Projekat

MODEL ZA SISTEMSKE PROMJENE U

SREDNJOKOLSKOM OBRAZOVANJU

PROFESIONALNA OBUKA I USAVRAVANJE

NASTAVNIKA
Analiza potreba

Sarajevo, juli 2001.

Uvod

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Fond otvoreno drutvo BH je u februaru 2001. godine u suradnji sa

Ministarstvom obrazovanja Tuzlanskog kantona pokrenuo projekat
Model za sistemske promjene u srednjokolskom obrazovanju.
Projekat e se u periodu od tri godine implementirati u mrei od 14
srednjih kola u Tuzlanskom kantonu 1. Cilj projekta jeste da postav
temelj za sistemsku promjenu u obrazovanju i kreira model za reformu
srednjeg obrazovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Program promjena poiva na sljedeim prioritetnim oblastima:
1.
2.
3.
4.
5.

Razvoj obrazovne politike na nivou kantona

Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika
Organizacija kole i menadment
Nastavni plan i program. Udbenici.
Neformalno uenje; ukljuivanje lokalne zajednice u process
obrazovanja

Fond otvoreno drutvo BH je u realizaciji projekta nakon javno

objavljenog poziva oformio struni tim za izradu Analize potreba u
oblasti Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika. Cilj analize je
identifikovati potrebe, interese, prioritete i resurse svih institucija,
pojedinaca i organizacija koje uestvuju u profesionalnoj obuci i
usavravanju nastavnika, i procijeniti mogunosti za unapreenje ovog
bitnog segmenta obrazovnog sistema.
lanovi tima koji je uestvovao u izradi Analize su strunjaci iz razliitih
institucija unutar obrazovnog sistema, kao i nevladinih organizacija.
To su:
Hasnija Muratovi (voditelj tima)
Ediba Pozderovi
Denana Kala
Ferida Mlinari i
Asim Donli.
SADRAJ
1

Lista kola koje su ukljuene u projekat data je u Prilogu 1

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

ZATO JE VANO USAVRAVANJE NASTAVNIKA

METODOLOGIJA RADA
OPIS SREDNJEG OBRAZOVANJA U TUZLANSKOM KANTONU
ANALIZA SITUACIJE
Pravni okvir i finansiranje
Programi usavravanja
Informacije, dokumentiranje, evaluacija
REZIME
PRILOZI
LITERATURA

ZATO JE VANO USAVRAVANJE NASTAVNIKA

Obrazovni sistem u BiH mora odgovoriti ekonomskim i drutvenim
imperativima koje pred njega stavlja novi ekonomski poredak i slobodno

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

trite, jer e ove promjene dramatino uticati na znanje, vjetine i

vrijednosti koji e mladim ljudima trebati.
Da bi se postigli ovi ciljevi potrebno je naparaviti fundamentalne
promjene u obrazovnom sistemu. To se prije svega odnosi na promjenu
metoda, sadraja i duine trajanja nastavnog procesa.
Edukatori su naravno kljuna taka nastavnog procesa i prema tome
jedan od stubova promjene. Zato permanentno usavravanje
nastavnika, pored poetnog obrazovanja, postaje sve vaniji dio
zahtjeva u profesionlanom razvoju nastavnika (Tabela 1).
Profesionalni razvoj nastavnika
Poetno obrazovanje
i obuka za sticanje
kvalifikacije nastavnika

Profesionalna obuka i usavravanje

za cijeli ivot

Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika direktno utiu na kvalitet

obrazovnog procesa odnosno bolji uspjeh i efektniji razvoj uenika, i
njihovo ukljuivanje u ivot i rad.
Iz ovoga proizilazi da je jedan od nezoabilaznih ciljeva reforme
obrazovanja razvijanje konzistentnog sistema profesionalnog
razvoja edukatora koji e odraavati nove kvalitete uenja i
nastave, osigurati svim uenicima da se optimalno razvijaju, i
koji e biti kompatibilan sa standardima u zamljama zapadne
Evrope.

