Copyright: ET-TAQWA Safet Sulji.

Sva prava
pridrana.
Ovu knjigu je DOZVOLJENO reprodukovati ili emitovati
na bilo koji nain, elektronski ili mehaniki, ukljuujui
fotokopiranje, snimanje ili bilo koji drugi sistem za
biljeenje, uz sljedee uslove:
1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe;
2) u sluaju koritenja materijala obavezno je
spomenuti izvor i vlasnika prava;
3) prilikom prenoenja tekst mora zadrati svoj
kontekst.
Izraavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na bilo
koji nain doprinese distribuciji ove knjige. Neka ga Allah
Uzvieni nagradi za njegov iskren trud.
U sluaju da imate bilo koju korekciju, komentar ili
sugestiju u vezi ove publikacije, javite nam se na sljedeu
adresu: info@et-taqwa.com
Izdava:
ET-TAQWA WEB PUBLISHING
e-mail:

info@et-taqwa.com
et-taqwa@hotmail.com

web page:

www.et-taqwa.com

8 MART
MEUNARODNI
DAN ENA
DAN KADA JE ENA PONIENA

Safet Sulji

__________________________________
Napisao:

Safet Sulji

Recenzija:

____________

Redaktor:

Safet Sulji

Lektor:

____________

DTP:

Ebu Talha

Dizajn:

Ebu Talha

Izdava:

ET-TAQWA

1436/2015
2

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

UVOD
Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, i
svjedoim da nema drugog istinskog boanstva sem
Allaha Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedoim da je
Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je na njega
salavat i selam, te Allahov bereket kako na njega, tako i
na njegovu porodicu, prijatelje i sve one koji ih slijede u
dobru do Sudnjega dana.
A zatim:
Uzvieni Allah nam je odabrao islam kao vjeru, kao to
je rekao Uzvieni: Allahu je prava vjera jedino-islam. (Sura
Ali-Imran 19.)
A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu
biti primljena, i on e na onom svijetu nastradati. (Sura AliImran 85.)
Obavijestio nas je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, da e neki od pripadnika njegova ummeta slijediti
Allahove neprijatelje u nekim njihovim obiljejima i
navikama, a to se prenosi u hadisu Ebi Seida el-Hudrija,
Allah bio s njim zadovoljan, koji prenosi od Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Zaista ete
slijediti obiaje onih prije vas pedalj po pedalj, i lakat

po lakat. Kada bi uli u guterovo gnijezdo i vi biste to

uinili slijedei ih. Ashabi rekoe: O Allahov
poslanie, (je li misli) jevreje i krane?! Ree: Pa
koga drugog! (Biljei ga el-Buhari)
Prenosi se u hadisu od Abdullaha ibn Omera,
radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Moj ummet e se nai ono to
je nalo kod sinova Israilovih, potpuno isto. ak kada
bi se naao neko od njih ko je javno opio sa svojom
majkom, naao bi se isti takav i u mom ummetu.
(Biljei el-Hakim, 1/129.)
I zaista se je obistinilo ono o emu nas je obavijestio
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tako da se u
skorije vrijeme u mnogim islamskim zemljama, rairilo to
da veliki broj muslimana slijedi Allahove neprijatelje u
mnogim njihovim obiajima i ponaanju, oponaaju ih u
nekim njihovim obredima te slave njihove praznike.
Ovo se je desilo kao rezultat materijalnog procvata, i
dugogodinjeg napretka kojeg je Allah omoguio
ovjeanstvu, a to je bio i razlog velikog odskoka
zapadnih, kransko-sekularistikih zemalja, u skorijoj
prolosti, to je bilo direktno iskuenje mnogim
muslimanima, posebno nakon slabljenja imana u njihovim
srcima i rasprostranjenosti neznanja o erijatskim
propisima.
A ono to je povealo ovu nesreu jeste Medijski
procvat meu mnogim narodima, tako da su se poela
prenositi nevjernika obiljeja i obiaji, uljepani i
nakieni, bilo glasom ili uivo putem slike, iz njihovih
sredina u muslimanska podruja koristei pri tome

satelitske kanale ili internet mree, tako da su time bili

zavedeni mnogi muslimani.
Posljednjih godina se rairila jedna stvar meu
muslimanskim svijetom, bilo mukarcima ili enskim
osobama, koja ne obeava nita dobro, a izraava se u
oponaanju krana u obiljeavanju 8 MARTA
MEUNARODNI DAN ENA.
To biva uzrokom da se oglase daije i islamski uenjaci
pojanjavajui erijatski propis toga djela, elei time
dati savjet vraajui se Allahu, Njegovu poslaniku,
nadreenima od muslimana i njihovim obinim masama,
tako da bi musliman imao jasnu predstavu o tome, i da ne
bi zapao u neto to moe natetiti njegovoj akidi
(vjerovanju) kojom ga je Allah obdario.
Ovo je kratki prikaz porijekla ovog praznika,
njegovog cilja, te koja je dunost muslimana naspram
njega.

POVIJEST 8 MARTA MEUNARODNOG

DANA ENA
Idejni tvorac 8. marta je Klara Ajzner Cetkin (1857.
1933.), utjecajna njemaka socijalistika politiarka i
borac za enska prava .
Do 1917. bila je aktivna u Socijaldemokratskoj partiji
Njemake,
a
zatim
je
pristupila
Nezavisnoj
socijaldemokratskoj partiji Njemake (USPD) i njenom
ekstremnom ljeviarskom krilu, Spartakistikoj ligi koja
je kasnije postala Komunistika partija Njemake (KPD),
koju je ona predstavljala u Rajhstagu tokom Vajmarske
Republike od 1920. do 1933.

Cetkinovu je veoma interesirala enska politika,

ukljuujui borbu za ravnopravnost i pravo glasa za ene.
Razvila je socijaldemokratski enski pokret u
Njemakoj.
Od 1891 do 1917 pisala je za SPD-ove enske
novine ''Die Gleichheit'' (Jednakost). Godine 1907
postaje voa novoformirane "enske kancelarije" u SPDu.
Organizirala je proslavu prvog "Meunarodnog dana
ena", 8 marta 1911.
Tokom Prvog svjetskog rata, Klara Cetkin je sa Karlom
Libknehtom, Rozom Luksemburg i drugim utjecajnim
politiarima iz SPD-a odbacila partijsku politiku
Burgfrieden (primirje sa vladom, obeanje o uzdravanju
od svih trajkova tokom rata) .
Uz druge antiratne aktivnosti, Cetkinova je
organizirala meunarodnu ensku antiratnu konferenciju u
Berlinu 1915 godine.
Zbog antiratnih stavova bila je hapena nekoliko puta
tokom rata.
Takoer je bila lan Izvrnog komiteta Komunistike
internacionale (Kominterna) od 1921 do 1933 godine .
Kada su Adolf Hitler i njegova Nacionalsocijalistika
njemaka radnika partija preuzeli vlast, Komunistika
partija Njemake izbaena je iz Rajhstaga, nakon poara
u Rajhstagu, 1933. Klara Cetkin posljednji put odlazi u
egzil, ovoga puta u Sovjetski savez .
Tamo je umrla 20 juna 1933, sa skoro 76 godina.
Sahranjena je kod zidina Kremlja u Moskvi .

Glavne aktivnosti Klare Cetkin bile su koncentrirane na

nekoliko zanimljivih tema .
Klara Cetkin pozivala je sve ene svijeta na:
1. Slobodnu ljubav" to znai da je Klara zagovara
da svaka djevojka ili udata ena ima pravo na svoju
slobodnu ljubav, tj. da ako kod drugog mukarca, osim
onog svog zakonskog supruga, vidi esticu neke vrste
ljubavi, ona mu se slobodno moe posvetiti, osjetiti
njegovu ljubav, dati mu svoju, a da u isto vrijeme
zadri ve postojei brak .Ista stvar vai i za djevojku,
ona ne mora uvati svoju nevinost za svog prvog mua
i ovjeka ivota, nevinost je vlastita imovina devojke i
ene pa se moe dati svakome za koga se osjeti
potreba. Mlada djevojka posveuje ljubav svom
supruniku, ali to ne znai da mu mora dati i nevinost.
2. Pravo na razvod braka" Brak, po miljenju dotine
Klare, ne predstavlja nikakvu svetost, brak je proba za
pronalaenje sree, pa ako ta proba ne uspije, onda
bez ikakvog pokuaja ili truda za bolji ivot treba se
razvesti. I tako praktino razvod braka mora postati
svakodnevnica i sasvim normalna stvar.
3. Abortus je prava stvar" Pobaaj predstavlja
popravljanje nainjene greke tokom branog ili
vanbranog odnosa, bez obzira u kojem periodu je taj
abortus uinjen, bez obzira na pravo djeteta na
normalan razvoj i ivot u majinoj utrobi, bez obzira na
sve uvjete i okolnosti.
4. ene treba da slave 8. mart" enama svijeta
pripada jedna rumena, arka rua.

To je dotina Klara Cetkin i njen doprinos ovjeanstvu;

ona nas poziva da odbacimo sve moralne vrijednosti i da
se suprotstavimo islamskom nainu ivljenja, zatim da
slijedimo svoje strasti i budemo pokorni ejtanu i tako
zasluimo vjenu propast na onom svijetu.

