SUSTAVNA PEDAGOGIJA, PPP 1, AGUD

TO JE PEDAGOGIJA?
- Znanost o odgoju
- Gr. PAIS, PAIDOS djeak
- AGO, AGEIN vodim
- Doslovce znanost o voenju mladih, nezrelih, nesamostalnih
- Paidagogus rob koji je vodio djeake u kolu, tamo su ga uitelji pouavali
(pedagog nije imao ulogu pouavatelja)
- Tek u 19.st. teorijsko promiljanje odgojnih postupaka (stekla je znanstveni status)
- Do tada je ona bila PRAKTINA, ODGOJNA PRAKSA - bez teorijskog pristupa odgojnim
problemima
- Teorijski pristup fenomenu odgoja bio je u okviru FILOZOFIJE
- Friedrich Herbart (1776 - 1841) utemeljitelj pedagogije kao akademske znanosti
PEDAGOGIJA JE:
- Sistematizirano znanje o odgoju steeno na temelju pedagokih istraivanja
- I drutvena i humanistika znanost
- Nema odgoja izvan drutva i koji se ne tie individualnog (ovjeka, pojedinca)
TRANSFORMACIJA, AFIRMACIJA, SOCIJALIZACIJA
ODGOJ
- Tko se odgaja? Tko odgaja? Do kada traje odgoj? Kojim sadrajima se odgaja? KAKO
odgajati? Kako organizirati racionalni sistem kolovanja? to treba znati uitelj? to
svaki roditelj?
ODGOJ vodimo se:
a) racionalna spoznaja vidljivo, eksplicitno
b) tradicija, iskustvo nevidljivo, implicitno
ODGOJ prafenomen drutva odreuje postojanje drutva i ovjeka
- uloge:
a) konzervacijska (drutveno generacijska dimenzija) prijenos drutvenih
vrijednosti, normi, obiaja i znanja
b) kreativna i razvojna (individualna dimenzija odgoja) ovjek je stvaralako bie,
mijenja zateeno i postojee
ONTOGENEZA I FILOGENEZA
- povezuje i omoguava odgoj
- socijalno okruenje - daje orijentaciju ovjeku, sigurnost, predvidljivost
- kulturno okruenje - ljudski ureena sredina
- drutveno okruenje - adaptibilnost svojstvena ovjeku
ZNANOST: humanistike, drutvene, prirodne, tehnike, formalne
KONSTITUTIVNI ELEMENTI SVAKE ZNANOSTI:
- PREDMET ISTRAIVANJA, POJMOVNI SUSTAV, METODE ISTRAIVANJA, ZADAE
ZNANOSTI, SUSTAV ZNANOSTI
1

PREDMET ISTRAIVANJA
- odabiru se samo neki SEGMENTI (koji dio stvarnosti prouava)
ODGOJ? - SVI ORGANIZIRANI UTJECAJI? - TO S NEOSVIJETENIM, NEVIDLJIVIM
UTJECAJIMA? - TO JE PREDMET ISTRAIVANJA
ZNANOST: ZNANOST JE TRENUTNO VAEA ZABLUDA, ONA NIJE NEUTRALNA, POD
UTJECAJEM RAZLIITIH INTERESA (sociocentrina usmjerenja)
- znanstvena spoznaja se ne mora poklapati sa stvarnim stanjem
- znanstvena spoznaja je u osnovi SUBJEKTIVNA; podlijee drutvenoj kritici i provjeri;
cilj je otkrivanje novih spoznaja
ODGOJ - PREDMET PEDAGOGIJE
- RAZVOJ ovjeka
- kontinuirana promjena, progresija, NE BILO KAKVA PROMJENA
- ovjek se odgaja i on odgaja
- multidimenzionalni i interdimenzionalni fenomen govoriti o odgoju znai govoriti o
svemu
DANAS SMO SVJEDOCI:
- katastrofalni rezultati (posljedice) voluntaristikog, anarhinog, nesustavnog,
stihijskog djelovanja
- gledita o pedagogiji mogu biti dijametralno suprotna, ali znanstveno legitimna
gledita
ODGOJ - nerijetko se REDUKCIONISTIKI shvaa - kao INTENCIONALNI i SUSTAVNO
ORGANIZIRANI UTJECAJ
- Nadmo odraslih nad mlaom generacijom
- POIMANJE DJETETA kao inferiornog, nekompetentnog
KRITIKE RASPRAVE VEZANE UZ:
- manipulacija; ograniavanje slobode i slobodnog razvoja uenika; zloupotreba u
dnevnopolitike svrhe; ideologizacija ; ogranienje slobode miljenja
Indoktrinacija?
Ve u samom odabiru rijei odgajatelja moe se prepoznati tehnika usmjeravanja,
modifikacije due i stupice za uenje, koje imaju zadatak uhvatiti djecu i privesti ih na
pravi put (Armstrong, 2008)
ODGOJ - ukupnost postupaka kojima se u okviru odreene kulture slobodonosno
razvijaju djetetove, odnosno ovjekove, moi (Poli, 1997), ili svjesno djelovanje
na mlado bie u nastojanju da stekne osobine,
- navike prikladne drutvu (Ani, 2006), kao i manipulacija,
- rukovanje, upravljanje u podruju odgoja, postupak ili niz postupaka kojima se
razvitak djetetovih (ovjekovih) moi podreuje interesima i zahtjevima onih koji nad
njime imaju vlast (Poli, 1997), ili
- manipulirati znai postizati da netko radi ono to odgovara onome koji
upravlja(Ani,2006)
Odgoj i manipulacija uvelike su odreeni formom vlasti iz koje proizlaze
posebice u ranim fazama, pa tijekom cjelokupnog opsega ivotnog toka, ljudski se
razvoj odvija kroz procese sve sloenije reciprone interakcije izmeu aktivnog,
2

razvijajueg biopsiholokog ljudskog organizma i osoba, objekata i simbola iz njegove

neposredne okoline. (Bronfenbrenner, 1994, 1643) TRANSAKCIJSKI MODEL
Pavao Vuk- Pavlovi: kako bi odgoj trebao pomiriti konformiranje i
individualizaciju ovjeka; vodstvo ne bi smjelo, u elji da odgoji lana, prilagodbu
zamijeniti za manipulaciju, ve ostaviti prostora jedinki da se samovoljno razvija,
potujui temelje i zakone vlasti, no ne biti njima ovisan, ve s njima slobodan rasti u
posebnosti. Takoer pie na koji nain na pojedinca utjee elja za moi, u ovom
sluaju ona mo koja se obnaa s pozicije nadreenog u drutvu, i ta elja da goni:
Razliita teorijska gledita:
- nekompetentno / kompetentno; pasivno / aktivno; socijalizacija / individualizacija;
dobar / zao; lijen / marljiv; aktivan / pasivan
PARTIKULARISTIKI: Homo sapiens bie koje misli; Homo ludens bie koje se igra;
Homo faber bie koje radi proizvodi; Homo technicus bie koje stvara
nadomjeske
ANTROPOCENTRINA ili EMANCIPACIJSKA PARADIGMA ODGOJA:
- Pedagogija koja nastoji osnaiti pojedinca i kod njega razviti autonomnost.
- Odgojni fenomen je dinamian odnos individualnog i drutvenog
- Kompleksna antinomija
- Odgoj je usmjereni razvoj pojedinca prema odreenim ciljevima.
Osnovna dilema suprotnost individualne i drutvene dimenzije odgoja:
VODITI ili PUSTITI DA RASTE? (Theodor Litt, njemaki pedagog)
NEMA JEDNE PRAVE ZNANOSTI O ODGOJU!
- ima razliitih znanstvenih pojmova; uvijek postoje argumenti ZA i PROTIV; i danas su
te razliite koncepcije aktualne, bar u nekim elementima
Rousseau Drvo koje samo treba zalijevati
Locke Tabula rasa
PEDOCENTRINA - polazi od djeteta kao individue
SOCIOCENTRINA - polazi od ciljeva drutva
PEDOCENTRIZAM - dijete centar odgoja
- zaetak kod J.J. Rousseaua
- Ellen Key Stoljee djeteta
- vanost djeteta i njegovih potreba pedagogija iz djeteta
- reformna, progresivna pedagogija ili pokret nove kole
OVJEK KAO VRSTA - Odnos FILOGENEZE (razvoj ljudske vrste) i ONTOGENEZE
(individualan razvoj)
- Ostale vrste prilagoene za ivot (krzno, krila, zubi, osjetila)
- OVJEK bioloki deficit ovjek je NESPECIJALIZIRAN - prirodno nedostatno bie
(razvijen mozak, sposobnost uenja na visokoj razini, svjesnost)
HOLISTIKI/PARTIKULARISTIKI
- KOGNITIVNO KONATIVNO
- AFEKTIVNO FIZIKO
- RAZVOJNE DIMENZIJE
3

AUTONOMNE TEORIJE - ovjek je rezultat vlastitog djelovanja

HETERONOMNE TEORIJE - ovjek je rezultat vanjskih imbenika
TEORIJE KONVERGENCIJE - ovjek je rezultat interakcije vlastitog djelovanja i
okoline
okolina + nasljee + vlastita aktivnost
Shvaanja o odgoju su FORMALIZIRANA u socijalnim institucijama odgoja
- Ne ukljuuje samo intencionalno usmjeren razvoj ovjeka nego i iracionalne uinke i
djelovanja - personalna i drutvena (neto to je teko znanstveno istraiti)
A) fiziko, bioloko, kulturno i socijalno okruenje tek je jedan aspekt odgoja
B)aktivnost ovjeka koji se odgaja
C) karakteristike ovjeka koji se odgaja
dihotomija i dijalektinost
- ovjek je:
a) individualno, b) drutveno -> cjelovito bie
a) prirodno (bioloko), b) kulturno (duhovno)
- holistiki koncept
- aktivno i reaktivno
Pedagogija se temelji:
1) filozofija odgoja i obrazovanja (izvorite odreene pedagoke koncepcije) cilj
odgoja
2) znanstveni pristup odgoju i obrazovanju
3) praktina pedagogija (teorija u akciji)
SISTEMATSKA (OPA) - sistematizacija temeljnih spoznaja o odgoju
METODOLOGIJA PEDAGOGIJE istraivanje - KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA
METODOLOGIJA
DIDAKTIKA - TEORIJA OBRAZOVANJA
POVIJEST PEDAGOGIJE - ODGOJ U DIMENZIJI POVIJEST
KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA - odgojna rjeenja u razliitim drutvima
TEMELJNA PITANJA NASTAVNIKA - NE MOEMO DATI RECEPTE
Kako raditi? (METODE) to raditi? (SADRAJI) Zato ba tako raditi? (REFLEKSIJA I
SAMOREFLEKSIJA)
ODGOJ JE POMO I VOENJE SAMOODREENJE - SOCIJALNA ZRELOST
ASPEKTI ODGOJA: 1) INDIVIDUALNI, 2) DRUTVENO- GENERACIJSKI ASPEKT, 3)
INTERAKCIJSKO- KOMUNIKACIJSKI
ODGOJ - multidimenzionalni i interdimenzionalan fenomen; vidljivi i
nevidljivi procesi
1) INDIVIDUALNI odrastanje # maturacija, rast, sazrijevanje, uenje,
osvjeivanje
2) DRUTVENI PROCESI - socijalni, kulturni i drutveni procesi
(ima zakonitosti, pravilnosti, uvjetovanosti)
ODGOJ JE PRAKTIAN I KONKRETAN PROBLEM SVAKODNEVICE (manje skupine
vrnjaci, obitelj...) ili irih drutvenih okvira
ODGOJ VEEMO UZ MORALNU SVIJEST O:
- OVJEK SE RAZVIJA JEDINO U ZAJEDNICI I PUTEM ZAJEDNICE
- Ima moralnu svijest
4

