Haviland 6.

skraeno za ispit POGLAVLJE: Oblici egzistencije

PRILAGODBA (adaptacija) je proces uzjamnog djelovanja promjena koje
organizam/ivo bie izazove u svojoj okolini i promjena koje okolina izazove u
organizmu.
-ovjek se prilagoava podsredstvom kulture jer razvija naina djelovanja u skladu s
raspoloivim resursima a unutar ogranienja koji mu postavlja okoli u kojem ivi.
Postignute prilagodbe mogu biti stabilne tijekom dugih razdoblja
-skupljanje hrane najstariji je oblik ljudske prilagodbe. Takoer su i poljodjelstvo i
stoarstvo.
-vrtlarstvo je omoguilo nastanak stalnih naselja
-prilagodba je takoer proces ineterakcije izmeu pomjena koje bie ini u svojoj
okolini i promjena koje okolina izaziva u organizmu.
-neki antropolozi su od ekologa preuzeli koncept ekosustava. Ekosustav sainjava
fiziki okoli i organizmi koji u njemu ive. Sustav je ogranien aktivnostima
organizama i takoer fizikalnm procesima.
-da bi se organizmi uklapali u ekosustav moraju posjedovati potencijal, njemu se
prilagoditi ili postati dio njega.
-kad je jednom postignuta zadovoljavajua prilagodba, prevelika promjena moe
izazvati njezin slom. Stoga nakon epizoda velikih promjena mogu slijediti duga
razdoblja relativne stabilnosti.
KONVERGENTNA EVOLUCIJA: u kulturnoj evoluciji to je razvoj slinih oblika
prilagodbe na sline ekoloke uvijete onih naroda ije su kulture predaka bile
potpuno razliite.
PARALELNA EVOLUCIJA: u kulturnoj evoluciji to je razvoj slinih oblika prilagodbe
na sline ekoloke uvijete onih naroda ije su kulture predaka bile sline.
-kulturno podruje je podruje u kojem brojna drutva slijede slian nain ivota
-podruje Velikih ravnica: zemljopisna regija sa vie drutava slinog naina ivota.
Narodi su meusobno dijelili pronalaske i otkria.
-ponekad zemljopisne regije nisu klimatski i topografski jedinstvene pa se nova
otkria ne proire uvijek s jedne grupe na drugu.
JULIAN H. STEWARD 1902.-1972.)
-razvio je pristup koji je nazvao kulturna ekologija razumjevajui pod tim interakciju
odreenih kultura i njihovih sredina
-tri temeljna postupka kulturne ekologije:
1. treba analizirati meusobne odnose tehnologije i sredine neke kulture.
2. treba analizirati uzorke ponaanja povezane s tehnologijeom neke kulture.
3. treba odrediti odnos izmeu tih uzoraka ponaanja i ostatka kulturnog sustava
Tip kulture: promatranje kulture s obzirom na odnos njezine tenologije i okoline koju
tehnologija iskoritava.
-osim okoline i tehnologije faktori koji odreuju nain egzistencije nekog drutva su i
drutvena i politika organizacija koje utjeu na primjenu tehnologije u rijeavanju
problema opstanka.
KULTURNA JEZGRA: obiljeja kulture bitna za nain na koji neko drutvo
priskrbljuje za ivot
ETNOZNANSVENICI: antropolozi koji pokuavaju spoznati naela u temeljima
narodnih ideologija i nain na koji ona pomau u preivljavanju jednog naroda
SKUPLJAKI NAIN IVOTA:

- Prehrana skupljaa je dobro uravnoteena i obilna.Njihov je ivot ispunjen

ljudskom toplinom i profinjenim iskustvima.
-svi suvremeni skupljai u odreenoj mjeri surauju sa susjedima koji esto ive
potpuno durgaijim nainom ivota. Tako je naprimjer bumanski narod Ju/'hoansi
suraivao s Banturatarima, koji su uzgajali stoku i ovce.
-skupljai hrane ne obrauju zemlju i ne uzgajaju stoku. Mjesto svog obitavanja
moraju uskladiti s prirodno dostupnim izvorima hrane zbog ega se mnogo sele.
Kreu se unutar fiksiranog teritorija ili u odreenom rasponu oko kue.
-kapacitet nosivosti: broj ljudi koje raspoloivi izvori mogu opskrbiti uz odreene
tehnike proizvodnje hrane
-gustoa drutvenih odnosa: broj i intezitet interakcija meu pripadnicima logora ili
druge stambene zajednice
-osim sezonskih i lokalnih prilagodbi sakupljai se moraju dugorono prilagoavati
izvorima
-postoje i ratoborna skupljaka plemena ali je njihovo ponaanje najee reakcija na
pritisak ekspanzionistikih drava. Ako nisu izloeni tom pritisku oni su izuzetno
miroljubivi i suradnju naglaavaju vie nego suparnitvo
-lovi i klanje divljai te obraivanje tvrdih i vrstih materijala uglavnom je muki
posao, dok se enski posao sastoji od prikupljanja i obrade razliite biljne hrane te
ostalih svakidanjih kunih poslova.
- u skupljakim drutvima priroda enskih poslova je takva da ih ena moe obavljati
uz istodobnu brigu o djeci ili u drutvu ostalih ena to ublaava monotoniju rada
-razdioba hrane se obavlja meu odraslima
-logor ima znaenje sredita dnevne aktivnosti i mijesta gdje se podjela hrane obavlja
-kretanje skupljakih grupi ovisi o dostupnosti vode
-naini lova i oprema takoer utjeu na veliinu populacije i njezino kretanje. Neki
Mbuti love mreama to zahtijeva suradnju o 7 do 30 obitelji pa su njihova logorita
relativno velika. Logori Mbuta koji love lukom i strelicama broje od 3 do 6 obitelji.
-ravnopravnost svih lanova vana je karakteristika skupljakih drutava
-materijalna dobra skupljaa moraju biti ograniena na najnunije potrebtine (pribor
za lov, za skupljanje bilj, ribolov, gradnju i izradu orua, opremu za kuhanje, trapove i
mree)
-oni nemaju prilike gomilati bogatstvo i viak roba to pridonosi ograniavanju
statusnih razlika
-dob i spol su jedini izvori znaajnih statusnih razlika
-proizvodnja hrane zahtjeva ukupno vie rada nego skupljanje hrane. Mnoge
populacije prihvatile su obraivanje zemlje kao potrebu u situacijama kada bi se
populacijs poveala.
-razvijaju se stalna naselja u kojima su obitelji ratara ivjele zajedno.
-sto dovodi do znaajnih promjena u drzutvenoj strukturi. Nakon ravnopravnosti
drutvo postaje temeljitije strukturirano
-pojava vrtlara koji su odgajali nekoliko vrsta usijeva u malim vrtovima
Stoar: lan zajednice koja uzgoj stoke smatra idealnim nainom prehranjivanja i
misli da je kretanje itavog ili samo jednog dijela drutva normalan i prirodan nain
ivota

-stoarstvo je efikasan nain ivota na mjestima koja su previe suna, previe

hladna, previe strma ili previe stjenovita za poljoprivredu
SEZONSKA KRETANJA: model tono odreenih periodinih putovanja u drugo
klimatsko podruje
-pojaanim razvojem poljoprivrede neke ratarske zajednice prerasle su u gradove u
kojima su pojedinci, raniji ratari, postali slobodni za usavravanje u drugim
djelatnostima (drvodjelci, kovai, kipari, koarai, klesari,...)
-urbanizacija je donijela novi drutveni poredak: stratifikacijom drutva razvija se
izrazita nejednakost i ljudi postaju rangirani prema spolu, vrsti posla kojom se bave ili
prema obiteljima iz kojih potjeu.
-urbanizacija je dovela do ubraznja ljudske kulturne evolucije: izmiljeno je pismo,
trgovina se pojaala i proirila, izmiljen je kota i jedro, razvila se metalurgija i drugi
zanati
PREDINDUSTRIJSKI GRADOVI: vrsta urbanih naselja karakteristina za
neindustrijeske civilizacije.
-predindustrijski gradovi nisu nimalo rijetki u dananjem svijetu osobitu u tzv.
nerazvijenim zemljama