KAKO ISLAM GLEDA NA DAN ENA

8 MART
Nakon vijekova ropstva i ponienja, zatim lane
emancipacije i ravnopravnosti; bolje rei novog vida
sramoenja; nemuslimani su ponudili eni novo
poniavajue obiljeje OSMI MART.
Ponudili su joj dan ena! Tim su priznali da svi njihovi
raniji sistemi nisu davali eni njeno mjesto u drutvu, jer
nije imala (mogla imati) taj svoj dan.
Koliko e proi vremena dok joj iz svoje
velikodunosti ne ponude jedan cijeli mjesec, pa ak i
godinu?
Ne treba dugo ekati, jer to nikada nee ni biti; zato
to ena svoja prava, ast, panju i dostojanstvo moe
dobiti samo u islamu.
Iza 8 marta i drugih slinih obmana stoje ljudi; i to
ljudi hravih osobina; a iza islama je veliki Allah, iji su
propisi vrhunac mudrosti i pravde.

Osmi mart je simbol koji posebno istie dvije poruke:

a) Podsjeanje na trenutak kada je ena postala
ravnopravna sa mukarcima; i iskazivanje posebne
panje enama tom danu.
Pogledamo li kako se provodi prva poruka, primijetit
emo slijedee stvari:
Nisu uspjeli postii ravnopravnost u fizikom smislu,
odnosno u ravnopravnom obavljanju najteih fizikih
poslova (u veini sluajeva za isti posao ena dobija
manju naknadu od mukarca);
- Izveli su je (enu) na ulicu da ne bi odgajala djecu i tako
joj umanjili osjeaj majinstva, ali joj to nisu nadomjestili
osjeajem oinstva;
- Ohrabrili su je za reklamiranje: auta, motora, traktora i
sl., ali je nisu zatitili od dvosmislenih natpisa: Prodaje se
traktor, ali ne i ena.
Zato su sve to uradili?
1. Da pokau muslimanima kako je njihova ena
ravnopravna, slobodna, sretna, a muslimanka nije.
Efekt koji tim ele postii, jeste, da se muslimani postide
svoje vjere, i napuste je, te tako prestanu biti one koje se
zalau za provoenje Allahovih propisa na Zemlji, da bi
na kraju ostalo samo nevjerstvo koje prua ljudskoj strasti
da radi to eli.
2. Da prisile enu da zarauje, jer im sebinost ne
dozvoljava da je izdravaju.

Nevjernici smatraju da opskrbu daju samo oni, a ne Allah,

subhanehu ve te'ala, pa zato trae od ena da, osim u
kui, rade i na poslu, radi vie primanja.
3. Da bi na svojim radnim mjestima, dolazei u kontakt sa
puno ena, lake doli u situaciju da uine blud.
b) Druga poruka simbolike osmog marta jeste iskazivanje
panje prema enama.
Ako se taj gest paljivosti malo prostudira otkrivaju se
nove stvari:
Ovo je va dan; to zani da u druge dane ne traite
ovakvu panju. Panja nije usmjerena samo prema
vlastitoj supruzi, nego i prema tuim, pa je estitanje
praznika prilika da se kroz zagrljaj, poklon, poljubac i sl.
prenesu razne poruke zavoenja.
Nije udno to ene nevjernice (nemuslimanke) ne
shvataju ovu lakrdiju koju im vjeaju o vrat.
One nee da znaju za mnogo vanije i pree stvari, pa
tako nee da znaju za Allaha svemonog i Njegove
propise koje tite svakog pojedinca i jedniku ummeta.
Na kraju, ljudima koji su dotakli dono u svakom
pogledu se sav taj cirkus i dopada, no ta je sa enom
vjernicom?
Je li, ona svjesna da, estitanjem i primanjem estitke
tog dana, iskazuje time svoju saglasnost da Allahove,
subhanehu ve te'ala, propise oko praznika treba
zamjeniti ljudskim?!

10

Da li je svjesna da takva saglasnost, onoga koji je

iskazuje ini grijenikom kome prijeti Allahova kazna?
Ako budete prihvatile da slavite 8 mart, ostat ete
dune Klari, i u tom sluaju nemojte zapostaviti ni ostala
njena tri naela: slobodna ljubav, abortus i razvod braka
- to vam preporuuje Klara Cetkin.
Islam vam preporuuje i savjetuje da budete to dalje
od ove moderne izmiljotine, jer ete se ovim simbolinim
obiljeavanjem 8 marta pribliiti i proslavi Nove godine,
zatim proslavi Boia, pa proslavi "Svetog" ora
(urevdana), i tako redom ete zalaziti i tonuti sve
dublje u tamu zablude.
Zar ete se povoditi za rijeima Klare Cetkin, zar ete
napustiti naela islama?
Islam je odredio veliko poasno mjesto eni, islam tebi
ne daje za pravo da 8 marta odnese cvijee svojoj
majci, eni ili sestri. Nikako! Islam trai da ih voli,
potuje, pomae svakodnevno. Ako smo u mogunosti,
lijepo je da svakog dana donosimo buket cvijea svojim
majkama, enama i sestrama, a ne povodom jedne jadne
ene Klare i njene sugestije, mislei da emo se time
otkupiti i obaviti svoju moralnu dunost. Ne, to je nisko za
muslimane... to je veoma nisko.
Osmi mart je dan degradacije ene, a nikako dan
njene afirmacije, to je dan u kojem se mukarci i drutvo
kroz crvenu ruu pokuavaju iskupiti za svoje propuste, u
toku cijele godine, to je dan u kojem se organiziraju
zabave, iji osnovni sadraj su razni harami i to je dan u

11

kojem se prodaje, kupuje ili daba nudi ensko tijelo, na

najprimitivniji nain.
Zato potovane sestre prihvatite se islama i odreknite
oponaanja nevjernika, budite poslune svojim muevima i
traite od njih da budu prema vama pravedni i paljivi!
I dobro znajete: 8 mart je dan nezbrinutih i tuno
ostavljenih ena!

SLOBODNA ENE U OIMA ZAPADA

Zapad uporno pokuava bljetavim parolama poput
emancipacije ene, prava ene, jednakost spolova i sl.
sirote muslimanke osloboditi vjerskih okova, olienih u
pokrivaima, dugoj pristojnoj odjei, ne mijeanju sa
mukarcima te uvjerenju da je blud grijeh i sramota.
Zapadna ena se davno oslobodila tih okova i izala
na trnicu mesa kako bi uvijek bila na dohvat
superiornijem spolu.
Zapad eli od muslimanke da postane kao njihove
ene, da uiva u potpunoj slobodi. Zato su vrsto
odluili da nametnu svoju kulturu itavom svijetu pa tako
i muslimankama.
U tu svrhu odrane su brojne konferencije, osnovane
brojne svjetske organizacije i izdvojena velika sredstva.
Brojne su i jasne izjave u tom kontekstu.
Ovo su rijei April Balmerley, odgovorne za pitanja
ene na svjetskom nivou pri Ministarstvu vanjskih poslova
Sjedinjenih drava.
Na kongresu u Istanbulu (19.9.2002) odrala je
govor pod naslovom ene u svjetskom drutvu,gdje je

12

izmeu ostalog rekla: Zatita ljudskih prava je

nerazdvojan dio svjetske zajednice, a prava ene su
ljudska prava, prema tome, u stanju smo, proturajui
prava ene, popraviti ivot ena, njihovih porodica i
njihovih drutvenih zajednica.
Ipak, garancija prava ene ne koristi samo
pojedincima i porodicama, nego to jaa demokratiju,
potpomae prosperitet, jaa stabilnost i razvija
meusobnu toleranciju.
To je okosnica izgradnje civilizirane zajednice, koja se
pridrava zakona i predstavlja nezaobilazan uvjet
stvarne - istinske demokratije. (El-Mer'etul-muslimetu
bejne mudatit-tagjir ve mevdatit-tagrir, Fuad Abdulkerim,
str.13.)
Pitamo se da li je Zapadna ena nala sreu nakon
to je navodno ostvarila svoja prava, nakon to se
oslobodila vjerskih ogranienja i nakon to je stala rame
uz rame sa mukarcem u borbi za ivot.
Da li je stvarno nala sreu pa eli, iz svoje velike
plemenitosti i dobrote, da i muslimanka isto tako bude
sretna? Ili se moda radi o neem drugom?
Rekao je Uzvieni Allah: Mnogi sljedbenici Knjige
jedva bi doekali da vas, poto ste postali vjernici, vrate
u nevjernike, iz line zavisti svoje, iako im je Istina
poznata... (Prijevod znaenja El-Bakara, 109.)
Rekao je: Oni bi jedva ekali da i vi budete
nevjernici kao to su i oni nevjernici, pa da budete
jednaki.(Prijevod znaenja En-Nisa', 89.) Kakvo je
stvarno stanje zapadne ene? Koliko joj prava zapadni
sistem prua? Koliko titi njenu ast i ljudskost? Pitanja su
na koja emo dobiti odgovor pogledamo li Zapad
13

izbliza, pogledamo li stanje ene u njenoj porodici i

drutvu.
PORODICA
Prvo i osnovno pravo djeteta je da bude roeno, ipak,
na Zapadu to pravo i nije ba lahko ostvariti.
Prije svega gotovo da ne postoji brana zajednica iz
koje bi se trebala raati djeca.
Trudnoa i dijete se smatraju optereenjem koje
remeti slobodu, uitak i karijeru, pa je zbog toga, pored
svih moguih sredstava kontracepcije, dozvoljen i abortus.
To pravo se na Zapadu uveliko koristi, tako naprimjer
samo u Americi godinje milion ena abortira, a priblino
toliko i u Evropi. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 32.)
Kada dijete doe na svijet njegovo elementarno pravo
je da ga doeka topla roditeljska briga i ljubav.
Meutim, prvi put u historiji medicine pojavljuju se
masovni sluajevi udaranja male djece.
Djeca se udaraju na divlji nain tako da esto zavri
ubistvom ili tjelesnim i duevnim deformacijama.
Medicinski asopis (Hexagon Vol.6 No. 5) biljei da
gotovo ne postoji djeija bolnica u Evropi i Americi, a da
u njoj nije vei broj sluajeva teko izudarane djece od
strane svojih majki, a ponekad i oeva.
Pitali su dr. Aebley, direktora Pedijatrije pri
Udruenju bristolskih bolnica u engleskom gradu Bristol,
da li su t oevi i majke divlje zvijeri?
Na kraju svog lanka zakljuio je da t majke prolaze
kroz teka duevna stanja, koja ih navode da tako
strano izudaraju svoju malu djecu.