- Egzistencijalno uspjena i neuspjena ljudska postupanja: (dobra, ispravna, moralna,

humana, konstruktivna) vs (zla, neispravna, nemoralna, destruktivna, nehumana)
PLURALIZAM VRIJEDNOSTI
- Suvremeno drutvo - unutar prihvaenog vrijednosnog okvira ima konfliktnosti i
diferenciranosti te vrijednosti, moralne norme koje se prihvaaju i prakticiraju su
rezultat odabira
- ODGOJ JE PROCES RAZVOJA SAVJESTI upoznavanje i usvajanje ljudskih vrijednosti
ODGOJ JE OSLOBAANJE:
SLOBODA OD onog to jest (instinktivnog, postojeeg)
SLOBODA ZA ono to moe biti (duhovno, novo, potencijalno)
ODGOJ - sve je manje stvar obitelji, a sve vie JAVNO ORGANIZIRANA DJELATNOST
- esto ga povezujemo s procesima: UENJA, SOCIJALIZACIJE, KOMUNIKACIJE
SUVREMENO DRUTVO U ODNOSU NA ODGOJ
Humanistiki orijentirana pedagogija
- PREDMET PEDAGOGIJE JE USMJEREN RAZVOJ OVJEKA
- Ukljueno formiranje, samoformiranje i transformiranje; ovjek je vrijednost per se
- ODGOJ KAO INDIVIDUALAN PROCES RAZVOJA (humanistiko- emancipacijska
paradigma pedagogije)
- Odnos izmeu tradicionalnog i suvremenog
- Odnos izmeu individualnog i drutvenog
- Zadovoljavanje potreba pojedinca
UKUPNOST SOCIJALNIH AKTIVNOSTI
INTERAKCIJSKO, KOMUNIKACIJSKO I SOCIJALNO OSAMOSTALJIVANJE POJEDINCA
- SAMOSTALNOST (od biolokog deficita), TRANSFORMACIJA (asocijalno/socijalno;
amoralno/moralno), AFIRMACIJA I AKTUALIZACIJA
HOLISTIKI KONCEPTI - ovjek je cjelovito, integralno, totalno, slobodno,
jedinstveno nedjeljivo bie, linost (osobnost)
PARTIKULARISTIKI KONCEPTI - stavovi da se ovjek moe odrediti samo nekim
svojstvom
Tradicionalni"pristup odgoju i obrazovanju
- determinizam (unaprijed se moe odrediti, propisati i realizirati tijek odgojno
obrazovnog procesa, tj. kurikulum)
- predvidivost (ponaanje i razvoj svih sudionika odgojno obrazovnog procesa, tj.
uenika i uitelja moe se predviati, te se njime moe izravno upravljati)
- mjerljivost (kvalitetu odgojnoobrazovnog procesa mogue je precizno izmjeriti i
numeriki izraziti)
- nain razmiljanja koji tradicionalni odgojnoobrazovni pristup njeguje jest analitiki
Tradicionalan pristup
- kolsko je gradivo rasparcelizirano u predmetna podruja i vremenske sekvence tj.
lekcije
- pristup rjeavanju problema koji se od uenika trai je jednostran i
jednodimenzionalan (postoje "toni" tj. prihvatljivi i "netoni" tj. neprihvatljivi
odgovori, bez prostora za kritiku raspravu uenika, uspostavljanje dijaloga,
5

prihvaanje viestrukosti perspektiva i slino)

- sudionicima odgojno obrazovnog procesa (uenicima i uiteljima) uglavnom se
pristupa univerzalno i unificirano
PREDMET PEDAGOGIJE - Objektivistiko pozitivistiki pristup; Subjektivistiko
emancipacijski pristup
Objektivistiko pozitivistiki pristup
- Polazi od pretpostavke da je odgoj dio drutvene realnosti koja je OBJEKTIVNA
- Slino kao prirodne znanosti
- Moe se injenino ispitati - ne akceptira njihovo razumijevanje - to je injenice koje
smo spoznali UZROKOVALO KAUZALITET
(primjer nemirnog djeteta na nastavi) injenica je da nije dovoljno motivirano, da
ometa nastavu i ako je uklonjeno da e to omoguiti odvijanje nastave - UZROK???
- Niti se moe znanstveno dokazati ispravnost odgojnog postupaka
TEZA ZA RASPRAVU: Postii kvalitetnu praksu ne znai ustanoviti i jednokratno
"otkloniti probleme", nego se osposobiti za njihovo "kontinuirano otklanjanje"
Subjektivistiko emancipacijski pristup
- Polazi od toga da odgojni in nije neto objektivno - ovisi o namjerama,
aktivnostima SUBJEKTA ODGOJA
- Odgojni in se KONSTRUIRA aktivnou sudionika odgojnog ina
- Dinamika i dijalektika koncepcija odgojnog ina
- Stalno preispitivanje odgojnog postupka
OSNOVNI STRUKTURNI ELEMENTI ODGOJNOG PROCESA - Odgojni ideali +
Odgojni ciljevi + Odgojna sredina + Odgojna interakcija + Odgojni sadraji + Subjekti
odgoja
ODGOJNI IDEALI - Slika savrenog ovjeka to se eli postii odgojem
- Integriranje iskustva zajednice i projekcija za budunost
- INTEGRIRANO I SINTETIZIRANO:
- Opeljudsko, sociokulturno, skupinsko i individualno (interindividualno)
ODGOJNI IDEAL (najopenitije vrijednosti i deskripcija ovjeka)
- Humanistiki odgojni ideal - skladan, cjelovit i mnogostran razvoj pojedinca (ideal
atenskog odgoja)
- Kalokagathia (jedinstvo lijepog, istinitog i dobrog)
- Kolektivistiki odgojni ideal - parcijalnog (jednostranog) razvoja (ideal spartanskog
odgoja)
ODGOJNI CILJEVI - Konkretizacija odgojnih ideala
- Rezultat su danih okolnosti, respektiraju polazno i dolazno stanje i tijek aktivnosti
izmeu toga
- Nema unaprijed postavljenih ciljeva objektivnih
- Rezultat aktivnosti pojedinca - subjekta odgoja - ne mogu biti izvan ovjeka - kao
sredstvo za ostvarivanje nekih vanjskih ciljeva (instrumentalizacija ciljeva)
- Autonomija i emancipacija pojedinca

ODGOJNI CILJEVI - Svjesna i svrsishodna djelatnost

- Ali NEPREDVIDLJIVA, DINAMINA I KOMPLEKSNA
- Razvoj ovjekove osobnosti odgovorne egzistencije (analizirati razliite odgojne
ciljeve)
- Ukoliko je odgojni cilj postavljen izvana onda je APSTRAKTAN - ne uzima odgajanika
u njegovoj konkretnosti, subjektivnoj zbilji
ODGOJNI CILJEVI I ODGOJNA SREDSTVA
- Jedan odgojni cilj moe se dostii razliitim sredstvima (putovima)
- Pojedino sredstvo dobiva kvalitetu ODGOJNOSTI jedino u kontekstu, s obzirom na
osobu s kojom smo u interakciji i prema kojoj se primjenjuje (nagrada ili kazna - nisu
same po sebi odgojne)
- Mjera VALJANOSTI odreenog sredstva je ODGAJANIK
STOGA: Pedagogija kao znanost NE MOE dati prosudbu o valjanosti sredstava za
ostvarenje ciljeva
- Ona moe analizirati odgojne ciljeve, racionalno argumentirati odreene odluke
OPI CILJ - - - - - - - - - (RAZVIJENA
POSEBNI CILJ - - - - - - - - - - - - - - POSEBNI CILJ - - - - - - - - - - - - - - POSEBNI CILJ - - - - - - - - - - - - - - -

ZRELA OSOBNOST)
- - - - - - INTELEKTUALNI RAZVOJ
- SOCIJALNI I DUHOVNI RAZVOJ
- - - - - - - - - - - - - - TJELESNI RAZVOJ

IZ TOGA SLIJEDE:
POJEDINANI CILJEVI konkretni ciljevi konzistentni s opim ciljevima
SITUACIJSKI CILJEVI odgojne zadae
HOLISTIKI I PARTIKULARISTIKI PRISTUP ODGOJNIM CILJEVIMA - Holistiko, integralno
shvaanje razvoja ovjeka i razvoj posebnih podruja i njihovo interferiranje
INSTITUCIONALIZIRANI ODGOJ: pedocentrizam, sociocentrizam
ODNOS TEORETIARA I PRAKTIARA praktiar" je subjekt istraivanja te
sustvaratelj novih znanja (teorija) i kvalitetnije odgojno obrazovne prakse
- Takva istraivanja su principijelno emancipacijska, to znai da vode ukidanju
hijerarhije izmeu istraivaa i praktiara, naglaavajui i uvaavajui nedjeljivost i
komplementarnost
- Jedna od vanih prednosti koju ovakav pristup istraivanju i razvoju odgojno
obrazovne teorije i prakse osigurava jest to on praktiarima omoguuje razvoj
profesionalne autonomije
- refleksivni profesionalizam
AKCIJSKO ISTRAIVANJE ODGOJNO- OBRAZOVNE PRAKSE
- Profesionalna autonomija
- Kritiko i samokritiko (refleksija i samorefleksija) istraivanje
- ODGOVORNOST ZA VLASTITU PRAKSU
- Sudioniko rjeavanje problema
Akcijsko istraivanje je u tom smislu kritiko (i samokritino) - suradniko
istraivanje refleksivnih praktiara koji su odgovorni za svoju odgojno obrazovnu
praksu, te rezultate vlastitih istraivanja ine javnima, koji samoevaluiraju svoju
praksu
7

