SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

POVIJEST - ZEMLJOPIS

Ivan Suilovi

Geografska obiljeja gospodarskog razvoja

Duvna

Diplomski rad

Mostar, studeni, 2014.

SVEUILITE U MOSTARU
FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI
POVIJEST - ZEMLJOPIS

Geografska obiljeja gospodarskog razvoja Duvna

Diplomski rad

Mentor: dr. sc. eljka iljkovi

Student: Ivan Suilovi

Mostar, listopad 2014.

DIPLOMSKI RAD
NASLOV RADA: Geografska obiljeja gospodarskog razvoja Duvna
IME I PREZIME: Ivan Suilovi
S obzirom da se duvanjski prostor nalazi na veim nadmorskim visinama,(800-1200m),
moglo bi se rei da se radi o brdsko-planinskom kraju. No, unato tome klima je
planinska samo u najviim predjelima i vrnim zonama okolnih planina. U veem dijelu
opine prevladava Cfb klima, odnosno klima bukve, dok u najniim predjelima se moe
govoriti o submediteranskoj ili Cfa klimi. to se tie hidrogeografskih obiljeja ovog
prostora, ona su odreena kompleksnou geoloke podloge. Podruje Duvanjskog
polja u hidrogeografskom smislu pripada jadranskom slivu i porjeju Cetine. Jedina
vea rijeka ovog prostora je ujica, koja tee tijekom vlanijeg dijela godine, dok u
ljetnim mjesecima u pravilu presuuje. Na podruju opine Tomislavgrad se nalaze dva
jezera: Blidinjsko i Buko jezero. Buko jezero se s 2/3, a Blidinje s 1/3 svoje povrine
nalaze unutar opine. to se tie drutveno-geografskih obiljeja, ona su rezultat
kontinuirane naseljenosti Duvna jo od prapovijesti. Na podruju opine se nalaze 59
naselja, a veinu stanovnitva ine Hrvati. Problemi Duvna su starenje stanovnitva,
odlazak mlaeg stanovnitva i slabljenje demografskih resursa.
Sve su to problem uzrokovani loom gospodarskom situacijom, a u ovom smo
radu posebno obradili ta gospodarska razdoblja te gospodarske i prirodne potencijale.
Svakako nije za oekivati da e na podruju Duvna u budunosti ivjeti vie stanovnika
nego to ih sada ivi, ali se moe oekivati da e nove generacije prepoznati potencijal
ovog kraja
...70 stranica, ...23 grafikih priloga, ... 13 tablica, ...20 bibliografskih referenci;
Kljune rijei: Duvno, drutvena obiljeja, gospodarstvo, geografska obiljeja
Voditelj: Dr. sc. eljka iljkovi
lanovi povjerenstva:

_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________

Nadnevak predaje diplomskog rada: _________________________________________

Nadnevak obrane diplomskog rada: _________________________________________

Konana ocjena diplomskog rada: _________________________________________

3

SADRAJ
1. UVOD5
2. Metodologija i cilj istraivanja..7
3. Prirodno - geografska obiljeja prostora...8
3.1. Geoloki sastav i graa. 9
3.2 Geomorfoloke osobine. ...10
3.2.1. Egzogeni procesi i oblikovanje reljefa.............13
3.3. Hidrogeografska obiljeja prostora. 20
3.4.Klimatska obiljeja ...29
3.5.Pedologija..36
4. Stanovnitvo i naselja..37
4.1. Stanovnitvo.....37
4.2.Naselja...............41
4..2.1. Broj i organizacija naselja Duvna.........43
5. Gospodarstvo...46
5.1 Gospodarstvo danas.... ..........50
5.2. Struktura poljoprivrede podruja Duvna......52
5.3.Gospodarski potencijali.60
6. Zakljuak.....67
7. Literatura.....69
8. Prilozi...70
4

1. UVOD
Ime Duvno stari je naziv koji potjee jo od Delmata, tj. od glavnoga grada
Delminiuma. Kada se prevede rije dele, delme, to bi nam u prijevodu oznaavalo
ovcu. Takoer se u brojnim jezicima sauvale sline rijei koje oznaavaju dolinu, a sve
potjeu od stare indoeuropske rijei. Prema tome, Delminium bi oznaavao polje ili
udolinu. Kasnijim jezinim preobrazbama, naziv Delminium je preao u Dlmno, zatim u
srednjovjekovno Dumno, da bi se konano, kao oznaka za naselje, ali i itav kraj,
ustalilo ime Duvno. Moemo rei da je Delminium, bilo da korijen vue od rijei ovca
ili pak udolina, ime dobio po karakteristikama ovoga kraja.. Meutim, zbog
nekadanjega naziva Tomislavgrada, ovaj se pojam esto vee iskljuivo uz naselje i
njegovu najbliu okolicu. Ako je etimologija rijei Duvno doista vezana za polje ili
udolinu, onda se ovaj pojam prvobitno odnosio samo na podruje Duvanjskoga polja.
Danas, se meutim, pojam Duvno koristi kao istoznanica za opinu Tomislavgrad, a
kao rezultat drutveno-geografskog razvoja regije koja gravitira Tomislavgradu. Opina
Tomislavgrad, povrine 969km2, esta je po veliini opina u Bosni i Hrecegovini. Na
zapadu granii s opinom Livnom, s kojom dijeli granicu 39.5km, te s Republikom
Hrvatskom u duini 20.3 km. S opinom Kupres granii na sjeveru u duini 30.4 km.

Slika 1. Poloaj Duvna

Izvor: hercegbosna.org., 2013.
5

Geografska obiljeja Duvna su takoer utjecala na razvoj gospodarstva, a to se

odnosi na hidrloloke, hidrogeoloke, hidrogeografske znaajke. Osim njih ne smijemo
zaboraviti takoer drutveno-geografsko obiljeja, a posebno se ta obiljeja odnose na
naselja, stanovnitvo te infrastrukturu naselja na podruju Duvna. Fiziko-geografski,
prostor Duvna dio je vanjskih Dinarida koji ine juni geotektonski pojas koji se
prostire jugozapadno od bosanskih kriljavih planina pa do Jadranskoga mora. Prema
geomorfolokoj regionalizaciji Bosne i Hercegovine, Duvno pripada u juni
geomorfoloki pojas ili u zonu visokoga kra. to se tie poljoprivrede Duvanjskoga
kraja, ona je slabo zastupljena iako je na prvi pogled Duvanjsko polje raj za razvoj
poljoprivrede. Jedan od imbenika koji su utjecali da Duvanjsko polje "miruje" tj. da se
ne obraiva jest injenica to je broj stanovnika u padu, iseljavanje, nekonkurentnost na
tritu. to se tie gospodarstva, ono je meu slabijim u Bih, veina tvornica koje su
nekad bile veliki oslonac su zatvorene, a ono to je ostalo je veinom u privatnom
vlasnitvu lokalnih monika. Nadam se da e ovaj rad poblie objasniti cijelu sliku
geografsko gospodarskog razvoja Duvanjskog kraja.

2. Metodologija i cilj istraivanja

Cilj pisanja ovoga diplomskoga rada jest pokazati dananje stanje gospodarstva
odnosno koje su to pogodnosti i mogunosti za razvoj gospodarstva pod utjecajem
prirodnih, drutvenih potencijala. Takoer u radu su opisani brojni korisni podatci o
Duvnu, o poduzetnitvu, perpektivama i mogunostima ulaganja u budunosti.
Rad je pisan induktivnom metodom to znai da emo pojedinano obraditi
elemente koji su bitni da bi bolje razumjeli kako prirodne a i tako drutvene elemente
koji utjeu ili e utjecati u budunosti na gospodarstvo Duvanjske opine. Kako bi to
sve pokazali koristili smo raznovrsnu literaturu koja nam predouje razne podatke koji
su vani za pisanje ovoga rada.

3. PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA PROSTORA

Poloaj
Na istonoj strani granii s opinom Prozor-Rama i s opinom Jablanica s kojom ima
najmanjugranicu 16.3km, a na jugu s opinom Posuje ima najdulju granicu 53.6km.
Dananje granice opine su rezultat teritorijalnih promjena nakon 2. Svjetskoga rata. Na
karti kotora iz 1894. godine, koju je u svom radu donio satnik Vaclav Radimsky,
vidljivo je da ujica ne pripada tom kotoru, ali su u njega ukljuena naselja juno od
Zavelima, koja danas pripadaju opini Posuja

Slika 2. Duvanjsko polje s okolnim planinskim okvirom unutar geotektonskih c jelina

Bih (Rado i dr., 2012.)
Taj se pojas u potpunosti poklapa sa zonom vanjskih Dinarida. Drutvenogeografski, Duvno se obino spominje kao dio mostarske makroregije. Prema
Rogievom nacrtu nodalno-funkcionalne regionalizacije Jugoslavije, Duvno je regija

koja gravitira prema Livnu, kao potencijalnom regionalnom centru niega reda, dok
istodobno nema jaih veza s makroregionalnim centrima.
3.1. Geoloki sastav i graa
Vei dio stijena ireg podruja Duvna grade vapnenci i dolomiti jurske i kredne
starosti. Ove stijene karbonatnog sastava i sedimentnog postanka taloene su u plitkom,
toplom moru koje je u vrijeme njihova taloenja prekrivalo vei dio Bosne i
Hercegovine. Do neznatnog opliivanja dolazi u vrijeme gornje krede, za to dokaze
nalazimo na podruju Midene, a plitkovodna sedimentacija prestaje pri kraju gornje
krede kada nastupa laramijska orogenetska faza, te dolazi do izdizanja i blagog boranja
terena. Ova faza omoguuje stvaranje boksita na irem podruju. Ponovnim
preplavljivanjem terena tijekom paleogena dolazi do taloenja liburnijskih slojeva,
odnosno tamnosmeih, smeih i pepeljastosivih vapnenaca s tragovima oscilacije
morske razine. Produbljivanje se nastavlja prema sjeveroistoku i dolazi do taloenja
alveolinsko-numulitnih vapnenaca. Tijekom srednjeg eocena ponovno dolazi do
kopnene faze i stvaranja boksita, a slijedi je ponovno preplavljivanje i taloenje debelih
klastinih naslaga. Orogenetskim pokretima krajem eocena i poetkom oligocena,
prestaje marinska sedimentacija na ovom podruju. Teren je jako izboran te je dolo do
navlaenja strukturnih jedinica. (Poljak, 1949.).
U tektonskom smislu ire podruje Duvna pripada geotektonskom pojasu Vanjskih
Dinarida, te je sastavljeno od nekoliko tektonskih jedinica.
Te cjeline su: tuniko-vranska, slovinjsko-cincarska, kupreko-ljubuka i
zavelimska. Tuniko-vransku tektonsku jedinicu karakterizira izmjena antiklinala i
sinklinala generalnog pruanja sjeverozapad-jugoistok na jugu te pruanja jugozapadsjeveroistok na sjevernom dijelu. Omeuje zapadnu stranu Duvanjskog polja i protee
se preko Bukog blata do planine Dinare. Midena planina i Tunica dio su ove velike
tektonske jedinice. Tunicu izgrauju kredne i paleogenske naslage. Grabovika i
Midena planina, Bukova gora s Rokim poljem te Lib planina ine jedinstveni sustav
vrlo poremeenih pravilnih bora. Za slovinjsko-cincarsku tektonsku jedinicu,
karakteristian je kontinuiran slijed naslaga trijasa, jure, krede. Prua se od
9

sjeverozapada, preko Duvanjskog polja na jugoistok do Trebieva. Granica s

cincarskom tektonskom jedinicom otra je samo na podruju ujice, a granica s
dinarskom jedinicom na jugu ide dubokom uvalom koja dijeli Tunicu i Jelovau
planinu. Kupreko-ljubuka tektonska jedinica prua se na sjeverozapadu od Magarice i
Jarma preko Kuprekog polja i planine Ljubue, Idovca i krte, sve do Trebieva.
Najimpozantnija je struktura ove tektonske jedinice ljubuka antiklinala, koja na
podruju Ravna razlomljena uzdunim, a izmeu Ravna i Duvanjskog polja poprenim i
dijagonalnim rasjedima. Zavelimska tektonska jedinica izgraena je od naslaga jurske,
kredne i paleogenske starosti, a prostire se na podruju Vinice, Zavelima, Mesihovine,
Rakitna, Mratnjae i Crnih Lokava. (Poljak, 1949.).
3.2. Geomorfoloke osobine
Duvanjsko polje na kojemu se smjestilo Duvno, jedno je od krkih polja dijela
vanjskih Dinarida koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Polja su velike zatvorene
depresije, ravnoga dna u krkim podrujima. Ona su reljefne forme povezane s ulaskom
i prolaskom vode, i u mnogim aspektima se mogu smatrati podlogama normalnog
fluvijalnog reljefa. Nekoliko je kriterija koje depresija mora zadovoljavati da bi se
nazvala poljem:
1. Ravno dno na vrstoj stijeni ili u nekonsolidiranom sedimentu.
2. zatvoreni bazen sa strmim bokom na jednoj strani
3. krka hidrologija
4. dno polja trebalo bi biti iroko najmanje 400 metara.
Sa svih strana Duvanjsko polje je omeeno veim dijelovima reljefa. Prema
sjeveru ga otvara kanjon ujice, izmeu planine Kovaa i Paklina; prema jugozapadu,
izmeu planine Vrana i Liba, otvara se usjekom Grla prema Blidinju, dok je prema jugu
otvoreno prema Studenim Vrilima. Planinski niz na sjeverozapadu poinje od prijevoja
Privale planinom Tunicom, ije pruanje istok-zapad odstupa od dinarskog pravca
pruanja. Od najvieg vrha Vitrenika 1697 m, Tunica se blago sputa na istok, te
prelazi u breuljkasto podruje graeno od lapora koje se usijeca u polje i na kojemu je
smjeten Tomislavgrad. Sjeverozapadno se na Tunicu nastavlja planina Jelovaa, od
Tunice. Jelovaa na istoku prelazi u Kova planinu, koja je zapravo, dio istog
10

Tunikog niza. Planinski niz prekinut je kanjonom ujice iznad Mokronoga. Nakon
kanjona prema jugoistoku se nastavlja niz koji ovdje ini Ljubua planina. Ona omeuje
Duvanjsko polje s itave istone strane, a od Srana do Mandinog sela dodatno se
usijeca u polje. Najvii vrh Velika Ljubua visok je 1797 m. Na jugoistonom rubu polja
na Ljubuu se nastavlja Vran planina, ije je pruanje u smjeru istok-zapad. Istie se
juni greben Vrana, od vrha Mali Vran 1961 m do Velikog Vrana 2074 m. (Rado., D.,
Rado, J., 2013.).
Jugozapadno od Vrana, polje obrubljuje Lib planina, a izmeu njih se nalazi
usjek Grla. Lib se usijeca prema samom sreditu polja i tako tvori dva dijela, na istoku
tvori kongorski, a na zapadu seoniki dio Duvanjskog polja. Juni dio polja omeen je
breuljkastim podrujem Mesihovine, izgraenim od prominskih konglomerata. Na
njega se na jugu nastavlja planina Gvozd, ija uzvienja tek ponegdje prelaze visinu od
1200 m. Ovdje se polje otvara prema Studenim Vrilima na jugu, a njegova granica
nastavlja prema sjeverozapadu nizom vrhova Midene planine, od kojih je najvii Sinjal
s 1224 m. Midena planina prelazi u krku zaravan zvanu Grabovika planina, na kojoj
je teko po koji vrh vii od 1000 m i konano zavrava na Privali. Najvei dio
Duvanjskog polja se nalazi na nadmorskoj visini od 860-900 metara. Duina mu je oko
20 km, a irina oko 12 km. Najnii sredinji dio polja, Lanite, periodino je plavljen i
prema njemu je koncentrirana lokalna hidrografska mrea. Povrina sliva Duvanjskog
polja je 618 km2, a pripadaju mu i vode junog i jugoistonoga dijela Kuprekog polja.
Glavni tok ujica ponire u Veliki ponor kod Kovaa, te ini jedinstvenu hidroloku
cjelinu sa ujikim polje. Njezin tok takoer pokazuje da je Duvanjsko polje blago
nagnuto od sjeveroistoka prema jugozapadu. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

11

Slika 3. Hipsometrijska karta opine Duvna (D.Rado, 2012.)

