UDK 624.012.4:624.

044

Primljeno 2. 4. 2003.

Numeriki model prorauna irina

pukotina betonskih elemenata
Jure Radni, Lada Markota, Alen Harapin
Kljune rijei

J. Radni, L. Markota, A. Harapin

Izvorni znanstveni rad

betonski element,
numeriki model, irina
pukotina, razmak
pukotina, proizvoljni
popreni presjek,
proklizavanje armature,
eksperimentalna provjera

Numeriki model prorauna irina pukotina betonskih elemenata

Key words

J. Radni, L. Markota, A. Harapin

Concrete element,
numerical model,
void width,
void spacing, unspecified
cross section,
reinforcement slipping,
experimental verification

Numerical model for calculating width of voids in concrete elements

Prikazan je opi model prorauna irina pukotina klasino armiranih, prednapetih i spregnutih
betonskih elemenata optereenih na savijanje. Presjeci mogu biti proizvoljnog oblika, s proizvoljnim
poloajem armature i ekscentrine vanjske sile, te s mogunou sprezanja u vie faza. Izloeni model i
razvijeni proraunski program CW testirani su na rezultatima provedenih eksperimentalnih ispitivanja
armiranobetonskih elemenata optereenih na isto savijanje i centrini vlak.
Original scientific paper

A general model for calculating width of voids in traditionally reinforced, prestressed composite
concrete elements subjected to bending load is presented. Cross sections can be of any shape, with any
position of reinforcement and eccentric external force, and the bonding may be conducted in several
phases. The exposed model and the specially developed computer program CW were checked with
results of experimental testing of reinforced-concrete elements subjected to pure bending and centric
tension.

Mots cls

J. Radni, L. Markota, A. Harapin

Ouvrage scientifique original

lment en bton,
modle numrique,
largeur des fissures,
espacement des fissures,
coupe en travers arbitraire,
glissement de larmature,
vrification exprimentale

Modle numrique de calcul de la largeur des fissures dans les lments en bton
Larticle prsente un modle gnral de calcul de la largeur des fissures dans les lments arms,
prcontraints et mixtes en bton, raliss de faon classique, soumis flexion. Les coupes peuvent avoir
des formes arbitraires, avec une disposition arbitraire de larmature et des forces excentriques
externes, avec la possibilit de ralisation de la construction mixte en plusieurs phases. Le modle
expos et le logiciel dvelopp CW ont t tests sur les rsultats des essais exprimentaux des lments
en bton arm soumis la flexion pure et la traction centrique.

,
,
,

,
,

. , . , .

Op

Schlsselworte:

J. Radni, L. Markota, A. Harapin

Betonelement,
numerisches Modell,
Rissbreite, Rissabstand,
beliebiger Querschnitt,
Abgleiten der Bewehrung,
experimentale
berprfung

Numerisches Modell fr die Berechnung der Rissbreiten von Betonelementen

,
, .
,
, .
CW
,
.
Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Dargestellt ist ein allgemeines Modell fr die Berechnung von Rissbreiten fr klassisch bewehrte,
vorgespannte und verbundene Betonelemente bei Biegebeanspruchung. Die Querschnitte knnen eine
beliebige Form, Lage der Bewehrung und der exzentrischen Aussenkraft aufweisen, auch besteht die
Mglichkeit des Verbundes in mehreren Phasen. Das dargestellte Modell und das
Berechnungsprogramm CW wurde an den Ergebnissen der durchgefhrten experimentalen Untersuchungen
von Stahlbetonelementen, beansprucht durch reine Biegung und zentrischen Zug, testiert.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.; mr. sc. Lada Markota, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Alen Harapin,
dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Matice hrvatske 15
GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

317

Pukotine u betonskim elementima

J. Radni i drugi

1 Openito

3 Osnove ponaanja betona u vlaku

Uobiajeni inenjerski postupci prorauna irina pukotina armiranobetonskih elemenata odnose se gotovo iskljuivo samo na klasino armirani beton, sluajeve s jednostavnom geometrijom i armaturom presjeka te jednostavnija stanja naprezanja. Ipak, za mnoge praktine probleme ovi postupci daju pouzdane rezultate. Na alost, kod
sloenijih problema oni su neupotrebljivi.