14

Doktor isto tako konstatuje da veina tih majki nisu po

svojoj prirodi zloinci, nego: ivot ene bez mua,
prisiljenost da radi van kue, iscrpljenost na radnom
mjestu, te nakon svega toga, dijete koje ne prestaje sa
plaom, jednostavno je izbacuje iz ravnotee i tako
gubi
osjeaj
majinstva
i
kontrolu
svojih
postupaka. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 75.)
Djeca su emanet povjeren roditeljima. Samo Sveznajui
Allah zna ta se deava iza svih zidova i ispod svih
krovova.
Ljudski zakon je nemoan da prati i kontrolie odnos
svakog roditelja prema svom djetetu.
Kada roditelj nema vjere u Allaha, svjestan je da ga
zakon ne moe kontrolisati i uz to nema ni one minimalne
ljudskosti koju bi svaki insan trebao imati i tada se
deava neto stranije od tue djeteta.
Deava se da ga njegov roeni roditelj ili neko drugi
iz blie familije zlostavlja i bludno napastvuje.
Ta pojava je na Zapadu uzela velikog maha, meutim
u iru javnost izlaze samo ekstremni sluajevi koji se vie i
nisu mogli skrivati, poput Austrijanke Elisabete Frizl koju je
njen otac, Josef Frizl 24 godine drao u podrumu i bludno
zlostavljao. Slian je i Britanac iz Sheffield-a koji je tokom
25 godina silovao svoje dvije keri, koje su od njega
trudne ostale ukupno 19 puta, a rodile su devetero djece,
od kojih je danas ivo sedmero i pate od genetskih
poremeaja.
asopis Herald Tribune u svom davnom
broju(29.6.1979.) pie o rezultatima studije koju je
sprovela skupina sudija i ljekara u Americi oko jedne

15

udne pojave koja se poela naglo iriti Amerikom i

Zapadom openito.
Radi se o bludnim nasrtajima na osobe u bliskom
krvnom srodstvu. Rekli su: Ta pojava nije vie rijetkost,
naprotiv toliko je rairena da je to teko za povjerovati.
U svakoj desetoj Amerikoj porodici se deava ova
nastranost.
udno u svemu tome je da je velika veina, njih oko
85%, onih koji prakticiraju te nastranosti sa svojim
kerkama, sinovima, sestrama ili majkama iz uglednih
porodica u drutvu, uspjenih u poslovnom svijetu.
Nisu zahvaeni bilo kojom nervnom boleu, niti su to
zloinci.
Radi se o poslovnim ljudima i umjetnicima uspjenim u
ivotu."
U toj studiji se jo navodi da tek jedan od dvadeset
sluajeva dospije do sudstva ili bolnikih krugova, a
najvei postotak tih sluajeva je napastvovanje oca na
kerku.
To se ne deava samo sa odraslom kerkom, nego su
se desili i brojni sluajevi u kojim otac napastvuje
maloljetnu kerku.
Kao posljedice tih nastranih nasrtaja oeva nastaju
razne bolesti spolnih organa te psihiki poremeaji.
Zabiljeeni su brojni sluajevi trudnoe kao rezultat
oevog zlostavljanja kerke, a u brojnim sluajevima se to
zlostavljanje odigravalo dugi niz godina.
Istraivai ove problematike ostaju zbunjeni i ne vide
rjeenje za te sluajeve, jer procesuiranje tih sluajeva
znai zatvaranje oca i ruenje porodice. Stoga predlau
da se ugroeno dijete odvoji od roditelja i smjesti u
16

posebne centre, te bi se djevojica kada postane

punoljetna zaposlila i tako odvojila od porodice. (Amelulmer'e, El-Bar, str. 90.)
Ameriki asopis Times u svom davnom broju
izdanom 14.4.1980. objavljuje tekst pod naslovom:
Napad na svetu zabranu (Attacking the Last Taboo),
u kojem je spomenuto: Oni koji piu o spolnim vezama
vole povremeno iznenaditi svijet, meutim izgleda da im
je to postalo teko jer je svijet na Zapadu ve navikao da
hladno posmatra ak i nastrane veze.
Ipak, takvi danas ozbiljno rade na ruenju posljednjeg
kipa na polju spolnih odnosa, i pri tome ih pomau
odreeni akademici, a to je zabrana braka izmeu
osoba u bliskom krvnom srodstvu poput majki, sestara i
keri.
Istraiva John Mooney je kazao: Spolna iskustva
djeteta sa nekim od svojih blinjih starijih i odraslih ne
moraju neminovno predstavljati negativnost u ivotu
djeteta. Wordel Boumrey je rekao: Dolo je vrijeme da
priznamo da enidba blinjih nije nastrana niti dokaz
umnog poremeaja, naprotiv, u stvarnosti brak sa
blinjima, a naroito izmeu djece i njihovih blinjih, moe
biti koristan oboma! Jevrejski antropolog Coohen je
izjavio: Zabrana braka sa blinjima nije nita drugo do
ostavtina prvobitnog ovjeka koji je bio u potrebi da
sklapa razne ugovore i trgovinske sporazume sa
osobama van familije, pa je zbog toga zabranio da se
ene blinji.
Obzirom da to danas nema vie nikakve vanosti, ta
zabrana postaje neto to je vrijeme obrisalo i
zamelo. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 92.)
17

Moral na Zapadu je zadnjih decenija u strmoglavom

padu pa sami pretpostavite kakvo je stanje danas ako su
ovakve izjave iznijeli u javnost jo prije trideset godina.
Danas u naprednim demokratskim zemljama (zemlje
etvrtog svijeta) raspravlja se o zakonskoj dozvoli incesta
odnosno brane veze (spolnog odnosa) izmeu osoba u
bliskom krvnom srodstvu, poput sestre, majke i kerke,
kako se poinitelji ne bi osjeali obespravljenim i
prezrenim u drutvu.
Rekao je Uzvieni Allah: Kao stoka su oni, ak su jo
dalje s Pravog puta skrenuli. (Prijevod znaenja ElFurkan, 44.)
KOLA
Kada djevojka izraste i kada joj kola postane drugi
dom, za oekivati je da e barem u tim obrazovanim
krugovima nai vie razumijevanja. Ipak, elje su jedno, a
stvarnost drugo.
Anketa sprovedena na Kalifornijskom univerzitetu
Berkli potvrdila je, da je jedna petina uenica bila
izloena nekoj vrsti bludnih nasrtaja od strane profesora i
mentora na viim studijima.
Studentice univerziteta Yale i s njima jedan od
profesora podigli su sudsku tubu protiv uprave
univerziteta, jer odbija sluati tube uenica koje se ale
na konstantna bludna napastovanja, kojima su izloene
od strane profesora i predavaa.
Na univerzitetu Delaware se deavalo isto, te
priznaju da je ovaj problem prisutan na svim
univerzitetima SAD-a. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 121.)

18

RADNO MJESTO
Na radnom mjestu su bludna napastovanja jo vie
prisutna, toliko su rairena da to gotovo nije za
povjerovati.
Od najobinijih radnih mjesta pa sve do najviih nivoa,
poput Klintona i Monike Levinski.
Studija sprovedena na 2000 ustanova i firmi
pokazuje da je privlanost ene jedan od glavnih uvjeta
zaposlenja, a u anketi koju je sproveo New York
univerzitet Cornell na enama radnicama zaposlenim u
razliitim institucijama, dravnim i privatnim, na pitanje o
bludnom napastovanju za vrijeme rada njih 70 % je
odgovorilo da su bile izloene takvim nasrtajima, a 56%
od njih je opisalo te nasrtaje da su bili tjelesni i
opasni. (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 115.)
asopis Red Book Magazine je objavio anketu
sprovedenu na 9000 radnica: 92% je odgovorilo da
bludni nasrtaji mukaraca na poslu predstavljaju teak
problem, a 90% njih je odgovorilo da su lino bile rtve
tim nasrtajima i lino ga doivjele. (Amelul-mer'e, El-Bar,
str. 115.)
Pored svega toga, ena se ne smije ni poaliti, jer to
jednostavno znai ostati bez posla, a bez krajnje jasnih
dokaza nije u stanju podii tubu, jer e biti optuena za
kaljanje asti nekog od uglednih mukaraca.
SVE NORMALNO I PO ZAKONU
Prioritetna uloga zakona je da sprijei nepravdu, zlo,
nasilje i sline negativnosti, od kojih je, bez imalo sumnje,
skrnavljenje ljudske asti.

