Sie sind auf Seite 1von 370

Azra Verlaevi/Vesna Ali

Prirunik 6
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 6 i Radnu svesku 6)

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu


bosanskog jezika i knjievnosti u estom razredu
devetogodinje osnovne kole

Upoznavanje s itankom 6
Struktura udbenikih jedinica u itanci 6

Upoznavanje s Radnom sveskom 6


Struktura Radnih kutaka u Radnoj svesci 6

Upoznavanje s lektirnim naslovima

OBOJITE!

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nastavni sat u biblioteci/knjinici
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Nastavni sat u biblioteci/knjinici
Struktura i tip sata: Usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: knjiga kao vrijednost, znanje kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema
knjizi
Obrazovni: usvajanje znanja o biblioteci, bibliotekarstvu, izdavatvu, knjizi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja, opisivanja, logikog
zakljuivanja, usporeivanja i razlikovanja
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, biblioteki fond knjiga i
asopisa, biblioteki katalozi, plakat
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: Likovna kultura, TiZO
Priprema za as: suradnja s bibliotekarem/bibliotekarkom,

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio asa (na ulazu u biblioteku)
Uenici komentiraju rijei slavnog Sokrata sa plakata na vratima biblioteke!
Znam koliko ne znam!
to vie znam otkrivam
koliko ne znam.
Sokrat

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Razgovor s djecom o znaenju rijei: biblioteka, bibliotekar, knjiga.


Rije biblioteka nastala je od grke rijei he biblos, to znai knjiga, te grke rijei
teka (thake), to znai spremite, spremnica. Biblioteka je nekad oznaavala i
krinju, seharu, koveg.
A to biblioteka i jeste. krinja, sehara u kojoj se uvaju dragocjenosti! Izmeu
korica svake knjige je zlata vrijedno iskustvo, savjeti, uitelji, prijatelji koji ekaju
na vas. Otvorite vrata kolske ili gradske biblioteke i upoznajte se sa knjigom,
prijateljem koji je uz vas i kad ste sreni i kad vam je teko.
U biblioteci / knjinici, mjestu u kojem se uvaju i posuuju knjige, ete se
upoznati sa bibliotekarem/knjiniarem koji se brine o knjigama i posuuje ih
itaocima.

Glavni dio sata


Faze glavnog dijela asa:
- ulazak u biblioteku i susret s bibliotekarem;
- obilazak biblioteke i itaonice;
- razgovor s nastavnikom i bibliotekarem
ta svaka knjiga ima?
Svaka knjiga ima svog pisca ili autora. Na naslovnoj stranici knjige je
napisano:
- ime autora knjige
- naziv knjige
- ime ilustratora ako je knjiga popraena crteima
- ime likovnog ili grafikog urednika
- naziv izdavaa, mjesto u kojem je knjiga tampana i godina tampanja.
Bibliotekar je ove podatke knjiga upisao u biblioteki katalog. Svaka
biblioteka mora imati sreen popis knjiga i asopisa koji se u njoj uvaju . U
katalogu su abecednim redom po autorima i po vrstama upisane knjige.
Katalog je obino niz drvenih ili metalnih kutija u kojima su na kartoniima
popisane knjige. Ali, u modernim i bolje opremljenim bibliotekama katalozi su
elektronski, tj. kompjuterizirani, to znai da su podaci o knjigama sauvani u
kompjuteru.
Poneke vee biblioteke su spojene na internet, pa itaoci mogu u svako
vrijeme provjeriti da li se njima interesantna knjiga nalazi u biblioteci.
a) ta su:
- knjiare
- knjigoveznice
- tamparije
- bibliobusi
-antikvarnice
Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

b) Ko su:
- bibliografi
- bibliomani
-knjievnici
Odgovori
- knjiare mjesta u kojima se prodaju i kupuju knjige.
- knjigoveznice su mjesta u kojima se uvezuju knjige
- tamparije su mjesta u kojima se tampaju knjige
- bibliobusi su pokretne knjiare u autobusu
- antikvarnice su mjesta gdje se prodaju stare knjige i drugi stari predmeti
- bibliografi su strastveni sakupljai knjiga
- bibliomani su ljudi koji itaju sve to im doe pod ruku
- knjievnici su pisci knjievnih djela
Najvea biblioteka na svijetu
Trenutno najvea biblioteka je u Vaingtonu. To je Kongresna biblioteka u koju
se, po zakonu SAD-a mora spremiti svaki primjerak bilo kojeg tampanog djela.
Biblioteka itaonica
Uz velike biblioteke esto postoje i itaonice. U njima se u tiini itaju knjige,
razni asopisi i novine. U itaonicama se odravaju knjievni susreti i prireuju
druge kulturne priredbe. Ovo je jedna lijepo ureena itaonica koja eka svoje
posjetioce.
Sinteza
Izdvojite s bibliotekarom knjige koje ste proitali!
Razgovarajte o tim knjigama! Pogledajte kakve su njihove korice, da li su nove
ili pohabane, da li imaju sve stranice, da li su uenici po njima arali ili su ih
uvali dok su itali.
Razgovarajte o sadraju pojedinih knjiga, o njihovim autorima.
Ulanite se u biblioteku i birajte, u dogovoru sa bibliotekarom, knjige koje
samostalno elite proitati.

Zavrni dio sata


Male tajne velikih itaa!
Kako se ita knjievno djelo?
Kako shvatate misao: ovjek vrijedi onoliko koliko je knjiga proitao?
Otvori svoj dnevnik proitanih knjiga.

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U dnevnik proitanih knjiga ne mora upisivati samo biljeke za kolske, lektirne


knjige, ve i za knjige koje su tvoj vlastiti izbor.
U dnevnik prvo biljei osnovne podatke o knjizi:
- naziv knjige,
- ime autora,
- vrstu knjievnog djela
Da bi tvoje itanje bilo to uspjenije, itaj s panjom i ne uri.
Ne itaj bez svog Dnevnika i olovke.
Biljei mjesto radnje, vrijeme radnje, glavne dogaaje, lijepe opise,
interesantne dijaloge, stilske figure, utiske o proitanom djelu,... sve ono to ti
se ini interesantnim.
Uvijek oznai i broj stranice, bit e ti kasnije lake pronai eljeni dio knjige.
Knjigu proitaj od poetka do kraja.
Razgovaraj s prijateljima o proitanoj knjizi.
uvaj knjigu dobro jer jo mnogo djece bi trebalo da je proitaju.
Ako primijeti da je knjiga pocijepana, pokuaj je ulijepiti.
Posuene knjige uvijek na vrijeme vraaj u biblioteku.
Domaa zadaa: Radna sveska 6
1. Ilustrirajte naslovnicu knjige koja vam se najvie dopala prilikom posjete
biblioteci;
2. Radni kutak broj 37: Biblioteka/knjinica
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

KNJIEVNOST
2

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Dijete sa devet iraka, narodna bajka

Nastavno podruje: knjievnost


Nastavna jedinica: Dijete sa devet iraka, narodna bajka
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
usmene knjievnosti kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki usmene narodne knjievnosti,
osobenosti anra narodne bajke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke (narodne mudrosti)
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti emocionalnog doivljaja narodne bajke
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
dramatizacija, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad, igra uloga
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, grafofolija ilustracija teksta, grafoskop, videotop/bim-projektor
Tematska korelacija:
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, historija, likovna kultura
Priprema za as:

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: Sezame, otvori se!, itanka 6, strana 9.
Pitanje: ta biste vie voljeli biti: uvar blaga ili lovac na blago? Zato?

Glavni dio sata


Najava teksta
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 6

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Susrest emo se s ljudskom pohlepom i u narodnoj bajci Dijete sa devet iraka.


Pokuajte je prepoznati!
Interpretativno itanje teksta: ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza: Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede
dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja
Zato je ovo bajka?
A ko je u ovoj bajci pohlepan?
Pohlepa se prepoznaje u najrazliitijim postupcima ljudi.
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
irak svijenjak
han konaite
handija - onaj koji dri han
Stanbol Istanbul, grad u Turskoj
topuzina - batina
Kako je dijete pronalo kutiju sa devet iraka?
ta mu se nakon toga dogodilo?
Kako se dijete domoglo blaga?
Ko je poelio njegovu arobnu kutiju?
Kako je kanjena pohlepa u ovoj bajci?
Rad po grupama:
1. grupa: Prepoznajte nestvarne, fantastine dogaaje u bajci.
2. grupa: S kojim fantastinim likovima smo se upoznali u ovoj bajci?
3. grupa: Prepoznajte mogue (stvarne) dogaaje u bajci!
4. grupa: Nacrtajte kako zamiljate uvara narodnog blaga!
Grupe izvjetavaju o svojim uradcima.
U okviru usmene ili narodne knjievnosti razlikujemo prie, pripovijetke, predaje,
epske pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke, poslovice i sl.
Narodna pria je veoma stara knjievna vrsta. Nalazimo je u Jevreja, Indijaca,
Grka i drugih drevnih naroda. Prvi sauvani zbornik pria potie iz starog Egipta.
Poznat je po imenu arobnjakove prie. Potie iz 4000. godine prije nae ere.
Razlikujemo nekoliko vrsta usmene prie. Dogaaji u nekim priama su bajkoviti,
ispunjeni fantastikom, enjama, matanjima, sanjarenjima, teme takvih pria

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

kreu se od udesnog ka fantastinom i to su narodne bajke. I narodne bajke su


nastale davno u narodu i prenosile se usmeno da bi ih na kraju neki sakuplja
narodnih umotvorina zapisao i tako nama omoguio da se upoznamo sa njihovim
sadrajem.
Sinteza
Narodne bajke su izraz tekog ivota ljudi i elje da natprirodne sile uine svojim
saveznicima. Neuki i slabi imaju uvijek pievu naklonost. Bogatai su lakoumni,
sebini i podli, a siromasi - asni, hrabri i portvovani.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Zamislite da ste upravo vi uvar narodnog blaga, a da su narodno blago neki
predmeti koji na dodir zveckaju I ukaju nekim tajanstvenim zvukovima! Tog
uvara narodnog blaga zvat emo Kralj Tiina!
Igrajmo se!
KRALJ TIINA
Izaberite kralja Tiinu. On sjedi na podu sa povezom na oima i uva svoje blago.
A njegovo blago su svi predmeti koji zveckaju, ukaju ili kripe kada se
pomijeraju (kljuevi, zvonii, celofan...). Ostali uenici sjede oko njega,
pokuavaju mu prii i neujno mu oteti blago. Ako ih kralj Tiina uje, on prstom
pokazuje u pravcu zvuka, a kradljivac blaga se mora povui. Igra se prekida kada
se neki uenik ipak uspije vratiti na svoje mjesto sa ukradenim blagom, i uz
iznenadno zveckanje ukradenim predmetom kae: Pozdravite novog kralja
Tiinu. Tada se igra moe ponoviti.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 3
Radni kutak broj 1: uvari narodne batine
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Nasrudin u bostanu, narodna pria

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Nasrudin u bostanu, narodna pria
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni:razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj
i pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost kao vrijednost,
vedri narodni duh kao vrijednost,
Obrazovni: usmena/narodna knjievnost, narodna pria, zapaanje i
razumijevanje toka dogaaja, logike cjeline,
osnovne misli, osjeanja,
raspoloenja u prii, likovi, iskustvo lika i vlastito iskustvo, uoavanje anrovskih
i strukturnih osobenosti aljive narodne prie
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja, razvijanje smisla za humor,
smisla za logiko zakljuivanje i razlikovanje istine i lai, imaginiranje novog
konteksta prie
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika/istraivaka metoda, dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonicamataonica, igraonica-priaonica, igra uloga
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, biljenica, olovka,
odjea i oprema za Nasrudina i bostandiju, tonski zapis i ilustracija prie
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, biologija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Prokomentirajte narodne poslovice:
U lai su kratke noge.
Ako lae koza, ne lae rog.

Glavni dio sata


Najava teksta
aljiva narodna pria: Nasrudin u bostanu
Copyright NAM Tuzla, 2009

10

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Interpretativno itanje: Nastavnik ita ili puta tonski zapis


Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojam iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
emu ste se u ovoj prii nasmijali?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
bostan - dinje i lubenice
bostandija - ovjek koji uzgaja bostan
karpuze - lubenice
beli - valjda
ta se dogodilo Nasrudinu dok je prolazio pored bostandijina bostana?
Ko ga je iznenadio u tom poslu?
Kako se snaao tako zateen?
emu je povjerovao bostandija: Nasrudinovim rijeima ili djelu?
Da li je vama prihvatljivo Nasrudinovo objanjenje i zato?
aljiva narodna pria je kratka, vedra i aljiva usmena prozna vrsta. Teme su
joj najee suprotne ljudske osobine - mudrost i glupost. aljiva narodna pria
neposredno opisuje svakodnevni ivot. U naim aljivim narodnim priama
veoma je est junak Nasrudin - hoda. Smatra se da je u nau priu doao iz
turske knjievnosti, ali se u naoj prii potpuno odomaio.
Sinteza
Koliko god ovakav kraj prie bio aljiv - on je i pouan. Da li smatrate mudrim
Nasrudinove postupke?
U lai su kratke noge.
Ako lae koza, ne lae rog.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Nasrudin - hoda je junak koji u svim priama pokazuje sposobnost da od
gubitnika postane pobjednik. On je dovitljiv i mudar, a suoava se sa likovima
koji to nisu.

Copyright NAM Tuzla, 2009

11

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Narodni pripovjeda nam je ovdje ispriao jo jednu aljivu priu o dovitljivom


Nasrudinu. Pria nas je uspjela nasmijati, ali i ismijati neke ljudske osobine.
Koje su to osobine?
Smislite i ispriajte va nastavak prie!
Za kakav kraj ste se odluili: vrlo aljiv ili vrlo pouan?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 4
Radni kutak broj 2: Nasrudin u bostanu
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

12

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Ni zorice ni bijela danka, epska narodna
pjesma

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Ni zorice ni bijela danka, epska narodna pjesma
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota usmene i pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
ljubavi prema domovini kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema tradiciji kao
vrijednost, tradicija kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje s elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti epske narodne pjesme
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti izraavanja emocionalnog doivljaja
pjesme: pokretom, mimikom, gestom, sklad emocije i geste, emocije i pokreta,
emocije i zvuka (glasa)
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna (gusle) ili
instrument,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
rad u parovima, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvuni
zapis (gusle), kreda, biljenica, olovke, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja,
Meupredmetna: muzika kultura, historija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
ta za vas znai rije junatvo/herojstvo?
Kada je za domovinu vano junatvo?
Koje osobine krase nekog narodnog junaka/heroja?

Copyright NAM Tuzla, 2009

13

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Ni zorice ni bijela danka, epska narodna pjesma
Interpretativno itanje pjesme: nastavnik/ca izraajno ita uz tihu zvunu pratnju
(zvuni zapis: gusle)
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojmove iz pjesme!
Konkretizacija doivljaja
Koji je dogaaj narodni pjeva opjevao u ovoj pjesmi?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
Bie Biha
Carigrad Istanbul
kauri nevjernik, krivovjernik
vojuje - ratuje
delat ubica
banjeluki - banjaluki
jeerma - prsluk
Pronai stihove koji opisuju spremanje bianskog kapetana za posjetu caru
gospodinu.
Koju njegovu osobinu saznaje iz tih stihova?
Za to je Ferhat-paa optuio bianskog kapetana?
Kome se bianski kapetan obratio za pomo?
Kako je car nagradio odanost bikog kapetana?
Kako shvata Ferhat-paine rijei:
Pogubi-de dumanina tvoga,
kojno tvoje ne vojuje vojske,
ve prodaje Bosnu u kaure."
ta za tebe znai prodati domovinu?
ta je, dakle, tema, a ta ideja pjesme?
Epske narodne pjesme imaju radnju i likove koji su u suprotstavljenom odnosu.
Time se radnja zaplie i razvija do vrhunca koji vodi ka raspletu sukoba.
Uz glavni lik, imamo i sporedne likove. Stoga moemo rei da je epska pjesma,
pripovijetka pisana u stihovima. Ona se moe prepriati svakodnevnim obinim
govorom.
Junake narodne pjesme nemaju strofe (kitice). Najee su pisane stihom od
deset slogova, desetercem. Deseterac utie na naroitu ritminost ovakvih
pjesama. Naprimjer: Ni zo-ri-ce ni bi-je-la dan-ka.

Copyright NAM Tuzla, 2009

14

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U epskim narodnim pjesmama ima mnogo proirenih opisa. Pri tome se narodni
pjeva slui i epitetima.
Naprimjer: esta kniga, lijepi grad Carigrad, Bosna kamenita, velika
ordija...
U narodnim pjesmama se susreemo sa tzv. stalnim epitetima, jer se uz jednu
imenicu upotrebljavaju uvijek isti epiteti (rumena jabuka, ljepota djevojka, sjajno
oruje, bijela kula, rujno vino, britka sablja...) Najee se upotrebljavaju da bi
upotpunili stih.
Sinteza
Epske (junake) narodne pjesme najee opijevaju poznate historijske linosti
i dogaaje, viene okom naroda. Zato dogaaji i linosti nisu historijski vjerno
prikazani. Oni odraavaju narodne tenje i shvaanja o slobodi, pravdi, asti i
ljudskosti.
U nekim epskim narodnim pjesmama izmiljeni su i dogaaji i likovi.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Pronaite u pjesmi vama najljepe deseterce i stalne epitete. Prepiite ih u
svoje biljenice.
2. Pjesmu podijelite na odlomke i svakom odlomku dajtenaslov. Naprimjer:
1. Pismo cara bikom kapetanu...

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 5


Radni kutak broj 3: Ni zorice ni bijela danka
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

15

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Sestre bez brata, lirska narodna pjesma

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Sestre bez brata, lirska narodna pjesma
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja ljubavi
kao vrijednost, ljubav prema bratu kao vrijednost, ljubav prema tradiciji kao
vrijednosti
Obrazovni: uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske narodne pjesme,
upoznavanje sa elementima izraajnog itanja lirske pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, izraavanje doivljaja pjesme rijeima, bojama, povezivanje pjesnike
slike sa likovnim izrazom
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti razliitog izraavanja emocionalnog
doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija
imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda praktinih radova
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, audio-zapis, kreda,
biljenica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, materijali po izboru za izradu
lutke (ice, platno, glinamol...)
Tematska korelacija

Copyright NAM Tuzla, 2009

16

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura


Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura, TiZO

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: arobne rijei, itanka 6, strana broj 20
Zato je ljubav za vas arobna rije?
Koga sve moemo voljeti?
Kako pokazujemo ljubav prema nekome?
ta mislimo kada kaemo bratska ljubav?

Glavni dio sata


Najava teksta: Sestre bez brata, lirska narodna pjesma

Interpretativno itanje pjesme


Nastavnik/ca izraajno ita uz tihu zvunu pratnju (zvuni zapis: gitara...)
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojmove iz pjesme.
Konkretizacija doivljaja
O kojoj ljubavi pjeva narodni pjeva?
Interpretacija (analiza) pjesme
Ko je u ovoj pjesmi iskazao ljubav prema bratu?
ta znae stihovi: Dvije seje brata ne imale,
pa ga viju od bijele svile,?
Odaberi neke od ponuenih odgovora: a) ljubav prema bratu; b) elja za bratom;
c) nostalgija za bratom; d) tuga za bratom.
Od ega sestre prave lutku brata? Kakvi su materijali: dragi kamen, biser, svila?
Zato sestre tog svog brata zalau medom i eerom? ta oekuju, ta ele?
Koliko lirskih slika moe prepoznati u ovoj pjesmi?
Lirske narodne pjesme su najee pjevane uz pratnju muzikog instrumenta
lire i u razliitim prigodama uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri
udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju razliite motive i iskazuju
razliita osjeanja, a najrairenije su pjesme o djevojkama i mladiima poznatim
po svojoj ljepoti i razliitim ljubavnim zgodama.

Copyright NAM Tuzla, 2009

17

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tubalice, obredne i


obiajne i druge. One otkrivaju osjeajni svijet i ivot ljudi. I lirske narodne
pjesme imaju stalne epitete kao to su: bijela svila, crne oi, dragi kamen...

Sinteza
Koji je osnovni motiv u ovoj lirskoj narodnoj pjesmi?
U koju bi vrstu lirske narodne pjesme svrstala/o ovu pjesmu?
Sestre bez brata je lirska ljubavna pjesma jer iskazuje ljubav sestre prema
bratu.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Izaberite zadatak:
Pokuajte smisliti melodiju i odsvirati/otpjevati ovu pjesmu.
Pravimo ili crtajmo lutku-brata!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 6
Radni kutak broj 4: Lirska narodna pjesma
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

18

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


avka i tue perje, narodna basna

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: avka i tue perje, narodna basna
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja basne kao
vrijednost, ljudske vrline i mane, potenje kao vrijednost, smisao istinske ljepote
Obrazovni: uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti narodne basne,
upoznavanje sa elementima izraajnog itanja proznog teksta, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u tekstu, izraavanje doivljaja rijeima, uoavanje pouke
basne
Funkcionalni: koordinacija govornog izraza i imaginacije, imaginacije i govornog
izraza, razvijanje sposobnosti uoavanja, razvijanje smisla za humor, smisla za
logiko zakljuivanje i razlikovanje istine i lai, imaginiranje novog konteksta
prie
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda,
ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonicamataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovka, basna Paun i sokol, flip art sa neobojenom ilustracijom lanog i
pravog paunovog pera
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: biologija, likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

19

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
ta mislimo kada kaemo za nekoga da se kiti tuim perjem?
Da li ste to nekada uinili?
Da li ste uspjeli u svojoj namjeri?
Kako ste se zbog toga osjeali?

Glavni dio sata


Najava teksta
avka i tue perje, narodna basna
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca izraajno ita basnu
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojmove iz basne
Konkretizacija doivljaja
Za koju prigodu se avka odluila prikazati u najljepim haljinama?
Istaknuti neobojenu ilustraciju lanog i pravog paunovog pera na flip artu.
Zadatak: Obojite lano i pravo paunovo pero njihovim bojama!
Interpretacija basne
ime je avka oarala novog orlastarjeinu?
Koga je to naljutilo?
ta mislite zato je paun bio posebno ljut? Kakvo je paunovo perje?
Kako je zavrila ova posjeta caru ptica?
Koje osobine ljudi moemo pripisati orlu, koje avki, a koje paunu?
Narodna basna je kratka pouna pria, u stihu ili prozi, koja saima vjekovna
ivotna iskustva ljudi. Ona govori o ivotinjama, ponekad i o biljkama, a
podrazumijeva ljude i ljudsko ponaanje. U basni se, dakle, pojedine ljudske
osobine pripisuju ivotinjama tako da: lisica predstavlja lukavstvo, magarac glupost, lav - mo, vuk - pohlepu, jagnje - ednost i nevinost, mrav - marljivost...
Pravi zaetnik evropske basne je Ezop. Ezop je postao uzor brojnim
basnopiscima, posebno La Fontenu. Njegove jednostavne basne proete su
humorom. Pretpostavlja se da svoje basne Ezop nije zapisivao, nego ih je priao.
Glavni su junaci u njegovim basnama veinom ivotinje, a nakon svake basne
slijedi pouka koja otkriva pravu istinu i smisao basne. Pretpostavlja se da je Ezop

Copyright NAM Tuzla, 2009

20

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

bio rob koji je sluio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu zahvaljujui
svojoj mudrosti.
Sinteza
Narodne basne ele da poue i poprave ljude, pa svaka basna ima svoju pouku.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Proitajte i ovu narodnu basnu i razmislite o njenim junacima.

Paun i sokol
Rugao se paun sokolu:
- Ja se oblaim kao kralj, a tvoje je ruho sirotinjsko. Usporedi nae perje: moje
je otmjeno i blistavo, tvoje jadno i neugledno.
Soko mu odgovori:
- E, moj sokole. U svome sirotinjskom ruhu mi sokoli letimo u nebeske visine i
klikemo blizu zvijezda, a vi paunovi u svome kraljevskom ruhu gacate meu
kokoima i maete krilima na zemlji.
(Narodna basna)
ta eli paun? Jedan junak basne eli izgledati kraljevski, a drugi ivjeti
kraljevski.
ija je elja vama prihvatljivija? Zato?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 7
1. Razmislite o narodnoj izreci Odjea ne ini ovjeka i napiite kratak
pismeni rad na tu temu.
2. Radni kutak broj 5: Narodna basna
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

21

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: graditi pozitivne osobine linosti (prihvatanje normi ljudskog
ponaanja), razvijati toleranciju i uvaavanje razliitosti, razvijati sposobnosti za
uoavanje lijepog i vrijednog u djelima
Obrazovni: osobine umjetnike prie, novele, slinosti i razlike umjetnike i
narodne prie
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgraivanje
mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logikog miljenja i zakljuivanja
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, metoda
razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolija
s ilustracijom prie ili ilustracija na flip artu
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, matematika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
U matovitim svjetovima bajki i pria upoznali ste mnoge ljudske osobine:
hrabrost, ljubav, prijateljstvo, nesebinost...
Kojim redom biste istakli njihovu vanost u ivotu ljudi? Na koje mjesto biste
stavili mudrost? Zato?

Glavni dio sata


Najava teksta
Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca

Copyright NAM Tuzla, 2009

22

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nedad Ibriimovi pie poeziju, pripovijetke, romane i drame. Poznati su mu


romani: Ugursuz, Karabeg, Vjenik i drugi, zbirke pria: Kua bez vrata i
druge prie, Bio jednom jedan..., drame: Ugursuz, Karabeg i Zmaj od
Bosne. Drame su mu izvoene na mnogim bosanskohercegovakim
pozornicama.
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca izraajno ita priu
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojmove iz prie.
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
batina - naslijee
namrijeti u batinu - ostaviti u naslijee
Koliko su plemenitih osobina ljudi istakli mudraci u ovoj prii?
Kako shvata misao da hrabre srea prati?
ta trei mudrac misli kada kae da je najbolja ljudska osobina tenja za ljepotom?
Ko sve tei za ljepotom? ta je za vas ljepota? Teite li vi za ljepotom?
Koju nenadmanu vrlinu hvale pjesnici?
Koju ljudsku vrlinu nisu poznavali mudraci?
Kojeg mudraca krasi ova vrlina?
Razmislite zato je razgovor o skromnosti kao ljudskoj vrlini pokvario sijelo
mudraca?
Kome nedostaje ta vrlina? Poznajete li je vi?
Umjetnika pria je krae prozno djelo u kome se govori o jednom dogaaju iz
ivota glavnog junaka. Ovaj dogaaj je bitan za otkrivanje linosti glavnog junaka
ili presudno utie na njegov ivot. Pripovijedanje je saeto a radnja je dinamina.
Znamo da su likovi u prii, ustvari linosti koje su prikazane u djelu. Likovi
mogu biti glavni i sporedni. Sporedni likovi se pojavljuju samo u pojedinim
dijelovima djela, a o glavnom liku najvie saznajemo, on je taj za koga su vezani
svi dogaaji u djelu. Glavnom liku, njegovom izgledu, ponaanju, mislima i
osjeanjima je posebno posveena pieva panja.
Umjetnikoj prii je slina novela. Novela je krai prozni oblik koji govori o
nekoj neobinoj zgodi iz ivota, a za koju se ranije nije ulo, koja je, dakle, nova
(otuda je i dobila ime: talijanski novella - novost). Pisci novela pronalaze
nesvakidanje i udne dogaaje, zanimljive za priu. Novela najee sadri
samo jedan dogaaj i jedan ili dva lika.

Copyright NAM Tuzla, 2009

23

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Tenja za ljepotom je plemenita i vana ljudska osobina. Ljudi u razliitim
stvarima vide ljepotu.
Pria Sijelo mudraca podsjea na narodnu priu. Pripovijedanje je saeto a
radnja je dinamina. Pria Sijelo mudraca je slina noveli. Pisci novela
pronalaze nesvakidanje i udne dogaaje, zanimljive za priu.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Koji mudrac/i iz prie Sijelo mudraca Nedada Ibriimovia misle isto to i
drugi mudraci koji nisu iz ove prie, a koji kau:
1. A to bih jedino potomcima htio namrijeti u batinu - bila bi VEDRINA.
Kristalna kocka vedrine. (Tin Ujevi)
Za kojeg mudraca iz nae prie je vedra narav najvrednija ljudska osobina?
ta vi o tome mislite?
Nacrtajte kako zamiljate kocku vedrine.
2. Samo umjetnost moe svijetu udahnuti privid stvarnog ivota, a stvarni
ivot preobraziti u udesan oblik snova. (Donatan Riardson)
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 8
Radni kutak broj 6: Sijelo mudraca
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

24

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hans Kristjan Andersen: Slavuj

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Hans Kristjan Andersen: Slavuj
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje osobnog doivljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa
za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, zvukom, razvijanje
sposobnosti za uoavanje ljepote, razvijanje empatije i prijateljstva
Obrazovni: upoznavanje sa elementima izraajnog itanja bajke, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u bajci, toka dogaaja, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, uoavanje opisa prirode, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti umjetnike bajke, stvarni i fantastini motivi u bajci
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, biljenica, olovka,
audio zapis slavujeve pjesme, kasetofon, boje, markeri
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, biologija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Koja je ptica kraljica pjesme?
Jeste li je uli uivo?
Pokuajte oponaati neki ptiiji pjev.
ta biste vie voljeli sluati: audio-zapis slavujeve pjesme ili njegovu pjesmu
uivo? Kaite zato?

Copyright NAM Tuzla, 2009

25

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Hans Kristjan Andersen: Slavuj (umjetnika bajka)
Hans Christian Andersen je danski knjievnik, najvei tvorac bajki do danas u
itavom svijetu. Najprevoeniji je pisac u djeijoj svjetskoj knjievnosti, volio je
putovati i proputovao je skoro cijelu Evropu. Napisao je iznimno knjievno
vrijedne prie: Kresivo, Kraljevna na zrnu graka, Cvijee male Ide ...
Interpretativno itanje bajke
Nastavnik/ca interpretativno ita bajku ili puta audio zapis
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojmove iz pjesme.
Konkretizacija doivljaja
Ko je sve prepoznao ljepotu slavujeve pjesme?
ta ona simbolizira?
ta je cara spasilo od smrti?
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
oha - vrsta debele tkanine
sveudilj - neprekidno
nastan - boravite
Kitaj, kitajski - Kina, kineski
ta je pravi slavuj imao na umu kada je odluio posjetiti bolesnog cara?
Kao shvata njegove rijei: Vie mi se mili tvoje dobro srce, negoli tvoja
kruna.
ta je cara spasilo od sigurne smrti? Kolika je snaga pjesme i prijateljstva?
ta zapravo misli slavuj kada kae: Ja ne mogu u tvojim dvorima gnijezda
saviti, nije meni ovdje nastan. Gdje je slavujevo prirodno stanite?
Povedite u razredu malu raspravu o rijeima jednog pjesnika: ...Mislim da je
dobrota, duevnost, samilost prva ljudska vrlina. (Tin Ujevi)
Kako se mogu ove rijei povezati sa bajkom Slavuj?
ta je nestvarno, fantastino u ovoj bajci?
Sinteza
Umjetnike bajke su prie koje se temelje na nemoguem i nestvarnom, samo
to one, za razliku od narodnih, imaju poznatog autora. U njima se, kao i u
narodnim bajkama, pripovijedaju udesni/ fantastini dogaaji koji se u stvarnom
ivotu ne deavaju. I u njima stanuju udesna izmatana bia: vile, arobnjaci,

Copyright NAM Tuzla, 2009

26

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

divovi, patuljci, adahe. Svijet bajke je, kao to smo nauili, crno-bijeli: to je
borba izmeu dobra i zla, u kojoj dobro uvijek pobjeuje. Mnogi pisci su pisali
bajke: Andersen, braa Grim...

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Rad po grupama:
1. Komponujte za slavuja neku pjesmu! Ako elite, napiite mu i stihove.
2. U bajkama uvijek pobjeuje dobro. ta je u ovoj bajci pobijedilo?
3. Koja je poenta (poruka) u bajci?
4. Na zajednikom flip-artu nacrtajte slavuje iz ove bajke.
5. Zadatak za uenike koji ele individualizirani zadatak: Napiite neki kratki
sastav u kome ete ispriati kako ste nekome bili prijatelj i pomogli mu.
9. Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 9
Radni kutak broj 7: Slavuj
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

27

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Ibrahim Kajan: U oima ptice ute

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Ibrahim Kajan: U oima ptice ute
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje osobnog doivljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa
za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, bojom, zvukom,
razvijanje patriotskih osjeanja, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, upoznavanje sa elementima izraajnog
itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i
doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, stilske figure, izraavanje doivljaja
pjesme rijeima, bojama, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa
likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti, koordinacija imaginacije i govora, govora i
imaginacije
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje, markeri, flomasteri,
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Poznati slikar Vincent van Gog je rekao:
Sunce, svjetlost! Zato to nemam boljeg izraza, moram je zvati utom, utom
kao blijed sumpor, kao blijed zlatast limun.
Kako je lijepa uta boja!
ta ti govore ove rijei poznatog slikara?
Copyright NAM Tuzla, 2009

28

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ta bi sve obojio/la utom bojom u jednom ljetnom pejzau? Koja ptica moe
biti uta?

Glavni dio sata


Najava teksta
Ibrahim Kajan: U oima ptice ute
Ibrahim Kajan je roen u Mostaru, pie za djecu i odrasle. Objavljuje putopise,
poeziju za djecu (zbirke pjesama uta ptica i Smijeh koji je pobjegao).
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta audio zapis.
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme.
Konkretizacija doivljaja
Kako si doivio/la ovu pjesmu:
1. kao opis krajolika
2. kao izraz ljubavi prema domovini
Interpretacija pjesme
Koje boje preovladavaju u pjesmi? A koji zvuci?
Koji instrument po vama zvui uto?
to je lijepo i vedro u pjesnikim slikama?
Koja su svojstva pripisana neobinoj utoj ptici?
Gdje pjesnik vidi njenu domovinu? Sa ime je poredi?
Pjesnike slike sastavljene su od vizuelnih i akustikih pojedinosti koje
primamo osjetilom vida i sluha. Izdvoji i objasni vizuelne i akustike slike u ovoj
pjesmi.
U pjesmi U oima ute ptice iskazana je ljubav jedne ptice prema njenom
zaviaju.
Provjeri da li u pjesmi ima rime.
Nauili smo: Lirske pjesme su dobile ime po liri - starogrkom muzikom
instrumentu. Autor umjetnike lirske pjesme je poznat. On izraava svoj lini
doivljaj i naglaava svoje lino osjeanje i misli o ivotu i svijetu.
Rima (slik, srok) je glasovno podudaranje na kraju stiha (glasovno
podudaranje zavrnih slogova u stihovima). Stihovi ove pjesme nisu povezani
rimama.
Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slini
govornom iskazu, ali imaju posebno naglaen ritam. On se zasniva na:
1. razliitoj duini pojedinih stihova;
2. na posebnom poretku rijei;
3. na ponavljanjima pojedinih rijei i izraza;
4. na pauzama koje su obiljeene reeninim znacima (takom, zarezom).

Copyright NAM Tuzla, 2009

29

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Slobodni stihovi su ei u savremenoj poeziji, a oni vezani rimom u starijoj


poeziji.
Sinteza
Pjesnik u lirskoj pjesmi moe iskazati razliita osjeanja: ljubav prema dragoj
osobi, ljubav prema zaviaju i domovini, ljubav prema ovjeku uope, moe
iskazati svoje misli o ivotu , o prolaznosti... Pjesnik je u ovoj pjesmi na zanimljiv
nain naslikao svoju domovinu I iskazao ljubav prema njoj. Takve pjesme se zovu
rodoljubive pjesme. Stihovi ove pjesme nisu povezani rimama.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Pronai u sljedeim stihovima stilske
personifikaciju:
U oima ute ptice
spava more,
a usred tog mora
strano dalekoga,
zemlja je jedna rascvrkutana.

figure:

epitet,

onomatopeju

Poznati njemaki pjesnik Volfgan Gete ovako govori o utoj boji:


U svojoj najveoj istoi uto nosi uvijek prirodu svjetla u sebi, posjedujui
vedru, ivahnu i blago nadraujuu osobinu.
U svom potpuno istom stanju zlato nam daje, posebno kada mu se
pridrui i sjaj, jedan novi i izraziti pojam ove boje, isto kao i jako uto, kada se
pojavljuje na sjajnoj svili, naprimjer atlasu, djelujui raskono i plemenito.
Koja emocionalna stanja, koje osjeaje je pjesnik izrazio utom bojom?
Povedite raspravu o najdraoj boji, razgovarajte i o bojama koje ne volite.
Nacrtajte sliku s motivima i bojama koje vas zaokupljaju.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 10
Radni kutak broj 8: U oima ptice ute
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

30

Prirunik 6

10

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


imo Ei: Cvjetko

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: imo Ei: Cvjetko
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema ivotinjama, razumijevanje
prijateljstva izmeu ovjeka i ivotinja, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika pria, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
hronoloki nain kazivanja, likovi, sadrajna analiza, elementi izraajnog itanja,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, kviz
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, abecedne karte, flip art sa crteom praznog seoskog dvorita
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja;
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, tehniki odgoj, biologija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Jesi li imao/la priliku zbliiti se i igrati s nekom ivotinjom?
Kako seivotinje umiljavaju ljudima? Opiite njihove pokrete glavom, repom
Oponaajte njihovo glasanje.
Mogu li ivotinje biti ovjekov prijatelj?
Kako pokazuju prijateljstvo?

Copyright NAM Tuzla, 2009

31

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
imo Ei: Cvjetko
imo Ei je roen u selu Breze kod Tuzle. Objavio je desetak knjiga poezije i
proze: Vezena torbica, Rudarev kuerak, ta li mrda iza brda, Prie za laku
no... Majstor je i kazalinih predstava za djecu, a najpoznatije su : Zeleni
eiri, Amela, Tajna sehare...
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno- intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Da li ste ovakav svretak prie prieljkivali?
Interpretacija (analiza) teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
dockan - kasno
Kako je otac saopio djeci da je prodao Cvjetka?
A kako su djeca reagirala na tu vijest?
Da li je Cvjetko slutio ta mu se sprema? Kako se ponaao na putu prema
kruki?
Kakvu su prevaru djeca spremala s namjerom da spasu Cvjetka?
Da li im je to uspjelo?
U kojem trenutku je Vito shvatio da ne moe nauditi Cvjetku?
Pronai odgovor u tekstu!
Jesu li dogaaji u ovoj prii ispriani onim slijedom kojim su se zbivali? Kakav je
dakle nain pripovijedanja u prii?
Ispriajte priu prema sljedeem planu:
1. Otac saopava djeci da je prodao Cvjetka
2. Djeija besana no i dolazak ika Zijada
3. Vito vodi Cvjetka pod kruku
4. Vitin udarac noem u drvo
Ve smo nauili da je kompozicija proznog djela nain povezivanja sadraja u
jednu cjelinu. Osnovni elementi kompozicije proznog djela su: tema, fabula i
likovi.
Ponovimo i ovo:
- Fabula je niz uzajamno povezanih dogaaja koji se u knjievnom djelu
niu odreenim redom i u odreenom vremenskom okviru. Fabula piscu slui kao
sredstvo za prikazivanje likova.
- Tema knjievnog djela je predmet pieve obrade (dogaaj, pojava,
osoba), ono o emu pisac govori.
Copyright NAM Tuzla, 2009

32

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

- Ideja je poruka knjievnog djela (zakljuak koji moemo donijeti iz teme,


fabule i postupaka likova).
Dogaaje u prii pisac nam moe ispriati na razliite naine.
Kada se u knjievnom djelu prate dogaaji onim slijedom kako su se oni i
zbivali, rije je o vremenskom (hronolokom) nainu kazivanja.
.
Sinteza
Dogaaje u prii pisac nam moe ispriati na razliite naine. Dogaaji u prii
Cvjetko ime Eia ispriani su onim slijedom kako su se i dogodili, dakle,
hronolokim nainom kazivanja.

Zavrni dio asa


Stvaralake aktivnosti
Igra: Farma, itanka 6, strana broj 39
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 11
Radni kutak broj 9: Cvjetko
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

33

Prirunik 6

11

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Isidora Sekuli: Bure

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Isidora Sekuli: Bure
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika pria, autobiografska pria, prienje u 1. i 3. licu, motivi u
prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed
prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloka
metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska, kreda, biljenica, olovke,
konac, prepreke (olovke, gumice, kamenii, igrake), ogledalo
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: TiZO

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Kako zamiljate tajno skrovite?
Da li ste ga imali ili matali da ga imate?
Kakve se tajne mogu skrivati u skrovitu?

Glavni dio sata


Najava teksta
Isidora Sekuli: Bure
Isidora Sekuli autorica je raznovrsnog i bogatog knjievnog opusa. Pisala je
crtice, pripovijetke, putopise. U knjizi Saputnici iz koje je i ova pripovijetka,

Copyright NAM Tuzla, 2009

34

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

otkriva itaocu bogate svjetove svoga djetinjstva. Poznata su joj djela Pisma iz
Norveke, Iz prolosti, Mir i nemir ...
Interpretativno itanje
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
ta je bilo neophodno poduzeti da bi bure postalo ugodno i zanimljivo mjesto?
Koje tajne djetinjstva skriva ovo bure?
Interpretacija prie
Otkrijmo znaenje rijei:
koral - koralj, morske ivotinje koje ive u velikim skupinama prirasle uz stijene
gleer - ledenjak
plaziti (se) - sporo se kretati
Ovaj odlomak je sastavljen od pet cjelina. Osnovni motiv prve cjeline je staro,
naputeno bure.
Pronai osnovne motive u preostalim cjelinama.
U kojoj cjelini je opisan rasklimatani stari dvorac?
Ko je sve dijelio taj prostor s knjievnicom? Ko ga je posjeivao? ta sve voli
knjievnica? Od ega strahuje?
Zato knjievnica ali za prodatom kuom i dvoritem?
Zato bi ih uzidala u kulu i zabravila sa devet kljueva?
Robinzon Kruso je naslov i glavni junak romana Danijela Defoa. U romanu
je ispriana pria o ovjeku koji, kao jedini koji je preivio brodolom, stie na
pusto ostrvo. Pokuavajui tako sam preivjeti - on prolazi kroz mnoge nedae i
pustolovine.
Razmislite i odgovorite: ta misli knjievnica kada kae da je bure odluila
robinzonski osvojiti?
Razmisli i prokomentiraj sljedeu misao:
alostan je ovjek u kojemu nije ostalo nita djeije (A. Graf)
Pripada li tema ove prie izmiljenom ili stvarnom dogaaju? Ko je glavni lik, a
ko je u ulozi pripovjedaa u ovoj prii? U kojem licu je govor pripovjedaa?
Zato?
Knjievno djelo u kojem pisac opisuje dogaaje ili doivljaje iz vlastitog ivota
nazivamo autobiografskom prozom (autobiografska pria, autobiografski
roman...). U njoj su injenice iz ivota pisca predstavljene knjievnim izraajnim

Copyright NAM Tuzla, 2009

35

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

sredstvima. Iz autobiografske proze saznajemo mnogo o ivotu njenih autora.


Pria Bure Isidore Sekuli je autobiografska pria.
Sinteza
Prianje moe biti u prvom i treem licu. Ova pria je ispriana u prvom licu
(JA, MENE...) jer knjievnica kao ve odrasla osoba pria dogaaj iz svoga
djetinjstva. Prianjem u prvom licu uspostavlja se bliskiji odnos sa likovima i
dogaajima. Knjievno djelo u kojem pisac opisuje dogaaje ili doivljaje iz
vlastitog ivota nazivamo autobiografskom prozom. Pria Bure Isidore Sekuli
je autobiografska pria.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Igra: Tajno skrovite, itanka 6, strana broj 43
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 12
Radni kutak broj 10: Bure
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

36

Prirunik 6

12

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Antun Branko imi: Ah, evo opet...

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Antun Branko imi: Ah, evo opet...
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode
kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode
rijeju, bojom, zvukom;
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi,
osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izraajnog
itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i
doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje
pjesnike slike sa likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda, kviz
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovka, flip art paukova mrea, flomasteri
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: historija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
U paukovu mreu upiite asocijacije na rije zaviaj. (domovina, ljubav, srea...)
Odaberite boje koje po vama odgovaraju pojedinim rijeima. Kakve rijei
preovladavaju u mrei?
Koja osjeanja iskazuju?

Copyright NAM Tuzla, 2009

37

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava pjesme
Antun Branko imi: Ah, evo opet...
Antun Branko imi roen je u Drinovcima u Hercegovini. Bio je pjesnik i kritiar.
Pisao je poeziju s motivima ljubavi i nejednakosti meu ljudima. Poznate zbirke
pjesama su: Preobraenja Izabrane pjesme i Pjesme.
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme.
Konkretizacija doivljaja
Pjesnik je roen u Hercegovini. Zato pjesma ima ovakav naslov?
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
murva - dud, vrsta drveta sa slatkim , crnim ili bijelim plodovima
tavno - tamno
tmua - tama, tmina
Navedi stihove kojima pjesnik opisuje svoj zaviaj. ta u njemu primjeuje?
Zato se pjesnik vraa u svoj zaviaj?
Koje historijske trenutke pjesnik spominje?
Ko je nadivio ta strana vremena?
Zato se u zaviaju smirila pjesnikova dua?
Zato se pjesniku zaviaj ini kao san?
Kako shvatate stih : Kad svuda bjee - vjetar, kia - tmua...?
Imaju li ove rijei pravo ili preneseno znaenje?
Ima li i u vaoj mrei slinih rijei ili osjeanja vezanih za domovinu?
Nauili smo da strofa moe imati razliit broj stihova: dva, tri, etiri, pet...
Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha trostih ili
tercina, a strofa od etiri stiha - etverostih ili katren.
Pjesma Ah, evo opet sastoji se od etiri strofe, i to dva katrena i dvije tercine.
Pjesma koja se sastoji od dva katrena I dvije tercine zove se sonet.
Sinteza
Lirska pjesma koja je proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini,
njenim ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.
Pjesma Ah, evo opet je rodoljubiva pjesma koja se sastoji se od etiri strofe, i
to dva katrena i dvije tercine, dakle to je sonet.

Copyright NAM Tuzla, 2009

38

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Utvrdi koliko stihova ima u 1., 2.,3. i 4. strofi. Uporedi sa pjesmom Selo
Jovana Duia u vaoj itanci.
ta primjeuje?

Razvrstaj imenice iz pjesme na one koje moe dotaknuti, dodirnuti, i one koje
ne moe: sjaj, njive, vode, dom, um, ma, dua, dan, vjetar, kia, tmua, no,
pogled, san.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 13
Radni kutak broj 11: Ah, evo opet...
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

39

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: Gromovo ule
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Skender Kulenovi: Gromovo ule
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: umjetnika pria, autobiografska pria, slikovitost opisa, stilske
figure, sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula,
likovi), retrospektivni slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda;
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja;
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Kako shvatate ovu misao:
Djetinjstvo nam otkriva ovjeka jednako tako kako se dan poznaje po jutru.
(Don Milton)

Copyright NAM Tuzla, 2009

40

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Skender Kulenovi: Gromovo ule
Skender Kulenovi je roen u Bosanskom Petrovcu. Prve pjesme objavio je kao
gimnazijalac u Travniku. Pisao je pjesme, prie, putopise. Gromovo ule je jedina
zbirka pria za djecu.
Interpretativno itanje prie
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Ovaj nam stvarni doivljaj iz svog ranog djetinjstva pria pisac kao odrasla
osoba. Kako se zovu prie u kojima pisac opisuje dogaaje iz svog ivota?
Interpretacija prie
Skender Kulenovi u ovoj kratkoj prii opisuje snagu prirodne nepogode i
vjerovanje ovjeka da se na nju moe uticati.
Pronai i ponovo proitaj reenice koje doaravaju razornu snagu prirode!
Koje rijei posebno doprinose slikovitosti tog opisa?
Kako je pisac kao mali djeak savladavao strah od nevremena?
Kako se u tim trenucima ponaala majka? ta i koga je eljela zatititi
molitvom?
Kako je djeak doivljavao oluju? emu se divio?
Kako shvaa djeakovo pitanje: Hoe li, majko, jo jednom onako?
Pronai reenice u tekstu u kojima se ogleda snaga majine ljubavi i njena elja
da zatiti dom i porodicu.
Koje je narodno vjerovanje potaklo majku da potrai gromovo ule?
Iz kakvog ovjekovog doivljaja prirode je proizalo to vjerovanje? Od ega se
elio zatititi?
Ako ste paljivo proitali priu Gromovo ule mogli ste zapaziti da je u opisu
doivljaja vremenske nepogode pisac posebnu slikovitost i emocionalnost
postigao nekim nainima izraavanja, kao to su: gromovi kao krakati svijetli
divovi skau po tim planininama, zaorlja takva oluja ...
Stilska figura kojom se nejasne, nepoznate pojave ili predmeti uporeuju sa
slinim, odnosno poznatim pojavama i predmetima da bi se itaocu uinile
bliskim i razumljivim - zove se poreenje ili komparacija. Poreenje se sastoji od
predmeta koji se poredi, poredbene rijei (kao, poput, nalik na, slian) i predmeta
s kojim se neto poredi (naprimjer: gromovi kao krakati svijetli divovi)
Copyright NAM Tuzla, 2009

41

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Stilska figura kojom se stvarima, prirodnim pojavama, ivotinjama, biljkama


daju osobine ovjeka - zove se personifikacija (naprimjer: gromovi ... skau po
tim planininama...).
Onomatopeja je figura koja znai podraavanje glasova, odnosno zvukova u
prirodi. Ili jednostavnije: svaki izraz koji je nastao pod uticajem zvuka u prirodi
naziva se onomatopeja. Takvi su izrazi: bu, mijau, fiju, krc... Svoja prva saznanja
ovjek je obiljeio takvim rijeima, i to je bio prvi reeniki fond koji jo i danas
ivi u jeziku svakog ovjeka. Takve su i rijei: kukati- kukavica, pljutati
pljusak, utati um, uma, pisnuti pisak... (naprimjer: zaorlja takva oluja ...
Sinteza
Stilske figure su posebni oblici i naini izraavanja u umjetnikim djelima.
Njima se ostvaruje slikovitost, emocionalnost, simbolinost, harmoninost,
ritminost pjesnikog jezika. Epitet je jedna od najeih stilskih figura, to je
skoro uvijek pridjev u svom osnovnom ili prenesenom znaenju koji konkretno
odreuje osobinu predmeta, bia ili pojave. U ovoj prii smo prepoznali i druge
stilske figure: poreenje, personifikaciju I onomatopeju.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Pronaite stilske figure: epitete, poreenja, personifikacije i onomatopeje u
ovoj prii.
2. Naslikajte oluju koju ste vi doivjeli.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 14
Radni kutak broj 12: Gromovo ule
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

42

Prirunik 6

14

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Jovan Dui: Selo iz Trstenog

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Jovan Dui: Selo iz Trstenog
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode
kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode
rijeju, bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnika pjesma, pejsana pjesma, motivi, stilske figure,
inverzija, ugoaj u pjesmi, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, rima, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom, sonet,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, plastelin, djeije
igrake (mjesec, kesten, granica, empres, amac, ribar, sat, slova (S, E, L, O),
svjetlost (svjetiljka, grafoskop), kreda, biljenica, olovke
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja;
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: Sjene u bati, itanka 6, strana broj 50
Pitanje: Gdje se nalazi selo u kojem moete sresti ribara u amcu?