DEKONTEKSTUALIZIRANO OBRAZOVANJE - inicijalno (akademsko) obrazovanje

- na toj razini obrazovanja praktiari dominantno stjeu tzv. teorijsko znanje koje je
podijeljeno u razliite discipline, parcijalizirano, sistematizirano i usmjereno na
generalizacije
- Liessmann (2008) smatra da suvremenom znanju nedostaje sinteza, ono je lako
usvojivo, ali i lako zaboravljivo, partikularizirano je i fragmentarno - zbog nedostatka
sinteze nedostaje praktinost i upotrebljivost.
RAZVOJ PRAKTINIH KOMPETENCIJA: Budui praktiari imaju relativno malo
kvalitetnih prilika za stjecanjem i razvojem strunog znanja kojeg karakterizira:
- holistiko utemeljenje
- povezanost s vlastitim iskustvom i kontekstualnim uvjetima u kojima se ono stjee
- postavlja se pitanje kvalitete njihove profesionalne pripreme za kontekstualno
determiniranu pedagoku praksu
OBRAZOVANJE - Proces ija svrha je razvoj SVIJESTI
- Proces koji ovjeka ini razumnim biem (bie koje moe spoznavati svjesno i
djelovati)
- Stvarati socijalnu i kulturnu okolinu
- Svjesno djelovanje je egzistencijalna potreba ovjeka
- INTERAKTIVNI PROCES IZMEU POJEDINCA I ZAJEDNICE
(svjesno uenje, autonomno djelovanje u konkretnoj zajednici)
ODGOJ I OBRAZOVANJE su INTERAKTIVNI PROCESI
- Razvoj svijesti i savjesti
- To je drutvena i individualna dimenzija
DRUTVENA DIMENZIJA OBRAZOVANJA - Ostvaruje se u konkretnoj zajednici
- Diferencirana iskustva zajednice (izbor od vrlo irokih iskustava)
- Reduciraju se (prema odreenim kriterijima) najvrednija i najvanija iskustva
- To je proces uenja i pouavanja
- Proces uenja je RACIONALNO ORGANIZIRAN- u to kraem vremenu sa
specijaliziranim strunjacima (uitelji), posebnim izvorima znanja i prostorima (kole)
INDIVIDUALNA DIMENZIJA OBRAZOVANJA - Obrazovanje je individualni proces
uenja
- KONSTRUKTIVIZAM I SUKONSTRUKTIVIZAM
- Kapacitet za uenjem, Aspiracije za uenjem, Motivacija za uenjem, Vjetine
uenja, Postignua uenja
- CJELOIVOTNI PROCES USAVRAVANJA OVJEKOVIH SNAGA POTREBNIH ZA IVOT
OSPOSOBLJAVANJE (kvalifikacija, formativno obrazovanje)
- dio obrazovanja usmjeren na praktine zadatke vezane uz neposredni ivot (radne,
profesionalne, kulturne i ivotne zadae)
- Praktina ili izvrna osposobljenost ovjeka za konkretne svakodnevne zadae
- proces razvoja ovjeka usmjeren na njegove sposobnosti (usmjeren na djelatnost,
ne samo fiziku nego i intelektualnu)
- Neposredno vezan i usmjeravan uz ivotne potrebe
IZOBRAZBA - Usmjerena na razvoj ljudske spretnosti i vjetine
- Ona je komponenta osposobljavanja
8

- OSPOSOBLJAVANJE - obuhvaa aktualizaciju sposobnosti za ljudsko djelovanje

openito
Izobrazba je usmjerenost na najkonkretnije kvalifikacije za neki posao (vrhunska
praktina kvalifikacija)
FENOMEN ODGOJA:
- DIFUZNI ODGOJ, FUNKCIONALNI ODGOJ, INTENCIONALNI ODGOJ,
INSTITUCIONALIZIRANI ODGOJ
DIFUZNI ODGOJ - Najranija odgojna praksa obavljaju je svi
- Javlja se u socijalno najjednostavnijim zajednicama
- Ne obavljaju posebno specijalizirani lanovi zajednice
- Nije razvijena svijest I potreba o posebnoj odgojnoj djelatnosti (NEREFLEKSIVNOST)
- Neosvijetena I nediferencirana praksa
FUNKCIONALNI ODGOJ - Nenamjeran utjecaj zajednice na pojedince
- Postupci I interakcije nisu posebno osmiljene
INTENCIONALNI ODGOJ - Sloenija drutva - odgojna praksa se diferencira od ostalih
vidova drutvene prakse
- Namjerno I svrhovito organizirana (znanja , iskustva , vrijednosti su nagomilani
moraju se posebno prenositi)
Vijee Europe - ope prihvaen koncept (Key Competencies 2002)
- Kompetencije ope sposobnosti temeljene na znanju, iskustvu, vrijednostima i
dispozicijama koje svaka osoba treba razvijati kroz proces obrazovanja
- Prihvaena definicija: kompetencije dinamina kombinacija znanja, razumijevanja
vjetina i sposobnosti, stavova i odgovornosti koje opisuju ishode uenja obrazovnog
programa
- Prihvaen metodoloki predloak za dizajniranje kurikuluma
- Premjetanje fokusa pouavanja od nastavnika prema studentu
Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje - Europski okvir, Lisabon 2000.
Komunikacija na materinjem jeziku
Komunikacija na stranom jeziku
Matematika i prirodoslovna kompetencija
Informatika kompetencija
Meuljudska, socijalna i graanska kompetencija
Poduzetnika kompetencija, preuzimanje inicijative
Izraavanje kroz kulturu, povijest i umjetnost

ODNOS IZMEU TEORIJSKE PEDAGOGIJE I PEDAGOKE PRAKSE, PPP 2, AGUD

- Treba li teorija praksu samo opisati, ili joj treba propisati djelovanje (NORMATIVNA
ZNANOST)
-

normativna
sistematizirana
uvid (teorija)
normativna pedagogija

teorija djelovanja
Praxis
teorija u akciji
eksperiment (praksa)
deskriptivna pedagogija

- Prvi koncept pedagogija kao znanost za praksu (normativna)

- Drugi koncept pedagogija kao znanost o praksi za praksu (deskriptivnonormativna)
Teorijska i praktina pedagogija
- Kantovo poimanje odgoja ovjek kao odgojivo bia (ovjek bez odgoja nije ovjek,
za razliku od svih drugih bia) - pedagogiju dijeli na ''eksperiment'' (praksu) i ''uvid''
(teoriju) - neodvojive jedna od druge.
Herbart - prvenstvo praksi: bolje rei, teorija vana (teorija o praksi i za praksu), ali
kao podreena praksi
- Teorija kao kretanje prema praksi - teorija ne odreuje do kraja praksu, ona je
obzor
PROFESIONALIZAM PRAKTIARA TEMELJEN NA:
- znanjima, vjetinama, sposobnostima, uvjerenjima
NA: iskustvu, promatranju, procjenjivanju, participirajuem, kolaborativnom
istraivanju konkretne kulture odgojno- obrazovne ustanove rekonstruira se
stvarnost
KOLEGIJALNE INTERVENCIJE, AKTIVNA I KONSTRUKTIVISTIKA PARADIGMA
Diskontinuitet koji postoji izmeu razliitih razina znanja i djelovanja predstavlja pravi
profesionalni izazov
- nepovezanost i nesklad izmeu sposobnosti za prepoznavanje informacija i njihovog
razumijevanja
- ukoliko se razumijevanje dogodi dalje je mogua nepovezanost sa sposobnostima i
vjetinama da se ono to smo razumjeli ugradi u praksu (autori to nazivaju praktinim
razumijevanjem)
- na kraju, znanje ima svoj puni smisao ukoliko dovodi do odreenih promjena to
povezujemo s graenjem nove teorije
OSNOVNA POLAZITA
- Nova slika djeteta i djetinjstva i njihova konceptualizacija sugerira promjene na
planu pedagoke prakse i drugaijeg pozicioniranje djeteta u svijetu odraslih
- Humanistiko-emancipatorska paradigma
REFORMIRANA KOLA
- Reforma odozgo
- Odnos teorije i prakse
- Teorijska polazita za obrazovanje nastavnika (ishodi uenja)
- Promjene u drutvu (nove uloge uitelja)
10

- Spoznaje o razvoju djeteta

- Usko, tehnicistiko shvaanje izobrazbe
ULOGA AKADEMSKE ZAJEDNICE
- Standardni model stjecanja potrebnih profesionalnih kompetencija
- dominantno na podruje akademskog obrazovanja
- povremenih, parcijalnih i nerijetko nepovezanih susreta teoretiara i praktiara
putem predavanja, radionica ili nekih drugih organizacijskih oblika uenja
- dva jednako neuinkovita i neprimjenjiva podruja
- a) apstraktnom i openitom teorijom; b) parcijalnim modelima i receptima za
uinkovitu praksu
Odgoj se ne dogaa u neutralnom prostoru
- Kontekst u kojem djeca odrastaju nije pasivna i statika transmisija neke kulture
nego interpretacija drutvene i kulturne realnosti koja aplicira razumijevanje i osobnu
refleksiju odgajatelja
Konceptualno znanje - dekontekstualno, deklarativno, formalno, propozicijsko
Proceduralno znanje - znati kako
Implicitno - skriveno, intuitivno, preutno, pretvara se u eksplicitno (svjesno)
KAKO KAO PRAKTIARI MOEMO OSIGURATI OPTIMALNE UVJETE ZA RAZVOJ:
- kompetencija profesionalaca za autonomnim odabirom akcija i strategija u
podruju pedagoke prakse + RAZUMIJEVANJE PEDAGOGIJSKE TEORIJE!!
- pitanje njezinog transfera i interpretacije
Suvremena profesionalna epistemologija
- uspjenu implementaciju novih pristupa, metoda i tehnika u podruje prakse
- divergentni razvoj odgojno- obrazovnih ustanova i kreiranje specifine kulture
- BEZ RIZIKA ILI STRAHA OD NEUSPJEHA (ime je taj strah potaknut?)
- DEKONTEKSTUALNO/KONTEKSTUALNO
Akcijsko istraivanje imalo je za cilj intenzivnije razumijevanje neposredne kulture
ustanove, osvjeivanje implicitne pedagogije odgajatelja (skrivene, neosvijetene,
iskustvenog znanja), razvijanje profesionalnih rasprava i kritikih refleksija.
Akcijska istraivanja sadre viestruke perspektive, lokalne i dinamike, vezana su uz
specifine okolnosti, to su istraivanja koja ne ignoriraju glas praktiara i nemaju
intenciju univerzalnosti
Otvoreni, zajedniki, kolegijalni, kritiki diskurs
(ne moe se temeljiti samo na izoliranim samousmjeravajuim aktivnostima
praktiara)
- nema unificiranih, univerzalnih odgovora
- SVAKA KULTURA IMA SVOJU BIOGRAFIJU
PROFESIONALIZAM PRAKTIARA
- ISTRAIVANJE PRAKSE <- > RAZVOJ PROFESIONALNOSTI PRAKTIARA
- NEDJELJIVI SU PROCESI; JEDINSTVENI I KOMPLEMENTARNI

