
Naprimjer: Nisam neka dama, rekla sam to sama.
Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili
naglasnice. Izdvojimo jo neke: Neu dom od plia,
elim samo mia!
A ta je sa rijeima koje u ovim stihovima nismo oznaili bojom: sam i od?
To su rijei koje nemaju svoj naglasak/akcen(a)t, pa ih zovemo nenaglaene
rijei ili nenaglasnice (sam, od).
Ove rijei se akcenatski oslanjaju na rijei ispred ili iza sebe, i izgovaraju se s
njom kao jedna naglasna cjelina:
rekla sam (izgovara se: reklasam);
od plia (izgovara se: odplia)
148
Prirunik 6
Izdvojimo naglasnice!
Ovca:
Eno, pogledajte
u oblake tamo!
Hou takvo runo,
malo manje samo!
Harmonika:
Ne znam ta u u sehari,
oko mene stare stvari.
Silno elim da zazvoni
moja dirka mahagoni!
2. Naglasna cjelina
Rijei koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na
rijei ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
NAGLASNA CJELINA je izgovorna cjelina koju ini jedna rije ili vie rijei koje se
izgovaraju zajedno i imaju jedan naglasak.
Individualan rad uenika
Izdvojite naglasne/izgovorne cjeline:
Ovca:
Eno, pogledajte
u oblake tamo,
hou takvo runo,
malo manje samo!
Maka:
Nisam neka dama,
rekla sam to sama!
Nee dom od plia,
samo trai mia!
Harmonika:
Ne znam ta u u sehari,
oko mene stare stvari.
Silno elim da zazvoni
Moja dirka mahagoni!
149
Prirunik 6
Izgovara se:
Pie se:
uoblake
reklasam
odplia
u oblake
rekla sam
od plia
tau
ta u
usehari
dazazvoni
u sehari
da zazvoni
150
Prirunik 6
Sinteza
Nauili smo: Slog moe biti naglaen i nenaglaen.
Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik.
Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili naglasnice. Rijei
koje nemaju svoj naglasak ili nenaglaene rijei zovu se i KLITIKE. Rijei koje se
javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na rijei ispred ili iza
sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i ENKLITIKE
(NASLONJENICE).
151
Prirunik 6
45
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei oblik rijei
152
Prirunik 6
153
Prirunik 6
Navedite neke rijei zbog kojih ste sretni, ali i neke koje vas rastuuju!
1. Kako nastaju nove rijei?
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 56, Radni kutak broj 44)
Grafofolija 1: jezikoslovac i krokodil
to se od vode pravi?
Od VODE se prave trave,
VODEne zatim glave,
VODnici, VODOzemci,
VODEN-konjic,VODEnjaci,
VODOvodi, vinoVODI, doVODI, sproVODI,
zaVODI, vojVODE,
nadvojVODE, VODOmari,
jo i mnoge druge stvari.
Razumije se,
To uvijek nije samo VODA,
Jo se VODI neto doda.
Zvonimir Balog
Od ve postojeih rijei nastaju nove dodavanjem razliitih nastavaka ili
spajanjem sa nekim drugim rijeima. (vodeni, vodozemci, vodomjeri...)
Broj rijei u jeziku se mijenja. Jedan dio rijei se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove rijei.
Te nove rijei mogu nastati na dva naina:
1. stvaranjem novih rijei od ve postojeih (slavodobitnik, zubobolja...)
2. uzimanjem rijei iz drugih jezika ( internet, surfati...)
Rijei koje nisu nastale na naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo
tuicama ili posuenicama ( koncert = rije engleskog porijekla; kamion = rije
francuskog porijekla; majstor = rije njemakog porijekla; baa = rije turskog porijekla...)
Izbjegni pogreke!
Domaim, izvornim rijeima uva svoj jezik, njeguje ga. Tvoje rijei ine tebe, tvoj
identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuim rijeima samo onda kada nema odgovarajuu
svoju, domau rije.
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 57, Radni kutak broj 44)
Grafofolija 2: KUKUDER
154
Prirunik 6
Kuku
Jedan KUKU
KUKA u KUKAvici
Jedan KUKU
KUKA u KUKUjevcima
Jedan KUKU
KUKA u KUKUruzima
Jedan KUKU
KUKA u KUKUriku
Jo jedan KUKU
KUKA u KUKUrijeku.
Dva KUKA KUKAju
U KUKOvima.
Zvonimir Balog
Rijei su sline ljudima: raaju se, ive, stare i odlaze. Ali, za razliku od
ljudi, ponekad se i vraaju i u usmenom govoru i u pisanoj rijei. esto ih
upotrebljavamo radi pribliavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza (
avlija, adrvan...)
Sinteza
Broj rijei u jeziku se mijenja. Jedan dio rijei se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove rijei. Od ve postojeih rijei nastaju nove dodavanjem
razliitih nastavaka ili spajanjem sa nekim drugim rijeima. Rijei koje nisu nastale na
naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo tuicama ili posuenicama
155
Prirunik 6
46
156
Prirunik 6
Grigor Vitez
157
Prirunik 6
2. U jeziku imamo i pojavu da jedna rije moe imati vie pravih znaenja.
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 60, Radni kutak broj 46)
Grafofolija 3: djevojica i slon
Prepoznajete li jo neku glavu na ilustraciji?
Neke rijei imaju vie znaenja, pa tu pojavu zovemo VIEZNANOST ili
POLISEMIJA.
GLAVA
ZEMLJA
ZVIJEZDA
nebesko tijelo:
Zemlja, zemaljska
kugla
domovina: naa
zemlja
morska ivotinja:
morska zvijezda
ta su ptice pozobale?
Pjesnik je na aljiv nain oponaao glasanje
razliitih vrsta ptica.
Kojim rijeima je doarao bogatstvo ptijih
zvukova?
Da li je jednostavno itati te rijei?
Koji glasovi preovladavaju u ptijem jeziku?
Slikovitost i zvunost pjesnikog jezika knjievnik
je postigao upotrebom rijei koje pri izgovoru
doaravaju glasanje ptica.
Postoje i rijei koje doaravaju neke druge
zvukove: iz prirode, (gromoglasan,ubor, pljus,
grmljavina...), glasanje ovjeka (pla, smijeh,
vritati...), ivotinja (cviljenje, mjaukati, lave...)
158
Prirunik 6
piskutaju, cvijukaju,
cvrljugaju, vrljugaju,
irlikaju, grljukaju,
fiukaju i bigliu
i pjevaju i uzdiu...
Svaki dan ih sunce pita,
iz knjige im zlatne ita,
te od zore ue, sriu
dva-tri slova da urliu.
Grigor Vitez
159
Prirunik 6
47
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vrste rijei
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Vrste rijei
Struktura i tip asa:ponavljanje i proirivanje steenih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: vrste rijei, imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: metoda ponavljanja, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, grozd-tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
160
Prirunik 6
161
Prirunik 6
PRIDJEVI
OPISNI
Kakav?
crven, dobar, jak,
zao
GRADIVNI
PRISVOJNI
iji?
kolski, oev,
bratov umski
Od ega?
eljezni, zlatni,
drveni, srebren
2. Glagoli
Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje.
Glagolom izriemo:
jednina
mnoina
Ja pjevam
Mi pjevamo
Ti pjeva
Vi pjevate
Sadanjost: pjevam
Budunost: pjevat u
On/ona/ pjeva
Oni/one pjevaju
162
Prirunik 6
3. Zamjenice (upuenice)
To su rijei kojima se upuuje na lica, predmete, osobine. Zato im vie odgovara
naziv upuenice.
ZAMJENICE/UPUENICE
Line
Prisvojne
Pokazne
moj, tvoj,
njegov, na,
va, njihov...
4. Brojevi
Rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai rije uz koju stoje, ili
koji je po redu pojam koji odreuju zovu se brojevi.
BROJEVI
Glavni
jedan djeak,
dvije djevojice,
pet momaka
Redni
prvi razred,
prva nagrada,
peta kua
zbirni
dvoje djece,
troje janjadi,
petero piladi
163
Prirunik 6
Sinteza
Ljudi su svemu dali imena: rijeima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bia, stvarni
ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve rijei zovemo imenicama.
Da bismo imenice to zornije, tanije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju
neku osobinu imenice uz koju stoje.
Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje. To su rijei kojima se
upuuje na lica, predmete, osobine. Zato im vie odgovara naziv upuenice.
Rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai rije uz koju stoje, ili koji je po
redu pojam koji odreuju zovu se brojevi.
164
Prirunik 6
48
165
Prirunik 6
jedan cvijet
tri cvijeta
cvjetovi
Grafofolija 2: Alisa i
Kraljica i Kralj
(odlomak)
166
Prirunik 6
rije
imenica:
Alisa, Alisu
osnova
(nepromjenljivi dio
rijei)
Alis
glagol:
pridjev:
vidjela, vidjeu
lanu, lanoj
vidje
lan
nastavak
(promjenljivi
dio rijei)
a, u
la, u
u, oj
2. Nepromjenljivost rijei
167
Prirunik 6
Kraljica ode i ostavi Alisu samu sa Grifonom. Alisi se ta ivotinja nije ba mnogo
dopala, ali joj se inilo da je isto tako opasno da ide za onom krvolonom
Kraljicom, koliko i da ostane s Grifonom, pa prieka da se on probudi.
***
U tekstu su istaknute rijei: i, ubrzo, na, da, o, sa, ba, ali, za, pa. Moemo li im
odrediti osnovu i nastavak? Moe li se promijeniti njihov oblik? Pokuajte!
Ove rijei ne mijenjaju oblik ni u jednom reeninom poloaju.
Rijei koje se ne mijenjaju ni u kojem reeninom poloaju zovemo
nepromjenljive/nepromjenjive rijei.
U nepromjenljive rijei spadaju: prijedlozi, veznici, uzvici i rijece (estice,
partikule). O njima emo vie nauiti na sljedeim stranicama ovog udbenika.
Polupromjenljive rijei
U naem jeziku imamo i vrste rijei u kojima se samo neke rijei mijenjaju.
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.
Neki prilozi mijenjaju svoj oblik a neki ne.
Takve rijei zovemo polupromjenljive rijei.
Sinteza
RIJEI
PROMJENLJIVE
POLUPROMJENLJIVE
NEPROMJENLJIVE
imenice
prijedlozi
brojevi
zamjenice
veznici
prilozi
pridjevi
uzvici
glagoli
rijece
168
Prirunik 6
1. imenice
Kraljica
2. glagoli
prekide
3. pridjevi
Lana
169
Prirunik 6
49
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilozi
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Prilozi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: polupromjenljive rijei, prilozi, znaenje i sluba
priloga, komparacija priloga
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
ilustrativna metoda, metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, rad u grupama, individualni
rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracije, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
170
Prirunik 6
171
Prirunik 6
2.
PRILOZI
VREMENSKI
odreuju vrijeme
sad(a), tad(a),
onda,
nekad(a),nikad(
a), juer, jutros,
danas, veeras,
ljetos, sutra,
jesenas,
zimus...
MJESNI
odreuju mjesto
NAINSKI
odreuju nain
ovdje, ondje,
unutra, vani,
tuda, svuda,
nikuda(a),ovam
o, onamo,
odavde,
iznutra, izvana,
dovde, dotle...
hrabro, brzo,
ovako, pjeice,
onako,tako,
nikako, lijepo,
sporo, tiho...
172
Prirunik 6
Izbjegni pogreke:
OVDJE znai da je neto blizu osobe koja govori.
TU znai da je neto blizu osobe koja je sagovornik.
ONDJE znai da neto nije blizu niti govornika, niti sagovornika.
Koji je prilog brat trebalo da upotrijebi?
3. Sluba priloga
Alisi je bilo strano ao Lane Kornjae.
Prilog strano pokazuje nain na koji se vri radnja. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za nain (PON).
Nisu dugo ili, a ve u daljini spazie Lanu Kornjau.
Prilog dugo pokazuje trajanje (vrijeme) radnje. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za vrijeme (POV).
