Univerzitet u Sarajevu

Medicinski fakultet
Institut za forenziku medicinu i forenziku toksikologiju

Analiza tragova krvi

-seminarski rad-

Mentor:
Prof. dr Nermin Sarajli

Studenti:
Bonjak Marija
Hadzi Lamija
Halilovi Arnela
Musi Hajrudin
Uzunovi Aida

Sarajevo, novembar, 2014.

SADRAJ
Uvod3
Analiza tragova krvnih mrlja..4
Utvrivanje porijekla tagova krvi...5
Oblici tragova krvi...8
Literatura.11

UVOD

Krv, kao jedino teno tkivo, izuzetno sloenog sastava i sa velikim brojem funkcija, ini proseno 78% telesne mase odrasle osobe. Odnosi zmeu tenih i elijskih elemenata krvi, uzrok je
relativno visokog viskoziteta krvi, koji se kod najveeg broja zdravih osoba kree izmeu 4 i
5(viskozitet vode je 1). Viskozitet krvi, koja spadau kategoriju nenjutnovskih tenosti, izuzetno
je znaajna za dinamiku nastanka i konani oblik traga krvi.
elijski elementi krvi su eritrociti, leukocitii trombociti, svaki sa svojim karakteristika-ma
znaajnim za medicinsku kriminalistiku.
Eritrociti, kojih je priblino 4,85,4 miliona u mikrolitru krvi, sadre hemoglobin,od koga potie
boja krvi, a na dokazivanju ijeg prisustva se zasniva najvei broj reakcija zaispitivanje porekla
traga. Sa druge strane, iako prisutna u ogromnoj veini, crvena krvna zrnca ne sadre
elijsko jedro, to znai da ne mogu biti predmet DNA analize.
Leukociti, iako ine manje od 1% elija krvi sadre genski materijal, elija analiza omoguava
praktino nedvosmislenu identikaciju osobe od ije krvi trag potie.
Trombociti, iako nisu elije u pravom smislu te rijei, imaju ulogu u koagulaciji krvi, te igraju
vanu ulogu u formiranju traga izlivene krvi.

slika 1. Razmaz uzorka periferne krvi.

U centralnom dijelu fotograje uoavaju se dva granulocita i
jedan limfocit.Iako ine tek mali deo elijskih elemenata,
prisustvo leukocita omoguava uspjenu analizu DNA
i iz minimalnih tragova krvi.
Znaajan broj krivinih djela, kao i odreena prirodna
oteenja zdravlja, praen je spoljanjim krvarenjem i
formiranjem tragova krvi.
Uoavanje i pravilna analiza dimenzija i oblika tragova, njihovo tano i dokumentovano
prikazivanje u odnosu na tijelo, odjeu i predmete na licu mjesta, mogu biti izuzetno znaajni za
rasvetljavanje dinamike konkretnog dogaaja.
Potraga za tragovima krvi mora biti aktivna i detaljna.
Tragovi na mjestu dogaaja mogu biti prikriveni naknadno postavljenim predmetima,mogu se
sliti u poroznu podlogu ili tkaninu,nai na rukohvatnim predmetima (kvake,slavine) ili na
mjestima na kojima su ruke
eventualnog poinioca oprane ili obrisane. Tragovi krvi rtve mogu biti naeni na
rukavima, oko dugmadi, lica, na unutranjim stranama depova, ispod noktiju ili na drugim
dijelovima tijela
3