Za adekvatno modeliranje irina pukotina betonskih elemenata, od izuzetno je znaaja poznavanje ponaanja
betona u vlaku. Karakteristina veza izmeu jednoosnog
vlanog naprezanja i deformacije betona prikazana
je na slici 1.a. Ona je gotovo linearna sve do dostizanja
vlane vrstoe betona fct, nakon ega se javlja tzv. omekanje materijala. Poetni modul elastinosti betona u vlaku
Ect neto je manji od onoga u tlaku Ecc. Eksperimentalna
su istraivanja pokazala da vlana vrstoa betona znaajno ovisi o veliini uzorka, te da oblik veze - nakon
dostizanja maksimalne vlane vrstoe izrazito ovisi o
tzv. lokalizaciji deformacija, to je shematski prikazano
na slici 2.

U ovom je radu izloen jedan opi numeriki model prorauna irina pukotina armiranobetonskih elemenata
optereenih ekscentrinom uzdunom silom. Pri tome
presjeci mogu biti proizvoljnog oblika i rasporeda armature (klasina, prednapeta, kruta), s proizvoljnim poloajem ekscentrine uzdune sile (koso savijanje) te s mogunou nastajanja (sprezanja) presjeka u vie faza. Razvijena su tri podmodela prorauna, ovisno o usvojenoj
vezi napon prianjanja () proklizavanje armature ().
Izloeni model i razvijeni proraunski program CW
testirani su eksperimentalno provedenin ispitivanjima
vie klasino armiranih betonskih elemenata optereenih na centrini vlak i isto savijanje. Iako je model
prvenstveno namijenjen primjeni pri uporabnim optereenjima, irine pukotina mogue je uspjeno simulirati
do pred sam slom konstrukcije.
2 Metodologija rjeenja problema
Metodoloki pristup rjeenju problema je sljedei:
a)

Polazi se od poznatog naponsko deformacijskog

stanja presjeka na mjestu ravnine pukotine i u sredini razmaka pukotina, odreenog s pomou prethodno razvijenog modela za dimenzioniranje kompozitnih poprenih presjeka [2].

b) Pretpostavljena je krivulja razdiobe naprezanja i

deformacija armature i betona izmeu dviju uzastopnih pukotina. Razlika naprezanja armature u ravnini
pukotine i u sredini razmaka dviju susjednih pukotina prenosi se naponima prianjanja na okolni beton.
c)

Na osnovi pretpostavljene veza - za armaturu,

formira se vie podmodela za proraun irina i razmaka pukotina.

d) Za svaki se podmodel postavljaju jednadbe ravnotee, kojima su nepoznanice irina i razmak pukotina.
e)

Postavljene se jednadbe rjeavaju direktno ili iterativno, u ovisnosti o sloenosti veze -.

f)

Provode se odreena eksperimentalna ispitivanja

irina i razmaka pukotina klasino armiranih betonskih elemenata za provjeru razvijenoga numerikog
modela prorauna.

318

(a) veza -

(b) razvoj pukotine

Slika 1. Karakteristino ponaanje betona u vlaku

Kada se deformacija mjeri na kratkom potezu, odnosno

pri maloj visini uzorka, veza - bliska je elasto-plastinom ponaanju, dok u sluaju visokih uzoraka ona
tei elasto-krtom ponaanju. Stoga ponaanje betona u
vlaku u okviru neke konstrukcije treba promatrati u kontekstu njezine veliine.
U zoni pucanja betona (slika 1.b), s porastom vlanog
naprezanja dolazi do razvoja vrlo sitnih mikropukotina.
Dostizanjem vlane vrstoe, mikropukotine se ire i
mnoe, to uzrokuje opadanje naprezanja i poveanje
deformacija. Dostizanjem granine deformacije u, mikropukotine se ujedinjuju u jednu dominantnu glavnu
(makro) pukotinu. Izvan ravnine glavne pukotine, koja
je priblino okomita na pravac glavnoga vlanog naprezanja zbog rastereenja materijala dolazi do stabiliziranja i ak do zatvaranja lokalnih mikropukotina.