11

INTERAKCIJSKO- KOMUNIKACIJSKI ASPEKT, PPP 3, AGUD

KOMUNIKACIJA = ODAILJANJE PORUKA PREMA PRIMATELJU
- uspjena tek kada primatelj razumije kontekst
- VELIKA PREPREKA - naa osobnost (usmjerenost na nas same umjesto na osobu) obrambeni stavovi (osjeamo se napadnuti), superiornost, egoizam (tenja
zadovoljavanja naih potreba)
ZNAENJE KOMUNIKACIJE
- imanje zajednikog iskustva s drugima
- transfer ideja, miljenja, osjeaja, injenica od jedne prema drugoj osobi
- proces meusobnog razumijevanja osoba
KOMUNIKACIJA UKLJUUJE - POILJATELJ I PRIMATELJ
- RECIPROAN PROCES
- PRIMARNA SVRHA: MOTIVIRATI PRIMATELJA NA ODREENO PONAANJE
- KOMUNIKACIJA SE DOGAA U OKVIRU MEULJUDSKIH ODNOSA
MEULJUDSKI ODNOSI - Temelji odgojnog procesa
- Odgoj je jedan od osnovnih fenomena ljudskog postojanja
- odgoj je prvotno neosvijeten in
- proces osvjetavanja odgojnog ina dugotrajan je proces u povijesti ljudskog roda
- odgoja nema izvan meuljudskih odnosa tj. za uspjeno odgojno djelovanje
potreban je dobar i kvalitetan meuljudski odnos
Pojam meuljudskog odnosa
- sloen dinamiki proces u paru ili grupi koji odreuje ponaanje izmeu osoba koje u
njemu sudjeluju
- ponaanje jedne osobe u odnosu uvjetovano ponaanjem druge
- svakog pojedinca u odreenom odnosu moemo razumjeti samo ako ga sagledamo
u njegovoj interakciji s drugom osobom u odnosu.
Meuljudski odnos ovisi o vie faktora:
- socijalna percepcija
- emocionalni stavovi
- empatija
Ope karakteristike meuljudskog odnosa:
Tolerancija - vaan proces o kojem ovisi uspjenost meuljudskog odnosa
- prema razliitostima, kao oblik snoljivosti prema ljudima koji se od nas razlikuju
porijeklom, vjerom, nacionalnou, izgledom ili obrazovanjem, kulturnom pripadnou
ili politikim stajalitima, estetskim ukusom ili nainom govora
Interakcija /socijalna interakcija/ - meusobno djelovanje ljudi koji jedan prema
drugome
zauzimaju stavove i koji sebi obostrano odreuju ponaanje
- odreivanje ponaanja + meusobno djelovanje osoba + zauzimanje stavova
Vei dio interakcije ostvaruje se komunikacijom.
Pojam komunikacije - interakcija putem znakova + proces stvaranja znaenja +
proces uzajamne razmjene znaenja
Reciprocitet - uzajamnost, jednak uzajamni odnos
12

Cirkularno stimuliranje - klasino tradicionalna pedagogija promatrala je odgoj kao

linearan proces u kojem odgajatelj utjee na odgajanika
- suvremena pedagogija u svom pristupu odgoju naglaava upravo cirkularno
stimuliranje u kojemu odgajatelj djeluje na odgajanika, ali u kojem imamo i povratno
djelovanje odgajanika na odgajatelja
Poiljatelj poruka dekodiranje kanal - primatelj/uenik dekodiranje - feedback
Faktori uspjenosti meuljudskog odnosa:
Socijalna percepcija + Emocionalni stavovi + Empatija
Socijalna percepcija
- Pojam socijalne percepcije - meuzavisno percipiranje u socijalnoj situaciji
- proces socijalizacije ima tu zadau da dovede zrelu socijalnu osobu do toga da
promatra svijet i ljude ne samo sa svoje toke gledita, nego da nastoji sagledati i
gledita drugih
Gledita u socijalnoj percepciji
- vlastito gledite (Drugi doivljavaju svijet kao ja.)
- slinost gledita (Drugi su slini meni.)
- nesvjesna funkcija psihe
- nismo u mogunosti da upravljamo njima, ve one upravljaju nama
1.Empatija uivljavanje, akti projiciranja samog sebe u neiji poloaj, oblik
identificiranja s nekim
2.Empatija projekcija vlastite linosti u linost drugoga da bismo ga bolje razumjeli
3.Empatija zavui se pod kou druge osobe, sagledavajui svijet njezinim oima.
4.Empatija veza izmeu subjekata zasnovana na intuiciji
... tako da svaki (ili jedan) od njih moe shvatiti emocionalno stanje drugog, ali bez
emocionalne identifikacije, to ne iskljuuje emocionalni angaman u povodu
osjeanja drugog
KAKO KOMUNICIRAMO S UENICIMA TIJEKOM RAZLIITIH SOCIJALNIH I
INTELEKTUALNIH AKTIVNOSTI?
(INDIVIDUALNIH, S MANJOM SKUPINOM ILI VEOM SKUPINOM)
PITANJA I KOMUNIKACIJA JE RAZLIITA S OBZIROM NA KOGNITIVNU RAZINU:
- ESENCIJALNA, HIPOTETIKA, PROVOKATIVNA, RETORIKA, IRELEVANTNA
POSTAVLJAMO LI DOBRA PITANJA?
UOBIAJENE POGREKE AKTIVNOG SLUANJA
- manipuliranje kroz voenje "otvoriti vrata, a zatim ih zalupiti - ne izdrimo do
kraja sluati;
igranje papagaja
DANAS AKTUALNE TVRDNJE O:
- PITANJA - poticajna ili refleksivna (to nije lako postii) bi trebala:
OTVORENA SU (ne postoji samo jedan toan odgovor)
TO/KADA/TKO/ZATO/KAKO (produkt, proces, miljenje)
GENERATIVNA - generiraju nove ideje i spoznaje
13

Kakva pitanja? - osigurati RAZUMIJEVANJE u procesu uenja i spoznavanja, ona

pruaju pomo kako bi djeca dola do razumijevanja
- potiu djecu na shvaanje njegove osobne perspektive, izraavanje vlastitog
miljenja, na razmiljanje, generiranje novih znanja, dijalog, nunost koncentracije
KAKVA PITANJA?
- uoeno je da postoji neravnotea izmeu broja pitanja uitelja i broja pitanja djece
(dominiraju tehnika pitanja), asimetrina komunikacija
- to ne odgovara partnerskom odnosu odraslih i djece
MOGU LI UITELJI POSTAVLJATI PREVIE PITANJA?
- Da, posebice PROCEDURALNA ILI VEZANA UZ DISCIPLINU
- PREMALO ONO TO JE DIO DJEJEG INTERESA
- Ukoliko uitelji postavljaju previe pitanja djeca se osjeaju
- Djelomino je to stil rada odraslih - za djecu naporno, nemotivirajue, inhibirajue
- da su frekventna pitanja u kojima se trae definicije, opisivanje, informacije,
ponavljanja (tu uitelj na kraju bude onaj koji zna odgovor) - mnogi autori se slau da
odrasli ue djecu da se postavljaju ona pitanja na koja odrasli znaju odgovor (djeca
nastoje dati oekivane odgovore nagaaju)
PITANJA - pitanja zatvorenog tipa obino su djeci dosadna, zahtijevaju kratke
odgovore i malo intelektualnog i emocionalnog ukljuivanja - u komunikaciji bi trebalo
sudjelovati vie djece, a ne samo jedno (sukobljavaju se, otkrivaju druge perspektive,
testiraju vlastite u odnosu na druge)
AKTIVNO SLUANJE - jezik prihvaanja (osoba se osjea prihvaena od druge),
cijenjeno i ukljueno - vlastita vrijednost i samopouzdanje
- omoguava djetetu da kae vie, da ide dublje, da elaborira ideju, da shvati vlastito
razumijevanje ideje i sl.
- empatija dijelimo svoje miljenje s osjeajima djece
Strategija

Opis

primjena

AKTIVNO SLUANJE

- pokazati djeci interes za

njihova pitanja ili
verbalne reakcije
- u poetku nisu moda u
stanju verbalizirati
(fragmentarno i
nepovezano)
- proistiti svoje ideje

- koristiti neverbalne
signale (facijalna
ekspresija, kontakt oi u
oi, poloaj tijela)

OSTATI NA PITANJU

- slijediti pitanja- NE
PREBRZO II NA DRUGI
PROBLEM
- poticati klasifikaciju,
elaboraciju

- Ima li netko s drugaijim

miljenjem?
- Moe li mi rei neto
vie o tvojoj ideji?
- Gdje si to uo/la, vidjela
i sl.

14

DOZVOLITI DOVOLJNO
VREMENA

- nauiti kako se nositi s

TIINOM
- obrazloiti djeci zato
ekamo odgovor

- koristiti afirmativne
neverbalne znakove koji
su
- podravajui i
angairani

MINIMIZIRATI EKSPLICITNI
FEEDBACK

- Afirmirati djeje
odgovore bez obzira
koliko korespondiraju sa
stvarnim odgovorom.
- Izbjegavati eksplicitne
odgovore.

- Ovo je jako zanimljivo.

- To je mogui nain
rjeavanja.
- to drugi misle o tome?