19

Prvi preduvjet da se to ostvari je da kreatori zakona

ispravno definiu sve te termine koje zakon treba
sprijeiti.
Pojmovi: ednost, stid, vjernost i sl. na Zapadu se mogu
nai samo u starim rjenicima.
Te vrline nemaju vie nikakve vrijednosti, naroito ako
se kose sa materijalnom zaradom.
Mjerilo zapadnog morala moe se saeti rijeima:
Sve to daje profit prihvatljivo je.
Obzirom da je ovjek ivo bie i da ima svoje
fizioloke potrebe napravljeni su javni toileti, koji se
negdje naplauju, a negdje su besplatni.
Pored tih fiziolokih potreba ovjek ima i drugih
potreba, pa je zbog toga Zapad dozvolio i drugu vrstu
javnih toileta u koje svako ko ima potrebu moe
navratiti, s tim to se usluge ove vrste toileta obavezno
naplauju.
Istina, prostitucija je bila poznata i prije Zapadne
civilizacije, ali ipak nije bilo poznato da se prostitutka
tretira poput bilo kojeg drugog zanatlije.
Bitno je samo da izvri svoju obavezu prema dravi
kako bi se budetska kasa punila, a posao je sasvim
normalan i prirodan.
Pria jednog arapskog mladia nam jasno govori o
dubini provalije u koju se srozao zapadni moral i koliku
ast emancipirana zapadna ena uiva.
Radi se o mladiu koji je napustio svoju muslimansku
sredinu i otiao na Zapad (Engleska) kako bi se tamo
obrazovao.
Mladi nije bio privren vjeri, nego je uivao u svojoj
mladosti i svom ivotu bez ikakvih ogranienja. Za vrijeme
20

jednog kraeg raspusta otputovao je u skandinavske

zemlje, tanije u Dansku.
U jednom tamonjem pozoritu ga je iznenadilo ono ta
je vidio od jedne umjetnice.
Umjetnica je skidala dio po dio svoje odjee, dok nije
ostala potpuno naga na sred pozornice.
Nije to udno tom mladiu, gledao je on to i ranije u
Londonu, meutim ono to ga je iznenadilo i to je
probudilo odvratnost u njemu i kasnije korjenito
promijenilo njegov ivot je, da je ta umjetnica nakon to
je ostala bez odjee, na pozornicu uvela velikog psa s
kojim je vodila ljubavni akt.
Nakon toga je izazivala publiku da, ako mogu, s njom
uine isto to to je uinio pas.
Mladia je sve to potreslo, osjetio je muninu i elju za
povraanjem. Predstava je i dalje trajala.
Jedan, pristojno integriran, Afrikanac penje se na
pozorine daske gdje pokuava oponaati psa i dostii
njegov nivo...
U glavi mladia se sve okrenulo, njegova vjera u
Zapad i zapadnu civilizaciju sruila se do temelja.
Zapad je tada u njegovim oima kapitulirao.
Jasno je shvatio da bljetave parole: napredak,
kultura, sloboda, jednakost i sl. nisu nita drugo do
obina fatamorgana ispod koje je smrad i neist.
Nakon tog stresa vraa se u svoj rodni kraj da bi
nakon dugog momkovanja potraio djevojku za enidbu.
Jedini uvjet mu je bio da bude pobona i
pokrivena... (Amelul-mer'e, El-Bar, str. 89.)

21

Nije prikladno spominjati ovakve ogavnosti, ali se eli

staviti na znanje onima koje je Zapad zadivio svojim
bljetavilom da je ova trule sastavni dio Zapada.
Moda bi se moglo rei da se radi o pojedinanim
ispadima kada se to ne bi deavalo javno, uz znanje i
blagosov zakona, medija i drutva, koje to tolerie ili ne
negira u potrebnoj mjeri.
Sve je to lina sloboda i neprikosnoveno pravo
pojedinca.
KO JE KRIV?
Svi oni koji zlostavljaju ene u krugu porodice ili
openito u drutvu krivi su i trebaju biti kanjeni, meutim,
potrebno je pozvati na odgovornost i sukrivca.
Sukrivac je sistem zakon i nain ivljenja koji je sve to
ne samo dozvolio nego uljepao i na to podstakao.
ta vie, on je glavni krivac i prvoodgovoran za
rairenost ovih negativnosti u tolikoj mjeri.
Allah je stvorio mukarce i ene i uinio da jedno drugo
upotpunjuju.
ena je u potrebi za mukarcem, ali je i mukarac u
potrebi za enom (barem oni koji su ostali normalni po
tom pitanju).
Zapadni mukarac eksploatie i izigrava enu te od
nje uzima ono to eli, a eni ne daje ono to joj pripada
i to joj je potrebno: ljubav, milost, respekt, zatita,
skrbnitvo i sl.
Vjerovatno bi i Istoni ovjek tako postupio, jer i on ima
prohtjeve koji mu doaptavaju da im se jeftino udovolji
bez ikakve odgovornosti ili realne protuvrijednosti,
meutim vjera islam ga je drukije odgojila i nauila.
22

Nakon to je nekontrolisana raskalaenost poela

davati svoje gorke plodove, poput izumiranja nacije,
irenja nasilja i kriminala, pojava novih bolesti,
nedostatka domae radne snage i sl., zapadni trezvenjaci
poinju govoriti o problemu dekadencije porodice i
opadanja morala uoavajui ozbiljnost problema s kojim
se suoavaju. Rjeenje je, ipak, nadohvat ruke.
Vjera islam, prije konkretne i uinkovite sudske kazne
predviene za one koji napastvuju ene, a naroito
mahreme, uspostavlja brojne preventivne mjere koje
spreavaju ovakve pojave. Doista ovaj Kur'an upuuje
onom to je najljepe (Prijevod znaenja El-Isra', 9.)
Vjera islam odgaja svoje sljedbenike na vjeri u Boga,
ui ih da Bog vidi svakog pojedinca na svakom mjestu,
zna svaki detalj i od Njega se nita ne moe skriti: On
zna poglede koji kriomice u ono to je zabranjeno
gledaju, a i ono to grudi kriju. (Prijevod znaenja ElMu'min, 19.)
Odgaja ih na vjeri u proivljenje nakon smrti i
polaganje rauna.
Osoba koja je tako odgojena, iako zna da ga tap
zakona unutar njegove kue ili na nekom drugom
skrivenom mjestu ne moe kontrolisati, zna da ga Allah
vidi, da e ga proivjeti i da e ga onda za njegova
djela pitati, jer Onaj ko je u stanju prvi put stvoriti u
stanju je to ponovo uiniti. Istovremeno, Zapad odgaja
ovjeka na nevjerstvu, poricanju Stvoritelja i proivljenja
nakon smrti.
To znai: Izbjegne li zakonsku kaznu druge kazne
nema, a ivot je samo jedan, zato ga utroi
zadovoljavajui svoje prohtjeve. Nema razumnog
23

ovjeka na Zemlji koji bi rekao da jedna obina drvena

olovka - pravilno oblikovano drvce sa grafitom u sredini
moe nastati sama po sebi, pod utjecajem neivih i
nerazumnih sila, bez da iza njenog nastanka stoji
razumno bie koje je to htjelo, planiralo, znalo i bilo u
stanju napraviti.
Istovremeno veleumni pametnjakovii vjeruju u dogmu
da savreno ureen kosmos, Zemlja, ovjek i sva druga
stvorenja sa svojom mikropreciznou, nastaju sama po
sebi, tek tako i sluajno, gutajui mamac sionskih mudraca
i njihovih produenih ruku koji su uspjeli naturiti Darvinovu
nadri-teoriju evolucije tako da se i dan-danas ui u
kolama, iako su napisane hiljade knjiga o njenoj podvali,
nitavnosti i totalnoj koliziji sa zdravim razumom i naunim
injenicama.
Jedino to je potkrepljuje je podesnost iroko
prihvaenom ateizmu.
Zatim, islam odgaja svoje sljedbenice na ednosti i
kreposti. Ui ih da budu vjerne supruge i estite majke.
Islam radi na suzbijanju svega to poziva bludu i zato
zahtijeva prikladno oblaenje, zabranjuje enama
otkrivanje svojih ukrasa stranim mukarcima, zabranjuje
rukovanje sa mukarcima, osamljivanje, mijeanje i sl.
Na Zapadu je sve to upravo suprotno, sva mogua
sredstva: politika, kolstvo, televizije, novine, filmovi,
reklame, asopisi, pozorita, romani, muzika, pjesma,
ples, umjetnost pa i nauka i sport, sve je to maksimalno
mobilizirano da ispaljuju svoje otrovne strelice kako bi
pozivale nemoralu uljepavajui ga i tretirajui ga neim
sasvim prirodnim.