Slika 2. Utjecaj lokalizacije deformacija na - vezu betona u

vlaku

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi

Pukotine u betonskim elementima Naslov

U sluaju armiranog betona, armatura koja prolazi kroz

ravninu pukotine utjee na njezin razvoj i irinu. Mehanizam razvoja pukotina i ponaanje raspucanog betona
izmeu pukotina veoma su sloeni. Zbog razlike u naprezanju armaturne ipke i okolnog betona, dolazi do relativnog pomaka (proklizavanja) izmeu betona i armature. Veliina proklizavanja ovisi o velikom broju faktora (razini naprezanja, kvaliteti betona, kvaliteti i vrsti
armature, promjeru i razmaku ipki i sl.) i teko ju je
odrediti. Osim pojave primarnih globalnih pukotina vidljivih na licu betona, dolazi do razvoja sekundarnih pukotina u betonu na spoju s armaturom (osobito u zonama
orebrenja ipke). Dakle, oito je da u ispucanoj vlanoj
zoni armiranog betona nema vie kompatibilnosti pomaka armature i okolnog betona. Relativna pomicanja izmeu
betona i armature oito su najvea u zoni pukotina, a
najmanja po sredini razmaka pukotina. Dakle, beton oko
armaturnih ipki ne moe u potpunosti pratiti globalne
uzdune vlane deformacije armature pod prirastom optereenja, ve dolazi do njegova relativnog pomaka. On
je najvei na mjestu otvaranja pukotine. Relativni pomak
(deformacija) betona u odnosu na armaturu smanjuje
mu globalnu vlanu deformaciju od djelovanja vanjskog
optereenja, to ima za posljedicu mogunost njegova
daljnjeg vlanog noenja izmeu pukotina. Ukupna je
najvea nosivost betona, ali i najvea vlana deformacija, u sredini razmaka pukotina. S porastom vanjskog
optereenja, kada doe do prekoraenja maksimalne
vlane deformacije betona, dolazi do otvaranja novih
pukotina priblino u sredini razmaka prethodno otvorenih pukotina.
Mehanizam pojave i razvoja pukotina u betonu veoma
je sloen i jo uvijek nedovoljno fizikalno razjanjen, pa
i ne iznenauje da su postojei modeli prorauna razmaka i irina pukotina jo uvijek jako pojednostavljeni.
4 Razdioba naprezanja i deformacija izmeu dviju
uzastopnih pukotina
Usvojena razdioba naprezanja i deformacija izmeu dviju uzastopnih pukotina nekog armiranobetonskog elementa
izloenog savijanju prikazana je na slici 3.
Srednja vrijednost vlanog naprezanja u promatranoj ipci
armature izmeu pukotina s,i m aproksimirana je izrazom:
3
8

si ,m = si ,max ( si ,max si ,min )

(1)

gdje si ,max oznaava naprezanje armature u ravnini

pukotine, si ,min naprezanje armature u sredini razmaka
pukotina, a i promatranu ipku armature. Srednja
deformacija vlanog ruba presjeka izmeu pukotina
ct ,m aproksimirana je na isti nain, tj. s pomou:
GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

As

wpi
wp

Ais
i
p

spi

sp /2

s /2

i
s ,min

i
si,maxs ,m

si
ct,max
ct,min

(EI)max

ct,max ct,m
(EI)min

(EI)m

i
pi,m p ,max

x
i
p

w
2

(x)

Slika 3. Usvojena razdioba naprezanja i deformacija izmeu

dviju uzastopnih pukotina

3
8

ct ,m = ct ,max ( ct ,max ct ,min )

(2)

gdje ct , max oznaava rubnu deformaciju betona u ravnini pukotine, a ct ,min rubnu deformaciju betona u sredini razmaka pukotina. Analogno prethodno navedenom,
prosjena krutost presjeka na savijanje (EI)m aproksimirana je s pomou:
( EI ) m = ( EI ) max

5
[( EI ) max ( EI ) min )]
8

(3)

gdje (EI)min oznaava tangentnu krutost presjeka na

mjestu pukotine, a (EI)max tangentnu krutost presjeka u
sredini razmaka pukotina.
Proklizavanje pojedine ipke armature u odnosu na
okolni beton izmeu pukotina aproksimirano je izrazom:
=2

wip
( s ip ) 2

x2

(4)

gdje wip oznaava irinu pukotine na mjestu promatrane

ipke, a s ip teorijski minimalnu duljinu du koje se
prenose naponi prianjanja. Proklizavanje ipke na
319

Pukotine u betonskim elementima

J. Radni i drugi

mjestu pukotine jednaka je polovici irine pukotine na

tom mjestu, tj.:
( x=si

2)

wip

(5)

zanja, cu graninu tlanu deformaciju pri drobljenju betona i Ec,nom raunsku vrijednost sekantnog modula elastinosti. Rabi se isti dijagram - za proraun naponsko
deformacijskog stanja presjeka u ravnini pukotine i u
polovici razmaka pukotina.