Forenzika hematologija bavi se odreivanjem krvnih svojstava bila pritom rije o svjeoj krvi
ili tragovima krvi (krvnim mrljama). Forenzika hematologija je dio identifikcije,jer kad god se
odreuju neke osobine krvi,to se radi zato da bi se te osobine usporedile sa drugom krvi. Svjea
krv moe biti odreivana na mrtvim ili ivim osobama.
Osobine krvi u umrlih odreuju se uvijek kad postoji mogunost da e tragovi njihove krvi biti
negdje pronaeni, ili ve postoje, a to moe sluiti za usporedbu. Tako da se u umrlih ljud
rutinski odreuje krvna grupa u sluajevima svih ubojstava, sumnjivih samoubojstava,prometnih
nesrea prigodom kojih je prometno vozilo nepoznati,te u slinim prigodama. Potrebno je
odrediti osobine krvi i na svakom leu kada postoji sumnja da je neposredno prije smrti dana krv
krv pogresne skupine (transfuzij). Odreivanje krvnih osobina moze katkada posluiti i za
identifikaciju umrlih osoba. Ovo rutinsko odreivanje krvnih grupa potrebno je uiniti zato to u
leu krv brzo hemolizira ili se umrla osoba pokopa pa se poslije ne moe doi do krvi.
U ivih ljudi se odreuju se krvne grupe u kaznenim predmetima zbog istih razloga kao i u
umrlih tj.kad god je potrebno usporediti osobine njihovih krvi s pronaenim tragovima. U obzir
dolaze sluajevi ozljeivanja,prometnih nesrea,silovanja,provalnih kraa prigodom kojih
poinilac moe biti ozlijeen,transfuzije krvi i slino. Razlika prema mrtvima jest u tome to se u
ivih ljudi analiza obavlja tek tada kad se pokae potreba,jer se ivoj osobi i naknadno moe uzet
krv.
U ivih ljudi jo se ee uzima krv radi analize tijekom graanskih postupaka, a u vezi s
identifikacijom oinstva bilo da je rije o izvanbranoj djeci koja tue nekog radi priznavanja
oinstva,odnosno plaanja alimentacije, bilo pak o branoj djeci , a suprug nastupa kao
tuitelj,smatrajui da dijete nije njegovo. Ove se analize takoer mogu provesti kad postoji
sumnja na zamjenu novoroenadi ili uope djece.

ANALIZA TRAGOVA KRVNIH MRLJA

Mrlje krvi na mjestu dogaaja ili na predmetima i ljudima moraju se traiti izuzetno paljivo i
savjesno. Krv,maime,raznim fizikalnim i hemijskim utjecajem mijenja boju i izgled,to uz sama
svojstva mrlje krvi i veliinu,znatno oteava pronalaenje krvne mrlje. Velika je vrijednost
tragova krvi u rasvijetljavanju kaznenih djela jer esto dokazivanje kaznene odgovornosti ili
oslobaanje u tekim kaznenim djelima u dobroj namjeri ovisi o pronalaenju i vjetaenju mrlja
za koje se sumnja da su mrlje krvi.
Ako postoje tragovi sumnjivi na krv,analiza se obavlja u tri faze:
U prvoj se fazi ispituje je li uope rije o krvi ili o nekoj drugoj obojenoj stvari. Dokazivanje krvi
zapravo je dokazivanje hemoglubina, i zbog toga se najee rabe kemikalije koje reagiraju s
4

hemoglobinom, kao sto su benzidin, lunminol,leukomalahir fenolfralein i drugo. Hemoglobin se

moe identificirati i spektrografski.
Druga faza analize sastoji se od dokazivanja podrijetla krvi, tj. Je li rije o ljudskoj ili
ivotinjskoj krvi, jer svi hemoglobini daju gotovo jednake rezultate primjenom gore spomenutih
metoda. Porijetlo krvi dokazuje se seroloki uporabnom percipitinskih seruma.