Marcel Mauss - miljenja vezanog uz Durkheimovo - posljednji Durkheimov uenik

- zapamen po razradi ideje drutvene injenice
- TOTALNA drutvena injenica - definiciji pridruuje i kompleksni pluralitet razliitih
drutvenih novina - ukljuuje razliite slojeve i zato je totalna
- drutvena injenica - akcija i reprezentacija koja ima mo nad pojedincem
- sezonske varijacije u drutvu Inuita
- drutvena organizacija im tjekom godine mjenja formu
- ive na snijegu i ledu - tijekom zime su u veim zajednicama, a ljeti se raspruju
radi prehrane
- drutveni je ivot intenzivniji zimi, a ljeti su izolirani
- "drutveni ivot ima bipolarnu i cikliku prirodu"
- u toj izmjeni se izmjenjuje klektivizam i individualizam
- takva pojava mora posluiti za objanjavanje drugih obiaja Inuita
- percepcija pripadnosti elemenata u jednom razdoblju - element se povezuje s
elementima koji pripadaju drugoj polovici
- zbog toga to ta injenica doputa sagledavanje cijelog drutva Inuita - to je totalna
drutvena injenica
teorija dara - 1923. pie esej o daru - teorijski elaborira etnografske podatke Boasa I
Malinowskog (sam nikad nije bio na terenu)
- uzima obia je potlatcha i kula i razvija teoriju dara
- to su vrlo kompleksni rituali - kompleksni i artikulirani
- pojave cirkulacije i razmjene materijalnih dobara promatra kao totalne drutvene
injenice - u kategoriji dara - pojava dobrovoljnog karaktera, ali istovremenno
obveujua i s interesom
- drutvo namee pravila koja izmiu njenim lanovima
3 pravila dara:
1. dati
2. primiti
3. uzvratiti

- princip reciprociteta - obvezujui karakter ima veze s izvjesnim karakterom onog to

se daruje - dar ima kvalitetu - lanac mora ii dalje, mora se poklanjati
hau (Maori) - duh darovane stvari - stavlja primatelja u dug
- Mauss se koristi drugom kulturom da bi objasnio svoju, temelji se na neemu
pomaknutom od etnocentrizma
Radcliffe-Brown - Britanac, dolazi u trenutku kad Malinowski odlazi na Yale
- istraivanja obavlja na arhipelagu Andaman u Indijskom oceanu - "Otoani
Andamana" 1922.
- pod Durkheimovoj misli - po njemu je temeljni uvjet za ivot u drutvu je vjerovanje
u veliku silu, i izmeu nje i nas mora postojati odnos koji mora biti harmonian
- od poetka si zadaje zadatak da definira antropologiju pomou formulacije metode treba izdvojiti mehanizme koji omoguuju funkcioniranje drutva, a zatim ih moemo
komparirati i time doi do njihove funkcije na razini zakona - tako je metoda rada i
njezin predmet - zakoni koji odreuju funkcioniranje drutva
- radi razliku izmeu etnologije i antropologije - po njemu etnologija kao predmet
studija ima materijalnu kulturu i povijest primitivnih naroda - pokuaj nalaska
"narodne due"
- on eli stvoriti novu antropologiju - socijalna antropologija - istraivanje bi se trebalo
provoditi induktivnom metodom - jer misli da takva metoda pomae da antropologija
postane prva znanost - po njoj se sve pojave trebaju podvrgavati istim prirodnim
zakonima
- koncept drutvene strukture - zbog kojeg se Britanska antropologija odvaja od
Amerike - razliiti naini razliite teme
- analitiki studij drutvenih odnosa - splet drutvenih odnosa - drutvena struktura
ne dolazi sama ve s drutvenim procesom i drutvenom funkcijom - proces
(mnogostrukost akcija - reakcije, interakcije, akcije)
- funkcija (odnos drutvenog procesa i drutvene strukture) - pojam drutvene
strukture se referira na empirijsku zbilju - odgovara postojeim odnosima meu
lanovima nekog drutva - ovo omoguava prikaz drutva kao cjelinu koordiniranu
aktivnou i odranu na ivotu - po tome, drutvo je organizacija - omoguuje
djelovanje i danji rad - ovo slui promiljanju ivota kao organske strukture
- funkcionalno jedinstvo
terminologije - imaju funkciju - to dokazuju strukturalni principi i princip jedinstva
brae (i sestre) istog oca i iste majke tvore solidarnu grupu ije se jedinstvo vidi u
odnosu na nekog tko ne pripada toj grupi - on ih tretira na isti nain - tako kae da je
logino da u manjim zajednicama sve muke roake naziva braom
- ne zanimaju ga uzroci i posljedice
- on treba samo terminologiju i ponaanje
Edward Evans-Pritchard (1902.-1973.)
- slijedi socijalnu antrpologiju Radcliffea Browna
- radovi o magiji i religiji
- puno je objavljivao, teme mu se dotiu prve polovice 20. stoljea
- poinje kao strukturalist-funkcionalist, ali s vremenom to mijenja
- utro je put interpretativnoj antropologiji
- na kraju je zapisao da antropologija ne moe ovisiti o eksperimentima, ve o
interpretaciji