Budui da je priblino:
wip =

si , max
ct , max

(6)

wp

gdje wp oznaava irinu pukotine na licu betona i si ,max

deformaciju promatrane ipke na mjestu pukotine, izraz
(4) moe se napisati u obliku:
=2

si ,max

wp

ct ,max ( s ip ) 2

x2

(7)

5 proraun naprezanja i deformacija ab presjeka u

ravnini pukotine i u sredini razmaka pukotina
Proraun naprezanja i deformacija presjeka na mjestu
ravnine pukotine i u polovici razmaka pukotina izvren
je s pomou prethodno razvijenog modela dimenzioniranja opih kompozitnih presjeka [2]. Ovaj model doputa
primjenu proizvoljne veze - za pojedini materijal. Poeljno je da usvojena veza - bude to blia stvarnom
ponaanju materijala. Valja napomenuti da ovaj model
pretpostavlja punu kompatibilnost pomaka betona i armature, to ne odgovara stvarnom stanju. Velik utjecaj
na dobivene rezultate ima odabir adekvatnog - dijagrama betona, a osobito onog u vlaku. Ukratko emo
razmotriti neke prikladne raunske - dijagrame za
beton.

Slika 4. Mogua veza - betona u tlaku

5.2 Dijagram - betona u vlaku

a)

Presjek u ravnini pukotine

U ravnini pukotine oito je prekoraena vlana vrstoa

betona, odnosno prekoraena je granina vlana deformacija iznad koje nastaju pukotine. Stoga je logino da
se ovdje rabi radni dijagram betona prema slici 5. Modul
elastinosti betona Ec,nom moe se uzeti kao i onaj u
tlaku.

5.1 Dijagram - betona u tlaku

U nedostatku eksperimentalno utvrenog - dijagrama
betona u tlaku, moe se s dostatnom pouzdanou
primijeniti onaj prema EC-2 [3] (slika 4.). Pritom su
naprezanja betona definirana izrazom:
k 2
c = f cc
1 + (k 2)

(8)

gdje je:

c
c1

c1 = 0,0022
k = 1.1Ec ,nom c1 / f c

(9)

U gornjim izrazima fcc oznauje raunsku tlanu

vrstou betona (uvrtenu s negativnom vrijednou),
c1 tlanu deformaciju pri dostizanju maksimalnih napre320

Slika 5. Mogua veza - betona u vlaku u ravnini pukotine

(b)

Presjek u sredini razmaka pukotina

U sredini razmaka pukotina oito nije prekoraena granina vlana deformacija iznad koje nastaje vidljiva globalna (makro) pukotina, odnosno jo preostaje znaajna
vlana nosivost betona nakon dostizanja vlane vrstoe
betona fct. Treba jo jednom napomenuti da dostizanjem
fct ne dolazi do otvaranja vidljive globalne pukotine, ve
se formiraju nevidljive mikropukotine koje imaju za posljedicu opadanje vlane otpornosti betona. Ona postupno
isezava dosezanjem granine vlane deformacije ct,max,
kada nevidljive unutranje mikropukotine rezultiraju u
vidljivu makropukotinu.
Raunski - dijagram betona u vlaku moe se primjerice usvojiti prema slici 6. Pritom ct,max i ovise o vrsti
GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi

Pukotine u betonskim elementima Naslov

betona, dimenzijama elementa, vrsti optereenja (savijanje, vlak) i drugim faktorima.

izmeu proklizavanja armature i napona prianjanja p

kvalitativno je prikazana na slici 7. [4]. Uporabljene su
razliite raunske veze p- u numerikim analizama.