24

ene se podstiu da se izazovno odijevaju i da budu

na svim poljima pomijeane sa mukarcima.
Blud je toliko doaran da se djevianstvo smatra
znakom konzervativnosti ako ne i duevnog i mentalnog
poremeaja.
Nastoji se svim sredstvima iskorijeniti posljednji ostatak
religije i zdrave prirode prepoznatljiv u stidu i osjeaju
grijeha.
Taj osjeaj Zapad nastoji izbrisati iz svijesti djevojke.
Ve u osnovnoj koli djeca se pouavaju kako koristiti
kontracepcijska sredstva.
Ranije su se takve teme uile u srednjim kolama, ali su
primijetili da mnoge maloljetnice prije srednje kole
postaju rtve neeljene trudnoe, te su, kako bi suzbili tu
negativnu pojavu, uveli asove kontracepcije u osnovne
kole.
Ponekad stvar ide tako daleko da uiteljica praktino
pokazuje acima - pubertetlijama najintimnije dijelove
tijela da bi se gradivo to bolje utvrdilo.
Sluaj se desio u Engleskoj kada je jedna dvadeset i
pet godina stara nastavnica pouavajui ake nauci o
spolnom odnosu skidala dio po dio svoje odjee u uionici
pred acima.
Na to je kolska uprava reagovala prijavivi
nastavnicu Ministarstvu obrazovanja, nakon ega su se
Uprava kole i Ministarstvo sloili da sprijee tu mladu
nastavnicu u njenim uzbudljivim asovima koje je nudila
acima pubertetlijama.
Meutim, narednog dana je asopis Daily mirror
objavio na naslovnoj stranici sliku lijepe i nage nastavnice
i podigao veliku hajku protiv konzervativne Uprave kole
25

i Ministarstva koji spreavaju tu nadarenu nastavnicu da

nastavi s prezentacijom svojih korisnih asova, kako bi
pubertetlije to bolje savladale gradivo.
asopis je pozvao na demonstracije za podrku te
mlade nastavnice i njene slobode izraavanja, pozivajui
je da nastavi svoj hvale vrijedan trud u zdravom odgoju
daleko od bilo kakvih ogranienja.
I stvarno, narednih dana odrane su velike
demonstracije u znak podrke nadarenoj nastavnici i
njenom duhovnom prosvjetljenju.
Zahtijevalo se da se odmah omogui povratak
talentirane nastavnice na radno mjesto u koli koja je
pretrpjela velike gubitke njenim odstranjivanjem.
Cijenjena Uprava kole i Ministarstvo, pokoravajui se
javnom miljenju, bili su prisiljeni vratiti mladu nastavnicu
na radno mjesto kako bi nastavila svoju atraktivnu
slubu.(Amelul-mer'eh, str. 82.)
Kakvi e aci biti kod ovakvih nastavnica? Pokuajte
sami zamisliti!
Ureenje ivota prema islamskim normama i
principima titi enu od zlostavljanja i nepravde,
garantuje joj njena prava i uva njenu ast. O
Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i
enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se.
Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane
biti. A Allah prata i samilostan je.(Prijevod znaenja
El-Ahzab, 59.)
Propisi vjere islama su jo jedan dokaz veliine
Allahove vjere i njene efikasnosti u ostvarenju pravde i
ravnotee kao i njene sposobnosti pruanja zatite
ugroenima.
26

Ipak, kad god muslimani ostave rad po svojoj vjeri,

snai e ih isto ono to je snalo i druge. Musliman ne smije
biti poput spuve koja upija sve tekuine.
Musliman mora imati vjerski filter koji e odstraniti sve
to nije u skladu sa islamom, a propustiti samo ono to je
dozvoljeno i korisno.
Primjenimo li to na Zapad odbacit emo njihov
nemoral, a okoristit emo se pozitivnim iskustvima na polju
proizvodnje, organizacije i sl.

POASTI ENE U ISLAMU

Islam je poastio enu velianstvenim poastima i dao
joj sva erijatska prava i izjednaio je sa mukarcem u
ibadetima, obavezama, nagradi i kazni.
Osnova u dokazima erijatskih obaveza je
izjednaavanje izmeu oba spola, osim u nekim
sluajevima za koje je doao dokaz inei to striktnim
obavezama mukarca kao to je namjesnitvo,
predvoenje u namazu, dihad i slino tome od ibadeta
koji prilie mukarcu i njegovoj prirodi.
Islam gleda na enu, prilikom njenog kontakta sa
drugima, sa strane njene biti, iji je osnov da je ona sva
avret (stidna) i razlogom eventualne smutnje.
Rekao je Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas,
u nekoliko razliitih predaja: ena je avret, kada izae
uljepa je ejtan u oima mukaraca (Tirmizija, hadis sahih,
Damiu Sahih, 6690, Albani), ili: Nisam ostavio poslije
sebe fitnu opasniju za ljude od ena (Mutefekun alejhi,
Buhari, 5096; Muslim 2740), ili: Bojte se ena zaista je
prva fitna Beni Israila bila u enama (Muslim, 2742).
27

Rekao je Allah, subhanehu ve te ala, kao to stoji u

prijevodu znaenja: Ljudima se ini da je lijepo samo
ono za im ude: ene, sinovi, gomile zlata i srebra,
divni konji, stoka i usjevi (Alu-Imran, 14)
Na osnovu predhodno spomenutog erijat je postavio
pravila, principe i edebe eni u njenom ponaanju sa
drugima, kako bi se izbjegla smutnja i ostvarile
vrijednosti, te kako bi se sauvala od runih stvari i
poroka.
U nekoliko narednih redova spomenut emo neke
erijatske propise vezane za ene koji u sebi sadre njenu
poast i zatitu njene asti.
Iako e neprijatelji ove vjere ovo razumijeti i
protumaiti strogim naredbama, zabranama i lienja ene
njenih prava, njihova istinska sutina spozna se prilikom
temeljnog prouavanja i praktinog primjenjivanja.
BORAVAK U KUI
Uzvieni je rekao: U kuama svojim boravite i
ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne
pokazujte, i molitvu obavljajte i zekat dajite, i Allaha i
Poslanika Njegova sluajte! Allah eli da od vas, o
porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas
potpuno oisti. (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33)
Rekao je Imam El-Kurtubi: Znaenje ovog ajeta je
naredba za neophodnim boravakom u kui. Iako se u
ovom ajetu Uzvieni obraa enama Poslanika, neka je
na njega Allahov mir i spas, ajet obuhvata i druge ene
sa svojim znaenjem.
Ajet nije izriit da se odnosi na sve ene, meutim,
erijat je prepun dokaza koji nareuju eni da boravi u
28

kui i da je ne naputa osim u nudi. (Tefsir El-Kurtubi,

kod ajeta u suri Al-Ahzab,33)
NAREDBA POKRIVANJA - HIDAB
Allah, subhanehu ve teala, je rekao: O
Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i
enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se.
Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane
biti. A Allah prata i samilostan je. (Prijevod znaenja
Al-Ahzab, 59)
Imam Ibn-Kesir, Allah mu se smilovao, je rekao:
Uzvieni nareuje svome Poslaniku da naredi enama
vjernika, te posebno svojim enama i kerkama, zbog
njihovog ugleda - da spuste niza se njihove haljine, kako
bi se raspoznale od dahilijetskih ena i od obiljeja
ropkinja, a dilbab je ogrta preko marame. (Tefsir Ibn
Kesir kod spomenutog ajeta)
Prokomentirao je Ibn-Atije, Allah mu se smilovao, ovaj
ajet: U to vrijeme je bio obiaj arapkinja, kako ropkinja
tako i mnogih drugih ena, po pitanju znaenja hidaba,
da otkrivaju lica, to je vodilo tome da su ih mukarci
gledali i razmiljali o njima. Allah, subhanehu ve te ala,
je naredio Svome, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
da naredi enama da spuste svoje dilbabe, kako bi se
prekrile, te se tako raspoznale od drugih (El Muharer ElVediz kod tefsira spomenutog ajeta).
ZABRANA POKAZIVANJA LJEPOTE I UKRASA
Allah, subhanehu ve te ala, je rekao: U kuama
svojim boravite i ljepotu svoju kao u davno pagansko
doba ne pokazujte! (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33)
29

ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao:

Zabranjuje se njima otkrivanje kao u paganskog doba, a
to je pokazivanje ukrasa i ljepote kao to je kosa, lice,
vrat, grudi, potkoljenica ili slino tome to je od ukrasa.
Jer je u tome veliki nemoral i iskuenje to podstie srca
mukaraca da upranjavaju razloge prostitucije. Ukoliko
Uzvieni Allah, upozorava majke svih vjernika od ovih
stvari sa njihovom istoom i imanom, pa druge ene su
pree da se upozoravaju i bojati se je za njih vie od
razloga smutnje. (Hukmu Sufuri ve El-Hidab, Medelletu
el-buhus el-islamije, br. 14)
NAREDBA OBARANJA POGLEDA I UVANJA STIDNIH
MJESTA
Uzvieni je rekao: A reci vjernicama neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima
svojim (Prijevod znaenja An-Nur, 31)
Ibn-Kesir je rekao: Ovo je naredba od Uzvienog
Allaha enama vjernicama, zbog Njegove ljubomore
prema enama vjernika, kako bi se razlikovale od ena
paganskog doba i radnji mnogobokinja. (Tefsir IbnKesir kod spomenutog ajeta) ,
ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao:
Nareeno je vjernicama da obaraju njihove poglede i
uvaju stidna mjesta, isto kako je to nareeno
mukarcima, kako bi se sauvale od razloga fitne i
iskuenja i da bi se podstakle na ednost i ispravnost.
(Hukmu Es-Sufuri ve El-Hidab, Medelletu el-buhus elislamije)

