HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Odjel za povijest
Diplomski studij, 1. godina
Usmjerenje: Suvremena povijest
Kolegij: Ishodita dravno-pravne preobrazbe 1918.
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivan Buli

Javna djelatnost i znaenje krkog biskupa dr. Antuna Mahnia

(seminarski rad)

Mentor: doc. dr. sc. Ivan Buli

Student: Luka ari

Zagreb, sijeanj 2015.

Sadraj:
1. Uvod ... 3
2. Biografija krkog biskupa dr. Antuna Mahnia ..... 4
3. Liberalizam i klerikalizam u Hrvatskoj na prijelazu stoljea 4-5
4. Pojava biskupa Antuna Mahnia .... 5-6
5. Mahnieva uloga u Hrvatskom katolikom pokretu i javnom ivotu . 6-8
6. Djelovanje biskupa Mahnia tijekom Prvog svjetskog rata ... 8-9
7. Zakljuna razmatranja ..... 9
8. Literatura . 10

1. Uvod
U hrvatskoj povijesti, od pokrtavanja Hrvata pa sve do nedavnih povijesnih zbivanja,
Katolika crkva i njezini slubenici, od najnie do najvie razine, odigrali su vanu ulogu u
stvaranju, ouvanju i obrani hrvatske dravnosti, hrvatskog identiteta i hrvatskih nacionalnih
interesa. Katoliko sveenstvo, redovnitvo i biskupi bili su nositelji obrazovanja i pismenosti
hrvatskog naroda u srednjem vijeku, ali i vaan politiki imbenik. Sjetimo se samo 879. godine
kada je papa Ivan VIII. posvetio hrvatski narod i hrvatskoga kneza Branimira. U stoljeima
turskih osvajanja hrvatskog povijesnog prostora, Katolika crkva stala je u zatitu hrvatskog
naroda koji se nalazio na granici dviju civilizacija, Zapada i Istoka, katolianstva i pravoslavlja, a
u 15. stoljeu i na granici kranstva i muslimanskih osvajaa. Upravo je vrhovni poglavar
Crkve, papa Lav X. dao Hrvatskoj naslov Antemurale Christianitatis. U osloboenju tih prostora
od osmanlijske vlasti istaknuli su se fra Luka Ibriimovi u Slavoniji i Marko Mesi u Lici, to je
jedan od mnogih primjera utjecajnosti i brige Crkve, ne samo za duhovni, ve i za materijalni i
egzistencijalni napredak hrvatskog naroda. U narednim stoljeima hrvatsku povijest obiljeili su
biskupi poput Maksimilijana Vrhovca i Josipa Juraja Strossmayera koji su poticali i financirali
izgradnju hrvatskog politikog, kulturnog i drutvenog ivota. Na nioj razini, veliku ulogu imali
su lokalni upnici, kako u Banskoj Hrvatskoj, tako i u ostalim hrvatskim zemljama. Uzmimo za
primjer Juraja Dobrilu i Mihovila Pavlinovia. U tekom 20 st. za Hrvate, dva su zagrebaka
nadbiskupa u kljunim povijesnim trenucima za hrvatski narod postali simboli hrvatskog otpora
stranom ugnjetavanju i oruanoj agresiji. To su blaeni Alojzije Stepinac i kardinal Franjo
Kuhari. Meu te crkvene velikane hrvatske povijesti ubraja se i manje poznat u hrvatskoj
javnosti, ali vrlo znaajan krki biskup dr. Antun Mahni koji je ivio i djelovao na prijelazu iz
19. u 20. st., u vrijeme kada se hrvatski narod nalazio na velikoj prekretnici i kada je budunost
Hrvata bila nesigurna i neizvjesna. Predstavit u njegov ivot i njegov znaaj za hrvatsko drutvo
te u ga smjestiti u povijesni kontekst vremena u kojem je ivio i djelovao. Naglasak u staviti na
sukob liberalizma i katolianstva u Europi, a time i u Hrvatskoj, sukob u kojemu je Mahni imao
veliku ulogu branei Katoliku crkvu kao neizostavni dio hrvatskog identiteta.