Tabela 1
Zahjevi "nove profesionalizacije" nastavnika

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Strunost je tradiocionalna karakteristika dobrog nastavnika i ona

ostaje od esencijalne vanosti. Dobar nastavnik je vaan izvor znanja i
razumijevanja. Meutim, nain na koji nastavnici stiu znanje se treba
promijeniti: akcenat treba biti na permanentnom usavravanju, ne na
poetnom obrazovanju
Pedagoke vjetine su takoer esencijalne, ali u izmjenjenom
kontekstu. U okviru opredljenjenja za uenje tokom cijelog ivota,
nastavnici moraju biti kompetentni da prenose iroku lepezu vjetina
koje ukljuuju motivaciju za uenje, kreativnost i kooperaciju, umjesto
da na najvie mjesto postavljaju sposobnost memorisanja injenica ili
uspjeha na testiranju
Poznavanje tehnologije je nova kljuna karakteristika
profesionalizma. Najvanije je razumijeti tehnologiju u smislu
pedagokog potencijala, i mogunosti njene integracije u strategije
uenja
Organizacijske kompetencije i kolaboracija. Nastavnika profesija
se vie ne moe posmatrati kao individualna kompetencija; ona sve vie
inkorporira sposobnost funkcionisanja kao dio "organizacije za uenje"
Fleksibilnost. Nastavnici moraju prihvatiti da se zahtjevi mogu
promijeniti nekoliko puta u toku njihove profesionalne karijere, i ne
interpretirati profesionalnost kao izgovor za otpor promjenama
Otvorenost je vjetina koju mnogi nastavnici tek treba da naue:
sposobnost rada sa roditeljima na takav nain da on bude
komplementaran drugim aspektima profesionalne uloge nastavnika
(OECD, 1998)

METODOLOGIJA RADA
Osnovni uzorak koji je koriten pri izradi Analize potreba je mrea od 14
srednjih kola u Tuzlanskom kantonu, to ini 43% od ukupnog broja

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

srednjih kola u kantonu. (Prilog 2: Tuzlanski kanton osnovne

informacije)
Analiza polazne situacije, prepoznavanje problema, i razmatranje naina
za ostvarenje prioritetnih potreba, provedeno je uz puno uee svih
aktera u procesu obrazovanja. Ukljuene su eksterne grupe
(Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Sindikat nastavnika srednjih
kola, Pedagoki zavod) i interne grupe (kole, nastavnici, direktori,
uenici i roditelji).
Prikupljanje podataka je obavljeno putem istraivanja miljenja
reprezentativnog uzorka (ukljuujui i radionicu odranu u Tuzli, 16. juna
2001.) i analizom dostupnih dokumenata i relevantne literature.

OPIS SREDNJEG OBRAZOVANJA U TUZLANSKOM KANTONU

Upravljanje i menadment
U skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine kojim se
promovie decentralizacija obrazovanja, Tuzlanski kanton je preuzeo
nadlenost i odgovornost za utvrivanje obrazovne politike, donoenje
propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja. U periodu od 1996 do
2000. godine donesen je najvei broj potrebnih propisa kojima je ureen
obrazovni sistem i upravljanje obrazovanjem, ali bez dosljednijeg
uvaavanja decentralizacije kao naina koji e obezbijediti raspodjelu
odgovornosti za funkcioniranje sistema izmeu aktera obrazovanja na
svim nivoima. Nijedna nadlenost Kantona nije delegirana na federalni
niti na lokalni nivo ime je proces decentralizacije praktino zaustavljen
na kantonalnom nivou.
Funkciju upravljanja u koli ima Upravni odbor, rukovoenje je
povjereno direktoru, a organ nadzora je Nadzorni odbor.
Finansiranje

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Prema l. 160. Zakona o srednjoj koli, srednja kola moe sticati

sredstva za rad iz sredstava osnivaa, budeta kantona, sredstava
fonda, od naknada za obavljanje intelektualnih, obrazovnih i drugih
usluga, od linog uea korisnika usluga, prodajom materijalnih dobara
i iz drugih izvora, pod uslovima odreenim zakonom ili aktom o
osnivanju srednje kole.
Sve srednje kole u Tuzlanskom kantonu su javne ustanove i najveim
dijelom se finansiraju od strane osnivaa, tj. iz sredstava budeta
kantona. Mjesena dotacija kolama sadri:
-

sredstva za bruto plae zaposlenih na osnovu koeficijenta

radnog mjesta
sredstva za materijalne trokove u visini od 10 % na bruto
plae (u
zavisnosti od ostvarenja
budeta Kantona, to znai da nisu redovna)
sredstva zajednike potronje.

kolama koje nakon vrednovanja kola i testiranja uenika ostvare prvih

deset mjesta, Vlada kantona dodjeljuje novanu nagradu.
Broj izvrilaca u nastavnom procesu se odreuje na osnovu nastavnog
plana i programa, pedagokih standarda i broja odjeljenja (uzima se da
jedno odjeljenje za redovnu nastavu broji 28 uenika).