Lana Kornjaa toliko uzdie da se uje i ovdje - ree Alisa.
Prilog ovdje pokazuje mjesto radnje. On u reenici ima slubu priloke
odredbe za mjesto (POM).
Prilozi u reenici imaju slubu prilokih (prilonih) odredaba: za mjesto
(POM), vrijeme (POV) i nain (PON).
Izbjegnite pogreke!
Alisa je dobro razumjela Grifona.
Prilog dobro pokazuje nain na koji se vri radnja. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za nain (PON).
Alisa je dobro dijete. Istaknuta rije je pridjev koji kazuje osobinu Alisinu
dakle, rije je o pridjevu koji ima slubu atributa.
Sinteza
Rijei koje su priloene glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme ili nain na koji se
vri radnja zovu se prilozi.
173
Prirunik 6
Samo poneki prilozi (nainski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, blie, najblie; brzo, bre, najbre; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim rijeima.
Prilozi u reenici imaju slubu prilokih (prilonih) odredaba: za mjesto (POM),
vrijeme (POV) i nain (PON).
PRILOZI
VREMENSKI
odreuju vrijeme
MJESNI
odreuju mjesto
NAINSKI
odreuju nain
174
Prirunik 6
175
Prirunik 6
50
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prijedlozi
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Prijedlozi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: nepromjenljive rijei, prijedlozi, znaenje i sluba
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, grozd-tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
176
Prirunik 6
2. Grafofolija 2:
na
iznad
u
pored
uz
PRIJEDLOZI
kraj pokraj
za
pred
iza
pod
ispod
Izbjegnite pogreke!
Neki prijedlozi mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali promjenom oblika se ne mijenja ni
znaenje ni odnos prema rijeima ispred kojih stoje.
Ako prijedlog S dolazi ispred rijei koje poinju sa S, , Z, , radi lakeg izgovora upotrebljavamo
dui oblik SA: Priam sa sestrom i s lutkom.
Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izrie sredstvo. (Putujem autobusom.)
Vano je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima rijei koje mogu biti i
prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako se dodaju glagolu.
Prijedlozi
Prije zore ne moe svanuti.
Poslije tebe sam ja na redu.
Copyright NAM Tuzla, 2009
Prilozi
Mi smo prije doli.
Vi ste poslije doli.
177
Prirunik 6
Sinteza
Rijei koje se predlau pred samostalne rijei (imenice, zamjenice) zovu se
prijedlozi. To su nepromjenljive rijei koje blie odreuju razliite odnose prema
drugim rijeima u reenici.
PRIJEDLOZI
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
178
Prirunik 6
51
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
179
Prirunik 6
Istaknute rijei povezuju dvije rijei ili dvije reenice, pa se zovu veznici.
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei i reenica.
Evo jo nekih veznika:
te, ni, niti, a, nego, ve, ili, im, dok, kao kad, poto, prije nego, zato to
iako, mada, premda...
U starijim razredima e vie uiti o vrstama veznika.
2. Rijece/partikule/ estice
Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 117, Radni kutak broj 86
Grafofolija 2: Strip, razgovor uenika
180
Prirunik 6
Sinteza
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei i reenica.
Rijece (estice, partikule) su nepromjenljive rijei kojima se iznosi stav govornika
prema onome o emu govori.
Uzvici su nepromjenljive rijei kojima se obiljeavaju emocionalna stanja
govornika.
181
Prirunik 6
182
Prirunik 6
52
183
Prirunik 6
184
Prirunik 6
Grafofolija 2.
PREZENT
POMONIH
GLAGOLA
BITI
DUI/NAGLAENI
OBLICI
Jednina
KRAI/ENKLITI
KI OBLICI
Jednina
1. lice - jesam
2. lice - jesi
3. lice - jest(e)
1. lice - sam
2. lice - si
3. lice - je
Mnoina
Mnoina
1. lice - jesmo
2. lice - jeste
3. lice - jesu
1. lice - smo
2. lice - ste
3. lice - su
HTJETI
DUI/NAGLAENI
OBLICI
Jednina
KRAI/ENKLITI
KI OBLICI
Jednina
1. lice - hou
2. lice - hoe
3. lice - hoe
1. lice - u
2. lice - e
3. lice - e
Mnoina
Mnoina
1. lice -hoemo
2. lice - hoete
3. lice - hoe
1. lice - emo
2. lice - ete
3. lice - e
Sinteza
U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomona glagola: jesam,
biti/bivati i htjeti.
Neki gramatiari ovu podjelu svode na dva pomona glagola: biti i htjeti jer glagol
jesam se moe posmatrati i kao prezent (sadanje vrijeme) pomonog glagola biti.
Zovemo ih pomonim glagolima zato to nam pomau u tvorbi glagolskih
vremena, odnosno sloenih glagolskih oblika.
Za njih je karakteristino da imaju naglaene (pune) i nenaglaene (krae) ili
enklitike oblike.
185
Prirunik 6
53
186
Prirunik 6
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
reenici, ali i od slube te imenice u reenici (da li je subjekat, atribut, objekat,
priloka odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADE (padeni oblik imenice).
Zbog toga kaemo da imenice dekliniramo po padeima.
187
Prirunik 6
PADEI
1. NOMINATIV
(Ko/Tko? to/ta?)
2. GENITIV
(Koga? ega?)
3. DATIV
(Kome? emu?)
4. AKUZATIV
5. VOKATIV
(O! Hej!)
Imenice mogu imati i jedninu i mnoinu. Mnoina imenice zmaj izgleda ovako:
1. NOMINATIV: KO? TA?
2. GENITIV: KOGA? EGA?
3. DATIV: KOME? EMU?
4. AKUZATIV: KOGA? TA?
5. VOKATIV: O!
6. INSTRUMENTAL: (S)KIM? IM?
7. LOKATIV: (O) KOME? EMU?
zmajevi
zmajeva
zmajevima
zmajeve
zmajevi
zmajevima
zmajevima
Svaki pade ima svoje osnovno znaenje, ali i neka druga znaenja. Padei se mogu
upotrebljavati sa ili bez prijedloga. Samo nominativ i vokativ ne mogu imati uz sebe
prijedloge.
S obzirom na odnos prema ostalim rijeima u reenici, NOMINATIV I VOKATIV su
NEZAVISNI (UPRAVNI) padei, a ostali su ZAVISNI( KOSI) padei.
U pisanju ih obino obiljeavamo prvim poetnim slovom padea.
Sinteza
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
reenici, ali i od slube te imenice u reenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloka
odredba...).
Copyright NAM Tuzla, 2009
188
Prirunik 6
189
Prirunik 6
54
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nominativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Nominativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: nominativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
190
Prirunik 6
Kud e sirena?
Sirena rijekom uri,
naputa zlatni sprud.
Kosa se s pjenom bori.
Kuda li e? Kud?
Sunce joj spava u kosi.
Kao u zlatnom snu
vjetar je nekud nosi,
A zamak na rijenom dnu!
Razgovor o pjesmi:
Ko rijekom uri?
to se nalazi na rijenom dnu?
191
Prirunik 6
PREDIKAT
Miki Maus
Profesor Baltazar
je slavni mi.
je slavni izumitelj.
192
Prirunik 6
3. Nastavci u nominativu
Nauili smo da padei osim jednine imaju i svoju mnoinu. Nominativ prepoznajemo
po znaenju i slubi u reenici, ali i po nastavcima.
NOMINATIV
Ko, ta, to?
muki rod
jednina - mnoina
enski rod
jednina - mnoina
no kaput stub -
noevi
kaputi
stubovi
Nastavci u nominativu
mnoine - muki rod
Imenice mukog roda
u mnoini imaju
nastavke: - i, - ovi, -evi
majke
pameti
ovce
Nastavci u nominativu
mnoine - enski rod
Imenice enskog roda
u nominativu mnoine
imaju nastavke: - e, - i
srednji rod
jednina - mnoina
selo - sela
znanje - znanja
rebro - rebra
Nastavci u nominativu
mnoine - srednji rod
Imenice srednjeg roda
u nominativu mnoine
imaju nastavak: - a
prijedlog- prijedlozi
prilog - prilozi
orah orasi
siromah- siromasi
Suglasnik K ispred
samoglasnika i
prelazi u suglasnik C
Suglasnik G ispred
samoglasnika i
prelazi u suglasnik Z
Suglasnik H ispred
samoglasnika i
prelazi u suglasnik S
193
Prirunik 6
194
Prirunik 6
55
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vokativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Vokativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: vokativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene u vokativu, pravogovor i pravopis u vokativu
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
195
Prirunik 6
Razgovor o pjesmi!
Zato su zvijeri priredile slavlje?
Kako je fazan nadmudrio liju?
Prisjetite se, ta su basne?
Zvijeri moje,...
Moja kumo mila,...
VOKATIV
196
Prirunik 6
VOKATIV
Hej!
muki rod
jednina mnoina
enski rod
jednina mnoina
prijatelj- u prijatelj-i
itao-e itaoc-i
dru-e
drug-ovi
patk-o patk-e
rijek- o rijek-e
en-o en-e
197
Prirunik 6
Nastavci u mukom
rodu
vokativa jednine: -u, e,
vokativa mnoine: -i,
-ovi
Nastavci u enskom
rodu
vokativa jednine: -o,
vokativu mnoine: e,
Nastavci u srednjem
rodu
vokativa jednine: -e,
vokativa mnoine:- a
djeak djeae
bog boe
orah orae
vitez vitee
otac oe
uho ui
K
G
H
Z
C
H
I palatalizacija
je glasovna promjena u
kojoj se suglasnici k,g,h, a
ponekad i ci z, kad se nau
ispred samoglasnika e i i,
mijenjaju u suglasnike , i .
198
Prirunik 6
56
199
Prirunik 6
GENITIV
Koga, ega
(NEMA)?
muki rod
jednina - mnoina
mi-a - mi-eva
prst-a - prst-iju
sudij-e - sudij-a
enski rod
jednina - mnoina
rijek-e
en-e
no-i
rijek-a
en-a
no-i
srednji rod
jednina - mnoina
djete-ta
neb-a
polj-a
Nastavci u mukom
rodu genitiva jednine
su a, -e, a u genitivu
mnoine: -eva, -iju, -i,
-a
Nastavci u enskom
rodu genitiva jednine
su -e, -i, a u genitivu
mnoine: -a, -i.
djece
neb-a/
nebesa
polj-a
Nastavci u srednjem
rodu genitiva jednine
su -ta, -a, a u genitivu
mnoine: -e, -a, -esa
200
Prirunik 6
Proitaj reenice iz teksta Pjesma Ivice Vanje Roria. Naroitu panju obrati na
obojene rijei u reenicama:
Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera.
Dunuo je jak vjetar, kronje drvea su se povile.
Genitiv je drugi pade. Ime je dobio od latinske rijei genitus, to znai roen.
Odgovara na pitanja KOGA? EGA?
2. Znaenje
genitiva
Spada
u zavisne/
kose padee jer je zavisan od ostalih rijei u reenici.
2. Znaenje genitiva
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 77, Radni kutak broj 57
Grafofolija/ilustracija 1: Suze
Ovo su suze: majke, sestre, brata, tetke, mace, cuke, suze radosti...
Uoimo u reenicama rijei koje odgovaraju na pitanja koga? ega?
To su:
na obali ega? na obali Velikog Plavog Jezera (pripadnost)
ije kronje su se povile? kronje drvea (pripadnost)
ije su suze? majke, sestre, brata, tetke, mace...
Ovaj genitiv izrie pripadnost nekome ili neemu.
Ja tebi gore.
Ti meni teku Ja tebi svesku.
Ti meni ljubavJa tebi pjesmu.
Ti meni batu Ja vrt pun cvijea.
Velimir Miloevi
201
Prirunik 6
3. Sluba genitiva
Iznad golih grana, du puta, kruila su jata gavranova.
Kakvu slubu u reenici imaju istaknute rijei?
Kazuju mjesto vrenja radnje, dakle, to je sluba priloke odredbe za mjesto.
Bio je to mladi visokog stasa i crnih krupnih oiju.