Copyright NAM Tuzla, 2009

43

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Jovan Dui: Selo iz Trstenog
Jovan Dui je bosanskohercegovaki pjesnik roen u Trebinju. Objavio je tri
zbirke pjesama, zbirku putopisa Gradovi i himere i druga djela.
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doivljaj noi u primorskom selu
Trsteno. Slika odie mediteranskim motivima, bojama i zvukovima.
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
buljina - sova, nona ptica grabljivica
S ime pjesnik poredi mjesec, a s ime more?
Pjesnik je vidio mlad mjesec, stare kestenove, empresovu umu...
Nabroj jo neke vizuelne elemente u pjesmi.
ta naruava nonu tiinu?
Pronai u etvrtoj strofi pjesme jo neke auditivne (akustike) elemente.
Koji je osnovni motiv u pjesmi?
Koje je osjeanje iskazano u pjesmi?
Kakvo raspoloenje vlada u pjesmi?
Proitajte paljivo prva dva stiha pjesme.
Vitorog se mesec zapleo u granju
Starih kestenova; no svetla i plava
Prepoznajte motive u ovim stihovima. Kakav je to vitorog mjesec? Nacrtajte
ga u svoje sveske.
Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejsa, prirodnu pojavu ili detalj
(motiv) iz prirode i izraavaju pjesnikov doivljaj prirode zovu se pejsane (opisne
ili deskriptivne) pjesme.

Copyright NAM Tuzla, 2009

44

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ve smo nauili da je lirska pjesma sastavljena od stihova, a da je stih redak u


pjesmi koji ini misaonu, osjeajnu i ritmiku cjelinu. Stilska figura kojom se rije
ili dio stiha prenosi u drugi stih, zove se opkoraenje. Opkoraenjem se postie
poseban ritam u pjesmi. Naprimjer u drugoj strofi pjesme Selo:
empresova uma bdije; mesec na nju
Sipa svoje hladno srebro; odsijava
Modro letnje inje sa visokih trava.
Pronaite u pjesmi jo neko opkoraenje.
Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno
istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritminosti
stiha ili pjesme u cjelini. Naprimjer na poetku pjesme Selo:
Vitorog se mesec zapleo u granju
Starih kestenova; no svetla i plava.
Kako bi glasio uobiajen red rijei u ovom stihu?
Pronaite inverzije u ovoj pjesmi.
Sinteza
ivot u tuini probudio je u pjesniku enju za zaviajem koja se odraava i u
njegovim pjesmama.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Na asu likovne kulture naslikaj ili svoje, ili pjesnikovo selo, a kod kue ga
pokuaj i opisati. Slui se stilskim figurama, jer selo to zasluuje (stilske figure:
epiteti, poreenja, onomatopeje, personifikacije).
Po koliko stihova broje strofe u ovoj pjesmi? Kako smo ih nazvali? Kako se zove
pjesma koja se sastoji iz dva katrena i dvije tercine?
Pronaite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku rije na kraju stiha neku
drugu rije za rimovanje (naprimjer: granju/znanju; plava/slava...)
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 15
Radni kutak broj 13: Selo iz Trstenog
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

45

Prirunik 6

15

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Ivica Vanja Rori: Pjesma

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Ivica Vanja Rori: Pjesma
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi,
snage vjerovanja i molitve
Obrazovni: umjetnika pria, crtica, prepoznavanje osjeanja u tekstu, oblici
kazivanja, cjeline u tekstu,statini i dinamini motivi
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloka
metoda, igra uloga, metoda demonstriranja, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: Lov na sunce, itanka 6, strana broj 53
Da li je lahko uloviti sunce? Ulovite ga vi pomou malog ogledala. Kako se
vrijeme mijenja kada oblak uspije uloviti sunce?

Glavni dio sata


Najava teksta
Ivica Vanja Rori: Pjesma
Ivica Vanja Rori je roen u Foi kod Doboja. Pisac je pjesama i pria za djecu, a
poznata djela su mu: Eno ide bubamara, Pria do prie, pjesma do pjesme,
Djeak grli svijet, Svemirko trai sreu, Doivljaji mia ia...

Copyright NAM Tuzla, 2009

46

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Interpretativno itanje prie


Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Ova kratka pria nam govori kolika je snaga djeakove ljubavi prema ocu.
Kako je djeak iskazao tu ljubav?
Interpretacija prie
Proitaj paljivo rijei djeakove pjesme. Kome su upuene?
Koja se reenica ponavlja u djeakovoj pjesmi? Koja osjeanja djeak tom
reenicom posebno naglaava?
Ko je sve i kojim redom usliio djeakovu molitvu?
Usporedite ovu priu sa priom Gromovo ule Skendera Kulenovia.
Iz ega nastaju narodna vjerovanja da ovjek moe molitvom, pjesmom ...
odobrovoljiti prirodne sile i zatititi se od njihove razorne snage?
Ova kratka pria je usmjerena na slikanje jednog malog, ali snanog doivljaja
iz svakodnevnog ivota. Bliska je crtici.
Crtica je kratko prozno djelo koje je vie usmjereno na oslikavanje lika,
predjela, misli i jakih osjeanja. To moe biti ivopisna slika neke osobe, predjela
ili sredine. Slika sitne dogaaje iz svakodnevnog ivota. U crtici je, dakle, neki
dogaaj samo podloga za iskazivanje osjeaja i misli.
Proitajte priu Gromovo ule Skendera Kulenovia. Po emu je i ova kratka
pria bliska crtici?
Sinteza
Ova kratka pria je usmjerena je na slikanje jednog malog, ali snanog
doivljaja iz svakodnevnog ivota. Govori nam kolika je snaga djeakove ljubavi
prema ocu.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Opiite na slian nain neko nevrijeme koje pamtite tako to ete doarati
vanjski opis deavanja u prirodi i va unutarnji doivljaj te nepogode. Doarajte
zvukove u prirodi onomatopejama.
Domaa zadaa Radna sveska 6, strana broj 16
Radni kutak broj 14: Pjesma
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

47

Prirunik 6

16

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Mirsad Beirbai: Harfa

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Mirsad Beirbai: Harfa
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi
rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi,
lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje
anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, kviz
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
oluja mozga, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, samoljepljivi papirii,
flip art s paukovom mreom, kasetofon, audio-zapis kompozicije Barkarola
aka Ofenbaha, kreda, biljenica, olovka
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Flip art sa paukovom mreom (itanka 6, strana broj 56)
Oluja mozga! Pitanje: ta je za vas srea?

Glavni dio sata


Najava pjesme
Mirsad Beirbai: Harfa

Copyright NAM Tuzla, 2009

48

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Mirsad Beirbai je pjesnik, dramatiar i pripovjeda. Pie za djecu i odrasle.


Poznate zbirke pjesama su mu: Pojilite jelena, Sakuplja leptirova,
Naunice od treanja, krinja, kola baleta. Jedan je od osnivaa djeijeg
pozorita Cuca varalica.
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu uz kompoziciju Barkarola aka
Ofenbaha.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
ta je za pjesnika srea?
Interpretacija pjesme
Proitaj stihove koji se ponavljaju u pjesmi! ta pjesnik eli postii ovim
ponavljanjem?
Odaberi neke od ponuenih odgovora:
1. istie osjeanje ljubavi
2. postie ritminost pjesme
3. izraava tugu zbog neuzvraene ljubavi
4. postie muzikalnost i harmoninost stiha i pjesme
Koji je osnovni motiv u pjesmi?
Proitaj paljivo pjesnike slike i daj im naslove! Uporedi prvu i trei pjesniku
sliku i kai u kakvom odnosu se nalaze sporedni motivi u njihovim poetnim
stihovima: zvijezde - ronioci; visine - dubine.
A gdje ostaje pjesnik?
Sinteza
Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjeanja ljubavi, enje, radosti
ili bola zbog neuzvraene ili nesrene ljubavi zove lirska ljubavna pjesma.
Pjesma Harfa je lirska ljubavna pjesma u kojoj pjesnik iskazuje svoja snana
intimna osjeanja ljubavi I enje za dragom.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Harfa je iani instrument njenog plemenitog zvuka. Proitajte izraajno
pjesmu Harfa uz kompoziciju Barkarola aka Ofenbaha. Barkarola u
prijevodu znai pjesma na barci.
Smisli kratku ljubavnu pjesmu! Ako eli proitaj je nekome ili ostavi za
uspomenu. Kad odraste bit e ti draga!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 17
Radni kutak broj 15: Harfa
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

49

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

17
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Petar Koi: Jablan

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Petar Koi: Jablan
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje ljubavi prema
domovini, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, sadrajna analiza, motivi u prii,
kompozicija proznog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, cjeline u
prii, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje pria referira
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, rasprava, kviz
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, grafoskop, grafofolije sa tekstom Koievih stihova, boje (vodene,
drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, biologija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija:
Slobodo, mnogi su vijekovi, mnoga pokoljenja i pjesnici slavili Tebe. Mnoga se
svjea krv lila za Te i u Tvoje ime. (Petar Koi)
Razgovarajte o ovim rijeima Petra Koia. Koje su rijei u tekstu napisane
velikim slovom i zato?

Copyright NAM Tuzla, 2009

50

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Petar Koi: Jablan (pripovijetka)
Petar Koi je roen u jednom selu kod Banjaluke. Pisao je pjesme, prozu i
drame. Istakao se svojom borbom za drutvenu jednakost. Poznate su mu zbirke
pripovijedaka: S planine i ispod planine i Jauci sa Zmijanja, te drama
Jazavac pred sudom. Koi je sjedinio svoje knjievno djelo sa borbom za bolju
budunost bosanskog ovjeka.
Interpretativno itanje prie
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Proitajte zadnju reenicu u odlomku. Kako zamiljate ponosnog Jablana na
mejdanu?
Interpretacija prie
Otkrijmo znaenje rijei:
bak - bik
oja - toboe, bajagi
struga - tor, obor strugarica - ovarica timoran - planinski sermija - stoka doligati,
zadoligati pjevati pjesmu dolo-lige
prisoje - osunani predio
Kako Lujo brine o Jablanu?
Zbog ega Lujo strahuje?
Kako Lujo iskazuje svoju njenost i brigu prema Jablanu? Pronai u tekstu
rijei kojima Lujo tepa Jablanu.
to je Luji vanije:
1. Jablanova pobjeda
2. Jablan
3. reakcija gledalaca
Kako je u Lujinim oima izgledao Jablanov protivnik Rudonja?
Kojim rijeima ga sokoli iica, a kojim rijeima ga plai poljar?
Kako se zavrila borba bikova?

Kako Lujo i Jablan proslavljaju pobjedu?


ta je tema (predmet prianja) u ovom odlomku?
ta za tebe znai pobjeda Lujinog Jablana nad carskim bikom Rudonjom:
1. pobjedu porobljenog bosanskog seljaka nad carskom vlau
2. pobjedu jednog seoskog bika nad carskim
3. pobjedu Luje nad carem.
Iskaite ideju jednom reenicom.

Copyright NAM Tuzla, 2009

51

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Koji te dio rastuio.


Odredimo cjeline u prii (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet) i dajmo im naslove.
Pripovijetka je srednje duga prozna vrsta u kojoj osim glavnog dogaaja
imamao i sporedne dogaaje. U pripovijetkama obino osim glavnog lika imamo i
vie sporednih likova. Pripovijetka ima ire opise i due pripovijedanje,
pripovijedanje je uzbudljivo, a radnja je dinamina.
Karakterizacija (obiljeavanje) lika u nekom knjievnom djelu postie se na
razliite naine: kroz njegove postupke, govor, izgled...
Na osnovu govora lika, njegovog razgovornog jezika (zaviajnih rijei, uzreica)
saznajemo iz koje sredine potie lik, koje je njegovo porijeklo, obrazovanje...
Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika.
U prii Jablan o likovima saznajemo i iz njihova govora. Kakvo je njihovo
porijeklo?
ta saznajemo o sredini iz koje potie Lujo iz ove reenice u prii:
'Oe, Jabo nadbosti nee! 'Oe nee; 'oe - nee; 'oe! - nee;
'oe! - viknu Lujo, a oi mu zasvijetlie od prevelike radosti?
Sinteza
Pripovijetka ima ire opise i due pripovijedanje, pripovijedanje je uzbudljivo, a
radnja je dinamina. U pripovijeci Jablan o likovima saznajemo i iz njihova
govora. Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika. Koi je sjedinio ovo
svoje knjievno djelo sa borbom za bolju budunost bosanskog ovjeka.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
1. Povedite raspravu u razredu o tome da li odobravate takav oblik borbe ivotinja
(borbe pijetlova, pasa...). Ispiite svoje zakljuke i postavite ih na neko vidno
mjesto u uionici.
2. Ilustrirajte Jablana na mejdanu.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 18
Radni kutak broj 16: Jablan
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

52

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

18
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Duko Trifunovi: ist zrak
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Duko Trifunovi: ist zrak
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje prema poeziji, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti, razumijevanje i razvijanje porodine bliskosti i
empatije u tekim trenucima, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, stih, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, ekologija
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda, kviz
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, flip art sa ilustracijom
zdravog i zagaenog okolia, kreda, biljenica, olovke, boje (vodene, drvene),
flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, likovna kultura, biologija/ekologija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Flip art sa ilustracijom zdravog i zagaenog okolia (zeleni parkovi, drvoredi /
sive tvornice, tvorniki dimnjaci, sivilo neba, ogoljelo drvee - digresija)
: ta za vas znai ist zrak?
Kakva je razlika izmeu zraka na selu i u gradu?
ta zagauje zrak u gradu?
Kako ljudi koji tamo rade podnose takve uslove rada?
Pitajte nastavnike ili roditelje kako se moe sauvati ist zrak!
Copyright NAM Tuzla, 2009

53

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Duko Trifunovi: ist zrak
Duko Trifunovi roen je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Pie poeziju blisku
omladini. Poznate zbirke pjesama su mu: Zlatni kurum, Babova rava
batina, Bukvalno tako i druge. Mnoge kompozicije poznate rok grupe Bijelo
dugme duguju svoje tekstove Duku Trifunoviu.
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Koje osjeanje pobuuje u tebi ova pjesma? Zato?
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
fundament - temelj
Koja je osjeanja pjesnik iskazao prema bratu? Zato?
Koji su vas stihovi naveli na takav zakljuak?
Koje osjeanje proima pjesnika u stihovima:
Moj brat svaki dan napravi lokomotivu
on je teka industrija
on je taj fundament?
Koji se stih posebno izdvojen ponavlja u cijeloj pjesmi? ta pjesnik ovim stihom
eli naglasiti?
Proitajte zadnju strofu.
ta pjesnik eli rei stihovima
nosi hleb
i veliko srce svoje
sklonite se
njemu treba ist zrak?
Zato je bratovo srce veliko?
Razmislite i odgovorite: Stihom sklonite se pjesnik izraava:
1. svoje divljenje prema bratu
2. eli probudi potovanje prema svim ljudima koji obavljaju teke poslove u
zaguljivim prostorima;
3. iskazuje gorinu zbog tekog ivota svih siromanih ljudi koji teko zarauju
svoj hljeb?

Copyright NAM Tuzla, 2009

54

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Pjesnik je ponosan na svoga brata, proimaju ga osjeanja potovanja prema
bratu jer obavlja teak i vaan posao.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Ko su proizvoai istog zraka? Pokrenite u vaoj koli akciju istai zraka.
Neka svako odjeljenje zasadi u kolskom dvoritu ili vonjaku po jednu mladicu
nekog stabla. Njegujte svoje istae zraka!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 19
Radni kutak broj 17: ist zrak
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

55

Prirunik 6

19

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Isak Samokovlija: Djeak Aron

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Isak Samokovlija: Djeak Aron
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
empatije prema ljudima i ivotinjama, prihvatanje i razumijevanje ljudski
postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, sadrajna analiza, motivi u prii,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), vanjski i unutranji portret,
prianje u treem licu, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, plastelin, glinamol...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Kako shvatate rijei slavnog pisca:
Postoji samo jedan nain da budemo sreni rtvovati se i ivjeti za druge.
Lav Nikolajevi Tolstoj
ta za vas znai rtvovati se za druge?

Copyright NAM Tuzla, 2009

56

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Isak Samokovlija: Djeak Aron (umjetnika pria)
Isak Samokovlija je roen u Goradu, gradu na rijeci Drini. Pisac je pripovijedaka,
pjesama i dramskih tekstova. Za svoje pripovijetke uzimao je teme iz
svakodnevnog ivota bosanskih Jevreja. Objavio je knjige pripovijedaka: Od
proljea do proljea, Nosa Samuel, Solomonovo slovo ...
Interpretativno itanje prie
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
O kojem dogaaju govori ova pria? ta ste osjeali itajui priu?
Izdvojite rijei koje opisuju vae osjeanje: strah, zabrinutost, njenost, tuga,
radost, ravnodunost, saaljenje...
Interpretacija prie
ta je djeak Aron osjeao prema malom bijelom kudravom psu? A ta je pas
osjeao prema djeaku?
Proitajte odlomak iz koga se to vidi.
Pronaite i proitajte odlomak u kome se prepoznaje Aronova upornost. Koja
su osjeanja djeaka Arona tjerala da bude uporan u svojoj namjeri da spase
psa?
Da li je majka prepoznala tu njegovu namjeru? Iz kojeg dijela prie ste to
saznali?
O liku djeaka Arona u ovoj prii najvie saznajemo iz njegova obraanja
kudravom psiu i iz razgovora s majkom.
Razmislite i odluite se za odgovor: ta saznajemo o djeaku iz tih razgovora:
1. neto o njegovom izgledu
2. neke njegove unutarnje osobine (da je plemenit, osjeajan...)?
Opis nekog lika u knjievnom djelu naziva se portret.
Portret lika u knjievnom djelu moe biti vanjski i unutranji.
Vanjski portret je opis vanjtine lika, njegovog izgleda: lica, oiju, ruku,
odjee...
Unutranji portret je opis unutranjih preivljavanja, postupaka i ponaanja
lika, (potenje, upornost, dobrota...) Daje se kroz razgovor likova ili pievo
pripovijedanje.
Plan prianja moemo predstaviti ovako:

Copyright NAM Tuzla, 2009

57

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Aron je pronaao povrijeenog psia


Djeakovo saaljenje i odluka da ga povede kui
Dolazak pred avlijska vrata i susret s majkom
Razgovor izmeu djeaka i majke
Djeak se skriva sa Buckom u drvarnik i plae
Majina zabrinutost i poputanje
Aronovo obeanje psiu
Ispriaj priu po ovom planu, ali tako kao da se to tebi dogaa (u prvom licu).
Sinteza
Unutranji portret je opis unutranjih preivljavanja, postupaka i ponaanja lika,
(potenje, upornost, dobrota...) Daje se
kroz razgovor likova ili pievo
pripovijedanje O liku djeaka Arona u ovoj prii najvie saznajemo iz njegova
obraanja kudravom psiu i iz razgovora s majkom. Pisac nam je dao njegov
unutranji portret.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Pronai i upii u svesku rijei kojima je pisac izrazio Aronovu:
1. tugu i suosjeanje
2. upornost.
Odaberi zadatak:
1. Prepii iz teksta rijei njenosti kojima se Aron obraa psiu.
2. Kako zamilja Aronovog psia? Nacrtaj ga i oboji.
3. Oblikuj od plastelina ili glinamola svog kunog ljubimca.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 20
Radni kutak broj 18: Djeak Aron
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

58

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

20
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: U noi
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Svetozar orovi: U noi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja: ljudske vrline i
poroci
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, stilske figure, sadrajna analiza,
motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni
slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti, prevazilaenje osjeanja straha i
tjeskobe
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda, igra
uloga
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovka, zvuni zapis vremenske nepogode (fijuk vjetra, grmljavina, kia...)
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igrajte igru JA SAM MASKA. Jedan uenik je MASKA i pokuava mimikom i
pokretima predstaviti i objasniti neko raspoloenje ili osjeanje: ljutnju, radost,
strah, radoznalost, vedrinu, potitenost, nezainteresiranost, uznemirenost...
Ostali uenici pogaaju u kakvom se raspoloenju ili kakva se osjeanja
prepoznaju na MASKI.
Da li vam je teko sakriti svoje raspoloenje ili osjeanje na licu?

Copyright NAM Tuzla, 2009

59

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Svetozar orovi: U noi (pria/crtica)
Svetozar orovi je roen u Mostaru. Prozni je pisac, pisao je crtice,
pripovijetke, romane i drame. Vanija su mu djela: zbirke pripovjedaka Iz
Hercegovine, Jarani, crtice U asovima odmora, romani Stojan Mutikaa,
Majina sultanija, drame Zulumar i U vihoru.
Interpretativno itanje prie
Nastavnik/ca interpretativno ita priu uz audio zapis nevremena.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
U ovoj prii je tema Triina neprospavana no u majstorovoj kui. Ona je samo
neposredan povod da nam pisac predoi Triina jaka osjeanja! Koja osjeanja?
(Osjeanje straha od noi u gradu, od majstorova pijanstva i grubih rijei, te
njegovu enju za selom i domom)
Interpretacija prie
Otkrijmo znaenje rijei:
tokorse - toboe
rata - radi ega
Paljivo proitaj opis s poetka teksta. Pronai stilska izraajna sredstva
kojima je pisac doarao atmosferu u sobi i Triina unutranja preivljavanja.
Tria je daleko od svoga doma, usamljen i uplaen. ega se sve plai Tria?
Kada se Tria niega nije plaio? ta ga je tada hrabrilo?
Tria pokuava sjeanjima na svoj dom otjerati strahove. Koje je uspomene
prizvao u pomo? Kako se tada osjeao?
Gdje je Tria ostavio sreu? ta je naposljetku poelio?
Po emu je ova kratka pria bliska crtici?
Naini pripovijedanja prie: Ve smo nauili da kada se u knjievnom djelu
prate dogaaji onim slijedom kako su se oni i zbivali - govorimo o vremenskom
(hronolokom) nainu kazivanja.
Kada pisac prekida hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag,
na dogaaje koji su se zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu
dogaaja.
Naprimjer:
Pjesmu je ovu posljednji put uo kad su ga poveli iz sela. Uz pisku i
zvidanje otrih kosa izvijala se ona iz grla radosnih, krepkih kosaca, razlijegala se
kroz modru uvalu i puzajui uz rumene grebeni lelujala se nad surim vrhovima,
malaksavala...

Copyright NAM Tuzla, 2009

60

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tada je otac, vodei ga za ruku tuna i uplakana, tjeio ga i sokolio...


Priao mu neto o tekom ivotu na selu, o munom radu, o znoju i motici.
Zatim mu hvalio varo, isticao neuvene ljepote, spominjao razne gazde, koji su
odavno sili sa sela na zanate kao goli siromasi, a danas ive kao pae i veziri.
Sinteza
Kada pisac prekida hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na
dogaaje koji su se zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja.
U prii U noi Tria pokuava sjeanjima na svoj dom otjerati strahove. Pria je
ispriana retrospektivnim slijedom dogaaja.
Stvaralake aktivnosti
U prii si proitao/la glagole: jaue, zvidi, zvei, krckaju, hrti, iti, rei,
jecajui... Kojoj vrsti stilskih izraajnih sredstava ove rijei pripadaju?
Pronaite i ispiite sve onomatopejske izraze u prii.
Nauili smo da je govorna karakterizacija lika kada o liku u prii najvie
saznajemo na osnovu njegova govora. Pronaite u prii reenice koje izgovara
majstor i kaite ta ste saznali o njemu iz njegovih rijei.
Proitajte paljivo priu i pronaite reenicu kojom zapoinje neko
retrospektivno pripovijedanje (sjeanje Trie na dogaaj iz djetinjstva).
Prepriajte u svesku tu retrospekciju.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 21
Radni kutak broj 19: U noi
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

61

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

21
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si,
bijeli svijete
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: profiliranje osobnog doivljaja svijeta, izraavanju doivljaja svijeta
rijeju, bojom, zvukom, prihvatanje svijeta u svoj razliitosti oblika ivota, odnos
dobra i zla, lijepog i runog, preispitivanje odnosa ljudskog ponaanja i drutvene
norme
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa i stih, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, ponavljanje stihova u pjesmi, raspoloenje i
ritam pjesme, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: Crno-bijeli svijet, itanka 6, strana broj 74
Pitanja: Kakav biste vi svijet eljeli?
Kakvom biste ga bojom obojili?

Glavni dio sata


Najava teksta
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete

Copyright NAM Tuzla, 2009

62

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Silvije Srahimir Kranjevi je roen je u Senju, pisao je poeziju i prozu, a


najpoznatija se mu djela: Bugarkinje, Izabrane pjesme i Pjesme. U svojim
pjesmama progovara o bijedi malih ljudi. Zaokupljen je motivima slobode, ropstva
i openito ovjekovim poloajem u svijetu.
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Da li je pjesnik zadovoljan svijetom u kojem ivi?
Interpretacija (analiza) pjesme

emu se pjesnik divi?


Navedi pridjeve kojima je iskazao ljepotu svoga bijelog svijeta.
Zato je njegov svijet bijel?
Da li je doista bijel?
ta simbolizira bijela boja?
Da li je doista nevin pjesnikov bijeli svijet?
Navedi stihove kojima je pjesnik iskazao svoje razoarenje svijetom.
Pjesnik na jednom mjestu u pjesmi kae: Ah, promjene nam treba!
ta pjesnik eli promijeniti u svijetu?
ta biste vi promijenili?
Od koliko stofa se sastoji pjesma?
Da li su sve strofe u pjesmi iste po broju stihova?
Od koliko slogova su sastavljeni stihovi?
Prepoznaj rijei koje se rimuju u stihovima!
Koji stihovi se ponavljaju u vie strofa?
Prepoznaj rijei ili grupe rijei koje se ponavljaju u pjesmi?
Kakvo je raspoloenje iskazano u pjesmi?
RITAM (rije grkog porijekla koja znai takt, oblik) je ravnomjernost ili
ponavljanje nekih elemenata u jednakim razmacima. U prirodi se ritmino
smjenjuju dan i no, ritmino kuca nae srce... Takvog ravnomjernog ponavljanja
ima u muzici, plesu, pjesmi...
Ritam u pjesmi ponajvie zavisi od iskazanih osjeanja, raspoloenja,
pjesnikovih misli.
Ali, lirske pjesme ritminost ostvaruju i kroz:
strofe, stihove
ponavljanje stihova odreene duine
ponavljanje strofa istih po broju stihova
ponavljanje rijei ili grupa rijei
raspored pauza
rimovanje slogova
raspored pauza
Copyright NAM Tuzla, 2009

63

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

redoslijed rijei u stihu...


Sinteza
Pjesnik nam ispovijeda svoju ljubav, ali i razoarenje svijetom.
ini nam se na trenutak da je pjesnik posvaan sa svijetom. Ali u tom svijetu ima
i dobrote.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Jedan mudrac je rekao: Dovoljno je da ima jedan dobar ovjek na svijetu - da me
pomiri sa svima Razmisli o ovim rijeima i kai kako nas dobrota moe pomiriti
sa svijetom. U kome ste je pronali?
Ispiite nekoliko poruka kojima mislite da moete promijeniti svijet. Stavite ih u
bocu, dobro je zatvorite i pustite niz neku rijeku ili potoi. Neko e ih pronai.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 22
Radni kutak broj 20: to lijep si, bijeli svijete
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

64

Prirunik 6

22

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao
faza u ivotu ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
empatije prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip
opstojnosti svijeta
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, bliskost/razliitost prie s bajkom,
sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii, oblici pievog kazivanja (opisivanje,
prianje, dijalog)
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda sluanja,
monoloka metoda, dramatizacija teksta
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, voena fantazija
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kompozicija etiri
godinja doba, odlomak Jesen, I stav (Vivaldi), kreda, biljenica, olovke, boje
(vodene, drvene), flomasteri, papir za crtanje i bojenje, suho lie...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, biologija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Pogledajte ilustraciju iz itanke i opiite ta vidite?
Na koje godinje doba vas podsjea?
Kako su listovi izgledali u proljee?
Opiite igru vjetra s liem.

Copyright NAM Tuzla, 2009

65

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


2. Najava teksta
Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa

Isak Baevis Singer jevrejski je knjievnik i dobitnik Nobelove nagrade za


knjievnost. Roen je u Poljskoj, mnogo je prevoen i jedan je od najpopularnijih
pisaca u Americi. Autor je niza zbirki pria i romana (Maioniar iz Lublina...).
Kao pisca ga zanimaju ljudske sudbine u vrtlogu ivota.
Interpretativno itanje prie
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Ko su junaci prie i na koga vas podsjeaju? ta jedno drugom znae?
Interpretacija prie
Molekule, atomi, protoni i elektroni - to su male, golim okom nevidljeve estice
materije. O njima ete uiti vie u starijim razredima iz nekih drugih predmeta
(fizika, hemija...).
Prokomentiraj Dri se, Trufa! Dri se svom snagom!
Kako su se Ole i Trufa odupirali naletima vjetra? Ko je prvi popustio?
Kako je to podnijela Trufa?
Koliko je ovaj dogaaj izmijenio njen ivot?
ta je ona u tom asu poeljela?
Koja su je osjeanja na to motivirala?
ta se desilo jedne noi?
Kada su Ole i Trufa bili sreni?
Pronai dio u kojem su posebno izraeni ljubav i prijateljstvo!
Pronai reenice u prii u kojima se naroito prepoznaju bol i tuga.
Pria je sastavljena iz est obiljeenih dijelova predstavljenih ilustracijama.
Pogledaj paljivo ilustracije i svakom dijelu/ilustraciji daj svoj naslov!
Ovakvo knjievno djelo zovemo priom. U njoj su matovito zamiljeni prizori, ali
bez udesnih bia i zgoda.
Ima li ova pria slinosti s bajkom i zato?
U knjievnim djelima koja su napisana u prozi pisci radnju prie, pripovijetke,
bajke ili romana iznose pripovijedanjem, opisivanjem i razgovorom.
U prvom dijelu ove prie pisac je slikovito, sa puno stilskih figura, opisao
prirodu u jesen.
Takav oblik prikazivanja prirode, pojava, ljudi, predmeta, zove se opisivanje ili
deskripcija.
Copyright NAM Tuzla, 2009

66

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U drugom dijelu prie saznali smo da se na granama drveta nalaze Ole i Trufa,
da se dre za granice i da se boje da e ih vjetar odnijeti. Pisac nam je to
ispriao, pa se takav oblik pievog kazivanja zove prianje, pripovijedanje ili
naracija.
U treoj cjelini Ole i Trufa razgovaraju. Taj njihov razgovor moemo nazvati i
dijalogom.
Sinteza
Ovakvo knjievno djelo zovemo priom. U njoj su matovito zamiljeni prizori,
ali bez udesnih bia i zgoda. Pisac je radnju prie predstavio pripovijedanjem,
opisivanjem i razgovorom (naracijom, deskripcijom i dijalogom) .
Stvaralake aktivnosti
Pronai u umi dva opala lista, zalijepi ih u svoju biljenicu, opii njihove boje,
naboranost, veliinu i pokuaj zamisliti i ispriati njihovu sudbinu u pismenoj
vjebi: Ljubav dva lista.
Napravite u uionici na flip artu jedan veliki list tako to ete zalijepiti bezbroj
malih suhih listia!
Podsjetite se ta je dijalog. Proitajte priu Ole i Trufa po ulogama.
Domaa zadaa Radna sveska 6, strana broj 23
Radni kutak broj 21: Ole i Trufa
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

67

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

23
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ukrija Pando: List na putu
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: ukrija Pando: List na putu
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
ivotu ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije
prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka,
razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti
svijeta
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, rima, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda;
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, kreda,
biljenica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, zvuni zapis Vivaldi: etiri
godinja doba (odlomak Jesen), vea kartonska kutija, suhe granice, suho
lie, zemlja, kamenii, boje, flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, likovna kultura, biologija, tehniki odgoj

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: Jesenja pria jedne rijeke, itanka 6, strana broj 84
Pitanja:
Kako jesen promijeni prirodu?
ta se dogaa sa umom?
Koja osjeanja u vama bude te promjene?
Copyright NAM Tuzla, 2009

68

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
ukrija Pando: List na putu
Pando ukrija je bio uitelj i novinar, zaposlen na Radio- televiziji Sarajevo. Za
zbirku pjesama Razgovori, dobio je nagradu Udruenja knjievnika BiH. Neka
od ostalih djela su mu: Iznad gore vjetrovi zbore, Samo jo kosovi zviduu...
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta zvuni zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Kakva je osjeanja u vama probudila ova pjesma:
1. tugu zbog stradanja malog utog lista;
2. ljubav prema prirodi u jesen;
3. ravnodunost prema tuzi male seje i rasplakanom utom listiu?
Interpretacija pjesme
U kojim stihovima je najsnanije izraena tuga djevojice?
Koliko je pjesnikih slika u ovoj pjesmi?
Opii ih, a zatim im daj kratke naslove.
Kakva je rima u pjesmi? Kakav ritam pjesma ima?
PONOVIMO!
Lirske pjesme ritminost ostvaruju kroz strofe i stihove.
Rima doprinosi melodinosti i muzikalnosti pjesme.
Lirska pjesma je izraz pjesnikovih osjeanja.
List boluje, on je rasplakan zaspao. Koja je to stilska figura?
Svi motivi u jednoj pjesmi ine skladnu cjelinu. Pronaite osnovne motive u
pjesmi!
Sinteza
Osnovna tema ove lirske pjesme je tuga djevojice za opalim listom na putu,
predstavljena je s nekoliko manjih tematskih cjelina koje zovemo motivima:
podizanje lista sa zemlje, list na dlanu, nasmijani jesenji dan, kap kie na listu,
djevojicin poljubac listu, padanje lista sa djevojicina dlana i duboki san
rasplakanog lista.

Copyright NAM Tuzla, 2009

69

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Kutak za jesen: JESEN IZ MUZIKE KUTIJE
Priprema: muzika pratnja: Vivaldi: etiri godinja doba (odlomak Jesen),
vea kartonska kutija, suhe granice, suho lie, zemlja, kamenii, boje,
flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo...
Pustite muziku, sluajte, zamiljajte jesen i pravite JESEN IZ MUZIKE KUTIJE.
Uzmite kartonsku kutiju i iskruite na sve etiri vertikalne strane kutije velike
otvore prozore ostavljajui do rubova stranica tek nekoliko cantimetara. Sada u
kutiji kroz otvor ispod poklopca i bone otvore pravite jesensku panoramu. Od
glinamola pravite postolje za drvee (suhe grane), prosipajte suho li, pravite
ptiice, staze od kamenia i zemlje, travnjake, kuice, dvorite sa domaim
ivotinjama, sijeno (u komadi plastelina zabodite akalicu i oko nje sloite suhu
travu), spremita za kukuruz i penicu (kutiju ibica napunite zrnima penice i
kukuruza, kotunjavim plodovima (orah, ljenjak, kesten, badem, ir)... Kada
zavrite zalijepite na bone otvore kutije prozirnu foliju, stavite poklopac i opiite
vau JESEN IZ MUZIKE KUTIJE!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 24
Radni kutak broj 22: List na putu
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

70

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

24
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina linosti,
razumijevanje ljudskog karaktera, prepoznavanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, ljudskih osobina i openito naravi
Obrazovni: umjetnika basna, sadrajna analiza, motivi u basni, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u basni, likovi u basni, odnos narodne i umjetnike
basne, razumijevanje prenesenog znaenja basne, pouka
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda, monoloka metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica,
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, grafoskop, grafofolija...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija: motiv iz neke basne o jarcu (dva jarca na brvnu, na plastu sijena)
Razgovor na temu predstavljenu ilustracijom na grafofoliji.
Poznajete li vi neku narodnu basnu u kojoj je glavni junak jarac?
Koje se osobine pripisuju jarcu u basnama?
Poznajete li nekoga od ljudi ko ima te osobine?

Glavni dio sata


Najava teksta
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu (umjetnika basna)
Copyright NAM Tuzla, 2009

71

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ranko Pavlovi ivi u Banjaluci. Veliki broj pria za djecu objavio je u djeijim
asopisima. Zastupljen je u lektiri za osnovnu kolu. Objavio je knjige pjesama:
Nemir sna, Snovi Josipa Broza, a zatim knjige pria i bajki za djecu: ista
obue, U kui duhova, Voz, tata i novine... Pisao je lutkarske igre za djecu.
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca interpretativno ita tekst ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
Razmislite: ta je jarac mislio kada je odluio da se kulturno uzdie?
emu ipak nije mogao odoljeti?
Interpretacija basne
Otkrijmo znaenje rijei:
kulisa - dio pozornice
U to je jarac pokuao ubijediti posjetioce u pozoritu?
Da li je u tome i uspio? Zato?
ta za vas znai kulturno se uzdizati?
Kao i svaka basna i ova ima pouku. Pokuajte je izraziti u nekoliko reenica.
Moda vam u tome moe pomoi narodna izreka Vuk dlaku mijenja, ali ud nikad
Sinteza
Umjetnika basna, kao i narodna, kratka je i pouna pria u kojoj su glavni likovi
ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Oni se ponaaju, govore i imaju osobine
kao ljudi. I umjetnika basna ima sadraj i pouku. Ali, za razliku od narodne
basne, autor umjetnike basne nam je poznat.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Po emu je jarac iz ove basne slian, a po emu se razlikuje od svih jareva
koje ste upoznali u narodnim basnama?
Prepiite u svoju svesku odlomke iz ove basne iz kojih ste to saznali.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 25
Radni kutak broj 23: Jarac u pozoritu
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

72

Prirunik 6

25

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Zejir Hasi: Brat (Iz zbirke pjesama
Pravi se vaan)

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Zejir Hasi: Brat
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze
odrastanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije
prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje
sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta,
razvijanje smisla za humor, nenasilno rjeavanje problema
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, humoristina/aljiva pjesma, motivi,
ugoaj/raspoloenje u pjesmi, upoznavanje s elementima izraajnog itanja
pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje
ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti humoristine pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda, igra
uloga/dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolija
ili bim projektor (ili flip art) sa ilustracijom, kreda, biljenica, olovke
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija, flip art: ili bim projektor sa stripom iz itanke 6, strana broj 89
Prokomentirajte ovaj kratki strip.
Kako biste okarakterizirali ponaanje krupnijeg djeaka:
Copyright NAM Tuzla, 2009

73

Prirunik 6
1.
2.
3.
4.

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

kao nasilno i grubo


kao aljivo i veselo
kao pristojno
kao zatitniko prema manjem djeaku?

Glavni dio sata


Najava teksta

Zejir Hasi: Brat


Zejir Hasi roen je 1945. godine u Brkom, a ivi u Tuzli. Za djecu je napisao:
zbirku pjesama Pavi se vaan, zbirku dramskih komada pod nazivom Teatar u
koli... Pjesme su mu zastupljene u mnogim itankama.
Interpretativno itanje pjesme
Nastavnik/ca interpretativno ita pjesmu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Kako rjeavaju sukob djeaci u pjesmi?
Da li je opravdano kriti se iza neijih lea?
Interpretacija pjesme
Moemo li iz naslova pjesme zakljuiti kakav je njen sadraj?
Opredijeli se za neke odgovore:
-duhovit
- vedar
- aljiv
- tuan
- radostan
- humoristian
Da li su se ovakve aljive zgode vama desile?
Ko je vas branio? Ispriajte to, ili nacrtajte.
ega se bojite, neijih godina ili neije snage?
Da li su svi snani ljudi opasni, da li se svih starijih i snanijih djeaka treba
bojati?
Jednu svoju pjesmu pjesnik je posvetio Seniji sa petog sprata i on kae:
Pjesmu sam napisao prije dvije godine, jednoga dana kada sam ponovo imao
trinaest godina!
ta mislite, koliko je godina imao pjesnik kada je pisao ovu pjesmu?
Proitajte ovu basnu i razmislite o strahu od jaeg i nepoznatog.

Lisica i lav
Lisica koja nikada nije vidjela lava, opazi jedanput jednoga iznenada, ali se
prepadne kada ga ugleda toliko da od straha malo ne izdahnu.

Copyright NAM Tuzla, 2009

74

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Drugi put ugleda ga takoer i vrlo ga se bojae, ali nije onako kako je prvi
put.
Ali kad ga ugleda trei put, ni malo straha u sebi ne ositi, nego govorae i
pajdai se s njim.
Naravni nauk:
to nama u poetku strano i muno uini se,
ono poslije ublai se i bude ugodno.
(Matija Antun Reljkovi)
Zato se lisica prestala bojati lava?
Otkrijmo znaenje rijei:
pajda - prijatelj pajdaiti se - sprijateljiti se
naravni - prirodni
nauk - pouka
Humoristina ili aljiva pjesma je komina, vesela, puna nestaluka i ala. Ona
pobuuje vedro i aljivo raspoloenje pomou neobinih i smijenih likova ili
slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Sinteza
Humoristina ili aljiva pjesma pobuuje vedro i aljivo raspoloenje pomou
neobinih i smijenih likova ili slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Pjesma Brat je aljiva/humoristina pjesma.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Igra uloga!
Dramatizujte basnu Lisica I lav ili pjesmu Brat.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 26
Radni kutak broj 24: Brat
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

75

Prirunik 6

26

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Boidar Prosenjak: Otac (odlomak iz
romana Divlji konj)

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Boidar Prosenjak: Otac
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje ivota (faza odrastanja)
ivotinja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje prirode ivotnih
oblika (sloboda izbora/drutvene norme), prihvatanje i razumijevanje ljudskog
ponaanja, razumijevanje i razvijanje obiteljskih veza
Obrazovni: djeiji roman, slikovitost opisa, sadrajna analiza, motivi u odlomku,
kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uoavanje i imenovanje pojedinosti u
odlomku
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica,
igraonica-radionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, abecedne karte, etiri
flip arta sa crteom praznog ivotinjskog carstva, kreda, biljenica, olovke, boje
(vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, biologija, tehniki odgoj

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra: ivotinjsko carstvo, itanka 6, strana broj 91
Kojim ivotinjama ovjek oduzima slobodu?
Kako i zato to ini?
Za to je konj ovjeku potreban?
A ta ovjek moe uiniti za konja?

Copyright NAM Tuzla, 2009

76

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Boidar Prosenjak: Otac

Boidar Prosenjak je roen u Koprivnici. Radovi su mu uvrsteni u zbornike,


kolsku lektiru i kolske udbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na vise od 20
svjetskih jezika. Djela su mu: zbirka pjesama i kratkih proza za djecu "A", roman
"Divlji konj", zbirka pria za djecu "Sija sree"... Autor je scenarija za igrane i
dokumentarne filmove i tekstova za mjuzikle i stripove. Za svoj knjievni rad
Boidar Prosenjak je primio vie uglednih nagrada, a najznaajnije su "Ivana
Brli-Maurani" i "Grigor Vitez.
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca interpretativno ita tekst ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
iji je susret pisac prikazao u ovom odlomku?
Interpretacija teksta
Po emu je karakteristian ovaj razgovor izmeu oca i sina?
Koje su karakteristike mladog, a koje starog konja?
Koji lik zrai mudrou i iskustvom?
Da li mladi konj prihvata oeve savjete?
Ko e naslijediti oca kad njega vie ne bude bilo?
Zato otac konj vjeruje Bijelcu?
Prokomentiraj misao naeg junaka: Moje mi je srce reklo da sam svog oca
volio.
to vas u ovoj prii podsjea na odnose u vaoj porodici ili drutvu?
Zato konj ne moe biti potpuno slobodan? Ko mu oduzima slobodu? Koji zakoni
ivota odreuju ivot jednog konja?
Pisac na jednom mjestu kae: Konana svrha ivota jednog konja jest da slui
Gospodara. Ko je taj gospodar? Kako se po vaem miljenju taj gospodar treba
odnositi prema konju?
Prepriajte usmeno ovaj odlomak!
Na koji se nain sadraji ovog odlomka mogu odnositi na ovjeka i njegov
ivot?

Copyright NAM Tuzla, 2009

77

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Roman je veliko prozno djelo u kome se iroko i mnogostruko slika ivot,


dogaaji, ljudi i njihove sudbine. Smatra se najpopularnijom knjievnom vrstom.
Djeiji roman je vee prozno djelo u kojem su glavni likovi djeca. Sadraj
romana vezan je uz djeije zanimljive dogaaje iz ivota. Uz glavni dogaaj u
romanu se nalaze i sporedni dogaaji, a uz glavne likove pojavljuju se i sporedni
likovi.
U kojem licu je isprian ovaj djeiji roman?
Sinteza
Djeiji roman je vee prozno djelo iji je sadraj vezan za zanimljive dogaaje
iz ivota djece ili za djeci zanimljive sadraje iz ivota openito. Iz ovog odlomka
iz romana Divlji konj saznajemo kako je konj u svome ivotu rastrzan izmeu
nagonske potrebe za slobodom i stvarnosti u kojoj vladaju zakonitosti ivota.
Stvaralake aktivnosti
Odaberite zadatak (rad u parovima):
Pronaite u odlomku reenice koje zrae mudrou. (Naprimjer: Rano je da to
razumije, jo si malen....)
Proitajte dio teksta po ulogama!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 27
Radni kutak broj 25: Otac
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

78

Prirunik 6

27

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Donatan Svift: Gulliverova putovanja

Nastavna oblast: knjievnost


Nastavna jedinica: Donatan Svift: Gulliverova putovanja
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih
osobina linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i
razumijevanje kategorija estetskog u knjievnom djelu i openito
Obrazovni: djeiji roman, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, slikovitost opisa, motivi u prii, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi),
uoavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, fantastini romani za djecu,
naunofantastini romani
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda;
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvuni zapis
(muzika pratnja moe biti bilo koja pjesma: rok, tehno, pop, ozbiljna muzika...)
kreda, biljenica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, bombone crvene i
zelene
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: muzika kultura, matematika, TiZO, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ples za cara Liliputa
(Muzika pratnja moe biti bilo koja pjesma (rok, tehno, pop, ozbiljna muzika...)
Izaberite svog cara Liliputa, a zatim formirajte tri grupe od po etiri uenika.
Grupe svojim tijelima formiraju romb: ispred stoji jedan uenik, iza njega dva, a
iza njih ponovo jedan uenik. Uenik koji je na elu (prvi dvorjanin) izvodi neke
pokrete uz muziku, a ostali ga slijede. Kad se on okrene na neku drugu stranu
Copyright NAM Tuzla, 2009

79

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

igru preuzima uenik koji se u tom asu zatekne na elu i on postaje novi prvi
dvorjanin, a ostali ponavljaju njegove pokrete. Ples se odvija u sve tri grupe
istovremeno. Car proglaava pobjedniki ples i dodjeljuje pobjednicima crvene
bombone, drugoplasiranim - modre, a treeplasiranim zelene bombone.
Da li vam je ples za cara Liliputa bio: zabavan, naporan, komian ili dosadan?

Glavni dio sata


Najava teksta
Donatan Svift: Gulliverova putovanja
Jonathan Swift je knjievnik roen u Dablinu, glavnom gradu Irske. Roditelji su
mu bili veoma siromani, pa je veoma rano osjetio ponienja i odricanja kojima su
bila izloena sva sposobna i talentirana, a siromana djeca. Pisati je poeo ve
kao ak. Kao pisca ga je posebno zanimala ljudska priroda i glupost. Pisao je za
djecu i odrasle, a djela su mu: "Guliverova putovanja", "Boj knjiga", "Pria u
bavi"
Na njegovom se grobu nalazi natpis koji je sam sastavio: Proi,
putnie, i ako moe, ugledaj se na istrajnog pobornika slobode!
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca interpretativno ita tekst ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
Guliver je blagou i dobrim vladanjem osvojio Liliputance. Kako su Liliputanci
pokazivali naklonost prema njemu?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
pelivan akrobat,
plesa na uetu
rizniar - uvar blaga
tajnik - sekretar
Koja je zabava Gulivera posebno zabavljala?
U kojoj biste zabavi i vi eljeli uestvovati?
Koji su Liliputanci mogli biti kandidati za visoke slube na dvoru? Koje su
vjetine morali poznavati?
Kako ste doivjeli nadmetanje u vjetinama patuljastih Liliputanaca:
1. kao uzbudljiv i napet dogaaj;
2. kao komian i zabavan opis?
ta je u ovom odlomku stvarni (mogui) dogaaj ili pojava, a ta je nestvarno,
udesno i fantastino?

Copyright NAM Tuzla, 2009

80

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Romani u kojima se stvarni dogaaji mijeaju sa nestvarnim i udesnim, a


smjetaju u nama nepoznate fantastine prostore - nazivaju se fantastini
romani.
Ako pritom pieva mata luta uzbudljivim prostorima svemira na satelitima i
svemirskim brodovima sa kosmonautima, ili na tajanstvenim podmornicama
zaroni u udne prostore morskih dubina - nastaju naunofantastini romani.
To su romani u kojima se, dakle, proima stvarnost (mogue, naune injenice) i
mata (nestvarno, nemogue).
Sinteza
Roman Guliverova putovanja kao matovita pria koja ismijava neke
negativne pojave u drutvu svome je autoru, Donatanu Sviftu, osigurao svjetsku
slavu. Pieva mata je neke pojave u drutvu opisala na fantastian i udesan
nain, kroz stvarne i nestvarne dogaaje, stvarne i nestvarne likove.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Frontalno:
Donatan Svift nas je u ovom odlomku iz romana Guliverova putovanja
nasmijao i zabavio. Za ljude koji nasmijavaju druge ljude kaemo da su humoristi.
Razmislite o rijeima slavnog ruskog pisca: Humoristi su ljudi koji nasmijavaju
druge dok pod maskom svoga smijeha esto skrivaju neko svoje tuno lice.
(Anton Pavlovi ehov) Prokomentirajte ove rijei!
Individualno:
Proitajte u itanci 6 neto o ivotu pisca i pronaite to tuno lice Donatana
Svifta.
Navedite zato je Donatan Svift mogao biti tuan?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 28
Radni kutak broj 26: Guliverova putovanja
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

81

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i
praumu (odlomak)
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: avanturistiki/pustolovni roman, sadrajna analiza, slikovitost opisa,
motivi u odlomku, kompozicija proznog odlomka (tema, fabula, likovi), uoavanje
i imenovanje pojedinosti u odlomku, osjeanja
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura, geografija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igra
Napravite VOR DRUGARSTVA: Stanite tako da svojim tijelima napravite to
manji krug. Podignite lijevu ruku i uhvatite njome ruku druga(ice), ali ne
neposredno do vas. Dignite potom i desnu ruku i hvatajte ponovo ruku nekoga ko
nije do vas. Dobili ste VOR DRUGARSTVA. Ovaj vor morate raspetljati, ali ne
smijete pustiti ruke. Dozvoljeni su svi ostali pokreti i vratolomije (moete
kleknuti i provlaite se ispod nogu, ruku, uvrtati se, valjati po podu...). Ako budete
uporni, raspetljat ete se i dobiti veliko KOLO DRUGARSTVA.