Struktura srednjeg obrazovanja

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Tipovi kola 2
Gimnazije
Umjetnike kole
Srednje tehnike i srodne kole
Strune kole
Vjerske kole
kole za osobe sa posebnim
potrebama

Organizaciona struktura kola

Samostalne srednje kole (10)
Mjeovite kole koje u svom sastavu
mogu imati
gimnaziju/tehniku/strunu kolu
(20)
Zajednica kola (1)

Broj kola, uenika i odjeljenja

Na kraju prvog polugodita kolske 2000/2001. godine u Tuzlanskom
kantonu registrovane su 32 srednje kole koje je pohaalo 25.676
uenika, rasporeenih u 828 odjeljenja. Najvie upisanih uenika je
u strunim kolama (9847), tehnikim i srodnim kolama (9629), i u
gimnazijama 4656 uenika.
Prosjean broj uenika u odjeljenju iznosi 30,1.
Procenat upisanih uenika u gimnaziju (opeobrazovnu kolu) iznosi
18% ( u evropskim zemljama taj procenat iznosi do 50 %).
Uspjeh uenika
U kolskoj godini 1999/2000, srednja ocjena prolaznosti je bila 3,37, a
procenat prolaznosti 95,29%.

Izvjetaj o organizaciji i radu srednjih kola i uspjehu uenika, Pedagoki zavod, Tuzla, 2001. godina

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Uslovi za uenje i rad

Prostorni uslovi za rad veine srednjih kola su nepovoljni. Nedostaju
uionice za redovnu nastavu, radionice za praktinu nastavu,
dvorane za tjelesni odgoj.
Stanje kolskog namjetaja je slabo. Veliki dio doniranog namjetaja je
loeg kvaliteta.
U kolama se koriste udbenici i nastavna sredstva odobreni od strane
kantonalnog Ministarstva obrazovanja. Nedostaju udbenici za
strune predmete. Veina udbenika je napisana u nepovoljnim
okolnostima i ne udovoljava odrednicama kvalitetnog udbenika.
Deset kola ima Internet prikljuak.
Nastavni planovi i programi
U opoj gimnaziji se koristi Nastavni plan i program kojeg je 1999.
godine donijelo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Tuzlanskog kantona. Taj nastavni plan i program sadri 70 % sredinjeg
nastavnog plana i programa za opu gimnaziju kojeg je pripremilo
Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, a 30
% je kantonalna komponenta.
Izrada ovog nastavnog plana i programa je pokuaj modernizacije
strukture i sadraja, kao i pokuaj raspodjele odgovornosti za njegovu
izradu sve do nivoa kole. U toj namjeri se samo djelomino uspjelo.
Veina kola ne koristi mogunost predvienu zakonom da dio
nastavnog plana i programa prilagodi lokalnim uslovima. Razlog tome je
nedostatak iskustva i odgovarajue espertize za dizajniranje programa.
U tehnikim i srodnim kolama i strunim kolama se koriste nastavni
planovi i programi koje je 1994. godine donijelo Federalno ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta.
Tri srednje kole u Tuzlanskom kantonu su od 1998. godine ukljuene u
Phare VET program reforme strunog obrazovanja. U okviru tog projekta
je napravljeno 6 novih nastavnih programa. U toku je eksperimentalno
koritenje tih programa.

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

U saradnji sa meunarodnim partnerima, Udruenje medicinskih kola

zavrava posao na utvrivanju novih nastavnih planova i programa za
grupaciju medicinskih kola. Oekivati je da ovo bude prva realizirana
inicijativa za promjenu nastavnih planova i programa koja je potekla od
kola, odnosno obrazovnih profesionalaca.

Nastavnici
U srednjim kolama je zaposleno ukupno 1565 nastavnika (1140
redovno i 425 kao spoljnji saradnici). Po jednom nastavniku ima 16,5
uenika. Izvjestan broj nastavnika strunog obrazovanja predaje vie
predmeta i radi u vie kola, bilo da dopunjavaju sedminu normu ili kao
vanjski saradnici. Pomonika direktora imaju 23 kole, a pedagoge 16
kola.
Struktura nastavnog kadra je poboljana u odnosu na prethodnu kolsku
godinu, ali kvaliteta nastavnog procesa nije na zadovoljavajuem nivou.
Najvei sedmini broj asova nestruno zastupljene nastave (nastava
koju izvode nekvalifikovani nastavnici) je u predmetima engleskog
jezika (1126), matematike (521), njemakog jezika (416), fizike (243),
latinskog jezika (157) itd.
U srednjim kolama nastavu opih predmeta mogu izvoditi nastavnici
koji su zavrili nastavnike fakultete. Nastavu strunih predmeta izvode
nastavnici koji nisu zavrili nastavnike fakultete, ali su poloili ispit iz
pedagoko-psiholoko-andragoke grupe predmeta. Za izvoenje
praktine nastave mogu se angaovati i nastavnici/instruktori sa viom
strunom spremom.
Obraun plaa nastavnika vri se na osnovu Pravilnika o plaama
zaposlenika u srednjem obrazovanju, prema koeficijentima zavisno od
strune spreme i na bazi odluke Vlade o visini osnovice za plau, a koja
se donosi za svaki mjesec. Plaa srednjokolskog profesora iznosi oko
400 KM i ona je ispod praga potreba za ivot.