Koju slubu imaju ove istaknute rijei? To su pridjevi koji stoje uz imenicu i
istiu neku njenu osobinu i imaju slubu atributa.
Dadoe mu novaca i hrane za put.
ega su mu dali? To je sluba objekta.
Genitiv u reenici moe imati razliite slube: atributa, objekta , prilokih
odredaba.
202
Prirunik 6
Genitiv jednine
novc-a
bijelc-a
crnc-a
patk-e
pism-a
genitiv mnoine
novac-a
bijelac-a
crnac-a
patak-a
pisam-a
ta ste primijetili?
Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim
imenicama u genitivu mnoine, a u ostalim padeima ga nema.
nominativ jednine
nominativ mnoine
NOVAC
NOVCI
genitiv jednine
genitiv mnoine
NOVCA
NOVACA
203
Prirunik 6
JEDNINA
N gledalac italac
G gledaoca itaoca
MNOINA
N gledaoci itaoci
G gledalaca italaca
. Prelazak l u o
Suglasnik L je preao u samoglasnik O, pa se ova
glasovna promjena naziva PRELAZAK L u O.
Do ove glasovne promjene je dolo u historijskom
razvoju naeg jezika i to onda kada se u rijeima
suglasnik L naao na kraju sloga ili rijei. Ova glasovna promjena se javlja u
nominativu jednine i genitivu mnoine.
Izbjegni pogreke!
Nepravilno!
To je lutka od moje sestre.
To je bicikl od mog brata.
Pravilno!
To je lutka moje sestre.
To je bicikl moga brata.
204
Prirunik 6
Sinteza
Genitiv je drugi pade. Ime je dobio od latinske rijei genitus, to znai roen.
Odgovara na pitanja KOGA? EGA?
Genitivom se izrie pripadnost, odnosno kome ili emu pripada imenica (bie,
predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
Genitivom ispred kojega je najee prijedlog OD izrie se graa. Genitiv u
reenici moe imati razliite slube: atributa, objekta , prilokih odredaba.
Kada se u genitivu mnoine svih rodova pred nastavkom nau dva suglasnika,
izmeu njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O.
Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine.
205
Prirunik 6
57
206
Prirunik 6
DATIV
Kome, emu?
muki rod
jednina - mnoina
Drug-u drug-ovima
ivot-u ivot-ima
enski rod
jednina - mnoina
majc-i
bajc-i
majk-ama
bajk-ama
srednji rod
jednina - mnoina
polj-u
sel-u
polj-ima
sel-ima
207
Prirunik 6
. PRIPADNOST
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 82, Radni kutak broj 60
Grafofolija/ilustracija 2: majka ita pismo
ija je to suza kanula na pismo, kome pripada? (majci)
NAMJENA / DAVANJE
Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 82, Radni kutak broj 60
Grafofolija/ilustracija 3: djeak daje loptu drugu
Kome je Jasmin dao loptu? (drugu)
Znaenje dativa
Dativ najee oznaava cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je
neto namijenjeno) i pripadnost.
3. Sluba dativa
Koju slubu ima dativ u sljedeim reenicama?
Ovaj put vodi prema Sarajevu, a ovaj drugi ka Doboju. (sluba POM)
Jasmin je loptu dao svom drugu. (sluba daljeg objekta)
Dok je uzbueno itala, majci je suza kanula na pismo. (sluba daljeg objekta)
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i sa
prijedlozima k(a), prema, nasuprot...
Sluba dativa
Dativ je u reenici dio predikatskog skupa rijei, a najea sluba mu je
sluba daljeg objekta i prilokih odredaba.
208
Prirunik 6
Sinteza
Dativ je trei pade. Odgovara na pitanja: kome? emu? Dativ najee oznaava
cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je neto namijenjeno) i pripadnost.
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima k(a), prema,
nasuprot... Dativ je u reenici dio predikatskog skupa rijei, a najea sluba mu
je sluba daljeg objekta i prilokih odredaba.
2.
dativa jednine:
dativa mnoine:
3.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 81-83, Radni kutak: 60, 61
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
209
Prirunik 6
58
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lokativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Lokativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: lokativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija
210
Prirunik 6
ilustracija:
Ilustracij 1. strofe
zec
ilustracija:
Ilustracij 2. strofe
maak
ilustracija:
Ilustracij 3. strofe
djevojica
LOKATIV
O Kome, O emu?
muki rod
jednina mnoina
drug-udrug-ovima
ivot-u ivot-ima
izlet-u izlet ima
enski rod
jednina mnoina
majc-i majk-ama
bajc-i bajk-ama
ulic-i ulic-ama
srednji rod
jednina mnoina
polj-u polj-ima
sel-u sel-ima
brd-u brd-ima
211
Prirunik 6
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba daljeg objekta)
(sluba daljeg objekta)
(sluba daljeg objekta)
(sluba PON)
(sluba POV)
Sluba lokativa:
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U reenici je dio predikatskog skupa, a najea mu je sluba daljeg objekta,
prilokih odredaba za mjesto, vrijeme, nain...
212
Prirunik 6
LOKATIV
DATIV:
cilj, namjena, pripadnost
bez prijedloga
sa prijedlozima: k(ka), prema,
nasuprot
mjesto
Sinteza
Lokativ je sedmi pade. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...).
Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili emu? Osnovno znaenje lokativa
je mjesto glagolske radnje, ali moe izricati i okolnosti pod kojima se vri radnja
(vrijeme, nain...).
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U reenici je dio predikatskog skupa, a najea mu je sluba daljeg objekta,
prilokih odredaba za mjesto, vrijeme, nain...
U dativu i lokativu nekih imenica javlja se sibilarizacija (II palatalizacija)
213
Prirunik 6
2.
Nastavci u mukom
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:
Nastavci u enskom
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:
3.
Nastavci u srednjem
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 84-86, Radni kutak broj: 62 i 63
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
214
Prirunik 6
59
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akuzativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Akuzativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: akuzativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
215
Prirunik 6
Kradljivac snova
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Sa tankovitim kragom u
ruci majka je sila u selo po vodu. I ba tada naiao je kradljivac snova i ugrabivi djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, traei san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Recite, da ga okujem u
lance! (...) Provaliu u njegovu jazbinu i odnijeu sve pokradene snove.
Rabindrant Tagora
5 Na koja pitanja odgovaraju rijei istaknute u tekstu?
Odgovorite na pitanja, a onda sami postavite neko pitanje i odgovorite:
1. ta je neko ukrao djetetu iz oka?
2. Po ta je majka ila u selo?
3. Koga je majka zatekla kako puzi po sobi?
216
Prirunik 6
AKUZATIV
Koga? ta?
muki rod
jednina mnoina
uenik-a uenik-e
jastuk jastuk-e
slug-u
slug-e
enski rod
jednina mnoina
mam-u mam-e
radost radost-i
um-u um-e
srednji rod
jednina mnoina
sel-o
sel-a
polj-e polj-a
kol-o kol-a
217
Prirunik 6
Znaenje akuzativa
Akuzativ u reenici najee oznaava predmet radnje, ili na to/ta prelazi
radnja, ali moe oznaavati i mjesto i vrijeme radnje.
3. Sluba akuzativa
Volio bih pronai svoje snove. (blii objekat)
Ljutim se na sve kradljivce snova. (dalji objekat)
Probudit u ga pred svitanje. (POV)
Sakrit u svoje snove pod jastuk. (POM)
Podsjetimo se!
Rije u reenici koja oznaava koga/ta obuhvaa glagolska radnja, tj ko je ili to
predmet glagolske radnje naziva se OBJEKAT. Objekat u akuzativu bez prijedloga
zove se BLII OBJEKAT. Objekat u akuzativu sa prijedlozima se zove DALJI
OBJEKAT.
Sluba akuzativa
Akuzativ je u reenici dio predikatskog skupa. Najee je
akuzativ u slubi blieg objekta. To je njegova osnovna sluba, mada moe imati i
slubu daljeg objekta, slubu prilokih odredaba.
Muki rod:
Kad akuzativ oznaava stvar,
biljku ili pojavu, jednak je
nominativu.
1. Snijeg je bijel.
2. Volim snijeg.
Muki rod:
Kad akuzativ oznaava bilo
koje ivo bie osim biljke jednak je genitivu:
1. Volim psa. (akuzativ)
2. Bojim se psa. (genitiv)
DIO PREDMETA
Traim okolade. (genitiv)
218
Prirunik 6
Sinteza
Akuzativ je etvrti pade. Ima pitanja koga? ta? U reenici moe biti bez
prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najei prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u,
za, meu... Akuzativ u reenici najee oznaava predmet radnje, ili na to/ta
prelazi radnja, ali moe oznaavati i mjesto i vrijeme radnje. Akuzativ je u reenici
dio predikatskog skupa. Najee je akuzativ u slubi blieg objekta. To je
njegova osnovna sluba, mada moe imati i slubu daljeg objekta, slubu
prilokih odredaba.
2.
Nastavci u mukom rodu
akuzativa jednine:
akuzativa mnoine:
akuzativa jednine:
akuzativa mnoine:
3.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 87-88, Radni kutak broj: 64
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
219
Prirunik 6
60
220
Prirunik 6
muki rod
jednina mnoina
avion-om avion-ima
no-em no-evima
drug-om drug-ovima
enski rod
jednina mnoina
staz-om staz-ama
sol-ju sol-ima
no-i
no-ima
srednji rod
jednina mnoina
jaj-etom jaj-ima
uh-om u-ima
polj-em polj-ima
2. Znaenje instrumentala
Instrumental s prijedlogom s (sa) u reenici najee izrie (oznaava)
drutvo (putovati s makama, trati sa sestrom, razgovarati s Miki
Mausom, priati s nastavnikom).
Instrumental bez prijedloga u reenici najee izrie sredstvo (putovati
brodom, zamahnuti maem, obrisati gumicom, pisati olovkom...)
Instrumental moe iskazati i vrijeme, mjesto i nain vrenja radnje (stii sa
zakanjenjem, biti pred kolom, pisati s ljubavlju...)
221
Prirunik 6
3. Sluba instrumentala
Instrumental u reenici moe imati slubu:
1. daljeg objekta:
Poto se tako ne ponaa dama, ja se sada urno rastajem sa vama.
2. Priloke odredbe:
za MJESTO
Pred kuom je cvijetnjak! (GDJE?)
za NAIN
Voz juri velikom brzinom! (KAKO?)
za VRIJEME
Probudio se s izlaskom sunca! (KADA?)
Instrumental je dio predikatskog skupa koji u reenici moe imati
slubu daljeg objekta, slubu priloke odredbe za mjesto, nain i
vrijeme, a moe izricati i neke druge okolnosti glagolske radnje.
4. Glasovne promjene u instrumentalu
Kako glasi instrumental jednine imenica: sol, glad, pamet?
Kako smo dobili te oblike? ime?
JOTOVANJE
sol + ju solju
l + j = lj
glad + ju glau
d+j=
U ovim rijeima se zavrni
pamet + ju pameu
t +j =
suglasnik stopio sa suglasnikom
J (grko jota) u novi glas.
Ova glasovna promjena se zove
jotovanje ili jotacija
U instrumentalu mnoine mukog roda provodi se sibilarizacija: junacima,
orasima, bubrezima...
Izbjegni pogreke
Instrumental jednine imenica enskog roda koje se zavravaju na
, -, -, -s, -z, -r ima dvije vrste mnoine:
la + i lai
la + ju laju
rije + i rijei
rije + ju rijeju
222
Prirunik 6
Sinteza
Instrumental je esti pade. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s im(e) i kim?
im? U reenici se moe upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za,
pod, pred...).
Instrumental s prijedlogom s (sa) u reenici najee izrie (oznaava) drutvo
(priati s nastavnikom).
Instrumental bez prijedloga u reenici najee izrie sredstvo (pisati
olovkom...). Instrumental moe iskazati i vrijeme, mjesto i nain vrenja radnje
(stii sa zakanjenjem, biti pred kolom, pisati s ljubavlju...) Instrumental je dio
predikatskog skupa koji u reenici moe imati slubu daljeg objekta, slubu
priloke odredbe za mjesto, nain i vrijeme.