Slika 6. Mogua veza - betona u vlaku u polovini razmaka

pukotina

Valja imati na umu da usvojeni model prorauna naprezanja u presjeku [2] pretpostavlja punu kompatibilnost
pomaka betona i armature, to ne odgovara stvarnosti.
Stoga usvojeni oblik - dijagrama betona prema slici 6.
treba tretirati kao raunski (zamjenjujui), a ne stvarni.
Oito je da bi primjerice elastoplastino ponaanje prema slika 6. ( =1) imalo za posljedicu manja raunska
naprezanja u armaturi u odnosu na sluajeve kada je <1.
Odnosno, razlika naprezanja u armaturi izmeu pukotina dobivena s dijagramima betona prema slikama 5. i 6.
bila bi tada najvea. Kako se prema usvojenom pristupu
razlika naprezanja armature prenosi na okolni beton,
oito je da bi usvojeno elastoplastino ponaanje betona
u polovici razmaka pukotina imalo za posljedicu najvee irine pukotina.

Razlika vlanog naprezanja pojedine ipke armature na

mjestu ravnine pukotine i u sredini razmaka pukotina,
kao to je ve navedeno, prenosi se na okolni beton
preko napona prianjanja, tj. vrijedi:
si Asi =

/2

p dx
i

(10)

(11)

U gornjim izrazima is oznauje razliku naprezanja

promatrane ipke armature izmeu ta dva presjeka, A is
povrinu ipke, i promjer ipke, s ip teorijski minimalni razmak na kojemu se sila sa ipke prenosi na beton i
p napon prianjanja.
Naponi prianjanja betona i armature ovise o brojnim
faktorima, a osobito o kvaliteti betona, vrsti armature,
profilu i razmaku ipki, uvjetima prionjivosti i sl. Veza

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

(a) Model A

(b) Model B

(c) Model C

Slika 8. Usvojeni raunski oblik veze p-

U ovom je modelu (slika 8.a) veza p- definirana s:

ip = ri

(12)

pa se sila prianjanja pojedine ipke armature i betona

moe izraziti s pomou:
s ip / 2

i i
i i
p dx = r
0

gdje je:
si = si ,max si ,min

U ovom su radu uporabljena tri raunska oblika veze p (slika 8.), na temelju kojih su izvedena tri podmodela
prorauna razmaka irina pukotina.

6.1 Model A

6 Proraun razmaka pukotina

s ip

Slika 7. Stvarna veza p-

s ip

(13)

gdje r oznaava prosjenu raunsku vrstou

prianjanja. Ako se uzmu u obzir sve ipke koje prolaze
kroz ravninu pukotine, uvrtavanjem (13) u (10) slijedi:
i

s ip

i =1

i =1

si Asi = ri i

(14)

Uz oznaku:
sp
2

1 n sp

n i =1 2

(15)

i nakon uvrtavanja (15) u (14) slijedi:

321

Pukotine u betonskim elementima

sp =

1 n si i

2n i =1 ri

J. Radni i drugi
(16)

U gornjem izrazu sp oznaava minimalni razmak pukotina, odnosno dvostruku vrijednost prosjene minimalne
duljine prijenosa posmine sile svih ipki, a n broj ipki
koji prolaze kroz ravninu pukotine.
Ako vrstoa prionjivosti nije utvrena eksperimentalno, moe se primjerice usvojiti prema [3]. Pritom je ona
uzeta da iznosi:

r = 0,36 f ck / c - glatke ipke

(17)

r = (2,25 f ctk ;0,05 )/ c - rebraste ipke

(18)

Navedeni izrazi vrijede za tzv. dobre uvjete prianjanja,

dok se za ostale sluajeve dobivene vrijednosti r trebaju
pomnoiti s 0,7 (fck i fctk;0,05 treba uvrstiti u N/mm2).
Ako djeluje popreni tlak p, mogu se raunske vrijednosti
r poveati faktorom:
1
1,4
(1 0,04 p )

(19)

gdje je p srednji popreni tlak okomito na pravac

pruanja ipke (u N/mm2).

6.2 Model B
U ovom je modelu (slik 8.b) veza p- definirana s:

ip

=K

(20)

ne minimalne duljine prijenosa posmine sile svih ipki

koje prolaze kroz ravninu pukotine.
Dok se sp moe direktno izraunati iz izraza (16), dotle
je on u (23) linearna funkcija irine pukotine wp.