10

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Profesionalno usavravanje
Usavravanje se, uglavnom, provodi na nivou kole i kantonalnom
nivou. Analizom kolske dokumentacije je ustanovljeno:
-

Za ureivanje i provoenje usavravanja nastavnika, kole se

preteno, koriste Pravilima kole
Za struno usavravanje kole ne dobivaju sredstva iz budeta
kantona, i ne odreuju fond dana/sati za ovu namjenu
Dominira individulno usavravanje (struni aktivi i rad sa
nadzornicima iz Pedagokog zavoda)

Godinji planovi obuke se prave na nivou Pedagokog zavoda i kole.

Za realizaciju planova obuke Pedagoki zavod i kole uglavnom koriste
svoje kadrove. Rijetki su sluajevi angaovanja eksperata i Univerziteta,
odnosno, nastavnikih fakulteta i drugih institucija.
U kolskoj godini 2000/2001. Pedagoki zavod nije samostalno
organizirao seminare, niti su nadzornici izvodili ogledno-ugledne
asove.
U saradnji sa Univerzitetom organizirano je ukupno 7 seminara iz
tehnologije, historije, geografije, fizike, jezika i knjievnosti, borbe protiv
alkoholizma i narkomanije.
U periodu neposredno iza rata, a i sada (sa smanjenim intenzitetom),
dominantnu ulogu u usavravanju nastavnika imaju razliite
meunarodne organizacije. Organizirano je ukupno 14 seminara
(aktivno uenje, menadment kole, komunikologija, saradnja kole sa
roditeljima, ljudska prava i demokratsko drutvo i dr.), na razliitm
nivoima: kolskom, kantonalnom, federalnom / dravnom. Izbor tema je
raznovrstan, ali je pristup fragmentaran i najee ne osigurava
odrivost rezultata implementiranih programa.
Samo su tri nastavnika sa Tuzlanskog kantona imala priliku da uestvuju
u meunarodnim projektima usavravanja nastavnika (Program Savjeta
Evrope: Usavravanje obrazovnog osoblja) koje koordinira Federalno
ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta / porta.

11

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Prekvalifikacija i dokvalifikacija nastavnika

S obzirom da veliki broj nestrunog kadra izvodi nastavu pojedinih
predmeta, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog
kantona i Univerzitet u Tuzli su otvorili studije za deficitarne struke
(engleski i njemaki jezik, pedagogija i psihologija).
to se tie pojave tehnolokog vika nastavnika nekih profila (ruskog
jezika, vojne obuke, nekih strunih predmeta) zbog modernizacije
strukture i sadraja nastavnog plana, te orijentacije srednjeg
obrazovanja na trite rada, na planu njihove prekvalifikacije /
dokvalifikacije do sada se nije sistemski nita uradilo.
ANALIZA SITUACIJE
Pravni okvir i finansiranje
Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika su regulisani setom
propisa i podzakonskih akata3. Nosioci usavravanja su, prema
propisima, kole i domovi uenika, Pedagoki zavod i visokokolske
ustanove za obrazovanje nastavnika. Njihove odgovornosti, meutim,
nisu definirane, kao ni osiguranje uslova za provoenje usavravanja
nastavnika.
Zakon predvia viestruke nadlenosti Pedagokog zavoda i time
doprinosi zadravanju centralizovane i monopolizirane strukture
usavravanja nastavnika - Pedagoki zavod ima zadatak da koordinira u
postupku utvrivanja programa, uestvuje u njihovoj realizaciji, i vri
nadzor rada i napredovanja nastavnika.
Nastavnici imaju odgovornost da se struno usavravaju, ali ne i pravo
da uestvuju u kreiranju i evaluaciji programa usavravanja. Vano je
primijetiti da se navedenim dokumentima izriito trai usavravanje
nastavnika, ali ne i direktora kola i strunih nadzornika u Pedagokom
zavodu, institucije koja je jedan od nosioca strunog usavravanja, koja
uestvuje u njegovom izvoenju i koordinira utvrivanje programa.
3