U instrumentalu se provode glasovne promjene: sibilarizacija i jotovanje.
223
Prirunik 6
61
224
Prirunik 6
225
Prirunik 6
profesor
pade
nominativ
Sinteza
Na jezik ima sedam padea.
Nazivi padea su latinski i redaju se ovako:
PADEI
1. NOMINATIV
(Ko/Tko? to/ta?)
2. GENITIV
(Koga? ega?)
3. DATIV
(Kome? emu?)
5. AKUZATIV
5. VOKATIV
226
Prirunik 6
62
227
Prirunik 6
VOKATIV (hej!)
228
Prirunik 6
Aska i vuk
Ovca Asja je ojanjila malo nemirno janje kome je dala ime Aska. Kad je
Aska narasla, zaeljela je da se upie u baletsku kolu. Ovica je vrijedno i
uporno vjebala
i postizala lijep uspjeh. Jednog dana, na osamljenom mjestu u umi, Aska je srela
vuka. Da bi se spasila od njega, izvodila je baletske korake koje je nauila u koli.
Vuka je Askina igra opinila. Aska je igrala, igrala...sve dok nisu doli obani i
ubili vuka.
Evo jednog odlomka iz te lijepe prie:
...Preko zelenih istina, preko uskih prolaza, izmeu tekih bukovih
drveta, po glatkom i smeem ilimu od lia koje se godinama slae jedno na
drugo, igrala je ovica Aska, ista i tanka, ni jo ovca ni vie jagnje...
Proitajte ovaj odlomak, ali bez pridjeva.
emu doprinose pridjevi u tekstu?
Pridjevi su nam pomogli da saznamo kako je Aska izgledala, kako je izgledalo mjesto
na kojem je igrala...
Koju slubu u reenici najee imaju pridjevi?
zelenih istina
uskih prolaza
tekih bukovih drveta
Pridjevi doprinose slikovitosti i ivopisnosti pjesnikog kazivanja, pa ih
zovemo ukrasni pridjevi ili epiteti.
Pridjevi najee imaju slubu atributa ili dijela imenskog predikata.
Pridjev se u rodu, broju i padeu slae sa imenicom uz koju stoji. Ovo
slaganje zove se kongruencija (plava knjiga, plavi eir, plavo more).
2. Neodreen i odreen vid pridjeva
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 105, Radni kutak broj 78
Grafofolija/ilustracija 2: strip u dvije slike (papagaj i djeak)
229
Prirunik 6
KAKAV?
Koja je razlika izmeu
pridjeva aren i areni?
U prvoj reenici doznajemo
kakav je papagaj, saznajemo
jednu osobinu svih
papagaja. On je aren. Ima
areno perje. Ta je osobina
papagaja djeaku bila
nepoznata.
Pridjevi koji iskazuju ope,
neodreeno, nepoznato
svojstvo imenikog pojma
imaju neodreen vid.
KOJI?
U drugoj reenici djeak puta na
slobodu tano odreenog arenog
papagaja.
Nastavkom i na kraju pridjeva
(aren-i) iznosi se osobina
odreenog papagaja.
Ta osobina nam je poznata, odreena.
To sad nije bilo koji papagaj, ve
tano odreen, onaj iz kaveza.
Pridjevi koji iskazuju ve poznate,
odreene osobine imenikog pojma
imaju odreen vid.
3. Deklinacija pridjeva
Pronaimo nastavke u svim padeima u mukom, enskom i srednjem
rodu jednine i mnoine!
JEDNINA
Muki rod
N tuni vitez
G tunog/a viteza
D tunom/e vitezu
A tunog/a viteza
V tuni vitee
I (s) tunim vitezom
L (o) tunom/e vitezu
enski rod
N tuna princeza
G tune princeze
D tunoj princezi
A tunu princezu
V tuna princezo
I (s) tunom princezom
L (o) tunoj princezi
Srednji rod
N tuno srce
G tunog/a srca
D.tunom/e srcu
A tuno srce
V tuno srce
I (s) tunim srcem
L (o) tunom/e srcu
230
Prirunik 6
MNOINA
Muki rod
N tuni vitezovi
G tunih vitezova
D tunim/a vitezovima
A tune vitezove
V tuni vitezovi
I (s) tunim/a
vitezovima
L (o) tunim/a
vitezovima
enski rod
N tune princeze
G tunih princeza
D tunim/a princezama
A tune princeze
V tune princeze
I (s) tunim/a princezama
L (o) tunim/a princezama
Srednji rod
N tuna srca
G tunih srca
D.tunim/a srcima
A tuna srca
V tuna srca
I (s) tunim/a srcima
L (o) tunim/a srcima
Izbjegni pogreke
Razlikuj pridjeve i priloge!
Emina je dobro dijete. (pridjev) Emina dobro ui. (prilog)
Kakvo dijete? dobro
Kako ui? dobro
Pridjev dobro stoji uz imenicu.
Prilog dobro stoji uz glagol.
Lijepo ptie lijepo pjeva.
Malo pseto malo jede.
231
Prirunik 6
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 103-106, Radni kutak broj: 77, 78, 79
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
232
Prirunik 6
63
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zamjenice/Upuenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Zamjenice/Upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: zamjenice, line/osobne zamjenice, lica, govornik,
sagovornik, negovornik
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
233
Prirunik 6
234
Prirunik 6
Jednina
1. lice - ja
2. lice - ti
3. lice - on, ona, ono
Mnoina
1. lice - mi
2. lice - vi
3. lice - oni, one, ona
U treem licu i jednine i mnoine, imamo oblike linih zamjenica za sva tri roda:
muki, enski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u mnoini.
Sinteza
Rijei kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upuujemo na
njih, zovemo zamjenicama ili upuenicama.
Zamjenice kojima upuujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo njihova
imena, zovemo linim zamjenicama.
U treem licu i jednine i mnoine, imamo oblike linih zamjenica za sva tri roda:
muki, enski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u mnoini.
235
Prirunik 6
64
236
Prirunik 6
JEDNINA
zamjenica
1. lica
N ja
G mene/me
D meni/mi
A mene/me
V I mnom/mnome
L (o) meni
zamjenica
2. lica
ti
tebe/te
tebi/ti
tebe/te
ti
tobom
tebi
MNOINA
zamjenica
1. lica
N mi
G nas
D nama/nam
A nas
VI nama
L (o) nama
zamjenica
2. lica
vi
vas
vama/vam
vas
vi
vama
vama
237
Prirunik 6
JEDNINA
Muki rod
N on
G njega/ga
D njemu/mu
A njega/ga/nj
V I (s) njim/njime
L (o) njemu/njem
enski rod
N ona
G nje/je
D. njoj/joj
A nju/ju/je
VI (s) njom/njome
L (o) njoj
Srednji rod
N ono
G njega/ga
D njemu/mu
A njega/ga/nj
VI (s) njim/njime
L (o) njemu/njem
MNOINA
Muki rod
N oni
G njih/ih
D njima/im
A njih/ih
V I (s) njima
L (o) njima
enski rod
N one
G njih/ih
D njima/im
A njih/ih
VI (s) njima
L (o) njima
Srednji rod
N ona
G njih/ih
D njima/im
A njih/ih
VI (s) njima
L (o) njima
238
Prirunik 6
Sinteza
Deklinacija zamjenica je interesantna.
Nominativ se razlikuje od ostalih padea ne samo po nastavcima nego i po
osnovi ( JA, MENE/ ME).
Zamjenice 1., 2. i 3. lica u genitivu, dativu i akuzativu i jednine i mnoine imaju
naglaene (due) i nenaglaene (krae ili enklitike) oblike (MENE/ ME, TEBE/TE,
NJEGA/GA...)
239
Prirunik 6
65
240
Prirunik 6
JEDNINA
JA SEBE/SE vidim u ogledalu.
TI SEBE/SE vidi u ogledalu.
ON, ONA, ONO SEBE/SE vidi u
ogledalu.
MNOINA
MI SEBE/SE vidimo u ogledalu.
VI SEBE/SE vidite u ogledalu.
ONI, ONE, ONA SEBE/SE vide u
ogledalu.
241
Prirunik 6
SEBE/SE
JEDNINA I MNOINA
(muki, enski, srednji rod)
N ------G sebe
D sebi, si
A sebe, se
V ------I (sa) sobom
L (o, na) sebi
Izbjegni pogreke!
Pravilno je: Potrait u knjigu kod sebe!
Nepravilno: Potrait u knjigu kod mene!
3. Prisvojne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 98, Radni kutak broj 72
Grafofolija/ilustracija 2: strip Lea
Rijei koje oznaavaju kome neto pripada ili ije je neto nazivamo
prisvojnim zamjenicama. One zamjenjuju prisvojne pridjeve i
odgovaraju na pitanja: IJI? IJA? IJE?
I prisvojne zamjenice imaju sva tri roda u jednini i mnoini.
242
Prirunik 6
Sinteza
U naem jeziku postoji lina zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova zamjenica
moe zamijeniti svaku linu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.
Rije SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se odnosi na
subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje linu zamjenicu JA/MENE).
Ova zamjenica se zove jo i povratnom zamjenicom jer radnju s neke okolnosti ili
predmeta vraa na subjekat.
_________
_________
_________
_________
_________
_________
(moje)
(tvoje)
(njegovo, njezino,njegovo)
(nae)
(vae)
(njihovo)
miljenje.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 96-98, Radni kutak broj: 70, 71, 72
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
243
Prirunik 6
66
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
244
Prirunik 6
TA?
ta je elio Robinzon Kruso?
Robinzon Kruso je elio putovati morima.
IJA? KAKAV?
ija je zbirka pjesamaPlavi uperak?
Plavi uperak je zbirka Miroslava Antia.
Kakav uperak je u djeakovoj glavi?
U djeakovoj glavi je plavi uperak.
KOLIKO? KOJI?
Koliko dijelova ima roman Orlovi rano lete?
Roman je sastavljen od dva dijela.
Koji nadimak je imao uitelj?
Uitelj je imao nadimakPaprika
245
Prirunik 6
Zamjenice ko, ta, ija, kakav, koliko, koji oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim reenicama njima nita ne pitamo.
Zamjenice ko, ta, ija, kakav, koliko, koji povezuju jednu cijelu reenicu s
nekom rijeju u drugoj reenici.
246
Prirunik 6
Izbjegni pogreke!
Zamjenice se dekliniraju po padeima.
Akuzativ jednine u mukom rodu nije isti za ivo i neivo!
Pravilno:
Za ivo bie: A=G To je pisac kojeg volim. elim psa kojeg sam srela.
Za neivo: A=N To je kola koji volim. Hou crti koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kola kojeg volim. Hou crti kojeg nisam gledala.
Sinteza
Upitne rijei zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje oekujemo u odgovoru.
Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.
Odnosne zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u
kojoj takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo ODNOSNE ZAMJENICE.
Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meu dvjema
reenicama.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 99, Radni kutak broj: 73
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
247
Prirunik 6
67
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neodreene zamjenice/upuenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Neodreene zamjenice/upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: neodreene zamjenice/upuenice, deklinacija
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura
248
Prirunik 6
249
Prirunik 6
Neodreene zamjenice
OPE
ODRINE
svako, svata,
svaki, svaiji,
sav, iko, ita,
ikakav,
ikoji,
bilo ko, bilo
to, bilo koji
niko, nita,
niiji, nikakav,
nikoji
NEODREENE
neko, neto,
nekakav, neiji,
gdjeko,
gdjeto,
gdjekakav,
Nepravilno je rei:
ovjek nije u nikoga sumnjao.
Mi ne vjerujemo u nita.
Ne znamo za nikakvo
crtanje po ogradi.
250
Prirunik 6
Sinteza
Neke zamjenice/upuenice zamjenjuju neto neodreeno, nepoznato ili suvie
openito. Zovemo ih NEODREENE ZAMJENICE.