Copyright NAM Tuzla, 2009

82

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava teksta
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu
Henrik Sjenkjevi poljski je prozni pisac, dobitnik Nobelove nagrade za
knjievnost. Poznati romani su mu: Kroz pustinju i praumu, Ognjem i
maem. Objavio je i zbirku putopisa Pisma iz Afrike. Sjenkjevieva proza je
uzbudljiva i dinamina.
Interpretativno itanje teksta
Nastavnik/ca interpretativno ita tekst ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
Ko je sklopio prijateljstvo u ovom odlomku iz romana?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
obilato - u velikoj koliini, mnogo
drijelo (klanca) - otvor (klanca)
prodolica - uvalica,mala dolina
hotei - htijui
gorostas - div, bie velike snage
minuti - nestati, prestati
kolebati se - biti neodluan
ta je to to ovu priu ini posebno uzbudljivom? Koji ti je dio najuzbudljiviji?
Zato?
Glavni dogaaj u prii je susret i prijateljstvo sa slonom.
Kai, da li ti je ovaj dogaaj:
- stvaran, mogu, uobiajen
- nestvaran, fantastian, udesan
- stvaran, mogu, pustolovan (avanturistiki)
Objasni zato tako misli.
U odlomku imamo tri lika: Nelu, Stau i slona.
Na osnovu njihovih postupaka, ponaanja i meusobnih odnosa otkrivamo neke
njihove osobine.
Zadatak:
U svojoj svesci nacrtajte tabelu osobina (kao na slici 1). Razmislite o
osobinama likova a zatim razvrstajte ove osobine prema likovima kojima
pripadaju, dodajte neke nove i sve ih upiite u tu tabelu: uplaenost, odlunost,
paljivost,
plemenitost,
zadovoljstvo,
zaprepatenost,
drueljubivost,
znatieljnost, razboritost, spretnost...)

Copyright NAM Tuzla, 2009

83

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Slika 1: Tabela osobina


Nela

Slon

Staa

Da li se neke osobine ponavljaju kod vie likova? ta to znai?


Kai, koja je slinost, a koja razlika izmeu ovog pustolovnog romana ili
pustolovnog (igranog ili crtanog) filma. itao si roman Robinzon Kruso Danijela
Defoa. Da li si gledao/la crti Robinzon Kruso?
Nabroj jo
neka slina knjievna djela (prie, romane) u kojima ima
pustolovina.
Sinteza
Avanturistiki (pustolovni)
roman
je vrsta knjievnog djela u kojem se
susreemo sa uzbudljivim, neobinim, nesvakodnevnim dogaajima i
doivljajima, koji su u stvarnom ivotu mogui. Likovi u ovakvoj vrsti romana su
uvijek u potrazi za opasnim i nesvakidanjim pustolovinama koje se dogaaju na
neobinim mjestima (pusti otok, pustinja, dungla...), te su esto u ivotnoj
opasnosti. Fabula je veoma uzbudljiva, puna iekivanja.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Koja osjeanja obuzimaju Stau i Nelu?
Nacrtaj u svesku novu tabelu - tabelu osjeanja (kao na slici 2). Ispuni tabelu
tako to e odreena osjeanja dodavati uz imena likova, a u treu rubriku
navedi neki citat iz teksta koji to potvruje. Neka od osjeanja koja obuzimaju
nae junake su: ljutnja, bijes, radost, zabrinutost, strah, srea, zadovoljstvo,
zaprepatenost...
Slika 2: Tabela osjeanja
Ime
Staa

osjeanja
?

Nela

citat
?
?

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 29


Radni kutak broj 27: Kroz pustinju i praumu
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

84

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

29

A. Verlaevi & V. Ali

MEDIJSKA KULTURA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pozorite/teatar

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: Pozorite/teatar
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu itanja knjievnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvoenju
Obrazovni: pozorite ili kazalite, pozornica, scena, ili bina, pozorino gledalite ,
kulise, scenografija, afia, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, monoloka metoda, heuristika metoda,
dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafofolije na kojima su
fotografije iz Prirunika ili itanke 6 na strani 104 i 105 (pozornica, dramatizacija i
pozorini plakati), kreda, biljenica, olovke, plakati, afie
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, TiZO

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Uenika dramatizacija nekog ve obraenog teksta (Jarac u pozoritu, Nasrudin
u bostanu...)

Copyright NAM Tuzla, 2009

85

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pozorite/teatar
Grafofolije:

Razgovor o sadraju na grafofolijama.


Pozorite ili kazalite je prostor namijenjen za izvoenje drame, opere, baleta.
Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina. Ostali
pozorini prostori su: gledalite sa parterom, galerijom, loama i balkonima.
Pozornicu ine i glumci koji se kreu i drugi predmeti neophodni za predstavu.
Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smjetenih na stranama pozornice. U
pozorinoj predstavi najbitnija su tri elementa: glumci ili drugi sudionici
scenskog djela koje se izvodi na pozornici (opera, balet...), prostor i publika.
Vanu ulogu u svakoj pozorinoj (kazalinoj) predstavi ima scenografija koja
podrazumijeva pripremanje pozornice za predstavu. O scenografiji brine
pozorini slikar, scenograf.
Brojna knjievna djela (epske pjesme, pripovijetke, romani,novele) dramatizirana
su i pripremljena za izvoenje na pozornici. Takve su dramatizacije u djeijoj

Copyright NAM Tuzla, 2009

86

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

knjievnosti: Mali princ, Junaci Pavlove ulice, Petar Pan, Alisa u zemlji uda,
Bajka o ribaru i ribici...
Plakat, koji je najee izloen u reklamnom prostoru ispred pozorita ili drugog
javnog mjesta, obavjetava javnost o terminu izvoenja pozorine predstave.
Afia je prospekt koji se daje publici pri ulasku u pozorite. U afii i na plakatu su
imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja, scenografa, kostimografa i
drugih saradnika na predstavi.
Sinteza
Pozorite ili kazalite je prostor namijenjen za izvoenje drame, opere, baleta.
Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina.
Pozorino gledalite ine: parter, galerija, loe, balkoni.
Pozornicu ine i glumci koji se kreu i drugi predmeti neophodni za predstavu.
Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smjetenih na stranama pozornice.
O scenografiji brine pozorini slikar, scenograf.
U afii i na plakatu su imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja,
scenografa, kostimografa i drugih saradnika na predstavi.

Zavrni dio sata


Stvaralaki rad
Nacrtajte prizor iz pozorine predstave koju ste gledali!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 30
Radni kutak broj 28: Pozorite/teatar
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

87

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

30
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)

Nastavna oblast: knjievnost/medijska kultura


Nastavna jedinica: Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu itanja knjievnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvoenju
Obrazovni: drama / igrokaz, kompozicija dramske radnje (uvod, zaplet, vrhunac
drame, preokret i rasplet), komedija, dijelovi drame, in, slike, prizor, lutkarski
igrokaz, lutke i ginjol lutke
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvuni
zapis kreda, biljenica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija
Meupodruna: medijska kultura, jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: Muzika kultura, Likovna kultura;

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Igrajmo Igru cara Sveplava!
Izaberite cara Sveplava koji izgovara imena biljaka, ivotinja, predmeta, a
dvorjani (ostali uenici) usmjeravanjem paleva prema stropu pokazuju da ta
biljka, ivotinja ili predmet moe biti plave boje, a usmjeravanjem paleva prema
podu - da to ne moe biti. Car Sveplav svoje dvorjane naravno eli zbuniti

Copyright NAM Tuzla, 2009

88

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

pogrenim usmjeravanjem svojih paleva. Dvorjanin koji pogrijei ispada iz igre,


a dvorjanin koji ostane u igri posljednji - postaje novi car Sveplav.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Grigor Vitez:
Plava boja snijega (igrokaz)
Grigor Vitez je ivio u Zagrebu i pisao knjige za djecu i odrasle. Objavio je knjige
pjesama za djecu: Prepelica, Sto vukova, Kad bi drvee hodalo, Hvatajte
lopova ... Napisao je i knjigu pria za djecu Bajka o glinenoj ptici i druge prie.
Interpretativno itanje igrokaza
Nastavnik/ca interpretativno ita igrokaz ili puta zvuni zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz igrokaza
Konkretizacija doivljaja
Rasmislite o imenima likova u ovom igrokazu:
Karaslav - crna slava
General Razbinos: razbi - nos
Krizantema: cvijet
Kaloper: vrsta mirisne biljke
Kakavalj - dvorski savjetnik: vrsta sira.
Kako zamiljate vlasnike ovih imena?
Moete li ih nacrtati? Kako biste ih obukli?
Interpretacija igrokaza
U koga je zaljubljen general Razbinos?
A koga voli Krizantema?
ta eli general Razbinos?
ato se svi protive ljubavi Krizanteme, kraljeve kerke i
kraljevog pastira Kalopera?
Da li opravdavate takvu prepreku ljubavi?
Zato su uhapsili pastira?
Kako se Kaloper suprotstavio kralju?
Koje osobine generala Razbinosa, ali i kralja Karaslava prepoznajete iz ovih
stihova?
A, tako, dakle!
Taj ni snijeg ne priznaje,
A kamoli da je boje plave!
Taj e sigurno ostati bez glave.
A kako se Krizantema suprotstavila ocu kralju?
General Razbinos je zatvorio pastira Kalopera jer nije potovao kraljevu
naredbu i gledao je svijet svojim oima. Umjesto snijega je vidio cvijee, hodao
po cvijeu. Saznavi to, kraljeva kerka pada u nesvijest.
Copyright NAM Tuzla, 2009

89

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Odredite broj prizora u ovom odlomku.


Ovo je kraj ovog odlomka, ali radnja nije zavrena. Oekujemo da e pastir
ostati u zatvoru. Ali neto drugo se zbiva. Nastupa preokret, a zatim rasplet.
Kada proitate igrokaz do kraja pokuajte odrediti trenutak u kojem nastupa
preokret u razvoju ranje, a zatim ispriajte i rasplet.
Ve smo nauili da je drama knjievni tekst koji je namijenjen izvoenju na
pozornici, pred gledaocima. Ona u obliku dijaloga prikazuje neku temu iz ivota.
Dramski tekstovi ili komadi koji se prireuju za djecu nazivaju se igrokazi. U
dramskim igrokazima za djecu prikazuju se vesili ili ozbiljni dogaaji iz
svakodnevnog ivota djece. Obino se izvode u pozoritima za mlade.
Radnja drame/igrokaza prikazuje se na pozornici uz pomo scenografije, glume,
muzike, plesa... Dramsku radnju tumae glumci.
Pozornicu ili binu esto nazivamo i scenom, pa se takvo djelo naziva i scenskim
djelom.
Kompoziciju dramske radnje ini uvod, zaplet, vrhunac drame, preokret i
rasplet. Svaka drama ne mora imati sve kompozicione dijelove, ali svaka drama
mora imati uvodni, sredinji i zavrni dio.
Jedan zaokrueni dio radnje zove se in. On traje najdue, od podizanja do
sputanja zavjese. Kad se u toku jednog ina mijenja izgled pozornica, te manje
cjeline se zovu slike. Slika moe imati vie jo manjih cjelina, prizora, koji nastaju
ulaskom novog lica na scenu.
Dramsko djelo koje na humoristian ( aljiv) nain prikazuje ljude i dogaaje s
ciljem da nasmije gledatelje u pozoritu/ kazalitu i naruga se ljudskim
mahanama i negativnim pojavama u ivotu zove se komedija.
I lutke mogu biti pozorini glumci!
Ve smo nauili da je igrokaz kraa dramska pria (predstava) koja se izvodi
na pozornici. Ponekad glumci u igrokazu mogu biti i lutke, pa se takav igrokaz
naziva lutkarski igrokaz. Vrlo su popularne u lutkarskim igrokazima ginjol lutke.
Ovu lutku zovemo i runa lutka jer se navlai na ruku poput rukavice.
Sinteza
Ovo je kompozicija igrokaza Plava boja snijega:
1. Uvod: Dvorski mudrac savjetuje kralja Karaslava
2. Zaplet: Kraljeva naredba da pada plavi snijeg
3. Vrhunac: General Razbinos zatvara pastira Kalopera

Zavrni dio asa


Stvaralake aktivnosti
Budite pravi glumci! Pripremite ovaj igrokaz ili u vaem odjeljenju, ili na
dramskoj sekciji. Zamolite nastavnike i roditelje da vam pomognu u osmiljavanju
scene.

Copyright NAM Tuzla, 2009

90

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Domaa zadaa Radna sveska 6, strana broj 31


Radni kutak broj 29: Plava boja snijega
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

91

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mediji: arolija velikog ekrana
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: arolija velikog ekrana
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti
Obrazovni: poeci filma, film kao umjetnost, vrste filmova (dokumentarni, igrani,
animirani), dokumentarni film
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica;
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolije,
ilustracija, fotografije, kreda, biljenica, olovke, projektor, insert iz nekog
dokumentarnog filma
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija ili ilustracija iz itanke 6, strana broj 112
Ponovimo:
Ljudi meusobno komuniciraju, jedni drugima prenose informacije na vie
naina. Najjednostavniji nain sporazumijevanja je govor jezik, a zatim pismo.

Copyright NAM Tuzla, 2009

92

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meutim, danas, kada je dolo do velikog razvoja nauke i tehnike, ljudi se


sporazumijevaju i na druge naine, pomou medija:
1. printanih medija ( knjige, asopisi, novine, strip...)
2. elektronskih medija (film, radio, televizija, raunari/kompjuteri).
Zato je film elektronski medij? Kako nastaje ta arolija?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
arolija velikog ekrana
A kako i kada je sve poelo?
Istaknuti fotografije: prvog snimljenog filma (Izlazak radnika iz tvornice) I
njihovih autora (Braa Limijer)

Brkata braa: August i Luj Limijer

Izlazak radnika iz tvornice

28. decembra 1895. godine dva Francuza, braa Limijer, vlasnici fabrike
fotografskih aparata, prvi put su javno prikazali filmove koje su nekoliko dana
ranije snimili. Brkata braa Limijer, utirkani i dostojanstveni.
Sasvim sigurni uz zapanjujue iznenaenje koje su pripremili okupljenim i
pomalo nepovjerljivim sugraanima. Kada su se svjetla ugasila, kada je mala sala
utonula u tamu, odabranim posjetiocima prikazali su na osvijetljenom platnu prvu
sliku koja je oivjela: jednu lionsku ulicu i radnike koji izlaze iz fabrike. Ljudi su
gleda s nevjericom i pitali se - nisu mogli vjerovati svojim oima. Desilo se u
indijskom salonu u Parizu. Te veeri dogodila se prvorazredna senzacija. Taj
datum se uzima kao poetak filmske umjetnosti.

Copyright NAM Tuzla, 2009

93

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Braa Limijer (August i Luj) kroz par dana prikazuju i filmove Ulazak voza
u stanicu i Bebin doruak. Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi.
Sedma umjetnost
Film je kao i knjievnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili
balet - umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika.
Ako uzmemo da je pravi poetak filma dan kada je prikazana prva filmska
predstava u jednom javnom kinu, onda je roendan filma 28. decembra 1895. god.
Jer je tog dana poelo s radom prvo javno kino u Parizu. Zato se film nije ranije
javio? Zato to je trebalo izumiti arobnu kutiju i druge tehnike aparate bez
kojih nema pokretnih slika.
Prvi aparat za snimanje filmova izumio je amerikanac Tomas Edison.
Film je umjetnost u kojoj se osim pokretnom slikom koristi i rijeju, muzikom,
pokretima tijela - izraajnim sredstvima svih umjetnosti.
Vrste filmova
Film je, u stvari, pria u slikama. Slikom i rijeju prikazuju se dogaaji koje
obino prati muzika, zvuk, a ponekad i tiina.
I u filmu imamo glavne i sporedne likove. Likovi mogu biti hrabri, poteni, dobri,
ali i loi, kukavice prevaranti, ba kao i u priama.
U okviru filmske umjetnosti razlikuje se vie vrsta filmova. Uobiajena je
podjela na, dokumentarni, igrani i animirani film.
Dokumentarni film
Prvi metri filmske trake
Ve smo rekli da su prvi snimljeni filmovi brae Limijer bili dokumentarni. U
njima su snimljeni prizori iz svakidanjeg ivota, upravo onako kako su se i
zbivali. U filmu brae Limijer radnici su izlazili iz fabrike, ljudi su plesali, na
ulicama su bila najrazliitija vozila koja su se kretala i mimoilazila. Ve sa prvim
metrima filske trake rodio se dokumentarni film Izlazak radnika iz tvornice.
U dokumentarnom filmu nema glume, nema umjetnog dekora, nema
kostimografije, igre svjetlima, filmskih trikova. Tema dokumentarnog filma je
stvarna, istinska. To moe biti sudbina ljudi, raznolik ivot u morskim dubinama,
izgradnja nekog vanog objekta, stari obiji, zanati ... u dokumentarnom filmu
kamera biljei vjerno i neposredno, bez uljepavanje dogaaje iz ivota, o
nastanku planete Zemlje .. .

Copyright NAM Tuzla, 2009

94

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prizori iz domaeg dokumentarnog filma televizije Sarajevo iz 1983. godine:


Sarajevo u sevdalinci
Sinteza
Film je kao i knjievnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili balet umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika.
Autori prvih filmova su Braa Limijer (August i Luj) (Ulazak voza u stanicu i
Bebin doruak). Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi.

Zavrni dio sata


Stvaralaki rad
Prikazivanje inserta iz nekog savremenog dokumentarnog filma.
Zadatak: Pogledajte dokumentarni film i razgovarajte o slinostima i razlikama
izmeu prvih dokumentarnih filmova i savremenih. Razgovarajte koju ulogu ima
muzika u savremenom dokumentarnom filmu. Kako ona utie na percepciju
sadraja dokumentarnog filma?
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

95

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

32
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Igrani film

Nastavna oblast: medijsla kultura


Nastavna jedinica: Igrani film
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu
sticanja znanja o sedmoj umjetnosti
Obrazovni: igrani film, djeiji igrani film, prvi nijemi i zvuni filmovi, prvi slavni
glumci, bh igrani film, roditeljska panja
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, fotografije ili ilustracije
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
ta je to igrani film?

Copyright NAM Tuzla, 2009

96

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Film u kojem likove tumae glumci - zovemo igrani film. Igrani film moe biti
ljubavni, ratni, pustolovni, kriminalistiki... temelji se na fabuli. Ako je film
namijenjen ponajprije djeci i ako u njemu prevladavaju djeiji likovi - zovemo ga
djeiji film.
Mnoga knjievna djela su filmovana. Meu njima i Druba Pere Kvrice Mate
Lovraka, Guliverova putovanja Donatana Svifta, Kroz pustinju ipraumu
Henrika Sjenkjevia, Robinzon Kruso Danijela Defoa

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Igrani film
Grafofolije ili fotografije:

Prizor iz filma arlija aplina Potjera za zlatom

Baster Kiton

Od slike do slike i zvuka


1911. godine , u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
arli aplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (debeli i mravi).
Prvi zvuni film prikazan je 1927. godine i zvao se Pjeva deza. uo se glas
popularnog pjevaa - Al Donsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno- bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Vitez tunog lica
Baster Kiton je glumac koji se nikada nije smijao na platnu, ali je zasmijavao do
suza milione gledalaca.
Zovu ga vitez tunog lica.
Sam je izjavio:

Copyright NAM Tuzla, 2009

97

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Od koga sam u mladosti najvie nauio? Na pozornici, naravno, od oca. Uticaj


na publiku sam nauio - sam i od oca. U svojoj 21. godini sam bio ve oprobani
pozorini glumac.
Karakteristika moje komike je da se nikada, gotovo nikada nisam smijao. To je,
prosto, bio moj nain rada. Osjetio sam da se publika ne smije ako se ja
nasmijem. to sam bio ozbiljniji, to su mi se vie smijali.
Kralj nijeme komedije
arli aplin je na filmu lik poznat po izrazitim spoljnim karakteristikama:
polucilinder
kiobran koji se lahko savija
okruglasti brii
neuredno i preveliko odijelo (polufrak)
ogromne, zailjene na vrhu, cipele poderanih donova.
Njegove unutarnje osobine bile su:
naivna i uvijek postojana dobrota
njenost i mudrijatvo
plemenitost i optimizam, ali i tiha tuga.
Stanlio i Olio
Zlatno doba bosanskohercegovakog igranog filma

Nagrada Oscar
Oskar stigao i u Bosnu i Hercegovinu
Oskar je popularno ime za godinju filmsku nagradu koju dodjeljuje amerika
Akademija filmskih umjetnosti.
A kako je nagrada dobila ime Oskar? Prema jednoj prii ime je smislila
bibliotekarka Akademije koja je, kada je vidjela mali kip, rekla: Izgleda ba kao
moj ujak Oskar!. Nagrada Oskar je najvee svjetsko priznanje u oblasti filma.

Copyright NAM Tuzla, 2009

98

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2002. godine film Niija zemlja Bosanca Danisa Tanovia. Danis Tanovi je ovu
nagradu posvetio svojoj domovini.
Bosanskohercegovake zaljubljenike filma ova nagrada je uinila posebno
ponosnim. Radnja filma Niija zemlja deava se u Bosni i Hercegovini za
vrijeme rata.

Prizori iz bosanskohercegovakog igranog filma Danisa Tanovia Niija zemlja


I Zlatni medvjed stigao u Bosnu i Hercegovinu
Film Grbavica reiserke Jasmile bani iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu
"Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu. Jasmila je za ovaj film napisala
i scenarij. "Grbavica" je film o majci Esmi koja mora svojoj kerci Sari otkriti
istinu o njenom ocu.

Plakat za fim Grbavica

Jasmila bani sa svojim Zlatnim medvjedom

Prizori iz filma Grbavica Jasmile bani

Copyright NAM Tuzla, 2009

99

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Roditeljska panja
Da li se svi igrani filmovi preporuuju djeci?
Koji se filmovi ne preporuuju djeci?
Ako u filmu ima sadraja koji nisu primjereni djeijem uzrastu, tada se prije
njegova prikazivanja na ekranu pojave dva slova: RP koja znae RODITELJSKA
PANJA.
To je upozorenje roditeljima, a i djeci, da taj film nije namijenjen djeci jer ima
sadraja koji nisu primjereni djeijem uzrastu. Ovi filmovi se ne preporuuju
djeci.
Sinteza
1911. godine, u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
arli aplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (Debeli i Mravi). Baster
Kiton jedan od najpoznatijih komiara iz perioda nijemog filma.
Prvi zvuni film prikazan je 1927. godine i zvao se Pjeva deza. uo se glas
popularnog pjevaa - Al Donsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno-bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Bosanskohercegovaki film danas biljei znaajne uspjehe. 2002. godine film
Niija zemlja Bosanca Danisa Tanovia dobio je nagradu Oskar. Danis
Tanovi je ovu nagradu posvetio svojoj domovini.
Film Grbavica reiserke Jasmile bani iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu
"Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Napravite zajedniki popis najboljih filmova koje ste gledali i razgovarajte o njima.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 32
Radni kutak broj 30: arolija velikog ekrana
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

100

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

33

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Animirani film

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: Animirani film
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema animaciji, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i
sklonosti, razvijanje sklonosti ka filmu openito
Obrazovni: crtani, lutkarski i kolani film, poznati animirani filmovi i njihovi junaci
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda;
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonicamataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva i pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa
ilustacijama i fotografijama iz itanke 6, strana broj 121, 122, 123, 124
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, tehniki odgoj

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Petominutno gledanje odabranog animiranog filma
Razgovor o crtanom filmu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Copyright NAM Tuzla, 2009

101

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Istaknuti prve grafofolije


Animirani film
Animirani film je naziv dobio prema latinskoj rijei anima (dua) jer se crtei ili
lutke oivljavaju. Animacija je neka vrsta filmskog trika. To je ustvari uzastopno
snimanje eljenog pokreta, crtea, lutke ili nekog predmeta, a zatim njihovo
projiciranje uobiajenom brzinom od 24 sliice u sekundi.
Podvrste:
1. crtani film
2. lutkarski film
Crtani film se zasniva na crteu, a u lutkarskom filmu se pojavljuju lutke
napravljene od drveta, ice, plastike...
Glas im posuuju glumci. Da bi se izradio crtani film od 10 minuta potrebno je
oko 4000 crtea.
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. Njegovi junaci su: Miki
Maus, Paja Patak, ilja ... Prvi crtani film u boji je bio Snjeguljica i sedam
patuljaka.
Kralj animacije: Volt Dizni
Kralj animacije, Volt Dizni, sa svojim najslavnijim junakom - Miki Mausom
Najslavniji mi na svijetu

1928. godine crta reklama iz Kanzas Sitija - Volt Dizni, izmislio je junaka koji
je stekao nenadmanu popularnost u svijetu crtanog filma. Prvobitno se zvao
"Mi Mortimer", a kasnije je dobio ime Miki Maus. Diznijevi crtani filmovi sa
najpoznatijim miem na svijetu postali su toliko popularni da ni jedan njegov
junak nije uspio da ugrozi to njegovo mjesto.

Copyright NAM Tuzla, 2009

102

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Od slike do slike i zvuka


I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Kada je Volt Dizni snimio svoj prvi film sa
Miki Mausom ve se poeo prikazivati prvi zvuni film Pjeva deza. Bioskopi
nisu vie eljeli nijeme filmove, pa je Volt Dizni odluio da svoj etvrti film o Miki
Mausu ozvui. U tome mu je pomogao mladi Dekson koji je svirao usnu
harmoniku. Kupili su razliite djeije igrake koje proizvode zvukove (trube,
zvona, erpe, zvidaljke, doboe...) napravili plan za zvunu obradu filma. Taj prvi
zvuni crtani film se zvao Parobrod Vili
U njemu je Miki Maus izvlaio muziku iz svega, ukljuujui i brodsku sirenu. Sve
ega bi se dotakao proizvodilo je muziku.
Profesor koji je osvojio svijet
Neobini profesor Baltazar je djelo poznate Zagrebake kole crtanog filma.
Stekao je svjetsku slavu zahvaljujui originalnom izgledu, originalnim
pustolovinama, izumima, poduhvatima. On je i izumitelj udesnih cipela koje lete,
pleu, skau i jure poput automobila. On spaava ivot malom utom vrapcu, a
vrabac ga iz zahvalnosti naui letjeti.
Profesor Baltazar pomae muziarima da nau publiku koja e ih sluati,
rjeava zagonetan prestanak rada londonskog sata Big Bena... Poznati crtii o
profesoru Baltazaru: Roendanska pria, Maestro Koko, O miu i satovima,
Izumitelj...

Copyright NAM Tuzla, 2009

103

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Poznajete li trumfove? Mala plava bia koja ive u kuicama od peurki izmislio
je jedan belgijski crta stripova. trumfovi su se prvi put pojavili kao strip, a tek
kasnije kao crtani film. Meu trumfovima je samo jedan enski lik - plava i
njena trumfeta. trumfovi imaju svoga vou - arobnjaka Velikog trumfa, a
imaju i dva strana neprijatelja - Gargamela i njegovog maka Azraela.

trumfovi i jedna trumfeta

Lutkarski film

iana armatura vana je koliko i vanjski izgled lutke


Stvoriti dojam da se lutke krei prava je umjetnost animacije. Lutkarski film
nastaje na slian nain kao crtani film, od niza slika koje se brzo smjenjuju.
Spretnom monataom slika na kojima su lutke u razliitim poloajima autori
lutkarskog filma e nas uvjeriti da se njihove lutke doista kreu. Da bi to postigli
oni svoje lutke izrauju od savitljivih materijala koji omoguuju pomicanje
njihovih dijelova. Obino se prvo izradi armatura od ice, a onda se ona oblae
glinom, silikonom, pjenom ili nekim drugim prigodnim materijalom. Izrada
armature od ice vana je koliko i vanjski izgled lutke, jer je jako vano da lutke
mogi praviti eljene pokrete.
Sinteza
Animirani film je naziv dobio prema latinskoj rijei anima (dua) jer se crtei ili
lutke oivljavaju. Podvrste su mu:
1. crtani film
2. lutkarski film
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni.
I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Prvi zvuni crtani film se zvao Parobrod Vili.
Lutkarski film nastaje na slian nain kao crtani film, od niza slika koje se brzo
smjenjuju.
Stvaralake aktivnosti
Da li ste gledali animirane filmove u kojima se ini da se stvarni predmeti kreu?
Razgovarajte o tome.
Copyright NAM Tuzla, 2009

104

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

S novom tehnologijom stvorena je I trea podvrsta animiranog filma u kojem se


kolanom animacijom postie efekat kretanja stvarnih predmeta. Tako nastaju
kolani animirani filmovi.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 33
Radni kutak broj 31: Animirani film
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

105

Prirunik 6

34

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Radio

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: Radio
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema radiju kao mediju, radio kao neizostavni medij u
ivotu ljudi, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje
stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko
djelovanje u pravcu sluanja radijskih programa
Obrazovni: radio kao mlad medij, proces emitiranja radijskih programa,
radiovalovi, vrste radijskih emisija, radiospikeri, radioglumci
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, metoda sluanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, radio, kreda,
biljenica, olovke
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata

I ja sam mlad. Star sam svega devedesetak godina.

Copyright NAM Tuzla, 2009

106

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Razgovarajte o stihovima slavnog njemakog pisca Bertolda Brehta koji je radiju


spjevao i pjesmu:
Drim te uza se, mala kutijo, kad sam u bijegu
da ti ne puknu elektronske cijevi,
nosim te od kue do broda, od broda do vlaka
................
o svojim pobjedama i mojim brigama,
obeaj mi da nee iznenada uutjeti.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Radio
Pitanje: A kada je proradio radio?
I radio je mlad medij!
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Prvi radioprijenos je izveden
1915. godine. Radijem se proizvodi, emitira i prima zvuk.
Uz pomo radiovalova emitiraju se razliite vrste radioprograma za djecu i
odrasle: kulturni, zabavni, obrazovni, informativni, muziki, sportski...
Radioprogrami
U sklopu obrazovnog radioprograma je djeiji ili kolski program sa raznovrsnim
emisijama kao to su:
muziki program za djecu (Mali lager, Djeca pjevaju hitove...)
dokumentarne emisije (npr, o ivotu aka pjeaka, aka povratnika
u svoj kraj, aka bez roditelja, o uenicima generacije, sportistima
generacije...)
djeije radioigre
reportae ( emisije o kolskim takmienjima, uspjesima kola, o
radu kolskih organizacija, o odranim kolskim priredbama...)
emisije stranih jezika, maternjeg jezika, geografije, biologije,
muzike kulture...

Odaberite neku zabavnu ili obrazovnu emisiju na bilo kojoj radiostanici,


posluajte je na asu, u toku sluanja zabiljeite bitne pojedinosti i razgovarajte
o onome to ste saznali iz radioprograma (to vam je posebno bilo zanimljivo, to
ste nauili, to je to to vam je bilo posebno zabavno, ima li neto to vam se nije
dopalo...)

Copyright NAM Tuzla, 2009

107

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zabavni program ili zabavne emisije imaju zadatak da na zabavan nain privuku
pozornost slualaca. Zabavne emisije mogu biti: muzike, sportske,
humoristike...
Izraajna sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma vani
radiospikeri i radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
Sinteza
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Uz pomo radiovalova
emitiraju se razliite vrste radioprograma za djecu i odrasle. U sklopu obrazovnog
radioprograma je djeiji ili kolski program sa raznovrsnim emisijama. Izraajna
sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma vani radiospikeri i
radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.

Zavrni dio sata


Stvaralaki rad
Rad u parovima.
Kada najradije slua radio:
- kada odmara
- dok radi neki posao
- u toku vonje
- pred spavanje
.Zamisli da si novinar i da u studiju ima gosta. Napii u svoju biljenicu
zamiljena pitanja i mogue odgovore tvoga gosta na ta pitanja.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 34
Radni kutak broj 32: A kada je proradio radio...
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

108

Prirunik 6

35

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


arolija maloga ekrana

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: arolija maloga ekrana
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema televiziji kao mediju, razvijanje navika praenja i
odabira djeci primjerenih sadraja iz TV programa, razvijanje sklonosti ka
sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih
sposobnosti i sklonosti
Obrazovni: televizija kao medij, jedinstvo slike i zvuka, vrste TV programa
(obrazovne, dokumentarne, zabavne TV emisije, televizija i knjievnost
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, rasprava
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica

rad,

Nastavna sredstva
pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa
ilustacijama i fotografijama iz itanke 6, strana broj 128, 129, 130
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Petominutno gledanje odabranog tv programa.
Razgovor o gledanom programu!
Copyright NAM Tuzla, 2009

109

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
arolija malog ekrana
Televizija je kao medij veoma mlada. Prvo prikazivanje televizijskog programa je
izvedeno 1930.g. Od tada se televizija naglo razvijala i ubrzo postala najsnaniji i
najvaniji medij modernoga vremena. 1950.g. je otkrivena kablovska, a 1954.g. i
televizija u boji. Satelitska televizija je poela sa primjenom 1962. godine i
pribliila je ovjeku svaki kutak svijeta.
Za razliku od radija, iji program sluamo iskljuivo putem ula sluha, televizija je
medij koji ukljuuje i sluanje i gledanje. Zahvaljujui tom jedinstvu slike i zvuka,
televizija je otila mnogo dalje od svih dotadanjih medija.
Televizija proizvodi i emitira sve mogue programe :
- obrazovne emisije za djecu i odrasle
- naune, kulturne, politike emisije
- zabavne emisije za djecu i odrasle
- muzike emisije
- TV drame, filmove
- informativni program
- sportske emisije
- dokumentarne emisije...

I ja sam mlad medij. Stara sam svega osamdesetak godina.


aroliki TV svijet
Obrazovne televizijske emisije su namijenjene i djeci i odraslima. Raznovrsnog
su sadraja. Ove emisije na popularan nain nude obrazovne sadraje koji su
povezani sa kolskom nastavom. Takve emisije su naprimjer: uenje stranih
jezika, razgovor o temama iz knjievnosti, geografije, muzike kulture, likovne
kulture...
Nauno-obrazovni dokumentarni filmovi iz razliitih oblasti su, uz sportske i
zabavne emisije, najgledaniji TV programi. Posebno su vrijedni obrazovni
programi velikih svjetskih TV kua kao to su: BBC, RTL, Discovery Channel...
Zabavne TV emisije namijenjene su odmoru i zabavi, mada se kroz njihove
sadraje moe i uiti. Takve su djeije serije, crtani filmovi, kvizovi znanja i sve
druge emisije koje su proete humorom, muzikom, glumom...

Copyright NAM Tuzla, 2009

110

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kadrovi iz zabavno-muzikog TV program


Televizija i knjievnost
I radio i televizija doprinose popularizaciji knjievnosti kroz dokumentarne emisije
o knjievnicima i njihovim djelima, kroz ekranizaciju knjievnih djela kao to su:
Magaree godine Branka opia, Ugursuz Nedada Ibriimovia...
Federalna televizija: vijesti iz kulturnog ivota u Bosni i Hercegovini
Otkrivanje spomen-ploe pjesniku Silviju Strahimiru Kranjeviu na kui u
kojoj je nekada ivio istaknuti hrvatski i bosanski pjesnik.
Spomen-ploa je postavljena
kao dio manifestacije "Dani
Silvija Strahimira Kranjevia"
koju su u povodu stote
godinjice njegove smrti
organizirali Hrvatsko kulturno
drutvo "Napredak", Hrvatsko
drutvo za znanost i umjetnost,
Matica hrvatska Sarajevo te
Muzej knjievnosti i pozorine
umjetnosti BiH.
Vijenac pred spomen-plou
postavili su i predstavnici
Vijea uenika osnovne kole
koja nosi ime velikog pjesnika.

Copyright NAM Tuzla, 2009

111

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Televizija je kao medij veoma mlada. Za razliku od radija, iji program sluamo
iskljuivo putem ula sluha, televizija je medij koji ukljuuje i sluanje i gledanje.
Zahvaljujui tom jedinstvu slike i zvuka, televizija je otila mnogo dalje od svih
dotadanjih medija. I radio i televizija doprinose popularizaciji knjievnosti kroz
dokumentarne emisije o knjievnicima i njihovim djelima i kroz ekranizaciju
knjievnih djela.

Zavrni dio sata


Stvaralaki rad
Povedite raspravu o tome koje TV emisije biste trebali gledati, a koje ne. Zato
tako mislite?
Jeste li se svi sloiti u miljenju? Zabiljeite u svoje sveske glavne stavove iz
vae rasprave.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 35
Radni kutak broj 33: arolija maloga ekrana
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

112

Prirunik 6

36

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


arolija interneta

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: arolija interneta (sat se izvodi u kabinetu informatike uz
saradnju nastavnika informatike)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje sklonosti prema internetu kao komunikacijskom mediju,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti
Obrazovni: kompjuter kao najmlai medij, internet i elektronska pota (e-mail),
internetski pretraivai
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kompjuter

rad,

Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Pomou internetskog pretraivaa GOOGLE
potraiti stranicu http://www.djecijastampa.ba
Razgovarati o sadraju stranice.
Copyright NAM Tuzla, 2009

113

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
arolija interneta
Najmlai medij
Kompjuter je najmlai medij koji je mnogo promijenio nain rada ljudi jer se u
njega moe pohraniti ogromna koliina informacija. Primjenjuje se i u nauci i u
svakodnevnom ivotu. U kompjuter se pohranjuju podaci o knjigama u biblioteci,
bolnice u kompjuterima uvaju podatke o pacijentima... Velik broj asopisa,
knjiga, novina iz cijelog svijeta izloeni su na internetu. Internet prua
informacije iz razliitih oblasti, od naunih do zabavnih, knjievnih, sportskih
informacija, informacija iz svijeta mode...
Elektronska pota: e-mail
Internet se moe koristiti i za komuniciranje ljudi putem elektronske pote (e mail). Za samo nekoliko minuta ova pota (pismo, dokument) biva dostavljena na
drugi kompjuter, bez obzira na udaljenost izmeu onoga ko alje potu
(poiljaoca) i onoga ko je prima (primaoca).
Ovo komuniciranje se obavlja najee preko telefonske linije, a u novije vrijeme i
preko satelita.

Komuniciranje putem elektronske pote: HOTMAIL


Jedan od internetskih pretraivaa: GOOGLE
http://www.djecijastampa.ba
Internet
Rije internet je kratica engleskih rijei international network, to u slobodnom
prijevodu znai svjetska mrea raunara. Za internet se obino kae da
predstavlja veliki broj meusobno povezanih raunarskih mrea. Internet prua
mogunost da se vidi odreeni dokument sa bogatim sadrajem i slikama.
Na internet stranicama iz BiH moete vidjeti i ove sadraje:
TV program, Vijesti dana, Muzika, tampa, Sportska dogaanja, Lektirni naslovi...
Potraite neke od ovih sadraja na nekoj internet adresi.

Copyright NAM Tuzla, 2009

114

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pretraite i ovu bogato opremljenu internet stranicu koja se nalazi na sljedeoj


adresi:
http://www.djecijastampa.ba
Sinteza
Kompjuter je najmlai medij koji je mnogo promijenio nain rada ljudi jer se u
njega moe pohraniti ogromna koliina informacija.
Internet prua informacije iz razliitih oblasti, od naunih do zabavnih, knjievnih,
sportskih informacija, informacija iz svijeta mode...
Jedan od internetskih pretraivaa je GOOGLE.
Internet se moe koristiti i za komuniciranje ljudi putem elektronske pote (e mail).

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Koje bi podatke potrebne za kolu rado pronaao/la na internetu?
Potrai stranicu koja nudi novije naslove iz djeije knjievnosti. Zamoli
nastavnika informatike da ti pomogne da pronae te podatke.

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 36


Radni kutak broj 34: arolija interneta
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

115

Prirunik 6

37

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Novinenovinenovine

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: Novinenovinenovine
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema novinarstvu, razvijanje interesovanja i navike
itanja novina i asopisa, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot,
motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacija za itanje openito
Obrazovni: novine kao najstariji i najraireniji medij, dnevne i sedmine novine,
asopisi
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda, metoda praktinih
radova
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonicaradionica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, ljepilo, makaze (za pravljenje razrednih
novina)...
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, knjievnost
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

116

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Posmatranje i komentiranje ve pripremljenih novina i asopisa.
Razgovor o sadraju, dizajnu, dinamici tampanja

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Novinenovinenovine
Najstariji i najraireniji medij na svijetu
Prve novine su nastale u Egiptu, 2000 godina prije nae ere, a u Evropi 1605.g.
u Belgiji.
I, uprkos tome da je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina
komunikacija, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu u komunikaciji. U
mnogo zemalja u svijetu jo uvijek nisu uli elektronski mediji (radio, televizija,
Internet).
Meutim, ak i tamo gdje gdje ljudi imaju po stotinjak televizijskih kanala na
raspolaganju i najkvalitetniju Internet komunikaciju, prvo proitaju dnevne
novine.
Svaki dan nove novine
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima moemo nai sve to savremenog
ovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
U BiH izlazi nekojiko dnevnih novina: Jutarnje novine, Dnevni list, San, Dnevni
avaz, Nezavisne novine...

Copyright NAM Tuzla, 2009

117

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Svake sedmice nove novine


Nedjeljne novine izlaze jednom sedmino, u odreeni dan. Obino su ue
tematski orijentirani. Mogu biti politike, sportske, muzike, za ene, za mlade...
Namijenjene su , dakle, odreenim skupinama ljudi, prema njihovom
interesovanju. Poznati nedjeljne novine kod nas su: Azra, Dani...

asopisi
asopis je periodina publikacija koja izlazi sedmino, mjeseno, dvomjeseno,
godinje...) Ozbiljnijeg je sadraja, a moe imati knjievni, medicinski, politiki,
nauni karakter... asopisi iru publiku upoznaju sa novim dostignuima u
odreenim oblastima.
Omladinski ili kolski asopisi namijenjeni su najmlaima i omladini. Ponekad
imaju nauni karakter, ali su najee zabavni. U njima ima uenikih radova,
zanimljivosti iz svijeta muzike, sporta, mode...

Neki bosanskohercegovaki kolski asopisi


Copyright NAM Tuzla, 2009

118

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Uprkos tome da je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina
komunikacija, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu u komunikaciji.
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima moemo nai sve to savremenog
ovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
Nedjeljne novine izlaze jednom sedmino, u odreeni dan. Obino su ue
tematski orijentirani. Mogu biti politike, sportske, muzike, za ene, za mlade...
asopis je periodina publikacija koja izlazi sedmino, mjeseno, dvomjeseno,
godinje...) Omladinski ili kolski asopisi namijenjeni su najmlaima i omladini.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Pravite razredne novine!
Povremeno (ili na kraju kolske godine) pravite razredne novine. Ispunite ih
vaim crteima i raznim zanimljivim sadrajima (najdraim pjesmama, priama,
slikama omiljenih junaka iz pria, filmova, crtanih filmova, igrokaza) Dajte im
neko lijepo ime!
Vae novine uvajte do sljedee kolske godine.
Povremeno ih prelistavajte i razgovarajte o svojim radovima!
Odgovori na pitanja:
Od koje rijei je nastala rije NOVINE?
Koje novine za odrasle poznaje?
Koje si asopise za djecu itao/la?
A koji asopis najradije ita?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 37
Radni kutak broj 35: Novine ... novine ... novine ...
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

119

Prirunik 6

38

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Strip

Nastavna oblast: medijska kultura


Nastavna jedinica: Strip
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-knjievnosti i knjievnosti uope,
razvijanje navika itanja, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot,
motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motiviranje na itanje stripovanih sadraja
Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i knjievno djelo
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonicamataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, razliiti stripovi, kreda, biljenica,
olovka, boje
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, kultura izraavanja, knjievnost
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata

Copyright NAM Tuzla, 2009

120

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izloiti razliite stripove i razgovarati o sadrajima, dizajnu, prateim tekstovima u


oblaiima...

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice:
Strip
Grafofolije: strip Miralema Brkia: Zimska basna, itanka 6, strana broj 136
Strip: Slika i tekst
itanje stripa, razgovor o sadraju, ilustracijama i tekstu u oblaiima, o pouci, o
razlici i slinostima narodne basne, umjetnike basne i basne u obliku stripa, o
onomatopejama u stripu.
Nauio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se pria ostvaruje
pomou slike i teksta.
Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM!
Strip je stara umjetnost. Preteom stripa smatraju se crtei na zidovima jedne
peine u Centralnoj Africi.
Preteom stripa u Bosni i Hercegovini moe se smatrati reljef na Zgoanskom
steku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)

Zgoanski steak
Slika stripa nastaje nizanjem crtea jednog za drugim koje prati vrlo malo teksta.
Tekst stripa je u oblaiima/ baloniima koji imaju produeni iljak iji vrh je
okrenut prema onome ko govori. Tekst moe biti i unutar slike u dugim
pravougaonicima. Slike stripa su smjetene u kvadratie ili okvire i to
hronolokim redom (onako kako se radnja u stvarnosti i deavala).
U stripu se esto upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP!
BLAM!

Copyright NAM Tuzla, 2009

121

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo. Tada se u tekst
stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz knjievnog djela.
Tako je stripovan roman Robinzon Kruso Danijela Defoa, pripovijetka Majka
Zije Dizdarevia, i jo mnoga knjievna djela.
Bosanski strip - afirmirao se u zadnjoj deceniji 20 st. Za to je zasluan dobrim
dijelom Ismet Erdi koji je vrlo uspjeno prenio u strip motive iz knjievnih djela
Zije Dizdarevia, Skendera Kulenovi...
Koji je tvoj omiljeni strip-junak?
ta ti se kod njega najvie dopada?
emu vie panje poklanja u stripu, tekstu ili crteu?
Obrazloi svoj odgovor.
Sinteza
Strip je stara umjetnost. Preteom stripa smatraju se crtei na zidovima jedne
peine u Centralnoj Africi. U Bosni se Nalazimo ga jo u peinskom razdoblju.
Preteom stripa u Bosni i Hercegovini moe se smatrati reljef na Zgoanskom
steku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)
Strip je, dakle, likovno-tekstualno djelo u kojem se pria ostvaruje pomou slike i
teksta. U stripu se esto upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG!
BIIP! BLAM! Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo.

Zavrni dio sata


Stvaralake aktivnosti
Pokuaj stripovati narodnu basnu avka i tue perje.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 38
Radni kutak broj 36: Strip
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

122

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

JEZIK
39

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog
jezika

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje potovanja prema tradicijii svoga naroda i tradiciji uope,
razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u batini, razvijanje
sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti
Obrazovni: staroslavenski jezik/opeslavenski jezik, prva pisma i prvi spomenici,
steci, redakcije
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, kreativnosti,
razvijanje i podsticanje vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i
istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje
osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda praktinih radova
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni
individualizirani rad, igraonica-radionica, grozd-tehnika, etnja galerijom

rad,

Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
glinamol, grafofolije, grafoskop, (steci, Baanska ploa prema predloku iz
itanke 6), geografska karta...
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: geografija, likovna kultura, historija

Copyright NAM Tuzla, 2009

123

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija:
Ovo je jedna kamena ploa. ta mislite ta bi mogli predstavljati znakovi uklesani
na njoj?

Baanska ploa
Jezik i pisma kojima se danas sluimo nastajali su kroz dugo povijesno razdoblje.
Kakvi su nekada bili i kako su se razvijali saznajemo iz razliitih povijesnih
izvora, a posebno iz spomenika pismenosti.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
1. Grafofolija: geografska karta ireg prostora Panonske nizije i Balkanskog
poluostrva
U 9. stoljeu uenici Grka iz okoline Soluna, irila i Metodija, donose u ove
krajeve tekstove na opeslavenskom jeziku. Opeslavenski jezik (nazivan i
staroslavenski) nastao je na podlozi makedonskog jezika. Opeslavenski jezik je
prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni poeli raseljavati iz svoje
pradomovine - razdvojivi se u tri glavne skupine. Grupa koja je krenula ka jugu
(sa ireg prostora Panonske nizije ka irim prostorima Balkanskog poluostrva)
nazvana je Junim Slavenima, to e ostati kao zajedniki naziv za narode i jezike
(junoslavenski/junoslovenski narodi i jezici). Svi su oni spoetka govorili
jednim jezikom (sa neznatnim razlikama), a vremenom se taj jezik poeo
prilagoavati jezikim obiljejima uih sredina pa su se u njemu poele javljati
Copyright NAM Tuzla, 2009

124

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

razlike. Razlike nastaju unoenjem narodnih govora u taj stari slavenski jezik.
Takve, izmijenjene oblike jezika, zovemo redakcijama, pa postoje: bosanskohumska, srpska, hrvatska, bugarska, makedonska, eka i ruska redakcija.
Bosanski jezik spada u junoslavenske jezike i nastao je iz svoje bosanskohumske redakcije.
2. Grafofolija: Baanska ploa
irilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu (slavenska rije glagoljati znai govoriti, pisati), koja se neto due zadrala kod Hrvata. Postojala je uglata i obla
glagoljica, a znaajan izvor za prouavanje ovog pisma je Baanska ploa
pisana prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu.

Baanska ploa je starohrvatski spomenik,


pisan glagoljicom otprilike 1100. godine.
Napisana je na akavskom narjeju i prvi je
pisani spomenik kod Hrvata.

3. Grafofolija: Steci - mramorovi


Steak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Steci su
obino ukraeni prizorima iz ivota, lova, vitekih turnira ili natpisima na
glagoljici ili bosanici. Meu najljepe spadaju steci u Radimlji kod Stoca.