2. Biografija krkog biskupa dr. Antuna Mahnia

Antun Mahni roen je 14. listopada 1850. u Kobdilju u Sloveniji. Doktorirao je teologiju
u Beu, te postao ravnatelj sjemenita i profesor teologije na bogosloviji u Gorici od 1880. do
1896. U tom razdoblju izdavao je asopis pod naslovom Rimski katolik. Od 1897. Mahni djeluje
kao biskup na otoku Krku. Bio je snaan zagovaratelj glagoljake liturgije, utemeljitelj tiskare
Kurykta i Staroslavenske akademije, pokreta vie revija i listova (Puki prijatelj, Hrvatska
straa, Hrvatstvo i Rijeke novine) te mecena studentskih katolikih drutava u Beu, Grazu,
Innsbrucku, Zagrebu i Peti. Historiografija ga najbolje pamti po njegovoj ulozi u pokretanju
katolikog pokreta u Hrvatskoj. Zalagao se za obranu i uvanje katolikog i nacionalnog
identiteta Hrvata. Nakon okupacije hrvatske obale od strane Talijana, a time i otoka Krka,
Mahni je 1918. protiv svoje volje odveden u Italiju iz koje se vratio teko bolestan. Umro je 14.
prosinca 1920.1

3. Liberalizam i klerikalizam u Hrvatskoj na prijelazu stoljea

Sukob liberalizma i klerikalizma te drutveno-vjerska previranja u Europi kasno su dolazila
u hrvatske zemlje. Takozvano bratimljenje s liberalizmom na hrvatskim prostorima nije imalo
sva obiljeja zapadnoeuropskog tipa. Karakteristike hrvatskog liberalizma bile su slijedee:
omalovaavajue pisanje o papi, kritiziranje klera i cjelokupne Crkve, kritiziranje kritiziranja
liberalizma te openito omalovaavanje svega to je katoliko. esto su obrazovaniji krugovi
svoj liberalizam izraavali vjerskim indiferentizmom. Poetkom devedesetih godina 19. stoljea
u Ugarskoj se vodila borba oko crkvenopravnih odnosa, liberali su zahtijevali graanski brak,
graanske matice i opu slobodu vjeroispovijesti, to se i ostvarilo zakonima iz 1894. i 1895.
Jedna od posljedica sukoba liberala i tradicionalista u Ugarskoj bilo je osnivanje Katolike
narodne stranke 1894. Starije katoliko sveenstvo u Hrvatskoj pobojalo se reformi ugarskog
zakonodavstva po pitanju religije jer je to duboko zadiralo u interese Crkve u Hrvata. Hrvatski
ban Hedervry i reimske novine u Hrvatskoj zagovarale su te liberalne reforme kojima se
protivio znatan dio katolikog sveenstva u Hrvatskoj koji i nije stajao uz politiku vladine
stranke. Iz te borbe uzdignuo se agresivni hrvatski liberalizam koji je htio u potpunosti iskljuiti
Crkvu iz javnog ivota te eliminirati vjeru iz naroda. Jedna od pojava tog novog protucrkvenog
1

Mahni, Antun, Hrvatski leksikon, II. svezak, Naklada Leksikon d. o. o., Zagreb, 1997., 52.

naboja u Hrvatskoj bila je ponovna uspostava masonstva koje se devedesetih godina opet
ustoliuje u Hrvatskoj. Odluka o osnutku masonske loe u Zagrebu donesena je 1891. u vrijeme
Gospodarske izlobe. Program masonske organizacije u Zagrebu nije bio samo protunarodan
(zagrebaki lanovi masonerije primljeni su u petansku lou) nego i protukatoliki. To je
potvrivala i zatita njihovog rada od strane bana Khuena koji ih je srdano primio i obeao im
potporu. Masonima su omiljena meta napada bili isusovci, a openitom napadu protiv Crkve
pridruili su se i Srbobran i Pravoslavna crkva.2 U takvom vremenu i okolnostima djelovao je
biskup Antun Mahni.