Propisi i podzakonski akti koji se odnose na usavravanje nastavnika su dati u Prilogu 3

12

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Oblici strunog usavravanja nastavnika predvieni zakonskim aktima

su individualni i kolektivni. Nastavnik je obavezan da redovno, a
najmanje jedanput godinje prisustvuje strunom seminaru iz svoje
oblasti koji organizira Pedagoki zavod, a jedanput u tri godine
prisustvuje odgovarajuem obliku usavravanja
koji organizira
visokokolska ustanova za obrazovanje nastavnika.
Zakon o srednjoj koli navodi pravo i dunost nastavnika da se struno
usavravaju, ali ne i obavezu Kantona i Opine da doprinose
usavravanju nastavnika.
Pravilnik o polaganju strunog ispita i o strunom usavravanju
nastavnika, profesora, strunih saradnika i saradnika u osnovnim i
srednjim kolama i odgajatelja u predkolskim ustanovama i domovima
uenika propisuje samo obaveze.
Podzakonski akti su utvrdili zatvorenu organizacionu strukturu, ograniili
resurse i utvrdili oblike usavravanja, ali ne i procedure/mehanizme
planiranja ime je nejasna odgovornost nosilaca kreiranja i provoenja
usavravanja.
Kako su anketirani nastavnici vrednovali doprinos pojedinih nosilaca
usavravanja ilustruje slijedei grafikon:
Fed. Kant. Min.
obrazovanja
2%

Pedagoki zavod
5%
Univerzitet
4%
Udruenja nastavnika
4%

Samostalan rad
46%

kola
16%

Interakcija sa uenicima
23%

Rezultati upitnika za nastavnike: Institucije i osobe koji trenutno

najvie doprinose usavravanju nastavnika

13

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Pravna regulativa ne predvia izradu programskog prorauna za

profesionalnu
obuku i usavravanje nastavnika. Finansiranje profesionalnog
usavravanja na kolskom nivou je sastavni dio mjesene dotacije
kolama za izmirenje obaveza plaa i ne iskazuje se kao posebna
stavka.
U strukturi 40-asovne radne sedmice nastavnika nije eksplicite utvren
fond sati za usavravanje nastavnika ve se ova obaveza iskazuje u
okviru grupe poslova i zadataka pod nazivom Ostali poslovi i zadaci.
Fond sati za ovu grupu poslova i zadataka iznosi 4,5 sati sedmino.
Identina metodologija primjenjuje se i za finansiranje usavravanja na
nivou Kantona.
Usavravanje u struci se finansira iz namjenskog fonda samo za
usavravanje na nivou poslijediplomskog studija, u fazi izrade
magistarskih i doktorskih radova.
Programi usavravanja
Veina anketiranih nastavnika nije zadovoljna postojeim programima
usavravanja:

Da li je postojei nain usavravanja u

skladu sa vaim aspiracijama i eljama?
7%
34%
59%
Da

Priblino

14

Ne

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Profesionalna obuka i usavravanje nastavnika provodi se u obliku

stalnog strunog usavravanja. Za taj oblik usavravanja izrauju se
obavezni programi na kolskom i kantonalnom nivou.
Iskljuivi kreator programa na kantonalnom nivou je Pedagoki zavod.
Usavravanje na kantonalnom nivou vie je rezultat kvaliteta u
pojedinim oblastima ljudskih resursa Pedagokog zavoda nego to je
rezultat sistemskih postupaka u programiranju. Pedagoki zavod nema
program usavravanja za strune nadzornike, a takoer ni za sopstveni
rast i razvoj .
Programi na kolskom i kantonalnom nivou su preteno orijentisani na
irenje znanja iz nastavnih predmeta. Ne uvaava se injenica da su
profesionalne vjetine i nastavna praksa jako malo zastupljene u
poetnom obrazovanju i obuci na nastavnikim fakultetima i da
nastavnici nisu tokom studija osposobljeni za prepoznavanje razliitosti
u razredu i koritenje metodologije aktivnog uenja. S druge strane,
nastavniki fakultet sporadino provodi program pedagoko-psiholokog
i didaktiko-metodikog usavravanja
lica zaposlenih u srednjim
kolama koja se nisu obrazovala na nastavnikim fakultetima pa mali
broj nastavnika strunih predmeta ima priliku da proe kompletnu
obuku za rad u razredu. To je razlog da ti nastavnici imaju izrazitiju
potrebu irenja znanja iz pedagoko-psiholoke grupe predmeta.
Rezultati upitnika za nastavnike: prioriteti u usavravanju