- Usmjeriti djeja pitanja

ili odgovore
- Nauiti djecu da pitanja
nisu uvijek stvar uitelja
- Poticati djecu na dijalog

- to bi mogao rei o
tome?
- Objasni.
- Kai

NE DRILU - PROCES vs. PRODUKT

- DEKONTEKSTUALIZIRANOM UENJU I POUAVANJU
- IZBJEGAVATI DISKONTINUITET IZMEU UENIKOVIH AKTUALNIH SPOZNAJA I
MOGUNOSTI I ONOGA PREMA EMU SMO USMJERENI
- DINAMINOST PROCESA
- TEMELJITI SE NA DJETETU POZNATIM SADRAJIMA, METODAMA, MEDIJIMA
INSTITUCIJA SE TREBA PRILAGODITI DJETETU, A NE OBRNUTO
Voditi rasprave vano za intelektualni razvoj djece u jednakoj mjeri kao i
komunikacijske vjetine
- za uspjenu raspravu s djecom potrebna je POZITIVNA ATMOSFERA U KOJOJ E SE
POTIVATI SVE IDEJE
- potreban je i poticajni materijal omoguava i proiruje bolje razumijevanje +
poticanje diskusije od strane uitelja i njegovih pitanja + dati im prigodu za
postavljanje pitanja
- mobiliziraju razliite djetetove kompetencije
- ukoliko su pitanja planirana ona se razvijaju povezana su i idu didaktikim
pravilima od jednostavnog k sloenom - nastoji se izbjei konfuzija; ne vie od jednog
pitanja
- postaviti pitanje jasno + logiki povezano pitanje
- usredotoiti se na klasifikaciju, generalizaciju i konceptualizaciju prije nego traenje
informacija
- rezultati praenja i procjenjivanja odraslih u komunikacijskim situacijama govore o
nedostatku reciprociteta (nedovoljno se istrauje djetetova ideja, kritiki analizira u
zajednikim promiljanjima i elaboracijama)
- nerijetko usmjerujemo komunikaciju (i pitanja) nekolicini djece - stvara se iluzija o
poznavanju tematike (a ne u ukljuenost u proces uenja)
15

- usmjerenost na sadraj (koji implicitno ili eksplicitno ) u glavi ima odrasla osoba
kontrola komunikacije, jednosmjernost, hijerarhinost
- samo govorenjem djeca mogu uvjebavati komunikacijske tehnike i socijalno
prihvatljivo ponaanje u okviru komunikacijskog konteksta
KADA uitelj ODGOVARA ?
- izbjei frustraciju djece zbog nemogunosti odgovora - djeca ne osjeaju da mogu u
dogovorenom vremenu odgovoriti, odgovor trai kompleksniju elaboraciju
- jednostavni odgovori ini se da ne pruaju rjeenje za kompleksnije zadatke
VANO JE DA SU DJECA SPOSOBNA:
- paljivo sluati, bez obzira na razloge (informacije ili uitak), koristiti govorni jezik u
razliite svrhe, slijediti i dati jednostavne direkcije i instrukcije, pitati i odgovarati na
pitanja, koristiti odgovarajui volumen i brzinu razgovora, koristiti jezik za ekspresiju i
opisivanje ideja i komunikacijskih vjetina
ZA UITELJE JE ZNAAJNO:
- koristiti otvorena pitanja, otvoriti novi svijet (iskustvo) kako bi dijete povealo
vokabular, odgovarati na pitanja i omoguiti djeci da vode konverzaciju, odgovarati
na pitanja djece s ciljem graenja komunikacijskih vjetina, organizirati igre
sluanja ili aktivnosti u kojima se djeca ue sluati, jasno i dosljedno koristiti zahtjev
za paljivim sluanjem
U uinkovitom kontekstu usmjerenom na dijete uitelj treba:
- ohrabrivati djecu za participaciju u raznovrsnim aktivnostima uz pridravanje pravila
skupine, znati kada uitelj treba direktno pouavati, kada treba osigurati vrijeme za
objanjavanje i istraivanje, kada je potrebno prakticirati vjetine, poticati kreativnost
i sl.

16

REFORMIRANA KOLA, PPP 4, AGUD

SUSTAV U KOJEM PRAKTIARI PARTICIPIRAJU NIJE SAMO KOMPLEKSAN NEGO
NERIJETKO KAOTIAN
Odakle promjene?
Sputnik 1957 (sruen ameriki san) - 60- ih intenzivne promjene kurikuluma
(obrazovanje)
- Kvalitetan kurikulum - tim razliitih profesionalaca
- Visoko kvalitetan reformski materijal
ALI: smatralo se da je kljuni agens kurikulum - > (dominantna ortodoksna ideja) - >
Uspjeh kurikuluma je pitanje implementacije (UITELJI, NJIHOVE PRIPREMLJENOSTI) > KURIKULUM NEMA DIREKTNU ULOGU NA UENJE I POUAVANJE
- Globalizacija svijeta; Tehniko- tehnoloki napredak; Nova vizija uenja i
obrazovanja; Promjene se ne dogaaju na svim podrujima jednakom brzinom
(medicina vs. obrazovanja); ZASTARIJEVANJE SADRAJA I METODA; Poveava se
politiki pritisak na potrebu mijenjanja tradicionalne kole
Od drutva memoriranja prema drutvu znanja:
- nove baze za pohranu podataka neogranienog kapaciteta i iznimno dostupne
- Internet globalni arhiv iznimne dostupnosti, brzine i irine po informacijama
- smanjuje li se time potreba individualnog pamenja?
Interkulturalni odgoj i obrazovanje:
- kao kulturni pluralizam, kao interakcija meu razliitim skupinama i zajednicama,
prihvaanje zajednikih pravila komunikacije multikulturalna drutva
- Globalizacija obrazovanja znanje postaje najvaniji imbenik razvoja
- Migracije, razvoj komunikacijskih tehnologija, gospodarska globalizacija
- Ono to se stjee u koli nije dostatno za kasnije (niti za profesionalni ivot)
- Sukob formalnog i neformalnog / informalnog obrazovanja, u korist ova dva
posljednja
- Vaan dio uenja je tehniko i tehnologijsko te medijsko, a ono je izvan kole
- 50 - 75% uenja i obrazovanja se stjee izvan kole
Koliko se brzo kolski kurikulumi prilagoavaju promjenama? - > Tromost kolskog
sustava teke i spore promjene - > Pokazali se bolji mali sustavi
DRUTVO KOJE UI (Learning society)
- novo drutvo u kojem se briu granice vremena i mjesta prijenosa znanja
- pojedinac e se tijekom ivota morati baviti s vie poslova cjeloivotno
obrazovanje je nunost
- u drutvu znanja najvanije je uenje uenja (metauenje)
- obrazovanje vie nije povlastica elite, niti je vezano uz odreeno vrijeme
NOVO VRIJEME postmodernizam
- Dananji svijet je svijet promjena koje se dogaaju vrlo brzo i nepredvidljivo
- Znanstveno tehnoloke inovacije prouzroile su brzo zastarijevanje znanja pa je
stoga izuzetno vano brzo se adaptirati i neprestano usvajati nova znanja
17

Kritika aktualnog znanja:

- umjesto da se analizira, ono se saima sinteze; vrhunac testovi s odgovorima
tipa viestrukog izbora
- hramovi znanja mogli bi se pretvoriti u supermarkete u kojima se prodaje
standardizirano znanje - McDonaldizacija (instant, sve je isto)
- osloboditi se tradicionalnog shvaanja da se promjene/ideje uvijek proglaavaju
odozgo ili da dolaze iz institucionaliziranog procesa odgoja i obrazovanja
- PATERNALISTIKI PRISTUP PROMJENAMA
Uinkovite promjene
- kolovanje postalo imperativ za ostvarivanje uspjene karijere
- rezultat potrebe samih praktiara
- izolirani pokuaji motiviranih pojedinaca??
- zajedniko djelovanje i angairanje u postizanju kvalitetnog pomaka u odgojno
obrazovnom radu
Praktine situacije nisu determinirane i vezane uz unaprijed nauene, prepoznatljive
i fiksirane reakcije ve su obiljeene njihovim prepoznavanjem i odgovaranjem na
iste" (Oser, Achtenhagen, Renold 2006)
- radi se o tome da uitelji promisle o vlastitom djelovanju i njihovoj uinkovitosti
REFORMA SE TEMELJI:
- RACIONALNE TEORIJE PLANIRANJE PROMJENA KROZ JASNE I PREPOZNATLJIVE
STUPNJEVE ILI FAZE
- KONVENCIONALNA AKADEMSKA POSTIGNUA - definira se okvir potrebnih
sposobnosti (divergentno miljenje, kapacitet rjeavanja problema, timski rad)
- TEORIJE I MODELI KOJI POMAU PRAKTIARU ZNATI KAKO (proceduralna znanja) pojedinana implementacija segmenata kurikuluma
REFORMA KOLE: BRZINA PROMJENA, DRUTVO KOJE UI, NAINI PROVJERE,
POSTMODERNI PROFESIONALAC, NUNE KOMPETENCIJE
KORACI REFORMI
- INICIRANJE - Razlozi pokretanja reformi
- IMPLEMENTACIJA - Kako?
- INSTITUCIONALIZACIJA - Kulture ustanove; Kontekstualizacija promjena
VELIKA BRITANIJA vs. FINSKA
- 90- ih VB modernizacija kole novi standardi u kolama, brzinske promjene,
kontinuirano procjenjivanje, testiranje uenika, otkazi neuspjenim nastavnicima
- brzi, ali kratkotrajni rezultati - usmjerenost samo na pismenost i matematiku
FINSKA: peruskoulu svima omoguuje jednake mogunosti obrazovanja; poduavanje
je nadahnjujui poziv koji privlai mnoge mlade Fince; Finska ima razumnu politiku
odgovornosti za uspjeh; ljudi imaju povjerenja u kole
PROMJENA NAINA RAZMILJANJA - od toga da mislimo kako je nae probleme
prouzroio netko ili neto izvana, do toga da shvatimo kako sami stvaramo probleme
na koje nailazimo
- naa ustanova mora biti mjesto gdje ljudi mogu neprestano otkrivati kako stvaraju
svoju stvarnost - kako je mogu mijenjati
18

REFORME - DISTINKTIVNI PRISTUP PROMJENAMA - KOLA MORA PREUZETI

ODGOVORNOST, POVEANJE KAPACITETA KOLE ZA PROMJENOM, NEKRITIKO
PRENOENJE PROMJENA
Decentralizirano odluivanje o promjenama - znai novu ulogu i veu odgovornost
praktiara za kvalitetu odgojno- obrazovne prakse te sinergiju svih onih koji u
promjenama sudjeluju
- KONTEKST JE SPECIFIAN I INDIVIDUALIZIRAN
KULTURA USTANOVE
- Ozraje (atmosfera); Interpersonalni odnosi; Pristup zajednica koja ui; Kvaliteta i
priroda iskustva uenja i pouavanja; Zajedniko uenje i istraivanje odgajanika i
odgajatelja
Odreivanje strategija izvana - restriktivni pristupi u graenju kulture ustanove od
strane ireg drutvenog konteksta
Standardizirane akcije - praksa kao standardni set postupaka - praktino
neupotrebljiv
- uea organizacija organizacija gdje ljudi neprestano razvijaju svoje mogunosti
kako bi doli do rezultata koje doista ele
- one e se razlikovati od tradicionalnih autoritarnih kontrolirajuih organizacija
MIKROSREDINA
- dogaaju se kontakti koji mogu konstruktivno utjecati na prirodu prakse (dogovori,
planiranje neposrednog rada, meusobna potpora i sl.)
- s druge pak strane ti kontakti mogu biti rijetki, sporadini ili nedovoljno vezani uz
profesionalno podruje, ija je posljedica izoliranost praktiara od socijalnog
konteksta
Institucija + praktiar + drutvo
Svaku odgojno obrazovnu ustanovu ini skupina zaposlenika s razliitim
sposobnostima i razliitim osobnim vizijama
- Kako osobna vizija postaje zajednika? Pokretanje pojedinane energije svakog
lana + Sinergija djelovanja (razvoj zajednike energije) + Zajednika vizija
(zajedniki razvoj)