Rijeka ujica ima nekoliko manjih pritoka, kao to su: Drina, Vuica, Vrbica,
Ostroac, Joanica i banica. Najvei dio Duvanjskog polja ima nagib terena manji od
dva stupnja. Osim u polju ovakvi nagibi terena pojavljuju se i na okolnim planinama.
Rubove polja karakteriziraju padine nagiba 2-5 stupnja. Najbolji primjeri su padine
sjeverno od Tomislavgrada gdje polje postupno prelazi u breuljkasto podruje, te na
podruju sela Bukovice gdje se blago uzdiu padine Midene planine. Padine uzvienja
koje obrubljuju Duvanjsko polje uglavnom su nagiba 5-12 stupnjeva.. Sjeveroistoni i
jugozapadni rub polja gotovo su paralelni. Te se podudaraju s glavnim rasjednim
zonama. Jasno izraena granica padina okolnih uzvienja i ruba polja vidljiva je od
prijevoja Privala do sela Bukovica. Dobro je izraena i granica sjeveroistonog dijela
polja i Ljubue, pogotovo od sela Kuk do Letke, gdje se strmi rub naziva Greda.
(Raljevi, 1967.).

12

Slika 4. Karta nagiba Duvanjskog polja (Rado, 2012.)

3.2.1. Egzogeni procesi i oblikovanje reljefa
Osim ve spomenutog Duvanjskog polja, koje je najvei oblik kra, egzogeni
procesi koji su formirali istoimene egzokrke oblike su: griine, ponikve, uvale,
korozijske terase, rezidualni humci itd. U nastavku rada emo rei o svakome obliku
poneto. Vapnenci koji grade teren Duvanjskog polja uglavnom su isti, s udjelom
kalcita veim od 90 posto , dok ostatak ine razliite primjese. Ovo je bilo posebno
vano za razvoj krkih oblika kroz geoloku prolost do danas i omoguilo je izrazito
dobro okravanje jer se okravanjem smanjuju debljine stijena i stvaraju specifini
oblici. (Rado., D., Rado, J., 2013.).
Japage-urune ponikve
Japage su udubljenja stmih strana u karbonatnim stijenama u kojima se vidi dno.
Najznaajnije japage na podruju Duvanjske opine su Veliki i Mali Samograd. to se
tie Malog Samograda dubina mu je oko 100 m s jedne, dok mu je druga strana nia i
od nje do dna visina iznosi oko 45 m. Postanak mu je najvjerojatnije vezan za
strukturno-egzogene procese. Korozijom je formirana kaverna u podzemlju, iji se svod
13

uslijed otapanja uruio, te je stvoren oblik kakav danas nalazimo na povrini. Na dnu je
Malog Samograda se nalazi ulaz u pilju, iji se kanali granaju u vie pravaca. U pilji
varira razina vode, a pronaeni su i primjerci piljske faune. to se tie Velikog
Samograda, on se nalazi u blizini Malog Samograda, manje je dubok, ali je prostraniji.
On predstavlja oblik oaze jer se na dnu ouvala autohtona vegetacija, koja je prije
degradiranja ispaom postojala na ovom irem podruju, te predstavlja bioloki refugij.
Sljedei oblik predstavljaju griine. To su reljefni oblici malih dimenzija nastali
korozijom karbonatnih stijena. Iako dimenzijama najmanje, one predstavljaju
najbrojnije krke oblike na povrini. Karakterizira ih velika raznolikost oblika i naina
postanka. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

Slika 5. Mali Samograd (D. Rado, 2012.)

14

Slika 6. Veliki Samograd (D. Rado, 2012.)

Prema izgledu razlikujemo griine u obliku ljebova, krapa te kamenica. Sada emo
neto rei o tim oblicima. ljebovi nastaju na nagnutim, golim stijenskim podlogama,
korozijskim djelovanjem oborinskih voda. Prema niim dijelovima ljebovi se postupno
ire te uslijed bonog irenja esto dolazi do njihova spajanja. to se tie krapa one
nastaju na padinama manjega nagiba, gdje postoje brojne pukotine kroz koje cirkulira
voda i dodatno ih proiruje. Prema postanku razlikujemo one oblikovane na golim
stijenama, te one oblikovane pod pedolokim i vegetacijskim pokrovom. Lijepe
primjere ovih oblika moemo nai na Ljubui. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).
Kamenice su plitke, zdjelaste udubine na golim vapnenakim stijenama nastale
procesima korozije. Naime, zbog zadravanja vode na povrini, a zbog otapanja
karbonatnih stijena, dolazi do produbljivanja kamenica, koje se zbog nakupljanja
neotopivog ostataka u kasnijim fazama razvoja bre ire nego produbljuju. Na veim
nadmorskim visinama moe doi do stvaranja leda u kamenicama, koji ih mehaniki
unitava. Kamenice su, uz lokve izgraene ljudskim radom, bile jedini izvor vode za
stoare koji su ivjeli na planinama jer su izvori rijetkost. Idui oblik su ponikve. One
su udubljenja, obino krunog do eliptinog oblik, nastale poniranjem vode du veih
pukotina. Lokalno se na ovom podruju za ponikvu koristi naziv dolac. Ponikva,
nesumnjivo, najvie ima na Grabovikoj zaravni gdje ih se nalazi preko 8500. Ovakav
15

krajolik se naziva boginjavi kr. Osim na Grabovici vei broj ponikava se nalazi i na
Ljubui. Ponikve su agrarno vrednovane sve donedavno. Obino su, zbog
nepristupanosti, sluile za konju trave, a blie i za povrtlarske kulture. (Rado., D.,
Rado, J.,, 2013.).
Sljedei oblici su humci. Oni su osamljena uzvienja preostala nakon
korozijskog djelovanja na okolne stijene. Najvei je hum Mandina gradina izmeu
Raana i Mandinog Sela, koji se uzdie oko 50 m od razine polja. Na junom dijelu
polja se nalaze jo dva huma, neto prostranija Dobra glava i zapadnije od nje Runjava
glava. Poslije humaca, sada emo neto rei o korozijskim terasama. Nekadanje jezero
koje je u prolosti ispunjavalo Duvanjsko polje prostiralo se mnogo ire od dananje
povrine polja. Dokaz tome su izdignute jezerske naslage te postojanje korozijskih
terasa na rubovima polja. Du sjeveroistonog ruba Duvanjskog polja, od Mokronoga
do Lipe, u duini od 17.5 km, prua se dobro razvijena zaravan Podine. Njezina
prosjena nadmorska visina iznosi 922 m, a ako se zanemari odstupanje na pojedinim
mjestima, Podine su gotovo posve vodoravne. Iznad Sarajlija i Lipe terasa je iroka oko
400 m, dok se iznad Mandina sela suava na 30 do 40 m. Otprilike 30 m nie prostire se
terasa na kojoj su sela Sarajlije, Vedai, Srani, Raani, Mandino selo i Lipa. Ova je
terasa slabije razvedena od gornje, a na pojedinim mjestima uope se ne pojavljuje.
Tako izmeu Sarajlija i Letke u potpunosti izostaje, pa se tu glavna terasa usijeca u polje
gotovo s okomitim lomom. Terasa je ovdje najvjerojatnije bila sastavljena od slabije
otpornih slatkovodnih nanosa, te je nestala u mlaim erozivnim zbivanjima. Na
jugozapadu Duvanjskog polja takoer se dobro uoavaju terase. Najvidljivije su kod
sela Bukovice, gdje je najizrazitija terasa na 930 m, a pored ceste su sauvani i tragovi
terase od 880 m. Tragovi razine na 880 m mogu se uoiti du ruba polja prema
sjeverozapadu. Ovo je jedina razina ovog dijela polja koja je ovoliko rasprostranjena.
Najnia se razina nalazi na visini od 865 m ispred ponora ujice. Na nastanak
korozijske terase na sjeveroistonom dijelu polja uvelike su utjecali potoci koji su
dotjecali s breuljkastog podruja iznad Tomislavgrada. Na tome podruju danas su
najbolje ouvane laporovite slatkovodne naslage, koje su u geolokoj prolosti
prekrivale puno ire podruje. Na poetku nastajanja polja, itav srednji dio dananjega
predjela polja imao je jo visok poloaj. S ovog uzvienja, sastavljenog od nepropusnih
jezerskih naslaga, tekli su vodotoci u raznim pravcima prema niim rubnim predjelima,
16