15

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%

Uvoenje inovacija u nastavni process

Osposobljavanje za komunikaciju i koritenje novih informacionih tehnologija
irenje znanja iz predmeta
irenje znanja iz pedagoke grupe predmeta
Menadment razreda i kole

U posljednje vrijeme kao kreator programa pojavljuje se i Sindikat

srednjeg obrazovanja. Njegova ponuda programa uglavnom zavisi od
donatora.
Ministarstvo obrazovanja podrava programe usavravanja nastavnika
meunarodne zajednice i nevladinih organizacija za koje smatra da e
doprinijeti poboljanju kvaliteta obrazovanja.
Pitanja i problemi razvoja mladih uzrokovanih ratnim i postratnim
okolnostima, ekonomskim i socijalnim promjenama, rad sa djecom sa
specijalnim potrebama, te uloga kole i profesionalnih sposobnosti i
odgovornosti nastavnika i direktora u decentraliziranom obrazovanju,
saradnja sa roditeljima i dr. su teme koje se uglavnom realiziraju u
saradnji sa meunarodnim organizacija i nevladinim sektorom, ali bez
sistemskog pristupa u izboru, praenju i evaluaciji efekata tih programa,
te osiguranju uslova za njihovu odrivost.
Programi za povezivanje i razmjenu ideja i iskustava, za promociju mira
i tolerancije unutar kantona, federacije/drave i sa inostranstvom se
takoer provode u aranmanu meunarodne zajednice.

16

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Postoji prepreka za uee nastavnika u meunarodni programima nedovoljno poznavanje stranih jezika i nedostatak sredstava da kole /
Ministarstvo participiraju u trokovima putovanja.
Meunarodna zajednica nastoji, dakle, primijenti drugaije i nove
metode i oblike rada (ilustrativno-demonstracionu metodu, seminare,
grupni rad, timski rad i dr.), ali esto bez prethodno utvrenog stanja
obrazovnih potreba edukatora i u nepovoljnim okolnostima.
Provedeno istraivanje otkrilo je niz slabosti u kreiranju programa
usavravanja nastavnika i ukazalo na potrebu za drugaijim i novim
tipovima programa. U pogledu kvaliteta programa ne postoji jasan
koncept o tome ta ini kvalitetno obrazovanje. Kvalitet se radije
razumije u smislu kvantiteta (input) nego u smislu kvaliteta rezultata
(output).
Pristup programiranju nije sistemski, a sadraj programa ne odraava
potrebe i interese nastavnika i kola u uslovima decentraliziranog
obrazovanja.
Zanimljivo je da veina anketirnih direktora kola navodi slijedee izvore
kao primarne kod utvrivanja potreba za usavravanjem nastavnika:
samostalno procjenjivanje i program Pedagokog zavoda odnosno
Kantonalnog ministarstva.

17

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Samostalnim procjenjivanjem potreba
Na osnovu okvirnog programa Ped. zavod/Kant. min.
Anketiranjem (uvaavajui potrebe nastavnika)
Na sugestiju obrazovnih eksperata
Na sugestiju roditelja
Na sugestiju uenika uenikih vijea

Rezultati upitnika za direktore: nain identifikovanja potreba za

Ne postoje razvojni programi za usavravanje koje bi izvodile
visokokolske ustanove, a koje bi ukljuivalo aktuelne potrebe: programi
za rad u pripremnim odjeljenjima, za rano uenje stranih jezika, za
prouavanje prirode, ljudska prava i demokratsko graanstvo, kultura
religija, koritenje novih informacionih tehnologija i dr.
Takoer ne postoje posebni programi obuke i usavravanja direktora
kole i kolske administracije dok su programi za trenere su jako rijetki i
provode ih meunarodne organizacije, ali se ti treneri kasnije ne koriste.
Sa pomjenama u obrazovanju neminovno dolazi do pojave tehnolokog
vika nastavnika. Ne postoji program prekvalifikacije koji bi efikasno i
fleksibilno odgovorio novim zahtjevima.