4. Pojava biskupa Antuna Mahnia

Dekretom cara Franje Josipa I. iz 1896. Antun Mahni postao je krkim biskupom te se
odmah posvetio razmiljanju i djelovanju kako odgojiti nove generacije koje e se suprotstaviti
navali liberalnih ideja koje su veinom ile na tetu Crkve. Mahni je uvijek isticao injenicu da
se njegova obitelj doselila u Sloveniju iz Hrvatske te se snano priznavao Hrvatom te se ak i
potpisivao hrvatskom inaicom imena Ante Mahni. Njegov pogled na svijet bio je ili bijelo ili
crno. ovjeanstvo se po njemu nalazilo u dva tabora, u Kristovom i avolskom, izmeu nema.
U asopisu Rimski katolik pisao je: Ili s Kristom ili s Belialom. Tu beskompromisnost zadrao
je do kraja ivota. vrsto stojei uz uvjerenje da istina stoji u Katolikoj crkvi, Mahni je tu
istinu nudio u knjievnosti, umjetnosti i svim granama ljudskih zanimanja, ukljuujui i politiku.
Meutim, politiku scenu zamiljao je kao prostor za djelovanje laika, a ukljuenost sveenika
bila bi doputena iskljuivo onda kada ne bi bilo laika katolika koji bi se zauzeli za kranske
vrijednosti. Stoga se protivio sveenicima politiarima za koje je smatrao da samo davaju povod
neprijateljima Crkve da agresivno nastupaju protiv Nje. Prisustvo klera u politici bio je
klerikalizam i Mahni je govorio o njegovim opasnostima, ali nije odstupao od zauzimanja
Katolike crkve za opeljudske vrijednosti u hrvatskom drutvu. U svojim vjernicima, Mahni je
vidio vojsku koja djeluje u javnom ivotu, pod budnim okom i vodstvom generala, odnosno
klera. Najveu opasnost Mahni je vidio u liberalizmu koji je htio iskljuiti Katoliku crkvu iz

Jure KRITO, Preuena povijest. Katolika crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb, 1994., 127.-129.
2

drutva. Kao najveu zabludu modernog vremena, Mahni je rekao da je to miljenje da vjerski
nazor nije os oko koje se kree sve to ovjek misli, eli i radi.3
Mahni je imao vrlo vrst stav oko uloge Katolike crkve u drutvu te je njegovo
miljenje o dva tabora, Kristovom i Belialovom, s jedne strane i ogledalo njegove vrste i
nepokolebljive vjere u Katoliku crkvu koja je po njemu jedina sadravala istinu o svijetu.
Nadalje, njegovo zauzimanje za politiare laike, a ne politiare sveenike, predstavlja moderan
pristup ulozi Crkve u politikom ivotu. Kao to je poznato, u njegovo vrijeme, sveenik je
mogao sudjelovati u izborima i biti lanom politike stranke. Mahni je prepoznavao vanost i
mo vjernika-laika koji imaju poslanje kroz politiku iriti kranske vrijednosti, dok su
slubenici Crkve zadueni za njihov duhovni rast i duhovni boljitak.