nosei sa sobom rastresiti materijal i formirajui aluvijalne ravnice. (Bognar, Pecsi,

2000).
Na dodirnim crtama ovih ravnica i vapnenaca dolo je do korozivnih radnji, to
je na rubu polja dovelo do stvaranja korozijske razine. Ta se razina nalazi du cijelog
sjeveroistonog ruba polja na visini od 917 do 938 m. Na razvoj ove razine uvelike je
djelovala ujica, kao i vodotoci koji su se sputali iz dolomitnih zona Ljubue i Vrana,
te iz zone paleogenog lapora Lib planine. Budui da ova razina izostaje izmeu
ujikog i Duvanjskog polja, ne moe se smatrati obinom terasom rijeke ujice.
Razina poinje tek u blizini Duvanjskog polja, gdje su vodotoci naplavili dosta
rastreseni materijal iz nepropusnih jezerskih naslaga, te su uz oblikovanje aluvijalne
ravnice, potiskivali tok ujice prema vapnenakim obroncima na suprotnoj strani. Tako
je nastala movarna i vlana aluvijalna ravnica, uz sve preduvjete za postanak
korozijske terase. Pojedina proirenja korozijske terase objanjavaju se dugotrajnim
obnavljanjem vegetacije zbog dotoka vode, a samim time i duim trajanjem korozije.
Ovdje je nastala i nia razina pokraj Raana i Lipe, koja se nalazi na visini od 892 m.
Junije su vode otjecale u pravcu doline dananjeg Studenog potoka. Tijekom procesa
stabiliziranja tla nastale su oko Bukovice ve spomenute razine oblikovane erozijom.
Tragovi visoke razine od 960 m na obroncima Liba izmeu Omolja, Seonice i Crvenica,
kao i odgovarajui tragovi na suprotnoj strani Seonike uvale, vjerojatno su ostaci
prijanjeg reljefa i nemaju nikakve veze s postankom doline polja. Najnia razina od
865 m, koja se nalazi pred samim ponorom ujice, nastala je u vrijeme kada su vode iz
polja otjecale u pukotinama Grabovice. Ova najmlaa razina ograniena je samo na
dijelove ruba polja najblie ponoru. Korozija i erozija uzdu crta gdje se dodiruju
vodonepropusni slojevi i rub vapnenca udruenim djelovanjem stvorile su spomenute
uvale i dale polju dananji izgled. Sada emo rei o piljama. One su endogeni krki
oblici s barem jednim horizontalnim kanalom iji nagib ne prelazi 45 stupnjeva. Nastaju
proirivanjem pukotina u podzemlju, odnosno otapanjem okolnih stijena. Na irem
podruju Tomislavgrada pojava pilja uglavnom je vezana za rub Duvanjskog polja, a
speleoloki objekti bogato su ukraeni piljskim ukrasima. Najreprezentativniji primjer
je pilja Dahna u selu Omerovii na sjeverozapadnom rubu polja, iji su do sada
otkriveni kanali dugo oko 1000 m. Zbog injenice da se na istoj strani polja pojavljuje
jo nekoliko pilja na istoj visini, moe se pretpostaviti da se radi o nekadanjim
17

ponorima Duvanjskog polja. Zanimljiva je pojava izvor-pilja u Bukovici i Briniku, iz

kojih u vlanijem dijelu godine izvire voda, a neki od tako nastalih tokova ak se
ulijevaju u rijeku ujicu. Jame su endogeni krki oblici vertikalnih kanala, odnosno
kanali su nagiba veeg od 45 stupnjeva. Na ovom podruju jame se pojavljuju u
velikom broju, osobito na podruju Grabovike zaravni. (Bognar, Pecsi, 2000).
Osim tektonske predispozicije, za oblikovanje reljefa irega podruja
Tomislavgrada zasluni su egzogeni procesi oblikovanja reljefa. To su u prvom redu
padinski i fluvijalni procesi. Na podruju Duvna postoje dvije vrste padinskih procesa:
gravitacijski procesi te procesi vezanih za djelovanje oborinskih voda na padinama.
Gravitacijski procesi vezani su za naruavanje stabilnosti stijenske mase na padini, koja
se pod utjecajem atmosferilija, gravitacije ili naglog podrhtavanja, poinje kretati niz
padinu, pritom je erodirajui, da bi u konanici stvorila karakteristine oblike. Ovi
procesi se veu uz padine iji je nagib vei od 32 stupnja. Osipanje je proces kotrljanja
materijala niz padinu, kojim se formiraju toila i sipari. Stalnim kotrljanjem materijala
stvara se lijeb koji se naziva toilo, a promjenom nagiba formira se lepezasti oblik koji
se zove sipar. Sipar karakterizira granulometrijska diferencijacija, odnosno sortiranje
materijala po veliini. Pritom vei komadi stijenske mase zbog vee brzime i
akceleracije zavravaju dalje, dok se manji komadi akumuliraju blie siparu. Mogue je
da se kretanjem materijala niz padinu ne formiraju toila, nego se materijal ravnomjerno
osipa. Tada nastaju forme koje se nazivaju koluvijalni zastori, zbog toga to se ovaj
materijal naziva koluvij. Ovi oblici pojavljuju se u najveoj mjeri na zapadnoj padini
Lib planine, iznad sela Borani, to je djelomino uvjetovano sastavom stijena. Naime,
padine su graene od zrnstog vapnenca koji je podloan destrukciji. Osim na Libu,
sipari i koluvijalni zastori pojavljuju se na strmim padinama Tunice neto zapadnije os
sela Stipanjii. Uruavanje je proces slian osipanju, osim to kod uruavanja niz padinu
kreu vei blokovi. Ovo je sezonski proces, a uvjetovan je naruavanjem stabilnosti
stijenske mase uslijed razliitih imbenika kao to su prisutnost vode u tlu, razliita
temperatura vode, zaleivanjem vode unutar pukotina itd. Materijal koji se kree niz
padinu naziva se kolapsijum. Uruavanje je takoer prisutno na zapadnim stranama Lib
planine, gdje se uruavaju vei stijenski blokovi. (Rado, D., Rado, J., 2013.).
Spiranje je arealno-destrukcijski proces koji se odvija pod utjecajem
atmosferilija i gravitacije. Primjerice, kia udara o povrinu i formira kine brazde. Ako
18