Steci u iz okolice Stoca

Copyright NAM Tuzla, 2009

Steak sa uklesanim ljiljanima

125

Prirunik 6

Zgoanski steak

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zgoanski steak, detalj

Natpisi na stecima ili mramorovima su najznaajniji spomenici narodnog jezika


u Bosni i Hercegovini. Ima ih oko 60.000, ali je onih s natpisima mnogo manji
broj. Veina steaka je ispisana bosanicom. Najvee su nekropole steaka (zovu
ih jo i mramorovi) u Hercegovini (Stolac, iroki Brijeg, Mostar, Konjic) i Bosni
(Vare, Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Zenica). Najslavniji pojedinani steak je
Zgoanski steak, naen u okolici Kaknja.
Sinteza
Opeslavenski jezik je prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni
poeli raseljavati iz svoje pradomovine - razdvojivi se u tri glavne skupine.
Grupa koja je krenula ka jugu, ka irim prostorima Balkanskog poluostrva,
nazvana je Junim Slavenima, to e ostati kao zajedniki naziv za narode i jezike
(junoslavenski/junoslovenski narodi i jezici)
irilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu, a znaajan izvor za prouavanje
ovog pisma je Baanska ploa.
Natpisi na stecima ili mramorovima su najznaajniji spomenici narodnog jezika
u Bosni i Hercegovini. Veina steaka je ispisana bosanicom.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Grozd: nabrojte redakcije staroslavenskog jezika
Nacrtajte ili napravite od glinamola steak ili detalj sa steka! Izloite vae radove
u uionici ili kolskom holu, proetajte i pogledajte radove ostalih uenika.
Moete i izabrati najuspjenije radove.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 140 i 145
Radni kutak broj 100 i 104: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika,
Steci - mramorovi (diferencirani radni zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

126

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

40
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Bosanica, arebica, latinica

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Bosanica, arebica, latinica
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje potovanja prema tradicijii svoga naroda i tradiciji uope,
razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u batini, razvijanje
sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti
Obrazovni: Humaka ploa, Povelja Kulina bana, bosanica, arebica, prvi rjenik i
gramatika
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, kreativnosti,
razvijanje i podsticanje vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i
istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje
osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja pripadnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

Copyright NAM Tuzla, 2009

127

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija: Humaka ploa i bosanica

Humaka ploa
Pokuajte prepoznati i prepisati na tablu neki slovni znak uklesan na ovoj ploi!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Bosanica, arebica, latinica
1. Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - irilica koju je,
po svemu sudei, stvorio jedan od irilovih uenika. Ona se zadrala kod nekih
naroda i do danas (Makedonija, Bugarska, Rusija, Srbija). U Bosni je takoer bila
u upotrebi, a u kasnije neto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana irilica
ili bosanica. Za bosanicu se pojavljuju jo i nazivi:
bosanica, bosanska azbuka, bosanska irilica, bosanska brzopisna grafija.

Copyright NAM Tuzla, 2009

128

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meu najranije spomenike bosanice spada Humaka ploa iz 11.stoljea,


ouvana u franjevakom samostanu u Humcu kod Ljubukog (Hercegovina).
2. Grafofolija: Povelja Kulina bana
Meu najstarije sauvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz
1189. godine. Povelja je pisana bosanicom.

Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana


29. augusta 1189. godine na starobosanskom
narodnom jeziku i bosanskim pismom bosanicom.
Ovaj dokument je najstariji dosad pronaeni
bosanski dravni dokument. To je prvi pronaeni
dokument izdan od strane jednog bosanskog
vladara, vladaru, tj. knezu druge drave.

Povelja Kulina bana


Povelja Kulina bana ouvana je u tri primjerka. Dva primjerka se nalaze u
Dubrovniku, a trei je u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt
Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original meu poznatim
primjercima. Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za vraanje ovog primjerka
Povelje bosanskog bana Kulina.
3. grafofolija: arebica
U Bosni e kasnije biti u upotrebi i
arabica latinica arabica latinica arabica latinica arapsko pismo prilagoeno potrebama
naeg jezika - takozvana arebica.
Arebica ili arabica je specifino
bosansko pismo, kao to je i

a
g
o
bosanica. U periodu od 15. di 20. st. u
Bosni je ovim pismom pisana jedna
neobina,
bogata
knjievnost,

nazvana
alhamijado
knjievnost.
b
h
p
Najstariji
bosanski
tekst
pisan
arapskim pismom je Poetnica iz 15.
stoljea.

Copyright NAM Tuzla, 2009

i
j

U 14. stoljeu se pod uticajem


latinskog jezika poinje upotrebljavati
latinica, najprije u Hrvatskoj, a kasnije,
prilagoena naem jeziku, bit e u
upotrebi naporedo sa irilicom. Godine

129

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1878. Bosna je prela posve na latinicu, ali se arebica i dalje odrala kod
Bonjaka.
4. Grafofolija: Prvi rjenik bosanskog jezika i prva gramatika bosanskog jezika
Muhamed Uskufi je napisao prvi rjenik bosanskog jezika (1631.godine),
Bosansko-turski rjenik Potur - ahidija.

Prvi rjenik bosanskog jezika - napisan na arebici i u stihovima


Prvi rjenik bosanskog jezika, Potur - ahidija, napisan je na arebici i u
stihovima. Ovaj rjenik bosanskog jezika je ujedno i jedan od prvih i
najstarijih na Balkanu.

1890. godine tampana je prva gramatika


bosanskog jezika - Gramatika bosanskog
jezika za srednje kole (autor Frane
Vuleti).

Sinteza
Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - irilica koju je, po
svemu sudei, stvorio jedan od irilovih uenika. U Bosni je takoer bila u
upotrebi, a u kasnije neto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana irilica
ili bosanica.

Copyright NAM Tuzla, 2009

130

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meu najranije spomenike bosanice spada Humaka ploa iz 11.stoljea, a meu


najstarije sauvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz 1189.
godine. Povelja je pisana bosanicom.
U Bosni e kasnije biti u upotrebi i arapsko pismo prilagoeno potrebama naeg
jezika - takozvana arebica.
Muhamed Uskufi je napisao prvi rjenik bosanskog jezika (1631.godine),
Bosansko-turski rjenik Potur - ahidija.
1890. godine tampana je prva gramatika bosanskog jezika - Gramatika
bosanskog jezika za srednje kole.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Grafofolija: Sadraj povelje Kulina bana
Ovo je prijevod povelje Kulina bana na standardni bosanski jezik. Pogledajmo
sadraj ove povelje:
U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obeavam Tebi
knee Krvau i svim graanima Dubrovanima pravim Vam prijateljem biti od
sada i dovijeka. I pravicu drati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem iv. Svi
Dubrovani koji hode kuda ja vladam, trgujui, gdje god se ele kretati, gdje god
koji hoe, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a ta mi ko da
svojom voljom kao poklon. Nee im biti od mojih asnika sile, i dokle u mene
budu, davat u im pomo kao i sebi, koliko se moe, bez ikakve zle primisli. Neka
mi Bog pomogne i svo Sveto Evanelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od roenja
Kristova tisuu i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti
dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.
Razgovarajmo o sadraju Povelje Kulina bana.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 141-144
Radni kutak broj: 101, 102, 103 (diferencirani radni zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

131

Prirunik 6

41

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Jezik i govor

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Jezik i govor
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rjenici/leksikoni, izgovorena reenica,
napisana reenica, rije, stripovanje sadraja
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura, TiZO

Copyright NAM Tuzla, 2009

132

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 40, Radni kutak broj 38)
Razgovor o sadraju ilustracije, pretpostavka sadraja (modrica na licu, poloaj
ruke, ozbiljnost oevog pogleda... )

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Jezik i govor
1. Leksika
VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA
Doao ja iz kole a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam: te ovo, te
ono, te ovako, te onako a neu da kaem: tako i tako.
Veli tata:
- A ima li u njega ikakve modrice?
- Nema.
- E, to ti ne valja. Mora biti ENERGINIJI.
- ta znai energiniji?
- Mislim, odluniji, Da brzo, to jest otro REAGUJE.
- ta znai reaguje?
- To, brate. Ako ve nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvrati, BEZ PARDONA.
- ta znai bez pardona?
- Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA.
- ta znai s neba pa u rebra?
- Stvarno si NAIVAN. Vazda e primati batine.
- ta znai naivan?
- Budala. Blentav. Svako te moe NASAMARITI.
- ta znai nasamariti?
- To znai, na magarca staviti SAMAR, magare!
- A ta je to samar?
- uti plako. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod oka.
- Ali on je iz treeg razreda...
- Pa ta? Ako je stariji i jai od tebe mora II NA BLEF.
- A TA JE TO BLEF?
- To ti je trik. Prevara. Mora neto izvesti da on misli da si ti jai. Okrene se, na primjer,
okolo - pa zvizne iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih tvojih jaih
drugova, pa se prepadne. To ti je blef.
- A ako se ne prepadne? ta u onda?
- Onda, tikvane, DA VJETRA PETAMA!
- ta znai: da vjetra petama?
- KIDANAC, KIDANAC, zevzee. Jesi li sada shvatio o emu govorim?
- Jesam, sve sam shvatio, tata.
- E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da rua. Tako i jest.

Copyright NAM Tuzla, 2009

133

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali


Abdulah Sidran

Da li je djeak iz nae prie ba sve shvatio?


Da li ste vi razumjeli sve to je otac rekao?
Da bismo razumjeli tatu iz nae prie, morali bismo razumjeti rijei: nasamariti, blef,
kidanac... Gdje se uvaju znaenja rijei jednog jezika?
Skup svih rijei jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih rijei. Na jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
Rijei pojedinih jezika su prikupljene, prouene i s tumaenjima njihovih znaenja
objavljene u knjigama koje se zovu rjenici. Rjenici sa slikama zovu se leksikoni.
2. Reenica
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 42, Radni kutak broj 39)
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo reenicama.
Reenica je skup rijei ili samo jedna rije kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEIMA.

Izgovorena reenica!

Grafofolija 2

Napisana reenica!

ta znai reaguje?
To, brate. Ako ve nisi stigao
prvi udariti, onda da brzo
uzvrati, BEZ PARDONA.

3. Rije
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 43, Radni kutak broj 39)
Napisane rijei: S NEBA PA U REBRA.

Copyright NAM Tuzla, 2009

134

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izgovorene rijei:

Rije

Grafofolija 3

Reenice su sastavljene od manjih


izgovornih cjelina, a te manje
izgovorne cjeline su sastavljene od
rijei.
Rije je najmanja samostalna
jezika jedinica koja ima svoje
znaenje: REBRA
I jedan glas moe biti rije: U
Rije moe biti izgovorena
glasovima ili napisana slovima.

Slog, glas: S NEBA PA U REBRA.


Rijei se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne
izgovorne jedinice. Rije moe imati jedan, dva, tri ili vie slogova:
S NE BA PA U RE BRA.
Slogovi su sastavljeni od glasova: S N E B A P A U R E B RA.

Sinteza
Skup svih rijei jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih rijei. Na jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
Rijei pojedinih jezika su prikupljene, prouene i s tumaenjima njihovih znaenja
objavljene u knjigama koje se zovu rjenici. Rjenici sa slikama zovu se leksikoni.
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo reenicama.
Reenica je skup rijei ili samo jedna rije kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEIMA.
Reenice su sastavljene od manjih izgovornih cjelina, a te manje izgovorne cjeline su
sastavljene od rijei.
Rije je najmanja samostalna jezika jedinica koja ima svoje znaenje
Rijei se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne izgovorne jedinice.

Zavrni dio sata

Copyright NAM Tuzla, 2009

135

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Istraivake aktivnosti
Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblaiima na blok papiru broj 4:
1. grupa: sadraj folije broj 1.
2. grupa: sadraj folije broj 2.
3. grupa: sadraj folije broj 3.
Okaite ilustracije na zidove uionice.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 40-43
Radni kutak broj 38, 39 (diferencirani radni zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

136

Prirunik 6

42

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Glasovi

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Glasovi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: rije, glas, slog, samoglasnici, glasnici, suglasnici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni rad,
etnja galerijom, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

137

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 44, Radni kutak broj 40)
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 44, Radni kutak broj 40)
Grafofolija 1

Grafofolija 2

Razgovor o sadraju ilustracija.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Glasovi
1. Glas kao najmanja govorna jedinica

DAJ VJETRA PETAMA!


D A J V J E T R A P E T A M A!

. Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik.


Ali, svi zvukovi se ne smatraju glasovima, glasovima se smatraju samo oni koji slue
za sporazumijevanje.
Glas je najmanja jedinica govora, zvuk koji nastaje treperenjem zraka pokretanjem
glasnih ica i ueem drugih govornih organa.

Ponovimo:
Na jezik ima 30 glasova, odnosno 30 slova.
Svih 30 slova ini abecedu:
A, B, C, , , D, D, , E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, , T, U, V, Z,

Copyright NAM Tuzla, 2009

138

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1.Svaki glas ima svoje slovo: V J E T A R


2. Izgovorena rije se sastoji od glasova
3. Napisana rije se sastoji od slova.
4. Kad se glas napie, postaje slovo. . P E T A
5. Kad se slovo proita naglas, postaje glas

2. glas kao najmanja razlikovna jedinica rijei


NISAM LI PJESNIK - JA SAM BAREM VJESNIK
Pjesmom
sam vjesnik
novoga vremena.
Krikom
sam bjesnik
ivotnoga bremena.
Ja
postajem mjesnik
tvrdoga kamena.
elim
biti pjesnik
- bez bremena,
stremena,
tek najaviti
dobra vremena.

ta eli pjesnikinja najaviti?


Kakva su to dobra vremena?
Uporedi rijei iz ove pjesme!
Vjesnik

v - jesnik

Bjesnik

b - jesnik

Mjesnik

m - jesnik

Pjesnik

p - jesnik

Zorica Klini

Jedan glas mijenja u potpunosti znaenje rijei, znai da je glas i najmanja razlikovna
jedinica rijei: vjesnik; bjesnik ; pjesnik
Glasovi su veoma vani u oblikovanju rijei.

U gramatici saznajemo sve o glasovima: nastanak glasova, glasovne promjene,


naglaavanje rijei... Tim sadrajima se bavi fonetika, nauka o glasovima.

Copyright NAM Tuzla, 2009

139

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3. Kako nastaju glasovi?


Strip: grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 46, Radni kutak broj 40)
Grafofolija 3: ABRAKADABRA
Sposobnost govora, oblikovanje glasova, bitna je ljudska osobina. ovjek proizvodi
glasove. U stvaranju odreenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa.
Govornim oranima nazivamo dijelove tijela koji sudjeluju u govoru. Govorni organi
su: plua, dunik, grkljan, glasne ice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce,
resica, usna upljina, nosna upljina, drjeona upljina (duplja).
Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zranoj struji u govornom
aparatu stvaraju djelimine ili potpune prepreke, ili zrana struja prolazi slobodno,
glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i suglasnike(
konsonante).
Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 47, Radni kutak broj 41)
Grafofolija 4: TRI TOBOGANA (samoglasnici, glasnici, suglasnici)

Samoglasnici:
Pri izgovoru samoglasnika zrana struja iz plua prolazi kroz dunik i u grkljanu
pokree glasne ice, a zatim slobodno, bez ikakvih prepreka izlazi iz usta. Tada
glasne ice trepere i stvaraju skladan ton. Konaan oblik samoglasnika zavisi od
poloaja jezika u usnoj upljini i od naina oblikovanja usnenog otvora.
Na jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u.
Glasnici(sonanti):
To su glasovi pri ijem stvaranju zrana struja prolazi gotovo neometano, jer se
pri njihovom izgovoru stvaraju djelimine, slabe prepreke. Zrana struja pri
njihovom izgovoru pokree glasne ice koje trepere i stvaraju glasove.
Na jezik ima osam sonanata, a to su: j, l, lj, m, n, nj, r, v.
Suglasnici (konsonanti):
To su glasovi koji nastaju tako to se zranoj struji stvara potpuna ili djelimina
prepreka u usnoj upljini ili na usnama (i zubima).
U naem jeziku ima sedamnaest suglasnika, a to su: b, d, g, z, , d, , p, t, k, s, ,
, , f, h, c.

Copyright NAM Tuzla, 2009

140

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik.
Jedan glas mijenja u potpunosti znaenje rijei. Nauka o glasovima zove se
fonetika. U stvaranju odreenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih
organa. Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zranoj struji u
govornom aparatu stvaraju djelimine ili potpune prepreke, ili zrana struja
prolazi slobodno, glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i
suglasnike( konsonante).

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblaiima na blok papiru broj 4:
1. grupa: sadraj folije broj 1.
2. grupa: sadraj folije broj 2.
Okaite ilustracije na zidove uionice i sastavite strip sa ve uraenim
ilustracijama iz teksta Vidi ovog glupog razgovora.
3. grupa: Pokuajte promjenom jednog glasa u rijei dobiti to vie novih
rijei.
Proetajte i pogledajte va zajedniki uraen strip.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 44-46
Radni kutak broj: 40
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

141

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slog
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Slog
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: rije, slog, glas, dugi i kratki slogovi, naglaeni i
nenaglaeni slogovi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

142

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 48, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 1: TRI TOBOGANA Slogovi koji tvore rije na kraju tobogana.

Odgonetnite stihove koji e se sloiti na kraju tobogana.!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Slog
Grafofolija 1
RIJEI
Postoje rijei
njene, tople, blage
koje nas usreuju,
smiruju,
I u tuzi tjee...
Postoje rijei
duhovite, vedre,
leprave, lake
od kojih se ljudi
razblae i smijee.

U obinom govoru glasovi se ne izgovaraju


zasebno, osim u sluaju kad jedan glas ini
jednu glasovnu rije, kao na primjer: a, i, u, o...
Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama
(od jednog ili vie glasova). Tako ine slogove dijelove rijei koji se izgovaraju zajedno, a mogu
se odvojiti od drugih dijelova rijei
Slog je skup glasova ili samo jedan glas,
samoglasnik, izgovoren jednim izdisajem.

No ima rijei
tekih i tvrdih,
kao kamen,
a kad one padnu,
nanesu bol
I ostave na srcu
oiljak i kamen.
Zlata Kolari-Kiur

Copyright NAM Tuzla, 2009

143

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 49, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 2: TRI TOBOGANA (slogovi koji tvore rije na kraju tobogana.

Niz ovaj tobogan se sputaju stihovi iz pjesme Rijei:


I ostave na srcu
oiljak i kamen.
Broj slogova u jednoj rijei odreuje se po broju samoglasnika.:
ostave
Dakle, nosilac sloga je samoglasnik. Slog moe biti skup glasova ili
samo jedan glas, ali je to obavezno samoglasnik: o iljak
Izuzetak ini suglasnik r koji ponekad moe imati ulogu
samoglasnika, kao u rijeima: srcu; vrt,crn, trn, prst.

Neke rijei imaju samo jedan slog, pa ih zovemo jednoslonim


rijeima: put, sat...
U pjesmi Rijei to su sljedee rijei: NAS, I, U, OD, BOL...
Rijei koje imaju vie slogova su vieslone rijei:
srea,
knjiga,
poljana,
medalja,
obrazovanje

Duina sloga
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 50, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 3: jezikoslovac nad velikom otvorenom knjigom u kojoj
trai odgovor na pitanje: Ako je duga duga, da li je luk luk?
Duga je duga. (Duuga je duga) (ilustracija: duga)
Luk nije luk. (Luuk nije luk) (ilustracija: lk - napisati nije i nacrtati glavicu luka)
Uporedi duinu istaknutih samoglasnika u rijeima. Da li se istom duinom
izgovaraju?
Uoavamo da je istaknuti samoglasnik u rijeima duga i luk krai od istaknutih
samoglasnika u rijeima duga luk.

Copyright NAM Tuzla, 2009

144

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Slog moe biti dug i kratak.


Dug je onaj slog u kojemu je dugi samoglasnik, a kratak je onaj u kojemu je
kratki samoglasnik.
Neke rijei i njihove oblike razlikujemo upravo po duini sloga:
pridjev: dug; imenica: duug (kratak i dug slog);
povre: luk; oruje: luuk (kratak i dug slog);
imenica: kosa; pridjev: koosa (kratak i dug slog).

Naglaeni i nenaglaeni slogovi u rijeima


Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 51, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 4: ledeno ostrvo

Izgovori rijei sa ove ilustracija naglas. Razdvoji ih na slogove.


Tu je dosadno. Poite sa mnom na jedno drugo mjesto.
Ne! Ja volim ovo mjesto. Ja sam ovdje roen!
Koliko slogova ima u rijei mjesto? Da li istom jainom izgovara oba sloga u
rijei? A da li istom jainom izgovara samoglasnike u tim slogovima?
vea jaina glasa
MJE

neistaknuto, manja silina glasa


-

Naglaen slog/samoglasnik

STO
nenaglaen slog/samoglasnik

Slog moe biti naglaen i nenaglaen: dosadno, poite, jedno, drugo,


mjesto, volim, ovdje, roen.
Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik: dosadno,
poite, jedno, drugo, mjesto, volim, ovdje, roen.

Isticanje jednoga sloga u rijei jainom i visinom glasa naziva se naglasak


ili akcen(a)t te rijei.

Copyright NAM Tuzla, 2009

145

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama (od jednog ili vie glasova). Tako
ine slogove - dijelove rijei koji se izgovaraju zajedno, a mogu se odvojiti od
drugih dijelova rijei. Neke rijei imaju samo jedan slog, pa ih zovemo
jednoslonim rijeima. Rijei koje imaju vie slogova su vieslone rijei. Slog
moe biti dug i kratak. Isticanje jednoga sloga u rijei jainom i visinom glasa
naziva se naglasak ili akcen(a)t te rijei.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Pjesmu Rijei Zlate Kolari-Kiur rastavi na slogove.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 48-51
Radni kutak broj: 42
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

146

Prirunik 6

44

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Naglasnice i nenaglasnice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne cjeline,
enklitike i proklitike
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, TiZO

Copyright NAM Tuzla, 2009

147

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 52, Radni kutak broj 43)
Grafofolija 1: maka kao dama
Koje biste rijei posebno naglasili u ovim stihovima?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Naglasnice i nenaglasnice

1. Nenaglasnice/nenaglasnice
Grafofolija 1
ta eli maka?
Maka:
Nisam neka dama,
rekla sam to sama!
Neu dom od plia,
elim samo mia!
Nauili smo: Slog moe biti naglaen i nenaglaen.
Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik.
Naprimjer: Nisam neka dama, rekla sam to sama.
Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili
naglasnice. Izdvojimo jo neke: Neu dom od plia,
elim samo mia!
A ta je sa rijeima koje u ovim stihovima nismo oznaili bojom: sam i od?
To su rijei koje nemaju svoj naglasak/akcen(a)t, pa ih zovemo nenaglaene
rijei ili nenaglasnice (sam, od).
Ove rijei se akcenatski oslanjaju na rijei ispred ili iza sebe, i izgovaraju se s
njom kao jedna naglasna cjelina:
rekla sam (izgovara se: reklasam);
od plia (izgovara se: odplia)

Copyright NAM Tuzla, 2009

148

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Rijei koje imaju naglaeni samoglasnik su naglaene rijei ili naglasnice, a


one koje nemaju su nenaglaene rijei ili nenaglasnice.
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 53, Radni kutak broj 43)
Grafofolija 2: ovca kod frizera

Izdvojimo naglasnice!
Ovca:
Eno, pogledajte
u oblake tamo!
Hou takvo runo,
malo manje samo!

Veina rijei u naem jeziku su naglaene,


odnosno imaju svoj naglasak ili akcen(a)t, ali
postoje i rijei koje se javljaju bez svog naglaska
(akcenta).
Svaka istaknuta rije u ovoj pjesmi ima svoj
naglasak ili akcent pa ih zovemo naglasnicama.
Izgovaraju se kao samostalne izgovorne cjeline,
pa ih zovemo i samostalnim rijeima. U govoru i
itanju, meu naglasnicama pravimo kratke pauze.

Harmonika:
Ne znam ta u u sehari,
oko mene stare stvari.
Silno elim da zazvoni
moja dirka mahagoni!

2. Naglasna cjelina
Rijei koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na
rijei ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
NAGLASNA CJELINA je izgovorna cjelina koju ini jedna rije ili vie rijei koje se
izgovaraju zajedno i imaju jedan naglasak.
Individualan rad uenika
Izdvojite naglasne/izgovorne cjeline:
Ovca:
Eno, pogledajte
u oblake tamo,
hou takvo runo,
malo manje samo!

Maka:
Nisam neka dama,
rekla sam to sama!
Nee dom od plia,
samo trai mia!

Copyright NAM Tuzla, 2009

Harmonika:
Ne znam ta u u sehari,
oko mene stare stvari.
Silno elim da zazvoni
Moja dirka mahagoni!

149

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

Izgovara se:

Pie se:

uoblake
reklasam
odplia

u oblake
rekla sam
od plia

tau

ta u

usehari
dazazvoni

u sehari
da zazvoni

A. Verlaevi & V. Ali

Rijei koje nemaju svoj


naglasak ili nenaglaene
rijei zovu se i KLITIKE
(NENAGLASNICE). One,
kao to smo nauili, s
naglaenom rijeju ine
naglasnu cjelinu, pa ih
zovemo nesamostalnim
rijeima.

Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i


ENKLITIKE (NASLONJENICE).
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 54, Radni kutak broj 43)
Grafofolija 3: proklitika, enklitika

Proklitike ( prislonjenice) su nenaglaene rijei koje se nalaze ispred


naglaene rijei i s njom ine izgovornu cjelinu: od kue, do kole, na
stolici, u kui...
Proklitike su najee prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a,
i, ni, da, kad...)
Enklitike ( naslonjenice) su nenaglaene rijei koje se nalaze iza
naglaene rijei i s njom ine jednu izgovornu cjelinu. (pogledaj me, dau ti,
doao sam, ja bih,vidim te...)
Neke enklitike su: oblici pomonih glagola biti i htjeti, neke zamjenice: me ti,
mu, nam, nas, vam, se...rijeca li...
Izbjegni pogreke:
Po pravilu, u naem knjievnom jeziku nikad ne moe biti naglasak na
posljednjem slogu rijei.
More, ruka, automobil, kasetofon...

Copyright NAM Tuzla, 2009

150

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Nauili smo: Slog moe biti naglaen i nenaglaen.
Naglaen slog je onaj u kome je naglaen samoglasnik.
Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili naglasnice. Rijei
koje nemaju svoj naglasak ili nenaglaene rijei zovu se i KLITIKE. Rijei koje se
javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na rijei ispred ili iza
sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i ENKLITIKE
(NASLONJENICE).

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Podijelite se u grupe po troje, formirajte vaim tijelima rije, proklitiku i enklitiku,
izgovarajte naglas ta ste u kom trenutku, mijenjajte poloaje.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 52-54
Radni kutak broj 43
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

151

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

45
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei oblik rijei

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Znaenje rijei oblik rijei
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: rije, oblik, znaenje, funkcija, nastajanje novih
rijei
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, oluja mozga
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

Copyright NAM Tuzla, 2009

152

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ilustracija broj 1 (na flip artu) prema modelu u: Radna sveska 6, strana 55, Radni
kutak 44, ali bez teksta. Olujom mozga uenici ispisuju rijei u balonie.
Ilustracija pjesme Rije Maka Dizdara

Razgovarajmo o rijeima na ilustracijama!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Znaenje rijei oblik rijei
RIJE
Rije je slika svega onoga to okolo sebe
Vidimo
I ne vidimo
Rijeima se nekim divimo a nekih se
Rijei opet stidimo
Neka krhka rije se penje veoma smjelo
Zracima tankim i zlatnim
Kao siuna puzavica
Ona se vjeto propinje
Od posnog kamena
Do sunanog grma
I samog
Sunca.
A neka se glavato i glasito
epuri do navrh bunjita
A znamo da njome je
Zauzet prostor
I vie
Nita
Rije je tek tada rije ako
Za nju i ulo steknemo
Najgolemija je nekada davno ona
Koju i ne
Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar

Copyright NAM Tuzla, 2009

153

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Navedite neke rijei zbog kojih ste sretni, ali i neke koje vas rastuuju!
1. Kako nastaju nove rijei?
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 56, Radni kutak broj 44)
Grafofolija 1: jezikoslovac i krokodil

to se od vode pravi?
Od VODE se prave trave,
VODEne zatim glave,
VODnici, VODOzemci,
VODEN-konjic,VODEnjaci,
VODOvodi, vinoVODI, doVODI, sproVODI,
zaVODI, vojVODE,
nadvojVODE, VODOmari,
jo i mnoge druge stvari.
Razumije se,
To uvijek nije samo VODA,
Jo se VODI neto doda.
Zvonimir Balog
Od ve postojeih rijei nastaju nove dodavanjem razliitih nastavaka ili
spajanjem sa nekim drugim rijeima. (vodeni, vodozemci, vodomjeri...)

Broj rijei u jeziku se mijenja. Jedan dio rijei se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove rijei.
Te nove rijei mogu nastati na dva naina:
1. stvaranjem novih rijei od ve postojeih (slavodobitnik, zubobolja...)
2. uzimanjem rijei iz drugih jezika ( internet, surfati...)
Rijei koje nisu nastale na naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo
tuicama ili posuenicama ( koncert = rije engleskog porijekla; kamion = rije
francuskog porijekla; majstor = rije njemakog porijekla; baa = rije turskog porijekla...)

Izbjegni pogreke!
Domaim, izvornim rijeima uva svoj jezik, njeguje ga. Tvoje rijei ine tebe, tvoj
identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuim rijeima samo onda kada nema odgovarajuu
svoju, domau rije.

Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 57, Radni kutak broj 44)
Grafofolija 2: KUKUDER

Copyright NAM Tuzla, 2009

154

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kuku
Jedan KUKU
KUKA u KUKAvici
Jedan KUKU
KUKA u KUKUjevcima
Jedan KUKU
KUKA u KUKUruzima
Jedan KUKU
KUKA u KUKUriku
Jo jedan KUKU
KUKA u KUKUrijeku.
Dva KUKA KUKAju
U KUKOvima.

Poznajete li rijei avlijski i


kukuder? Koja je od ovih rijei, koje
u svoju svesku eli zapisati na
jezikoslovac - novonastala rije, a koja
ve postoji u naem rjeniku?
Provjerite to!

Zvonimir Balog

Rijei su sline ljudima: raaju se, ive, stare i odlaze. Ali, za razliku od
ljudi, ponekad se i vraaju i u usmenom govoru i u pisanoj rijei. esto ih
upotrebljavamo radi pribliavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza (
avlija, adrvan...)
Sinteza
Broj rijei u jeziku se mijenja. Jedan dio rijei se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove rijei. Od ve postojeih rijei nastaju nove dodavanjem
razliitih nastavaka ili spajanjem sa nekim drugim rijeima. Rijei koje nisu nastale na
naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo tuicama ili posuenicama

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Pronai neke novonastale rijei od imenice zemlja i pokuaj odgonetnuti u kakvoj su
vezi sa osnovnim znaenjem te rijei. Moe se i poigrati izmiljajui neke nove rijei i
objanjavajui ta bi te rijei mogle znaiti.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 55-57
Radni kutak broj 44
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

Copyright NAM Tuzla, 2009

155

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Znaenje rijei: pravo i preneseno

46

Planiran blok-sat (onomatopejske rijei se mogu


obraditi kao zasebna nastavna cjelina ili uz
knjievni tekst.)
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Znaenje rijei: pravo i preneseno
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: pravo i preneseno znaenje rijei, vieznanost
rijei, onomatopejske rijei
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

156

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 59, Radni kutak broj 46)
Grafofolija 1: prodavaica cipela
Kako je kamen teak, a kako sve moe biti teak ovjek? ta je prodavaica sa
ilustracije zapravo imala na umu kada se kupcu obratila rijeima: Teki ste kao
kamen!? ta mislite ta je tano kupac mislio kada joj je odgovorio: I vi ste teki kao
kamen!?
I rije moe biti teka (kao kamen). Kada kaemo nekome: Izgovorio si teku rije!,
zapravo mislimo da smo se osjeali kao da nas je kamen pogodio kada smo je uli.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Znaenje rijei: pravo i preneseno
1. Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 58, Radni kutak broj 45)
Gdje emo smijeh sijati
Gdje emo smijeh sijati?
Po dvoritu,
Igralitu,
umom, ispod granja Gdje god je igranja.
A gdje e smijeh klijati?
U mom srcu,
U tvom srcu,
U srcima sviju,
Klice smijeha kliju.
A gdje e smijeh cvjetati?
Na mom licu,
Na tvom licu,
Na licima sviju
to se s nama smiju.

Grafofolija 2: tuni Stanlio

ta je pravo znaenje rijei: sijati, klijati, cvjetati?


ta se moe sijati, a ta moe klijati i cvjetati?
Kako se smijeh moe sijati, a kako moe klijati i
cvjetati? Imaju li ove rijei u pjesmi svoje pravo
znaenje?
Te rijei je pjesnik iskoristio da bi nam doarao
ljepotu, snagu i mo smijeha. Dakle, i u
usmenom govoru, a naroito u pjesnikoj rijei
jedna rije moe imati i drugaije (preneseno)
znaenje. Novo, preneseno znaenje rijei
dobijamo kada uporedimo dvije pojave jednu
sa drugom po nekoj slinosti.

Grigor Vitez

Copyright NAM Tuzla, 2009

157

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. U jeziku imamo i pojavu da jedna rije moe imati vie pravih znaenja.
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 60, Radni kutak broj 46)
Grafofolija 3: djevojica i slon
Prepoznajete li jo neku glavu na ilustraciji?
Neke rijei imaju vie znaenja, pa tu pojavu zovemo VIEZNANOST ili
POLISEMIJA.
GLAVA

ZEMLJA

ZVIJEZDA

dio tijela: glava ovjeka

vrsta tla: grumen


zemlje

nebesko tijelo: zvijezda


Danica

dio knjige: glava knjige

nebesko tijelo:
Zemlja, zemaljska
kugla
domovina: naa
zemlja

morska ivotinja:
morska zvijezda

osoba: glava kue

osoba: filmska zvijezda

Grafofolija 4: peinski ljudi


3. Onomatopejske rijei
Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 62, Radni kutak broj 47)
Ptija pjevanka
Jutros pala knjiga s krova,
prosula se iz nje slova.
Dole ptice velike i male
i slova se nazobale.
Pa sad sriu svakog dana
razna slova progutana.
Naglas viu, te urliu
i cvrkuu i uviu
i vrgolje i ivkaju
i uore i civkaju,
pite, vrlje i ciliu,
krijete, cvre i ivriu.
Krie, gru i grliu
i pijuu i cijuu,
uborkaju, uorkaju,
pirikaju, cirikaju,

Copyright NAM Tuzla, 2009

ta su ptice pozobale?
Pjesnik je na aljiv nain oponaao glasanje
razliitih vrsta ptica.
Kojim rijeima je doarao bogatstvo ptijih
zvukova?
Da li je jednostavno itati te rijei?
Koji glasovi preovladavaju u ptijem jeziku?
Slikovitost i zvunost pjesnikog jezika knjievnik
je postigao upotrebom rijei koje pri izgovoru
doaravaju glasanje ptica.
Postoje i rijei koje doaravaju neke druge
zvukove: iz prirode, (gromoglasan,ubor, pljus,
grmljavina...), glasanje ovjeka (pla, smijeh,
vritati...), ivotinja (cviljenje, mjaukati, lave...)

158

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

piskutaju, cvijukaju,
cvrljugaju, vrljugaju,
irlikaju, grljukaju,
fiukaju i bigliu
i pjevaju i uzdiu...
Svaki dan ih sunce pita,
iz knjige im zlatne ita,
te od zore ue, sriu
dva-tri slova da urliu.
Grigor Vitez

A. Verlaevi & V. Ali

Dakle, rijei koje pri izgovoru doaravaju


neke zvukove, zovu se onomatopejske rijei.
Onomatopejske rijei mogu biti: imenice,
glagoli, uzvici i pridjevi.
Onomatopejske rijei u knjievnim djelima
koriste se radi postizanja posebnosti
umjetnikog izraza: slikovitosti, zvunosti, i
tada govorimo o stilskoj figuri koju zovemo
ONOMATOPEJA.

Kako je nastala onomatopeje?


Jedna od najstarijih stilskih figura je zvuna figura onomatopeja. Prvobitni ovjek
je neartikulisanim zvucima izraavao strah, divljenje, imitirao je glasanje ivotinja u
prirodi.
Od tih najjednostavnijih rijei: bu, , brrr, fijuu... ovjek je stvarao rijei fijuk,
cvrkut, tresak, klokot, bukati, cvrkut, grmljavina, zvoniti, uboriti, kukavica...
Knjievnici se ovom stilskom figurom slue da bi nam zvukovno doarali sliku neke
pojave iz prirode.
Sinteza
U usmenom govoru, a naroito u pjesnikoj rijei jedna rije moe imati i drugaije
(preneseno) znaenje. Novo, preneseno znaenje rijei dobijamo kada uporedimo
dvije pojave jednu sa drugom po nekoj slinosti.
U jeziku imamo i pojavu da jedna rije moe imati vie pravih znaenja. Pojavu kada
neke rijei imaju vie znaenja zovemo VIEZNANOST ili POLISEMIJA.
Rijei koje pri izgovoru doaravaju neke zvukove, zovu se onomatopejske rijei.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Kako dijete koje je tek poelo govoriti imitira zvuk auta, glasanje mace, psa, zvuk
aviona...?
Od tih onomatopejskih rijei izvedi neke druge ( glagole, pridjeve, uzvike)
Onomatopejska rije
bi-bi

Izvedena rije Vrsta rijei


bibikati
glagol

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 58-62


Radni kutak broj 45, 46, 47 (diferencirani radni zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

159

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

47
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vrste rijei
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Vrste rijei
Struktura i tip asa:ponavljanje i proirivanje steenih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: vrste rijei, imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: metoda ponavljanja, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, grozd-tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Copyright NAM Tuzla, 2009

160

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Dio nastavnih sadraja prezentirati sa folija.

Motivacioni dio sata

Nauili smo o imenicama u 5. razredu:


Rije je, rekli smo, utvreni glasovni niz koji ima svoje znaenje.
Ljudi su svemu dali imena: rijeima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bia,
stvarni ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve rijei zovemo
imenicama.
Imenice prema znaenju dijelimo na:
1. vlastite imenice su vlastita imena ljudi i drugih ivih bia, vlastita imena gradova,
sela, rijeka, planina...(Jasna, psi Lea, Biha, Memii, rijeka Bosna...)
Vlastite imenice se piu velikim poetnim slovom.
2. ope(zajednike) imenice slue za imenovanje skupa bia, predmeta i pojava sa
zajednikim osobinama: djevojica, sin, otac, grad, stolica... Piemo ih malim
poetnim slovom.
Ope ili zajednike imenice obuhvataju i nebrojive imenice, a to su:
a) zbirne (kolektivne) imenice, koje oznaavaju skup istovrsnih bia ili
predmeta (djeca, momad, janjad, cvijee, perje, drvlje...)
b) gradivne imenice, koje oznaavaju razliite vrste materije (grae, materijala)
bez obzira na njenu koliinu (voda, zrak, drvo, zlato, brano, eljezo...)
Imenice mogu biti mukog, enskog i srednjeg roda: orao, ptica, tlo,
i mogu imati jedninu i mnoinu: orlovi, ptice, tla.
Imenice se dijele i na konkretne (stvarne) i apstraktne (nestvarne ili mislene)
imenice.

Copyright NAM Tuzla, 2009

161

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Vrste rijei
1. Pridjevi
Da bismo imenice to zornije, tanije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju
neku osobinu imenice uz koju stoje.

PRIDJEVI
OPISNI

Kakav?
crven, dobar, jak,
zao

GRADIVNI

PRISVOJNI

iji?
kolski, oev,
bratov umski

Od ega?
eljezni, zlatni,
drveni, srebren

2. Glagoli
Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje.

Glagolom izriemo:

vrijeme kada se vri radnja

Prolost: pjevao/la sam

broj osoba koje vre radnju

jednina

mnoina

Ja pjevam

Mi pjevamo

Ti pjeva

Vi pjevate

Sadanjost: pjevam
Budunost: pjevat u

On/ona/ pjeva

Copyright NAM Tuzla, 2009

Oni/one pjevaju

162

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3. Zamjenice (upuenice)
To su rijei kojima se upuuje na lica, predmete, osobine. Zato im vie odgovara
naziv upuenice.

ZAMJENICE/UPUENICE

Line

Prisvojne

Pokazne

ja, ti, on, ona, ono,


mi, vi, oni, one, ona

moj, tvoj,
njegov, na,
va, njihov...

ovaj, taj, onaj...

Postoje jo neke vrste zamjenica o kojima e kasnije neto vie


nauiti.

4. Brojevi

Na takmienju je uestvovalo deset plivaa, a Asja je stigla


prva.

Rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai rije uz koju stoje, ili
koji je po redu pojam koji odreuju zovu se brojevi.
BROJEVI

Glavni

jedan djeak,
dvije djevojice,
pet momaka

Redni

prvi razred,
prva nagrada,
peta kua

zbirni

dvoje djece,
troje janjadi,
petero piladi

Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bia


ili bia razliitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi).

Copyright NAM Tuzla, 2009

163

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Ljudi su svemu dali imena: rijeima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bia, stvarni
ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve rijei zovemo imenicama.
Da bismo imenice to zornije, tanije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju
neku osobinu imenice uz koju stoje.
Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje. To su rijei kojima se
upuuje na lica, predmete, osobine. Zato im vie odgovara naziv upuenice.
Rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai rije uz koju stoje, ili koji je po
redu pojam koji odreuju zovu se brojevi.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Napravite grozd od vrsta rijei s kojima ste se do sada upoznali.
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

164

Prirunik 6

48

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Promjenljivost i nepromjenljivost rijei

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive
rijei, osnova i nastavak
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

165

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 65, Radni kutak broj 49
Grafofolija : 1. cvijet - 2. tri cvijeta- 3. cvjetovi

jedan cvijet

tri cvijeta

cvjetovi

Primjeujemo da se imenica cvijet moe javiti u razliitim oblicima, ali i to da


mijenja svoj oblik samo u zavrnom dijelu rijei.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
1. Promjenljivost rijei
Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 66, Radni kutak broj 50

Alisa u zemlji uda

Grafofolija 2: Alisa i
Kraljica i Kralj

(odlomak)

Kraljica najzad prekide igru i sasvim zadihano upita Alisu:


- Jesi li ve vidjela Lanu Kornjau?
- Nisam, - odgovori Alisa. - Uopte ne znam ta je to Lana Kornjaa.
- Od nje se pravi lana orba od kornjae, - odgovori Kraljica.
- Nikad nisam ni vidjela ni ula za takvu ivotinju.
- E, hodi sa mnom, pa e ti ona ispriati svoj ivot.
Poto njih dvije pooe, Alisa u kako kralj tiho ree itavom drutvu.
- Svi ste pomilovani!
Eh, to valja!, uzviknu Alisa u sebi, jer je bila vrlo nesrena to je Kraljica
izrekla tako mnogo smrtnih kazni.
***
Luis Kerol

Copyright NAM Tuzla, 2009

166

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Proitajte paljivo sljedee reenice:


1. Alisa je susrela Kraljicu.
Kraljica je Alisu prekinula u igri.
2. Kraljica: Jesi li ve vidjela Lanu Kornjau?
Alisa: Vidjeu je veeras na lanoj veeri.
Primjeujemo da se imenice, pridjevi i glagoli mogu javiti u razliitim
oblicima, ali i to da mijenjaju svoj oblik samo u zavrnom dijelu rijei.

Nepromjenljivi dio rijei zovemo osnova rijei, a promjenljivi dio zovemo


nastavak.

rije
imenica:

Alisa, Alisu

osnova
(nepromjenljivi dio
rijei)
Alis

glagol:
pridjev:

vidjela, vidjeu
lanu, lanoj

vidje
lan

nastavak
(promjenljivi
dio rijei)
a, u
la, u
u, oj

Rijei koje mijenjaju svoj oblik u razliitim reeninim poloajima, ali ne


mijenjaju svoje osnovno znaenje, zovemo promjenljive/promjenjive rijei.
To su: imenice, pridjevi i glagoli.

2. Nepromjenljivost rijei

Proitajmo nastavak prie Alisa u zemlji uda:


***
Kraljica i Alisa ubrzo naioe na nekog Grifona koji je vrsto spavao na suncu.
- Ustaj ljenugo! - viknu Kraljica. - Odvedi ovu mladu gospoicu da vidi Lanu
Kornjau i da uje njen ivot. Ja moram da se vratim i povedem rauna o
nekim pogubljenjima koja sam naredila.

Copyright NAM Tuzla, 2009

167

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kraljica ode i ostavi Alisu samu sa Grifonom. Alisi se ta ivotinja nije ba mnogo
dopala, ali joj se inilo da je isto tako opasno da ide za onom krvolonom
Kraljicom, koliko i da ostane s Grifonom, pa prieka da se on probudi.

***
U tekstu su istaknute rijei: i, ubrzo, na, da, o, sa, ba, ali, za, pa. Moemo li im
odrediti osnovu i nastavak? Moe li se promijeniti njihov oblik? Pokuajte!
Ove rijei ne mijenjaju oblik ni u jednom reeninom poloaju.
Rijei koje se ne mijenjaju ni u kojem reeninom poloaju zovemo
nepromjenljive/nepromjenjive rijei.
U nepromjenljive rijei spadaju: prijedlozi, veznici, uzvici i rijece (estice,
partikule). O njima emo vie nauiti na sljedeim stranicama ovog udbenika.

Polupromjenljive rijei
U naem jeziku imamo i vrste rijei u kojima se samo neke rijei mijenjaju.
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.
Neki prilozi mijenjaju svoj oblik a neki ne.
Takve rijei zovemo polupromjenljive rijei.

Sinteza

RIJEI
PROMJENLJIVE

POLUPROMJENLJIVE

NEPROMJENLJIVE

imenice

prijedlozi

brojevi

zamjenice

veznici

prilozi

pridjevi

uzvici

glagoli

rijece

Copyright NAM Tuzla, 2009

168

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Grupiite rijei iz ovih odlomaka na
one kojima:

1. imenice

Kraljica

1. Imenujemo bia, predmete, pojave


2. Imenujemo radnju, stanje ili
zbivanje
3. Imenujemo osobinu neega

2. glagoli

prekide

3. pridjevi

Lana

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 63-66


Radni kutak broj 48, 49, 50 (diferencirani radni zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

169

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

49
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilozi
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Prilozi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: polupromjenljive rijei, prilozi, znaenje i sluba
priloga, komparacija priloga
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, monoloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
ilustrativna metoda, metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, rad u grupama, individualni
rad, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracije, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

170

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 113, Radni kutak broj 83
Proitajmo reenicu iz prie Alisa u zemlji uda:
Grifon sjede i protrlja oi. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz
vida, pa se naposlijetku zakikota.
Koje vrste rijei prepoznajete u ovoj reenici?
Obratite panju na rijei u tekstu oznaene utom podlogom!
Moete li ih svrstati u neku od vama poznatih vrsta rijei?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prilozi
1. Proitajmo nastavak prie Alisa u zemlji uda:
***
Grifon sjede i protrlja oi. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz
vida, pa se naposlijetku zakikota.
- Ala je to smijeno! - uzviknu Grifon, kao da govori samome sebi i Alisi.
- ta je smijeno? - upita Alisa.
- Ama ona, - odgovori Grifon. - To ona sve samo uobraava. Zna, ovdje
nikada nikome nisu odrubili glavu. Hodi!
Ovdje ti svako samo kae : Hodi!, pomisli Alisa idui polako za njim. Nikad
mi niko u itavom ivoti nije toliko nareivao... Nikad!
Nisu dugo ili, a ve u daljini spazie Lanu Kornjau. Sjedila je tuna i
usamljena na maloj, kamenoj ploi. Kad prioe blie, Alisa je u kako uzdie
kao da e presvisnuti od tuge, i bi joj strano ao.
- Zato je tako tuna? - upita Grifona.
Grifon joj odgovori gotovo doslovce kao i prije:
- To ona sve samo uobraava. Zna, nikakva tuga nju ne mori. Hodi!...
***
Rijei: zatim, dok, naposljetku, ovdje, nikad, polako, dugo, blie, strano i prije
dodate su, ili priloene glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme ili nain na koji
se vri radnja. Zovu se prilozi.
Samo poneki prilozi (nainski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, blie, najblie; brzo, bre, najbre; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim rijeima.

Copyright NAM Tuzla, 2009

171

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2.

PRILOZI

VREMENSKI
odreuju vrijeme

sad(a), tad(a),
onda,
nekad(a),nikad(
a), juer, jutros,
danas, veeras,
ljetos, sutra,
jesenas,
zimus...

MJESNI
odreuju mjesto

NAINSKI
odreuju nain

ovdje, ondje,
unutra, vani,
tuda, svuda,
nikuda(a),ovam
o, onamo,
odavde,
iznutra, izvana,
dovde, dotle...

hrabro, brzo,
ovako, pjeice,
onako,tako,
nikako, lijepo,
sporo, tiho...

Podsjetimo se, komparacija je isticanje, redanje neke osobine prema stepenu


jaine.
Kraljica se udaljavala brzo.
Grifon je potrao bre nego Kraljica, ali je Alisa trala najbre.
Iako su bili blizu Lane Kornjae, prili su joj jo blie.
Zbog toga to se neki prilozi mogu mijenjati a neki ne, zovemo ih
polupromjenljivim rijeima koje se najee prilau glagolima odreujui mjesto,
vrijeme, nain vrenja radnje.
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 114, Radni kutak broj 83
Grafofolija/ilustracija 2

Da li je brat bio jasan?

Copyright NAM Tuzla, 2009

172

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izbjegni pogreke:
OVDJE znai da je neto blizu osobe koja govori.
TU znai da je neto blizu osobe koja je sagovornik.
ONDJE znai da neto nije blizu niti govornika, niti sagovornika.
Koji je prilog brat trebalo da upotrijebi?
3. Sluba priloga
Alisi je bilo strano ao Lane Kornjae.
Prilog strano pokazuje nain na koji se vri radnja. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za nain (PON).
Nisu dugo ili, a ve u daljini spazie Lanu Kornjau.
Prilog dugo pokazuje trajanje (vrijeme) radnje. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za vrijeme (POV).
Lana Kornjaa toliko uzdie da se uje i ovdje - ree Alisa.
Prilog ovdje pokazuje mjesto radnje. On u reenici ima slubu priloke
odredbe za mjesto (POM).
Prilozi u reenici imaju slubu prilokih (prilonih) odredaba: za mjesto
(POM), vrijeme (POV) i nain (PON).

Izbjegnite pogreke!
Alisa je dobro razumjela Grifona.
Prilog dobro pokazuje nain na koji se vri radnja. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za nain (PON).
Alisa je dobro dijete. Istaknuta rije je pridjev koji kazuje osobinu Alisinu
dakle, rije je o pridjevu koji ima slubu atributa.
Sinteza
Rijei koje su priloene glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme ili nain na koji se
vri radnja zovu se prilozi.

Copyright NAM Tuzla, 2009

173

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Samo poneki prilozi (nainski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, blie, najblie; brzo, bre, najbre; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim rijeima.
Prilozi u reenici imaju slubu prilokih (prilonih) odredaba: za mjesto (POM),
vrijeme (POV) i nain (PON).

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u grupama:
1. Izdvojite vremenske priloge i upiite ih na flip art.
2. Izdvojite mjesne priloge i upiite ih na flip art.
3. Izdvojite nainske priloge i upiite ih na flip art.
Prilozi: izvana, dovde, nekad(a),nikad(a), svuda, nikuda(a),ovamo donde, tamo,
hrabro, brzo, ovako, pjeice, onako,tako, nikako, lijepo, sporo, tiho, ovdje, ondje,
unutra, vani, tuda, , onamo, odavde, iznutra, dotle, sad(a), tad(a), onda, juer,
jutros, danas, veeras, ljetos, sutra, jesenas, zimus.
Flip art:

PRILOZI

VREMENSKI
odreuju vrijeme

Copyright NAM Tuzla, 2009

MJESNI
odreuju mjesto

NAINSKI
odreuju nain

174

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 113-114


Radni kutak broj 83
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

175

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

50
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prijedlozi
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Prijedlozi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: nepromjenljive rijei, prijedlozi, znaenje i sluba
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, grozd-tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84
Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, Robinzon Kruso (Danijel Defo)

Razgovor o sadraju na grafofoliji.