6.3 Model C
Veza pi - u ovom je modelu uzeta oblika (slika 8.c):

ip = K i za 0 < < 0
ip = 0

gdje Ki oznaava modul klizanja promatrane ipke

armature.
Granice integriranja mogu se odrediti iz (7):
i0 ct ,mcx

s i0 =

s1i

s ip

2 w p si ,max
i1 ct ,mcx

2 w p si ,max

gdje je i0 =

s ip

s ip

Ako se (20) uvrsti u (10), slijedi:

si Asi =

s ip

s ip

si Asi

0i

s0i

s1i

= K dx + 0i i dx
i

wp

12 ct ,max

i K i si ,max s ip

(22)

Ako se uvede sumacija preko svih ipki koje prolaze

kroz ravninu pukotine, slijedi:
sp =

3 ct ,max
nw p

i0 ct ,mcx
2 w p si ,max

si i

K i i
i =1

1
2

(28)

1
2

(29)

(21)

Ako se (7) uvrsti u (21), nakon sreivanja dobiva se:

(27)

s0i

Ako se s i i i oznai:

i =

si Asi =

(26)

, a i1 oznaava pomak iznad kojeg

Ki
iezavaju naponi prianjanja i koji se moe eksperimentalno utvrditi. Sada se moe provesti integraciju prema
(10):

/2

K dx

(25)

gdje Ki oznaava modul klizanja promatrane ipke armature, koji se moe eksperimentalno utvrditi.

(24)

za 0 < < 1

(23)

s ,max

i =

i1 ct ,mcx
2w p si ,max

integriranjem jednadbe (27), slijedi:

si

( ) = 2
i 2

( )

wp

3
1
K i i si ,max i s ip +
ct,max 3

(30)

+ 0i i i i sip
Ako se uvede sumacija preko svih ipki koje prolaze
kroz ravninu pukotine, uz ukljuenje (15), slijedi:

U navedenom izrazu sp ponovno oznauje minimalni

razmak pukotina, odnosno dvostruku vrijednost prosje-

322

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi
sp =

1 n

4n i =1

Pukotine u betonskim elementima Naslov

( ) 23 w
i 3

si i
p

(31)

K i si ,max + i i 0i

ct ,max

Iz (31) je vidljivo da je sp nelinearna funkcija od wp i

ponovno oznaava minimalni razmak pukotina.

7.3 Model C
Budui da je u (31) sp nelinearna funkcija od wp, dobiva
se uzimajui u obzir (33) sustav od dvije nelinearne jednadbe oblika:

( ct,m cp ) s p w p = 0

7 Proraun irine pukotina

irina promatrane pukotine wp moe se priblino izraziti

s pomou:

1 n
sp =

4n i =1

( ) 23 w
i 3

si i
p

(39)

K i si ,max + i i 0i

wp = 0

za ct, m cp

(32)

w p = ( ct ,m - cp )s p

za ct,m > cp

(33)

s nepoznanicama wp i sp. Sustav jednadbi (39) rjeava

se iterativno, a koeficijenti i uvijek moraju biti manji od 0,5.

(34)

Ovaj model, zbog prilino realne veze p - , daje dobre

rezultate i za sluajeve veih irina pukotina, odnosno
veih razina naprezanja armature.

gdje je:

cp =

f ct
Ec

U gornjim izrazima cp oznauje raunsku deformaciju

betona pri pojavi pukotine, a fct raunsku vlanu vrstou betona. Budui da sp predstavlja teorijski minimalni
razmak pukotina, wp oznauje minimalnu irinu pukotine. Kako je maksimalni mogui razmak pukotina otprilike 2sp, prosjeni je razmak pukotina srm:
srm = 1,5 sp

(35)

pa tako je prosjena irina pukotina:

wm = 1,5 wp

(36)

Za tzv. karakteristinu irinu pukotina wk usvaja se vrijednost koja je 70% vea od wm, tj.:
wk = 1,7 wm

(37)

Pri proraunu praktinih armiranobetonskih konstrukcija, wk treba biti manja od tzv. granine irine pukotina
wg koja je definirana odgovarajuim propisima.