ODNOS IZMEU PEDAGOGIJSKE TEORIJE I PEDAGOKE PRAKSE (nastavak)

Kako do emancipacije? REFLEKSIJA, MOTIVACIJA, INTERAKCIJA
- RAZLIITE RAZINE I DIMENZIJE AUTONOMIJE NASTAVNIKA
Reciprono djelovanje
- individualne i kolektivne odgovornosti (individualna i socijalna odgovornost)
- odnos izmeu partikularnih nepovezanih kurikuluma u odnosu na zajednike
SISTEMSKA RJEENJA
- horizontalna briga profesionalni roditelj, kritiki prijatelj (odnos iskusni i
19

manje iskusni)
- izbjegava se "vertikalno, hijerarhijsko voenje i propisivanje
- oekivane su vee ili manje disonance i konfrontacije
REFLEKSIJA I SAMOREFLEKSIJA: Alisina soba s ogledalima u kojoj se u ogledalima
stvari za svakog drugaije reflektiraju

20

KOLE - MJESTO SURADNJE I PARTNERSTVA, PPP 5, AGUD

VANE PRETPOSTAVKE ZA SURADNJU:
- uloga obitelji od krucijalnog znaaja
- roditeljima je potrebna podrka u razvoju djeteta
PARTNERSTVO - OSIGURAVA SE DUBLJE OBOSTRANO RAZUMIJEVANJE, GRAENJE
ZAJEDNIKOG POLJA ZNANJA, DUBLJE OSVJEIVANJE
obitelj + ustanova (filozofija odgoja, kultura) drutveni, kulturni i institucijski uvjeti
odreuju te odnose
SURADNJA I PARTNERSTVO - USTANOVE kao zajednice profesionalaca i roditelja sve se
vie posveuju kvaliteti suradnje i partnerstva
- Ona praktiaru omoguuje bolje poznavanje djeteta u svim podrujima razvoja, a
roditelju dobivanje povratne informacije o ponaanju djeteta u skupini, uoenim
sposobnostima i posebnim interesima
SURADNJA - bitan drutveni proces koji obuhvaa niz aktivnosti i djelatnosti (koji se
mijenjaju ovisno o vremenu i postojeim uvjetima) praktiara i roditelja, a cilj im je
to kvalitetniji, sigurniji i uspjeniji razvoj djeteta
- proces meusobnog informiranja, savjetovanja, uenja, dogovaranja i druenja radi
podjele odgovornosti za djeji razvoj u obitelji i ustanovi
PARTNERSTVO RODITELJA I PRAKTIARA - PRAKTIAR radi s djecom i surauje s
roditeljima - dvije razliite profesionalne uloge
- Potencijalno partnerstvo kompetentan PRAKTIAR i kompetentan roditelj - To ne
znai da e biti kompetentni suradnici
- Suosjeati, razumjeti, dijeliti osjeaje, ali i razumjeti emotivni, materijalni, socijalni
svijet roditelja
Dijete je jedini svjedok ova dva svijeta
- Rijetko i roditelji i PRAKTIARI istodobno u zajednikim akcijama prema djetetu
- Jutarnje rastajanje i popodnevni susreti zajednike situacije moe li se na temelju
toga procjenjivati tue kompetencije i kvalitete
- (cjelovita slika, uvid u razliite situacije)
- Tolerancija, povjerenje, otvorenost, KVALITETNA KOMUNIKACIJA
EKOLOKI SUSTAV: obiteljski MIKROSUSTAV + MEZOSUSTAV (proirena obitelj, kola,
prijatelji, susjedstvo) + EGZOSUSTAV (gospodarstvo, zdravstvo, socijala, obrazovanje)
+ MAKROSUSTAV (obiaji, kultura, zakonodavstvo)
USTANOVE I OBITELJ - institucija ne mora biti konzistentna ivotu u obiteljskom
okruenju
- interpretacija dogaanja (i kod kue i u vrtiu) ne mora korespondirati s percepcijom
odraslih
- odnos roditelj PRAKTIAR: komunikacija o njihovom djetetu osjetljivo mada se ta
briga ne manifestira na isti nain
Suradnja roditelja i vrtia - sloeni i viedimenzionalni proces koji zahtijeva znanje i
vrijeme, a ostvaruje se u nekoliko etapa, koje zahtijevaju:
21

- meusobno upoznavanje praktiara i roditelja, razumijevanje, izgradnju povjerenja i

spremnost za dogovor
- stvaranje uvjeta za prihvaanje savjeta te za mijenjanje vlastitih stajalita i
postupaka u odgoju
PRAKTIAR I SURADNJA - promovira partnerstvo s obitelji; koristi formalne i
neformalne prilike za razmjenu informacija s obiteljima; trebaju otvoriti vrata vrtia,
pozvati na suradnju; utvrditi oekivanja roditelja, ponuditi svoje znanje i vjetine kao
odgovor na ta oekivanja; pokazati volju i spremnost za uenjem od roditelja i s
roditeljima
ZAJEDNIKI IVOT - Dijete PRAKTIAR roditelj - razliiti odnosi i relacije
- SURADNIKI ODNOSI nuan preduvjet dobre interakcije - pozitivan stav prema sebi
i roditeljima - njihovim sposobnostima, namjerama, osobnosti znaaj emocionalne
inteligencije - iskazivanje emocija na prihvatljiv i razumljiv nain za roditelje
- Prikupljanje, primanje i davanje informacija
- Analiza, logiko zakljuivanje, zajednitvo s emocijama ili dogaajima u obitelji
Svaki od razvijenih oblika suradnje specifian je - posjeduje i mogunosti i
ogranienja
- RAZLIITI OBLICI SURADNJE MORAJU BITI PONUENI RODITELJIMA
- pritom ne nametati vlastiti izbor,roditelj e izabrati ono to smatra najvanijim za
sebe i svoje dijete u odreenom trenutku
ZNAAJ EMPATIJE
- PRAKTIAR izlazi iz svoje primarne uloge i s druge (roditeljeve) perspektive promatra
dijete
- S druge strane roditelj nastoji to objektivnije prikazati ponaanje vlastitog djeteta
- Sutina razvoja i sazrijevanja djeteta je stalna interakcija - glavni akteri vrti i obitelj
- PARTNERSKI ODNOSI IZMEU RODITELJA I PRAKTIARA
- Gdje lee mogui konflikti ?
MOGUE JE:
- poveanje tenzije i animoziteta; drutveni, kulturni i institucijski uvjeti odreuju te
odnose; i jedni i drugi optereeni su zahtjevima koji nadilaze okvire njihovog
djelovanja ili iskljuive odgovornosti; to pojaava osjeaj nekompetentnosti, nemoi;
borba roditelja za stjecanje moi nasuprot profesionalne autonomije
VISOKA RAZINA KONSENZUSA OKO PARTNERSTAVA (svih imbenika) - nepoeljno je
djelovanje u kojem profesionalci degradiraju roditelje ili zahtjevi koji su napad na
profesionalni moral i uinkovitost PRAKTIARA
ZATO JE TEKO PARTNERSTVO? IDEAL PARTNERSTVA
- PITANJE NEJEDNAKOSTI I MOI, KULTURE RAZLIITOSTI (pojedinana ustanova,
roditelj i PRAKTIAR)
- temelji se na jednom modelu obitelji (funkcionalna obitelj)
- u vremenu izrazitih ekonomskih borbi za preivljavanje, zaposlenosti ena,
nepotpunih obitelji i stalnih promjena obiteljskih stresova
ZATO JE TEKO? - obitelj je istovremeno deficitarna i kljuni imbenik; konfuzni
stavovi oko odgovornosti ustanova i obitelji; isticanje kulturnog pluralizma i znaaj
22

obiteljskih spontanih aktivnosti i istovremeno nametanje roditeljima koncepta ivota;

je li program za dijete ili obitelj ili oboje (to ako je ono to je najbolje za dijete nije i
za obitelj)
PROTURJENOST I KONFUZIJA OKO:
- isticanje uvaavanje specifinih kultura i vrijednosnih sustava obitelji, istovremeno
nametanje odreenih kultura
- pitanje jednakosti i ravnopravnosti - gdje su granice?
- zahtjevi pred ustanove da se slijedi moderno obrazovanje (novi koncept
kompetencija) a istovremeno visoko rangiranje akademskih postignua
MOE BITI:
- hijerarhijski odnos - odnos eksperta i onog drugog, pitanje prioriteta i dominacije
- za DOBROG praktiara to je graenje bliskih, na povjerenju temeljenih i recipronih
odnosa
TIPOVI PARTNERSTVA
1. razvijanje dvosmjerne komunikacije (uzajamna razmjena informacija)
2. podravanje razvoja i uenja djece u vrtiu i domu (kako aktivnostima promovirati
taj razvoj)
3. uzajamna podrka (programi za roditelje, sudjelovanje roditelja kroz zajednike
aktivnosti)
4. zajedniko odluivanje (sudjelovanje roditelja u vijeima, udrugama, timovima za
PLANIRANJE)
PREMA VRSTI ANGAMANA:
1.marginalno - angairanje se ne smatra vanim
2.formalno - sastanci, informacije
3.neformalno - npr. period adaptacije ili neke tranzicije
4.participatorno - program koji je otvoren prema roditeljima, u ukupan ivot ustanove
5.sudjelovanje u upravljanju
Strategije i principi uinkovite komunikacije, za zajednikim djelovanjem s obitelji:
- koristi aktivno sluanje
- prezentirajte svoje ideje na nain da se ukljuuju razliite perspektive
- formulirajte specifine sugestije za budue aktivnosti
Koristi aktivno sluanje
- aktivno sluati, sluati i uti cjelokupnu izjavu (osjeaji i briga roditelja), priznati
pogreku i pokazati simpatije za gledite roditelja, dati roditelju mogunost da govori
Prezentirajte svoje ideje na nain da se ukljuuju razliite perspektive
- (mnogi roditelji su mladi, s loim imovinskim statusom, nedostatnim znanjem ili
vjetinama)
- potrebno je pomoi roditelju u razumijevanju, uz otkrivanje onih elemenata koji
pruaju nadu i brigu za njihovu dijete
NE MANJE VANO JE:
- kreiranje ugodnog okruenja u kojem se dogaa komunikacija, neinstitucionalan
prostor, neformalan ili manje formalan (ne sjediti za svojim stolom) + zapoeti
neformalni razgovor blizak i zajedniki i roditelju i PRAKTIARU (vrijeme, sport,
23