30

ZABRANA POKAZIVANJA UKRASA OSIM NJENIM

BLINJIM
Uzvieni Allah je rekao: I neka ne dozvole da se
od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako
spoljanje. (Prijevod znaenja An -Nur, 31)
Ibn-Kesir je rekao: Znai da ne otkrivaju neto od
ukrasa strancima osim ono to se ne moe sakriti. IbnMesud, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao: Kao to je
ogrta i odjea, ono to su oblaile arapske ene od
pregrtaa, s kojim su prekrivale njenu odjeu. Dok ono to
bi se otkrilo od donjih krajeva odjee ne bi bio grijeh, jer
se to ne moe sakriti (Tefsir Ibn-Kesir kod spomenutog
ajeta)
ZABRANA SKRETANJA PANJE NA SEBE SA SVOJIM
GOVOROM
Allah, subhanehu ve te`ala, je rekao: O ene
Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako se
Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa
da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno
govorite (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 32)
Ibn-Kesir, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao:
Znai kad bude morala da pria sa strancima, da se ne
osjeti u njenom glasu njenost, da ena ne pria sa
strancima onako kako pria sa svojim suprugom. (Tefsir
Ibn-Kesir kod spomenutog ajeta)
Imam evkani, Allah mu se smilovao, je rekao: Svoj
govor ne ini njenim kada se obraa ljudima, kako to
rade one koje su pod sumnjom od ena, jer je to uzrok
31

velike smutnje koja je spomenuta u rijeima: pa da u

napast doe onaj ije je srce bolesno (Al-Ahzab,
32), tj. pokvarenost, sumnja i licemjerstvo. (Fethu El-Kadir
kod spomenutog ajeta)
ZABRANA OSAMLJIVANJA SA STRANCIMA
PUTOVANJE SAMOJ BEZ MAHREMA

Prenosi se od Ibn-Abbasa, Allah sa njim bio

zadovoljan, da je uo Vjerovjesnika, neka je na njega
Allahov mir i spas, da je rekao: Neka se ne osamljuje
ovjek sa enom, osim da je sa njom njen mahrem (blii
srodnik) i ne putuje ena osim sa njenim mahremom., pa je
ustao ovjek i rekao: O Allahov poslanie, moja ena se
zaputila na hadd, a ja sam se upisao u tu i tu bitku, na to
je odgovorio: Idi i obavi hadd sa svojom enom
(Buhari, 1862; Muslim, 1341)
Ibn-Hader, Allah mu se smilovao, je rekao: U ovom
hadisu je zabrana osamljivanja sa strankinjom i to je
Idma`a -saglasnost uenjaka! (Fethul-Bari) Kadi Ijjad,
Allah mu se smilovao, je rekao: ena je kunja i
zabranjeno je osamljivanje sa njom, jer su ljudske due
sklone elji prema enama. ejtan je zavladao sa
mukarcima putem ena i one su avret koji zahtjeva da se
pazi i uva, zbog toga je potreban ljubomoran blii
srodnik, koji ih titi i one su bezbijedne na putu u
njegovom prisustvu od onoga, od ega se
pobojavaju. (Ikmal El-mua`lim, 4/448)
UPOZORENJE NA ULAZAK
PRISUSTVA MAHREMA
32

KOD

ENA

BEZ

Prenosi Ukbe sin Amirov, radijallahu anhu, da je

Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve selem,
rekao: uvajte se od ulaska kod ena., pa je rekao
ovjek od Ensarija: O Allahov Poslanie a ta je sa
hammom (muev srodnik, brat)?, rekao je: Djever je kao
smrt! (Buhari, 5232; Muslim, 2083)
Komentarie El-Kurtubi, Allah mu se smilovao:
Poslanikove, sallallahu alejhi ve selem, rijei: Djever je
kao smrt!, znae da njegov ulazak kod bratove ene slii
smrti u runoi i pokvarenosti, to je haram.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ukazao na tu
zabranu i poistovjetio ga sa smru, jer ga ljudi toleriraju
sa strane supruga i supruge, zbog meusobne prisnosti,
kao da on nije stranac u odnosu na enu, to je slino
arapskoj uzreici: Lav je smrt!, i Rat je smrt, to znai
da lavov susret vodi u smrt, isto tako je ulazak djevera
kod ene vodi ka smrti vjere ili u njenu smrt zbog rastave
koja e doi zbog mueve ljubomore, ili do njenog
kamenovanja na smrt, ukoliko bi poinila sa njim
zinaluk. (El-Mufhim, 5/501)
UDALJAVANJE OD MIJEANJA SA MUKARCIMA
AK I U IBADETIMA
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov
poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najbolji
saffovi mukaraca su prvi, a najgori zadnji, a najbolji
saffovi ena su zadnji, a najgori prvi. (Sahihu Muslim,
erhu Nevevi, 132)
El-Kurtubi je rekao: Prokomentirao je Imam Nevevi,
Allah mu se smilovao: I zaista je data prednost zadnjim
33

safovima ena, koje su prisutne sa ljudima, zbog njihovog

udaljavanja od mijeanja sa ljudima i njihovog gledanja,
te zbog toga to se srce uzbudi prilikom njihovih pokreta
ili sluanja govora, a pokudio je prve safove ena zbog
toga to su oni suprotni od toga! (erhu sahihu Muslim,
4/133)
ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao: U
vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nisu se ene
mijeale sa mukarcima, ni u mesdidima ni na pijacama
mijeanjem na kojeg danas upozoravaju dananji
reformatori. Kuran i Sunnet usmjeravaju uenjake ummeta
da upozoravaju na to mijeanje, bojei se njegove
smutnje. I ene koje su klanjale u Poslanikovom, sallallahu
alejhi ve sellem, mesdidu, klanjale su u saffovima
udaljenim od saffova mukaraca, a Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je obiavao rei: Najbolji saffovi ljudi su
prvi, a najloiji zadnji i najbolji saffovi ena su zadnji, a
najloiji prvi, zbog opreznosti da se ne iskuaju zadnji
saffovi ljudi sa prvim saffovima ena. U svoje vrijeme
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nareivao ljudima
da saekaju u izlasku kako bi prole ene i izale, te kako
se ne bih pomijeale sa ljudima na kapijama mesdida i
pored toga to su svi oni, mukarci i ene, bili na imanu i
bogobojaznosti, pa kakvo je stanje onih poslije njih?
enama je bilo zabranjivano da istraivaju puteve,
naprotiv nareeno im je da se dre krajeva puta,kako ne
bi dolo do kontakta sa ljudima i radi fitne prilikom
meusobnog doticaja u trenutcima kretanja. (Hukmu
ihtilat fi ta`limi, Medelletu el-buhus el-islamije)

34

ZABRANA IZLASKA NAMIRISANE ENE

Prenosi Ebu- Musa El-Eari, radijallahu anhu, da je
Allahov poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas,
rekao: Koja god se ena namirie i proe pored ljudi, pa
oni osjete njen miris, ona je bludnica! (Ebu-Davud, 4167;
Tirmizi, 2937; hadis sahih, Dami Sahihu, 323, Albani)
Mubarekfuri, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao:
Zbog toga to je ona pokrenula strast kod mukaraca i
uinila ih da je gledaju, a onaj koji pogleda u nju uinio je
blud sa njegovim oima, ona je razlog bluda oiju pa je
zbog toga grijena. (Tuhfetu El-Ahvezi, 8/58)
LJUBOMORA PREMA ENAMA
ejh Muhamed Ahmed El-Mukadem kae: Zaista je od
tragova poasti Islama prema eni to to je On zasijao
ljubomoru u duama muslimana i cilj sa ljubomorom je
naklonjenost koja prisiljava mukarca da uva enu od
svakog harama, izoblienosti i sramote.
Islam smatra odbranu asti i ljubomoru prema porodici
dihadom, zbog ega se rtvuje krv i na ijem se putu
rtvuje ivot, pa onaj koji tako radi nagrauje se
stepenima ehida u Dennetu.
Prenosi Seid sin Zejdov, radijallahu anhu, da je Allahov
poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, rekao: Ko
pogine branei svoj imetak, on je ehid, i ko pogine branei
svoj ivot, on je ehid, i ko pogine branei svoju vjeru, on je
ehid, i ko pogine branei svoju porodicu, on je ehid!
(Tirmizi, Ebu-Davud, hadis-sahih, Dami Sahih, 6445,
Albani)