je kia intenzivnija, brazde se ispune vodom i niz padinu se formira vodeni film koji
vri destrukciju itavom povrinom. Spiranje je prisutno na gotovo svim okolnim
planinama, osim Grabovike zaravni, zbog manjih nagiba, a pospjeeno je injenicom
da su padine svih planina ogoljene i uglavnom bez vegetacije. to se tie konkretno
Grabovike zaravni, to je krka je zaravan smjetena izmeu Bukog blata, Duvanjskog
polja i Rokog polja u Vanjskim Dinaridima Bosne i Hercegovine. Karakterizira je
blaga hipsometrijska energija, od kojih najvie odstupa antiklinala Midene planine.
Najznaajnija pojava na Grabovici svakako su ponikve, kojih ima preko 8500, no
najzanimljivije meu njima su urune ponikve na sjevernom dijelu Grabovice. Postupne
promjene socijalno-gospodarske situacije u ovom kraju u posljednjih 50-ak godina
dovele su do konanog naputanja tradicionalnog toarstva prisutnog na ovim
prostorima od predrimskih vremena. Samim time, nestale su i stoarske nastambe na
planinama, zvane stanovi, te se ivot premjestio u nie predjele, na razine okolnih
krkih polja. Nestankom ljudi na Grabovici dolazi do sukcesije vegetacije i zarastanja
infrastrukture koritene do nedavno stanova, putova, lokava i sl. Projekt Staza
Grabovica kojeg provodi udruga Naa batina, predvia ponovno vraanje u uporabu
pojedinih staza na Grabovici, osobito na njezinom sjevernom dijelu. Obnovom starih
putova planira se javnosti predstaviti krke fenomene ovog dijela Grabovice, urune
ponikve Veliki i Mali Samograd, te Surdup. Postavljanjem info ploa i putokaza staza e
istovremeno biti rekreativnog, ali i edukativnog karaktera za ljude svih narataj. (Rado,
D., ari, M., Peri, M., 2012.)
Ako se vodeni mlazovi s dviju susjednih padina spoje, formira se bujica koja
formira jarugu i destruira padinu. Bujica nosi materijal i taloi ga u obliku plavina.
Manje plavine su vidljive u podnojima okolnih pplanina nakon jaih kia. Procesi
bujienja i jaruenja najintenzivniji su na padinama Tunice, u breuljkastom podruju
oko Tomislavgrada, a ima ih i na Ljubui. Kod sela Vedaii formirana je velika jaruga
zvana Draga, kojom bujice sezonski donose materijal s planine Ljubue. Podruje
kongorske uvale Duvanjskog polja grade pijesci koji su u geolokoj prolosti nastali
donosom materijala bujicama kroz usjek Grla izmeu Liba i Vrana. (Rado, D., Rado,
J, 2013.).
Nakon jezerske faze, Duvanjsko polje je izgledalo drugaije nego danas.
Dananju depresiju polja ispunjavali su jezerski sedimenti, koji su danas najbolje
19

ouvani na breuljkastom podruju oko Tomislavgrada, dok ih na drugim dijelovima

polja vie nema. Odnoenje ovih sedimenata posljedica je fluvijalnih procesa. Prvotno
se s Tunice, koja je izdignuta nakon jezerske faze, obruavali brzi potoci bujinog
karaktera odnosei sedimentirane slatkovodne naslage. Ovi su tokovi, osim to su
destruirali sedimentirane naslage, pomicali i tok alogene ujice, koja se usijecala u te
iste naslage. Danas je rezultat ovih procesa vidljiv na potezu Duvno-Letka, gdje se polje
sputa prema koritu ujice koje se usjeklo gotovo do samoga vapnenakoga ruba polja.
Danas rijeka ujica mirno tee poljem, od ulaska u polje kod Mokronoga do ponora u
Tubolji. Sredinji dio polja, zvani Lanite, movaran je i gotovo posve ravan predio koji
je u razdobljima kia ili nakon otapanja snijega due vrijeme pod vodom. U profilima
korita ujice vidi se da su naslage u dubljim dijelovima sastavljene od glinovitih
sedimenata sa zonama pijeska. Truljenjem movarnog bilja na povrinskim dijelovima
aluvijalne ravnice nastao je debeli sloj humusa. U te naslage usjekla se ujica i otkrila
podlogu izgraenu od slatkovodnih lapora. (Marjanovi, Prskalo, Gali, 2005.)
3.3. HIDROGEOGRAFSKA OBILJEJA PROSTORA
Hidrogeoloke osobine dinaridske karbonatne platforme u bitnoj mjeri odreuje
regionalna i lokalna tektonska struktura. Litostratigrafski lanovi u grai ovoga
podruja su nabrani, izljuskani, navlaeni i rasjedani. Navlaenje je bilo viestruko i s
horizontalnim pomacima reda veliine vie desetaka kilometara, a eoni su dijelovi
navlaka uoljivi i do vie stotina kilometara. Formiran je sloeni sklop primarnih i
sekundarnih navlanih struktura, s poprenim rasjedanjem i tipinom blokovskom
strukturom. (Rado, D., Rado, J, 2013.).

20

Slika 7. Hidrogeoloka karta Duvna (Rado, 2012.)

Ovo je, uz druge imbenike pospjeilo procese okravanja i odredilo
hidrogeologiju ovoga kraja kao tipino krki sustav cirkulacije podzemnih voda.
Osnovne hidrogeoloke znaajke krkih podruja odreuju vapnenci, za koje je vezana
veina krkih oblika. Poroznost je u kru uglavnom sekundarnog karaktera, ako rezultat
viestrukog i trajnog procesa otapanja karbonatnih stijena. Ovaj proces poznat pod
pojmom okravanje, ima vie komponenata, a posljedica mu je recentno stanje krke
poroznosti nekog podruja u kojem cirkulacija podzemnih voda i cijeli hidroloki ciklus
podlijeu vrlo sloenim zakonitostima.Osnovne su forme poroznosti vapnenakih
stijena pukotine, kaverne i krki kanali, a stupanj okravanja ili gustoa pojava krkih
pora u prostoru distribuirana je vrlo heterogeno. Za razliku od funkcije vapnenaca,
hidrogeoloka uloga dolomita nije jednoznana, iako je vrlo znaajna. Ona je
promjenjiva i uvjetovana nizom imbenika kao to su: kemijski sastav, petrografska
struktura, tektonska oteenost. Udio u karbonatnom kompleksu, strukturni poloaj itd.
Dolomiti u pravilu imaju funkciju hidrogeolokog izolatora, a na povrini raspostiranja
formiraju normalnu hidrografsku mreu i teren bez krke morfologije. (Rianovi,
1993.)
21

Dolomiti nemaju uvijek funkciju hidrogeolokih barijera i naslaga koje

spreavaju dotok vode na povrinu, pa ak ni kod iste litostartigrafske pripadnosti.
Ponekad se i u homogenim dolomitnim masama formira poroznost pukotinskokavernoznog, pa ak i tipino krkog tipa. Dolomiti, na kontaktu s vapnencima esto
pospjeuju okravanje. Trijaske, jurske i kredne naslage vapnenaca i dolomita uglavnom
su dobro vodopropusne i spadaju u vodonosnike pukotinsko-kavernozne poroznosti.
Klastine naslage, a posebno fline naslage eocena, imaju znaajnu hidrogeoloku
funkciju. To su stijene s funkcijom hidrogeolokih barijera, vodonepropusne. (Cviji,
1900.).

Slika 8. Karta propusnosti stijena Duvna (Rado, 2012.)