Neodreene zamjenice su najee sloene od dvaju dijelova od kojih je jedan
uvijek neka odnosna zamjenica: ko, to, iji, kakav, koliki...
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 100, Radni kutak broj: 74
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
251
Prirunik 6
68
252
Prirunik 6
Tri lovca
Bila tri lovca. Dvojica nisu imala oruje, a trei je bio bez puke.
Pou oni jednom u lov i rastjeraju tri zeca. Dva zeca utekoe, a treeg nisu
ulovili. Onoga to nisu ulovili uzmu i ponesu kui. Dou pred jednu kuu koja
nije imala ni temelja, ni zidova, ni krova. Pozovu domaina koji nije bio tu i
rekoe:
Daj nam kakav lonac da skuhamo zeca!
Domain ree: Imam tri lonca, dva su razbijena, a trei nema dna.
Ba dobro, rekoe lovci.
Uzmu onaj lonac to nije imao dna i u njemu skuhaju zeca kojeg nisu ulovili,
slatko se najedu i odu.
aljiva narodna pria
Razgovor o tekstu!
253
Prirunik 6
Ponovimo:
Brojevi su polupromjenljive rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to
znai rije uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji odreuju.
Brojevi su nesamostalne rijei jer ne mogu stajati same u reenici, ve
se odnose na neku drugu rije, najee imenicu.
1. Glavni brojevi
Koliko je bilo lovaca?
Koliko su zeeva lovci rastjerali, a koliko ulovili?
Koliko je bilo lonaca?
ta nam kazuju brojevi iz ove aljive prie: tri, dva?
Brojevi koji kazuju tanu koliinu neega, (koliko tano ima ega na broju),
nazivaju se glavni brojevi.
2. Redni brojevi
Koji lovac je bio bez puke? (trei)
Kojeg zeca nisu ulovili? (treeg)
Koji lonac nije imao dna? (trei)
Brojevi koji kazuju koji je po redu pojam oznaen rijeju uz koju stoji, nazivaju se
redni brojevi.
3. Zbirni brojevi
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 109, Radni kutak broj 80
Grafofolija/ilustracija 2: lovac I zeevi
254
Prirunik 6
Sinteza
Brojevi su polupromjenljive rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai
rije uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji odreuju.
Brojevi su nesamostalne rijei jer ne mogu stajati same u reenici, ve se
odnose na neku drugu rije, najee imenicu.
U gradu Lili-Hip
ivio je En-Ten-Tin,
u zemlji Tra-La-Lu.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 107-109, Radni kutak broj: 80
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
255
Prirunik 6
69
256
Prirunik 6
Muki rod
N
G
D
A
V
I
L
jedan
jedn-og/a
jedn-om(e)
jedan/jedn-og/a
jedan
jedn-im
jedn-om(e)
enski rod
N jedn-a
G jedn-e
D jedn-oj
A jedn-u
V jedn-a
I jedn-om
L jedn-oj
Srednji rod
N jedn-o
G jedn-og/a
D jedn-om(e)
A jedn-o
V jedn-o
I jedn-im
L jedn-om(e)
257
Prirunik 6
MNOINA
Muki rod
N
G
D
A
V
I
L
enski rod
jedn-i
jedn-ih
jedn-im/a
jedn-e
jedn-i
jedn-im/a
jedn-im/a
Srednji rod
N jedn-e
G jedn-ih
D jedn-im/a
A jedn-e
V jedn-e
I jedn-im/a
L jednim/a
N jedn-a
G jedn-ih
D jedn-im/a
A jedn-a
V jedn-a
I jedn-im/a
L jedn-im/a
Kao broj jedan mijenjaju se svi sloeni brojevi koji se zavravaju s jedan:
dvadeset i jednim, trideset i jedne...
Brojevi dva, tri i etiri imaju posebnu promjenu.
enski rod
N
G
D
A
V
I
L
N
G
D
A
V
I
L
dv-a
dv-aju
dv-ama
dv-a
dv-a
dv-ama
dv-ama
dv-ije
dv-iju
dv-jema
dv-ije
dv-ije
dv-jema
dv-jema
258
Prirunik 6
tr-i
tr-iju
tr-ima
tr-i
tr-i
tr-ima
tr-ima
etir-i
etir-iju
etir-ima
etir-i
etir-i
etir-ima
etir-ima
Promjenljivost brojeva:
Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi
brojevi posljednji lan ( trideset i dva, etrdeset jedan...) su promjenljivi.
Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisua, milion, milijarda, bilion.
Ovo su brojevi samo po znaenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i mnoini
(jedan, jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
Glavni broj dva ima iste oblike za muki i srednji rod, a razliite za enski
rod.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.
S obzirom na to da neki brojevi razlikuju rod, broj i pade a neki ne,
brojeve zovemo polupromjenljivim rijeima.
259
Prirunik 6
Redni brojevi imaju oblike za sva tri roda i oba broja (i jedninu
i mnoinu).
Redni brojeve se mijenjaju/dekliniraju kao pridjevi odreenog
vida.
U kojem e rodu, broju i padeu biti redni broj, zavisi od imenice
uz koju stoji.
drug-i
drug-og/a
drug-om/e
drug-og/a,drug-i
drug-i
drug-im
drug-om/e
Izbjegni pogreku
Kad redne brojeve piemo brojevima, iza njih uvijek stavljamo
taku: Enes je roen 23. 4. 1995. godine.
260
Prirunik 6
Sinteza
Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi brojevi
posljednji lan ( trideset i dva, etrdeset jedan...) su promjenljivi.
Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisua, milion, milijarda, bilion. Ovo su
brojevi samo po znaenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i mnoini (jedan,
jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
Glavni broj dva ima iste oblike za muki i srednji rod, a razliite za enski rod.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.
Jeste li znali
da je prosjean ljudski vijek u kamenom dobu trajao od petnaest do
sedamnaest godina;
da je potrebno da svaka ena raa najmanje po dva djeteta da bi se
stanovnitvo na Zemlji obnavljalo;
da bi u sluaju da presui Svjetski okean, ostalo toliko soli da se napravi
etrnaest kontinenata velikih kao Evropa;
da se danas u Evropi govori oko 2700 jezika;
da su prve lego kockice proizvedene u Danskoj.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 110-112, Radni kutak broj: 81, 82
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
261
Prirunik 6
70
262
Prirunik 6
263
Prirunik 6
ta li je s ocem? ta li
je s ocem?
On je!
- Sine moj!
- Tata!
DJEAKOV
JEZERU
OTAC
RIBARI
NA
264
Prirunik 6
Djeakov otac
ribari na jezeru.
Dodaci koji neto vie govore o predikatu (gdje, kada, kako...se vri radnja)
skupa sa predikatom ine predikatski skup rijei. Glagolski dodaci su: objekat
i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjavaju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine
subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.
265
Prirunik 6
Sinteza
Reenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim
neproirenim reenicama.
Reenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih dopunjuju,
zovemo prostim proirenim reenicama.
Dodaci koji neto vie govore o predikatu skupa sa predikatom ine predikatski skup
rijei. Glagolski dodaci su: objekat i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjavaju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine
subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.
266
Prirunik 6
71
267
Prirunik 6
2. Imenski predikat
Pronaite predikat u ovim reenicama:
Naa e kuica ostati pusta.
Bili su bezgranino sretni.
Djeakov otac je bio ribar.
U ovim reenicama su predikati: e ostati pusta, bili su sretni, je bio ribar.
Od koliko rijei je sastavljen svaki predikat?
Koje su to vrste rijei? Zapazio/la si da su ovi predikati sastavljeni od glagola
(ostati), pomonih glagola (e, su, je), pridjeva (pusta, sretni) te imenice
(ribar).
Copyright NAM Tuzla, 2009
268
Prirunik 6
Ponovimo!
Poela je da pljuti hladna kia.
Djeak je potrao na jezero.
Pred nama su dvije reenice iz prie Pjesma Ivice Vanje Roria.
Pronaimo u njima predikate, a zatim i subjekte.
- TA? poela je da pljuti
- KO? kia
- TA? je potrao
- KO? djeak
Nauili smo da je subjekat rije o kojoj se u reenici govori. Subjekat je
rije u nominativu i odgovara na pitanja: ko? ta?
U ulozi subjekta najee emo sresti imenice, ali i druge vrste rijei mogu
obavljati tu slubu.
Sinteza
Najvaniji reenini lan je predikat. On nam govori ta radi subjekat, u kakvom
se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju rije. Reenica ne moe biti bez
predikata.
Predikat koji je iskazan samo glagolom zove se glagolski predikat.
Predikat se moe sastojati i od pomonog glagola (jesam/sam/ nisam,
jesi/si/nisi) i od jo neke rijei, obino imenice, pridjeva ili zamjenice. Takav
predikat se zove imenski predikat.
269
Prirunik 6
72
270
Prirunik 6
271
Prirunik 6
KO? JA VAM SE
MOLIM ...
KO? JA VAM SE
MOLIM...
KO? JA VAM SE
MOLIM...
KO? TI SE NE DAJ
VODI I VJETRU.
Primijetili ste da u ovim reenicama subjekti nisu izreeni, ali ipak jasno znamo,
na osnovu sadraja prethodne reenice, o kome ili o emu se radi. U ovim
Copyright NAM Tuzla, 2009
272
Prirunik 6
neizreeni subjekat
skriveni subjekat
izostavljeni subjekat
273
Prirunik 6
274
Prirunik 6
73
275
Prirunik 6
PITANJE
OKOLNOSTI
ODREDBA
gledam
radi se
skakati
ivim
kako?
gdje?
kako?
kada?
rado
ovdje
spretno
sada
nain
mjesto
nain
vrijeme
ivim
neu
ponoviti
kako?
kada?
gdje?
u nadi
kasnije
u kadi
nain
vrijeme
mjesto
budi
kada?
sada
vrijeme
baci
gdje?
dolje
mjesto
ne gledajte
popnite se
gdje?
gdje?
uvis
gore
mjesto
mjesto
Radnja predikata (ili trajanje stanja ili zbivanja) se moe vriti pod
razliitim okolnostima.
Zbog toga i postoje razliite priloke odredbe. Najee priloke odredbe
su odredbe mjesta (gdje, kuda, kamo, dokle, odakle?) vremena (kada,
otkada, dokada?) i naina (kako, na koji nain?).
276
Prirunik 6
Rijei ili grupe rijei koje oznaavaju neku okolnost pod kojom se vri radnja
predikata ili traje stanje ili zbivanje obiljeeno predikatom nazivaju se
PRILOKE ODREDBE/ OZNAKE.
Priloke odredbe nisu obavezni reeniki lanovi. Mjesto u reenici im otvara
predikat.
REENICA
Mi se sad/a valjamo u travi...
PRILOKA ODREDBA
vrijeme vrenja radnje priloka
odredba vremena (POV)
A mi spretno preskaemo
konop.
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 123-124, Radni kutak broj: 91
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
277
Prirunik 6
74
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena kontinenata, drava,
gradova, sela, mora, okeana
278
Prirunik 6
POMONI OPIS
najvei kontinent
KONTINENT
Azija
na kontinent
Evropa
crni kontinent
trei po povrini kontinent
zeleni kontinent
juni kontinent
Afrika
Sjeverna Amerika
Juna Amerika
Australija
ledeni kontinent
Antarktik
279
Prirunik 6
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena okeana,
mora, jezera.
Ostali lanovi imena se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice: (Indijski okean, Crno more, Panonsko jezero...)
Sinteza
Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana imena kontinenata,
drava, gradova, sela, zaselaka. Ako je naziv sastavljen od vie rijei, tada se sve
rijei (osim prijedloga i veznika) piu velikim slovom.
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena okeana, mora,
jezera. Ostali lanovi imena se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice.