5. Mahnieva uloga u Hrvatskom katolikom pokretu i javnom ivotu

Papa Lav XIII. proglasio je posljednju godinu 19. st. jubilarnom i zaelio da je svi katolici
u svijetu obiljee raznim manifestacijama. Hrvati katolici organizirali su hodoae u Rim te
prihvatili inicijativu vl. dr. Andrije Jagatia da se, po uzoru na druge europske zemlje, u
Hrvatskoj organizira katoliki sastanak (kongres). U odboru za njegovu organizaciju bili su i
sveenici i laici. Sastanak je odran u Zagrebu od 3. do 5. rujna 1900. godine. Od crkvenih
velikodostojnika prisustvovali su mu: dr. Josip Juraj Posilovi, dr. Josip Juraj Strossmayer, dr.
Josip Stadler i krki biskup dr. Antun Mahni. Gotovo svi Hrvati katolici pozdravili su
odravanje tog sastanka, s iznimkom bana Hedervryja i dr. Josipa Franka. Na sastanku je
prihvaeno osam rezolucija, ali nisu provedene u djelo. Iako neki autori smatraju da je to poetak
Hrvatskog katolikog pokreta, on to nije bio. Pokreta je bio sam biskup Mahni koji je dobro
uoio potrebu organiziranja hrvatske sveuiline katolike mladei u cilju obrane katolianstva u
Hrvatskoj i borbe protiv agresivnog liberalizma. U tu svrhu Mahni je 1903. pokrenuo asopis
pod naslovom Hrvatska straa.4
Prvi korak u osnivanju katolikog drutva hrvatskih studenata napravljen je u Beu potkraj
1902. godine. Biskup Mahni povjerio je taj zadatak mladom sveeniku Ivanu Butkoviu koji je
Jure KRITO, Hrvatski katoliki pokret. 1903.-1945., Zagreb, Glas koncila: Hrvatski institut za povijest, 2004.,
33.-34.
4
Zlatko MATIJEVI, Hrvatski katoliki pokret i politika (1903.-1929.), Croatica Christiana Periodica, God.25.,
br.47, lipanj 2001., 181.-182.
3

12. svibnja 1903. organizirao ustanovnu skuptinu u prostorijama Slovenskog katolikog

akademskog drutva Danica. Osnivanje Hrvatskog katolikog akademskog drutva Hrvatska
potvreno je 20. svibnja iste godine.5
Ve postojee hrvatsko drutvo Zvonimir, negativno je reagiralo na osnivanje drutva
Hrvatska. Razlika izmeu ova dva drutva bilo je pitanje religije u javnom ivotu. Drutvo
Zvonimir nije priznavalo katolike istine svojim prvim i najvanijim naelom djelovanja.
Meutim, Butkovi je marljivo radio na djelovanju novoosnovanog drutva te je poeo s
organizacijom akog lista. Nakon poetnih neuspjeha i u nedostatku suradnika, drutvo je
poelo izdavati list pod imenom Lu. To je bilo mogue tek kada se Hrvatskoj prikljuio mladi
student filozofije Ljubomir Marakovi. Butkoviev aki pokret, nastao na ideji biskupa
Mahnia, poivao je na tri temeljne odrednice: vjerskoj, narodnoj i demokratskoj. Najbitnija je
bila vjerska odrednica. Prema Mahnievoj zamisli, vjerska temelj Pokreta nije smio biti predmet
rasprave i na njemu se moralo inzistirati bez obzira na okolnosti. Paralelno s Butkovievim
radom oko drutva Hrvatska, Mahni je pokrenuo ve spomenutu Hrvatsku strau iji je prvi
urednik bio dr. Ante Alfirevi, profesor na bogosloviji u Splitu. U uvodnome lanku novog
asopisa objanjeno je da je asopis pokrenut da bi ispovijedao i branio naela kranske i
zdrave filosofije. Urednitvo asopisa zauzelo se za beskompromisnu borbu protiv svih
protukranskih struja u drutvu i protiv izrugivanja i omalovaavanja kranske vjere, to je i
okosnica djelovanja biskupa Mahnia.6
Osim rada na uvrenju i obrani katolianstva u hrvatskoj politici i javnom ivotu,
biskup Mahni djelovao je i na drugim poljima ljudskog djelovanja. Zauzimao se za afirmaciju
staroslavenskog liturgijskog jezika te je ozakonjenjem crkvenoliturgijskog jezika i osnivanjem
Staroslavenske akademije uspostavio jedan vid dijaloga izmeu Crkve i svijeta, odnosno Crkve i
kulture. U svome socijalnom radu, Mahni se istaknuo osnivanjem pouno-gospodarskog lista
Puki prijatelj i pokretanjem kreditnih zadruga po predloku W. Raiffeisena s neogranienim
jamstvom tzv. posujilnica. Za rad u zadrugama dao je pouiti svoje sveenike u biskupiji.
Zahvaljujui Mahniu, lihvarstvo je za manje od deset godina u potpunosti nestalo iz Istre i sa
otoka. Zatim, Mahni se istaknuo u borbi za hrvatski jezik u kolama. Usprotivio se zahtjevu