7.1 Model A
U ovom se modelu sp izrauna direktno s pomou (16),
a potom wp takoer direktno iz (33).

7.2 Model B
Budui da je u (23) sp funkcija od wp, to se uzimanjem u
obzir (33) dobiva:
w p = ( ct ,m cp )

3 ct ,max
n

i i

K i is
i =1

(38)

s ,max

nakon ega se sp moe izraunati s pomou (23).

Ovaj model, zbog linearne veze p - , daje dobre rezultate samo u sluaju manjih irina pukotina, odnosno za
nie razine naprezanja.
GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

ct ,max

8 Verifikacija izloenog numerikog modela

8.1 Primjer 1.
Izloeni numeriki model i odgovarajui razvijeni proraunski program CW za proraun irina i razmaka pukotina opih betonskih elemenata testirani su na rezultatima eksperimentalno utvrenih irina pukotina klasino
armiranih betonskih gredica optereenih na savijanje, te
na rezultatima najee rabljenih inenjerskih postupaka
prorauna irina pukotina koji su prethodno objavljeni u
radu [5]. Naime, u dijagrame optereenje-irina pukotina iz tog rada (gdje su ucrtane eksperimentalno utvrene
vrijednosti irina pukotina, te raunske vrijednosti irina
pukotina prema EUROCODE 2 [3], PBAB [6], GergelyLutz [7], ACI part 3-1999. [8], DIN 1045 [9], DIN
1045-1 [10] i Creazza-Russo [11]), ucrtane su i vrijednosti irina pukotina dobivenih ovdje izloenim numerikimg modelom. Na slikama 9. do 12. prikazani su
rezultati odvojeno za isto savijanje i odvojene za centrini
vlak, odnosno zasebno za rebrastu armaturu i zasebno
za glatku.
Proraun naprezanja u betonu i armaturi izvren je uporabom - dijagrama betona prema slikama 4., 5. i 6.
(uz Ec,nom= 30000 MPa, cu= 0,0035, fcc = 20,5 MPa, te
fct = 2,8 MPa za gredice optereene savijanjem i fct = 1,8
MPa za elemente optereene istim vlakom). Dijagram
armature - preuzet je iz EUROCODE-2 [3] (uz Es =
210000 MPa). irine pukotina proraunane su Modelom
C, s vrijednostima parametara K, 0 i 1 prikazanim na
slikama.
323

Pukotine u betonskim elementima

Slika 9. irine pukotina savijanih gredica armiranih rebrastom

armaturom (RA-400/500)

324

J. Radni i drugi

Slika 10. irine pukotina savijanih gredica armiranih glatkom

armaturom (GA-500/560)

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi

Slika 11. irine pukotina vlanih elemenata armiranih rebrastom

armaturom (RA-400/500)

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

Pukotine u betonskim elementima Naslov

Slika 12. irine pukotina vlanih elemenata armiranih glatkom

armaturom (GA-500/560)

325

Pukotine u betonskim elementima

J. Radni i drugi

8.2 Primjer 2.

Za ilustraciju primjene izloenoga numerikog modela

pri sloenim problemima, analizirana je irina pukotina
spregnutog nosaa mosta iznad stupa. U prvoj je fazi
elini I nosa (N-24) optereen uporabnim
momentom savijanja od stalnog optereenja Mg1 = 3,4
MNm (vlastita teina i teina kolnike ploe). U drugoj
fazi, nakon ovrivanja betona kolnike ploe (beton C
30/37, armatura 60 25 - RA 400/500), spregnuti je
nosa optereen momentom savijanja od dopunskoga
stalnog optereenja Mg2 = 7,7 MNm i momentom
savijanja od prometnog optereenja Mp = 10,0 MNm.
Geometrija presjeka, podaci o armaturi, svojstva
materijala, rezne sile i ostali podaci vide na slici 13.
Potrebno je provjeriti stanje raspucanosti betona za
zadana uporabna optereenja.

0 = 20 MPa i 1 = 0,0024 m. Proraunata srednja irina

pukotina za zadano optereenje iznosi wm= 0,068 mm.
Karakteristina irina pukotina u betonu je wk,= 1.7 wm
= 0,116 mm.
Budui da odabir p- dijagrama za armaturu znaajno
utjee na veliinu irina pukotina, analiziran je utjecaj
parametara K i 0 na dobivene rezultate. Utjecaj modula
klizanja K prikazan je na slici 15.a, a utjecaj raunske
vrstoe prianjanja 0 na slici 15.b.