280
Prirunik 6
281
Prirunik 6
75
282
Prirunik 6
Mir dita
esi
Dobri den
Italijani
Buon orno
Jevreji
Buenas dias
Jo napot
Guten Tag
Lao ive
Dobrij djenj
Dobri djenj
Merhaba
Dobar dan
Makedonci
Poljaci
Rumuni
Rusini
Slovenci
Ukrajinci
Dobre den
en dobri
Bune zira
Dobri dzenj
Dober dan
Dobrij denj
Maari
Nijemci
Romi
Rusi
Slovaci
Turci
Crnogorci
283
Prirunik 6
284
Prirunik 6
76
rad,
285
Prirunik 6
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija
Izbjegni pogreke!
Razlikuj pridjeve i priloge!
Nastavnik: Ovo je najjednostavnija lekcija!
Uenik: Jeste, ako nam je najjednostavnije kaete!
Pridjev (stoji uz imenicu kao atribut): najjednostavnija lekcija;
Prilog (stoji uz glagol kao priloka odredba za nain): najjednostavnije
kaete.
Zajedniko opisnim pridjevima i prilozima koji su nastali od opisnih pridjeva je to
to i jedni i drugi imaju komparaciju. Zato se prilozi i zovu polupromjenljive rijei.
Pozitiv: Pjevam lijepo.
Komparativ: Pjevam ljepe.
Superlativ: Pjevam najljepe.
Copyright NAM Tuzla, 2009
286
Prirunik 6
287
Prirunik 6
Utvrdimo pravila:
1.
tuzlan sko, -ski
bosan ske, -ski
zavidovi- ke,-ki
sarajev ska,-ski
mostar ska, -ski
hercegova ki
neum ski
2.
Lejl - in
Sun ev
Benjamin - ov
3.
Ovo je Leina apa.
4.
Tuzlakovo srce je veliko.
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -ki, ki, -ski, -ki, uvijek se piu malim poetnim slovom
(banjaluki, slovenski, posavski, antievski,
hromadievski...).
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, ev, -in piu se velikim poetnim slovom (Jusufov,
Mirkov, Jasnin, Goranov...)
Sinteza
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -ki, -ki, -ski, -ki, uvijek se piu
malim poetnim slovom.
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in piu se velikim
poetnim slovom
Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena
ivotinja.
Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi na -ov, -ev, -in koji su
izvedeni od imena pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena.
288
Prirunik 6
imenica
Prisvojni pridjev
neumske plae
lukavaki bazeni
visoke piramide
travniki sir
Marsova putanja
Zemljin satelit
kalesijski folklor
Goranov kaket
Sidranove pjesme
imenica
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 129-130, Radni kutak broj: 95
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
289
Prirunik 6
77
290
Prirunik 6
Nepostojano A se javlja u:
291
Prirunik 6
Suglasnici K, G, H ispred
samoglasnika i prelaze u
glasove C, Z, S.
Ova glasovna promjena se zove
SIBILARIZACIJA ili druga
palatalizacija.
Dragi uenie,
Ti sigurno zna ta je to dnevnik. Moda i sam/a vodi dnevnik o svojim
doivljajima i osjeanjima, a zatim ga skriva na tajno mjesto.
Ako eli da proita dnevnik jedne djevojice tvojih godina, potrai u biblioteci
knjigu Dnevnik Ane Frank.
To je potresna pria jevrejske djevojice koja je u doba II svjetskog rata ivjela
u Njemakoj. Ana, njena porodica, roaci i prijatelji ivjeli su u Tajnom skrovitu
itavih 26 mjeseci, krijui se od oiju i uiju Nijemaca. ivjeli su kao zatvorene
ptiice. Poslije toga su odvedeni u koncentracione logore. Jedini preivjeli bio je
njen otac. Drhtavom ruicom je Ana biljeila preivljavanja, strahove i sitne
radosti u Tajnom skrovitu.
O uasu kroz koji je prola Ana ali i o njenoj snazi, proitat e vie u knjizi
Dnevnik Ane Frank. Potrai je!
Pogledajmo istaknute rijei u ovoj preporuci za knjigoljupce.
Prepoznajmo glasovne promjene koje su izvrene u rijeima. Rije je o
I palatalizaciji i sibilarizaciji (II palatalizaciji).
292
Prirunik 6
I palatalizacija:
sibilarizacija/ II palatalizacija:
- uenie
- oiju
- uiju
- ruicom
I palatalizacija se javlja u:
- biblioteci
- roaci
- knjizi
- snazi
Sinteza
293
Prirunik 6
78
294
Prirunik 6
PONOVIMO!
Na podruju Bosne i Hercegovine u upotrebi je
jedno narjeje - tokavsko.
Ve smo nauili da tokavski dijalekt razlikuje
tri govorna tipa na osnovu zamjene starog
glasa jat. Glas jat je naslijeen iz
praslavenskog jezika, u staroslavenskom
jeziku se obiljeavao ovako:, a u latinici
ovako: . Bile su tri razliite zamjene ovog
glasa: ekavska (e), ikavska (i) i
ijekavska
(je/ije).
U
savremenom
standardnom jeziku u Bosni i Hercegovini je u
upotrebi je/ijekavski izgovor.
295
Prirunik 6
Spavaju i drvoredi,
dremucka i mjesec blijedi,
autobus na trgu spava
i kraj rijeke snena trava.
Samo se rijeka uje,
tebe tiho uspavljuje.
Ismet Bekri
Rijei sa je:
mjesto
pobjeda
rjenik
cvjetovi
svjetlost
ovjek
Izbjegni pogreke!
Mali savjet:
U govoru i pisanju este su pogreke kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste ba sigurni kako neku rije izgovoriti ili napisati, izgovorite je
na ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (mleeko), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je
Kraenje dugoga sloga
e na ekavskom kratko (mesto), tada upotrijebite je.
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
296
Prirunik 6
bregovi i brjegovi
strelica i strjelica
vredniji i vrjedniji
grehota i grjehota
prenik i prjenik
pregled i prijegled
slijedei i sljedei
svijetlei i svjetlei
usljed i uslijed
prijevod i prevod
prijestup i prestup
prijevoz i prevoz
297
Prirunik 6
2. Jotovanje/jotacija
sol + ju solju
glad + ju glau
pamet + ju pameu
l + j = lj
d+j=
t +j =
JOTOVANJE
Glasovna promjena u kojoj se
zavrni suglasnik rijei stapa sa
suglasnikom J (grko jota) u novi
glas zove jotovanje ili jotacija
Jotovanje/jotacija se vri u:
zbirnim imenicama na - e
kesten + jekestenje
cvijet + je cvijee
kamen + jekamenje
list + je
lie
komparativu pridjeva
blag + ji blai
tih + ji tii
jak + ji jai
4. Sinteza
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat ().
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliite zamjene tog glasa i tri razliita izgovora:
1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor;
2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor
Ikavski govor nije knjievni.
3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski
izgovor.
Glasovna promjena u kojoj se zavrni suglasnik rijei stapa sa suglasnikom J (grko
jota) u novi glas zove jotovanje ili jotacija
298
Prirunik 6
299
Prirunik 6
79
300
Prirunik 6
301
Prirunik 6
(k + j)
(k + j) - glas A ispada
(t + j)
(t + j)
(t + j)
Sinteza
Glas se javlja u:
nastavcima imenica na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa.
vokativu jednine imenica mukog roda koja se zavrava na:
-k i -c: junak junae, nastavnik nastavnie.
nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imenica mukog roda kojima se
osnova zavrava na:
-c : stric strievi strieve strievi.
Glasovi i se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak jai najjai
(k + j)
ljut ljui najljui (t + j)
302
Prirunik 6
Istraivake aktivnosti
Ispii pravilno glasove I :
Nekako nam je ilo u glavu da je u cilima c, jer je mekan, a u cekica c jer je
tvrd, ali otkud u pcele c, kad je mekana kao vosak, i u cae c, kad covjek moe
o nj razbiti glavu kao tikvu.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 137, Radni kutak broj 98
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
303
Prirunik 6
80
304
Prirunik 6
Djeak Aron
(. . .)
Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario
ga kamenom... jadnika... Sad ne moe dalje... Sigurno je gladan... Kako samo
mirka oima... kako se kree... moda e i lipsati do sutra... Jadnik..."
Trotaka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut.
305
Prirunik 6
Crtica se pie:
gol-razlika
sahat-kula
klima-ureaj
rang-lista
Kurban-bajram
306
Prirunik 6
izmeu sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem rijei bliskog ili suprotnog
znaenja:
- 'Oe, Jabo nadbosti -nee! 'Oe - nee; 'oe - nee; 'oe! - nee; 'oe! viknu Lujo, a oi mu zasvijetlie od prevelike radosti.
(Petar Koi: Jablan)
( gore- dolje, rekla- kazala, hoe- nee,tamo- ovamo, crno- bijelo)
-Trei ree da je najbolja ljudska osobina tenja za ljepotom, da je ljepota
neto ama-ha, i da e svi ljudi, kad-tad, pred ljepotom, to od svoje volje,
to onako - nikom poniknuti. ( kad-tad, ama-ha)
(Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca )
tika- taka
bum- tras
pljus-pljas
tu-tu
307
Prirunik 6
308
Prirunik 6
81
309
Prirunik 6
310
Prirunik 6
311
Prirunik 6
312
Prirunik 6
313
Prirunik 6
82
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Razgovor (privatni /familijarni)
314
Prirunik 6
1.Privatni/familijarni razgovor
Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjea bliskost izmeu onih koji
uestvuju u njemu. To je razgovor prijatelja, poznanika, lanova porodice. U privatnom
razgovoru se alimo, ali i povjeravamo.
Razgovor moe biti natopljen emocijama koje se mogu osjetiti u boji glasa, tempu,
visini glas, pauzama...
U privatnom razgovoru se ponekad uju rijei reenice koje nisu standardne i koje bi
trebalo izbjegavati ( e si ba? moj matori, lova...)
Copyright NAM Tuzla, 2009
315
Prirunik 6
Osobine govornika
Lo govornik:
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 148-149, Radni kutak broj: 106
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
316
Prirunik 6
83
317
Prirunik 6
318
Prirunik 6
Sinteza
Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rjeenju nekog
problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo slubeni/poslovni razgovor. U
njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka rije, reenica je
vezana za temu i vodi ka konanom dogovoru.
Slubeni razgovor vodi jedan od uesnika. Uesnici u razgovoru javljaju se za
rije i tako iznose svoje miljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je
unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadraj i redoslijed
problema o kojima se eli razgovarati.
319
Prirunik 6
84
320
Prirunik 6
321
Prirunik 6
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.
Hronoloki/vremenski redoslijed prianja podrazumijeva izlaganje pojedinosti
onim redom kojim su se u ivotu i deavale. Retrospektivni redoslijed prianja
je onaj u kojem se priajui iz sadanjosti vraamo u prolost.
Svaki dogaaj mora imati svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak.
Tako i svaka pria mora imati svoj tok radnje:
Flip art:
1
uvod
2
poetak
radnje
3
razvoj radnje
zaplet
4
vrhunac radnje
kulminacija
5
rasplet
322
Prirunik 6
85
323
Prirunik 6
Nesrea na cesti
Tod jutra se Alma uspavala. Kasno je ustala, spremila se i trei krenula u
kolu. Prvi as je imala engleski jezik koji je jako voljela. Usput je srela i Jasmina
koji je takoer kasnio, pa su skupa nastavili ka koli.
Iznenada su primijetili da ih prate dva ogromna psa. Nisu se obazirali na
njih, nisu ih se plaili jer su se esto igrali sa psima u kolskom dvoritu.
U jednom momentu su zauli samo tup udarac, neiji vrisak, a onda
stenjanje. Okrenuli su se i zabezeknuto stali. Psi su napali djevojicu na biciklu.
Djevojica je pala s bicikla i udarila glavom o trotoar. U blizini nije bilo nikoga
drugoga sem automobila koji su samo prolazili. Prili su djevojici i na njenoj
glavi vidjeli veliku posjekotinu. Pokuali su zaustaviti neko auto, ali nijedan se
nije htio zaustaviti. Nisu se obazirali na djevojicu koja je bespomono leala na
ivici trotoara.