35

ta vie, islam smatra ljubomoru srom vjerskog

odgoja, onaj koji nema ljubomore, nema ni imana (vjere).
Zbog toga je Allahov poslanik, neka je na njega
Allahov mir i spas, bio najljubomornije stvorenje u ummetu.
Sad ibn Ubade, radijallahu anhu, je rekao: Kada bih
vidio ovjeka sa svojom enom, udario bih ga sa otricom
od sablje!, to je doprlo do Allahovog poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, gdje je rekao: udite se
Sadovoj ljubomori?! Tako mi Allaha, ja sam ljubomorniji
od njega, a Allah je ljubomorniji od mene i zbog Allahove
ljubomore zabranjena je javna i tajna bestidnost! (Buhari,
6846; Muslim, 1499)
S druge strane nalazimo estoku prijetnju prema
onome tko nema ljubomore.
Abdullah sin Omerov, Allah sa njima obojicom bio
zadovoljan, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Trojicu nee Allah, azze ve delle,
ni pogledati na Sudnjem Danu, neposlunog prema
njegovim roditeljima, enu koja oponaa mukarce i dejjusa
(onoga koji nije ljubomoran)! (Ahmed 2/134, Nesa`i,
2561; Dami`u sahih, Albani, 3071) (Avdetu El-Hidab,
3/114-115):
DIHAD
Islam je izostavio enu od dihada i nije je obavezao
njim, jer je to ibadet koji je striktno vezan za muku
prirodu, s tim da se dozvoljava eni izlazak u dihad u
sluaju nude, kao to je lijeenje ranjenih i slino tome,
pazei u tome na erijatske norme.
Prenosi se od Aie, Allah sa njom bio zadovoljan, da je
upitala: O Allahov Poslanie da li je na enama dihad?,
36

pa je odgovorio: Da, na njima je dihad u kojem nema

borbe, hadd i umra! (Ibn-Made, 2892., ejh Albani
kae da je lanac prenosioca vjerodostojan i da je osnova
hadisa kod Buharije: 1861 i 2784.)
Ovo su pojedine poasti za enu muslimanku jer ih ima
puno vie i kada bismo istinski traili naao bi se daleko
vei broj od ovoga to smo spomenuli, kao to je:
zabrana rukovanja sa enom strankinjom, obredi - ija je
specifinost da se izgovaraju povienim glasom kao to je
ezan i ikamet.
Konzesus uenjaka je da to nije ispravno od ene, isto
tako nije joj dozvoljeno da bude imam mukarcima, zatim
nije joj dozvoljeno da udaje sama sebe ili da bude
staratelj drugoj eni prilikom udaje i to je miljenje veine
uenjaka, nije joj dozvoljeno slijeenje denaze i posjeta
mezarja itd.

ISLAM JE DOVOLJAN DA USREI

MUSLIMANKU
Od pitanja kojima je islam predao veliku panju je
svakako pitanje ene u islamu i onoga to joj pripada u
njemu i onoga emu se duna pokoriti.
Niti jedna vjera mimo islama nije, niti e je moi
poastiti i prema njoj pravedna biti, kao to je to islam.
Dokaz njene poasti su Allahove rijei, iji su povod
objave rijei Ummu-Seleme, majke pravovjernih,
Allahovom poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: O
Allahov poslanie, ta je to nama pa se ne spominjemo u
Ku`ranu kako se ljudi spominju? Nakon toga je Uzvieni
Allah objavio ajet: Muslimanima i muslimankama, i
37

vjernicima i vjernicama, i poslunim mukarcima i

poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim
enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i
poniznim mukarcima i poniznim enama, i
mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat
i mukarcima koji poste i enama koje poste, i
mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu
i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i
mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje
esto spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih
oprost i veliku nagradu pripremio. (Prijevod znaenja
El-Ahzab, 35, Tefsir Ibnu-Kesir)
A garancija njenih prava je: Onome ko ini dobro,
bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da
proivi lijep ivot i doista emo ih nagraditi boljom
nagradom nego to su zasluili.(Prijevod znaenja EnNahl, 97) i : Oni koji obijede estite, bezazlene
vjernice, neka budu prokleti i na ovome i na onome
svijetu; njih eka patnja nesnosna. (Prijevod
znaenja Nur, 23)
ISLAM JE DAO I UPOTPUNIO SVE TO TREBA
MUSLIMANKI
Zaista je islam dao i upotpunio sve to treba ena i to
u vidu izriitog kuranskog ili sunnetskog teksta, ili opteg
pravila pod koje ulazi sve to je novo od savremenih
dogaaja.
Tako eni poslije ovoga, nije potreban niko ko e je
poduiti kako da ivi u doba opte globalizacije.
Uzvieni Allah, a On je Najznaniji, je rekao:Danas
sam vam vjeru vau usavrio i blagodat svoju prema
38

vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude

vjera. (Prijevod znaenja Al-Maida, 3)
Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao:
Allah je obavjestio svoga Poslanika, neka je na njega
Allahov mir i spas, i vjernike da im je upotpunio iman i da
nemaju potrebe za uveanjem nikada, i da ga je Allah
upotpunio tako da im nikada nee nita nedostajati i da
je zadovoljan sa njim i da se nee na njega nikada
rasrditi. (Tefsir Ibnu-Kesir)
A Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, je
rekao: Ostavljam vas na jasnom putu, njegova no je kao
njegov dan i nee od njega odstupiti poslije mene osim onaj
koji je propao. (Ibnu-Made, Ahmed, Hakim hadis sahih
Sahihu Damia, 4369, Albani)
Obavijestio nas je plemeniti ashab Ebu-Zerr, Allah sa
njim bio zadovoljan: Umro je Allahov poslanik, a nije
ostala ptica u zraku koja mae svojim krilima u nebeskim
prostranstvima,
a
da
nas
o
njoj
nije
obavijestio. (Tabarani, hadis sahih, Silisetu Sahiha, 1803,
Albani)
ta vie, poduio ih je sve. Zbog toga svi muslimani i
muslimanke trebaju da ive u ovome ubijeenju i da im to
bude vrsta akida u njihovim srcima koju nee potresti
glasine i tumaenja besposliara.
Zaista je svako dobro u onome to je Allah propisao i
postavio kao zakon za enu, a ne ono emu pozivaju
neispravni zemaljski zakoni, s tim da ovo ne zabranjuje
da se ena okoristi od onih programa koji pozivaju
potivanju njene linosti i uvanju njene asti, te je ine
korisnim elementom zajednice u okviru erijatski
dozvoljenog, a ne da to bude sredstvo za vee zlo koje
39

e se vratiti na zajednicu sa nesreom i propasti u blie ili

doglednije vrijeme.
POSEBNI PROPISI ZA ENU
Allah, subhanehu ve te`ala, je propisao neke propise
koji se tiu ena i nije ni jednom biu, ma tko to bio,
dozvoljeno da u njih sumnja ili da probava opovrgavati
dokaze koji ukazuju na njih ili da ranjava osjeaje
muslimana pozivajui onome to je tim propisima opreno,
kao to je zabrana erijatskog pokrivanja muslimanke,
pokazivanje njenih ukrasa i izlazak na ulicu bez erijatski
propisane odjee.
Allah je rekao za najie ene na dunjaluku Poslanikove ene - majke svih pravovjernika: A ako od
njih neto traite, traite to od njih iza zastora. To je
istije i za vaa i za njihova srca. (Prijevod znaenja
Al-Ahzab, 53)
Ukoliko se ovo odnosi na najistije i najednije ene
svijeta, pa ta da mislimo za one koje dou poslije njih?
Pokrivanje ene i razdvajanje izmeu mukarca i ene
je osnova vjere i nije dozvoljeno da se ne prakticira, jer
bi se time desila pokvarenost i rijei Uzvienog Allaha u
pogledu ovoga su jasne: O Vjerovjesnie, reci enam
svojim i kerima svojim i enama vjernika neka spuste
haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati
pa nee napastvovane biti. (Prijevod znaenja AlAhzab, 59)
Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan, tumaei
ovaj ajet je rekao: Allah je naredio enama vjernika
kada izlaze iz njihovih kua radi neke njene potrebe da

40

pokriju njihova lica iznad njihovih glava sa dilbabom i

da otkriju jedno oko. (Tefsir Taberi )
Onda kada je ena postala nehajna prema njenom
hidabu, izloila je sebe uznemiravanju od strane
maloumnih i to joj doe kao kazna za njeno ostavljanje
naredbe njenog Gospodara, jer je razlog njene sree,
njen hidab.
RAZLIITOST MUKARCA I ENE
Zaista je ena po svojoj prirodi, ponaanju i
konstrukciji, drugaija od mukarca.
injenica, kojoj nevjernici ne mogu da dokau
suprotno, a kamoli muslimani.
Allah, subhanehu ve teala, je to pojasnio, a On je Taj
Koji je stvorio i mukarca i enu: I nije muko kao
ensko. (Prijevod znaenja Ali-Imran, 36)
Na osnovu ovoga, odgovornosti koje e se potraivati
od ene treba da odgovaraju njenoj prirodi i konstrukciji i
to je ono na ta se islam kao vjera obavezao u svojim
zakonima i propisima.
Nije joj naredio da ide da radi kako bi privrijedila
opskrbu i da se mijea sa mukarcima i da preuzima
naporne dunosti, vodei panju o njenoj prirodi jer je u
tome napor za nju.
Mudrost je da se sve stvari stave na svoja mjesta dok
je nepravda suprotno tome i nije od usreivanja
muslimanke da se mijea sa ostalima po tvornicama, to
joj ustvari i ne prilii, ili da bude putujua trgovkinja koja
proputuje zemlju uzdu i poprijeko mijeajui se sa
mukarcima - strancima, sa slabanom tvrdnjom - koja je
slabija od paukove kue - da je ona gospoa
41

biznismenka zavaravajui je i uvlaei je u polja koja nisu

u skladu sa njenom prirodom.
Islam je, kao potpuna vjera, zagarantovao eni pravo
trgovine i posjedovanja samo u vidu u kojem joj garantuje
opskrbu sa uvanjem njene asti i zadovoljstvom na
dunjaluku i, sa Allahovim dopustom, na ahiretu.
ISLAMSKA ZATITA
POKVARENOSTI