5
6

J. KRITO, Hrvatski katoliki pokret, 39.-40.

J. KRITO, Preuena povijest, 198.-200.

kolske uprave koja je 1904. zatraila odravanje vjeronauka djeci na talijanskom jeziku. Naime,
nastavni jezik je bio talijanski, ali su mala djeca od sveenika sluala vjeronauk na hrvatskom
jeziku. Pokrajinska kolska oblast zabranila je sveenicima dolaenje u talijanske kole po Cresu
i Loinju, a nastavu vjeronauka povjerila je laicima. Ogoren takvim potezom, Mahni je 1906.
iznio problem Austrijskoj biskupskoj konferenciji, a sve je dolo i do Ministarstva prosvjete u
Beu.7
Mahnievo zauzimanje za hrvatski narod i katolike vrijednosti nije bilo ogranieno samo
na politikome polju. Nastojao je ispraviti svaku nepravdu na koju je nailazio u svojoj biskupiji.
Brinuo je za hrvatski napredak u gospodarstvu, kulturi i na socijalnom polju. Nije se ustruavao
niti je poputao pritiscima svojih neistomiljenika.

6. Djelovanje biskupa Mahnia tijekom Prvog svjetskog rata

U prvim godinama rata, u opoj nesigurnosti oko hrvatske budunosti, Mahni se 5.
veljae 1915. sastao u Rijeci s politiarima: Laginjom, Spiniem, Trinajstiem, Kureliem,
Krekom te s o. Miloeviem, provincijalom konventualaca, i s o. krivaniem, provincijalom
kapucina, kako bi zajedno razmotrili pripravljen tekst spomenice za papu Benedikta XV.
Spomenica je sadravala molbu papi da se zauzme za hrvatski narod na buduoj mirovnoj
konferenciji, to je papa i obeao ako bude pozvan na nju. Zatraeno je da se, u sluaju da
Monarhije opstane, omogui Slovencima, Hrvatima i Srbima da postanu samostalna autonomna
jedinica u dravi. U sluaju da Monarhija nestane sa politike karte Europe, tim narodima treba
omoguiti pravo na slobodu i samoodreenje. Sadraj te Spomenice gotovo je istovjetan sadraju
Svibanjske deklaracije iz 1917., koju je i Mahni podrao. Novine Das neue sterreich odmah
su zapoele kampanju protiv biskupa Mahnia, Jeglia i Bauera, koji su pristali uz jugoslavensku
ideju. Mahni je ak trebao biti deportiran s Krka, ali su dogaanja iz 1918. sprijeile takav
scenarij. Po zavretku rata, talijanska vojska okupirala je 14. listopada 1918. otok Krk. Mahni
nije poputao provokacijama nove vlasti i pokuavao je s njom uspostaviti dobre odnose. Kap
koja je prelila au bio je zahtjev Talijana da se za njihovog kralja organiziraju sveane mise,
emu se Mahni otro usprotivio. Talijani su s vremenom postajali sve agresivniji te su poeli
progoniti i crkvene slubenike. 31. prosinca 1918. Mahni je poslao na mirovni skup u Pariz
Anton BOZANI, BISKUP ANTUN MAHNI I HRVATSKI KATOLIKI POKRET INICIJATIVE I
OSTVARENJA U JAVNOM IVOTU, Rijeki teoloki asopis, God. 36., br. 2, sijeanj 2011., 512.-514.
7