lokalne vijesti),kako bi se prelo na centralnu temu + sumirati esencijalne toke

komunikacije i plan za budui progres djeteta (mislim da smo doli do niza dobrih
sugestija; da vidimo, sloili smo se da Marko sljedea dva tjedna)+ KORISTITI
GOVOR JASAN, JEDNOSTAVAN + - VRIJEME ZA REFLEKSIJU
ESTI PROBLEM - imaju intenciju komunicirati s roditeljem tek kada se pojavi
problem, nerijetko preuzimaju ulogu eksperta u komunikaciji
SHVATITI PERSPEKTIVU RODITELJA
- mi smo u mogunosti napraviti profesionalnu, pedagoku ekspertizu - podrati,
prihvatiti, razumjeti, nauiti, proitati, spoznati to vie o aktualnoj perspektivi
roditelja (znati o tome), pripremiti se o centralnoj temi + pomoi roditelju da shvati
da mi imamo zajedniki cilj naglasiti zajednika i bliska podruja u kojima se
slaemo
- popuniti rupe u roditeljevoj perspektivi i jaati njegove roditeljske sposobnosti
dati informacije o djetetu koje roditelj nema ili ne zna
- razvijati ideju roditelja uzrono- posljedina povezanost (kauzalitet) (npr. znam
djecu koju se uspjelo usmjeriti aktivnostima za koje su pokazali poseban interes)
- vjerujte da roditelji imaju najbolji motiv za odreeno djelovanje (nade i snovi o svojoj
djeci)
VRSTE SURADNJE
- individualne, odnosno pojedinane, te skupne oblike suradnje (individualni razgovori
praktiara ili lanova strunog tima s roditeljima)
- skupni oblici (roditeljski sastanci, zajednika druenja roditelja, djece i praktiara,
dani otvorenih vrata i slina dogaanja koja okupljaju vei broj roditelja)
PARTNERSTVO RODITELJA I PRAKTIARA
- PRAKTIAR radi s djecom i surauje s roditeljima - dvije razliite profesionalne
uloge
- Potencijalno partnerstvo kompetentan PRAKTIAR i kompetentan roditelj
- To ne znai da e biti kompetentni suradnici
- Suosjeati, razumjeti, dijeliti osjeaje, ali i razumjeti emotivni, materijalni, socijalni
svijet roditelja
INDIVIDUALNO INFORMIRANJE - svaki djetetov uspjeh moe inicirati razgovor,
razgovor s jednim ili oba roditelja - to je prigoda za PRAKTIARA - osobno upozna
roditelje, njihove stavove i miljenja prema djetetu + o uvjetima pod kojima se dijete
razvija u obitelji + kako se potiu aktivnosti djeteta
RODITELJI SAZNAJU - ocjenu PRAKTIARA o cjelokupnom razvoju djeteta, postupke
koje i sami trebaju koristiti, kako se zadovoljavaju djetetove potrebe tijekom dana,
izuzetne rezultate i postupke svoje djece, tonost djetetovih iskaza
USPUTNE INFORMACIJE - jutarnje i popodnevno sakupljanje (PRIGODA ZA DRUENJE
RODITELJA, IGRU S DJECOM, USPUTNE INFORMACIJE - PROSTOR); samo ono to je
bitno, treba izbjegavati iznoenje problema; o hrani, spavanju, aktivnostima,
posebnim postignuima tijekom dana; ne smije se negativno iznositi pred djetetom
INFORMACIJE NA DUGOTRAJNOM ZAPAANJU
- razmjenjuju se miljenja, trae uzroci pojedinih ponaanja, dogovaraju se daljnji
24

postupci
- obavljaju se u posebnom terminu (dobro je da se definira u dogovoru s roditeljima
termin) dan otvorenih vrata roditelji mogu doi uz poziv ili bez njega
RAZGOVORI U VRTIU - mjesto razgovora poseban prostor; bez prisutnosti drugih ili
djeteta (osigurati uvanje djeteta); razgovor se priprema podaci, rezultati dueg
promatranja; PORTFOLIO; PRAKTIAR je inicijator - staloen, miran, optimistian;
moe PRAKTIAR provjeriti svoja zapaanja u odnosu na zapaanja roditelja
KAKO RAZGOVARATI - logike faze - poetak, sredina i kraj; uvodni dio - stvaranje
veze i oputenosti
- mogua blaga napetost - domainsko ponaanje, ne zanemariti uloge koje ima
PRAKTIAR i roditelj - usmjerenost prema cilju
- otvoreni i zatvoreni roditelji - prilagoditi se tim razlikama
- pripremljen i voen od strane PRAKTIARA- pozitivno gledati na dijete s dobrim
oekivanjima, stvar okrenuti u djetetovu korist, ne tuakati
princip PLUS MINUS PLUS; dobar sluatelj (Razumijem kako se osjeate, Ako sam
dobro shvatila); potivanje linosti roditelja, njegovo iskustvo
- PRAKTIAR se vie usmjeruje na funkcioniranje djeteta u odnosu na skupinu posebnosti struni tim; na kraju saetak, definirati sljedee korake
- nakon razgovora informacije kolegici, ako je potrebno i struni tim
DOBITI OD INDIVIDUALNOG RAZGOVORA - za dijete, nakon kvalitetne izmjene
informacija mogue kvalitetnije zadovoljavanje djetetovih potreba + roditelj ima
vie povjerenja, osjeaj sigurnosti + bolje upoznaje uvjete vrtia, funkcioniranje
SLANJE PORUKA I BILJENICA - neformalne poruke, alju se preko djeteta, veza R O
- kratke poruke o uspjehu djeteta, novoj vjetini, zahvale za sudjelovanjem ili
doprinosom (posebice ukoliko su zajedno definirali neki cilj usmjeren prema djetetu);
posebne biljenice za svako dijete
OGLASNE PLOE - KUTI ZA RODITELJE - obavijesti o sastancima, zakljuci, odluke,
lanke o razvoju djece, dnevni plan skupine, zahvale roditeljima, djeje reakcije,
fotografije, prikazi aktivnosti, djeji radovi, crtei moe uz zapaanja ili komentare,
(sva djeca) fotografije lanova obitelji, kunih ljubimaca, viceva, jelovnik
KUNE POSJETE - pozitivno za komunikaciju vrti- obitelj, upoznavanje s djetetom,
obitelji, sredinom u kojoj ivi; veliko uzbuenje; najavljeno i dogovoreno
GRUPNI SASTANCI - ponaanje karakteristino za nekoliko djece, ako ive pod slinim
uvjetima
- uinkovitiji od individualnog, jo prednosti
- zajedniki problem za sve prisutne roditelje; meusobna pomo i savjeti (PRAKTIAR
moderator i medijator); motivirani su za razgovor jer pomae u rjeavanju njihovog
problema; ne govori se o pojedinanom djetetu; daju se samo specifine informacije
RODITELJSKI SASTANCI - najei oblik okupljanja
- RS PREDAVAKOG TIPA, RS OGLEDNOG TIPA, RS RADI DRUENJA DJECE, RS
KOMUNIKACIJSKOG TIPA

25

RS PREDAVAKOG TIPA - radi informiranja roditelja o posebnostima ranog odgoja ili

bitnim, zajednikim obiljejima djece te dobi - strunjaci izvana, struni tim vrtia
RS OGLEDNOG TIPA cilj - demonstrirati naine rada, vrste aktivnosti, sadraje rada omoguiti im uvid u djetetove reakcije - roditelji vole takve sastanke mogu gledati
svoje dijete dobivaju uvid u njegove kompetencije i dogaaje u vrtiu
RS RADI DRUENJA DJECE I ODRASLIH - esto se pretvaraju u male sveanosti, u vezi
s nekim posebnim zbivanjem odlazak iz vrtia, blagdani i sveanosti - kestenijada,
makare, dolazak godinjeg doba), provode se u veselom i oputenom ozraju pokrenuti inicijativu roditelja
RS KOMUNIKACIJSKOG TIPA - radionice, kako bi roditelji razmijenili miljenja, stavove i
iskustvo, nauili neke nove tehnike promatranja djeteta, zadovoljavanja njegovih
potreba i sl.
- kako bi roditelje potaknuli na razmiljanje te tako postali kompetentniji roditelji,
kola roditeljske djelotvornosti; bez nazonosti djece, dobro oba roditelja
PRIPREMANJE RS
- 1. promiljanje susreta (to u raditi odabir teme; kako u raditi - razrada,
strukturiranje susreta; kada, koliko - planiranje vremena),
- 2. priprema roditelja - najava susreta usmena ili pismena pozivnica
- 3. aktivnosti na dan odravanja sastanka (ureenje prostora, dotjerivanje
PRAKTIARA, doekivanje roditelja, odravanje sastanka, nakon sastanka - obavijest,
informacije, biljeenje sljedeih koraka)
PROBLEMI - nakon RS ostalo je nekoliko roditelja i trai informacije o svom djetetu.
Kako ete reagirati?; u garderobi je nekoliko roditelja meu njima majka danas
agresivnog djeteta. Kako reagirati?; otac danas ranije dolazi Imam potrebu s vama
danas ujutro o tome razgovarati; dijete grize drugu djecu. Kako reagirati?; dijete se u
odnosu na drugu djecu jako prlja prilikom ruka; dvije djevojice ne ele povre,
starost majki razliita; jedan vas roditelj stalno zamara svojim djetetom.
PRINCIPI RADA S RODITELJIMA - potivanje linosti roditelja, uinkovito troenje
vremena
.korisnosti, koritenje iskustva roditelja, taktinosti
MEUSOBNA INFORMIRANOST RODITELJA I PRAKTIARA - PRAKTIAR bi trebao
roditelja informirati:
- o vrstama aktivnosti koje se provode, o sredinjim zadacima za odreeni period,
djeca se u vrtiu ne uvaju, o znaaju ranog odgoja za p. dijete, posebnim
sposobnostima ili sklonostima, o promijenjenom ponaanju djeteta
INFORMACIJE RODITELJ PRAKTIAR: pokazuju vei stupanj inicijative - o svom ivotu
ili ivotu u obitelji, o promjenama koje se dogaaju u obitelji
- tako PRAKTIAR bolje moe razumjeti dijete
- informacije koje dijete daje (mata - realno i izmiljeno) - provjeravanje istinitosti
informacija; ishrana i spavanje
NOVI NAINI KOMUNIKACIJE - razvoj nekih novih, suvremenih naina komunikacije s
roditeljima + razliiti virtualni naini komunikacije + elektronika pota, drutvena
mrea, web- stranice vrtia, forumi roditelja i praktiara
26