18

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Za razliku od drugih profesija, nastavnici nemaju prilike za

postdiplomski studij u oblasti struke (didaktika predmeta, razvoj
curriculuma, obrazovni menadment i dr.)
Planovi individualnog i kolektivnog usavravanja se piu i prezentiraju
po modelu planiranja koji je vaio za centralizirani obrazovni sistem:
planove individualnog usavravanja prave nastavnici dok planove
kolektivnog usavravanja pravi kola i to uglavnom, operacionalizacijom
planova strunog usavravanja Pedagokog zavoda koji ovo
usavravanje i izvodi.
Programi na kolskom i kantonalnom nivou izvode se u nepovoljnim
tehnikim uslovima (nedostatak kvalifikovanih trenera, opreme za
obuku nastavnika, povezanosti kole i fakulteta, povezanosti kole i
privrede) i bez ireg raspona elemenata ohrabrivanja (promocija,
diferencijacija i dr.).
U izvoenju programa obaveznog usavravanja dominiraju tradicionalne
metode najee se koristi metod izlaganja odnosno predavanje.
Nastavnici meutim preferiraju druge metode:
A. Radionice
B. Simpozijumi
C. Predavanja

D. Posmatranje drugog
E. Ogledni asovi

100
80
60

Dobro

40

Prihvatljivo
Neprihvatljivo

20
0
A

Nastavnici, dakle, nalaze da su najprihvatljivije metode usavravanja

radionice i posmatranje drugog a tek zatim predavanja i simpozijumi.

19

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Zanimljivo je da su ogledni asovi najnepoeljniji oblik usavravanja to

ukazuje na nedostatak samopouzdanja kod nastavnika.
Informacije, dokumentiranje, evaluacija
Glavni izvori informacija o usavravanju su Godinji program rada kole
i pisani radovi nastavnika u okviru individualnog usavravanja. Pored
ovih pisanih materijala, informacije o strunom obrazovanju se
razmjenjuju na sastancima strunih aktiva i sjednicama Nastavnikog
vijea.
Prema rezultatima istraivanja glavni izvor informacija o usavravanju je
direktor kole, zatim obrazovne publikacije i Pedagoki zavod.
Od direktora kole zavisi dalja distribucija informacija u koli i u veini
sluajeva njena iskoristivost.
Nastavnici i direktor kola nemaju naviku (a ni potrebu) da sami trae
informacije i u tu svrhu koriste elektronske medije.
Kako ne postoji sistemsko praenje i evaluacija usavravanja nema ni
sistematinog pristupa u planiranju, definirinju potreba i selektiranju
izvora informacija, niti odgovornosti za njihovo irenje i refleksiju.
Praenje i evaluacija predstavljaju najslabiju taku sistema
usavravanja nastavnika. Na pitanje gdje se uvaju i kako se koriste
materijali sa odranih strunih skupova dobiven je odgovor da se o
tome u koli malo vodi rauna. Materijali uglavnom ostaju kao lina
svojina uesnika skupova. U veini sluajeva uesnici dobivaju
materijale u formi pisanih teza, bez naznake autentinih izvora
informacija. Malo je projekata koji se zavravaju nekom vrstom
zajednike publikacije, za njegovo dokumentiranje i kao podloge za
irenje ideje i rezultata projekta.
O evaluaciji se moe samo uslovno govoriti. Praenjem usavravanja
nastavnika bave se kola i Pedagoki zavod. U koli tu funkciju obavljaju
direktor kole i razredno/nastavniko vijee. Struni nadzornici su duni
da prate i procjenjuje rezultate usavravanja nastavnika svake godine i
o tome pisanim putem obavjetavaju kolu.

20

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

U stvari, tu se vie radi o evidentiranju tehnike realizacije programa

nego to se standardizovanim kriterijima kvaliteta prati ostvarenje
ciljeva usavravanja.
Organi rukovoenja, a takoer ni organi upravljanja na kolskom i
kantonalnom nivou ne prakticiraju analizu postignutih ciljeva programa
usavravanja.
Uvjerenje o uestvovanju u usavravanju koju izdaje organizator ima
formalan karakter (jer dokazuje samo fiziko prisustvo obuci), ali
predstavlja kljuni dokument pri ocjenjivanju nastavnika u proceduri
profesionalnog napredovanja. Od uesnika usavravanja se ne trae
ocjene, niti se oni obavezuju da ire ideje i implementiraju ono to su
nauili tokom obuke.