Mobitel...! pomislila je Alma. Brzo ga je izvadila iz depa i pozvala hitnu
slubu. Pokuala je razgovarati s djevojicom, ali je ona nije ula. Bila je u
nesvijesti. Ubrzo je stigao sanitet, podigli su djevojicu na nosila i zauo se jezivi
zvuk saniteta. Alma i Jasmin su ukoeno gledali za sanitetom.
Sutradan je s nastavnikom u uionicu ula ena s osmijehom na licu.
Traila je djevojicu i djeaka koji su pomogli njenoj kerki.
Alma i Jasmin su se pogledali i nisu se htjeli javiti. Samo su po osmijehu na
majinom licu znali da je djevojica dobro.
Uradimo plan prie:
1. Uvod: Alma i Jasmin ure u kolu
2. Poetak radnje: Iznenadni dolazak pasa
3. Zaplet: Napad pasa na djevojicu
- posjekotina na licu djevojice
- bezuspjeno zaustavljanje automobila
4. Kulminacija: Telefonski poziv i uznemireno iekivanje pomoi
5. Rasplet: Alma i Jasmin nastavljaju put ka koli
324
Prirunik 6
Nesrea na cesti
Na asu odjeljenjske zajednice sa naim razrednikom smo razgovarali o
tome ta to znai uiniti humano djelo. Jedni su pomagali starici prijei ulicu,
drugi ponijeti teke korpe sa pijace, kupiti lijekove u apoteci... Mnogo toga smo
nabrojali. A ja sam kriom gledala Almu i Jasmina.
Sjeam se. Toga dana Alma nije dola na prvi as. Nita moda ne bi ni bilo
neobino da to nije bio as engleskog jezika. Alma taj as nikad ne bi propustila.
Engleski je bio njen najdrai predmet. Dola je tek na poetku drugog asa,
blijeda, inilo mi se kao da je plakala. Pitala sam je ta joj se desilo. Rekla mi je
samo da je prespavala i tako zakasnila. Cijeli taj dan je gledala kroz prozor i kao
da je neto iekivala. esto se sa Jasminom doaptavala, bila je odsutna na
asovima. A to se njoj nije deavalo. Nastava se zavrila, njih dvoje su otili
zajedno kui. Toga dana je mene majka saekala pred kolom, to me iznenadilo.
Ve od drugog razreda sama idem u kolu i sama se vraam iz kole. ta je sad
ovo? Pitala sam majku za razlog njenog dolaska, a ona mi samo ree da okolo
ima pasa lutalica pa se boji da mi se to ne desi.
Kad smo dole blizu nae kue, ugledala sam majku moje drugarice Emine
kako izlazi iz saniteta. Bila je uplakana. Samo je mojoj majci mahnula i rekla:
Dobro je sve prolo, zahvaljujui nekoj djevojici Almi i djeaku Jasminu. Da oni
nisu pozvali ljekare... Majka mi je tada ispriala sve to se dogodilo. Tada sam
sve shvatila. I Almin nedolazak na engleski, i njeno bljedilo, i stojanje kraj
prozora, i doaptavanje sa Jasminom.
Sutradan se u naoj uionici, skupa sa nastavnikom pojavila Eminina
majka. eljela je da upozna male, velike junake i da im se zahvali. S osmijehom na
licu je pitala: Ko je juer pozvao ljekare i pomogao mojoj Emini? eljela bih da
im se zahvalim. Moja Emina je dobro zahvaljujui njima.
U uionici je bio tajac. Ja sam ispod oka gledala u njih dvoje. Gledali su jedno u
drugo i... nisu se htjeli javiti.
I danas, kada priamo o humanosti, njih dvoje se ne javljaju i ne priaju o
svojim velikim djelima. Vjerovatno iz skromnosti, jer pravi junaci se nikad ne
hvale.
Uradimo i u ovoj prii plan prie i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju
pojedinosti ovog dogaaja.
325
Prirunik 6
Plan prie:
sadanjost
prolost
prolost
prolost
sadanjost
326
Prirunik 6
86
327
Prirunik 6
328
Prirunik 6
329
Prirunik 6
Ko su eko-zeleni?
Za to se oni bore?
ta vidi na slici?
Kakav je okoli?
ta tano rade uenici?
Zato su se uenici odluili za akciju?
ta misli da li je akcija uspjela?
Pretpostavi kako izgleda dvorite poslije ureenja?
Na osnovu slike ispriaj priu. Daj imena likovima, kai ta rade, kakav je okoli
bio prije i poslije njihove akcije ureenja. Kai ko je bio najvredniji, ima li u tvojoj
prii likova koji se drue s Ljenosti? Da li su eko-zeleni dobili nagradu ili pohvalu
za svoj rad?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 156-157, Radni kutak broj: 109
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
330
Prirunik 6
87
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis osobe (portret)
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Opis osobe (portret)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opisivanje, opis osobe (portret)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, fotografije, ilustracije, boje, flomasteri
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: likovna kultura
331
Prirunik 6
Grafofolija 2: strip
332
Prirunik 6
Moj susjed
Nedaleko od moje kue ivio je pomalo neobian ovjek. Suh, nemirna
pogleda. ivio je neujno, kao da nije ni postojao. Ni s kim se nije druio. Veinu
vremena bi provodio na livadi pored svoje male krave.
Nabio bi izblijedjelu kapu na glavu, obukao neki stari kaput, u kome je uvijek
nosio ve odavno pohabanu frulu. Svirao bi samo tune pjesme i posmatrao
kravu kako pase sone panjake.
Bio je tajanstven. Imao je samo jednog brata koji je bio mlai od njega i koji se
uputio u bijeli svijet. Susjed je ostao sam samcat.
Sve je sam radio: prao posue, prao odjeu, sakupljao ljetinu. Od njega ipak
nikad nismo mogli uti jadikovanje. A i inae je malo govorio. Kao da je bio nijem.
utljiv kao sjenka.
Dok bih gledao tog ovjeka, hvatao me strah...
333
Prirunik 6
Najednom smo ga poeli manje viati vani. Rjee je uvao svoju kravicu, a
koraci su mu postajali tei, sporiji i krai. A onda, jednoga dana... Nestao je tiho,
kako je i ivio.
Mala pogrebna povorka odnijela ga je na posljednji poinak. Njegova stara
kua, pokrivena indrom, broji svoje posljednje dane.
Tajanstveno uti kao i moj susjed.
(ueniki rad)
Kakav je opi dojam o toj osobi? (miran, tih, usamljen...)
Osjeate li saaljenje prema njemu?
ta nije reeno, a moemo naslutiti?
Koje pojedinosti opisa su date u tekstu?
Portret je sklop fizikog, psiholokog i etikog portreta.
Odredimo to u naem opisu:
1. Fiziki portret: suh, nemirna pogleda, izblijedjela kapa na glavi, stari kaput...
2. Psiholoki portret: usamljen, tih, neujan kao sjenka, svirao tune pjesme na
pohabanoj fruli, vrijedan...
3. Etiki/moralni portret: poten, portvovan, uporan u poslovima...
334
Prirunik 6
Vanjski izgled
Unutranje osobine
tuga u oima
gledala nas je milo
osmijeh samo za nas
milovala nas je po kosi
ljubila nas je
veliko srce
ljubav i bol u srcu
Zastidio se majke
(odlomak)
Mati je dola vrlo rano pred kolu. Na velikom trgu bilo je jo sve mirno;
prozori visoke kue sijali su se, i s vremena na vrijeme uo se glas nastavnika
koji je u koli govorio otrim i zvonkim glasom. Mati je dola izdaleka, dola je iz
sela koje je bilo etiri sata udaljeno od grada. Njene izme - muke izme koje su
joj bile do koljena bile su blatne njena pregaa iroka seljaka pregaa sa
zelenim ruama bila je takoe poprskana blatom. U desnoj ruci imala je
kiobran i veliki zaveljaj u kom je donijela koulje i par novih cipela Joetu; u
lijevoj ruci drala je veliku maramu, i u njoj svezanu deseticu to je donijela
Joetu.
Mati je bila umorna i gladna, nije kupila jutros ni mrve hljeba, samo da
desetica ostane cijela. Noge su je boljele, a i kaljala je; lice joj je bilo suho,
obrazi upali. Hodala je polako po putu gore-dolje i gledala u prozore koji su se
sijali kao da su pozlaeni.
Ivan Cankar
335
Prirunik 6
336
Prirunik 6
88
337
Prirunik 6
Ole i Trufa
(odlomak)
uma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drvea. Bio je
mjesec studeni. Obino je u to vrijeme godine hladno i dogodi se da ak
ponekad i snijei, ali ovaj studeni bio je relativno topao. Noi su bile hladne i
vjetrovite, ali im bi sunce jutrom izalo, postajalo bi toplije. Moglo bi se
pomisliti da je ljeto kad ne bi itava uma bila posuta otpalim liem - utim
kao afran, crvenim poput vina, a bilo ga je i zlaanog, kao i satkanog od
razliitih boja. Kidala ga je kia, vjetar, padalo bi danju, padalo bi nou oblikujui debeli sag na umskome podu. Iako su mu se sokovi isuili, lie je
jo uvijek isputalo ugodan miris. Sunce ga je obasjavalo kroz naputeno, ali
ivo granje, a crvi i muhe, koje su nekako preivjele jesenske oluje, plazile su
po njemu.
Razgovor o opisu ume, jesenskom pejzau.
338
Prirunik 6
kraje nego ostaju kod kue - poredale su se po golim udovima drvea. Meu
njima bili su vrapci - siune ptice, ali obdarene s mnogo hrabrosti i iskustva
sakupljenog tisuama generacija. Skakutali su i ivkali traei hranu to je uma
u to doba godine prua. Mnogo, mnogo kukaca i crva poginulo je prolih tjedana,
ali nitko nije oplakivao njihovu sudbinu. Boija stvorenja znaju da je smrt samo
oblik ivota dolaskom proljea uma e se ponovno ispuniti travkama, zelenim
liem, procvalim granama i cvijeem. Ptice selice vratit e se iz dalekih zemalja i
ponovno se nastaniti u svojim naputenim gnijezdima. Pa ako je vjetar ili kia
otetila gnijezdo, lako e ga popraviti.
Isaac Bashevis Singer
Pisac je dao opi izgled ume u jesen i mnogo pojedinosti u njoj.
Izdvojimo opi izgled ume:
-uma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drvea.
-mjesec studeni
-dani topliji, noi hladnije
Pojedinosti u opisu:
- itava uma bila posuta otpalim utim, crvenim i zlaanim liem
- lie je oblikovalo debeli sag na umskome podu
- lie je jo uvijek isputalo ugodan miris
- crvi i muhe su plazile po liu
- ptice su se poredale su se po golim udovima drvea
- vrapci su skakutali i ivkali traei hranu
- mnogo je kukaca i crva poginulo
Zavrni dio opisa:
- dolaskom proljea uma e se ponovno ispuniti travkama,
zelenim liem, procvalim granama i cvijeem
- ptice selice vratit e se iz dalekih zemalja i ponovno se nastaniti u svojim
naputenim gnijezdima
Koja je vrsta rijei najvie zastupljena u ovom opisu?
Koje stilske figure su doprinijele slikovitosti ovog pejzaa?
Opis pojedinosti doprinosi slikovitijem i impresivnijem doivljaju opisanog kraja,
predjela, ( pejzaa).
Pejza je francuska rije koja znai kraj, predio. Slikarski pejza je crte, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
Pri opisivanju pejzaa dobro je pridravati se odreenog redoslijeda:
1. opis ope slike kraja
2. opis pojedinosti (predmeti, bia, pojave, zvuci, pokreti...)
3. zavrni openit opis
Opis pejzaa je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova
osjeanja, misli.
339
Prirunik 6
Sinteza
Pejza je francuska rije koja znai kraj, predio. Slikarski pejza je crte, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
Pri opisivanju pejzaa dobro je pridravati se odreenog redoslijeda:
1. opis ope slike kraja
2. opis pojedinosti ( predmeti, bia, pojave, zvuci, pokreti...).
3. zavrni openit opis
Opis pejzaa je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova osjeanja,
misli.