Copyright NAM Tuzla, 2009

176

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prijedlozi
1. Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, Robinzon Kruso (Danijel Defo)
Paljivo proitajte istaknute rijei u tekstu koje izgovara Robinzon Kruso. Ispred
kojih rijei se nalaze? Kojim vrstama rijei pripadaju rijei: vodom, nje,
glave, lia...? Uz koju vrstu rijei stoje rijei istaknute u tekstu?
Rijei istaknute u tekstu zovu se PRIJEDLOZI.
Rijei koje se predlau pred samostalne rijei (imenice, zamjenice) zovu se
prijedlozi. To su nepromjenljive rijei koje blie odreuju razliite odnose prema
drugim rijeima u reenici.
Gdje sve moe biti Robinzonova inija?

2. Grafofolija 2:
na

iznad

u
pored

uz
PRIJEDLOZI

kraj pokraj

za

pred

iza
pod

ispod

Izbjegnite pogreke!
Neki prijedlozi mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali promjenom oblika se ne mijenja ni
znaenje ni odnos prema rijeima ispred kojih stoje.
Ako prijedlog S dolazi ispred rijei koje poinju sa S, , Z, , radi lakeg izgovora upotrebljavamo
dui oblik SA: Priam sa sestrom i s lutkom.
Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izrie sredstvo. (Putujem autobusom.)
Vano je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima rijei koje mogu biti i
prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako se dodaju glagolu.
Prijedlozi
Prije zore ne moe svanuti.
Poslije tebe sam ja na redu.
Copyright NAM Tuzla, 2009

Prilozi
Mi smo prije doli.
Vi ste poslije doli.

177

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Rijei koje se predlau pred samostalne rijei (imenice, zamjenice) zovu se
prijedlozi. To su nepromjenljive rijei koje blie odreuju razliite odnose prema
drugim rijeima u reenici.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, Robinzon Kruso (Danijel Defo)
Iz stripa izdvojite prijedloge i ispiite ih na flip art.
Flip art: grozd prijedloga

PRIJEDLOZI

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

178

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

51
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: veznici, rijece, uzvici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

179

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 116, Radni kutak broj 85
Grafofolija 1: Prodavnica meda

Razgovor o sadraju stripa na grafofoliji.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
1. Veznici
Grafofolija 1.
Kakva je uloga istaknutih rijei u reenicama u stripu?
ta one povezuju?
...kupi mi i med od kadulje, i med od kestena!

Istaknute rijei povezuju dvije rijei ili dvije reenice, pa se zovu veznici.
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei i reenica.
Evo jo nekih veznika:
te, ni, niti, a, nego, ve, ili, im, dok, kao kad, poto, prije nego, zato to
iako, mada, premda...
U starijim razredima e vie uiti o vrstama veznika.

2. Rijece/partikule/ estice
Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 117, Radni kutak broj 86
Grafofolija 2: Strip, razgovor uenika

Copyright NAM Tuzla, 2009

180

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Rijece (estice, partikule) su nepromjenljive rijei kojima se iznosi stav


govornika prema onome o emu govori.
Rijecama se:
- istiu pojedine rijei i daje drugaije znaenje dijelovima reenice
(Zaista su teke! - naglaava se teina.);
- poriu ili potvruju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako);
- upuuje na neto, slue za pokazivanje (eno, eto, evo...);
- istie suprotnost (meutim, unato, premda...)
Potapalice (ovaj, onaj, kae, vele) su takoer rijece. Njima se sluimo
kada elimo dobiti na vremenu da bismo pronali odgovarajuu rije i da bismo
zadrali panju slualaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.
3. Uzvici
Grafofolija 3: Radna sveska 6, strana broj 118, Radni kutak broj 87
Grafofolija 3: razgovor uenika

Uzvici su nepromjenljive rijei kojima se obiljeavaju emocionalna stanja


govornika.
Za izraavanje bola, alosti, straha ustalili su se uzvici: uh, ah, oj, joj, jaoj...
Uzvik ah se koristi i kod iskazivanja osjeanja radosti, sree.
Imamo i onomatopeine uzvike koji podraavaju zvukove iz prirode: av-av, bu,
mljac, pljus, tres, hop, kvrc..., ali i uzvike za obraanje ivotinjama: mac, ic, pis,
i...

Sinteza
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei i reenica.
Rijece (estice, partikule) su nepromjenljive rijei kojima se iznosi stav govornika
prema onome o emu govori.
Uzvici su nepromjenljive rijei kojima se obiljeavaju emocionalna stanja
govornika.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u parovima
Odaberite zadatak:

Copyright NAM Tuzla, 2009

181

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1. Prepoznaj uzvik i kai koje je raspoloenje pjesnik iskazao tim uzvikom u


ovoj pjesmi.

Ah, evo opet...


Ah, evo opet dooh u na kraj,
U nae mile, bregovite strane,
Gdje arko sunce jae sipa sjaj
Na njive, vode i usjeve rane.
. . .
A.B.imi
2. Uzvik Ah imamo i u rijeima kraljevne Krizanteme u igrokazu Plava boja snijega
Grigora Viteza. Koje je osjeanje i raspoloenje iskazano ovim uzvikom? ta se
postiglo ponavljanjem ovog uzvika?
KRIZANTEMA
Ah! Ah ! Ah!
Strano me je strah!
U dui me kljuca,
Zastaje mi dah!
Moje srce, ah!
Drugom srcu kuca....
(Plava boja snijega, Grigor Vitez)
3. Razmisli o znaenju poslovica, a zatim pronai u njima veznike!
Teko drugu bez druga i slavuju bez luga.
Drvo se na drvo naslanja, a ovjek na ovjeka.
Slona braa nove dvore grade, a neslona i stare razgrauju.
Ako je ko lud, ne budi mu drug.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 116-118, Radni kutak broj 85, 86, 87
(diferencirani zadatak)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

182

Prirunik 6

52

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pomoni glagoli

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pomoni glagoli
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: konjugacija, pomoni glagoli, sadanje vrijeme
pomonih glagola
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

183

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 102, Radni kutak broj 76
Grafofolija 1: djed i unuk
Razgovor o sadraju grafofolije.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pomoni glagoli
Grafofolija 1.
Ve smo nauili da su glagoli promjenljive rijei koje oznaavaju radnju, stanje i
zbivanje, odnosno neki proces.
Glagoli se mogu javiti u mnogo razliitih oblika. Promjena glagola se naziva
KONJUGACIJA(itaj, K-O-N-J-U-G-A-C-I-J-A).
Jedno od osnovnih obiljeja glagola je da iskazuju vrijeme vrenja radnje
(prolost, sadanjost i budunost)
Rijeka je tekla. (prolost)
Rijeka tee. (sadanjost)
Rijeka e tei. (budunost)

U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomona glagola: jesam,


biti/bivati i htjeti.
Neki gramatiari ovu podjelu svode na dva pomona glagola: biti i htjeti jer glagol
jesam se moe posmatrati i kao prezent (sadanje vrijeme) pomonog glagola biti.
Zovemo ih pomonim glagolima zato to nam pomau u tvorbi glagolskih
vremena, odnosno sloenih glagolskih oblika.
Za njih je karakteristino da imaju naglaene (pune) i nenaglaene (krae) ili
enklitike oblike.

1. Prezent (sadanje vrijeme) pomonih glagola BITI i HTJETI


I pomoni glagoli imaju promjenu po licima. Ponovimo lica!
Jednina: 1. lice - ja, 2. lice - ti, 3. lice - on, ona, ono;
Mnoina: 1.lice - mi, 2.lice - vi, 3. lice - oni, one, ona

Copyright NAM Tuzla, 2009

184

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Grafofolija 2.
PREZENT
POMONIH
GLAGOLA
BITI

DUI/NAGLAENI
OBLICI
Jednina

KRAI/ENKLITI
KI OBLICI
Jednina

1. lice - jesam
2. lice - jesi
3. lice - jest(e)

1. lice - sam
2. lice - si
3. lice - je

Mnoina

Mnoina

1. lice - jesmo
2. lice - jeste
3. lice - jesu

1. lice - smo
2. lice - ste
3. lice - su

HTJETI

DUI/NAGLAENI
OBLICI
Jednina

KRAI/ENKLITI
KI OBLICI
Jednina

1. lice - hou
2. lice - hoe
3. lice - hoe

1. lice - u
2. lice - e
3. lice - e

Mnoina

Mnoina

1. lice -hoemo
2. lice - hoete
3. lice - hoe

1. lice - emo
2. lice - ete
3. lice - e

Sinteza
U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomona glagola: jesam,
biti/bivati i htjeti.
Neki gramatiari ovu podjelu svode na dva pomona glagola: biti i htjeti jer glagol
jesam se moe posmatrati i kao prezent (sadanje vrijeme) pomonog glagola biti.
Zovemo ih pomonim glagolima zato to nam pomau u tvorbi glagolskih
vremena, odnosno sloenih glagolskih oblika.
Za njih je karakteristino da imaju naglaene (pune) i nenaglaene (krae) ili
enklitike oblike.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Ispiite po jednu reenicu u kojoj ete upotrijebiti pomone glagole BITI i
HTJETI u 1. licu jednine i mnoine.
2. Ispiite po jednu reenicu u kojoj ete upotrijebiti pomone glagole BITI i
HTJETI u 2. licu jednine i mnoine.
3. Ispiite po jednu reenicu u kojoj ete upotrijebiti pomone glagole BITI i
HTJETI u 3. licu jednine i mnoine.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 102, Radni kutak broj 76
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

185

Prirunik 6

53

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Padeni oblici imenica

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Padeni oblici imenica
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: promjena (deklinacija) imenica, osnova i nastavak,
padei
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

186

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 68, Radni kutak broj 52
Grafofolija 1: sedam djeaka i djevojica dre u rukama velike napravljene
zmajeve.

Razgovor o sadraju ilustracije na grafofoliji.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Padeni oblici imenica
1. Grafofolija 1
Proitajte reenice i umjesto crtea izgovarajte imenicu. Koju imenicu izgovarate?
Crtei su uvijek isti, a da li je i oblik rijei uvijek isti?
ta se to mijenja u imenici?
1.Ko? ta/to? (je najvei):
ZMAJ - vrilac radnje
2.(Od)koga? ega? (e ostati samo konac):ZMAJA - pripadnost
3.Kome? emu? (e dodati osmijeh):
ZMAJU - namjera, usmjeravanje
4.Koga? ta/to? (e uzeti za izlobu):
ZMAJA - predmet radnje
5. ( O! HEJ!)
ZMAJU - obraanje, dozivanje
6. (S)kim? im? (je igra zanimljiva):
ZMAJEM - drutvo
7. (Na,o)kome? emu? (e se priati):
ZMAJU - o kome se govori
ta primjeujemo u ovim oblicima imenice ZMAJ?
Osnova imenice je ista, a mijenjaju se samo nastavci. U prvom obliku imenice
mukog roda nemaju nastavka.

Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
reenici, ali i od slube te imenice u reenici (da li je subjekat, atribut, objekat,
priloka odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADE (padeni oblik imenice).
Zbog toga kaemo da imenice dekliniramo po padeima.

Copyright NAM Tuzla, 2009

187

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Na jezik ima sedam padea.


Nazivi padea su latinski i redaju se ovako:

PADEI
1. NOMINATIV

(Ko/Tko? to/ta?)

2. GENITIV

(Koga? ega?)

3. DATIV

(Kome? emu?)

4. AKUZATIV

(Koga? to/ ta?)

5. VOKATIV

(O! Hej!)

6. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? im?


7. LOKATIV

(o) Kome? (o) emu?

Imenice mogu imati i jedninu i mnoinu. Mnoina imenice zmaj izgleda ovako:
1. NOMINATIV: KO? TA?
2. GENITIV: KOGA? EGA?
3. DATIV: KOME? EMU?
4. AKUZATIV: KOGA? TA?
5. VOKATIV: O!
6. INSTRUMENTAL: (S)KIM? IM?
7. LOKATIV: (O) KOME? EMU?

zmajevi
zmajeva
zmajevima
zmajeve
zmajevi
zmajevima
zmajevima

Svaki pade ima svoje osnovno znaenje, ali i neka druga znaenja. Padei se mogu
upotrebljavati sa ili bez prijedloga. Samo nominativ i vokativ ne mogu imati uz sebe
prijedloge.
S obzirom na odnos prema ostalim rijeima u reenici, NOMINATIV I VOKATIV su
NEZAVISNI (UPRAVNI) padei, a ostali su ZAVISNI( KOSI) padei.
U pisanju ih obino obiljeavamo prvim poetnim slovom padea.
Sinteza
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
reenici, ali i od slube te imenice u reenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloka
odredba...).
Copyright NAM Tuzla, 2009

188

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.


Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADE (padeni oblik imenice).
Zbog toga kaemo da imenice dekliniramo po padeima.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 71, Radni kutak broj 53 (Pas je psu
pas...)

Proitajte sastav i umjesto crtea izgovarajte imenicu. Kako se mijenja


imenica pas?
1. Ko? ta/to? (je najljepi)
2. Koga? ega? (se plaila)
3. Kome? emu? (pria)
4. Koga? ta/to? (zove)
5. O! (slatki)
6. (S)kim? im? (je sretna)
7. (Na)kome? emu? (je prepoznala)

PAS - vrilac radnje


PSA - pripadnost
PSU - namjera, usmjeravanje
PSA - predmet radnje
PSU - obraanje, dozivanje
PSOM - drutvo
PSU - na emu (mjesto)

Ispiite mnoinu imenice PAS!


Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 68-71, Radni kutak broj: 52, 53, 54
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

189

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

54
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nominativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Nominativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: nominativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

190

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 72, Radni kutak broj 54

Kud e sirena?
Sirena rijekom uri,
naputa zlatni sprud.
Kosa se s pjenom bori.
Kuda li e? Kud?
Sunce joj spava u kosi.
Kao u zlatnom snu
vjetar je nekud nosi,
A zamak na rijenom dnu!
Razgovor o pjesmi:
Ko rijekom uri?
to se nalazi na rijenom dnu?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Nominativ
1. Nominativ (ko? ta? to?)
Nominativ prepoznajemo po pitanjima:
Ko? (za ivo) - Sirena rijekom uri, naputa zlatni sprud.
ta/ to? (za neivo) - Kosa se s pjenom bori.; Sunce joj spava u kosi.
Koje ste rijei u stihovima dobili kao odgovor na pitanja: ko? ta/to?
Ko? - Sirena
ta? - Kosa, sunce
Te rijei su, dakle, u nominativu.
ta ove rijei oznaavaju, kakvo znaenje imaju rijei u nominativu?
Nominativ u ovim reenicama ima znaenje vrioca radnje (Sirena rijekom
uri) i nosioca stanja (Sunce joj spava u kosi.)

Copyright NAM Tuzla, 2009

191

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Znaenje nominativa u reenici


Nominativ u reenici ima znaenje pokretaa i vrioca radnje i nosioca stanja.
Nominativ je NEZAVISAN pade.
Dobio je naziv od latinske rijei nominare - imenovati.

2. Sluba nominativa u reenici


Pronaimo u sljedeim reenicama rijei u nominativu
i odredimo koju slubu u reenici imaju.
Miki Maus je slavni mi.
Profesor Baltazar je slavni izumitelj.
SUBJEKAT

PREDIKAT

Miki Maus
Profesor Baltazar

je slavni mi.
je slavni izumitelj.

Rijei u nominativu su MIKI MAUS i PROFESOR i imaju slubu subjekta u reenici.


U sklopu imenskog predikata u ovim reenicama se nalaze i imenice u nominativu
MI i IZUMITELJ.
Ove rijei u nominativu, dakle, imaju slubu imenskog dijela predikata.

Pogledajmo i ove reenice:


Baltazar, slavni izumitelj, pravi cipele u kojima moe letjeti.
Miki Maus je brz kao pravi mi.
Koje rijei odgovaraju na pitanja KO? TA/TO?
To su rijei: profesor, Baltazar, izumitelj, Miki Maus, mi.
Odredimo njihovu slubu u reenicama:
Baltazar - subjekat
slavni izumitelj - apozicija
Miki Maus - subjekat
kao mi - priloka odredba za nain
Sluba nominativa u reenici
Nominativ u reenici ima najee slubu subjekta ili dijela imenskog
predikata.
Ponekad nominativ moe biti i u slubi apozicije,
ili priloke odredbe za nain.
Copyright NAM Tuzla, 2009

192

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3. Nastavci u nominativu
Nauili smo da padei osim jednine imaju i svoju mnoinu. Nominativ prepoznajemo
po znaenju i slubi u reenici, ali i po nastavcima.

NOMINATIV
Ko, ta, to?

muki rod
jednina - mnoina

enski rod
jednina - mnoina

no kaput stub -

majka pamet ovca -

noevi
kaputi
stubovi

Nastavci u nominativu
mnoine - muki rod
Imenice mukog roda
u mnoini imaju
nastavke: - i, - ovi, -evi

majke
pameti
ovce

Nastavci u nominativu
mnoine - enski rod
Imenice enskog roda
u nominativu mnoine
imaju nastavke: - e, - i

srednji rod
jednina - mnoina
selo - sela
znanje - znanja
rebro - rebra

Nastavci u nominativu
mnoine - srednji rod
Imenice srednjeg roda
u nominativu mnoine
imaju nastavak: - a

4. Glasovne promjene u nominativu


Kako glasi nominativ mnoine imenica: momak, prijedlog, orah, asovnik, prilog,
siromah?
ta se dogodilo sa suglasnicima k, g, h u nominativu mnoine? Ispred kojeg glasa se
dogodila ova promjena?
momak momci
asovnik-asovnici

prijedlog- prijedlozi
prilog - prilozi

orah orasi
siromah- siromasi

Suglasnik K ispred
samoglasnika i
prelazi u suglasnik C

Suglasnik G ispred
samoglasnika i
prelazi u suglasnik Z

Suglasnik H ispred
samoglasnika i
prelazi u suglasnik S

Copyright NAM Tuzla, 2009

193

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Suglasnici K, G, H ispred samoglasnika i prelaze u glasove C, Z, S.


Ova glasovna promjena se zove SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.
Sinteza
Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za ivo) i ta/ to? (za neivo)
Nominativ u reenici ima znaenje pokretaa i vrioca radnje i nosioca stanja.
Nominativ u reenici ima najee slubu subjekta ili dijela imenskog predikata.
Ponekad nominativ moe biti i u slubi apozicije,
ili priloke odredbe za nain.
U nominativu mnoine nekih imenica provodi se glasovna promjena koja se zove
SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u parovima
U pjesmi Cvjetovi Stanka Rakite prepoznajte i potcrtajte rijei u nominativu!
Cvjetovi
U polju cvijee rascvjetalo!
Svaki uti cvijet - sunce je malo.
Svaki plavi cvjeti - neba je djeli.
Svaki cvijet crveni - zvjezdica sjajna.
Svaki bijeli cvijet - iskra je dana.
Razbuktala se moja poljana!
Na mala sunca slijeu pele,
Crvene krunice leptiri dijele,
Bijele cvjetie grle mravi,
Djelii neba pleu u travi.
Poljana moja proljee slavi

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 72-74, Radni kutak 54 i 55


(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

194

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

55
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vokativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Vokativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: vokativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene u vokativu, pravogovor i pravopis u vokativu
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

195

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Tuio se stari lav :

Lisica se obrati fazanu:

- Zvijeri moje, nisam zdrav.


A na ove rijei lavlje
Priredile zvijeri slavlje...

- to si sjeo na visoku granu?


Njoj e fazan: - Moja kumo mila,
to je stoga to ti nema krila.
Gustav Krklec

Razgovor o pjesmi!
Zato su zvijeri priredile slavlje?
Kako je fazan nadmudrio liju?
Prisjetite se, ta su basne?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Vokativ
1. Vokativ (hej! oj!)
Koje to rijei moemo dobiti kao odgovor na uzvike: hej! oj!
HEJ!
OJ!

Zvijeri moje,...
Moja kumo mila,...

VOKATIV

Zato se lav posluio vokativom?


Da bi se jednostavno, zvijerima obratio.
A zato je fazan uputio tako ljubazne rijei liji?
Takoer, da bi joj se obratio, skrenuo panju.
Da li su stihovi mogli biti i bez rijei u vokativu?
Da li se mijenja smisao reenica? Pogledajmo!
Tuio se stari lav:
- Nisam zdrav.
A na ove rijei lavlje
Priredile zvijeri slavlje...
krila.

Copyright NAM Tuzla, 2009

Lisica se obrati fazanu:


- to si sjeo na visoku granu?
Njoj e fazan:
To je stoga to ti nema

196

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Vokativ je peti pade. Slui za obraanje, dozivanje, skretanje panje,


oslovljavanje. Vokativom jae izraavamo bliskost, njenost, radost ili tugu,
bol, ljutnju..., bilo koji osjeaj prema onome kome se obraamo.

Vokativ nema vrste veze ni sa jednom drugom rijeju u reenici, on je samo


umetnut u reenicu. Bez njega reenica ne gubi svoj osnovni smisao. Zato
kaemo da je vokativ NEZAVISAN/UPRAVNI pade koji nema ni znaenja ni
slube u reenici.
Pronaite u reenicama VOKATIV!
"Oe moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te ekam na obali i plaem.
Molim vam se, kio i vjetre, molim vam se, plave vode jezerske, ne uinite nikakvo
zlo mom tati".
Koja osjeanja je djeak iskazao ovim reenicam?
Ortoepija (pravogovor) i ortografija (pravopis) vokativa:
U govoru vokativ odvajamo pauzom, a pri pisanju zarezom.
Poto nije lan reenice, vokativ uvijek odvajamo zarezom, bez obzira na to da li
se nalazi ispred, iza, ili usred reenice.
Na kraju reenice sa vokativom najee stavljamo uzvinik, ali i upitnik i taku.
- Jabo, je li tebi studeno?
- Podu'vati ga, Jabo!
- Manite se, ljudi, prazna razgovora.
2. Nastavci u vokativu

VOKATIV
Hej!

muki rod
jednina mnoina

enski rod
jednina mnoina

prijatelj- u prijatelj-i
itao-e itaoc-i
dru-e
drug-ovi

patk-o patk-e
rijek- o rijek-e
en-o en-e

Copyright NAM Tuzla, 2009

srednji rod jednina


mnoina
polj-e polj-a
veselj-e veselj-a
mor-e mor-a

197

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

Nastavci u mukom
rodu
vokativa jednine: -u, e,
vokativa mnoine: -i,
-ovi

Nastavci u enskom
rodu
vokativa jednine: -o,
vokativu mnoine: e,

A. Verlaevi & V. Ali

Nastavci u srednjem
rodu
vokativa jednine: -e,
vokativa mnoine:- a

3. Glasovne promjene u vokativu


Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 76, Radni kutak broj 56
Grafofolija/ilustracija 1: djeak i orasi

djeak djeae
bog boe
orah orae
vitez vitee
otac oe
uho ui

K
G
H
Z
C
H

I palatalizacija
je glasovna promjena u
kojoj se suglasnici k,g,h, a
ponekad i ci z, kad se nau
ispred samoglasnika e i i,
mijenjaju u suglasnike , i .

U vokativu mnoine imenica mukog roda, provodi se sibilarizacija ili II


palatalizacija (junaci, putnici, vrazi).
Sinteza
Vokativ je peti pade. Slui za obraanje, dozivanje, skretanje panje,
oslovljavanje. Vokativom jae izraavamo bliskost, njenost, radost ili tugu, bol,
ljutnju..., bilo koji osjeaj prema onome kome se obraamo.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Prepii reenice u svesku pravilno! Prepoznaj vokative i odvoj ih zarezima:
ovjee ne idi malen ispod zvijezda!
Ne idi malen ispod zvijezda ovjee!
Ne idi ovjee malen ispod zvijezda!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 75-76, Radni kutak broj 56
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

198

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

56

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Genitiv (blok-sat)

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Genitiv
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: genitiv, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene u genitivu
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geogrfija

Copyright NAM Tuzla, 2009

199

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 78, Radni kutak broj 57
Grafofolija/ilustracija 1: Miki Maus daje Mini pare Sunca
Miki Maus daje Mini pare Sunca! (EGA?)
Moe li se nekom pokloniti dio Sunca?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Genitiv (koga? ega?)
1. Nastavci u genitivu

GENITIV
Koga, ega
(NEMA)?

muki rod
jednina - mnoina
mi-a - mi-eva
prst-a - prst-iju
sudij-e - sudij-a

enski rod
jednina - mnoina
rijek-e
en-e
no-i

rijek-a
en-a
no-i

srednji rod
jednina - mnoina
djete-ta
neb-a
polj-a

Nastavci u mukom
rodu genitiva jednine
su a, -e, a u genitivu
mnoine: -eva, -iju, -i,
-a

Copyright NAM Tuzla, 2009

Nastavci u enskom
rodu genitiva jednine
su -e, -i, a u genitivu
mnoine: -a, -i.

djece
neb-a/
nebesa
polj-a

Nastavci u srednjem
rodu genitiva jednine
su -ta, -a, a u genitivu
mnoine: -e, -a, -esa

200

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Proitaj reenice iz teksta Pjesma Ivice Vanje Roria. Naroitu panju obrati na
obojene rijei u reenicama:
Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera.
Dunuo je jak vjetar, kronje drvea su se povile.
Genitiv je drugi pade. Ime je dobio od latinske rijei genitus, to znai roen.
Odgovara na pitanja KOGA? EGA?
2. Znaenje
genitiva
Spada
u zavisne/
kose padee jer je zavisan od ostalih rijei u reenici.
2. Znaenje genitiva
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 77, Radni kutak broj 57
Grafofolija/ilustracija 1: Suze

Ovo su suze: majke, sestre, brata, tetke, mace, cuke, suze radosti...
Uoimo u reenicama rijei koje odgovaraju na pitanja koga? ega?
To su:
na obali ega? na obali Velikog Plavog Jezera (pripadnost)
ije kronje su se povile? kronje drvea (pripadnost)
ije su suze? majke, sestre, brata, tetke, mace...
Ovaj genitiv izrie pripadnost nekome ili neemu.

Genitivom se izrie pripadnost, odnosno kome ili emu pripada imenica


(bie, predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
DARIVANJA
Ti meni kruha Ja tebi hljeba.
Ti meni sunca,
Ja tebi neba.
Ti meni rijeke,
Ja tebi more.
Ti meni ume -

Ja tebi gore.
Ti meni teku Ja tebi svesku.
Ti meni ljubavJa tebi pjesmu.
Ti meni batu Ja vrt pun cvijea.
Velimir Miloevi

Copyright NAM Tuzla, 2009

201

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Genitivom bez prijedloga se iskazuje i djeliminost, odnosno dio materije:


Ti meni dio - kruha, hljeba, sunca, neba, rijeke, cvijea... a ne sav kruh, sav
hljeb, svu rijeku...
Kada se genitivom bez prijedloga iskazuje djeliminost, odnosno dio
materije - takav genitiv se zove DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.

Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 78, Radni kutak broj 57


Grafofolija/ilustracija 3: zec
Zec:
Da, bjeim od mia
Pa nisam od plia!
I od kue to se mie?
Ne, to nisu zlobne prie!
Shvatit e me svako dijete
Koje ima brze pete!

Od ega bjei zec?


(od mia, od kue)
Zato? Od ega zec
nije? (od plia)

Genitivom ispred kojega je najee prijedlog OD izrie se graa (od vune, od


svile, od zemlje, od kamena...) ili odvajanje od neega (od kue).

3. Sluba genitiva
Iznad golih grana, du puta, kruila su jata gavranova.
Kakvu slubu u reenici imaju istaknute rijei?
Kazuju mjesto vrenja radnje, dakle, to je sluba priloke odredbe za mjesto.
Bio je to mladi visokog stasa i crnih krupnih oiju.
Koju slubu imaju ove istaknute rijei? To su pridjevi koji stoje uz imenicu i
istiu neku njenu osobinu i imaju slubu atributa.
Dadoe mu novaca i hrane za put.
ega su mu dali? To je sluba objekta.
Genitiv u reenici moe imati razliite slube: atributa, objekta , prilokih
odredaba.

Copyright NAM Tuzla, 2009

202

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

4. Glasovne promjene u genitivu


Pogledajmo kako glasi genitiv mnoine ovih imenica!

N jd. novac, bijelac, crnac, patka, pismo


N mn. novci, bijelci, crnci, patke, pisma
koga ega?

Genitiv jednine

novc-a
bijelc-a
crnc-a
patk-e
pism-a

genitiv mnoine

novac-a
bijelac-a
crnac-a
patak-a
pisam-a

ta ste primijetili?
Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim
imenicama u genitivu mnoine, a u ostalim padeima ga nema.

nominativ jednine

nominativ mnoine

NOVAC

NOVCI

genitiv jednine

genitiv mnoine

NOVCA

NOVACA

Kada se u genitivu mnoine svih rodova pred nastavkom nau dva


suglasnika, izmeu njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo
NEPOSTOJANO A.

Copyright NAM Tuzla, 2009

203

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uporedimo nominativ i genitiv jednine i mnoine sljedeih rijei:

JEDNINA
N gledalac italac
G gledaoca itaoca

MNOINA
N gledaoci itaoci
G gledalaca italaca

Nominativ: GLEDAL-AC Genitiv: GLEDAL-CA (LO) GLEDAOCA


ta primjeujete?
U nekim oblicima rijei se javlja glas L a u nekim je umjesto njega glas O.

. Prelazak l u o
Suglasnik L je preao u samoglasnik O, pa se ova
glasovna promjena naziva PRELAZAK L u O.
Do ove glasovne promjene je dolo u historijskom
razvoju naeg jezika i to onda kada se u rijeima
suglasnik L naao na kraju sloga ili rijei. Ova glasovna promjena se javlja u
nominativu jednine i genitivu mnoine.

Izbjegni pogreke!
Nepravilno!
To je lutka od moje sestre.
To je bicikl od mog brata.

Pravilno!
To je lutka moje sestre.
To je bicikl moga brata.

Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izrie


pripadnost.

Copyright NAM Tuzla, 2009

204

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Genitiv je drugi pade. Ime je dobio od latinske rijei genitus, to znai roen.
Odgovara na pitanja KOGA? EGA?
Genitivom se izrie pripadnost, odnosno kome ili emu pripada imenica (bie,
predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
Genitivom ispred kojega je najee prijedlog OD izrie se graa. Genitiv u
reenici moe imati razliite slube: atributa, objekta , prilokih odredaba.
Kada se u genitivu mnoine svih rodova pred nastavkom nau dva suglasnika,
izmeu njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O.
Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u parovima:
Genitivom ispred kojega je najee prijedlog OD izrie se graa ili odvajanje od
neega. Ispiite po jednu reenicu za ove imenice u genitivu: od pijeska, od
pjene, od papira, od brana, od slonovae, od kole, od majke.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 77- 80, Radni kutak broj 57, 58, 59
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

205

Prirunik 6

57

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Dativ

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Dativ
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: dativ, znaenje i sluba, padena pitanja, nastavci
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija

Copyright NAM Tuzla, 2009

206

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 81, Radni kutak broj 60
Grafofolija/ilustracija 1: dezorijentirane ptice
ta mislite gdje su ptice krenule?
Na ilustraciji sve ptice lete u istom smjeru. A da li im je cilj isti? Kamo koja ptica
eli stii?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Dativ (kome? emu?)
1. Nastavci u dativu

DATIV
Kome, emu?

muki rod
jednina - mnoina
Drug-u drug-ovima
ivot-u ivot-ima

enski rod
jednina - mnoina
majc-i
bajc-i

majk-ama
bajk-ama

srednji rod
jednina - mnoina
polj-u
sel-u

polj-ima
sel-ima

Dativ je trei pade. Odgovara na pitanja: kome? emu? On je ZAVISAN


/ KOSI pade jer zavisi od ostalih rijei u reenici.
Dobio je ime po latinskoj rijei dare- dati.
2. Znaenje dativa
PRAVAC/ CILJ KRETANJA
Ka kome ili emu putuje jato ptica? Koji su pravci kretanja izreeni u reenicama
Idemo prema Sarajevu. i Krenuli smo ka moru.?

Copyright NAM Tuzla, 2009

207

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

. PRIPADNOST
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 82, Radni kutak broj 60
Grafofolija/ilustracija 2: majka ita pismo
ija je to suza kanula na pismo, kome pripada? (majci)
NAMJENA / DAVANJE
Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 82, Radni kutak broj 60
Grafofolija/ilustracija 3: djeak daje loptu drugu
Kome je Jasmin dao loptu? (drugu)
Znaenje dativa
Dativ najee oznaava cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je
neto namijenjeno) i pripadnost.
3. Sluba dativa
Koju slubu ima dativ u sljedeim reenicama?
Ovaj put vodi prema Sarajevu, a ovaj drugi ka Doboju. (sluba POM)
Jasmin je loptu dao svom drugu. (sluba daljeg objekta)
Dok je uzbueno itala, majci je suza kanula na pismo. (sluba daljeg objekta)
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i sa
prijedlozima k(a), prema, nasuprot...

Sluba dativa
Dativ je u reenici dio predikatskog skupa rijei, a najea sluba mu je
sluba daljeg objekta i prilokih odredaba.

Copyright NAM Tuzla, 2009

208

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Dativ je trei pade. Odgovara na pitanja: kome? emu? Dativ najee oznaava
cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je neto namijenjeno) i pripadnost.
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima k(a), prema,
nasuprot... Dativ je u reenici dio predikatskog skupa rijei, a najea sluba mu
je sluba daljeg objekta i prilokih odredaba.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u grupama
Izaberite zadatak i ispiite nastavke za dativ!
1.

Nastavci u mukom rodu

2.

dativa jednine:
dativa mnoine:
3.

Nastavci u srednjem rodu


dativa jednine:
dativa mnoine:

.Nastavci u enskom rodu


dativa jednine:
dativa mnoine:

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 81-83, Radni kutak: 60, 61
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

209

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

58
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lokativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Lokativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: lokativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

Copyright NAM Tuzla, 2009

210

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1 (s pjesmom): Radna sveska 6, strana broj 84, Radni kutak
broj 62

Kako se piu pjesme


Na kupusitu pase sedam zeeva.
Bum, bum!
est zeeva padne,
Sedmi se sakrije u moju pjesmicu.
Iza kue se kradu sedam maora.
ic, ic!
est maora pobjegne,
Sedmi otri kande u mojoj pjesmici.
Na ulici skakue sedam djevojica.
Cin, cin!
est ih ode trkom,
Sedma zaviri u moju pjesmicu.
Kajetan Kovi
Ko je to zavirio u ovu pjesmicu?

ilustracija:
Ilustracij 1. strofe
zec

ilustracija:
Ilustracij 2. strofe
maak

ilustracija:
Ilustracij 3. strofe
djevojica

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Lokativ (na) kome? (na) emu?
1. Nastavci u dativu i lokativu su isti.

LOKATIV
O Kome, O emu?

muki rod
jednina mnoina
drug-udrug-ovima
ivot-u ivot-ima
izlet-u izlet ima

Copyright NAM Tuzla, 2009

enski rod
jednina mnoina
majc-i majk-ama
bajc-i bajk-ama
ulic-i ulic-ama

srednji rod
jednina mnoina
polj-u polj-ima
sel-u sel-ima
brd-u brd-ima

211

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Lokativ je sedmi pade. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...).


Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili emu? Lokativ je zavisni/ kosi
pade.
Dobio je ime po latinskoj rijei locus- mjesto.
2. Znaenje lokativa
Na koja pitanja odgovaraju istaknute rijei u ovim stihovima?
Na kupusitu pase sedam zeeva. (na emu?)
Sedmi otri kande u mojoj pjesmici. (u emu?)
Na ulici skakue sedam djevojica. (na emu?)
Znaenje lokativa:
Osnovno znaenje lokativa je mjesto glagolske radnje, ali moe
izricati i okolnosti pod kojima se vri radnja (vrijeme, nain...)
3. Sluba lokativa

O ptici, snijegu i brijegu!


Na brdu je mali brijeg,
A na brijegu velik snijeg
Na snijegu je mala ptica
Na repu joj pahuljica,
A u srcu nevjerica.
Uila je o snijegu
O klizavom bijelom brijegu.
Ali nije o pticama
Koje kliu na prstima
Da li moe bar po noi
Klizaljkama kui poi?

(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba POM)
(sluba daljeg objekta)
(sluba daljeg objekta)
(sluba daljeg objekta)
(sluba PON)
(sluba POV)

Sluba lokativa:
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U reenici je dio predikatskog skupa, a najea mu je sluba daljeg objekta,
prilokih odredaba za mjesto, vrijeme, nain...

Copyright NAM Tuzla, 2009

212

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

4. Glasovna promjena u dativu i lokativu


SIBILARIZACIJA (II PALATALIZACIJA)

MUKI ROD -MNOINA

vuk- (o) vucima


bubreg-(o) bubrezima
siromah- (o) siromasima

ENSKI ROD- JEDNINA

rijeka- (o) rijeci


snaga- (o) snazi
snaha- (o) snasi

U dativu i lokativu nekih imenica javlja


se sibilarizacija (II palatalizacija)

Zapamti po emu se razlikuju dativ i lokativ!

LOKATIV

DATIV:
cilj, namjena, pripadnost

bez prijedloga
sa prijedlozima: k(ka), prema,
nasuprot

mjesto

obavezan prijedlog: na, po, u,


pri, o

Sinteza
Lokativ je sedmi pade. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...).
Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili emu? Osnovno znaenje lokativa
je mjesto glagolske radnje, ali moe izricati i okolnosti pod kojima se vri radnja
(vrijeme, nain...).
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U reenici je dio predikatskog skupa, a najea mu je sluba daljeg objekta,
prilokih odredaba za mjesto, vrijeme, nain...
U dativu i lokativu nekih imenica javlja se sibilarizacija (II palatalizacija)

Copyright NAM Tuzla, 2009

213

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Izaberite zadatak i ispiite nastavke za dativ i lokativ!
1.

2.
Nastavci u mukom
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:

Nastavci u enskom
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:

3.
Nastavci u srednjem
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 84-86, Radni kutak broj: 62 i 63
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

214

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

59
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akuzativ
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Akuzativ
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: akuzativ, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

215

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 87, Radni kutak broj 64
Grafofolija/ilustracija 1: majka sa kragom vode

Kradljivac snova
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Sa tankovitim kragom u
ruci majka je sila u selo po vodu. I ba tada naiao je kradljivac snova i ugrabivi djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, traei san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Recite, da ga okujem u
lance! (...) Provaliu u njegovu jazbinu i odnijeu sve pokradene snove.
Rabindrant Tagora
5 Na koja pitanja odgovaraju rijei istaknute u tekstu?
Odgovorite na pitanja, a onda sami postavite neko pitanje i odgovorite:
1. ta je neko ukrao djetetu iz oka?
2. Po ta je majka ila u selo?
3. Koga je majka zatekla kako puzi po sobi?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Akuzativ (koga? to/ta?)
1. Nastavci u akuzativu
Kako znamo da su istaknute rijei u akuzativu?
Na koja pitanja odgovaraju?
Akuzativ prepoznajemo po pitanjima: KOGA? (za ivo) i
TO/TA? (za neivo).

Copyright NAM Tuzla, 2009

216

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

AKUZATIV
Koga? ta?

muki rod
jednina mnoina
uenik-a uenik-e
jastuk jastuk-e
slug-u
slug-e

enski rod
jednina mnoina
mam-u mam-e
radost radost-i
um-u um-e

srednji rod
jednina mnoina
sel-o
sel-a
polj-e polj-a
kol-o kol-a

Akuzativ je etvrti pade. Ima pitanja koga? ta?


Zavisan/kosi je pade jer zavisi od ostalih rijei u reenici. U reenici moe biti
bez prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najei prijedlozi uz akuzativ su: na, niz,
kroz, u, za, meu...
2. Znaenje akuzativa
Majka je nosila krag.
Neko je djetetu ukrao san.
Ja u pronai kradljivca snova.
Ja imam kljui za snove.
Ko je vrilac radnje u ovim reenicama? (majka, neko, ja)
Na koga radnja prelazi? (na krag, san, kradljivca, kljui, snove)
Imenice: krag, san, kradljivac, kljui su predmeti/bia na koje prelazi radnja.
Majka je otila u selo.
Kradljivac snova je pobjegao kroz umu tek u zoru.
Koje imenice su u ovom reenicima predmeti na koje radnja prelazi?
ta oznaavaju rijei u akuzativu u selo, kroz umu i u zoru? (mjesto i
vrijeme) Dakle, akuzativ moe imati i znaenje prilokih odredaba za mjesto i
vrijeme.

Copyright NAM Tuzla, 2009

217

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Znaenje akuzativa
Akuzativ u reenici najee oznaava predmet radnje, ili na to/ta prelazi
radnja, ali moe oznaavati i mjesto i vrijeme radnje.

3. Sluba akuzativa
Volio bih pronai svoje snove. (blii objekat)
Ljutim se na sve kradljivce snova. (dalji objekat)
Probudit u ga pred svitanje. (POV)
Sakrit u svoje snove pod jastuk. (POM)
Podsjetimo se!
Rije u reenici koja oznaava koga/ta obuhvaa glagolska radnja, tj ko je ili to
predmet glagolske radnje naziva se OBJEKAT. Objekat u akuzativu bez prijedloga
zove se BLII OBJEKAT. Objekat u akuzativu sa prijedlozima se zove DALJI
OBJEKAT.

Sluba akuzativa
Akuzativ je u reenici dio predikatskog skupa. Najee je
akuzativ u slubi blieg objekta. To je njegova osnovna sluba, mada moe imati i
slubu daljeg objekta, slubu prilokih odredaba.

Muki rod:
Kad akuzativ oznaava stvar,
biljku ili pojavu, jednak je
nominativu.
1. Snijeg je bijel.
2. Volim snijeg.

Muki rod:
Kad akuzativ oznaava bilo
koje ivo bie osim biljke jednak je genitivu:
1. Volim psa. (akuzativ)
2. Bojim se psa. (genitiv)

.Uz neke glagole akuzativ se moe zamijeniti genitivom. Mijenja li se tada i


znaenje?
CIJELI PREDMET
Traim okoladu. (akuzativ)

DIO PREDMETA
Traim okolade. (genitiv)

ta je onda pravilno: 1. Kupio je mercedesa. Ili 2. Kupio je mercedes.

Copyright NAM Tuzla, 2009

218

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Akuzativ je etvrti pade. Ima pitanja koga? ta? U reenici moe biti bez
prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najei prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u,
za, meu... Akuzativ u reenici najee oznaava predmet radnje, ili na to/ta
prelazi radnja, ali moe oznaavati i mjesto i vrijeme radnje. Akuzativ je u reenici
dio predikatskog skupa. Najee je akuzativ u slubi blieg objekta. To je
njegova osnovna sluba, mada moe imati i slubu daljeg objekta, slubu
prilokih odredaba.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Izaberite zadatak i ispiite nastavke za akuzativ!
1.

2.
Nastavci u mukom rodu

Nastavci u enskom rodu

akuzativa jednine:
akuzativa mnoine:

akuzativa jednine:
akuzativa mnoine:

3.

Nastavci u srednjem rodu akuzativa


jednine:
akuzativu mnoine:

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 87-88, Radni kutak broj: 64
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

219

Prirunik 6

60

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Instrumental

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Instrumental
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: instrumental, znaenje i sluba, padena pitanja,
nastavci, glasovne promjene
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

Copyright NAM Tuzla, 2009

220

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 89, Radni kutak broj 65
Grafofolija/ilustracija 1: junaci iz crtia i bajki - u vagoniima
im(e) junaci iz crtia putuju? (vozom)
S kim ne voli putovati Miki Maus? (s makama)

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Instrumental (s kim? im?)
1. Nastavci u instrumentalu
Instrumental je esti pade. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s im(e) i kim?
im?
U reenici se moe upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za, pod,
pred...).
INSTRUMENTAL
S KIM? IM?

muki rod
jednina mnoina
avion-om avion-ima
no-em no-evima
drug-om drug-ovima

enski rod
jednina mnoina
staz-om staz-ama
sol-ju sol-ima
no-i
no-ima

srednji rod
jednina mnoina
jaj-etom jaj-ima
uh-om u-ima
polj-em polj-ima

2. Znaenje instrumentala
Instrumental s prijedlogom s (sa) u reenici najee izrie (oznaava)
drutvo (putovati s makama, trati sa sestrom, razgovarati s Miki
Mausom, priati s nastavnikom).
Instrumental bez prijedloga u reenici najee izrie sredstvo (putovati
brodom, zamahnuti maem, obrisati gumicom, pisati olovkom...)
Instrumental moe iskazati i vrijeme, mjesto i nain vrenja radnje (stii sa
zakanjenjem, biti pred kolom, pisati s ljubavlju...)

Copyright NAM Tuzla, 2009

221

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3. Sluba instrumentala
Instrumental u reenici moe imati slubu:
1. daljeg objekta:
Poto se tako ne ponaa dama, ja se sada urno rastajem sa vama.
2. Priloke odredbe:
za MJESTO
Pred kuom je cvijetnjak! (GDJE?)
za NAIN
Voz juri velikom brzinom! (KAKO?)
za VRIJEME
Probudio se s izlaskom sunca! (KADA?)
Instrumental je dio predikatskog skupa koji u reenici moe imati
slubu daljeg objekta, slubu priloke odredbe za mjesto, nain i
vrijeme, a moe izricati i neke druge okolnosti glagolske radnje.
4. Glasovne promjene u instrumentalu
Kako glasi instrumental jednine imenica: sol, glad, pamet?
Kako smo dobili te oblike? ime?
JOTOVANJE
sol + ju solju
l + j = lj
glad + ju glau
d+j=
U ovim rijeima se zavrni
pamet + ju pameu
t +j =
suglasnik stopio sa suglasnikom
J (grko jota) u novi glas.
Ova glasovna promjena se zove
jotovanje ili jotacija
U instrumentalu mnoine mukog roda provodi se sibilarizacija: junacima,
orasima, bubrezima...

Izbjegni pogreke
Instrumental jednine imenica enskog roda koje se zavravaju na
, -, -, -s, -z, -r ima dvije vrste mnoine:
la + i lai
la + ju laju
rije + i rijei
rije + ju rijeju

Copyright NAM Tuzla, 2009

222

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Instrumental je esti pade. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s im(e) i kim?
im? U reenici se moe upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za,
pod, pred...).
Instrumental s prijedlogom s (sa) u reenici najee izrie (oznaava) drutvo
(priati s nastavnikom).
Instrumental bez prijedloga u reenici najee izrie sredstvo (pisati
olovkom...). Instrumental moe iskazati i vrijeme, mjesto i nain vrenja radnje
(stii sa zakanjenjem, biti pred kolom, pisati s ljubavlju...) Instrumental je dio
predikatskog skupa koji u reenici moe imati slubu daljeg objekta, slubu
priloke odredbe za mjesto, nain i vrijeme.
U instrumentalu se provode glasovne promjene: sibilarizacija i jotovanje.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Ispiite nastavke za instrumental!
Nastavci u mukom rodu
instrumentala jednine:
instrumentala mnoine:

Nastavci u enskom rodu


instrumentala jednine: a instrumentala
mnoine:

Nastavci u srednjem rodu instrumentala


jednine:
instrumentala mnoine:
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 89-90, Radni kutak broj 65
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

223

Prirunik 6

61

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Ponovimo padee!

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Ponovimo padee!
Struktura i tip asa: ponavljanje usvojenih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: padei, padena pitanja, nastavci, prepoznavanje u
tekstu
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

224

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 91, Radni kutak broj 66
Grafofolija/ilustracija 1: uionica i uenici

Razgovor o sadraju na ilustraciji.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Ponovimo padee!
Autobiografija
***
A koliko je moj profesor imao pik ba na padee, pokazae i sluaj nekoga
Stanoja Stambolia. Jedno popodne on die ruku i zamoli:
- Molim, gospodine, da idem u avliji!
- Reci, Stamboliu, tu reenicu pravilno, pa u te pustiti, - odgovori profesor.
Stamboli se zbuni, uzvrda se, pa oajno ponovi:
- Molim, gospodine, da idem u avliji!
- Reci pravilno, pa u te pustiti.
Stamboli poe da se znoji i previja, to zbog padea, a to zbog nevolje
radi koje je molio da izae. apu mu drugovi i dobacuju, a Stamboli se oznojio,
pocrvenio, digao nogu jednu preko druge, pa najzad, kad dou re koju su mu
drugovi dobacivali, on dreknu:
- U avliju!
- Tako, sad je pravilno, sad moe ii! - veli profesor.
- E, sad je dockan! odgovara Stamboli, sav oputen i otromboljen.
Branislav Nui

Copyright NAM Tuzla, 2009

225

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ta nije bilo pravilno u reenici koju je ponavljao uenik?


Odredite u kojem se padeu nalaze rijei oznaene u tekstu.
imenica

profesor

pade

nominativ

Sinteza
Na jezik ima sedam padea.
Nazivi padea su latinski i redaju se ovako:

PADEI
1. NOMINATIV

(Ko/Tko? to/ta?)

2. GENITIV

(Koga? ega?)

3. DATIV

(Kome? emu?)

5. AKUZATIV
5. VOKATIV

(Koga? to/ ta?)


(O! Hej!)

7. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? im?


8. LOKATIV

(o) Kome? (o) emu?

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Odaberite po jednu imenicu iz teksta i odredite joj sve padene oblike.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 91, Radni kutak broj: 66
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

226

Prirunik 6

62

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pridjevi

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pridjevi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: pridjevi, komparacija pridjeva, deklinacija pridjeva,
neodreeni i odreeni vid pridjeva
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

227

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija 1: prenijeti sljedei sadraj na grafofoliju.
Zato je Baster Kiton, veliki komiar, imao nadimak vitez tunog lica?

.NOMINATIV (ko? ta/to?)

Ovo je moje tuno

GENITIV (koga? ega?)

Na plaite se mojega tunog

DATIV (kome? emu?)

Ne smijte se mojem tunom

AKUZATIV (koga? ta?)

Paljivo gledajte moje tuno

VOKATIV (hej!)

INSTRUMENTAL (s kim? im?)

LOKATIV (na kome? na emu?)

Hej, moje tuno

Ponosim se svojim tunim

Nema suza na mom tunom

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pridjevi

Copyright NAM Tuzla, 2009

228

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1. Sluba pridjeva u reenici


Pridjevi su rijei koje stoje uz imenice i oznaavaju kakva je, ija je i od ega je ta
imenica.
Razlikujemo tri vrste pridjeva:
opisne: crven, lijep, dobar, ljubiast, gorak, sladak...
prisvojne: kolski, kuni, umski, tatin, domovinski...
gradivne: zlatni, srebreni, drveni, zemljani, elini, platneni...