Na podruju Duvanjskog polja hidrogeoloke osobine dijelimo ovako:

a) Hidrogeoloki kolektori pukotinsko-kaverozne poroznosti, veoma vodopropusni
b) Hidrogeoloki izolatori pukotinske poroznosti, vodonepropusni

22

c)Kompleks hidrogeolokih kolektora i izolatora mjeovitog tipa poroznosti,

vodonepropusni do vodopropusni
d) Hidrogeoloki kolektori intergranularnog tipa poroznosti, propusni.
Prostor Duvanjskog polja pripada podruju visokoga kra. Zbog vapnenaca, koji
su vodotopivi, ovo podruje karakterizira podzemna pukotinska cirkulacija
voda.Najvei rijeni tok je rijeka ujica. Izvori ujice se nalaze na oko 1000 metara
nadmorske visine, u blizini utvrde Stranj, na samoj granici s kuprekom opinom, oko
2 kilometra juno od zavrnih ponora Milaa na Kuprekom polju. Po pravcu toka dvaju
vodotoka proizlazi da je ujica nadzemni nastavak Milaa. ujica nastaje od
povremenih vrela Velikog i Maloga Strnja. Voda izbija iz pukotina jurskih vapnenaca
samo za veih oborina. Male vode Milaa ne pojavljuju se na tim izvorima. Spajanjem
vode Velikog i Malog Strnja poinje tok ujice. U sunom periodu ujica nema vode
do vrela Volarac. Dalje se nastavlja u pravcu juga, te prolaskom kroz istoimeno naselje
ulazi u ujiko polje, koje je zapravo dolinsko proirenje ujice. Paralelno s njom u
pravcu sjever-jug tee potok Jaruga, sve dok ne utee u ujicu u blizini turskog mosta.
Svojim tokom ujikim poljem, ujica meandrira, to je karakteristino za mehanizam
voda gornjeg toka. (Rogli, 1953.).
Iza ujikog polja ujica ulazi u kanjon podno sela Galeia u duini od oko 8
kilometara. U kanjonskom dijelu nema stalnih izvora, nego se pojavljuju ponorne zone
u kojima se gube male vode ujice. Ovi su gubici vidljivi samo kod malih protoka.
Izlaskom iz kanjona kod sela Mokronoge, ujica ulazi u Duvanjsko polje. Neposredno
nakon ulaska s desne strane prima Vuicu, koja odvodnjava podruje Buhova i Eminova
sela. ujica dalje nastavlja tei prema selu Letki, gdje se pribliava samom rubu polja.
Blizu sela Vedaia prima kratki tok Rakitu, koja tee od istoimenog izvora. U Rakitu
na polovicu njezina toka utjee potok Mlava, koji paralelno tee s ujicom na razdaljini
neto veoj od kilometar i koji odvodnjava sredinji dio polja. (Rado, D., Rado, J,
2013.).
Taj potok, osim u Rakitu, otjee i u Vrbicu u pravcu Kola. Dubokim buenjima
dokazano je da voda koja izbija na vrelu Rakita, ako i na vrelu ispod Letke, predstavlja
samo manji dio voda koje protjeu krkim podzemljem.Odatle ujica meandrirajui
nastavlja tok prema Periima. Od Peria tee prema jugu, zatim skree na zapad te
23

prima povremeni potok koji ovim dijelom polja paralelno tee od meandra ispod
Vedaia. Za velikih voda ne samo da ovaj potok protee, nego razina ujice poraste
toliko da se spoji s ovim, nekoliko stotina metara udaljenim potokom. Odmah nizvodno
zdesna prima potok koji odvodnjava livade istono od avarovog Stana. Dalje ujica
tee prema jugu, slijeva primajui vode najveeg joj pritoka Drine. Drina svoj tok
zapoinje istono od naselja Karaii, tee prema zapadu i odmah s lijeve strane prima
Studenu.Tok nastavlja pratei sami rub Lib planine. Odmah nakon Crvenica u Drinu s
juga utjee Miljacka, koja izvire podno planine Gvozd.(Rado, D., Rado, J, 2013.).Ona
ima dva glavna izvora: Crno i Veliko vrilo. Danas se Miljacka tijekom veeg dijela
godine gubi u ponorima koji su se otvorili na dijelu toka do Stepena, dok je nekada
dotjecala u juni dio Duvanjskog polja, gdje bi se ulijevala u Drinu, koja se ovdje
naziva Riinom. Nekada je uz Miljacku bilo i 25 mlinova, iji su ostaci vidljivi i danas.
Zanimljivo je da je na Miljacki, nie od izvora, izgraena prva hidroelektrana na ovom
podruju. Nakon utoka Miljacke Riina nastavlja tei uz rub Lib planine, ovoga puta
prema sjeveru i tek kod Omolja skree svoj tok prema sredinjem dijelu polja gdje
prima povremeni tok koji tee od Peine u Bukovici i odvodnjava zapadni i sredinji
dio.

24

Slika 9. Hidroloka karta (Rado, 2012.)

U ovom dijelu toka u ujicu se zdesna ulijevaju potoci koji dolaze od Kola, a
koji veinom teku kroz melioracijske kanale. Jedan od njih je i potok Seget, koji izvire
na breuljkastom podruju sjeverozapadno od Tomislavgrada. Seget direktno utjee u
ujicu, kanalom izgraenim za potrebe odvodnje otpadnih voda Duvna. Po Segetu je
Tomislavgrad poetkom 17. stoljea nosio ime upanj-Potok. Prolaskom ispod sela
Kovaa, ujica se pribliava ponoru tekui koritom strmih strana. Samo 130 metara
prije poniranja ispod Grabovike planine, u selu Tubolji, u ujicu utjeu vode Ostroca,
planinskog potoka ije su vode, prikupljene na padinama Tunice i Jelovae, formirale
proluvijalne nanose kroz Duvanjsko polje. Konano, ujica nestaje u ponoru u Tubolji,
da bi se kao Riina pojavila u 5 kilometara udaljenom Vrilu na razini Bukog blata.
Bojenjima je u vie navrata potvrena veza ponora u Tubolji i izvora Riine na Bukom
blatu. Meutim primijeeno je da voda, osim u Riinu, otjee i u drugim smjerovima.
Boja iz ponora ujice pojavila se u vrelima u Sinjskom polju: Grabu, Velikoj i Maloj
Rudi, Ovrlji, te na razini Imotsko-bekijskog polja u Opacu i Suvaji. (Rianovi,
1993.).
25

Na istonom dijelu polja, izmeu planina Ljubue i Liba, postoji nekoliko manjih
tokova. Vodom se opskrbljuju s okolnih planina, te bujinim tokovima koji dolaze kroz
usjek Grla iz smjera Blidinja, te kanjonom Bubalo iznad Kongore.
Buko jezero umjetna je akumulacija na najjunijem dijelu Livanjskog polja, izgraena
kao spremnik vode za hidroelektrane na Cetini. Prije izgradnje nasipa i potapanja Buko
blato je bilo tipino krko polje kojim je tekla Riina. U hladnijem dijelu godine zbog
poveanog dotoka vode s viih razina, a malog kapaciteta ponora, Riina bi plavila
polje, koje se zbog toga i nazivalo blato. Riina se gubila u ponorima na jugozapadnom
dijelu Bukoga blata, a oni su je odvodili do lijevih izvora Cetine na razini Sinjskoga
polja. Nakon desetljea radova Buko blato postalo je jezero 1972. Godine. U srazu
ovjeka s prirodom , izbuene su stotine istranih buotina. Slijedile su tisue buotina
za injekcijske zavjese kojima se ubrizgavanjem posebne mase spreavao gubitak vode
kroz raspucalo krko polje. (Rogli, 1953.).

Slika 10. Buko jezero (Foto M. Rado,2012.)