opiran memorandum u kojem opisuje stradanje svog naroda. Reakcije iz Pariza nije bilo.
Nadalje, Mahni je odbio dati viceadmiralu Umbertu Cagniju popis glagoljskih upa. Odveden je
u zatoenitvo u samostan u Frascatti blizu Rima gdje je proveo jedanaest mjeseci. Povratak iz
zatoenitva, zbog loeg zdravstvenog stanja, oznaio je kraj njegovog rada i naposljetku kraj
njegovog ivota.8

7. Zakljuna razmatranja
Krki biskup dr. Antun Mahni pokreta je Hrvatskog katolikog pokreta, njegov glavni
ideolog i mecena katolikih drutava i asopisa toga vremena. Bio je veliki domoljub,
promicatelj kulture, pravednog gospodarstva, socijalnog nauka Crkve i hrvatskog katolikog
identiteta, ali iznad svega bio je biskup Katolike crkve koji je o svojim vjernicima brinuo
najbolje to je mogao, bez obzira na provokacije i pritiske svojih protivnika. Bez oklijevanja je
stao u obranu katolikog identiteta Hrvatske koji je bio podvrgnut stranim i domaim
omalovaavanjima i izrugivanjima. vrsto i beskompromisno je branio kranske vrijednosti i
odupirao se napadima agresivnog liberalizma koji je htio u potpunosti iskorijeniti katolianstvo
iz hrvatskog naroda. U svome radu zauzimao se za malog ovjeka titei ga od reimskih vlasti
Monarhije i talijanskih iredentista. Zauzimao se za pravo hrvatskog naroda i svih slavenskih
naroda na samoodreenje i slobodu, to je i dokazao pripremajui Poslanicu papi Benediktu XV.
te izrazivi slaganje sa Svibanjskom deklaracijom. Njegovo pristajanje uz jugoslavensku ideju
opisao bih kao vjeru u uspjenu zajedniku budunost slobodnih junih Slavena. Meutim, ono
za to se najvie zauzimao bilo je duhovno zdravlje naroda koji mu je bio povjeren. Voen
vrstom vjerom u Boga i Katoliku crkvu, Mahni se bez straha zalagao za drutvo u kojemu je
vjera izvor svakog ljudskog djelovanja. elio je odgojiti budue generacije vjernika i politiara
laika, koji bi pod duhovnim vodstvom katolikog sveenstva gradili bolju budunost Hrvatske.
Njegovo zatoenitvo i smrt kao posljedica toga, svjedoanstvo su njegove predanosti za Crkvu i
hrvatski narod. Kao i blaeni Alojzije Stepinac etrdesetak godina kasnije, kojemu je po
mnogoemu slian, a posebno po zatoenitvu i smrti, biskup Antun Mahni postao je simbol i
uzor svim Hrvatima u zalaganju za ope dobro i blagostanje hrvatskog naroda.

Isto, 519.-521.

8. Literatura:
BOZANI, Anton, BISKUP ANTUN MAHNI I HRVATSKI KATOLIKI POKRET INICIJATIVE
I OSTVARENJA U JAVNOM IVOTU, Rijeki teoloki asopis, God. 36., br. 2, sijeanj 2011.
Hrvatski leksikon, II. svezak, Naklada Leksikon d. o. o., Zagreb, 1997.
KRITO, Jure, Hrvatski katoliki pokret. 1903.-1945., Zagreb, Glas koncila: Hrvatski institut za povijest,
2004.
KRITO, Jure, Preuena povijest. Katolika crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveuilina
naklada, Zagreb, 1994.
MATIJEVI, Zlatko, Hrvatski katoliki pokret i politika (1903.-1929.), Croatica Christiana Periodica,
God.25., br.47, lipanj 2001.

10