Aska i vuk
Ovca Asja je ojanjila malo nemirno janje kome je dala ime Aska. Kad je
Aska narasla, zaeljela je da se upie u baletsku kolu. Ovica je vrijedno i
uporno vjebala
i postizala lijep uspjeh. Jednog dana, na osamljenom mjestu u umi, Aska je srela
vuka. Da bi se spasila od njega, izvodila je baletske korake koje je nauila u koli.
Vuka je Askina igra opinila. Aska je igrala, igrala...sve dok nisu doli obani i
ubili vuka.
Evo jednog odlomka iz te lijepe prie:
...Preko zelenih istina, preko uskih prolaza, izmeu tekih bukovih
drveta, po glatkom i smeem ilimu od lia koje se godinama slae jedno na
drugo, igrala je ovica Aska, ista i tanka, ni jo ovca ni vie jagnje...
Proitajte ovaj odlomak, ali bez pridjeva.
emu doprinose pridjevi u tekstu?
Pridjevi su nam pomogli da saznamo kako je Aska izgledala, kako je izgledalo mjesto
na kojem je igrala...
Koju slubu u reenici najee imaju pridjevi?
zelenih istina
uskih prolaza
tekih bukovih drveta
Pridjevi doprinose slikovitosti i ivopisnosti pjesnikog kazivanja, pa ih
zovemo ukrasni pridjevi ili epiteti.
Pridjevi najee imaju slubu atributa ili dijela imenskog predikata.
Pridjev se u rodu, broju i padeu slae sa imenicom uz koju stoji. Ovo
slaganje zove se kongruencija (plava knjiga, plavi eir, plavo more).
2. Neodreen i odreen vid pridjeva
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 105, Radni kutak broj 78
Grafofolija/ilustracija 2: strip u dvije slike (papagaj i djeak)

Copyright NAM Tuzla, 2009

229

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

KAKAV?
Koja je razlika izmeu
pridjeva aren i areni?
U prvoj reenici doznajemo
kakav je papagaj, saznajemo
jednu osobinu svih
papagaja. On je aren. Ima
areno perje. Ta je osobina
papagaja djeaku bila
nepoznata.
Pridjevi koji iskazuju ope,
neodreeno, nepoznato
svojstvo imenikog pojma
imaju neodreen vid.

A. Verlaevi & V. Ali

KOJI?
U drugoj reenici djeak puta na
slobodu tano odreenog arenog
papagaja.
Nastavkom i na kraju pridjeva
(aren-i) iznosi se osobina
odreenog papagaja.
Ta osobina nam je poznata, odreena.
To sad nije bilo koji papagaj, ve
tano odreen, onaj iz kaveza.
Pridjevi koji iskazuju ve poznate,
odreene osobine imenikog pojma
imaju odreen vid.

Pridjevi, pored svog osnovnog znaenja, mogu oznaavati i neodreenost


(nepoznatost) ili odreenost (poznatost) imenikog pojma.
Ta odlika pridjeva zove se pridjevski vid.

3. Deklinacija pridjeva
Pronaimo nastavke u svim padeima u mukom, enskom i srednjem
rodu jednine i mnoine!
JEDNINA

Muki rod
N tuni vitez
G tunog/a viteza
D tunom/e vitezu
A tunog/a viteza
V tuni vitee
I (s) tunim vitezom
L (o) tunom/e vitezu

Copyright NAM Tuzla, 2009

enski rod
N tuna princeza
G tune princeze
D tunoj princezi
A tunu princezu
V tuna princezo
I (s) tunom princezom
L (o) tunoj princezi

Srednji rod
N tuno srce
G tunog/a srca
D.tunom/e srcu
A tuno srce
V tuno srce
I (s) tunim srcem
L (o) tunom/e srcu

230

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

MNOINA

Muki rod
N tuni vitezovi
G tunih vitezova
D tunim/a vitezovima
A tune vitezove
V tuni vitezovi
I (s) tunim/a
vitezovima
L (o) tunim/a
vitezovima

enski rod
N tune princeze
G tunih princeza
D tunim/a princezama
A tune princeze
V tune princeze
I (s) tunim/a princezama
L (o) tunim/a princezama

Srednji rod
N tuna srca
G tunih srca
D.tunim/a srcima
A tuna srca
V tuna srca
I (s) tunim/a srcima
L (o) tunim/a srcima

4. Slaganje gramatikog znaenje roda, broja i padea


Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 79, Radni kutak broj 58
Grafofolija/ilustracija 3: majka sa djeakom u kolicima u prodavnici
kunihljubimaca
Gdje je pogrijeio djeak kada je rekao uta papagaj?
Padeni nastavci su GRAMATIKI NASTAVCI.
U jeziku imamo pravilo jedinstva (slaganja) gramatikog znaenja roda, broja i
padea. To znai da pridjev ispred imenice ima isti pade, rod i broj kao i imenica
uz koju stoji: ut papagaj, utog papagaja...

Izbjegni pogreke
Razlikuj pridjeve i priloge!
Emina je dobro dijete. (pridjev) Emina dobro ui. (prilog)
Kakvo dijete? dobro
Kako ui? dobro
Pridjev dobro stoji uz imenicu.
Prilog dobro stoji uz glagol.
Lijepo ptie lijepo pjeva.
Malo pseto malo jede.

Copyright NAM Tuzla, 2009

Pridjevi oznaavaju osobinu imenice.


Prilozi oznaavaju nain na koji se vri radnja.

231

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza

Pridjevi se mijenjaju po padeima - dekliniraju se.


Pridjev je uvijek u padeu u kojem je i imenica na koju se odnosi.
Ako je u reenici pridjev upotrijebljen bez imenice, odreujemo mu pade istim
padenim pitanjima kao i imenici.
Primijetili ste da neki padei imaju dvostruke oblike.
Hoete li u govoru ili pisanju upotrijebiti dulji ili krai oblik, odluite sami.
Ponovimo!
Pridjevi se mogu i komparirati / stepenovati.
ta je komparacija pridjeva? Kompariraj pridjeve: lijep, sladak, velik, dobar...

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Vitez tunog lica je imao puno razliitih tunih lica. Napiite ove reenice u
mnoini! Na primjer: Ovo su moja tuna lica. Ne plaite se mojih tunih lica.

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 103-106, Radni kutak broj: 77, 78, 79
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

232

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

63
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zamjenice/Upuenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Zamjenice/Upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: zamjenice, line/osobne zamjenice, lica, govornik,
sagovornik, negovornik
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

233

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 93, Radni kutak broj 68
Grafofolija/ilustracija 1: abac i djevojka - Bajka o apcu
Bajka o apcu
"Poljubi me", ree abac lijepoj djevojci,
"ja sam zaarani princ".
Ona ga poljubi, i ne dogodi se nita.
"A sada, poljubi ti mene", ree djevojka apcu.
abac je poljubi i djevojka se pretvori u abu.
Zagrljeni otkreketae u najbliu baru.
Luko Paljetak

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Zamjenice/Upuenice
Rijei kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upuujemo
na njih, zovemo zamjenicama ili upuenicama.
1. Line/osobne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 94, Radni kutak broj 69
Grafofolija/ilustracija 2: abac i djevojka - (ne)govornik, sagovornik

Kome djevojka kae TI ? Onome s kim razgovara. Dakle, apcu. Rijeju TI


obraamo se onome s kim razgovaramo. TI upuuje na naeg sagovornika.
Pisac za djevojku kae ONA. (Ona ga poljubi, i ne dogodi se nita.) Rijeju
ona upuujemo na onoga o kome se govori.
Zamjenice kojima upuujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo
njihova imena, zovemo linim zamjenicama.

Koja jo lica imamo u linim zamjenicama?

Copyright NAM Tuzla, 2009

234

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

Jednina
1. lice - ja
2. lice - ti
3. lice - on, ona, ono

A. Verlaevi & V. Ali

Mnoina
1. lice - mi
2. lice - vi
3. lice - oni, one, ona

U treem licu i jednine i mnoine, imamo oblike linih zamjenica za sva tri roda:
muki, enski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u mnoini.

Sinteza
Rijei kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upuujemo na
njih, zovemo zamjenicama ili upuenicama.
Zamjenice kojima upuujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo njihova
imena, zovemo linim zamjenicama.
U treem licu i jednine i mnoine, imamo oblike linih zamjenica za sva tri roda:
muki, enski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u mnoini.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Odredite kojem licu pripadaju zamjenice u Bajci o apcu.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 93, Radni kutak broj: 68
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

235

Prirunik 6

64

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Deklinacija linih/osobnih zamjenica

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Deklinacija linih/osobnih zamjenica
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: deklinacija linih/osobnih zamjenica
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

236

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 94, Radni kutak broj 69
Grafofolija/ilustracija 1: KNJIGE I BRIGE!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Deklinacija linih/osobnih zamjenica

Koliko razliitih oblika linih zamjenica prepoznajete


u ovom tekstu?
Primjeujete li razliite oblike jedne iste zamjenice (ja, mene, meni, me, mnom)?
Zamjenice su promjenljive rijei. Mijenjaju se/dekliniraju po padeima.

Promjena linih zamjenica prvog i drugog lica jednine i mnoine

JEDNINA

zamjenica
1. lica
N ja
G mene/me
D meni/mi
A mene/me
V I mnom/mnome
L (o) meni

zamjenica
2. lica
ti
tebe/te
tebi/ti
tebe/te
ti
tobom
tebi

Copyright NAM Tuzla, 2009

MNOINA

zamjenica
1. lica
N mi
G nas
D nama/nam
A nas
VI nama
L (o) nama

zamjenica
2. lica
vi
vas
vama/vam
vas
vi
vama
vama

237

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Promjena linih zamjenica treeg lica jednine i mnoine

JEDNINA

Muki rod
N on
G njega/ga
D njemu/mu
A njega/ga/nj
V I (s) njim/njime
L (o) njemu/njem

enski rod
N ona
G nje/je
D. njoj/joj
A nju/ju/je
VI (s) njom/njome
L (o) njoj

Srednji rod
N ono
G njega/ga
D njemu/mu
A njega/ga/nj
VI (s) njim/njime
L (o) njemu/njem

MNOINA

Muki rod
N oni
G njih/ih
D njima/im
A njih/ih
V I (s) njima
L (o) njima

Copyright NAM Tuzla, 2009

enski rod
N one
G njih/ih
D njima/im
A njih/ih
VI (s) njima
L (o) njima

Srednji rod
N ona
G njih/ih
D njima/im
A njih/ih
VI (s) njima
L (o) njima

238

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Deklinacija zamjenica je interesantna.
Nominativ se razlikuje od ostalih padea ne samo po nastavcima nego i po
osnovi ( JA, MENE/ ME).
Zamjenice 1., 2. i 3. lica u genitivu, dativu i akuzativu i jednine i mnoine imaju
naglaene (due) i nenaglaene (krae ili enklitike) oblike (MENE/ ME, TEBE/TE,
NJEGA/GA...)

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Prisjeti se: Enklitike ( naslonjenice) se nikad ne izgovaraju samostalno, nego
ine izgovornu cjelinu sa prethodnom rijeju na koju se naslanjaju (pie se:
VOLIM TE a izgovara se: VOLIMTE)
Ispiite nekoliko izgovornih cjelina u kojima e zamjenice biti enklitike!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 94-95, Radni kutak broj: 69
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

239

Prirunik 6

65

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Lina/osobna zamjenica za svako lice i
prisvojne zamjenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Lina/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: lina/osobna zamjenica za svako lice, deklinacija
line zamjenice SEBE/SE, prisvojne zamjenice, prisvojna zamjenica za svako lice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, nastavni listii
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

Copyright NAM Tuzla, 2009

240

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 96, Radni kutak broj 70
Grafofolija/ilustracija 1: strip - povratna zamjenica

Razgovor o sadraju stripa.


Ko sebe gleda u ogledalu?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Lina/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice
1. Lina/osobna zamjenica za svako lice: povratna zamjenica SEBE/SE

U naem jeziku postoji lina zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova


zamjenica moe zamijeniti svaku linu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.

SVI SEBE/SE VIDE U OGLEDALU!

JEDNINA
JA SEBE/SE vidim u ogledalu.
TI SEBE/SE vidi u ogledalu.
ON, ONA, ONO SEBE/SE vidi u
ogledalu.

Copyright NAM Tuzla, 2009

MNOINA
MI SEBE/SE vidimo u ogledalu.
VI SEBE/SE vidite u ogledalu.
ONI, ONE, ONA SEBE/SE vide u
ogledalu.

241

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Rije SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se


odnosi na subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje linu zamjenicu
JA/MENE).
Ova zamjenica se zove jo i povratnom zamjenicom jer radnju s neke
okolnosti ili predmeta vraa na subjekat.
2. Promjena povratne zamjenice sebe/se

SEBE/SE

JEDNINA I MNOINA
(muki, enski, srednji rod)
N ------G sebe
D sebi, si
A sebe, se
V ------I (sa) sobom
L (o, na) sebi

Povratna zamjenica SEBE/SE deklinira


se po padeima i ima istu promjenu za
sva lica i oba broja.
Povratna zamjenica sebe/se nema
nominativa ni vokativa. U dativu
ima i nenaglaeni oblik si, a u akuzativu
se.

Izbjegni pogreke!
Pravilno je: Potrait u knjigu kod sebe!
Nepravilno: Potrait u knjigu kod mene!

3. Prisvojne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 98, Radni kutak broj 72
Grafofolija/ilustracija 2: strip Lea
Rijei koje oznaavaju kome neto pripada ili ije je neto nazivamo
prisvojnim zamjenicama. One zamjenjuju prisvojne pridjeve i
odgovaraju na pitanja: IJI? IJA? IJE?
I prisvojne zamjenice imaju sva tri roda u jednini i mnoini.

Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE.


Odvedi svog psa u etnju. (umjesto ... tvog psa)
Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada oznaava da
neto pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica.
Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...)

Copyright NAM Tuzla, 2009

242

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
U naem jeziku postoji lina zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova zamjenica
moe zamijeniti svaku linu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.
Rije SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se odnosi na
subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje linu zamjenicu JA/MENE).
Ova zamjenica se zove jo i povratnom zamjenicom jer radnju s neke okolnosti ili
predmeta vraa na subjekat.

Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE.


Odvedi svog psa u etnju (umjesto ... tvog psa).
Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada oznaava da neto
pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica.
Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...)

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Nastavni listi: Ispii pravilno:
JA imam
TI ima
ON,ONA,ONO ima
MI imamo
VI imate
ONI, ONE, ONA imaju

_________
_________
_________
_________
_________
_________

(moje)
(tvoje)
(njegovo, njezino,njegovo)
(nae)
(vae)
(njihovo)

miljenje.

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 96-98, Radni kutak broj: 70, 71, 72
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

243

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

66
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

244

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 99, Radni kutak broj 73
Grafofolija/ilustracija 1: upitne zamjenice KO? TA?...
Smislite pitanja koja zapoinju ovim upitnim zamjenicama!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
KO?
Ko je napisao roman Roman o noviu?
Autor ovog romana je Kemal Mahmutefendi.

TA?
ta je elio Robinzon Kruso?
Robinzon Kruso je elio putovati morima.

IJA? KAKAV?
ija je zbirka pjesamaPlavi uperak?
Plavi uperak je zbirka Miroslava Antia.
Kakav uperak je u djeakovoj glavi?
U djeakovoj glavi je plavi uperak.
KOLIKO? KOJI?
Koliko dijelova ima roman Orlovi rano lete?
Roman je sastavljen od dva dijela.
Koji nadimak je imao uitelj?
Uitelj je imao nadimakPaprika

Uporedimo pitanja i odgovore!


ta zamjenjuju istaknute upitne rijei u pitanjima?
Upitne rijei zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje oekujemo u
odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.

Copyright NAM Tuzla, 2009

245

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Odgovorimo na pitanja na ovakav nain:

Svi znamo KO je napisao Roman o noviu - Kemal Mahmutefendi..


Znamo i TA je najvie elio Robinzon. Putovati morima.
Poznato je svima IJA je zbirka pjesama Plavi uperak - Miroslava Antia.
Znano je svima KAKAV je to uperak u glavi jednog djeka, uperak plavi.
Zna se od KOLIKO dijelova se sastoji roman Orlovi rano lete.
Uitelj Paprika je imao nadimak KOJI pokazuje boju njegovog nosa.

Zamjenice ko, ta, ija, kakav, koliko, koji oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim reenicama njima nita ne pitamo.
Zamjenice ko, ta, ija, kakav, koliko, koji povezuju jednu cijelu reenicu s
nekom rijeju u drugoj reenici.

Poznato je svima IJA je zbirka pjesama Plavi uperak.

Ove zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u


kojoj takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo ODNOSNE
ZAMJENICE.
Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meu dvjema
reenicama.

Copyright NAM Tuzla, 2009

246

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izbjegni pogreke!
Zamjenice se dekliniraju po padeima.
Akuzativ jednine u mukom rodu nije isti za ivo i neivo!
Pravilno:
Za ivo bie: A=G To je pisac kojeg volim. elim psa kojeg sam srela.
Za neivo: A=N To je kola koji volim. Hou crti koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kola kojeg volim. Hou crti kojeg nisam gledala.
Sinteza
Upitne rijei zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje oekujemo u odgovoru.
Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.
Odnosne zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u
kojoj takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo ODNOSNE ZAMJENICE.
Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meu dvjema
reenicama.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Upotrijebi pravilno odnosnu zamjenicu:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Bosanski jezik je predmet (koji) _____________ volim.


On je slikar (koji) ________________ volim.
Ovo je knjiga (koja) _______________ nismo proitali.
Proao je automobil (koji) _______________ nema registarske tablice.
Tamo je pas (koji) _______________ sam dobila.
Traim prsten (koji) _______________ sam izgubila.

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 99, Radni kutak broj: 73
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

247

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

67
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neodreene zamjenice/upuenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Neodreene zamjenice/upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: neodreene zamjenice/upuenice, deklinacija
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

248

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 100, Radni kutak broj 74
Grafofolija/ilustracija 1: Ko je arao po ogradi?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
1. Neodreene zamjenice/upuenice
ta zamjenjuju oznaene zamjenice? Da li nam je poznato bie, predmet ili
pojava koju zamjenjuju (niko, svako, neko...)?
NIKO ne moe se odrediti ko
NEKO nepoznata osoba
KO GOD moe biti bilo ko, ali nije tano odreen niko
NEKAKAV odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu
SVATA obuhvata sve, ali ne odreuje nita posebno
SVAKO ukljuuje sve osobe, ali ne odreuje nikoga posebno
NETO ne zna se ta
NEIJI ne zna se iji
NIIJI nikome ne pripada
GDJEGOD ne zna se gdje
ta je zajedniko u znaenju svih ovih zamjenica?
Te zamjenice/upuenice zamjenjuju neto neodreeno, nepoznato ili suvie
openito.
Zato ih zovemo NEODREENE ZAMJENICE.
Neodreene zamjenice su najee sloene od dvaju dijelova od kojih je
jedan uvijek neka odnosna zamjenica: ko, to, iji, kakav, koliki...

Copyright NAM Tuzla, 2009

249

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Podjela neodreenih zamjenica


Neodreene zamjenice dijelimo na: neodreene, ope i odrine.

Neodreene zamjenice

OPE

ODRINE

svako, svata,
svaki, svaiji,
sav, iko, ita,
ikakav,
ikoji,
bilo ko, bilo
to, bilo koji

niko, nita,
niiji, nikakav,
nikoji

NEODREENE
neko, neto,
nekakav, neiji,
gdjeko,
gdjeto,
gdjekakav,

Veina neodreenih zamjenica mijenja se kao i odnosne zamjenice,


odnosno, dekliniraju se po padeima.
Izbjegni pogreke
1. Kada se ispred neodreanih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni (
iko, niko, nita, nikakav...) nae prijedlog, onda se on umee izmeu veznika i
odnosne zamjenice (na + nita ni na ta; na nikog ni na kog).
Pravilno je rei:
ovjek nije ni u koga sumnjao.
Mi ne vjerujemo ni u ta.
Ne znamo ni za kakvo
crtanje po ogradi.

Nepravilno je rei:
ovjek nije u nikoga sumnjao.
Mi ne vjerujemo u nita.
Ne znamo za nikakvo
crtanje po ogradi.

2. Razlikuj neodreene zamjenice:


kogod neko
Ako se kogod ne javi, ja u poi sam.
ko god bilo ko Ko god te pita za mene, podravi ga.
togod neto
Ako te togod pitaju, pravi se da nita ne zna.
to god bilo to to god uradim, on pokvari.

Copyright NAM Tuzla, 2009

250

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Neke zamjenice/upuenice zamjenjuju neto neodreeno, nepoznato ili suvie
openito. Zovemo ih NEODREENE ZAMJENICE.
Neodreene zamjenice su najee sloene od dvaju dijelova od kojih je jedan
uvijek neka odnosna zamjenica: ko, to, iji, kakav, koliki...

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Nastavni listi: Ispiite reenice pravilno!
Nepravilno je rei:
Pravilno je rei:
On nije pokazao rukom na nikoga. ______________________________________
Ja ne vjerujem u nita.
_________________________________________
Nastavnik nije pitao za nikakvu zadau. _________________________________

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 100, Radni kutak broj: 74
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

251

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

68

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Brojevi

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Brojevi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: brojevi, glavni, redni i zbirni
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

252

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 107, Radni kutak broj 80
Grafofolija/ilustracija 1: lovac

Tri lovca
Bila tri lovca. Dvojica nisu imala oruje, a trei je bio bez puke.
Pou oni jednom u lov i rastjeraju tri zeca. Dva zeca utekoe, a treeg nisu
ulovili. Onoga to nisu ulovili uzmu i ponesu kui. Dou pred jednu kuu koja
nije imala ni temelja, ni zidova, ni krova. Pozovu domaina koji nije bio tu i
rekoe:
Daj nam kakav lonac da skuhamo zeca!
Domain ree: Imam tri lonca, dva su razbijena, a trei nema dna.
Ba dobro, rekoe lovci.
Uzmu onaj lonac to nije imao dna i u njemu skuhaju zeca kojeg nisu ulovili,
slatko se najedu i odu.
aljiva narodna pria
Razgovor o tekstu!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Brojevi
1. emu si se nasmijao/la u ovoj prii?
Koliko je bilo lovaca?
Koliko koliko su zeeva zaista ulovili?
Uoimo brojeve u ovoj aljivoj narodnoj prii.
To su: tri lovca, tri zeca, dva zeca, trei zec, jedna kua, tri lonca, dva lonca,
trei.

Copyright NAM Tuzla, 2009

253

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ponovimo:
Brojevi su polupromjenljive rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to
znai rije uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji odreuju.
Brojevi su nesamostalne rijei jer ne mogu stajati same u reenici, ve
se odnose na neku drugu rije, najee imenicu.

1. Glavni brojevi
Koliko je bilo lovaca?
Koliko su zeeva lovci rastjerali, a koliko ulovili?
Koliko je bilo lonaca?
ta nam kazuju brojevi iz ove aljive prie: tri, dva?
Brojevi koji kazuju tanu koliinu neega, (koliko tano ima ega na broju),
nazivaju se glavni brojevi.
2. Redni brojevi
Koji lovac je bio bez puke? (trei)
Kojeg zeca nisu ulovili? (treeg)
Koji lonac nije imao dna? (trei)
Brojevi koji kazuju koji je po redu pojam oznaen rijeju uz koju stoji, nazivaju se
redni brojevi.
3. Zbirni brojevi
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 109, Radni kutak broj 80
Grafofolija/ilustracija 2: lovac I zeevi

Nas je ovdje dvoje,


Pa jo djece troje.
Mislim da bi pretjer'o
Da ulovi petero.
Osim glavnih imamo i zbirne brojeve.
Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bia ili bia
razliitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi...).

Copyright NAM Tuzla, 2009

254

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Brojevi su polupromjenljive rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai
rije uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji odreuju.
Brojevi su nesamostalne rijei jer ne mogu stajati same u reenici, ve se
odnose na neku drugu rije, najee imenicu.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Prepoznaj glavne i redne brojeve u ovoj pjesmi.
Prepoznaj njihove razliite oblike. (jedan, jednoga, jednu, drugi, drugu, treega,
treu...)
U gradu iri-Biri
U gradu iri-Biri
ivio je iri-Bu,
u zemlji iri-Bu.

U gradu Lili-Hip
ivio je En-Ten-Tin,
u zemlji Tra-La-Lu.

Imao je tri sina:


jednoga Tandara,
drugoga Mandara,
treega Bro.
Imao je tri sina:
jednoga Trala,
drugoga Lala,
treega La.

Imao je tri keri:


jednu Kiki,
drugu Riki,
treu Ki.
Imao je tri keri:
jednu am,
drugu ni,
treu Tu. ...
Luko Paljetak

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 107-109, Radni kutak broj: 80
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

255

Prirunik 6

69

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Promjena/deklinacija glavnih i rednih
brojeva

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

256

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 110, Radni kutak broj 81
Grafofolija/ilustracija 1: En-Ten-Tin iz zemlje Tra-La-La

En-Ten-Tin iz zemlje Tra-La-La


U gradu Lili-Hip
ivio je En-Ten-Tin,
u zemlji Tra-La-Lu.
Imao je tri sina:
jednoga Trala,
drugoga Lala,
treega La.
Imao je tri keri:
jednu am,
drugu ni,
treu Tu.
Kojoj vrsti rijei pripadaju istaknute rijei?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
1. Promjena/deklinacija glavnih brojeva
JEDNINA

Muki rod
N
G
D
A
V
I
L

jedan
jedn-og/a
jedn-om(e)
jedan/jedn-og/a
jedan
jedn-im
jedn-om(e)

Copyright NAM Tuzla, 2009

enski rod
N jedn-a
G jedn-e
D jedn-oj
A jedn-u
V jedn-a
I jedn-om
L jedn-oj

Srednji rod

N jedn-o
G jedn-og/a
D jedn-om(e)
A jedn-o
V jedn-o
I jedn-im
L jedn-om(e)

257

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

MNOINA

Muki rod
N
G
D
A
V
I
L

enski rod

jedn-i
jedn-ih
jedn-im/a
jedn-e
jedn-i
jedn-im/a
jedn-im/a

Srednji rod

N jedn-e
G jedn-ih
D jedn-im/a
A jedn-e
V jedn-e
I jedn-im/a
L jednim/a

N jedn-a
G jedn-ih
D jedn-im/a
A jedn-a
V jedn-a
I jedn-im/a
L jedn-im/a

Kao broj jedan mijenjaju se svi sloeni brojevi koji se zavravaju s jedan:
dvadeset i jednim, trideset i jedne...
Brojevi dva, tri i etiri imaju posebnu promjenu.

Promjena/deklinacija broja dva

Muki i srednji rod

enski rod

N
G
D
A
V
I
L

N
G
D
A
V
I
L

dv-a
dv-aju
dv-ama
dv-a
dv-a
dv-ama
dv-ama

dv-ije
dv-iju
dv-jema
dv-ije
dv-ije
dv-jema
dv-jema

Broj dva ima iste oblike i za muki i za srednji rod.

Copyright NAM Tuzla, 2009

258

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Promjena/deklinacija brojeva tri i etiri

Muki, enski i srednji rod


N
G
D
A
V
I
L

tr-i
tr-iju
tr-ima
tr-i
tr-i
tr-ima
tr-ima

etir-i
etir-iju
etir-ima
etir-i
etir-i
etir-ima
etir-ima

Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.

Promjenljivost brojeva:
Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi
brojevi posljednji lan ( trideset i dva, etrdeset jedan...) su promjenljivi.
Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisua, milion, milijarda, bilion.
Ovo su brojevi samo po znaenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i mnoini
(jedan, jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
Glavni broj dva ima iste oblike za muki i srednji rod, a razliite za enski
rod.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.
S obzirom na to da neki brojevi razlikuju rod, broj i pade a neki ne,
brojeve zovemo polupromjenljivim rijeima.

Copyright NAM Tuzla, 2009

259

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Promjena/deklinacija rednih brojeva


Muki rod:
Drugoga carevog sina su zvali Lala, a treega - La.
enski rod:
Druga careva kerka se zvala ni, a trea Tu.
Srednji rod:
Koje je dijete uvijek najstarije, prvo, drugo ili tree?

Redni brojevi imaju oblike za sva tri roda i oba broja (i jedninu
i mnoinu).
Redni brojeve se mijenjaju/dekliniraju kao pridjevi odreenog
vida.
U kojem e rodu, broju i padeu biti redni broj, zavisi od imenice
uz koju stoji.

Promjena/deklinacija rednog broja drugi

JEDNINA - Muki rod


N
G
D
A
V
I
L

drug-i
drug-og/a
drug-om/e
drug-og/a,drug-i
drug-i
drug-im
drug-om/e

U biljenicu uradi promjenu


enskog i srednjeg roda
drug-a (kola);
drug-o dijete.
Prisjeti se, redni brojevi se
mijenjaju kao pridjevi
odreenog vida.

Izbjegni pogreku
Kad redne brojeve piemo brojevima, iza njih uvijek stavljamo
taku: Enes je roen 23. 4. 1995. godine.

Copyright NAM Tuzla, 2009

260

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi brojevi
posljednji lan ( trideset i dva, etrdeset jedan...) su promjenljivi.
Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisua, milion, milijarda, bilion. Ovo su
brojevi samo po znaenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i mnoini (jedan,
jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
Glavni broj dva ima iste oblike za muki i srednji rod, a razliite za enski rod.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Pronai glavne i redne brojeve!

Jeste li znali
da je prosjean ljudski vijek u kamenom dobu trajao od petnaest do
sedamnaest godina;
da je potrebno da svaka ena raa najmanje po dva djeteta da bi se
stanovnitvo na Zemlji obnavljalo;
da bi u sluaju da presui Svjetski okean, ostalo toliko soli da se napravi
etrnaest kontinenata velikih kao Evropa;
da se danas u Evropi govori oko 2700 jezika;
da su prve lego kockice proizvedene u Danskoj.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 110-112, Radni kutak broj: 81, 82
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

261

Prirunik 6

70

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Prosta reenica (prosta neproirena i
prosta proirena)

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: prosta reenica (prosta neproirena i prosta
proirena)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, biologija

Copyright NAM Tuzla, 2009

262

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: itanka 6, strana broj 54
Grafofolija/ilustracija 1: Pjesma

Ovo su odlomci iz dirljive prie Pjesma Ivice Vanje Roria. Pogledajmo ta je


ovom priom knjievnik iskazao!
Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kuicu
pokrivenu aom i amac. Lovili su ribu i tako se prehranjivali
Jednog jutra, kad je otac otplovio, poeli su se gomilati crni oblaci. Dunuo je jak
vjetar, kronje drvea su se povile, i poela je da pljuti hladna kia.
"Oe moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te ekam na obali i plaem. Oe moj,
tebe e talasi rastrgati, jezero e te progutati, voda e potopiti tvoj amac. Molim
vam se, duboke vode jezerske, ne uinite nikakvo zlo mom tati".
Razgovor o tekstu.
Moe se povesti razgovor o jezeru kao geografskom pojmu i o jezerskoj flori i
fauni.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)
Ponovimo:
Sva zapaanja, misli, osjeanja moemo iskazati reenicama.
Reenica je skup rijei, ili samo jedna rije, kojom se izrie potpuna obavijest.
U procesu komuniciranja reenice upotrebljavamo s razliitim ciljem.

Copyright NAM Tuzla, 2009

263

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1. Pripovjeda nas upoznaje s poetkom prie:

Reenice upotrijebljene sa ciljem


prenoenja neke obavijesti,
nazivaju se obavjetajne/izjavne
reenice. Iza ovih reenica
stavljamo taku.

Djeak i njegov otac su


ivjeli na obali Velikog
Plavog Jezera.

2. Djeak u prii postavlja isto pitanje dva puta. Zato?


Cilj ovih reenica je da zatrae
neku obavijest, da pitaju, pa se
zovu upitne reenice.
Iza njih stavljamo upitnik.

ta li je s ocem? ta li
je s ocem?

3. Koja osjeanja su iskazana u ovim reenicama koje opisuju susret djeaka s


ocem?
Reenice u kojima je govornik
iskazao svoja osjeanja (radost,
tugu, bol, uzbuenost...), nazivamo
uzvinim/usklinim reenicama.
Iza njih piemo uzvinik/usklinik.

On je!
- Sine moj!
- Tata!

Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)


Ponovimo!
Reenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim
neproirenim reenicama. (Otac ribari.)
Pomozi sada rijeima da pronau svoje mjesto u reenici!

DJEAKOV

JEZERU

Copyright NAM Tuzla, 2009

OTAC

RIBARI

NA

264

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Reenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje


ih dopunjuju, zovemo prostim proirenim reenicama. (Djeakov
otac ribari na jezeru.)
Pokuajmo analizirati ovu reenicu.
Ko ribari na jezeru? otac (subjekat)
ta otac radi na jezeru? ribari (predikat)
iji je to otac? djeakov (imeniki dodatak - atribut)
Gdje otac ribari? na jezeru (glagolski dodatak - POM)

Primjeujemo da se neke rijei priklanjaju predikatu, a neke subjektu.

Prosta proirena reenica

Djeakov otac

subjekatski skup rijei

ribari na jezeru.

predikatski skup rijei

Dodaci koji neto vie govore o predikatu (gdje, kada, kako...se vri radnja)
skupa sa predikatom ine predikatski skup rijei. Glagolski dodaci su: objekat
i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjavaju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine
subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.

Copyright NAM Tuzla, 2009

265

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Reenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim
neproirenim reenicama.
Reenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih dopunjuju,
zovemo prostim proirenim reenicama.
Dodaci koji neto vie govore o predikatu skupa sa predikatom ine predikatski skup
rijei. Glagolski dodaci su: objekat i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjavaju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine
subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Ispiite jednu prostu proirenu reenicu i odredite predikatski i subjekatski skup
rijei.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 119, Radni kutak broj: 88
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

266

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

71

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Glagolski i imenski predikat

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Glagolski i imenski predikat
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: glagolski i imenski predikat
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

267

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Koji su glavni reenini lanovi? Prepoznajte ih u ovim reenicama:
Djeak je potrao na jezero.
Dunuo je jak vjetar.
Bili su bezgranino sretni.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Glagolski i imenski predikat
Najvaniji reenini lan je predikat. On nam govori ta radi subjekat, u kakvom
se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju rije. U ulozi predikata je najee glagol,
mada tu funkciju moe imati i neka druga rije (imenica, pridjev). Reenica ne
moe biti bez predikata.
1. Glagolski predikat
Kojim vrstama rijei su iskazani
predikati u ovim reenicama?
Lovili su ribu i tako se
prehranjivali.
amac je pristao i otac je iskoio
na obalu.
lovili su, prehranjivali se, je
pristao, iskoio...

Predikat koji je iskazan samo


glagolom zove se glagolski
predikat.

2. Imenski predikat
Pronaite predikat u ovim reenicama:
Naa e kuica ostati pusta.
Bili su bezgranino sretni.
Djeakov otac je bio ribar.
U ovim reenicama su predikati: e ostati pusta, bili su sretni, je bio ribar.
Od koliko rijei je sastavljen svaki predikat?
Koje su to vrste rijei? Zapazio/la si da su ovi predikati sastavljeni od glagola
(ostati), pomonih glagola (e, su, je), pridjeva (pusta, sretni) te imenice
(ribar).
Copyright NAM Tuzla, 2009

268

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ponovimo!
Poela je da pljuti hladna kia.
Djeak je potrao na jezero.
Pred nama su dvije reenice iz prie Pjesma Ivice Vanje Roria.
Pronaimo u njima predikate, a zatim i subjekte.
- TA? poela je da pljuti
- KO? kia
- TA? je potrao
- KO? djeak
Nauili smo da je subjekat rije o kojoj se u reenici govori. Subjekat je
rije u nominativu i odgovara na pitanja: ko? ta?
U ulozi subjekta najee emo sresti imenice, ali i druge vrste rijei mogu
obavljati tu slubu.

Sinteza
Najvaniji reenini lan je predikat. On nam govori ta radi subjekat, u kakvom
se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju rije. Reenica ne moe biti bez
predikata.
Predikat koji je iskazan samo glagolom zove se glagolski predikat.
Predikat se moe sastojati i od pomonog glagola (jesam/sam/ nisam,
jesi/si/nisi) i od jo neke rijei, obino imenice, pridjeva ili zamjenice. Takav
predikat se zove imenski predikat.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Ispiite po jednu reenicu s glagolskim i imenskim predikatom.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 120, Radni kutak broj: 89
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

269

Prirunik 6

72

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Subjekat

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Subjekat
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, reenica sa vie subjekata, neizreeni
subjekat (skriveni i izostavljeni subjekat)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, rad u parovima
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

270

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednim reenicama!
Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera.
Oe moj, protiv tebe su se okrenuli i voda, i grom i vjetar.
Bili su bezgranino sretni: i otac, umoran od borbe s talasima, i djeak, koji je
svojom pjesmom spasio oca.
Ko je ivio na obali Velikog Plavog Jezera? djeak i njegov otac
ta se okrenulo protiv oca?
i voda, i grom i vjetar
Ko je bio bezgranino sretan?
i otac i djeak
Po koliko se subjekata vee uz pojedine predikate u ovim reenicama?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Subjekat
1. Reenica sa vie subjekata
esto se u reenici uz jedan predikat vee vie subjekata.
Dakle, reenica moe imati vie subjekata.

2. Neizreeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjekat


Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 122, Radni kutak broj 90
Grafofolija/ilustracija 1: skriveni subjekat

Copyright NAM Tuzla, 2009

271

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Reenicu moemo izrei i samo predikatom! Proitajte ove reenice!

Molim vam se, duboke vode jezerske,


ne uinite nikakvo zlo mom tati".
Molim vam se, kio i vjetre,
molim vam se, plave vode jezerske,
ne uinite nikakvo zlo mom tati".
Oe moj, ne daj se vodi i vjetru.

KO? JA VAM SE
MOLIM ...
KO? JA VAM SE
MOLIM...
KO? JA VAM SE
MOLIM...
KO? TI SE NE DAJ
VODI I VJETRU.

U ovim reenicama su izostavljene line zamjenice 1. i 2. lica jednine.


U govoru i pisanju esto izostavljamo line zamjenice jer nije posebno vano
naglasiti osobu. Tada reenicu moemo izrei samo predikatom.
Subjekat u 1. i 2. licu je najee suvian, pa se zbog toga moe i ispustiti. U
reenici ga moemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizreeni subjekat se
zove SKRIVENI SUBJEKAT.

Proitajte sada ove reenice!


Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kuicu
pokrivenu aom i amac.
Ko je imao kuicu i amac? otac i djeak oni
Lovili su ribu i tako se prehranjivali.
Ko je lovio ribu ? otac i djeak oni
A onda je prestao da plae i poeo je da pjeva.
Ko je prestao da plae i poeo da pjeva? djeak on

Primijetili ste da u ovim reenicama subjekti nisu izreeni, ali ipak jasno znamo,
na osnovu sadraja prethodne reenice, o kome ili o emu se radi. U ovim
Copyright NAM Tuzla, 2009

272

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

reenicama subjekat se izostavlja da se ne bi ponavljale ili nagomilavale iste


rijei.
Ako u reenici nije izreen subjekat, a moe se odrediti na osnovu
prethodne reenice, takav subjekat se zove IZOSTAVLJENI SUBJEKAT.
Ovaj subjekat je uvijek u 3. licu jednine ili mnoine.
Kakav, dakle, moe biti neizreeni subjekat?

neizreeni subjekat
skriveni subjekat

izostavljeni subjekat

3. Reenice bez subjekta


A ta su reenice bez subjekta?
Grmjelo je.
KO? TA? BEZ SUBJEKTA
Sijevalo je.
KO? TA? BEZ SUBJEKTA
Razvedrilo se. KO? TA? BEZ SUBJEKTA
U svim reenicama ovdje imamo samo predikate, ali su reenice potpuno jasne.
Dakle, reenica moe biti iskazana i samo predikatom.
Ovim reenicama se obavjetava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne pojave.
Nas zanima samo zbivanje, a ne i njegov vritelj. Za takvu obavijest dovoljan je i sam
predikat. Ovakva reenica se zove besubjektna reenica.
Sinteza
esto se u reenici uz jedan predikat vee vie subjekata.
Dakle, reenica moe imati vie subjekata.
Subjekat u 1. i 2. licu je najee suvian. U reenici ga moemo odrediti na
osnovu predikata. Ovakav neizreeni subjekat se zove SKRIVENI SUBJEKAT.
Ako u reenici nije izreen subjekat, a moe se odrediti na osnovu prethodne
reenice, takav subjekat se zove IZOSTAVLJENI SUBJEKAT.
U reenicama kojima se obavjetava o zbivanjima u prirodi dovoljan je i sam
predikat. Ovakva reenica se zove besubjektna reenica.

Copyright NAM Tuzla, 2009

273

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u parovima
Opiite ukratko neko nevrijeme. U vaem opisu upotrijebite reenice: s vie
subjekata i s neizreenim subjektom (skrivenim i izostavljenim).
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 121-122, Radni kutak broj: 90
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

274

Prirunik 6

73

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: priloke/prilone odredbe/oznake u reenici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

275

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 123, Radni kutak broj 91
Grafofolija/ilustracija 1: kolsko dvorite

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici
Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici: za mjesto, vrijeme, nain
kola i djeca su izgovorili mnotvo rijei. Prepoznajte u reenicama glagole.
Prepoznajte u reenicama rijei koji odreuju neke okolnosti pod kojima se vri radnja
tog predikata ili traje stanje ili zbivanje obiljeeno predikatom (kao naprimjer mjesto,
vrijeme, nain).
GLAGOL

PITANJE

OKOLNOSTI

ODREDBA

gledam
radi se
skakati
ivim

kako?
gdje?
kako?
kada?

rado
ovdje
spretno
sada

nain
mjesto
nain
vrijeme

ivim
neu
ponoviti

kako?
kada?
gdje?

u nadi
kasnije
u kadi

nain
vrijeme
mjesto

budi

kada?

sada

vrijeme

baci

gdje?

dolje

mjesto

ne gledajte
popnite se

gdje?
gdje?

uvis
gore

mjesto
mjesto

Radnja predikata (ili trajanje stanja ili zbivanja) se moe vriti pod
razliitim okolnostima.
Zbog toga i postoje razliite priloke odredbe. Najee priloke odredbe
su odredbe mjesta (gdje, kuda, kamo, dokle, odakle?) vremena (kada,
otkada, dokada?) i naina (kako, na koji nain?).

Copyright NAM Tuzla, 2009

276

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Rijei ili grupe rijei koje oznaavaju neku okolnost pod kojom se vri radnja
predikata ili traje stanje ili zbivanje obiljeeno predikatom nazivaju se
PRILOKE ODREDBE/ OZNAKE.
Priloke odredbe nisu obavezni reeniki lanovi. Mjesto u reenici im otvara
predikat.
REENICA
Mi se sad/a valjamo u travi...

PRILOKA ODREDBA
vrijeme vrenja radnje priloka
odredba vremena (POV)

Mi ovdje igramo mali nogomet.

mjesto vrenja radnje priloka


odredba mjesta (POM)

A mi spretno preskaemo
konop.

nain na koji se vri radnja - priloka


odredba naina (PON)

Sinteza

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Prepoznajte i u svoju biljenicu razvrstajte priloke odredbe (POM, PON, POV) u ovom
odlomku iz romana Bijeli onjak(Dek London).
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 124, Radni kutak broj 91
Grafofolija/ilustracija 2: Bijeli onjak
Bijeli Onjak
(odlomak)
ivot se ponovo kretao. U zraku se osjealo proljee. Zabrinuto je posmatrao svoju druicu.
Pred nosom mu je zujao komarac. On ode u zaleeno rijeno korito. Iao je osam sati. Vratio se po
mraku. Na ulazu u pilju zastade. Iznenada ga obuze sumnja. Oprezno se uvue potrbuke. enka
ga je zabrinuto posmatrala.
Uzvodno od jazbine rijeka se ravala pod pravim uglom. Njene pritoke su dolazile iz planina. On se
paljivo okrenu. Poe desnom pritokom. Jednooki se privue oprezno plijenu. ekao je tako
potpuno miran.
Dek London

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 123-124, Radni kutak broj: 91
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

277

Prirunik 6

74

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena kontinenata, drava,
gradova, sela, mora, okeana

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pisanje imena kontinenata, drava, gradova, sela, mora,
okeana
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortografije, vjebanje pravopisnih pravila: pisanje imena kontinenata,
drava, gradova, sela, mora, okeana
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija

Copyright NAM Tuzla, 2009

278

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Pokuaj odgovoriti na ova pitanja. Ako u neto nisi siguran, potrai pomo u
posljednjoj koloni!

Koji kontinent je...

POMONI OPIS
najvei kontinent

KONTINENT
Azija

na kontinent

Evropa

crni kontinent
trei po povrini kontinent
zeleni kontinent
juni kontinent

Afrika
Sjeverna Amerika
Juna Amerika
Australija

ledeni kontinent

Antarktik

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pisanje imena kontinenata, drava, gradova, sela, mora, okeana..
1. Pisanje imena kontinenata, drava, gradova, sela
Da li ste znali da nazivi nekih kontineneta, drava, gradova imaju zanimljiva znaenja:
Naziv Australija znai juna zemlja.
Zemlja srebra je Argentina, a glavni grad Argentine, Buenos Aires, znai - dobar
vazduh.
Rio de aneiro u prijevodu znai - januarska rijeka.
Na arapskom jeziku Sudan znai zemlja crnih, a Kartum, glavni grad Sudana, znai
- hobotnica (morska ivotinja).
Korijen rijei Bosna izvodi se od rijei bassinus to znai tekua voda - tekuica.
Naziv Hercegovina je nastao od titule Stjepana Vukia Kosae - herceg (hercog).
Tuzla se nekada zvala Jala (jalus- so/l), rimski naziv je bio Sali (salines), a dananji
je dobila ime po turskoj rijei tuz-so/l, tuzluk- slanik.
Grad Sarajevo je dobilo ime od dvije rijei: saraj dvor namjesnika i
rijei ovasi - polje oko dvora.
Grad Mostar je dobio ime po Starom mostu.
Nakon ovih zanimljivosti, pogledajte kakvim poetnim slovom su napisana imena
kontinenata, drava, gradova, sela...

Copyright NAM Tuzla, 2009

279

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana imena


kontinenata, drava, gradova, sela, zaselaka.
Ako je naziv sastavljen od vie rijei, tada se sve rijei
(osim prijedloga i veznika) piu velikim slovom: Gornje Hrasno, Donji
Rainci, Gornja Tuzla, Kotor- Varo, Bosanski Petrovac, Banja Luka, Afrika,
Sjedinjene Amerike Drave...
2. Pisanje imena okeana, mora, jezera
Da li ste znali da je:
Najvei okean Tihi okean. Zove se jo i Veliki okean.
Dva puta manji od Tihog okeana je Atlanski okean.
Najvee slano jezero na svijetu Kaspijsko jezero.
Najvee slatkovodno jezero Gornje jezero.
Najdublje jezero je Bajkalsko jezero u Aziji.
Nekada je oko rijeke Save bilo Panonsko more.
Panonsko more i Jadransko more su postojali istovremeno.
Kakvim poetnim slovom piemo imena/nazive okeana, mora, jezera?

Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena okeana,
mora, jezera.
Ostali lanovi imena se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice: (Indijski okean, Crno more, Panonsko jezero...)

Sinteza
Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana imena kontinenata,
drava, gradova, sela, zaselaka. Ako je naziv sastavljen od vie rijei, tada se sve
rijei (osim prijedloga i veznika) piu velikim slovom.
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena okeana, mora,
jezera. Ostali lanovi imena se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice.

Copyright NAM Tuzla, 2009

280

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Prepiite u svoju biljenicu rijei iz teksta koje su trebale biti ispisane velikim
poetnim slovom.
Da li ste znali...?
okoladu sa razlogom zovu hranom bogova jer je jedan od omiljenih slatkia
na planeti zemlji. Pored toga to je slasna, ona je i ljekovita. Povoljno utie na
raspoloenje, zdrava je za srce i krvne sudove. Glavni sastojci okolade su kakao i
puter - masnoa koja se dobija iz mahune kakaoa. Mahune kakaoa rastu na drvetu
koje dostie visinu od nekoliko metara, a potie iz centralne i june amerike. U nekim
dijelovima amerike sjeme kakaoa se koristilo kao novac u 16. vijeku. Jedan car
(montzuma) je dnevno pio po pedeset zlatnih pehara tople okolade zainjene ljutom
papriicom. Sjeme kakaoa je u evropu je donio kristofor kolumbo, 1502. godine.
Pouzdano se ne zna kada je okolada stigla u bosnu i hercegovinu.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 125-126, Radni kutak broj: 92
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

281

Prirunik 6

75

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pisanje imena naroda i stanovnika
nebeskih tijela

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortografije, vjebanje pravopisnih pravila: pisanje imena naroda i
stanovnika nebeskih tijela
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija

Copyright NAM Tuzla, 2009

282

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 127, Radni kutak broj 93
Grafofolija/ilustracija 1: strip Ja sam Tuzlak
ta vas je nasmijalo u ovom stripu?
Kako se piu nazivi stanovnika izvedeni od imena gradova?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
1. Pisanje imena naroda i stanovnika
Da li znate da u Bosni i Hercegovini ima 17 nacionalnih manjina? Svi oni imaju
svoj jezik, obiaje, tradiciju. I svi nas sad pozdravljaju sa DOBAR DAN:
Albanci

Mir dita

esi

Dobri den

Italijani

Buon orno

Jevreji

Buenas dias

Jo napot
Guten Tag
Lao ive
Dobrij djenj
Dobri djenj
Merhaba
Dobar dan

Makedonci
Poljaci
Rumuni
Rusini
Slovenci
Ukrajinci

Dobre den
en dobri
Bune zira
Dobri dzenj
Dober dan
Dobrij denj

Maari
Nijemci
Romi

Rusi

Slovaci
Turci

Crnogorci

Kako se piu nazivi stanovnika izvedeni od imena kontinenata, drava, gradova,


sela, mahala?
Velikim poetnim slovom piu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi
lanovi): Bosanci, Hercegovci, Bonjak, Hrvatica, Luiki Srbi, Indijka...).

Copyright NAM Tuzla, 2009

283

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Pisanje imena nebeskih tijela


Plaviasti svod koji nas natkriva zovemo nebo ili nebeski svod. Nou
nebo potamni i ospe se mnogobrojnim zvijezdama. Zvijezde i Mjesec koje vidimo
nou, a Sunce danju, zovemo nebeskim tijelima. Postoji jo mnogo nebeskih
tijela. Neka od njih ponekad vidimo, a neka se mogu vidjeti samo pomou
teleskopa. Golim okom moemo vidjeti oko 6000 zvijezda. I nae Sunce je
zvijezda. Ako posmatramo zvijezde nou, primijetiemo da su grupisane tako da
podsjeaju na neke ivotinje, predmete. Tako na nebu moemo vidjeti Velikog
medvjeda ili Velika kola, Malog medvjeda ili Mala kola, Lava, Ribu...
Najsjajnija zvijezda u sazvijeu Malog medvjeda je Sjevernjaa. Oko
Sunca krui devet planeta. To su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn,
Uran, Neptun i Pluton. Sunce je stalni izvor toplote i svjetlosti pa s pravom
kaemo da je Sunce izvor ivota. Oko planeta krue/ prate ih, manja nebeska tijela
koja koja nazivamo satelitima. Zemljin satelit je Mjesec.
Kakvim poetnim slovom se piu imena nebeskih tijela (sazvijea, planeta)?

Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena, a


ostali se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice: Sunce,
Jupiter, Zemlja, Mjesec, Mala kola...
Sinteza
Velikim poetnim slovom piu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi
lanovi).
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena, a ostali se
piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Igrajte se i uite!
Budite Sunce, Zemlja i Mjesec!
Jedan uenik je Sunce, stoji u sredini i okree se sam oko sebe. Drugi uenik je Zemlja
i on ima zadatak da se okree oko sebe kao i Sunce, ali istovremeno i oko Sunca. Trei
uenik je Zemljin pratilac/satelit Mjesec i on ima najtei zadatak.Okree oko sebe kao i
Sunce i Zemlja, istovremeno se okree i oko Zemlje jer je njen pratilac, a skupa sa
Zemljom se okreu oko Sunca.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 127-128, Radni kutak broj: 93, 94
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

284

Prirunik 6

76

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i
pridjeva izvedenih od vlastitih imena

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od
vlastitih imena
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortoepije i ortografije, vjebanje pravopisnih pravila: pisanje i izgovor
superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica

Copyright NAM Tuzla, 2009

rad,

285

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ponovimo:
Promjenu pridjeva koja nastaje uporeivanjem dvaju, triju ili vie predmeta po nekoj
zajednikoj osobini zovemo poreenje pridjeva ili komparacija.
Pridjevi mogu imati tri stepena:
1. POZITIV (edan, veseo, dug...)
2. KOMPARATIV ( edniji, veseliji, dui...)
3. SUPERLATIV (najedniji, najveseliji, najdui...

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena
1. Pisanje i izgovor superlativa pridjeva
Rijeca NAJ u superlativu pridjeva uvijek se pie zajedno sa pridjevom.
Kada pridjev poinje suglasnikom J, u superlativu se pojavljuju dva J (jj):
najjednostavniji, najjeftiniji, najjasniji, najjuniji, najjadniji... U superlativu oba ova
glasa j - izgovaramo i piemo.

Izbjegni pogreke!
Razlikuj pridjeve i priloge!
Nastavnik: Ovo je najjednostavnija lekcija!
Uenik: Jeste, ako nam je najjednostavnije kaete!
Pridjev (stoji uz imenicu kao atribut): najjednostavnija lekcija;
Prilog (stoji uz glagol kao priloka odredba za nain): najjednostavnije
kaete.
Zajedniko opisnim pridjevima i prilozima koji su nastali od opisnih pridjeva je to
to i jedni i drugi imaju komparaciju. Zato se prilozi i zovu polupromjenljive rijei.
Pozitiv: Pjevam lijepo.
Komparativ: Pjevam ljepe.
Superlativ: Pjevam najljepe.
Copyright NAM Tuzla, 2009
286

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena


Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 129, Radni kutak broj 95
Grafofolija/ilustracija 1: Kako je Lela u balon od vake dospjela?
Kako je Lela u balon od vake dospjela?
Lela je jednog toplog predveerja etala tuzlanskim Panonskim jezerom.
Divila se vodopadima, putovala na krilima mate. Lagano je puhala balone od
svoje svoje omiljene vake od kisele jabuke. I gle!
Lelin balon od vake se poeo odjednom poveavati, poveavati i ona se poela
dizati skupa s njim u visine. Plovila je, plovila, gledala bosanske planine i rijeke,
zavidovike ume, staru sarajevsku Baariju, mostarski Stari most,
hercegovake maslinike, neumske obale. Lelin balon se naglo poeo dizati ka
zvijezdama. Vie nije vidjela ni more, ni planine. Oko nje je bio mrak. Uplaila se.
Kuda me vodi? Ne elim gledati Sunev sistem ni njegove planete. Hou kui!
U strahu i uzbuenju je mahala rukama silno elei da balon pukne. U jednom
trenutku se naglo trgla, skoila i... shvatila da se nalazi u bratovoj postelji i da je
sve to bio samo san. Neu vie nikad spavati u Benjaminovoj postelji,
odahnula je.
Sigurno je za to kriv Benjaminov krevet. Ili, moda, kisela vaka!?
Jeste li imali nekad sline snove?
Kako ste se osjeali kad ste shvatili da je sve to bio samo san?
U ovom tekstu istaknuti su prisvojni pridjevi s kojima ste se ve upoznali.
Podsjetimo se, pridjevi mostarski, Lelin... oznaavaju pripadanje/posesivnost
(iji/ija).
Od koje vrste imenica su nastali ovi prisvojni pridjevi: tuzlansko, bosanske,
sarajevska, mostarska, hercegovaki, neumski, Lelin, Sunev, Benjaminov?
Kakvim poetnim slovom su ti pridjevi napisani?
Primijetili ste da su neki prisvojni pridjevi napisani malim, a neki velikim slovom.

Copyright NAM Tuzla, 2009

287

Prirunik 6
Utvrdimo pravila:
1.
tuzlan sko, -ski
bosan ske, -ski
zavidovi- ke,-ki
sarajev ska,-ski
mostar ska, -ski
hercegova ki
neum ski
2.
Lejl - in
Sun ev
Benjamin - ov

3.
Ovo je Leina apa.

4.
Tuzlakovo srce je veliko.

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -ki, ki, -ski, -ki, uvijek se piu malim poetnim slovom
(banjaluki, slovenski, posavski, antievski,
hromadievski...).

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, ev, -in piu se velikim poetnim slovom (Jusufov,
Mirkov, Jasnin, Goranov...)

Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi


izvedeni od vlastitih imena ivotinja (Lein, Papijev,
arkov...)

Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni


pridjevi na -ov, -ev, -in koji su izvedeni od imena
pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena
(Bosanev, Hercegovkin, Sarajlijin, Tuzlakov,
Mostarkin, Amerikanev...)

Sinteza
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -ki, -ki, -ski, -ki, uvijek se piu
malim poetnim slovom.
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in piu se velikim
poetnim slovom
Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena
ivotinja.
Velikim poetnim slovom piu se i prisvojni pridjevi na -ov, -ev, -in koji su
izvedeni od imena pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena.

Copyright NAM Tuzla, 2009

288

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Ispiite u tabelu imenice od kojih su nastali ovi prisvojni pridjevi:
Prisvojni pridjev
sarajevske ulice
mostarsko sunce
bihaki steci

imenica

Prisvojni pridjev
neumske plae
lukavaki bazeni
visoke piramide

travniki sir

Marsova putanja

Zemljin satelit

kalesijski folklor

Goranov kaket

Sidranove pjesme

imenica

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 129-130, Radni kutak broj: 95
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

289

Prirunik 6

77

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene
glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije

Nastavna oblast: jezik


Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne
promjene: nepostojano a i palatalizacije
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortoepije i ortografije, vjebanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje
rijei u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, biologija

Copyright NAM Tuzla, 2009

290

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Da li ste znali?
Hrku nije potrebna voda.
Prosjean komarac ima 47 zuba.
Istraivanja su pokazala da komarce
privlae ljudi koji su nedavno jeli banane.
Dinovski afriki cvrak voli
da jede ljudsku kosu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i
palatalizacije
1. Nepostojano A
Da li ste znali:
Hrku nije potrebna voda.
Prosjean komarac ima 47 zuba.
Istraivanja su pokazala da komarce
privlae ljudi koji su nedavno jeli banane.
Dinovski afriki cvrak voli
da jede ljudsku kosu.

Jedna vrsta antilope (Sintatunga)


moe da spava pod vodom.
Patka ima tri ona kapka.
Magarci nisu samo dobri, nego i pametni
kopitari. Oni dlakama na bradi, probaju
da li je kroz ianu ogradu putena struja,
i na takvo mjesto idu samo kad
gospodar pree preko njega.

Copyright NAM Tuzla, 2009

Nepostojano A se javlja u:

imenicama koje se zavravaju na


ac i ak u nominativu jednine i
genitivu mnoine: hrak (hrka)
hraka komarac- (komarca)
komaraca cvrak (cvrka)
cvraka kapak-(kapka) kapaka

u nominativu mukog roda


broja jedan: jedna- jedan
u genitivu mnoine imenica
enskog roda: patka- pataka
kod pridjeva u mukom rodu
dobar-dobra
kod pokaznih zamjenica u
mukom rodu takav-takva

291

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nepostojano A je takvo A koje se u nekim oblicima rijei javlja, a u nekim ne javlja.


U naem knjievnom jeziku ovo A se javlja u nekim oblicima mnogih imenica,
pridjeva, zamjenica, a u broju jedan - izmeu dva posljednja suglasnika.

2. I palatalizacija i sibilarizacija / II palatalizacija


S I palatalizacijom i sibilarizacijom smo se upoznali dok smo se upoznavali sa
padeima.
Ponovimo:
I palatalizacija
je glasovna promjena u kojoj
se suglasnici k,g,h, a ponekad i
ci z, kad se nau ispred
samoglasnika
e i i, mijenjaju u
Kutak
za knjigoljupce
suglasnike , i .

Suglasnici K, G, H ispred
samoglasnika i prelaze u
glasove C, Z, S.
Ova glasovna promjena se zove
SIBILARIZACIJA ili druga
palatalizacija.

Dragi uenie,
Ti sigurno zna ta je to dnevnik. Moda i sam/a vodi dnevnik o svojim
doivljajima i osjeanjima, a zatim ga skriva na tajno mjesto.
Ako eli da proita dnevnik jedne djevojice tvojih godina, potrai u biblioteci
knjigu Dnevnik Ane Frank.
To je potresna pria jevrejske djevojice koja je u doba II svjetskog rata ivjela
u Njemakoj. Ana, njena porodica, roaci i prijatelji ivjeli su u Tajnom skrovitu
itavih 26 mjeseci, krijui se od oiju i uiju Nijemaca. ivjeli su kao zatvorene
ptiice. Poslije toga su odvedeni u koncentracione logore. Jedini preivjeli bio je
njen otac. Drhtavom ruicom je Ana biljeila preivljavanja, strahove i sitne
radosti u Tajnom skrovitu.
O uasu kroz koji je prola Ana ali i o njenoj snazi, proitat e vie u knjizi
Dnevnik Ane Frank. Potrai je!
Pogledajmo istaknute rijei u ovoj preporuci za knjigoljupce.
Prepoznajmo glasovne promjene koje su izvrene u rijeima. Rije je o
I palatalizaciji i sibilarizaciji (II palatalizaciji).

Copyright NAM Tuzla, 2009

292

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

I palatalizacija:

sibilarizacija/ II palatalizacija:

- uenie
- oiju
- uiju
- ruicom

I palatalizacija se javlja u:

A. Verlaevi & V. Ali

- biblioteci
- roaci
- knjizi
- snazi

sibilarizacija/II palatalizacija se javlja u:

vokativu jednine imenica


mukog roda sa osnovom na K, G, H.
uenik uenie
vrag vrae
duh due
oblicima mnoine imenica
enskog roda
oko oi
uho ui
nekim glagolskim oblicima
pei pee
rei ree

nominativu mnoine imenica


mukog roda sa osnovom na K, G, H.
roak - roaci
vrag - vrazi
duh - dusi
dativu i lokativu jednine imenica
biblioteka - biblioteci
knjiga - knjizi
snaha - snasi

Sinteza

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Navedi oblike sljedeih rijei u kojima se javlja nepostojano A: olovka, maka, taka,
ovca, bukva, rebro, koplje, guska, modra, vedra, vrijedna.
Kako glasi dativ jednine imenica:
Milka
seka
voka
Olga
dika
mazga
Meliha
maka
noga
baka
taka
Miljacka
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 131-133, Radni kutak broj: 96
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

Copyright NAM Tuzla, 2009

293

Prirunik 6

78

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Izgovor i pisanje rijei s glasovinim
skupovima ije i je, jotovanje/jotacija

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje rijei s glasovinim skupovima ije i je,
jotovanje/jotacija
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortoepije i ortografije, vjebanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje
rijei s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

294

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 134, Radni kutak broj 97
Grafofolija/ilustracija 1: poklanjam ti cvijet

PONOVIMO!
Na podruju Bosne i Hercegovine u upotrebi je
jedno narjeje - tokavsko.
Ve smo nauili da tokavski dijalekt razlikuje
tri govorna tipa na osnovu zamjene starog
glasa jat. Glas jat je naslijeen iz
praslavenskog jezika, u staroslavenskom
jeziku se obiljeavao ovako:, a u latinici
ovako: . Bile su tri razliite zamjene ovog
glasa: ekavska (e), ikavska (i) i
ijekavska
(je/ije).
U
savremenom
standardnom jeziku u Bosni i Hercegovini je u
upotrebi je/ijekavski izgovor.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Izgovor i pisanje rijei s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
1. Izgovor i pisanje rijei s glasovinim skupovima ije i je
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat ().
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliite zamjene tog glasa i tri razliita izgovora:
1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija, Srbija,
Makedonija - cvet, mleko, vetar)
2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i
Hrvatske - cvit, mliko, vitar)
Ikavski govor nije knjievni.
3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski
izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora cvijet, mlijeko, vjetar)

Uspavanka za jednu djevojicu


Copyright NAM Tuzla, 2009

295

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

Spavaj, spavaj, djevojice,


spavaju i lastavice,
neboderi i ulice,
umskog cvijea sve krunice,
i u parku klackalice,
i u depu maramice.

A. Verlaevi & V. Ali

Spavaju i drvoredi,
dremucka i mjesec blijedi,
autobus na trgu spava
i kraj rijeke snena trava.
Samo se rijeka uje,
tebe tiho uspavljuje.
Ismet Bekri

U ijekavskim govorima jat ima refleks ije/ je


( snijeg - snjegovi, dijete- djeteta, cvijet- cvjeara).
Zamjena glasa jat zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima
koji su se izgovarali otegnuto nalazi ije (slijep, mlijeko), a u kratkim
slogovima je (hljeb, mjesto).
Rijei sa ije:
Cvijet
dijete
vrijeme
mlijeko
odijelo
snijeg

Rijei sa je:
mjesto
pobjeda
rjenik
cvjetovi
svjetlost
ovjek

Izbjegni pogreke!
Mali savjet:
U govoru i pisanju este su pogreke kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste ba sigurni kako neku rije izgovoriti ili napisati, izgovorite je
na ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (mleeko), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je
Kraenje dugoga sloga
e na ekavskom kratko (mesto), tada upotrijebite je.

Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).

Copyright NAM Tuzla, 2009

296

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih umanjenice


(deminutive) pomou nastavaka -, -i, -ica, -ece, -ence, -ace
ili uveanice (augmentative) pomou nastavaka -ina, -ina, -etina, -esina.
Augmentativi:
Deminutivi:
Cvijet cvjeti
korijenkorjenina
snijegsnjei
mijehmjeina
dijetedjetence
tijelotjelesina
rijekarjeica
snijegsnjeina
ije se skrauje u je u mnoini nekih imenica: cvijet-cvjetovi, svijet- svjetovi;
ije se skrauje u je u komparativu i superlativu pridjeva: blijed-bljeinajbljei, lijen-ljenji/iji-najljenji/iji, svijetao-svjetliji-najsvjetliji, bijel-bjeljinajbjelji,bijedan-bjedniji- najbjedniji.

Duljenje kratkog sloga


Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeima
umjesto je javlja ije.
Ta promjena se esto vri u glagolima:
razumjeti - razumijevati
zagorjeti- zagorijevati
uspjeti uspijevati
sjei - sijeem

U naem jeziku pravilno/standardno je:

bregovi i brjegovi
strelica i strjelica
vredniji i vrjedniji
grehota i grjehota
prenik i prjenik
pregled i prijegled

Naporedno su dozvoljeni i oblici:

slijedei i sljedei
svijetlei i svjetlei
usljed i uslijed
prijevod i prevod
prijestup i prestup
prijevoz i prevoz

Ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih umanjenice


(deminutive) pomou nastavaka i, -i, -ica, -ece, -ence, -ace
ili uveanice (augmentative) pomou nastavaka ina, -ina, -etina, -esina.
Izbjegni pogreke!
pravilno je:
nepravilno je:
blijesak
bljesak
lijepak
ljepak
naslijee
nasljee
redoslijed
redosljed
cvijetnjak
cvjetnjak
sazvijee
sazvjee

Copyright NAM Tuzla, 2009

297

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Jotovanje/jotacija
sol + ju solju
glad + ju glau
pamet + ju pameu

l + j = lj
d+j=
t +j =

JOTOVANJE
Glasovna promjena u kojoj se
zavrni suglasnik rijei stapa sa
suglasnikom J (grko jota) u novi
glas zove jotovanje ili jotacija

Jotovanje/jotacija se vri u:

zbirnim imenicama na - e
kesten + jekestenje
cvijet + je cvijee
kamen + jekamenje
list + je
lie
komparativu pridjeva
blag + ji blai
tih + ji tii
jak + ji jai

u instrumentalu imenica enskog


roda na suglasnik
glad + juglau
mast + jumau
radost + juradou
sol + jusolju
nekim glagolskim oblicima
pis + jempiem
kaz + jemkaem
mel + jemmeljem

4. Sinteza
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat ().
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliite zamjene tog glasa i tri razliita izgovora:
1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor;
2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor
Ikavski govor nije knjievni.
3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski
izgovor.
Glasovna promjena u kojoj se zavrni suglasnik rijei stapa sa suglasnikom J (grko
jota) u novi glas zove jotovanje ili jotacija

Copyright NAM Tuzla, 2009

298

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
U kojoj rijei je izvreno jotovanje i kako je dolo do njega?
Zakleli su se au da e braniti domovinu.
Pokai jotovanje u ovim rijeima: slavlje, drvlje.
Razvrstaj deminutive i augmentative:
Cvijet cvjeti
cijevcjevica
mijehmjeina
rijekarjeica
dijetedjetence
korijenkorjenina
snijegsnjei
tijelotjelece
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 134-135, Radni kutak broj: 97
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

299

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

79

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Izgovor i pisanje i u deklinaciji
imenica i stepenovanju pridjeva

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje i u deklinaciji imenica i stepenovanju
pridjeva
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti ortoepije i ortografije, vjebanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje i
u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura, biologija

Copyright NAM Tuzla, 2009

300

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Patlidan
Najveu su muku muili uitelji s naim . U nas je bila i aa i aa, i
ovjek i ilim, i kua i ast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali
nauiti da ima i , koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom
nastale muke u govoru, a pogotovo u pisanju. Onda je obino bilo u govoru i u
pisanju: etiri avke ue na kui. Badava su nam uitelji kazivali da je
mehko, a tvrdo, mi im nismo vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je
mehko, a u mehkim stvarima tvrdo. Nekako nam je ilo u glavu da je u
ilima , jer je mekan, a u ekia jer je tvrd, ali otkud u pele , kad je
mekana kao vosak, i u oe , kad ovjek moe o nj razbiti glavu kao tikvu.
Alija Nametak
Razgovor o sadraju tekstu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Izgovor i pisanje i u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
Kako se izgovaraju glasovi i u tvom kraju?
Postoji li meu tim glasovima razlika ili se isto izgovaraju?
Pojava nerazlikovanja glasova i je esta u bosanskim narodnim govorima.
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 136, Radni kutak broj 98
Grafofolija/ilustracija: strip - razgovor i
u deklinaciji imenica
Glas se javlja u:
nastavcima imenica na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa, tako da se javlja u svim padeima takvih imenica i
jednine i mnoine .

Copyright NAM Tuzla, 2009

301

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

vokativu jednine imenica mukog roda koja se zavrava na:


-k i -c: junak junae, nastavnik nastavnie, vojnik vojnie. mjesec
mjesee, otac- oe... (Prisjetite se, ova promjena se zove I PALATALIZACIJA)
nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imenica mukog roda kojima se
osnova zavrava na:
-c : stric strievi strieve strievi; zec zeevi zeeve- zeevi
Glasovi i u stepenovanju pridjeva
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 137, Radni kutak broj 98
Grafofolija/ilustracija 2: dva djeaka i djevojica razgovaraju
Razgovor: Provjerite da li upravo ovako izgovarate komparativ pridjeva velik i
jak? Prvi djeak u naem stripu tvrdi da je vei. U naem jeziku postoje pridjevi
koji imaju nepravilnu komparaciju, meu kojima su i pridjevi: velik - vei najvei, dobar - bolji - najbolji, zao - gori - najgori Dakle, prvi djeak iz naeg
stripa nije najbolje nauio komparaciju pridjeva. Ispravite tu greku u stripu
crvenom bojom.
Glasovi i se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak jai najjai
gorak gori najgori
ljut ljui najljui
ut ui najui
krut krui najkrui

(k + j)
(k + j) - glas A ispada
(t + j)
(t + j)
(t + j)

Sinteza
Glas se javlja u:
nastavcima imenica na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa.
vokativu jednine imenica mukog roda koja se zavrava na:
-k i -c: junak junae, nastavnik nastavnie.
nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imenica mukog roda kojima se
osnova zavrava na:
-c : stric strievi strieve strievi.
Glasovi i se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak jai najjai
(k + j)
ljut ljui najljui (t + j)

Copyright NAM Tuzla, 2009

302

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Istraivake aktivnosti
Ispii pravilno glasove I :
Nekako nam je ilo u glavu da je u cilima c, jer je mekan, a u cekica c jer je
tvrd, ali otkud u pcele c, kad je mekana kao vosak, i u cae c, kad covjek moe
o nj razbiti glavu kao tikvu.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 137, Radni kutak broj 98
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

303

Prirunik 6

80

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Reenini i pravopisni/interpunkcijski
znakovi: trotaka, crtica, zagrada

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Reenini i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotaka, crtica,
zagrada
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: reenini i pravopisni/interpunkcijski znakovi
(trotaka, crtica, zagrada)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

304

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: itanka 6, strana broj 67
Grafofolija/ilustracija 1: Djeak Aron
Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario
ga kamenom... jadnika... Sad ne moe dalje... Sigurno je gladan... Kako samo
mirka oima... kako se kree... moda e i lipsati do sutra... Jadnik..."
Sa kojim pravopisnim znacima smo se do sada upoznali? A u ovom odlomku?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Reenini i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotaka, crtica, zagrada
Sa neki pravopisnim znakovima ste se upoznali u prethodnim razredima (taka,
uzvinik, upitnik, zarez, dvotaka) i nauili ste da nam pravopisni znaci pomau u tome
da naa pisana poruka bude jasna i u skladu s pravopisom.
Upoznajmo jo neke pravopisne/ interpunkcijske znakove.
1. Trotaka/tri take (. . .)
Nauimo poneto o tri take na tekstu Djeak Aron Isaka Samokovlije!

Djeak Aron
(. . .)
Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario
ga kamenom... jadnika... Sad ne moe dalje... Sigurno je gladan... Kako samo
mirka oima... kako se kree... moda e i lipsati do sutra... Jadnik..."
Trotaka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut.

- Jadnik, kao da hoe neto da kae... da ispria kako su ga gonili...


udarali.
Trotaka moe posluiti knjievniku za obiljeavanje naglaenije pauze
izmeu dijelova reenice.

Copyright NAM Tuzla, 2009

305

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

On ue u malu avliju, ali se brzo, ne znajui ta da uradi s Buckom,


zaustavi, nasred nje. Majka proe kraj njega i dobaci:
-ta si stao, hajde, ulazi u kuu.
- Donio sam pae - Aron pokaza glavom na zamotuljak.
- Donio? ta si donio?
- Pae... - ponovi Aron.
- Kakvo pae, teko meni! - snebivala se Buena.
-Naao sam ga gdje cvili...
Trotaka se pie na mjestu prekinutog dijela reenice. Obino se
izostavlja dio teksta koji italac moe naslutiti.
2. Crtica (-)
Grafofolija/ilustracija 2: itanka 6, strana broj 59
Grafofolija/ilustracija 2: Jablan

Crtica kao pravopisni znak se stavlja izmeu sastavnih dijelova rijei:


kad-tad
Ako se u novi red prenosi dio rijei koji se rastavlja crticom, i ispred
njega se pie crtica, dakle novi red poinje crticom: kad-tad

Crtica se pie:

Jablan stoji ponosito na mejdanu.

pri rastavljanju rijei na kraju retka:


izmeu sastavnih dijelova polusloenica:

Copyright NAM Tuzla, 2009

gol-razlika
sahat-kula
klima-ureaj
rang-lista
Kurban-bajram

306

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

izmeu sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem rijei bliskog ili suprotnog
znaenja:
- 'Oe, Jabo nadbosti -nee! 'Oe - nee; 'oe - nee; 'oe! - nee; 'oe! viknu Lujo, a oi mu zasvijetlie od prevelike radosti.
(Petar Koi: Jablan)
( gore- dolje, rekla- kazala, hoe- nee,tamo- ovamo, crno- bijelo)
-Trei ree da je najbolja ljudska osobina tenja za ljepotom, da je ljepota
neto ama-ha, i da e svi ljudi, kad-tad, pred ljepotom, to od svoje volje,
to onako - nikom poniknuti. ( kad-tad, ama-ha)
(Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca )

izmeu dijelova onomatopejskih rijei:

tika- taka
bum- tras
pljus-pljas
tu-tu

izmeu dvostrukih prezimena enskih osoba:


itam umu Striborovu Ivane Brli-Maurani.
Nasiha Kapidi-Hadi je poznata djeija pjesnikinja.
(Ako se ova crtica nae na kraju reda, onda se ona prenosi na poetak
novog reda.)

crtica se pie i pri rastavljanju rijei na slogove:


u-ta, pti-ca...
3. Zagrade: oble ( ), uglaste[ ], kose// i vitiaste{}

Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se oznaava naknadno


umetnuto kao i sporedno objanjenje koje se odnosi na dio reenice,
reenicu ili vie njih. Najee su oble zagrade.

Copyright NAM Tuzla, 2009

307

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

Prisjetimo se podjele glasova u naem


jeziku.
1) vokali (samoglasnici): a, e, i, o, u.
2) sonanti (glasnici):j, l, lj, m, n, nj, r,
v.
3) konsonanti (suglasnici): b, d, g, z,
, d, , p, t, k, s, , , , f, h, c.

A. Verlaevi & V. Ali

U oblim zagradama se nalazi


naknadno objanjenje (dati su
drugaiji nazivi glasova).
Iza brojeva jedan, dva i tri se nalazi
samo jedan luk. Takvu zagradu
zovemo jednostruka zagrada.
Upotrebljava se umjesto take kada
se izraava redoslijed u nabrajanju.

Obla zagrada se upotrebljava i kod obiljeavanja umetnutog, sporednog


objanjenja:
Kemal Mahmutefendi, autor pet romana za djecu, (meu njima je i lektirni
naslov Roman o noviu) roen je u Sarajevu 1942.g.
Sinteza
Trotaka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut, obiljeava naglaenije
pauze izmeu dijelova reenice, pie se na mjestu prekinutog dijela reenice.
Crtica se pie: pri rastavljanju rijei na kraju retka, izmeu sastavnih dijelova
polusloenice, izmeu sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem rijei bliskog
ili suprotnog znaenja, izmeu dijelova onomatopejskih rijei, izmeu dvostrukih
prezimena enskih osoba, pri rastavljanju rijei na slogove.
Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se oznaava naknadno umetnuto
kao i sporedno objanjenje koje se odnosi na dio reenice, reenicu ili vie njih.
Najee su oble zagrade.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Stavi crticu tamo gdje joj je mjesto:
Kupio sam englesko bosanski rjenik.
Moja sestra zimuje na ar planini.
etali smo lijevo desno.
Iz ume je dopirao prasak du dum dum.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 138-139, Radni kutak broj: 99
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

308

Prirunik 6

81

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

KULTURA USMENOG I PISMENOG


IZRAAVANJA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prepriavanje

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Prepriavanje
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: razvijanje i podsticanje na kritiko itanje, promiljanje i smisleno
izraavanje, upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: prepriavanje kao oblik kazivanja, saeto i
stvarako prepriavanje
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura, biologija

Copyright NAM Tuzla, 2009

309

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: itanka 6, strana broj 23
Grafofolija/ilustracija 1: avka i tue perje

avka i tue perje


Kad bi sueno orlu krstau, ptiijem kralju, umrijeti, naimenuje
drugoga orla za starjeinu umjesto sebe, a ovaj novi naredi da se sve ptice u
odreeni dan i na zabiljeeno im mjesto okupe, pa da svaku vidi, i da se s njima
upozna, a one s njim. Svaka ptica ode k svome kralju u obinim haljinama, ali se
avka htjede pokazati u najljepim, pa zapadne u tijesni klanac i od svake ptice
izvue po jedno pero koje se njoj dopalo.
Evo ih sviju na okupu, a najposlije i avke okiene najljepim, ali
tuim, perjem. U nju se orao zabulji i samo nju od miline gledae, a ona se spram
njega ponaae kao djevojka kad na vjenanje polazi. Sve se ptice na avku
naljute, a paun najvie, i zamolie kralja: Aman, estiti kralju, uhvati avku da se
s njom dovijamo jer nam je nepravdu uinila. Kralj je uhvati i ree: Evo je, ta
hoete? - Bogme, novi i pravedni care, da svaka od nas svoje perje uzme.
- Uzimajte to je ije. Poto svako oduze svoje perce, ostade avka
gadna, jadna, crna i grdna, onakva kakva je. Car se zaudi i ree: ta je ovaj
svijet! Kako se i najpametniji moe prevariti!
Narodna basna
Razgovor o tekstu, o stvarnom izgledu avke i pauna.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prepriavanje
Prepriavanje je jedan od oblika naracije (pripovijedanja).
Prepriavati se moe film, proitana pria, roman.
Uspjeno prepriati neko knjievno djelo, znai uspjeno reproducirati
knjievnikove rijei i pri tome sauvati idejno-umjetniku sadrinu. A to nije
uvijek jednostavno.
Razlikujemo vie vrsta prepriavanja:
1. prepriavanje saimanjem fabule
2.stvaralako prepriavanje
3.detaljno prepriavanje
4.prepriavanje rezime.

Copyright NAM Tuzla, 2009

310

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prilikom bilo koje vrste prepriavanja vodi rauna o sljedeem:


dogaaje prepriavaj odreenim redom
bitnim pojedinostima ustupi vie mjesta
prepriavaj svojim rijeima i reenicama
lanano nadovezuj reenicu na reenicu
reenice bi trebalo da budu kratke i jasne
dogaaji moraju biti meusobno povezani
izbjegavaj potapalice (ovaj...)
slobodno iskai svoje miljenje, svoj stav u vezi sa tekstom
1. Prepriavanje saimanjem fabule / saeto prepriavanje
Za koju prigodu se avka odluila prikazati u najljepim haljinama?
ime je avka oarala novog orla starjeinu?
Koga je to naljutilo?
Kako je zavrila ova posjeta caru ptica?
ta je tema ove basne?
ta je pouka basne?
Ovu basnu moemo podijeliti na vie cjelina.
1. Ptiiji kralj pred smrt imenuje novog orla za starjeinu
2. Novi starjeina saziva skup da bi upoznao sve ptice
3. avka uzima perje drugih ptica da bi bila najljepa
4. Novi starjeina ptica se zagleda u avku
5. Ptiija ljutnja i njihova molba kralju
6. Otrivena i kanjena prevara
Ove cjeline neka budu plan za tvoje prepriavanje.
Basnu prepriaj tako to e izloiti samo najbitnije dogaaje. Za svaki dio ovog
plana smisli kratku, jasnu i jednostavnu reenicu.

avka i tue perje


Ptiiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starjeinu. Novi starjeina je
sazvao sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepa, avka je od
ostalih ptica uzela po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se
naljutile. Traile su od starjeine da se otkrije istina. avku je novi kralj doveo
pred ptice i one su uzele svoja pera. avka je ostala crna i runa.
U saetom prepriavanje se iznose samo najbitniji dogaaji. To su oni
dijelovi teksta koji ine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjeanja
likova.

Copyright NAM Tuzla, 2009

311

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Stvaralako prepriavanje narodne basne avka i tue perje

avka i tue perje


Kralj ptica, orao krsta, jednog se dana tako razbolio da je osjetio da se
blii dan kada e umrijeti. Znao je da njegove ptice moraju imati nekoga ko e ih
zimi voditi u tople krajeve i uvati od divljih zvijeri, pa je odluio to prije nai
novog ptiijeg zatitnika i vou.
Razmiljao je o tome ko bi to mogao biti i dosjetio se da je za tako
odgovoran zadatak najbolji mladi, poteni i nadasve hrabri orao koji je te iste
zime odbranio ptice od gladnih jastrebova i poveo ih najkraim putem na jug.
Tako je. On e biti novi kralj ptica. Sazvao je orao krsta sutradan sve ptice i
saopio im svoju odluku. Ptice su bile oaloene zbog kraljeve bolesti, ali su sa
odobravanjem prihvatile njegovu odluku.
Novi kralj i starjeina takoer sazva skup ptica kako bi upoznao svoj ptiiji
narod. Poto je mladi kralj bio neobino lijep, a i bogat, crna avka, koja je bila
tako crna da crnja ne moe biti, odlui da se poslui lukavstvom kako bi naoitom
kralju ba ona najvie omilila. Napravila je popis najljepih ptiijih pera, a zatim
poela obilaziti ptice i moliti ih da za mladog kralja daruju svoje najblistavije pero.
Kada je u njenom crnom gnijezdu bilo dovoljno blistavih pera da je mogla okititi
cijelo avije jato, odluila je ukrasiti se njime. Za krunu je odabrala najljepe od
svih pera, paunovo pero koje je sijalo u hiljadu duginih boja, i uputila se na skup
kao kakva kraljica. I zamislite, niko je nije mogao prepoznati. A kralj! On je bio
tako opinjen njenom ljepotom da je pomislio da je na skup dola kakva kraljica.
Naravno da nijednu drugu pticu nije ni pogledao.
Zar tako da nas prevari? pitale su se povrijeene ptice. Zar nismo
mogle ni naslutiti ta jedna avka namjerava? Odluile su zamoliti novog kralja
da im dozvoli da se suoe sa tom koopernom kraljicom. Kralj, kojemu su bile
vane molbe njegovog ptiijeg naroda, dozvoli to, iako mu nije bilo ba jasno
bog ega su sve ptice ljute na jednu tako otmjenu damu.
ta elite od nje? pitao je.
elimo samo ono to je nae!, odgovorie ptice i poee upati svaka
svoje pero s nakinurene avke. Kako je koje pero spadalo, ona je postajala sve
crnja i sve runija, i sve jadnija. Kada je konano pred nju stao paun, ona je sama
sa glave strgla ovo posljednje pero i ljutito mu ga pruila. Bila je tako ohola da
nije nije ni pomislila da se osramotila.
A kralj? On je izbezumljeno gledao to erupanje i nije mogao da
povjeruje svojim oima. Zar me je opet prevarila jedna avka? Zar ja vie ne
mogu vjerovati svojim oima?, pitao se. Crnu avku vie nisu vidjeli, ali se jo
uvijek sve ptice iz ptiijeg kraljevstva bude nou i prebrojavaju svoja najblistavija
pera.
U emu je razlika izmeu narodne prie avka i tue perje i ovog teksta?

Copyright NAM Tuzla, 2009

312

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ovaj tekst je dui, obogaen je novim sadrajnim detaljima, opisima,


stavovima/miljenjima.
Koje su to pojedinosti koje nemamo u pravoj basni avka i tue perje?
Kako se ova pria zavrava?
Ovakvo prepriavanje nazivamo stvaralakim. Tekst je obogaen novim
pojedinostima vezanim za likove i okolnosti pod kojim se radnja vri, te
linim stavovima/miljenjem i zakljucima. Ovakvim nainom
prepriavanja razvija se matovitost.
Sinteza
U saetom prepriavanje se iznose samo najbitniji dogaaji. To su oni dijelovi
teksta koji ine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjeanja likova.
Stvaralako prepriavanje obogauje tekst novim sadrajnim detaljima, opisima,
stavovima/miljenjima.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Saeto prepriaj neki tekst iz itanke 6 koji si proitao/la.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 146-147, Radni kutak broj: 105
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

Copyright NAM Tuzla, 2009

313

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

82
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Razgovor (privatni /familijarni)

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Razgovor (privatni /familijarni)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: razvijanje i podsticanje na promiljanje i smisleno izraavanje,
upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika
sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti
jezika: razgovor (privatni /familijarni), dobar i lo govornik
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, kviz
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

314

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 148, Radni kutak 106
Grafofolija/ilustracija 1: strip O treninzima
Ovaj privatni razgovor moe biti zavren, ali i ne mora.
Izmeu koga se on vodi? (izmeu dvije prijateljice, Aide i Jasne)
Gdje se vodi taj razgovor? (na putu od kole do kue)
Da li je razgovor unaprijed pripremljen ili je spontan?
(razgovor je spontan, nepripremljen)
O emu prijateljice razgovaraju? ( o privatnim stvarima, o roditeljima, o
spremanju sobe...)

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Razgovor (privatni /familijarni)
Ljudi se na razliite naine sporazumijevaju (govorom, pisanim putem,
neverbalnim putem), ali najei oblik sporazumijevanja je razgovor ili dijalog.
Dijalog se odvija izmeu dvije ili vie osoba, a osnovno izraajno sredstvo mu je
rije. Pored rijei u razgovoru nam pomau i:
pokreti dijelova tijela
boja, jaina i visina glasa
akcenat rijei i reenica
mimika ( izraz lica)
tempo i pauze u govoru
Kojim emo se sredstvima sluiti zavisi od mnogo ega, a prije svega od toga s
kim razgovaramo, gdje razgovaramo i o emu se vodi razgovor.
Zavisno od navedenog razgovor moe biti:
privatni/ familijarni
slubeni/oficijelni/poslovni

1.Privatni/familijarni razgovor
Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjea bliskost izmeu onih koji
uestvuju u njemu. To je razgovor prijatelja, poznanika, lanova porodice. U privatnom
razgovoru se alimo, ali i povjeravamo.
Razgovor moe biti natopljen emocijama koje se mogu osjetiti u boji glasa, tempu,
visini glas, pauzama...
U privatnom razgovoru se ponekad uju rijei reenice koje nisu standardne i koje bi
trebalo izbjegavati ( e si ba? moj matori, lova...)
Copyright NAM Tuzla, 2009

315

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

A ovo su odlike dobrog razgovora:


paljivo sluanje i razmiljanje o onome to se pria;
aktivnost u razgovoru, iskazivanje elje za razgovorom
nenametljivost;
potovanje sagovornikove elje o duini trajanja razgovora;
jasnoa, iskrenost;
ponaanje za vrijeme razgovora uz uvaavanje sagovornika:
oputenost, osmijeh, gledanje sagovornika, umjerena
gestikulacija, smiren govor i objanjavanje.
I privatni i poslovni razgovori se mogu voditi i preko telefona. Danas je to esta
pojava.
Iz bontona: O kulturi telefoniranja!
Kad uspostavite vezu predstavite se, pa tek onda traite osobu s kojom elite
razgovarati!
Ne telefonirajte u nezgodno vrijeme, ni suvie rano, ni suvie kasno!
Ne vodite duge razgovore, to je nepristojno, skupo je, a moda i zamarate
osobu s kojom razgovarate.
Ne prislukujte tue razgovore!
Sinteza
Razgovor moe biti:
privatni/ familijarni
slubeni/oficijelni/poslovni
Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjea bliskost izmeu onih koji
uestvuju u njemu. Ovaj razgovor moe biti natopljen emocijama koje se
prepoznaju u boji glasa, tempu, visini glas, pauzama...

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Tvoji prijatelji (uitelji, lanovi porodice, poznanici...) razliito govore.
Odaberi jednog iji ti se govor svia i jednog iji ti se ne svia i zapii svoja
zapaanja u biljenicu.
Napii ovako:
Dobar govornik:

Osobine govornika
Lo govornik:

Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 148-149, Radni kutak broj: 106
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

Copyright NAM Tuzla, 2009

316

Prirunik 6

83

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Slubeni/poslovni/oficijelni razgovor

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Slubeni/poslovni/oficijelni razgovor
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: razvijanje i podsticanje na kritiko promiljanje i smisleno izraavanje,
upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje uenika
sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti
jezika: slubeni/poslovni/oficijelni razgovor
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, rasprava
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

317

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Sprijeimo nasilje u koli!
Na dnevnom redu ovog naeg sastanka imamo samo jednu taku: Nasilje u naoj koli
i prijedlozi za spreavanje ili smanjenje nasilja. Pokuaemo ustanoviti da li nasilje
zaista postoji u naoj koli i ako postoji, kako da ga sprijeimo ili smanjimo.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Slubeni/poslovni/oficijelni razgovor
Sastanak odjeljenjske zajednice VI razreda na temu: Sprijeimo nasilje u koli!
Razgovor o nasilju u kolama.
Nasilje postoji u svakoj koli. Ne smije se dopustiti uenicima da se meusobno fiziki
obraunavaju. Neophodne su kazne za sudionike nasilja. I kola mora povesti vie
rauna o nasilnicima.
kolski pedagog bi trebalo da razgovara sa vinovnicima nasilja i njihovim roditeljima.
Potrebno je roditeljima ukazati na nasilniko ponaanje njihove djece i pronai razloge
takvog ponaanja.
Nasilnici su pojedinci koji skrivaju svoje slabosti. Zato je neophodno ukljuiti i
psihologe i pedagoge i roditelje i nastavnike u rjeenje problema nasilja.
Svi su djelimino odgovorni za nasilje meu djecom: i uenici, i roditelji, i nastavnici.
ta je to to mi moemo uiniti da do nasilja ne doe?
Prestanimo biti samo posmatrai. Prijavimo nasilnike kako bi pedagozi i roditelji
pronali razloge takvog njihovog ponaanja i pomogli im. Druimo se vie, pomozimo
jedni drugima, i vie uvaavajmo jedni druge. A roditelji moraju svoj ivot organizirati
tako da s nama provode vie vremena u porodinom okruenju, da razgovaraju s nama
o problemima i da nam pomau pri rjeavanju problema. Nama treba puno ljubavi i
panje, a to nam mogu dati prije sveh drugih - nai roditelji.
Podijeliti uenike u etiri grupe.
Odgovorite na pitanje:
1. grupa: Koji su oblici nasilja u naoj koli?
2. grupa: Koji su razlozi nasilnog ponaanja u naoj koli?
3. grupa: Ko moe pomoi u smanjenju nasilnog ponaanja?
4. grupa: Kako mogu uenici pomoi u rjeavanju problema nasilnog
ponaanja?

Copyright NAM Tuzla, 2009

318

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prezentacija grupnog rada i zakljuci.


Ko vodi sastanak odjeljenjske zajednice?
Ko su uesnici ovog sastanka?
O kakvoj temi se raspravlja?
Kako uenici iznose svoje miljenje i prijedloge?
Ima li u njihovom izlaganju slikovitosti?
Do kojih zakljuaka su uenici doli?
Kome e zakljuci biti proslijeeni?
ta se oekuje od donesenih zakljuaka?
Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rjeenju nekog
problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo slubeni/poslovni razgovor.
U njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka rije, reenica je
vezana za temu i vodi ka konanom dogovoru.
Slubeni razgovor vodi jedan od uesnika, najee najodgovornije lice
(direktor, rukovodilac, nastavnik...). Uesnici u razgovoru javljaju se za rije i
tako iznose svoje miljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je
unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadraj i
redoslijed problema o kojima se eli razgovarati.

Sinteza
Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rjeenju nekog
problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo slubeni/poslovni razgovor. U
njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka rije, reenica je
vezana za temu i vodi ka konanom dogovoru.
Slubeni razgovor vodi jedan od uesnika. Uesnici u razgovoru javljaju se za
rije i tako iznose svoje miljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je
unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadraj i redoslijed
problema o kojima se eli razgovarati.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Imate li vi neke prijedloge za smanjenje ili prevenciju nasilja?
Ispiite ih I uputite kolskom pedagogu.
Pokuajte u razredu upriliite poslovni razgovor o nekoj humanitarnoj akciji,
ekskurziji, ureenju kolskog dvorita...
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 150-152, Radni kutak broj: 107
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

319

Prirunik 6

84

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Prianje (pripovijedanje/naracija)

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Prianje (pripovijedanje/naracija)
Struktura i tip asa: ponavljanje i proirivanje steenih znanja, sistematizacija
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: prianje (pripovijedanje/naracija)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora,
sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika,
sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i
logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja
pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

320

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: itanka 6, strana broj 96
Grafofolija/ilustracija 1: Guliverova putovanja
Da li su na ilustraciji predstavljeni stvarni ili izmiljeni dogaaji?
ovjeku se u ivotu deavaju vani, manje vani ili beznaajni dogaaji ili
doivljaji. Dok vrijeme tee, njegov ivot se puni njegovim, ali i tuim, stvarnim, a
ponekad i izmiljenim dogaajima i doivljajima. O njima ovjek pria, iskazuje
svoja osjeanja, iznosi svoje stavove. ovjekov ivot je pria. Knjievnici nam
esto u svojim djelima kazuju svoje i tue ivotne prie.
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni nain je jednostavniji jer ne nudi ovjeku dovoljno vremena ni za
razmiljanje, niti za izbor rijei. ovjek u momentu govora bira rijei i oblikuje
reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
Pismeno kazivanje nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti, odabrati
prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na papir.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prianje (pripovijedanje/naracija)

Prianje moe biti subjektivno i objektivno.


U subjektivnom kazivanju dolaze do izraaja line emocije, a u objektivnom prianju
stvarna, istinita zbivanja.
Imamo vie vrsta pripovijedanja/naracije:
prianje na osnovu slike
saeto prepriavanje
stvaralako prepriavanje
prianje po planu prianja
prianje na osnovu mate...
Prianje dogaaja uvijek se odnosi na neto to nije uobiajeno ili obino, na neto
to je po neemu posebno interesantno, to privlai panju - neto to se pamti i
prepriava.

Copyright NAM Tuzla, 2009

321

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.
Hronoloki/vremenski redoslijed prianja podrazumijeva izlaganje pojedinosti
onim redom kojim su se u ivotu i deavale. Retrospektivni redoslijed prianja
je onaj u kojem se priajui iz sadanjosti vraamo u prolost.

Svaki dogaaj mora imati svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak.
Tako i svaka pria mora imati svoj tok radnje:
Flip art:
1
uvod

2
poetak
radnje

3
razvoj radnje
zaplet

4
vrhunac radnje
kulminacija

5
rasplet

Ovo je ustvari plan prianja s kojim ste se ve upoznali.


Poneko prianje ne mora imati sve ove dijelove.
Prianje moe biti u prvom (ja, mene...) i u treem licu (on, ona...).
Sinteza
Svaki dogaaj mora imati svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak.
Prianje moe biti u prvom (ja, mene...) i u treem licu (on, ona...).
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Ispriajte neki vama zanimljiv dogaaj sa ljetnog raspusta - hronolokim
slijedom.
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

322

Prirunik 6

85

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki i
retrospektivni redoslijed dogaaja

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki i retrospektivni
redoslijed dogaaja
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: prianje stvarnog dogaaja: hronoloki i
retrospektivni redoslijed dogaaja
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

323

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 153, Radni kutak 108
Grafofolija/ilustracija 1: Nesrea na cesti

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki retrospektivni redoslijed dogaaja
1. Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki redoslijed dogaaja

Nesrea na cesti
Tod jutra se Alma uspavala. Kasno je ustala, spremila se i trei krenula u
kolu. Prvi as je imala engleski jezik koji je jako voljela. Usput je srela i Jasmina
koji je takoer kasnio, pa su skupa nastavili ka koli.
Iznenada su primijetili da ih prate dva ogromna psa. Nisu se obazirali na
njih, nisu ih se plaili jer su se esto igrali sa psima u kolskom dvoritu.
U jednom momentu su zauli samo tup udarac, neiji vrisak, a onda
stenjanje. Okrenuli su se i zabezeknuto stali. Psi su napali djevojicu na biciklu.
Djevojica je pala s bicikla i udarila glavom o trotoar. U blizini nije bilo nikoga
drugoga sem automobila koji su samo prolazili. Prili su djevojici i na njenoj
glavi vidjeli veliku posjekotinu. Pokuali su zaustaviti neko auto, ali nijedan se
nije htio zaustaviti. Nisu se obazirali na djevojicu koja je bespomono leala na
ivici trotoara.
Mobitel...! pomislila je Alma. Brzo ga je izvadila iz depa i pozvala hitnu
slubu. Pokuala je razgovarati s djevojicom, ali je ona nije ula. Bila je u
nesvijesti. Ubrzo je stigao sanitet, podigli su djevojicu na nosila i zauo se jezivi
zvuk saniteta. Alma i Jasmin su ukoeno gledali za sanitetom.
Sutradan je s nastavnikom u uionicu ula ena s osmijehom na licu.
Traila je djevojicu i djeaka koji su pomogli njenoj kerki.
Alma i Jasmin su se pogledali i nisu se htjeli javiti. Samo su po osmijehu na
majinom licu znali da je djevojica dobro.
Uradimo plan prie:
1. Uvod: Alma i Jasmin ure u kolu
2. Poetak radnje: Iznenadni dolazak pasa
3. Zaplet: Napad pasa na djevojicu
- posjekotina na licu djevojice
- bezuspjeno zaustavljanje automobila
4. Kulminacija: Telefonski poziv i uznemireno iekivanje pomoi
5. Rasplet: Alma i Jasmin nastavljaju put ka koli

Copyright NAM Tuzla, 2009

324

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kojim redoslijedom su dogaaji ispriani u ovoj prii?