26

U branu Kazaginac, dugu 2909 m i visoku 20 m, ugraeno je 1 700 00 m3 kamena i

gline, a u branu Podgradina oko 160 000 m3. U novostvorenom jezeru pohranjeno je
800 milijuna m3 vode. Izgradnjom akumulacije poinje iseljavanje stanovnitva
okolnog podruja. Uzroci su vezani za prisilni prestanak bavljenjem poljoprivredom tog
preteito poljoprivrednog stanovnitva. Bukoblatski kraj se nikad nije oporavio od
demografskih gubitaka koje je tada doivio. Za najveega vodostaja, kada je
akumulacija puna, povrina Bukoga jezera iznosi 55,92 km2. esto se ovo jezero
spominje kao najvea umjetan akumulacija u Europi, no Buko blato ne spada ni u 10
najveih europskih akumulacija. Postoje tvrdnje da je potapanje Bukoga blata utjecalo
na promjenu mikroklime okolnog podruja. Budui da na jezeru nema meteorolokih
postaja koje trajno biljee podatke, teko je utvrditi pravo stanje. Najblie postaje,
Tomislavgrad i Livno, u razdoblju 1961. 1990. pokazuju blagi porast temperature, ali
se taj porast moe povezati s globalnim zatopljenjem.(Boievi, 1981.).
Openito se kao pozitivan imbenik akumulacija spominju mogunost
rekreacije, turizma, ribolova i drugih gospodarskih grana. Iako Buko jezero postoji vie
od 40 godina, na njemu se nije razvio nikakav vid turizma, niti bilo koja gospodarska
grana koja bi bila vezana za jezero, iako su potencijali veliki. Jedan od problema je taj
to razina jezera nije stalna. Za turistiki razvoj potrebno je uspostaviti stalnu razinu
jezera te osigurati dotok iste vode. Meutim, vie razine s kojih jezero dobiva vodu,
Kupreko, ujiko, i Duvanjsko polje, nemaju rijeena pitanja skupljanja i obrade
otpadnih voda. Fekalne se vode prikupljaju u crne jame, koje se procjeuju u krko
podzemlje, kojim pak cirkulira voda. Istodobno se u poljoprivredi koriste razliiti
preparati sintetskog podrijetla koji se ispiru iz tla i zavravaju u podzemnim ili
povrinskim vodotocima. Budui da je za krki prostor karakteristina podzemna
pukotinska cirkulacija vode, dio zagaenja dolazi i u Buko jezero. Sljedee jezero o
kojem emo neto rei je Blidinjsko jezero. Ono se smjestilo na nadmorskoj visini od
oko 1185 m, u udolini izmeu planina Vrana i vrsnice zvanoj Dugo polje. Na njegovoj
povrini susreu se opine Tomislavgrad i Posuje te ga meusobno dijele.(Boievi,
1981.).
Razina se jezera poveava u vlanijem dijelu godine ili u proljee kada se zbog
topljenja snijega na okolnim planinama formiraju bujini tokovi koji ga hrane vodom. U
27

ljetnim mjesecima razina mu pada zbog smanjene prihrane vodom u vidu bujinih
tokova. Jezero gubi vodu isparavanjem i podzemnim procjeivanjem kroz raspucale
stijenske komplekse. Prema topografskoj karti, povrina mu je 3.5 km2. Dno Dugog
polja, na kojemu se nalazi i Blidinjsko jezero, ispunjeno je glacijalnim,
glaciofluvijalnim i jezerskim nanosima, ali i deluvijalnim materijalom donesenim s
okolnih planina. Na krajnjem jugozapadu formirana je i eona morena, ostatak
nekadanjeg ledenjaka, zbog ega se pretpostavljalo da je jezero glacijalnog postanka.
Prema usmenoj predaji, nekada je sva povrina dananjega jezera bila obraivana, a
voda se nije zadravala aki ni u proljee, za vrijeme najjaih planinskih bujica. Tek se
zaepljenjem ponora kojim je nekada voda otjecala, dolazi do formiranja jezera.
(Boievi, 1981.)

Slika 11. Blidinjsko jezero (Foto, I. Rai,2012.)

28

3.4. KLIMATSKA OBILJEJA

to se tie klimatskih obiljeja podruja Tomislavgrada, ona su dosta sloena. U
narodu je ovaj kraj poznat po surovoj, vrlo otroj klimi, s jakim vjetrovima, burom i
jugom, kao i vrlo hladnim i snjenim zimama. Prosjene zimske temperature su bile
izmeu -10 i -15

C, a ljetne su bile izmeu 20 i 25

C. imbenici koji odreuju

klimu opine Tomislavgrad su sljedei:

1. Geografski smjetaj - nalazi se otprilike na sredini izmeu suptropskoga pojasa i
visokoga i subpolarnoga pojasa niskoga tlaka zraka, odnosno u pojasu u kojem je
intenzivna razmjena tropskih i polarnih zranih masa.
2. Geomorfoloke osobine prostora - nadmorska visina i planina koje ga okruuju
3. Blizina Jadranskoga mora - udaljenog 20-ak kilometara zrane linije od pograninih
dijelova opine, s reljefnim barijerama koje spreavaju dotok toplog zraka s mora
4. Biljni svijet, akumulacija Buko blato, ali i drugi imbenici, ukljuujui i ovjeka koji
na globalnoj razini utjee na klimu. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

20.0

15.0

10.0

5.0

0.0
1

10

11

12

-5.0

Slika 12. Srednje mjesene temperature Tomislavgrad

Izvor: Meteoroloka stanica Tomislavgrad,2012.
29

20.0

15.0

10.0

5.0

0.0
1

10

11

12

10

11

12

-5.0

Slika 13. Srednje mjesene temperature Livno

Izvor: Meteoroloka stanica Livno, 2012.

20.0

15.0

10.0

5.0

0.0
1

-5.0

Slika 14. Srednje mjesene temperature Kupres

Izvor: Meteoroloka stanica Kupres, 2012.
30

Iz ovih podataka moemo zakljuiti da najnie mjesene temperature ima podruje

Kupresa, posebno u prvom mjesecu sa -5,8C.
Ovo podruje ima obiljeja umjereno kontinentalne klime, po nekima
pretplaninske. Prema Koppenovoj klasifikaciji,ovaj prostor pripada prostoru Cfb klime,
odnosno umjerene tople vlane klime s toplim ljetom, poznate i kao klima bukve. Jedini
su pouzdani podaci o klimi irega podruja naselja Tomislavgrada mjerenja
meteoroloke postaje Tomislavgrad. Meutim, kod odreivanja klimatskih znaajki
Duvanjskog polja i njegove okolice, bilo je potrebno usporediti klimatske podatke s
podatcima susjednih meteorolokih postaja Livna i Kupresa. to se tie razdoblja
osunanosti na podruju Duvanjskog polja, ona iznosi 2200 sati godinje. To je
posljedica modifikacijskoga utjecaja reljefa, odnosno postojanja depresija krkih polja
koja pogoduju eoj pojavi magle nego na susjednom priobalnom podruju, te pojave
orografske naoblake. Naime, u susjednom priobalnom podruju trajanje osunanosti je
oko 2600 sati godinje. S obzirom da se trajanje osunanosti mjeri samo na
meteorolokoj postaji Livno, na takav zakljuak o prosjenom trajanju osunanosti
ukazuje i injenica da je u klimatolokoj postaji Tomislavgrad zapravo neto manja
naoblaka tijekom godine. Suprotno tome, prema sjeveru se trajanje osunanosti
smanjuje, na to ukazuje trajanje naoblake na podruju klimatoloke postaje Kupres.
Zbog modifikacijskog utjecaja reljefa, prvenstveno niskoga junog oboda polja,
iako se dno polja nalazi na oko 900 m nadmorske visine, srednja je godinja
temperatura zraka oko 9.0

. Skoro istu srednju godinju, kao i relativna mala

odstupanja srednjih mjesenih temperatura zraka, ima i susjedno, ali za skoro 200 m
nie podruje Livanjskog polja. To se prvenstveno moe objasniti jae izraenom
reljefnom barijerom hrpta planine Dinara, koja sprjeava jae utjecaje s juga, odnosno s
mora. Suprotno tome, jai pad, odnosno vee vertikalni gradijent temperature zraka
osjeti se na sjevernom planinskom podruju, prema prostoru Kuprekoga polja. Naime,
na tome je podruju vertikalni gradijent temperature zraka 1