340
Prirunik 6
89
341
Prirunik 6
342
Prirunik 6
343
Prirunik 6
Sinteza
Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekata.
I ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome
to opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatra i zapisiva.
Kao i kod opisa pejzaa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti
od opeg utiska/dojma.
344
Prirunik 6
90
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis otvorenog prostora (eksterijer)
345
Prirunik 6
Gromovo ule
Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjeam. Valjda to je toliko
sijevalo i grmilo.
Moja rodna kasabica poznata je kao igralite gromova. Zgnijezdila se na
golom nevisokom podnoju planina, koje silazi u neveliko polje.
Kad doe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skau po tim
planininama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve ivo u
kasabi u kue, tale i umeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se
toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih rijei iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi alju
Bogu nijema obeanja da nikad vie nee grijeiti.
Skender Kulenovi
Prepoznajte elemente opisa u ovom odlomku iz prie!
346
Prirunik 6
Opi izgled
ostrva:
Pojedinosti u
opisu:
Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejza, sve ono to je izvan
zidova kakve graevine. Takav opis moe biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doivljava).
U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doivljaju (ta i na koji nain vidimo). Takav prostor moemo naslikati.
U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku to
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okruuje. Takav opis je teko naslikati.
Najee su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se meusobno
nadopunjuju.
Opisi mogu biti mirni, statini, ali i ivi, dinamini.
Kakav je ovaj opis eksterijera?
Pronai opise koji doprinose dinaminosti radnje u prii!
Sinteza
Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejza, sve ono to je izvan
zidova kakve graevine. Takav opis moe biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doivljava).
U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doivljaju (ta i na koji nain vidimo). Takav prostor moemo naslikati.
U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku to
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okruuje. Takav opis je teko naslikati.
Najee su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se meusobno
nadopunjuju.
347
Prirunik 6
348
Prirunik 6
91
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Opis bia ili skupine bia unutar prostora
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja/sinteza steenih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opis bia ili skupine bia unutar prostora
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, insert-tehnika
Nastavna sredstva pomagala: tekst NIKO i NITA Alije Isakovia, kreda,
biljenica, olovke
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura
349
Prirunik 6
350
Prirunik 6
ga tuku, ak i neki koji su bili manji od njega. Jedan drzak djeak oteo mu je i
kola koji je Niko drao u ruci, zagledao ga i pomalo grickao, kao da mu je bilo
ao kolaa ili kao da je elio da to dulje uiva u jedenju. (....)
Najvie zla u tome inio mu je djeak sa ela stola, zvani Krakono. Dok nije
doao Niko, on je tukao druge djeake. Prvo je tukao svakoga novajliju i traio da
mu daje svoj dio hrane, a kola obavezno. To se saznalo i upravnica je nedjeljom
nadgledala jedenje kolaa, ali slabiji djeaci su folirali da jedu, krili su kolae i
kriom stavljali u male kesice vezane oko pasa.
U tim kesicama, skrivenim meu nogama, ti jadni djeaci su iznosili kolae i
davali ih Krkonou ili nekome drugome koga on odredi.
Alija Isakovi
Gdje se odvija radnja ove prie? Zato je to vano? Ko su bili
stanari doma? Ko je glavni junak? Ko je sve zlostavljao djeaka? ta
su domci radili djeaku? A ko je domcima inio najvie zla? ta je
Krakonoa inio ostalim domcima?
U ovim odlomcima iz prie Niko-i-Nita upoznali smo se sa vie likova:
Niko-i-Nita, Krakonoa i ostali domci.
Glavni junak prie je djeak Niko-i-Nita. S kojim smo se djeakovim
osobinama upoznali?
351
Prirunik 6
Sinteza
U opisima
bia ili skupine bia unutar prostora uoavamo i istiemo
najkarakteristinije pojedinosti likova I prostora. I ovaj opis moe biti subjektivan
I objektivan.
Domaa zadaa
Pripremite se za pismenu vjebu na temu: Jurnjava u uionici za vrijeme velikog
odmora.
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
352
Prirunik 6
92
353
Prirunik 6
354
Prirunik 6
1. Privatno pismo
Zenica, 4.9.2009.g.
355
Prirunik 6
2. Poslovno pismo
Opina Tuzla
Komisija za rekonstrukciju saobraajnica
Tuzla, 12.11.2008.g.
Poslovodnom odboru Graevinskog preduzea Cestotehnik
Tuzla
Cijenjene kolege,
Poznato vam je da je Opina Tuzla odluila da sanira tete na saobraajnicama koje su
nastale prirodnim nepogodama. U tu svrhu formirana je Komisija za rekonstrukciju saobraajnica iji
je prioritetan zadatak odreivanje saobraajnica za rekonstrukciju.
Komisija je odluila da je prioritet za sanaciju juni magistralni put i da e se morati
poduzeti i odgovarajue mjere na sanaciji korita rijeke Jale. Imajui u vidu vaa iskustva u radu na
bosanskohercegovakim cestama i iskustva u regulaciji rijenih korita, te injenicu da raspolaete
potrebnom mehanizacijom, obraamo vam se zahtjevom da se prikljuite akciji Opine Tuzla kako
bismo to prije normalizirali tok rijeke Jale i sanirali tete na naim cestama.
S potovanjem,
Predsjednik Komisije
Hajrudin Berbi
Razlika:
-tema: poslovna
-jezik:
poslovan/sluben
-nema emocionalnosti
-nema slikovitosti
-saetost i jasnoa
- oblik izraavanja (u
poslovnom pismu pisani,
a u poslovnom razgovoru
usmeni).
356
Prirunik 6
Sinteza
Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno pismo.
Privatno pismo piemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. Poslovno pismo
piemo nekom slubenom licu u koli, mjesnoj zajednici, ustanovi, firmi i slino.
Otvoreno pismo piemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji i
novinama.
Svako pismo mora imati POETAK, SADRAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom
pismu mora biti itak, rijei pravilne, knjievne i odabrane, koverta pravilno
odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa
poiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u tampanoj formi.
357
Prirunik 6
93
358
Prirunik 6
Uputnica
Uputnicom se alje/upuuje nekome novac. Za to slanje je potrebno
itko popuniti poseban obrazac i predati ga slubeniku na alteru banke ili
pote.
Obrazac sadri sljedee:
1.Podatke o poiljaocu (ime, prezime i adresa);
2.Podatke o primaocu (ime, prezime i adresa);
3.Saopenje primaocu o prispijeu novca (a ako je potrebno saopiti
primaocu i neto posebno u vezi sa prispijeem, podizanjem novca).
Zahvaljujui savremenim tehnologijama novana uputnica moe vrlo
brzo doi do primaoca novca bez obzira na njegovu udaljenost (Western
union, DHL pota...).
Priznanica
Priznanicom se potvruje primitak novca od nekoga.
Postoje takoer obrasci priznanice koji se moraju itko popuniti.
Oni sadre:
1. Podatke davaoca novca (ime, prezime, adresa, ili naziv ustanove);
2. Podatke primaoca novca (ime, prezime, adresa ili naziv ustanove);
3. Svrha novca (humanitarna pomo, lanarina, taksa...);
4. Tana suma novca napisana i brojevima i slovima;
5. Datum primitka novca.
359
Prirunik 6
Telegram/brzojav
Telegram se alje putem pote na dva naina:
1. Popunjavanjem obrasca u poti;
2. Pozivom odgovarajueg telefonskog broja u poti.
1. Obrazac koji se popunjava u poti sadri:
- podatke o primaocu telegrama (ime, prezime i adresu);
- to krau poruku koja treba biti jasna i precizna;
- podatke o poiljaocu (ime, prezime i adresu);
- vrijeme odlaska telegrama;
- vrijeme dolaska telegrama.
2. Ako se telegram alje telefonskim pozivom na odgovarajui potanski
broj, poruku bi trebalo ranije napisati i proitati je potanskom slubeniku. I
telefonski telegram mora imati iste podatke kao i telegram popunjen na
obrascu. Telegrame obino aljemo kada elimo brzo nekoga obavijestiti o
neemu, poslati estitku povodom nekog vanog dogaaja ili izraziti
sauee povodom neije smrti.
2. Mobitelske poruke, messenger servis
S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije meu
ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija.
. Mobitelske poruke
.
360
Prirunik 6
Sinteza
Uputnicom se alje/upuuje nekome novac. Za to slanje je potrebno
itko popuniti poseban obrazac i predati ga slubeniku na alteru banke ili pote.
Priznanicom se potvruje primitak novca od nekoga.
Telegram se alje putem pote na dva naina:
1. Popunjavanjem obrasca u poti;
2. Pozivom odgovarajueg telefonskog broja u poti.
S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije meu
ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija.
361
Prirunik 6
SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i knjievnosti u
estom razredu devetogodinje osnovne kole
3
KNJIEVNOST
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nastavni sat u biblioteci/knjinici
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dijete sa devet iraka, narodna bajka
10
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nasrudin u bostanu, narodna pria
13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ni zorice ni bijela danka, epska narodna pjesma
16
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sestre bez brata, lirska narodna pjesma
19
Uzorak obrade nastavne jedinice:
avka i tue perje, narodna basna
22
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca
25
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hans Kristjan Andersen: Slavuj
28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ibrahim Kajan: U oima ptice ute
31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
imo Ei: Cvjetko
362
Prirunik 6
34
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isidora Sekuli: Bure
37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Antun Branko imi: Ah, evo opet...
40
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: Gromovo ule
43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jovan Dui: Selo iz Trstenog
46
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ivica Vanja Rori: Pjesma
48
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mirsad Beirbai: Harfa
50
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Petar Koi: Jablan
53
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Duko Trifunovi: ist zrak
56
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isak Samokovlija: Djeak Aron
59
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: U noi
62
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete
363
Prirunik 6
65
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa
68
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ukrija Pando: List na putu
71
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
73
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zejir Hasi: Brat (Iz zbirke pjesama Pravi se vaan)
76
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Boidar Prosenjak: Otac (odlomak iz romana Divlji konj)
79
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Donatan Svift: Gulliverova putovanja
82
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak)
85
MEDIJSKA KULTURA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pozorite/teatar
88
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)
92
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mediji: arolija velikog ekrana
96
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Igrani film
364
Prirunik 6
101
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Animirani film
106
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Radio
109
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija maloga ekrana
113
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija interneta
116
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Novinenovinenovine
120
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Strip
123
JEZIK
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
127
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Bosanica, arebica, latinica
132
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jezik i govor
137
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glasovi
142
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slog
365
Prirunik 6
147
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Naglasnice i nenaglasnice
152
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei oblik rijei
156
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei: pravo i preneseno
160
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vrste rijei
165
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
170
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilozi
176
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prijedlozi
179
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
183
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pomoni glagoli
186
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Padeni oblici imenica
190
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nominativ
366
Prirunik 6
195
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vokativ
198
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Genitiv (blok-sat)
206
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dativ
210
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lokativ
215
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akuzativ
220
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Instrumental
224
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ponovimo padee!
227
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pridjevi
233
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zamjenice/Upuenice
236
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Deklinacija linih/osobnih zamjenica
240
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lina/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice
367
Prirunik 6
244
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
248
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neodreene zamjenice/upuenice
252
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Brojevi
256
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
262
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)
267
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glagolski i imenski predikat
270
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Subjekat
275
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici
278
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena kontinenata, drava, gradova, sela, mora, okeana
282
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
285
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena
368
Prirunik 6
290
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i
palatalizacije
294
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
300
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje i u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
304
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Reenini i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotaka, crtica, zagrada
309
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prepriavanje
314
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Razgovor (privatni /familijarni)
317
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slubeni/poslovni/oficijelni razgovor
320
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje (pripovijedanje/naracija)
323
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki i retrospektivni redoslijed dogaaja
327
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje izmiljenog dogaaja, prianje prema zadanoj slici, muzici
369
Prirunik 6
331
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis osobe (portret)
337
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis kraja (pejza)
341
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
345
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis otvorenog prostora (eksterijer)
349
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
353
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje pisma
358
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije
370