Pojedinosti ovog dogaaja su ispriane onim redoslijedom kojim su se u
stvarnosti i deavali (po redu). Takav redoslijed izlaganja pojedinosti u
dogaaju naziva se hronoloki/vremenski redoslijed.
2. Prianje stvarnog dogaaja: retrospektivni redoslijed dogaaja

Nesrea na cesti
Na asu odjeljenjske zajednice sa naim razrednikom smo razgovarali o
tome ta to znai uiniti humano djelo. Jedni su pomagali starici prijei ulicu,
drugi ponijeti teke korpe sa pijace, kupiti lijekove u apoteci... Mnogo toga smo
nabrojali. A ja sam kriom gledala Almu i Jasmina.
Sjeam se. Toga dana Alma nije dola na prvi as. Nita moda ne bi ni bilo
neobino da to nije bio as engleskog jezika. Alma taj as nikad ne bi propustila.
Engleski je bio njen najdrai predmet. Dola je tek na poetku drugog asa,
blijeda, inilo mi se kao da je plakala. Pitala sam je ta joj se desilo. Rekla mi je
samo da je prespavala i tako zakasnila. Cijeli taj dan je gledala kroz prozor i kao
da je neto iekivala. esto se sa Jasminom doaptavala, bila je odsutna na
asovima. A to se njoj nije deavalo. Nastava se zavrila, njih dvoje su otili
zajedno kui. Toga dana je mene majka saekala pred kolom, to me iznenadilo.
Ve od drugog razreda sama idem u kolu i sama se vraam iz kole. ta je sad
ovo? Pitala sam majku za razlog njenog dolaska, a ona mi samo ree da okolo
ima pasa lutalica pa se boji da mi se to ne desi.
Kad smo dole blizu nae kue, ugledala sam majku moje drugarice Emine
kako izlazi iz saniteta. Bila je uplakana. Samo je mojoj majci mahnula i rekla:
Dobro je sve prolo, zahvaljujui nekoj djevojici Almi i djeaku Jasminu. Da oni
nisu pozvali ljekare... Majka mi je tada ispriala sve to se dogodilo. Tada sam
sve shvatila. I Almin nedolazak na engleski, i njeno bljedilo, i stojanje kraj
prozora, i doaptavanje sa Jasminom.
Sutradan se u naoj uionici, skupa sa nastavnikom pojavila Eminina
majka. eljela je da upozna male, velike junake i da im se zahvali. S osmijehom na
licu je pitala: Ko je juer pozvao ljekare i pomogao mojoj Emini? eljela bih da
im se zahvalim. Moja Emina je dobro zahvaljujui njima.
U uionici je bio tajac. Ja sam ispod oka gledala u njih dvoje. Gledali su jedno u
drugo i... nisu se htjeli javiti.
I danas, kada priamo o humanosti, njih dvoje se ne javljaju i ne priaju o
svojim velikim djelima. Vjerovatno iz skromnosti, jer pravi junaci se nikad ne
hvale.
Uradimo i u ovoj prii plan prie i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju
pojedinosti ovog dogaaja.

Copyright NAM Tuzla, 2009

325

Prirunik 6

Plan prie:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Vrijeme deavanja pojedinosti

Uvod: Razgovor o humanosti


Poetak radnje: Djevojicino sjeanje
- Almino i Jasminovo kanjenje na as
- Almino bljedilo i uznemirenost
Zaplet:
Djevojicino saznanje za nesreu
i Alminu i Jasminovu pomo
Kulminacija: Dolazak Eminine majke u uionicu
i skromnost junaka
Rasplet:
Pravi junaci se ne hvale

sadanjost
prolost
prolost
prolost
sadanjost

Kojim redoslijedom je ispriana ova pria?


Pogledajte vrijeme u kojem se deavaju pojedinosti dogaaja.

Pojedinosti ovog dogaaja su ispriane retrospektivnim redoslijedom.


Retrospektivni redoslijed prianja je onaj u kojem se priajui iz sadanjosti vraamo
u prolost.
Sinteza
Pojedinosti dogaaja mogu biti ispriani onim redoslijedom kojim su se u
stvarnosti i deavali (po redu). Takav redoslijed izlaganja pojedinosti u dogaaju
naziva se hronoloki/vremenski redoslijed.
Retrospektivni redoslijed prianja je onaj u kojem se priajui iz sadanjosti
vraamo u prolost.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Ispriajte neki vama zanimljiv dogaaj sa ljetnog raspusta - retrospektivnim
slijedom.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 153-155, Radni kutak broj: 108
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

326

Prirunik 6

86

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Prianje izmiljenog dogaaja, prianje
prema zadanoj slici, muzici

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Prianje izmiljenog dogaaja, prianje prema zadanoj slici,
muzici
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: prianje izmiljenog dogaaja ili doivljaja, prianje
prema zadanoj slici, muzici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije/ilustracija/fotografija, tonski zapis, kasetofon
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura, biologija/ekologija

Copyright NAM Tuzla, 2009

327

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 156, Radni kutak 109
Grafofolija/ilustracija 1: Rastanak s Ljenosti (djevojica u fotelji)

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Prianje izmiljenog dogaaja, prianje prema zadanoj slici, muzici
1. Prianje izmiljenog dogaaja ili doivljaja
Grafofolija/ilustracija 1

Moj rastanak s Ljenosti

Dan kole. Kao i svake godine proglaavaju se i nagrauju najbolji


uenici u koli. Meu njima sam i ja. Sve petica do petice. Ama, nisam ja neki
treber kako mi uenici volimo da kaemo, ali nala sam samo dobar nain da
lake uim.
Nije uvijek tako bilo. Imala sam i ja svojih loih dana kada me jednostavno
knjiga nije zanimala. kola!? Sve sam drugo voljela da radim, ali uiti mi se nije
nikako dalo. Svi su mi samo govorili : Pa dokle e tako? Govorili su, govorili,
pa prestali. A tada sam odluila da porazgovaram sa svojom najboljom
drugaricom - sa Ljenosti:

Oprosti, ali dolo je vrijeme da se oprostim od tebe. Znam da e ti biti


teko kao i meni, ali svaka od nas mora da krene svojim putem. Dugo smo se
druile i provodile predivne trenutke zajedno. Uvijek si bila uz mene, a i kada nisi,
moje su misli uvijek bile s tobom. Mnogi su mi govorili da ti nisi najbolje drutvo,
ali ja ih nisam sluala. Uz tebe mi nikad nije bilo dosadno i nikad nita nisam
morala da radim. Ali, prije neki dan sam se iskrala od tebe i kriom pospremila
svoju sobu, a zatim sam itala Sretnog Kraljevia. U poetku me grizla savjest
to sam te ostavila, ali kad sam vidjela kako soba blista i kako su Sretni Kraljevi
i Lastan dali ivote za sreu drugih, nisi mi vie nedostajala. Sad ti to moram
priznati. Nadam se da se nee previe ljutiti na mene i da e nai sebi novu
drugaricu ili drugara koji te sa zadovoljstvom ekaju. Ja te naputam!

Copyright NAM Tuzla, 2009

328

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tek to sam uspjela izgovoriti zadnju rije, Ljenost se ljutito brecnu na


mene: Zar da me napusti sad kad jedino tebe imam? Ti si ta koja je stalno bila
sa mnom, i danju i nou. Zaista nisi fer? Lagala si me vrlo vjeto. Ja nikada nisam
pomisliti da bi me ti mogla napustiti. Sad bi trebalo da ivim potpuno sama? Idi,
ali da zna ti e se meni opet vratiti. Samo mene vie nee biti tu.
Nai u ja sebi novog prijatelja. Odlazi od mene odmah!
Iz razmiljanja me trgao direktorov glas koji je izgovorio moje ime. Dobila
sam pohvalu za moj sastav Rastanak s Ljenosti.
Ova djevojica je pokazala svoju odlunost kroz matu. Jednu runu osobinu ovjeka
je doivjela i predstavila kao ivo bie. Kako se naziva stilska figura kojom se oivljavaju
predmeti, pojave?
I u ovoj prii su cjeline obiljeene. Daj im naslove.
Kojim redoslijedom su ispriane pojedinosti u ovom doivljaju?
2. Prianje prema zadanoj muzici
Posluajte kompoziciju Pea i vuk Sergeja Prokofjeva!
(Moete je pronai na CD-u uz Muziku kulturu za V razred osmogodinje osnovne
kole)
Pea i vuk Sergej Prokofjev
Evo muzike bajke napisane za vas. Izvode je: gudai, timpani, flauta, klarinet,
rog, oboa, fagot.
Glavni lik ove muzike prie je djeak Pea, a njega predstavljaju gudai.
Flauta je ptica kos, oboa tuni patak, klarinet maka sa svojim somotnim
glasom, fagot je brini djed, udaraljke i bubnjevi su puani meci lovaca.
A vuka, opasnog vuka predstavljaju tri roga.
To su glavni likovi u ovoj muzikoj prii. Kako se oglaavaju, ta nam priaju,
saznaete ako paljivo sasluate njihove glasove.
Posluajte ovu kompoziciju i sastavite sami priu.
Gdje je izaao Pea?
Ko se oglaava u umi?
Ko je poelio da se okupa u jezeru?
Koga je maka htjela za slasni zalogaj?
Za koga brine djed?
Sastavite priu onako kako je vi zamiljate!

Copyright NAM Tuzla, 2009

329

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
3. Prianje izmiljenog dogaaja ili doivljaja prema zadanoj slici
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 156, Radni kutak 109
Grafofolija/ilustracijaEko-zeleni
1: Eko-zeleniu akciji

Ko su eko-zeleni?
Za to se oni bore?
ta vidi na slici?
Kakav je okoli?
ta tano rade uenici?
Zato su se uenici odluili za akciju?
ta misli da li je akcija uspjela?
Pretpostavi kako izgleda dvorite poslije ureenja?
Na osnovu slike ispriaj priu. Daj imena likovima, kai ta rade, kakav je okoli
bio prije i poslije njihove akcije ureenja. Kai ko je bio najvredniji, ima li u tvojoj
prii likova koji se drue s Ljenosti? Da li su eko-zeleni dobili nagradu ili pohvalu
za svoj rad?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 156-157, Radni kutak broj: 109
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

330

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

87
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis osobe (portret)
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Opis osobe (portret)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opisivanje, opis osobe (portret)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, fotografije, ilustracije, boje, flomasteri
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

331

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolije s portretima (1): itanka 6, strana broj 150 (Danijel Defo), strana broj
156 (Sanja Pili), strana broj 113 (arli aplin), 117 (Baster Kiton)
Grafofolija 2 (strip): itanka 6, strana broj 151 (strip Robinzon Kruso)
Grafofolije 1: portreti

Grafofolija 2: strip

Razgovor o opem dojmu i karakteristinim pojedinostima portreta.

Copyright NAM Tuzla, 2009

332

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Do doivljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem ula (osjetila):


ulo vida (vizuelno)
ulo sluha (auditivno/akustiko)
ulo mirisa (olfaktorno)
ulo dodira (taktilno).
ulo okusa
Predmet opisivanja moe biti:
1.ovjek
2.predmet
3.enterijer/interijer
4. eksterijer
5. pejza

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Opisivanje Opis osobe (portret)
Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izraavanja je jedan
od teih oblika kulture izraavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo lake
priati nego opisivati.
Za uspjeno opisivanje potrebno je imati osjeaje za boje, oblike, za sklad i
ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapaanje i slikanje/opisivanje svega
to posmatramo. Slikovitost se postie stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
personifikacijama... italac mora imati jasnu sliku o onome to je predmet
opisivanja.
Opisivanje je bitno za bogaenje rjenika. Koristimo se rijeima koje ve
znamo, prisjeamo se i nekih zaboravljenih, ali i traimo nove rijei i izraze da
bismo vjerno prikazali ono to vidimo i doivljavamo.
Opis osobe (portret)

Moj susjed
Nedaleko od moje kue ivio je pomalo neobian ovjek. Suh, nemirna
pogleda. ivio je neujno, kao da nije ni postojao. Ni s kim se nije druio. Veinu
vremena bi provodio na livadi pored svoje male krave.
Nabio bi izblijedjelu kapu na glavu, obukao neki stari kaput, u kome je uvijek
nosio ve odavno pohabanu frulu. Svirao bi samo tune pjesme i posmatrao
kravu kako pase sone panjake.
Bio je tajanstven. Imao je samo jednog brata koji je bio mlai od njega i koji se
uputio u bijeli svijet. Susjed je ostao sam samcat.
Sve je sam radio: prao posue, prao odjeu, sakupljao ljetinu. Od njega ipak
nikad nismo mogli uti jadikovanje. A i inae je malo govorio. Kao da je bio nijem.
utljiv kao sjenka.
Dok bih gledao tog ovjeka, hvatao me strah...

Copyright NAM Tuzla, 2009

333

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Najednom smo ga poeli manje viati vani. Rjee je uvao svoju kravicu, a
koraci su mu postajali tei, sporiji i krai. A onda, jednoga dana... Nestao je tiho,
kako je i ivio.
Mala pogrebna povorka odnijela ga je na posljednji poinak. Njegova stara
kua, pokrivena indrom, broji svoje posljednje dane.
Tajanstveno uti kao i moj susjed.
(ueniki rad)
Kakav je opi dojam o toj osobi? (miran, tih, usamljen...)
Osjeate li saaljenje prema njemu?
ta nije reeno, a moemo naslutiti?
Koje pojedinosti opisa su date u tekstu?
Portret je sklop fizikog, psiholokog i etikog portreta.
Odredimo to u naem opisu:
1. Fiziki portret: suh, nemirna pogleda, izblijedjela kapa na glavi, stari kaput...
2. Psiholoki portret: usamljen, tih, neujan kao sjenka, svirao tune pjesme na
pohabanoj fruli, vrijedan...
3. Etiki/moralni portret: poten, portvovan, uporan u poslovima...

Portret je opisivanje ovjeka. On moe biti vanjski i unutranji. Vanjski


portret obuhvata fiziki izgled a unutranji izgled obuhvata psiholoki i
etiki/ moralni portret. Opisivanje portreta obino poinje opom
slikom a zatim se daju pojedinosti karakteristine za tu osobu. Portret
je esto subjektivan.

Evo jo jednog portreta!


Moja nena
Kad god se sjetim moje nene, obuzme me neka udna pritajena tuga. Ista
tuga koju je i ona, ini mi se, osjeala cijelog svog ivota. Imala je dugu sijedu
kosu, spletenu u dvije guste pletenice pokrivene maramom. U njenim plavim
oima dugo je ve stanovala tuga. U njima nije bilo svjetlosti, ali je mene uvijek
gledala milo. Lice izbrazdano borama, blijedo, kazivalo je da nije imala ba lijep
ivot.
ini mi se da je samo za mene i mog brata imala osmijeha. Samo nas bi
pomilovala po kosi i poljubila. Samo tada smo osjeali da je nekad u njoj bilo i
radosti. Znali smo da ima dobro veliko srce u kome je stanovala ljubav prema
nama, ali i velika bol o kojoj nikad nije eljela priati. Danas je vie nema i mene
pritie neka tuga.

Copyright NAM Tuzla, 2009

334

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali


(ueniki rad)

Pisci najee opisuju likove koji su im bliski, dragi.


Takav je i ovaj opis. Uoimo pojedinosti u opisu lika!

Vanjski izgled

Unutranje osobine

duga sijeda kosa spletena u


pletenice
marama na glavi
plave oi
u oima nema svjetlosti
lice izbrazdano borama
blijedo lice

tuga u oima
gledala nas je milo
osmijeh samo za nas
milovala nas je po kosi
ljubila nas je
veliko srce
ljubav i bol u srcu

Sve ove osobine moemo zamisliti i pred svojim oima


vidjeti djevojicinu nenu.
Kako znamo da je djevojicina nena bila dobra i tuna?
Kako se ona ponaala prema djeci?

Zastidio se majke
(odlomak)
Mati je dola vrlo rano pred kolu. Na velikom trgu bilo je jo sve mirno;
prozori visoke kue sijali su se, i s vremena na vrijeme uo se glas nastavnika
koji je u koli govorio otrim i zvonkim glasom. Mati je dola izdaleka, dola je iz
sela koje je bilo etiri sata udaljeno od grada. Njene izme - muke izme koje su
joj bile do koljena bile su blatne njena pregaa iroka seljaka pregaa sa
zelenim ruama bila je takoe poprskana blatom. U desnoj ruci imala je
kiobran i veliki zaveljaj u kom je donijela koulje i par novih cipela Joetu; u
lijevoj ruci drala je veliku maramu, i u njoj svezanu deseticu to je donijela
Joetu.
Mati je bila umorna i gladna, nije kupila jutros ni mrve hljeba, samo da
desetica ostane cijela. Noge su je boljele, a i kaljala je; lice joj je bilo suho,
obrazi upali. Hodala je polako po putu gore-dolje i gledala u prozore koji su se
sijali kao da su pozlaeni.
Ivan Cankar

Copyright NAM Tuzla, 2009

335

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Teme za vjebu: Osmijeh na licu moje majke; Najdrai lik iz


knjievnog djela; Siromah iz moje ulice...

Da bi se to slikovitije prikazao portret potrebno je organizirati leksike vjebe.


Kakvo neto moe biti?
Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan;
Glava: okrugla, duguljasta, vornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna, umorna,
dopadljiva;
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdava, razbaruena, talasasta, sijeda, kratka, rijetka,
gusta, prava...
elo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupeno, umno;
Oi: crne, plave, zelene, krupne, sanjalake, ive, bistre, umorne, prodorne;
Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, iroka;
Ruke: jake, snane, zdepaste, mrave, uljevite, miiave, vrste, umorne...
Sinteza
Portret je opisivanje ovjeka. On moe biti vanjski i unutranji. Vanjski portret
obuhvata fiziki izgled a unutranji izgled obuhvata psiholoki i etiki/ moralni
portret. Opisivanje portreta obino poinje opom slikom a zatim se daju
pojedinosti karakteristine za tu osobu. Portret je esto subjektivan.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Izaberite zadatak:
1. Leksika vjeba
Napiite kakvi mogu biti?
Noge: ________________________________________________________
Pogled: _______________________________________________________
Glas: _________________________________________________________
Zubi: _________________________________________________________
Brada: ________________________________________________________
2. Pronaite pojedinosti unutranjeg i vanjskog portreta u odlomku iz prie
Zastidio se majke Ivana Cankara!
3. Na asu likovne kulture ilustrirajte neki od ponuenih portreta.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 158-159, Radni kutak broj: 110
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

Copyright NAM Tuzla, 2009

336

Prirunik 6

88

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Opis kraja (pejza)

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Opis kraja (pejza)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opis kraja (pejza)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, insert tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracije, lie
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura, biologija

Copyright NAM Tuzla, 2009

337

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija ili listovi drvea (1)

Ole i Trufa
(odlomak)
uma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drvea. Bio je
mjesec studeni. Obino je u to vrijeme godine hladno i dogodi se da ak
ponekad i snijei, ali ovaj studeni bio je relativno topao. Noi su bile hladne i
vjetrovite, ali im bi sunce jutrom izalo, postajalo bi toplije. Moglo bi se
pomisliti da je ljeto kad ne bi itava uma bila posuta otpalim liem - utim
kao afran, crvenim poput vina, a bilo ga je i zlaanog, kao i satkanog od
razliitih boja. Kidala ga je kia, vjetar, padalo bi danju, padalo bi nou oblikujui debeli sag na umskome podu. Iako su mu se sokovi isuili, lie je
jo uvijek isputalo ugodan miris. Sunce ga je obasjavalo kroz naputeno, ali
ivo granje, a crvi i muhe, koje su nekako preivjele jesenske oluje, plazile su
po njemu.
Razgovor o opisu ume, jesenskom pejzau.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Opis kraja (pejza), opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
Opis kraja (pejza)
Ole i Trufa
(odlomak)
Prostor ispod lia pruao je tajna skrovita zrikavcima, poljskim mievima i
drugim biima koja su traila utoite u zemlji. Ptice - koje ne sele zimi u toplije

Copyright NAM Tuzla, 2009

338

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

kraje nego ostaju kod kue - poredale su se po golim udovima drvea. Meu
njima bili su vrapci - siune ptice, ali obdarene s mnogo hrabrosti i iskustva
sakupljenog tisuama generacija. Skakutali su i ivkali traei hranu to je uma
u to doba godine prua. Mnogo, mnogo kukaca i crva poginulo je prolih tjedana,
ali nitko nije oplakivao njihovu sudbinu. Boija stvorenja znaju da je smrt samo
oblik ivota dolaskom proljea uma e se ponovno ispuniti travkama, zelenim
liem, procvalim granama i cvijeem. Ptice selice vratit e se iz dalekih zemalja i
ponovno se nastaniti u svojim naputenim gnijezdima. Pa ako je vjetar ili kia
otetila gnijezdo, lako e ga popraviti.
Isaac Bashevis Singer
Pisac je dao opi izgled ume u jesen i mnogo pojedinosti u njoj.
Izdvojimo opi izgled ume:
-uma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drvea.
-mjesec studeni
-dani topliji, noi hladnije
Pojedinosti u opisu:
- itava uma bila posuta otpalim utim, crvenim i zlaanim liem
- lie je oblikovalo debeli sag na umskome podu
- lie je jo uvijek isputalo ugodan miris
- crvi i muhe su plazile po liu
- ptice su se poredale su se po golim udovima drvea
- vrapci su skakutali i ivkali traei hranu
- mnogo je kukaca i crva poginulo
Zavrni dio opisa:
- dolaskom proljea uma e se ponovno ispuniti travkama,
zelenim liem, procvalim granama i cvijeem
- ptice selice vratit e se iz dalekih zemalja i ponovno se nastaniti u svojim
naputenim gnijezdima
Koja je vrsta rijei najvie zastupljena u ovom opisu?
Koje stilske figure su doprinijele slikovitosti ovog pejzaa?
Opis pojedinosti doprinosi slikovitijem i impresivnijem doivljaju opisanog kraja,
predjela, ( pejzaa).
Pejza je francuska rije koja znai kraj, predio. Slikarski pejza je crte, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
Pri opisivanju pejzaa dobro je pridravati se odreenog redoslijeda:
1. opis ope slike kraja
2. opis pojedinosti (predmeti, bia, pojave, zvuci, pokreti...)
3. zavrni openit opis
Opis pejzaa je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova
osjeanja, misli.

Copyright NAM Tuzla, 2009

339

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Pejza je francuska rije koja znai kraj, predio. Slikarski pejza je crte, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
Pri opisivanju pejzaa dobro je pridravati se odreenog redoslijeda:
1. opis ope slike kraja
2. opis pojedinosti ( predmeti, bia, pojave, zvuci, pokreti...).
3. zavrni openit opis
Opis pejzaa je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova osjeanja,
misli.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Proitaj i ovaj opis krajolika i prepoznaj stilske figure!
Zimska pria
(odlomak)
Sve o emu govori ova pria desilo se jedne zimske noi pred zoru, u kui
na rubu ume, nakon to je snijeg cijele noi padao pahuljama krupnim poput
zvijezda. Kua i sve oko nje blistalo je u tami srebrnastim odsjajem svjeega
snijega. uma oteala od novih, mekih bundi mirno je disala svoj zimski san.
Iznenada, oblake na nebu kao da je rasporio pokret neke velike ruke i razbio ih
poput ljuske. Iz tog gustog, bjeliastog jajeta izronio je ut i pun mjesec,
pretvorivi cijeli krajolik najednom u osvijetljenu kristalnu simfoniju. Sve je bilo
tiho, tiho kao mjeseina.
Tie od blagog svjeeg vjetra i disanja usnulih ljudi. U kui su spavali
djeak i njegova majka. Bilo je to u doba pred zoru, kad je san najdublji i kad
snovi najslobodnije lete nekim dalekim i udesnim prostranstvima.
Maja Gjerek-Lovrekovi i Anica Gjerek
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 160-161, Radni kutak broj: 111
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

340

Prirunik 6

89

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Opis zatvorenog prostora
(enterijer/interijer)

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora,
sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vjetine uenika,
sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritikog miljenja i
logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i osjeaja
pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

341

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Grafofolija/ilustracija ili posjeta kolskoj biblioteci i razgovor o njenom izgledu.
(1)

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka seija du najkraeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, petahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara
bez ukrasa, zemljana pe, uz nju banjica, po podu iste struke ponjava, po rafu
knjige, na arapskom, turskom, njemakom, na najirem zidu odjea zastrta
svilenom boom i do nje povjeano oruje i razno putno i ratno sjemenje. Nita
vie.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bae i njive struji svjeina, pa je u
sobi studnjikavo na onaj nemio samaki ili kasarnski nain, ali je zrano,
prostrano i isto.
(. . . )
Sobna vrata ciknue, san pobjee. Nasrnue udrobljene slike, rauni, srdbe,
pakost.
(Dervi Sui)
Moete li naslikati ovu sobu?
Da li vam je interesantan njen izgled?
Kako pisac poinje ovaj opis?
Kao i kod opisa pejzaa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi
krenuti od opeg utiska/dojma.

Copyright NAM Tuzla, 2009

342

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pogledajmo kako je to uraeno u ovom opisu.


Opi utisak/ dojam:
sobu je namjestio po svom
Pojedinosti u opisu:
plitka seija du najkraeg zida
jednostavan sto
stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
stegnuta sehara bez ukrasa
zemljana pe
uz nju banjica
podu iste struke ponjava
po rafu knjige
odjea zastrta svilenom boom
Zavrni openit opis:
u sobi studnjikavo
ali zrano, prostrano i isto
sobna vrata ciknue, san pobjee
Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekata.
I ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome to
opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima, onomatopejama,
personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja,
Moja
On jeuionica
samo realan posmatra i zapisiva.
Kada otvorim stara drvena vrata uionice, zapahne me miris hlora i
ustajalog vazduha.
Trim ka prozoru i otvaram ga da bih barem malo svjeine osjetila. Ono to
vidim oko sebe nije neto ba privlano: pocijepani panoi sa naim likovnim i
literarnim radovima, iarani i orunjeni zidovi, stare, izrezbarene klupe. Naih ruku
djelo. Stari drveni orman se naherio pod teretom godina i naih zadanica. Pored
njega sivobjeliasta tabla.
Sve u svemu, jedan nelijep prizor.
Jedino to odudara od ove umalosti su uredno poredane saksije sa
cvijeem. U njima se, kao iz inata svemu u uionici, rascvjetale petonije, bijele,
crvene, arene. Prkose i poruuju nam:
Ljepota je u vaim srcima, u naim bojama i mirisu.
Unesite tu ljepotu i u vau staru uionicu. Bit e lijepa kao i mi.
Koje emocije je uenica iznijela u ovom sastavu?
Koju poruku nam daje ovaj opis enterijera?

Copyright NAM Tuzla, 2009

343

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekata.
I ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome
to opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatra i zapisiva.
Kao i kod opisa pejzaa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti
od opeg utiska/dojma.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Izdvojite pojedinosi u enterijeru sobe ujaka Filipa.
Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zaguljiva i mrana,pretrpana ovetalim
graanskim nametajem, kao da je u njoj sabrano sve to je od tri porodice
nasleeno i godinama uvano. Trpezarija i pisai sto sa kvrgavim nogama,
iskrivljena etaera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvuen
muemom. N zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i as anatomije, na pisaem
stolu pritiskiva za hartiju...
(. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom,
zadahom naftalina, praine i crvotoine, bio etiri godine stariji.
Erih Ko
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 162-163, Radni kutak broj: 112
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

344

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

90
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis otvorenog prostora (eksterijer)

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Opis otvorenog prostora (eksterijera)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opis otvorenog prostora (eksterijera)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, monoloka metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, insert- tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

345

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Razgovor o tekstu Gromovo ule, o opem izgledu bate poslije nevremena.

Gromovo ule
Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjeam. Valjda to je toliko
sijevalo i grmilo.
Moja rodna kasabica poznata je kao igralite gromova. Zgnijezdila se na
golom nevisokom podnoju planina, koje silazi u neveliko polje.
Kad doe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skau po tim
planininama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve ivo u
kasabi u kue, tale i umeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se
toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih rijei iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi alju
Bogu nijema obeanja da nikad vie nee grijeiti.
Skender Kulenovi
Prepoznajte elemente opisa u ovom odlomku iz prie!

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Opis otvorenog prostora (eksterijera)

Druba Sinjeg galeba


Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda kao ogromna riba tupe i
razdrljene glave. U zaglavku ostrva urezala se u more i na kraju uvale ispod vrleti.
U vrijeme kada poinje ova pria, sunalo se malo ribarsko selo, ustvari, seoce!
Kuice su bile izgraene od tekog krakog kamena i kad bi svih tih osam kuica
spojio u jedno domainstvo, ni ono ne bi bilo odve veliko. Pristanite od tvrdih,
napola obraenih stijena titilo je od bure svih osam jedrenjaa i nekoliko
amaca. Svakoj jedrenjai bio je lijepo obraen kljun i svaka je bila drugaije
boje: zelene, tamnocrvene, svijetloute, smee, plaviaste, plamenocrvene i
bijele.
...
Na junoj padini brda, gdje bura jo nije odnijela svu zemlju, ene su
prekopavale vinograd, vezivale lozu koju je bura strgla sa koia; dole je raslo
nekoliko maslina s krljavim granama, a na ivici vinograda cvjetalo je bademovo
drvee. Tu su se igrala djeca.
Tone Selikar
Ovo je poetak romana Druba Sinjeg galeba.
Po emu je ovo ostrvo dobilo ime?
Moete li ga naslikati?
Kako je pisac opisivao ovo ostrvo?

Copyright NAM Tuzla, 2009

346

Prirunik 6

Opi izgled
ostrva:
Pojedinosti u
opisu:

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda


kao ogromna riba tupe i razdrljene glave.
... sunalo se malo ribarsko selo ustvari, seoce!
Kuice su bile izgraene od tekog krakog
kamena...
Pristanite od tvrdih, napola obraenih stijena...
... osam jedrenjaa, nakoliko amaca ...
...jedrenjae razliitih boja...
... ene su prekopavale vinograd, vezivale lozu
raslo je nekoliko maslina s krljavim granama...
...cvjetalo je bademovo drvee...
Tu su se igrala djeca.

Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejza, sve ono to je izvan
zidova kakve graevine. Takav opis moe biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doivljava).
U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doivljaju (ta i na koji nain vidimo). Takav prostor moemo naslikati.
U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku to
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okruuje. Takav opis je teko naslikati.
Najee su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se meusobno
nadopunjuju.
Opisi mogu biti mirni, statini, ali i ivi, dinamini.
Kakav je ovaj opis eksterijera?
Pronai opise koji doprinose dinaminosti radnje u prii!
Sinteza
Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejza, sve ono to je izvan
zidova kakve graevine. Takav opis moe biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doivljava).
U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doivljaju (ta i na koji nain vidimo). Takav prostor moemo naslikati.
U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku to
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okruuje. Takav opis je teko naslikati.
Najee su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se meusobno
nadopunjuju.

Copyright NAM Tuzla, 2009

347

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Prijedlozi za vjebu:
1.Stara bosanska kua
2.Djedov vonjak
3.Interesantna graevina
Opiite svoje selo, grad, ulicu u razliitim godinjim dobima, ili u razliito doba dana.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 164-165, radni kutak broj: 113
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

348

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

91
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Opis bia ili skupine bia unutar prostora
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja/sinteza steenih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: opis bia ili skupine bia unutar prostora
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, insert-tehnika
Nastavna sredstva pomagala: tekst NIKO i NITA Alije Isakovia, kreda,
biljenica, olovke
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

349

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ilustracija odlomka (djeak Niko - i - Nita)
NIKO - I - NITA
U jedan djeiji dom dovedoe novog djeaka koji ree upravnici da se zove
Niko- i- Nita. Bio je vaih godina, neto mlai od Adija i neto stariji id Farija.
Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega vie iznenadi njegovo ponaanje,
njegovo dranje. Bio je onizak, vrstih ramena, povee glave, oian, s bijelim
oiljcima na glavi, poderanog dempera, prljav. Svi su ga paljivo gledali. On je
bio neobino miran. Nije se bojao djece i nije se radovao to ih vidi. Izgledao je
kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo to se domcima nije dopalo.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
1.
NIKO - I - NITA
(Odlomci)
U jedan djeiji dom dovedoe novog djeaka koji ree upravnici da se zove
Niko- i- Nita. Bio je vaih godina, neto mlai od Adija i neto stariji id Farija.
Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega vie iznenadi njegovo ponaanje,
njegovo dranje. Bio je onizak, vrstih ramena, povee glave, oian, s bijelim
oiljcima na glavi, poderanog dempera, prljav. Svi su ga paljivo gledali. On je
bio neobino miran. Nije se bojao djece i nije se radovao to ih vidi. Izgledao je
kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo to se domcima nije dopalo.
Ruavalo se u dugom hodniku, i hrana se uvijek dijelila sa ela stola. Takav je
obiaj u domovima. Na elu stola su sjedili najjai djeaci, te redom slabiji i
slabiji, do kraja stola. Kad je Niko - i - Nita doao, bila je nedjelja i bilo je vrijeme
ruku. Nedjeljni ruak je dobar i bude kolaa, na kraju ruka. Poto su domci
posjedali po svome redu, svi su oekivali da e i novajlija: prvo stati sa strane,
odmjeriti red i izabrati sebi mjesto koje mu pripada po jaini. Biranje mjesta za
stolom je prirodan red stvari i svi su to znali, i svi su to inili.
Novajlija najee pogrijei u odabiranju mjesta i tada mora da se tue sa onim
ispred kojeg je sjeo. Ko pobijedi ide za jedno mjesto naprijed, prema elu stola,
prema masnijoj orbi i veem komadu kruha, To se ponavlja sve dok nekoga ne
pobijedi i zaustavi se ispred pobijeenog. (...)
Niko -i- Nita nije htio da se tue za mjesto, sjeo je posljednji i strpljivo ekao
da jelo dobiju prije njega. Tako je izgubio vanost i poeli su neki poslije ruka da

Copyright NAM Tuzla, 2009

350

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ga tuku, ak i neki koji su bili manji od njega. Jedan drzak djeak oteo mu je i
kola koji je Niko drao u ruci, zagledao ga i pomalo grickao, kao da mu je bilo
ao kolaa ili kao da je elio da to dulje uiva u jedenju. (....)
Najvie zla u tome inio mu je djeak sa ela stola, zvani Krakono. Dok nije
doao Niko, on je tukao druge djeake. Prvo je tukao svakoga novajliju i traio da
mu daje svoj dio hrane, a kola obavezno. To se saznalo i upravnica je nedjeljom
nadgledala jedenje kolaa, ali slabiji djeaci su folirali da jedu, krili su kolae i
kriom stavljali u male kesice vezane oko pasa.
U tim kesicama, skrivenim meu nogama, ti jadni djeaci su iznosili kolae i
davali ih Krkonou ili nekome drugome koga on odredi.
Alija Isakovi
Gdje se odvija radnja ove prie? Zato je to vano? Ko su bili
stanari doma? Ko je glavni junak? Ko je sve zlostavljao djeaka? ta
su domci radili djeaku? A ko je domcima inio najvie zla? ta je
Krakonoa inio ostalim domcima?
U ovim odlomcima iz prie Niko-i-Nita upoznali smo se sa vie likova:
Niko-i-Nita, Krakonoa i ostali domci.
Glavni junak prie je djeak Niko-i-Nita. S kojim smo se djeakovim
osobinama upoznali?

Kako je Niko-i-Nita izgledao: onizak, vrstih ramena,


povee glave, oian, s bijelim oiljcima na glavi,
poderanog dempera, prljav...

Djeak je bio vrlo neugledan, ali: bio je neobino


miran, nije se bojao djece nije se ni radovao to ih vidi,
nije htio da se tue, strpljivo ekao da jelo dobiju prije
njega...

Zbog toga su domci: poeli da ga tuku, otimali su mu


kolae pa je izgubio vanost

Krakono je: tukao druge djeake, tukao svakoga


novajliju, traio da mu daju svoj dio hrane, uzimao
njihove kolae, bio je u svemu glavni u domu

Copyright NAM Tuzla, 2009

351

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
U opisima
bia ili skupine bia unutar prostora uoavamo i istiemo
najkarakteristinije pojedinosti likova I prostora. I ovaj opis moe biti subjektivan
I objektivan.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
U kakvom odnosu stoje Niko-i-Nita i Krakono?
Ova pria se ovdje ne zavrava. Proitaj ovu priu Alije Isakovia i
saznaj da li se djeak opravdano zvao Niko-i-Nita i ta se desilo na
kraju prie sa Krakonoom, zlostavljaem svih domaca.

Domaa zadaa
Pripremite se za pismenu vjebu na temu: Jurnjava u uionici za vrijeme velikog
odmora.
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

352

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

92

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pisanje pisma

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Pisanje pisma
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: pisanje pisma, privatno, slubeno, otvoreno pismo
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolija/ilustracija, koverat i markica za svakog uenika
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura

Copyright NAM Tuzla, 2009

353

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ilustracija: potar

U dananje vrijeme, vrijeme


interneta, mobitela, skoro da i ne
piemo pisma svojim prijateljima,
rodbini ... Umjesto pisma koristimo
se
prednostima
savremene
tehnologije, to je dobro, ali smo i
lieni jednog zadovoljstva koje
nam moe donijeti potar od nekog
naeg dragog prijatelja.
ta je pismo? Pismo je pisani
sastav u kojem se biraju rijei kako
bismo iskazali svoje osjeaje
prema onome kome piemo.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pisanje pisma

ta treba znati o pisanju pisma? Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno


pismo.
Privatno pismo piemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. Poslovno
pismo piemo nekom slubenom licu u koli, mjesnoj zajednici,ustanovi,
firmi i slino.
Otvoreno pismo piemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji
i novinama.
Svako pismo mora imati POETAK, SADRAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom
pismu mora biti itak, rijei pravilne, knjievne i odabrane, koverta pravilno
odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa
poiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u tampanoj formi.

Copyright NAM Tuzla, 2009

354

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

1. Privatno pismo

Draga moja razrednice,

Zenica, 4.9.2009.g.

Na kraju prole kolske godine obeala sam da u Vam se javiti pismom u


kojem u napisati neto o utiscima u novoj koli. Danas je prvi dan nove
kolske godine i posebno sam bila uzbuena kada sam saznala da mi je
razrednica i u ovoj koli nastavnica bosanskog jezika. U mojem novom
odjeljenju su jo dvije nove uenice koje su u Zenicu takoer doselile iz Tuzle.
Naa nova razrednica, koja se zove Alma, vrlo je mlada i dobra, ali ja Vas ipak
ne mogu zaboraviti.
Primite puno toplih pozdrava.
Vaa uenica Selma

RAZGOVARAJTE O OVOM PRIVATNOM PISMU!


Ko je napisao pismo? Kome je napisano? U koju vrstu pisama spada?
ta je napisano na poetku pisma? O emu je pisano u sadraju pisma?
ta je napisano na kraju pisma? Znamo li kad je napisano pismo? Zato je to
bitan podatak?
Poiljalac: Selma Mai
Ulica Ive Andria br. 10
32000 ZENICA
Bosna i Hercegovina
Primalac: Maja Ali
Ulica Mee Selimovia br. 2
75000 TUZLA
Bosna i Hercegovina

Privatno pismo se alje privatno nekoj dragoj, bliskoj osobi pa je i


natopljeno emocijama. Piemo ga da bismo bliskoj i dragoj osobi prenijeli
svoje misli, osjeanja, raspoloenja, potrebe...

Copyright NAM Tuzla, 2009

355

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2. Poslovno pismo
Opina Tuzla
Komisija za rekonstrukciju saobraajnica
Tuzla, 12.11.2008.g.
Poslovodnom odboru Graevinskog preduzea Cestotehnik
Tuzla
Cijenjene kolege,
Poznato vam je da je Opina Tuzla odluila da sanira tete na saobraajnicama koje su
nastale prirodnim nepogodama. U tu svrhu formirana je Komisija za rekonstrukciju saobraajnica iji
je prioritetan zadatak odreivanje saobraajnica za rekonstrukciju.
Komisija je odluila da je prioritet za sanaciju juni magistralni put i da e se morati
poduzeti i odgovarajue mjere na sanaciji korita rijeke Jale. Imajui u vidu vaa iskustva u radu na
bosanskohercegovakim cestama i iskustva u regulaciji rijenih korita, te injenicu da raspolaete
potrebnom mehanizacijom, obraamo vam se zahtjevom da se prikljuite akciji Opine Tuzla kako
bismo to prije normalizirali tok rijeke Jale i sanirali tete na naim cestama.
S potovanjem,
Predsjednik Komisije
Hajrudin Berbi

RAZGOVARAJTE O OVOM POSLOVNOM PISMU! Uporedite ovo pismo sa


poslovnim razgovorom.
U emu je slinost, a u emu razlika?
Slinosti:

Razlika:

-tema: poslovna
-jezik:
poslovan/sluben
-nema emocionalnosti
-nema slikovitosti
-saetost i jasnoa

- oblik izraavanja (u
poslovnom pismu pisani,
a u poslovnom razgovoru
usmeni).

Prilikom pisanja poslovnog pisma moramo se pridravati odreenih


pravila:
1. U lijevom gornjem uglu pisma piemo podatke o poiljaocu
(zaglavlje-naziv ustanove, organizacije ili ime pojedinca sa
adresom i datumom);
2. Ispod zaglavlja piemo podatke primaoca ( naziv ustanove,
organa neke ustanove, ime i prezime onoga kome aljemo);
3. U desnom uglu ispod teksta pisma je potpis poiljaoca sa
obaveznom naznakom funkcije (predsjednik, naelnik...);

Copyright NAM Tuzla, 2009

356

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Postoji jo jedan oblik poslovnog pisma, a to je pismo zahvale. Takvim pismom


se neka ustanova zahvaljuje nekoj drugoj ustanovi ili pojedincu na pruenoj
pomoi ili podrci. Pismo zahvale moe biti i otvoreno pismo, moe se objaviti na
radiju, televiziji...
Poslovni razgovor i poslovno pismo su po sadraju veoma slini, ali
im je razliita forma. Poslovno pismo se upuuje organizaciji,
instituciji, ustanovi.
Bitne odlike poslovnog pisma su: jasnost, konkretnost i saetost.
O Tuanj
Tuzla
Tuzla, 10.9.2008. g.
Biblioteka Lastavica
Sarajevo
Potovani gospodine direktore,
elim Vam se zahvaliti na vrijednoj donaciji lektirnih naslova za uenike nae
kole.
Proitana knjiga je nae najvee blago, te Vam obeavamo da emo ih rado itati i
uvati.
Direktorica kole:
Jasna Mujezinovi

Sinteza
Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno pismo.
Privatno pismo piemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. Poslovno pismo
piemo nekom slubenom licu u koli, mjesnoj zajednici, ustanovi, firmi i slino.
Otvoreno pismo piemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji i
novinama.
Svako pismo mora imati POETAK, SADRAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom
pismu mora biti itak, rijei pravilne, knjievne i odabrane, koverta pravilno
odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa
poiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u tampanoj formi.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Napiite privatno pismo, spakujte ga u koverat, adresirajte, ne zaboravite
markicu, i ubacite u potansko sandue.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 166-167, Radni kutak broj: 114
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Copyright NAM Tuzla, 2009

357

Prirunik 6

93

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pisanje telegrama, uputnice, priznanice,
elektronski oblici komunikacije

Nastavna oblast: kultura izraavanja


Nastavna jedinica: Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici
komunikacije
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha,
razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski
oblici komunikacije
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, grupni rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica,
grozd-tehnika
Nastavna sredstva
pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik
Meupredmetna: likovna kultura, informatika

Copyright NAM Tuzla, 2009

358

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Skenirati telegram, uputnice, priznanice i prezentirati obrasce iz banke/pote
Skenirati telegram, uputnice, priznanice

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije
1. Pisanje telegrama, uputnice, priznanice
Nekada ete se nai u prilici da popunjavate obrasce koji se alju putem pote ili banke
pa je potrebno znati sljedee:

Uputnica
Uputnicom se alje/upuuje nekome novac. Za to slanje je potrebno
itko popuniti poseban obrazac i predati ga slubeniku na alteru banke ili
pote.
Obrazac sadri sljedee:
1.Podatke o poiljaocu (ime, prezime i adresa);
2.Podatke o primaocu (ime, prezime i adresa);
3.Saopenje primaocu o prispijeu novca (a ako je potrebno saopiti
primaocu i neto posebno u vezi sa prispijeem, podizanjem novca).
Zahvaljujui savremenim tehnologijama novana uputnica moe vrlo
brzo doi do primaoca novca bez obzira na njegovu udaljenost (Western
union, DHL pota...).

Priznanica
Priznanicom se potvruje primitak novca od nekoga.
Postoje takoer obrasci priznanice koji se moraju itko popuniti.
Oni sadre:
1. Podatke davaoca novca (ime, prezime, adresa, ili naziv ustanove);
2. Podatke primaoca novca (ime, prezime, adresa ili naziv ustanove);
3. Svrha novca (humanitarna pomo, lanarina, taksa...);
4. Tana suma novca napisana i brojevima i slovima;
5. Datum primitka novca.

Copyright NAM Tuzla, 2009

359

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Telegram/brzojav
Telegram se alje putem pote na dva naina:
1. Popunjavanjem obrasca u poti;
2. Pozivom odgovarajueg telefonskog broja u poti.
1. Obrazac koji se popunjava u poti sadri:
- podatke o primaocu telegrama (ime, prezime i adresu);
- to krau poruku koja treba biti jasna i precizna;
- podatke o poiljaocu (ime, prezime i adresu);
- vrijeme odlaska telegrama;
- vrijeme dolaska telegrama.
2. Ako se telegram alje telefonskim pozivom na odgovarajui potanski
broj, poruku bi trebalo ranije napisati i proitati je potanskom slubeniku. I
telefonski telegram mora imati iste podatke kao i telegram popunjen na
obrascu. Telegrame obino aljemo kada elimo brzo nekoga obavijestiti o
neemu, poslati estitku povodom nekog vanog dogaaja ili izraziti
sauee povodom neije smrti.
2. Mobitelske poruke, messenger servis
S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije meu
ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija.

(elektronski oblici komunikacije)

. Mobitelske poruke
.

Komuniciranje putem mobitela je esto i kod odraslih i kod djece.


Pomou njega moemo direktno (razgovorom) meusobno komunicirati, ali i
putem mobitel-poruka. Poruka vrlo brzo stigne do onoga kome je namijenjena,
tako da brzo moemo dobiti i odgovor na poruku.
Meutim, esta je i zloupotreba mobitela. Deava se da se pojedinci
koriste mobitelom i onda kada to nije neophodno.
Ne bi trebalo zaboraviti da je bezrazlono slanje poruka i trzanje mobitelom
stvar ope kulture.
Messenger servis
Messenger je program koji predstavlja najiri oblik komunikacije putem
elektronskih medija u svijetu. Messenger-komunikacija se moe odvijati izmeu
dva ili vie korisnika u bilo kojem dijelu svijeta, pod uslovom da svaki korisnik ima
instaliran Messenger program na svom raunaru (jedan korisnik u Sarajevu, drugi
u Tokiju, trei u Istanbulu ...itd.).
Ovaj vid komunikacije meu ljudima predstavlja najbri, najefikasniji i
najjeftiniji oblik razgovora. On omoguava komunikaciju u pisanom, audio
(zvunom) i video- formatu (moete i uti i vidjeti onoga s kim razgovarate).
Pored Messenger-a u svijetu elektronskih komunikacija, postoji vie programa sa
istom funkcijom kakav je naprimjer i Skype.

Copyright NAM Tuzla, 2009

360

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza
Uputnicom se alje/upuuje nekome novac. Za to slanje je potrebno
itko popuniti poseban obrazac i predati ga slubeniku na alteru banke ili pote.
Priznanicom se potvruje primitak novca od nekoga.
Telegram se alje putem pote na dva naina:
1. Popunjavanjem obrasca u poti;
2. Pozivom odgovarajueg telefonskog broja u poti.
S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije meu
ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija.

Zavrni dio sata


Istraivake aktivnosti
Rad u grupama
Fotokopirati uputnice i priznanice
1. grupa: Popunite uputnicu za novac
2. grupa: Napiite nekome priznanicu za novac
3. grupa: napiite telegram (estitka)
4. grupa: napravite grozd Oblici komunikacije
5. grupa: zamolite nastavnika informatike da vam demonstrira messenger
program
(Napomena nastavniku: Na nekom od narednih asova grupe mogu zamijeniti
zadatke.)
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 168, Radni kutak broj: 115
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Copyright NAM Tuzla, 2009

361

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i knjievnosti u
estom razredu devetogodinje osnovne kole
3
KNJIEVNOST
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nastavni sat u biblioteci/knjinici
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dijete sa devet iraka, narodna bajka
10
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nasrudin u bostanu, narodna pria
13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ni zorice ni bijela danka, epska narodna pjesma
16
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sestre bez brata, lirska narodna pjesma
19
Uzorak obrade nastavne jedinice:
avka i tue perje, narodna basna
22
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca
25
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hans Kristjan Andersen: Slavuj
28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ibrahim Kajan: U oima ptice ute
31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
imo Ei: Cvjetko

Copyright NAM Tuzla, 2009

362

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

34
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isidora Sekuli: Bure
37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Antun Branko imi: Ah, evo opet...
40
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: Gromovo ule
43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jovan Dui: Selo iz Trstenog
46
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ivica Vanja Rori: Pjesma
48
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mirsad Beirbai: Harfa
50
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Petar Koi: Jablan
53
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Duko Trifunovi: ist zrak
56
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isak Samokovlija: Djeak Aron
59
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: U noi
62
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete

Copyright NAM Tuzla, 2009

363

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

65
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa
68
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ukrija Pando: List na putu
71
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
73
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zejir Hasi: Brat (Iz zbirke pjesama Pravi se vaan)
76
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Boidar Prosenjak: Otac (odlomak iz romana Divlji konj)
79
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Donatan Svift: Gulliverova putovanja
82
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak)
85
MEDIJSKA KULTURA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pozorite/teatar
88
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)
92
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mediji: arolija velikog ekrana
96
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Igrani film

Copyright NAM Tuzla, 2009

364

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

101
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Animirani film
106
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Radio
109
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija maloga ekrana
113
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija interneta
116
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Novinenovinenovine
120
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Strip
123
JEZIK
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
127
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Bosanica, arebica, latinica
132
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jezik i govor
137
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glasovi
142
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slog

Copyright NAM Tuzla, 2009

365

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

147
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Naglasnice i nenaglasnice
152
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei oblik rijei
156
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei: pravo i preneseno
160
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vrste rijei
165
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
170
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilozi
176
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prijedlozi
179
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
183
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pomoni glagoli
186
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Padeni oblici imenica
190
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nominativ

Copyright NAM Tuzla, 2009

366

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

195
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vokativ
198
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Genitiv (blok-sat)
206
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dativ
210
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lokativ
215
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akuzativ
220
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Instrumental
224
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ponovimo padee!
227
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pridjevi
233
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zamjenice/Upuenice
236
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Deklinacija linih/osobnih zamjenica
240
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lina/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice

Copyright NAM Tuzla, 2009

367

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

244
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
248
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neodreene zamjenice/upuenice
252
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Brojevi
256
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
262
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)
267
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glagolski i imenski predikat
270
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Subjekat
275
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici
278
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena kontinenata, drava, gradova, sela, mora, okeana
282
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
285
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena

Copyright NAM Tuzla, 2009

368

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

290
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i
palatalizacije
294
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
300
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje i u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
304
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Reenini i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotaka, crtica, zagrada
309
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prepriavanje
314
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Razgovor (privatni /familijarni)
317
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slubeni/poslovni/oficijelni razgovor
320
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje (pripovijedanje/naracija)
323
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki i retrospektivni redoslijed dogaaja
327
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje izmiljenog dogaaja, prianje prema zadanoj slici, muzici

Copyright NAM Tuzla, 2009

369

Prirunik 6

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

331
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis osobe (portret)
337
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis kraja (pejza)
341
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
345
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis otvorenog prostora (eksterijer)
349
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
353
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje pisma
358
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije

Copyright NAM Tuzla, 2009

370