Y
250

3000

II faza

40

C 30/37

500

a) Utjecaj modula klizana K

60 25-RA Z

2000

2250

I faza

16

60

N-24

800

Slika 13. Podaci za primjer 2

Diskretizacija poprenog presjeka konanim elementima [2] prikazana je na slici 14.

Y
4

3
1

12 6 5 3 4
1

Z
i

i
i
i
10
11

7 8

- elementi betona
- vorovi elementa betona
- elementi elika
- vorovi elemenata elika

12

Slika 14. Diskretizacija presjeka

Dijagrami - za beton i betonski elik uzeti su prema

EC-2 [3]. Dijagram - za eline lamele uzet je kao za
betonski elik. Usvojeni parametri armature (25 RA
400/500) za proraun irina pukotina su: K =70000MPa/m,

326

b) utjecaj raunske vrstoe pranjanja 0

Slika 15. Utjecaj odabranih parametara p- dijagrama na irine

pukotina

9 Zakljuak

Izloeni model prorauna irina pukotina, s pripadajuim proraunskim programom CW, moe biti od znaajne koristi pri proraunu irina i razmaka pukotina u betonu sloenih klasino armiranih, prednapetih i spregnutih betonskih presjeka kod kojih su klasini inenjerski
postupci prorauna praktino neupotrebljivi.
Potrebna su daljnja testiranja modela na rezultatima poznatih eksperimentalnih testova irina pukotina.
Za realne praktine potrebe, posebnu panju treba posvetiti
odabiru parametara p- dijagrama.
Potrebna su daljnja eksperimentalna ispitivanja radi odreivanja p- dijagrama za razliite armature, razliite
promjere armaturnih ipki i razliite kakvoe betona.

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

J. Radni i drugi

Pukotine u betonskim elementima Naslov

LITERATURA
[1]

Markota, L.: Numeriki model prorauna irina pukotina

betonskih elemenata, Magistarski rad, Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split 2002.

[2]

Radni, J.; Harapin, A.: Model dimenzioniranja kompozitnih

presjeka, Graevinar, Vol. 45, br. 7, str. 379-389, 1993.

[3]

EUROCODE 2: Design of Concrete Structures; Part 1: General

Rules and Rules for Buildings, Revised final draft, Brussels,
1990.

[4]

Sori, Z.; Mori, D.: Teorijska analiza lokalnih napona

prianjanja, Graevinar, Vol. 41, br. 8, str. 377-383, 1989.

[5]

Radni, J.; Markota, L.: Eksperimentalna provjera inenjerskih

postupaka prorauna irina pukotina betonskih elemenata,
Engineering modelling (u tisku).

[6]

Prirunik za primjenu pravilnika o tehnikim normativima za

beton i armirani beton - BAB 87, Graevinska knjiga, Beograd,
1991.

[7]

Tomii, I.: Betonske konstrukcije, drugo izdanje, kolska

knjiga, Zagreb, 1988.

GRAEVINAR 55 (2003) 6, 317-327

[8]

ACI manual of concrete practice - part 3, American Concrete

Institute, 1999.

[9]

DIN 1045, Beton und Stahlbeton, Bemessung und Ausfhrung,

1988.

[10] DIN 1045-1 (Entwurf); Tragwerke aus Beton, Stahlbeton und

Spannbeton; Teil1: Bemessung und Konstruktion, 1998.
[11] Creazza, G.; Russo, S.: A New Model for Predicting Crack
Width With Different Percentages of Reinforcement and
Concrete Strength Classes, Materials & Structures, Vol. 32,
No. 221, pp. 520-524, 1999.
[12] Van der Veen, C.: Theoretical and Experimental Determination
of Crack Width in Reinforced Concrete at Very Low
Temperatures, Heron, Vol. 35, No. 2, 1990.
[13] Pekau, OA.; Zhang, ZX.: Strain - Space Cracking Model for
Concrete and its Application, Computers & Structures, Vol. 51,
No. 2, pp. 617-630, 1994.
[14] Nemati, KM.; Monteiro, PJM.; Scrivener, KL.: Analysis of
Compressive Stress - Induced Cracks in Concrete, ACI
Materials Journal, Vol. 95, No. 5, pp. 617-630, 1998.

327