- prva vana knjiga 1937. "Whitchcraft, oracles and magic among Azande" - jedna od
najslavnijih etnomolokih monografija
- istraivao ih je od 1926.-1930.
- narod izmeu Sudana i Konga
- kae da se meu njima svaka nesrea moe pripisati magiji, koji vre vjetice/vjeci
- onaj kojemu se dogaaju nesree idu vraevima koji e sprijeiti nesree
- ovakav sustav ima smisla ako se promatra u cjelini
- ima loginu strukturu
- premise: vjetiarenje uzrokuje smrt
- smrt je dokaz za vjetiarenje
- obrate se prorocima koji potvrde dokaz
- na tim temeljima razrauje ideje o tome kako funkcioniraju misli ne zapadnih
naroda: "kod Azanda sustav miljenja posjeduje koherentan i logian karakter"
- problem racionalnosti u razmiljanju nezapadnih naroda - po njemu, problem
racionalnosti se ne moe promatrati na principu tono-krivo
- "samo po smislu unutranje konherentnosti razmiljanja"
- magiju smatra strukturiranim kompleksom (sustavom ideja)
- unutar britanske antropologije to oznauje poetak istraivanja sustava misli
- Griaule - kozmologija Dogona - konherentni sustav misli
- od tog doba se antropologija odmie od "primitivnog miljenja" kakvo imaju
"primitivni narodi" - drugaije se gledaju sve svjetske kulture
- bavi se sustavima vjerovanja "Nuer religion" - 1956.
- kad je objavio ovu knjigu postao je slaavan po prouavanju drutvene organizacije
Nuera - uzgajivai goveda i zemljoradnici u Sudanu
- etnografski filmovi - Dave McDougal
- drutvena organizacija Nuera - prilikom opisivanja panju posveuje dinamici
sukoba i pomirenja - u sukobu se razilaze, u pomirenju spajaju - s tom dinamikom
funkcioniraju
- oni nemaju politike voe - ve se sastoje od saveznikih i kofliktnih odnosa koji je
stalno dogaaju - dinamika - neprestano stvaranje i raskidanje saveza
- segmentarno drutvo - Durkheim - statika drutva
- Pritchard tvrdi da je drutvo Nuer segmentarno, ali dinamino drutvo, ija dinamika
sustav dri na ivotu
- ti su segmenti rodbinski - potomci istih predaka
- ujedinjuju se ili razilaze kako bi inili dvije grupe jednake borbene snage - zbog toga
nema ratova jer su borbene snage stalno jednake
A

B
x1
x2

y1
y2

z1
z2

- npr. z1 i z2 se svaaju - nitko ne ulazi u sukob jer su borbene snage jednake

- z1 s y1 - z1 i z2 se ujedinjuju u y2, y1 i y2 imaju jednako borbenu snagu, nema
sukoba
- x1 s A - sve se ujedinjuje u B - A protiv B - nema sukoba
A+B= pleme Nuer - a plemena Nuer je vie i funkcioniraju kao segementarno drutvo