OD

SVEGA

TO

VODI

Islam je preduzeo sve mjere zatite za sve ono to e

biti uzrok za zapadanje u pokvarenost ili e biti uzrok
izgubljenosti i propasti zajednice.
Tako je zabranio prostituciju i bestidnost i sve to vodi
tome.
Primjer toga je osamljivanje sa enom koja nije blii
rod, kako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Zaista se nee ovjek osamiti sa enom strankinjom, a da
ejtan nee biti trei meu njima. (Ahmed,Tirmizi, Hakim,
hadis sahih, Sahihu Damia, 2546, Albani) ili da se
pokazuje ukraena otkrivena: U kuama svojim
boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba,
ne pokazujte! (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33) ili
uljepavanje njenog glasa: Na sebe panju govorom
ne skreite pa da u napast doe onaj ije je srce
bolesno i neusiljeno govorite! (Prijevod znaenja AlAhzab, 32)
Hafiz Ibn Kesir - Allah mu se smilovao, je rekao: Ovo
su adabi koje je Allah naredio Poslanikovim enama, a i
ene ummeta njih slijede u tome., tj. da nema u njenom
govoru umekivanja kada ona pria sa strancima i da ne
42

pria sa strancima onako kako pria sa svojim muem. Pa

gdje je ovaj plemeniti odgoj naspram onoga to se danas
deava od njenosti i umekavanja koji je prisutan u
enskom glasu? Kao to se prethodna zabrana ne svodi
samo na uglaenost u govoru, ve obuhvata i govor koji
ne prilii da se govori osim njenom muu u njenoj kui,
poput rijei udvaranja ili ljubavi, isto tako Allah,
subhanehu ve teala, je naredio obaranje pogleda kako
bi se izbjegla fitna: Reci vjernicima neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima
svojim, to im je bolje(Prijevod znaenja An-Nur, 30), a
rekao je enama : A reci vjernicama neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima
svojim i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi
ita osim onoga to je ionako spoljanje i neka vela
svoja spuste na grudi svoje. (Prijevod znaenja An-Nur,
31)
Ibnu-Kesir, Allah mu se smilovao, je rekao: Da ne
otkriju nita od ukrasa strancima, osim ono to se ne moe
sakriti., a Ibnu-Mes`ud, Allah njime bio zadovoljan, je
rekao: Kao to je ogrta i odjea. (Tefsir Ibnu-Kesir)
Isto tako, islam je zabranio i druge stvari prisutne u
dananje moderno doba koje dovode do pokvarenosti,
iako nisu spomenute u prethodnom ajetu.
S tim da se te stvari kao ogranak pridodaju
erijatskom propisu kao osnovi, tako da je propis jedan.
Zato Allah, subhanehu ve teala, kada je zabranio
prostituciju nije rekao ne inite prostituciju nego je
rekao: i ne pribliavajte se zinaluku (Prijevod
znaenja El-Isra, 32), tj. ne inite nita to e vas pribliiti i
to bi vas moglo odvesti ka zinaluku.
43

ENINA PRAVA U ISLAMU

Islam je eni zajamio sva njena prava i zabranio je
nepravdu i nasilje prema njoj i uzurpiranje njenih prava.
Kao to je zabranio da se sprijei od udaje ili da joj se
to pravo uskrati, tako je sa druge strane zajamio da ona
potrauje da se uda za ovjeka koji joj je ravan i koji joj
prilii, ukoliko bi joj njen staratelj to zabranio ili
eventualno se isprijeio izmeu nje i njenog prava, kojoj
je zagarantovao Allah i Poslanik, a ne neko drugi.
Uzvieni je rekao:Ne smetajte im da se ponovo
udaju za svoje mueve, kada se sloe da lijepo
ive.(Prijevod znaenja El-Bakara, 232)
Kao to je naredio da joj se daju sva njena prava
kada je u pitanju prisnost, milost, njenost, ljubav i
dobroinstvo prema njoj, te zadovoljavanje njene strasti
od strane njenog mua, a zabranio je njeno izbjegavanje
bez ikakvog razloga.
Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na
Oprosnom haddu obznanio sva prava koja je islam
dao eni kada je rekao: Primite moju oporuku da enama
inite dobro. (Buhari, 5186; Muslim, 1368-60) i
Najbolji od vas je onaj koji je nabolji prema njegovoj
porodici, a ja sam najbolji od vas prema mojoj
porodici. (Tirmizi, Ibnu-Made, Tabarani, hadis sahih,
Sahihu Damia, 3314, Albani).
Islam je naredio lijepo ivljenje sa enama i njenost
prema njoj, a obavezao je ljude da troe na nju u svakom
periodu njenog ivota, bila malena ili odrasla, udata ili
neudata, a njoj nije naredio da ona radi i privreuje zato

44

to je to u suprotnosti sa njenom prirodom osim u prijekoj

nudi.
USMJERAVANJE ENE KA NJENOM DOBRU
Zaista je islam usmjerio enu ka onome to je za nju
ispravno, pojasnio joj je ispravno od neispravnog i dobro
od loeg.
Tako joj je naredio i podstakao je na ostajanje u kui,
jer je to to je skladno sa njenom prirodom, sretnije po
njen ivot i istije za njenu linost: U kuama svojim
boravite i ljepotu svoju kao u davno pagansko doba
ne pokazujte. (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 33)
Ovo je osnova, jer je od najuzvienijih funkcija i
najasnijih poslova, kojima je Allah, tebareke ve teala,
zaduio enu, odgajanje njene djece i usmjeravanje njene
panje prema njima, jer je ona ta koja raa ljude i
odgaja heroje.
Zato, svaki poziv koji rui ovu osnovu i udaljava enu
od njega, mora se sprijeiti i osuditi, jer se time eli unititi
linost ene muslimanke i samim tim temelj muslimanskog
drutva.

45

FETVE ISLAMSKIH UENJAKA

PROPIS POSEBNOG DARIVANJA SUPRUZI ZA DAN
ENA
Pitanje:
Kakav je propis ako svojoj supruzi ukaem posebnu
panju (putem poklona, izlaska, zabave, op. rev) za Dan
ena tj. osmog marta?
Odgovor:
Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka su salavat i
selam na Muhammeda i njegove ashabe, a zatim:
Ono to se meu svijetom naziva Danom ena, koji
se svake godine, osmog marta, posebno obiljeava je
samo jedna u nizu novotarija koje su se rairile meu
muslimanima. A razlog prihvatanja takvih praznika je
nepoznavanje vjere i vjerskih propisa, te slijeenje
zapada u svemu to od njih dolazi.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko
uvede novu stvar koja u vjeri nema osnova, to mu se
odbija. (Muttefekun alejhi)
Nijedna novotarija nije uvedena, a da neki od
sunneta nije zapostavljen, zato Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, veli: Nijedan narod nije uveo odreenu
novotariju u vjeri, a da u isto vrijeme nije zapostavio
neki od sunneta, zato se vrsto drite sunneta, jer je to
bolje od uvoenja novotarije. (Ahmed)

46

Na osnovu jakih i vrstih argumenata zakljuuje se

da, pored obiljeavanja ramazanskog i kurbanskog
bajrama, nije dozvoljeno obiljeavanje niti jednog
drugog praznika, jer su praznici striktno i precizno
odreeni vjerozakonom.
Allah Uzvieni veli: Svakoj vjerskoj zajednici propisali
smo vjerozakon prema kojem se trebala vladati. (ElHadd, 67)
Lijep odnos prema eni i ukazivanje poasti je
propisano i nareeno islamom. Uzvieni veli: I prema njima
se na najljepi nain ophodite. (En-Nisa, 19)
A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Meu
vama su najbolji oni koji se najbolje ophode prema
svojoj porodici (eni), a ja sam u tome najbolji.
(Tirmizi)
Zato je obaveza na muu da u svim prilikama i
vremenima ukazuje panju i poast svojoj supruzi, a
ukazivanje te poasti posebno u jednom danu je
novotarija i uvoenje u vjeru onoga to nije od nje.
Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom
blagodati zavravaju se sva dobra djela! Neka je salavat i
selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge,
potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do
Sudnjega dana. Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud
uini iskrenim radi Tvoga Plemenitog lica i da njime
okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti, Gospodaru moj, i

47

hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe. Od Tebe oprosta

traim i Tebi se kajem.
Safet Sulji
Islamski Univerzitet Rijad
08.03.2015-16.05.1436

48

SADRAJ:
UVOD..........................................................................................................................3
POVIJEST 8 MARTA MEUNARODNOG DANA ENA .....................................................5
KAKO ISLAM GLEDA NA DAN ENA 8 MART ..............................................................8
SLOBODNA ENE U OIMA ZAPADA ......................................................................... 12
POASTI ENE U ISLAMU ............................................................................................. 27
ISLAM JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU ............................................................. 37
FETVE ISLAMSKIH UENJAKA ....................................................................................... 46

49