Utvrivanje porijekla traga krvi

Prvo pitanje na koje je potrebno dati odgovorni analizi tragova slinih krvi,
potencijalno povezanih sa izvrenjem krivinog djela, jeste da li trag potie od
krvi ili ne.
Velik broj supstanci (sokovi, boje, mrlje od kafe ili vina, hra)mogu pokazivati
karakteristike makroskopski vrlo sline tragovima krvi. Tokom vie decenija rada,
nekoliko reakcija za dokazivanje prisustva krvi u tragu izdvojilo se svojom
jednostavnou i pouzdanou.
Benzidinska reakcija (tetrametilbenzidin) izuzetno je senzitivna i daje
pozitivan rezultat ak i ukoliko krv predstavlja milioniti dio traga. Pozitivna
reakcija karakterie se trenutnom promjenom boje reagensa u intenzivno
plavo-zelenu, u prisustvu krvi i vodonik-per-oksida. Navedeni metod ima
negativnu dokaznu vrijednost, to znai da odsustvo pozitivne reakcije
iskljuuje mogunost da trag potie ili sadr i odreenu koliinu krvi, dok
pozitivnu reakciju,osim krvi, mogu dati i izvjesne druge materije.
Fenolftalinska (Kastle-Meyer) reakcija uvedena je u primjenu 1901. godine. Senzitivnost
ovog testa iznosi priblino 1:100.000. Ukoliko pri kontaktu sa tragom, bezbojna radna
smjesa,koja se sastoji od fenolftaleina, CaOH, destilovane vode i etanola, unutar 15
sekundi promjeni boju u ljubiastu, moe se smatrati da je u tragu utvreno prisustvo
krvi.
Luminolska reakcija u primeni je od 1937. godine.Pri kontaktu reagensa sa krvlju, dolazi
do po jave plavo-ljubiaste svjetlosti. Pozitivnom na prisustvo krvi smatra se reakcija
koja se javlja unutar 5 sekundi od kontakta reagensa i traga.Negativnom stranom ove
metode moe se smatrati injenica da ona zahtjeva rad u potpunom odsustvu prirodnog ili
vetakog osvjetljenja.

Jasno vidljive karakteristike obue

mogu znaajno doprinjeti identikaciji
osobe koja je trag ostavila.
Ukoliko je utvreno da trag potie ili
sadri primjese krvi, potrebno je dati
odgovor na pitanjeda li je krv ljudskog
ili ivotinjskog porijekla, to je
mogue utvrditi metodom
precipitacije. U sluaju da je utvreno
da je trag krvi humanog porijekla,
neophodno je utvrditi ostale
kriminalistiki bitne
karakteristike krvi. Analizom
svjeih tragova krvi mogue je
odrediti pripadnost grupama
osnovnog krvno grupnog sistema
(AB0), te sistema MNSs i svojstva
haptoglobina.

Slika 2. :pozitivna luminolska

reakcija

Kad se pokae da je rje o ljudskoj krvi trea faza analize obuhvaa odreivanje krvne grupe
na mrlji. Obino se odreuje sustav AB0, koji je najpouzdaniji pri ovoj vrsti odreivanja.
Laboratorijski se krvna grupa odreuje na posve drukiji nain kada je rije o svjeoj krvi.
Sasueni se eritrociti ne mogu ponovo aglutinirati, pa se,prema tome, i ne moe primjeniti
metoda aglutinacije, kojom se inae odreuju osobine sveje krvi.
Ovi se serumi dobivaju tako da se odreena ivotinja ivotinja senzibilizirana strane
bjelanevine. Serum takve ivotinje reagira specifino s identinim bjelanevinama, i to vrste
kojom je provedena senzibilizacija. Macerat krvne mrlje u dodiru sa suhim serumom
pokazuje prsten zamuenja, to je znak pozitivne reakcije. Na taj je nain mogue odrediti ne
samo ljudsku krv, nego krv bilo koje ivotinjske vrste ako se prirede odgovarajui
precipitinski serumi.
Krvne grupe odreuju se indirektnom metodom koja poiva na pretpostavci da su u mrlji ili u
serumu ili pak na eritrocitima sauvana imunoloka svojstva. Postoji niz metoda kojima se
moe odrediti i krvna grupa iz krvne mrlje.

Sve se spomenute krvi ne mogu odrediti na svakoj krvnoj mrlji. Odreivanje hemoglobina
uspijeva uvijek jer spomenute kemikalijske reagiraju pozitivno i pri izvanredno velikim
razrjeenjima krvi,kao i kad je rije o vrlo staroj krvi. Da bi se odredilo podrijetlo krvi,a
pogotovo krvna skupina,potrebno je imati na raspolaganju neto vee koliine krvi (veu
mrlju ili mrlje), krv ne smije biti odvie stara ili oteena , primjerice kemikalijama,
djelovanjem visoke temperature i slino.