Rezime

21

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Postojei sistem profesionalnog usavravanja u (ako se o sistemu moe

govoriti) karakterie slijedee:

pravni okvir nije jasno i cjelovito iskazao cilj usavravanja, niti

odgovornosti i prava institucija i pojedinaca koji uestvuju u
planiranju i implementaciji programa usavravanja

finansiranje usavravanja nije sistemski rijeeno

programi usavravanja nastavnika su uskog dijapazona, zastarjeli

i uglavnom se ponavljaju

pri izboru tipova i sadraja programa ne vodi se rauna o

potrebama kole, nastavnika i uenika

institucije koje planiraju i provode programe usavravanja nemaju

sopstvene planove usavravanja

ne postoje jasno definisani kriteriji kvaliteta u obrazovanju

informacije o mogunostima usavravanja su ture i nisu jednako

dostupne svim nastavnicima,

ne postoji sistem
usavravanja

Prilog 1

evaluacije

efekata

realiziranih

programa

Lista kola koje su ukljuene u projekat

22

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

G I M N A Z I JA " D r. M U S TA FA KA M A R I " , G RA A N I C A
G I M N A Z I JA " M U S TA FA N OVA L I " , G RA DA AC
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A " H A S A N K I K I " , G RA DA AC
G I M N A Z I JA U LU KAV C U
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A " M U S A AZ I M AT I " , K L A DA N J
G I M N A Z I JA " I S M E T M U J E Z I N OV I " , T UZ L A
S R E D N JA E KO N O M S KA KO L A , T UZ L A
G I M N A Z I JA M E A S E L I M OV I , T UZ L A
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A I V I N I C E
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A T E O A K
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A B RI J E S N I C A , DO BO J- I S T O K
O P A G I M N A Z I JA , KAT O L I K I KO L S K I C E N TA R , T UZ L A
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A E L I
M J E OV I TA S R E D N JA KO L A KAL E S I JA

23

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

ANALIZA POTREBA

Tuzlanski kanton
(osnovne
informacije)
Poloaj i veliina

Tuzlanski kanton se nalazi na sjeveroistoku

Bosne i Hercegovine. Njegova povrina iznosi
2.730 km2 to predstavlja 10,5% povrine
Federacije BiH, odnosno 5,3% povrine BiH.

Administrativno ustrojstvo
Jezici
Stanovnitvo

Tuzlanski kanton je sastavljen od 13 opina

Bosanski, hrvatski, srpski
U kantonu ivi 542.966 stanovnika. Gustina
naseljenosti iznosi 195/km2 to predstavlja
najnaseljeniji prostor u BiH. To je takoer
kanton sa najveim brojem raseljenih lica.

Zaposlenost

Broj radno aktivnog stanovnitva u Kantonu

je 354.780 ili 70,25%. Ukupno zaposlenih je
73.798 to iznosi svega 14,61%. Posao trai
71.460 osoba. Stopa nezaposlenosti je
47,06%. Najvie nezaposlenih su osobe sa
osnovnom i srednjom strunom spremom.
256 544.557,00 KM

Budet kantona u 2000.

godini
Budet Ministarstva za
obrazovnaje, kulturu,
nauku i sport
Budet za srednje
obrazovanje
Obrazovanje u kolskoj
2000/2001 godini
Obrazovanje
Broj obrazovnih ustanova
Broj uenika
Broj nastavnika

89 753.423,00 KM to je 34,9% od budeta

Kantona
21 186.221,00 KM

predkolsk
o
9
1.375
89

24

osnovno

srednje

visoko

86
60.868
2.993

32
25.676
1.372

8
7.377
-

P R O F E S I O N A L N A O B U KA I
U S AV R AVA N J E N A S TAV N I KA

Prilog 3

ANALIZA POTREBA

Set propisa i podzakonskih akata

regulisano usavravanje nastavnika

kojima

je

ZAKON O SREDNJOJ KOLI ("Sl. novine" Tuzlanskog kantona, 2000.)

PEDAGOKI STANDARDI ZA SREDNJE KOLE ("Sl. novine" TK br. 10/96)
Pravilnik o polaganju strunog ispita i o strunom usavravanju
nastavnika, profesora, strunih saradnika i saradnika u osnovnim i
srednjim kolama i odgajateljima u predkolskim ustanovama i
domovima uenika ("Sl. novine" TP kantona 2/98)
lan 22.
U cilju praenja razvoja odreene naune
discipline, znanja i njihove praktine primjene u radu,
nastavnici su duni da se struno usavravaju
lan 23. Oblici strunog usavravanja nastavnika, strunih
saradnika, saradnika i odgajatelja mogu biti individualni i
kolektivni
lan 30.
Nosioci strunog usavravanja nastavnika
sporazumnon utvruju program strunog usavravanja, uz
koordinaciju Pedagokog zavoda
Pravilnik o ocjenjivanju rada i sticanja vieg zvanja nastavnika,
profesora i strunih saradnika u osnovnim i srednjim kolama, te
predkolskim ustanovama i domovima ("Sl. novine" TP kantona, br.
2/98)
Pravila srednje kole

25