- s gledita povijesti ovaj je model bitan

- model promatranja drutva - vie nije statiki ve dinamian
- "antropologija je prevoenje kultura"
- pojmovi bliski antropologovoj kulturi, i oni udaljeni
- antropolog posjeduje akademski vokabular + svoj vokabular
- tim vokabularom opisuje iskustvo drugih kultura koje mu druga kultura prenosi
svojim vokabularom
- to onda antropolog prevodi pripadnicima svoje (zapadne) kulture
- sam kae da nije dobro uspio racionalizirati ono to se zapadnjacima ini
iracionalno
- za Nuer kia je duh, a blizanci ptice
- duboko je analizirao njihove koncepte
- tako je izraz "blizanci su ptice" racionalan jer je temeljen na koncepcijski istim
teorijama
- zamjera mu se istraivanje konceptualnih koherencija bez da je istraio njihovu
primjenu u ivotu, upotrebu pojmova - tek ih se tada moe prevesti na druge kulture
- ovo stvara plodno tlo za interpretativnu antropologiju
Leslie White
- druga generacija antropologa nakon Boasa (prva su Benedict etc)
- polovica 20. st. - interes za formuliranje teorija koje se temelje na uzronim
(kauzalnim) objanjenjima
- 50ih - teorija kulturne evolucije
- prvi ponovno promilja Morganov rad (Morgan je bio evolucionist) - Morganova
teorija o progresu, podjela kulture na divljatvo, barbarstvo i civilizaciju
- sovjetski marksizam teoriju o progresu proglaava predvianjem socijalizma integracija Marxove ideje s Morganovima - i Engels je procjenio da su Morganove
teorije u skladu s teorijom o povijesnom razvoju - to mu je bio antropoloki udio u
Engleskoj viziji povijesti
- vraa se u USA iz SSSRa i uzima marksistie ideje
- kod njega se marksizam svodi na ideju: tehnoloko-ekonomski uvjeti odreuju
razvoj drutva (njegovu kulturu)
- promiljanje Morgana nije glorificiralo Morganovu podjelu (divljatvo etc.)
- po njemu je povijest oznaena sa sve veom kulturalnom kompleksnou i
progresivnim akumuliranjem tehnologije - progres - ide se naprijed zahvaljujui
akumulaciji
- 2 knjige 1949. "The science of culture", "The evolution of culture"
- te teorije moemo dijeliti na tri djela:
1. teorije kulturalne evolucije
2. perspektiva kulturalnog determinizma
3. prouavanje kulture kao takve: "culturology"
1. kulturalna evolucija - mjerljivost kulturalnog rasta
- porast kulturalne kompleksnosti uvjetovan je psihikim rastom (evolucionisti)
- po njima kulturalni rast mora biti mjerljiv: "koliina energije po glavi stanovnika koju
stanovnik moe kontrolirati i iskoristiti" - identifikacija razvoja s proizvodnjom energije
- vrsta tehnologije koju koriste ljudi za proizvodnju energije
2. kulturalni determinizam - odmie se od prve generacije nakon Boasa, smatrajui ih

idealistima - po njoj ne moemo shvatiti iskustva druge kulture - kultura je

prepromjenjiva i prerazliita
- po njemu je religijsko iskustvo predvidljivo
- na primjer pastoralno drutvo ne moe imati zamiljenog boga kao kralja, a
monarhistiko ih nee imati vie
- ideja slobodnog izbora - povijest kao skup akcija velikih ljudi - po njemu se
pojedinac raa u kulturi koja mu odreuje nain razmiljanja (najvie jezikom) kultura odreuje oblik i nain razmiljanja
3. "culturology" - polje promiljanja materijalnih, drutvenih i simbolikih pojmova
karakteristinih za neku kulturu
- ona treba definirati kulturu kao neto to se moe razumjeti samo na jedan nain,
objanjen kulturalnim terminima
Kod navedenih antropologa vodjeti koji je osnovni teorijski koncept, a i ovo
zapamtiti za definicije izraza:
_ AKULTURACIJA- istraivanja poinju 1935. G.- dodir dvaju kultura pri kojem
jedna kultura namee svoje obrasce drugoj i time je potiskuje- ovisi o razlikama
kultura, broju pripadnika kultura i prisutnosti ili odsutnosti sile- pripadnici
potisnute kulture mogu doivjeti kulturni ok
_ ENKULTURACIJA- dodir dvaju kultura u kojoj jedna kultura zadrava svoju bit,
ali prihvaa neke elemente druge kulture i prilagonava ih sebi- kulturne inovacije
jedna kulture postaju novotarije druge kulture- u amerikoj tradiciji enkulturacija je
sinonim za socijalizaciju
_ DEKULTURACIJA (oslobaanje kulture od tunih elemenata),
KONTRAKULTURACIJA (odbijanje elemenata tue kulture), KOLABORACIJA
(dobrovoljno podvrgavanje tunoj kulturi)
_ kulturni tipovi mogu se mijenjati uslijed akulturacije, promjene prirodne sredine
(npr. klima), promjene veliine zajednice, selidbe, loih sustava sankcioniranja,
stilu kulture (orijentalni, plemenski, zapadnjaki)- kulture nemaju vie od 10%
izvornih elemenata
Izumi i imovacije
_ otkrie je nova spoznaja, a izum je inovacija kod koje se spoznaja upotrebljava na
novi nain- inovacija se selektivno prihvaa jer joj se ljudi moraju prilagoditi, a
onda se tek deava socijalna akceptacija
_ temeljni izumi (npr.luk)- pokreu seriju novih izuma- znanost se razvija
akumulacijom znanja i izuma- do izuma se esto dolazi sluajno, igrom
_ materijalni predmeti se najlake prenose iz kulture u kulturu, na njima moemo
pratiti procese enkulturacije
_ DINAMIZAM (obogaivanje) kulture- pojava inovacija, novih kulturnih elemenata
_ 4 stadija: pojava novog elementa, prihvaanje, postepeno ukljuivanje,
uklopljenost
Kultura, kulturne vrijednosti i regule
_ kultura ivi neovisno od pojedinaca (ekstrahumani aspekt), ona propada
nestajanjem zajednikih vrijednosti, a razvija se samo uzajamnom razmjenom
lanova (humani aspekt)
_ Paradoksi kulture- kultura je univerzalna, a svaka manifestacija je jedindtvena,
kultura je sveprisutna, ali i nesvjesna, kultura je istovremeno stabilna i dinamina
_ Stilovi kulture- rivalitet, kooperacija, borbenost i junatvo, ljepota i umjetnika