Prigodom odreivanja krvi na mrlji ptrebno uvijek ispitati i podlogu na kojoj se krv nalazi,
to znai istu vrstu materijala na kakvom je krv s mjesta gdje sigurno nema krvi . Podlogu je
potrebno ispitati jer moe biti oneiena raznim materijalom koji ili inhibira reakciju ili ak
moe dati lanu pozitivnu reakciju. Prema tome, rezultatu analize moe se vjerovati samo
kada podloga reagira neutralno.
Ako se uspije odrediti krvna grupa na mrlji, tada rezultati analize
Imaju slinu vrijednost kao i prigodom iskljuenja oinstva,tj. sa sugurnou se moe utvrditi
da nije rije o istoj krvi. Kad se pak krvne grupe skupine podudaraju, ne smije se sa
sigurnou tvrditi da je rije o istoj krvi jer bi ona mogla pripadati i drugoj osobi iste krvne
skupine,iako ovakvi rezultati mogu biti doista jaka indicija u sklopu ostalih dokaza.
Iz tragova krvnih mrlja moe pokazati je li posrijedi menstrualna krv/Metode se zasnivaju
na dokazivanju vaginalnog epitela. Primjenjuju se i bioloke metode. Moe se takoer
odrediti je li krv novoroeneta ili dojeneta, i to zbog prisusnosti fetalnog hemoglobina u
prva etiri mjeseca ivota, kada se njegova koncentracija smanji 90%. Ostatak fetalnog
hemoglobina moe se odrediti ili elektroforezom ili testom alkalne rezistencije.

OBLICI TRAGOVA KRVI

Tragovi krvimogu nastati na tri nacina i to :
Slijevanjem iz rane ili prirodnog tjelesnog otvora u okolicu,i tada nastaje prugasti
trag od izgovora prema dolje upije se u odjeu ili se nakupi u obliku lokve na
podozi.
Kapanjem krvi na podlogu iz udaljenodti ili jednostranim kapanjem s visine zbog
sile tee i stvaranjem kapi,ili pak prskanjem uvis ili u stranu aktivnom silom(npr.
Prskanjem iz arterije, zamahom zakrivljenoga predmeta, udarcem po
zakrivljenom predmetu i slino ) i tada nastaju prskotine.
Krv bude prenesena dodirom na drugi predmet i nastaju otisci ili brisotine.
Tragovi nastali slijeganjem krvi:
Pruge krvi- dokazuju da je krv curila iz izvora prema dalje. Na temelju tih pruga
moe se rekonstruirati poloaj onoga tijela koje mu se trag nalazi za vrijeme dok
je ozljeda krvarila. Tako e moi zakljuivati je li ozljeenik nakon zadobivenih
ozljeda jo stajao,odnosno hodao, ili je pao i ostao leati.
Primanje krvi kad se krv slije (curi) do odjevnog predmeta , krv bude
djelomino upijenau tkaninu, ali se iri prema zemlji.
Lokva krvi posljedica je obilnijega krvarenja na vie ili manje ravnu podlogu iz izvora (rana)
na tijelu koje miruje. Oblik i veliina o ravnini podloge, te svojstvu upijanja podloge.

Tragovi nastali kapanjem i prskanjem krvi

O kapima krvi govori se kada mrlje nastaju jednostavnim kapanjem s visine zbog sile tee. Kada
kap krvi pada otprilike okomito na podlogu, razlije se tako da se podjednako iri u svim
smjerovima (sl. 12-4.a). Oblik njezina rasprskavanja upuuje na visinu s koje je pala. S male
visine nastaju okruglasta, glatko kontinuirana mrlja.

Okruglasta mrlja, nalik na presjek jabuke, najstaje kada kap pada s vee visine.
Tragovi nastali prijenosom krvi
Otisci prsta, dlana,stopala, gume vozila i slino katkada mogu imati individualne znaake.

Bristotine- nastaju brisanjem ili sluajnim povlaenjem zakrivljenog dijela tijela ili predmeta po
drugome dijelu tijela ili predmeta i to je jedan od eih oblika tragova krvi.

LITERATURA
1. Duan Zeevi i saradnici, Sudska medicina i deontologija, Zagreb, 2004.
2. O. Peschel, S. N. Kunz, M. A. Rothschild, E. Mutze, Blood stain pattern analysis, 2010.

10