PANO, KUTI ZA RODITELJE, OTVORENI PROZOR - jednosmjeran je, pisani oblik

komunikacije koji, kao takav, posjeduje svoja ogranienja
- namjera roditeljima dati informacije koje e im pribliiti dogaanja u instituciji, kao
i pitanja djejeg razvoja, poziv na suradnju
- stvaraju kod roditelja pozitivnu naviku da se ovim putem informiraju o svemu to ih
interesira
Kvalitetan kuti za roditelje afirmira praktiara kao strunjaka i kao
ovjeka: paljivo ureivan i redovito auriran kuti za roditelje - izraz potovanja te
omoguuje roditelju da se osjea dobrodolim i pozvanim na dijalog
- Zanimljivi i roditelju relevantni sadraji; zapaanja o samostalnosti djece pri pranju
ruku, ona e kod roditelja zasigurno potaknuti interes da sazna na kojem se stupnju
samostalnosti nalazi njegovo dijete.
- Promovira odreena roditeljska prava i dunosti (Povelja o pravima i
dunostima roditelja u Europi) - na pristup svim informacijama obrazovnih ustanova
koje se tiu odgoja i obrazovanja njihove djece; biti upueni u odgojno- obrazovne
sadraje i metode koje se primjenjuju u radu s njihovom djecom i razvojna
dostignua; uvid u ivot i rad skupine, dnevnu rutinu i aktivnosti djece u ustanovi
ranog odgoja
TO SE MOE? - tema za razgovor roditelji/dijete; uvid u vrtike aktivnosti omoguuje
roditeljima njihovo ponavljanje u okruenju obiteljskog doma
- mogue je potaknuti roditelje na proirivanje i nadograivanje odraenih aktivnosti
za koje su djeca u vrtiu pokazala izrazit interes (pruanjem konkretnih ideja i
savjeta)
Kako izgleda kvalitetan kuti za roditelje? - smjetaj u prostoru, dostupnost i
pristupanost roditeljima, gdje se zadravaju ekajui djecu; smjeten u visini njihovih
oiju, sjesti, odloiti stvari, ugodno se osjeati, ugodna fotelja, polica s knjigama o
roditeljstvu; vana vrsta i kvaliteta informacija (informativan, relevantne za roditelje)
Izvjea o dostignuima i osobitostima djece u skupini - promisliti o koliini
informacija koju emo javno iznijeti i nainu na koji emo to uiniti + u elji da
roditeljima pruimo to kvalitetnije informacije, vano je ne zanemariti pravo djece na
privatnost te zatitu njihova ugleda i asti
- NE ISTICATI DJECU IMENIMA (primjer sociograma)
+to praktiar s djecom radi i to e raditi + to se od roditelja oekuje da donesu,
sakupe, uoe + kako se iskoristilo ono to su roditelji donijeli, sakupili + pozivi
roditeljima da neposredno sudjeluju kao organizatori ili domaini djeci na svom
radnom mjestu ili kao gosti u skupini + obavijesti kako nam je bilo na predstavi,
izlobi, zimovanju + to e se u skupini i kako proslaviti (roendani, blagdani) +
jelovnik, kao stalna obavijest
NE PRETJERIVATI S INFORMACIJAMA - potrebno izdvojiti jednu ili dvije kljune
informacije, dok e preostali prostor biti posveen ilustracijama, aplikacijama,
fotografijama i djejim radovima; vaan i izgled same poruke - pisane jednostavnim
jezikom, bez upotrebe strune terminologije - popratiti i vizualnom promjenom
poruke, drugim bojama, podlogom, aplikacijama ili djejim radovima

27

Stil odgoja jest jedan od bitnih faktora koji utjeu na formiranje djeteta kao osobe te
na razvoj njegove slike o sebi
OBITELJ: ...organizirani sustav odnosa u kojem sudjeluje vie lanova vezanih
srodstvom, a ije je ponaanje i meudjelovanje u stalnoj meuzavisnosti.
MIKROSUSTAV u meuovisnosti s mezosustavom, egzosustavom i makrosustavom
RODITELJSKI STIL: cjelokupno emocionalno ozraje unutar kojeg se odvijaju sva
meudjelovanja roditelja i djeteta (udina- Obradovi i Obradovi,2002)
- stil kojim roditelji i PRAKTIARI pouavaju djecu ivotnim vrijednostima i obiajima,
esto uvjetovan stilom kojim su i sami bili odgajani
MOTIVI ZA RODITELJSTVO
- Altruistiki ili nesebini motivi - su najprirodniji motivi za roditeljstvom - majka ili
otac, odnosno oboje, odluuju na zasnivanje obitelji iz naklonosti i elje za
roditeljstvom, potrebe da skrbe i vode brigu o drugom ljudskom biu, te volje i elje
za odgajanjem djeteta i stvaranjem bliskosti s njime - proizlazi bezuvjetna majinska,
odnosno oinska ljubav, neophodna za djetetov razvoj
- Fatalistiki motivi za roditeljstvom - stav da su ljudi bioloki predodreeni i stvoreni
da bi imali djecu, odnosno potomke; razlog njihova postojanja
- Ti motivi za roditeljstvom nisu loi za dijete ukoliko dolaze u kombinaciji s
altruistikim motivima, ali mogu biti pogubni ako su iskljuivi - To znai da svaka
osoba mora i treba ispuniti svoju bioloku funkciju bez obzira na to da li u njoj postoji
istinska nesebina elja za podizanjem djeteta.
- Narcistiki motivi - oekivanja da e djeca pridonijeti ovjekovu osjeaju
samozadovoljstva, pa ak i samopouzdanja, jer su dokaz ovjekove mukosti,
odnosno enskosti
- ele djecu da bi sami sebi pa i drugima neto dokazali, ali poslije im se vrlo teko
brinuti za njih - djeca im esto predstavljaju veliki teret i nikada ne bi usvojili dijete
- Instrumentalni motivi odnose se na korist koju roditelji ostvaruju pomou djece pravo stjecanja nasljedstva, ulazak u brak, osiguranje od samoe pod stare dane, te
moe sezati sve do krajnosti da djeca budu instrumentom za ostvarivanje nekog
neostvarenog sna roditelja (slava, karijera) - dijete je predmet, sredstvo, objekt
za stjecanje eljenoga - ne dobivaju bezuvjetnu ljubav koja im je prijeko potrebna za
cjelokupan rast i razvoj
TRADICIONALNA I SUVREMENA OBITELJ - promjene obitelji
- patrijarhalna obitelj bila je viegeneracijska, to znai da su u odgoju djece
sudjelovali lanovi ue i ire obitelji
- dananja suvremena obitelj je jednogeneracijska ili dvogeneracijska, ona
samostalno egzistira
- promjene suvremene obitelji uvjetovane su irim drutvenim promjenama
- razina obrazovanja roditelja je via, potuje se individualnost
VRSTE ODGOJNIH STILOVA: AUTORITARNI, PERMISIVNI, INDIFERENTNI,
DEMOKRATSKI

28

TOPLINA I KONTROLA
1.dimenzija: emocionalne topline, brige - > EMOCIJE
2. dimenzija: stupnja zahtjevnosti, kontrole djetetova ponaanja - > KONTROLA
Autoritarni odgojni stil - nisko na dimenziji topline, no visoko na dimenziji nadzora,
KONTROLE
- roditelji su vrlo zahtjevni, uspostavljaju strogu kontrolu nad ponaanjem svoje djece
i prisiljavaju ih na ispunjavanje zahtijeva prijetnjama i kanjavanjem
- uope ili vrlo rijetko iskazuju emocije
- ili uvjetovanje (ako- onda)
- tiha i pokorna djeca, ne opiru se roditeljskim zahtjevima, ne iskazuju svoju volju,
stav ni karakter
- disciplinu prijetnjama ili kaznama, emocionalno zlostavljanje (vrijeanje,
poniavanje i omalovaavanje)
- ne usmjeravaju ga na pozitivan nain, ne ue dijete konstruktivnom raspravljanju i
pregovaranju i jednostavno djetetu ne daju dobar temelj za izgraivanje svoje
osobnosti
AUTORITARNI I AUTORITATIVNI - autoritativni usmjerava dijete; dosljedan je u svojim
zahtjevima, topao, dozvoljava raspravu o svim temama, potie kritiko miljenje u
djece i ne ustruava se pohvaliti ih kada to oni zaslue - razvoj sigurnosti i
samopouzdanja te se u velikoj mjeri preklapa sa stilom demokratinog roditelja.
Demokratski odgojni stil - brini i topli roditelji, puni razumijevanja i osjeaja za
svaku djetetovu razvojnu fazu - pozitivno usmjeravaju dijete, potiu ga na
istraivanja, aktivnosti i ponovne pokuaje
- zdrav osjeaj sigurnosti postavljanjem izrazito jasnih granica i pravila ponaanja, ali
i dajui dobar primjer vlastitim modelom - ti su roditelji skrbni i osjetljivi prema svojoj
djeci, no postavljaju jasne granice i odravaju okolinu predvidivom
Permisivni odgojni stil - visoko na dimenziji topline, no nisko na dimenziji nadzora
- roditelji puni ljubavi i emocionalno osjetljivi, no postavljaju malo ogranienja
djetetovu ponaanju; pruaju malo glede strukture i predvidivosti - emocionalno vrlo
topli, brini i puni ljubavi ali, su, kao to i sam naziv govori, svedoputajui
- ne postavljaju jasne granice niti pravila ponaanja, ne pruaju djetetu pozitivan
autoritet, te su im djeca zbog toga vrlo esto nezrela i nesigurna
- nezahtjevni, ne usmjeravaju dijete, ne potiu ga na aktivnosti i istraivanja
- sloboda, malo odgovornosti i prava slina pravima odraslih
- toleriraju impulzivna ponaanja svoje djece, pa ak i ona koja inae nisu socijalno
prihvatljiva
- oekuju da u potpunosti samostalno donose odluke koje bi, realno, trebali donositi
oni umjesto njih
Indiferentni odgojni stil - roditelji koji su nisko i na dimenziji topline i na dimenziji
nadzora - malo ogranienja svojoj djeci, no pruaju im i malo panje
- poprilino nezainteresirani i ravnoduni prema djetetu; vrlo pasivni glede panje i
emocionalne podrke usmjerene na dijete
- od djeteta trae vrlo malo , ali toliko i pruaju zauzvrat, nisu zainteresirani za
djetetovu osobnost, uspjehe
- ne pruaju niti pozitivan autoritet kao ni model ponaanja, ne ue dijete
29

konstruktivnom raspravljanju ili pregovaranju, te ne pruaju djetetu nikakve temelje

za dobar socio-emocionalan razvoj

30