nota, fatalizam, bogatstvo- siromatvo, asketizam, mizantropija, razboriti stav

_ VRIJEDNOSTI- preferencije koje su moralno prihvaene u zajednici, momenti
koji djeluju na ljudski izbor, ono ro je poeljno- svaka kultura ima svoje
vrijednosti koje se ne smiju osporavati unutar sistema u kojem postoje- potivanje
nekih vrijednosti dovodi do kontraproduktivnih, iracionalnih ponaanja poremeaji
vrijednosti dovode do poremeaja u itavoj kulturi.
_ VREDNOTE U ljudskoj selekciji vriednosti kroz selekciju se utvruju vrhunske vrijednosti
koje se zovu vrednote i oko kojih se ljudi okupljaju i po njima se ravnaju. Dominantna
vrednota je ona za koju su spremni rtvovati druge vrijednosti. Obino krize naglase koja je to
vrednota na ljestvici vrijednosti (Sloboda, porodica, ivot, ideja itd.)
_IRACIONALNI ELEMENTI U KULTURI. Teko je objasniti da su neki elementi u kulturi i
obiajima prisutni, a beskorisni su ili tetni ak. Takav je nakit koji osakauje (urezivanje
obraza, buenje uiju itd. od ega nisu imune niti jedne generacije. Takvi su i obiaji kod
odjee (oskudnost ili etikete koje prodaju odjeu bez obzira na racionalnost, takvi su tabui kod
jela, neracionalan stav prema ivotinjama (zatvaranje u neprirodno stanite kao briga o
njima), a tome se pridodaje i ljudski interes za negativne drutvene pojave: neprestano govor
o bolestima, interesom za zloin i nasilje, glorifikacija lopova ili gangestera . Mada je jasno
da postoji teta po zdravlje tu dolazi i pretjerano konzumiranje hrane, alkohola, puenje
duhana i koritenje droga u emu se ponajvie ogleda uticaj iracionalnih elemenata u kulturi.
_ SVJETONAZOR- za Redfielda svjetonazor je osebujan pogled na svijet nekog
naroda- prua smisao i uvjerenje da sve ima svoj uzrok, osjeaj reda, nain
racionalnog vienja svijeta, okosnica za interpretaciju znanja- esto odreuje
vrijednosti
_ REGULE- sistemi pravila rijetko kada napisani (esto izraena u poslovicama), za
koje svi lanovi drutva znaju da ih se trebaju iji moraju pridravati, konformiraju
se u skladu sa vrijednostima, obredi, obiaji i mitovi imaju socioregulativnu ulogu
materijalizacija svjetonazora i vrijednosti
_ INSTITUCIJE- organizacijski oblici djelovanja preko kojih ovjek rjeava tekoes vaki
kulturni tip ima sebi svojstvene institucije odreene vrijednostima i
svjetonazorom