C za svakih 100 m

visine. Na to da je na podruju Duvanjskog polja jak utjecaj toplih zranih masa s mora,
31

ukazuje i relativno mala amplituda zraka, ali i injenica da je postaja Tomislavgrad

toplija od veine postaja u gorskom dijelu Hrvatske. (Vukadin, 2011.).
Ovom podruju najveu koliinu oborina donosi ciklone koje se kreu tzv. Vd
koridorom koji se protee du istone obale Jadrana.. Najveu koliinu padalina primaju
planinska podruja Dinare i Biokova, preko 2000 mm. Na podruju Duvanjskoga polja
prosjeno padne oko 1200 mm oborina, a to je posljedica postojanja lokalne
zavjetrinske zone planine Tunice. Za sve postaje karakteristian je mediteranski
pluviometrijski oborinski reim s dva maksimuma i dva minimuma oborina. Glavni je
maksimum koliine oborina tijekom studenoga, dok je sekundarni u razdoblju od
sijenja do travnja. Glavni je minimum u ovim postajama tijekom srpnja, a sekundarni
od sijenja do oujka. Ipak i tijekom srpnja koliina oborina vea je od 50 mm na svim
postajama, to u odnosu na termike znaajke ne bi trebalo utjecati na pojavu jake sue.
Takoer, zbog injenice da je ovo krko podruje, gdje dolazi do poniranja oborinske
vode, utjee na este sue tijekom ljetnih mjeseci. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
1

10

11

12

Slika 15. Prosjena koliina oborina po mjesecima Tomislavgrad (mm)

Izvor: Meteoroloka stanica Tomislavgrad, 2012.

32

160
140
120
100
80
60
40
20
0
1

10

11

12

Slika 16. Prosjena koliina oborina po mjesecima (mm) Livno

Izvor: Meteoroloka stanica Livno, 2012.

160
140
120
100
80
60
40
20
0
1

10

11

12

Slika 17. Prosjena koliina oborina po mjesecima (mm) Kupres

33

Izvor: meteoroloka stanica Kupres, 2012.

Iz ovih podataka proizlazi da je ukupna koliina oborina najvea na podruju
Tomislavgrada sa 1246 mm.
Zbog reljefne otvorenosti prema jugu, odnosno naglih prodora toploga zraka s
mora, zadravanje snijega na podruju Duvanjskoga polja relativno je kratkotrajno.
Snijeg se zadrava prosjeno oko 35 dana, dok mu maksimalna visina dosee oko 50
cm. Postupno se prema sjeveru poveavaju duina zadravanja snjenog pokrivaa, kao
i njegova visina. Tako se na podruju Kuprekoga polja snijeg zadrava oko 115 dana
godinje, dok mu je visina 115 cm. Treba naglasiti da se snijeg due zadrava na
zavjetrinskim i zasjenjenim mjestima na junom rubu polja. to se tie vjetra, na
cijelom podruju prevladavaju kontinentalni vjetrovi, a meu njima se po svojim
osobinama posebno istie bura. On je izrazito hladan i suh vjetar, koji pue na mahove,
a dugotrajnija je i jaa zimi nego ljeti. Nastanak bure najee je vezan uz prodore
hladnih zranih masa sa sjevera, koje se nagomilavaju u susjednim depresijama srednje
Bosne. Kao posljedica takvoga modifikacijskog utjecaja reljefa najee pue iz pravca
sjevera. Bura se takoer izdvaja i kao najsnaniji vjetar na ovom podruja (3.1 bofora).
(Rado., D., Rado, J.,, 2013.).
Tablica 1. estina i pravac vjetra na podruju Duvna
Pravac vjetra
estine pojedinih pravaca vjetra
(%)
Srednje brzine pojedinih pravaca
vjetra (m/s)

S
W

N
W

12.
9

4.3

5.7

2.0

2.5

2.0

1.8

2.3

NE

SE

29.
7

38.
3

3.7

1.5

2.0

3.1

2.5

2.0

2.4

SUM
A
100.0

Srednj
a
brzina
2.74

Izvor: Meteoroloka stanica Tomislavgrad, 2014.

Tablica 2. estina i pravac vjetra na podruju Livna

Pravac vjetra
estine pojedinih pravaca vjetra (%)

C
42.
3

N
9.9

NE
5.5

SE

S
W

N
W

SUM
A

6.3

10.
0

6.2

6.3

7.1

6.4

100.0

34

Srednja
brzina

Srednje brzine pojedinih pravaca

vjetra (m/s)

3.1

3.0

2.2

2.5

2.4

2.0

2.0

2.3

2.49

SE

S
W

N
W

SUM
A

4.8

1.8

2.9

100.0

2.8

2.4

2.1

Izvor: Meteoroloka stanica Livno, 2014.

Tablica 3. estina i pravac vjetra na podruju Kupres

Pravac vjetra
estine pojedinih pravaca vjetra (%)
Srednje brzine pojedinih pravaca
vjetra (m/s)

NE

30.
8

25.
1

7.8

2.1

2.8

21.
8

2.6

3.1

1.8

1.9

2.9

Srednja
brzina
2.71

Izvor: Meteoroloka stanica Kupres,2014.

Za razdoblja s burom karakteristine su vedrine, ali i nie temperature zraka od
prosjenih. Drugi vjetar po svome znaenju na ovom podruju je jugo. Znatno je ei
zimi nego ljeti, a veliko znaenje ima zbog topline i vlage koju donosi. Upravo za
razdoblja s jugom dolazi do pojave oborina. Tijekom zime jugo utjee na naglo
kopnjenje snijega. Kao posljedica mikrolokacije postaje, ali i kotlinskoga karaktera
polja, dolazi do razdoblja bez vjetra. To je posljedica ve spomenute zatvorenosti,
odnosno nie nadmorske visine od susjednoga obodnog podruja. Takvi dani bez vjetra,
zimi pogoduju razvoju inverzija, odnosno hlaenju dna polja dugovalnom radijacijom,
dok suprotno tome, ljeti pogoduju jakom zagrijavanju. U pravilu to su najhladniji,
odnosno najtopliji dani. Takoer, u hladnijem dijelu godine kao posljedica termikih
inverzija moe doi do pojave magle, osobito u ranim jutarnjim satima. Broj dana
godinje s maglom u Duvnu iznosi 21. (Mayer, 1998.).

35

3.5. PEDOLOGIJA
Na irem se podruju Tomislavgrada nalazi velik broj pedolokih jedinica,
formiranih kao rezultat sloenosti i raznolikosti pedogenetskih imbenika i njihova
zajednikog djelovanja. Litologija i struktura stijene, reljef, hidroloke i vegetacijske
znaajke, kao i ljudske djelatnosti, uvjetuju podrijetlo, razvoj i znaajke tla u prostoru.
Ovisno o konstelaciji pedogenetskih imbenika, a osobito geolokih, geomorfolokih i
antropogenih, na irem podruju Tomislavgrada razvijene su i kartografski izdvojene
razliite kombinacije sljedeih tipova tala: fluvisol, ranker, regosol, randzina,
kalkokambisol, eutrini kambisol, litosol. Rasored tala pod utjecajem je morfologije
terena formirane tektonskim pokretima i geomorfolokim procesima u prolosti, ali i
sadanjosti. Podruje Duvna nalazi se na fluvisolu, a to je aluvijalno tlo koje pripada
klasi nerazvijenih hidromorfnih tala, a karakterizira ga aluvijalni nain vlaenja. Razvoj
ovoga tipa tla posljedica je plavljenje Duvanjskog polja u vlanom dijelu godine.
Naime, zbog padalina te otapanja snijega dolazi do prazasienja podzemlja vodom na
podruju ponora, to za posljedicu ima plavljenje polja. Ovaj tip tla predstavljaju
najmlai, preteno rijeni sedimenti u kojima sedimentacija prijei razvoj tla, zbog ega
su procesi pedogeneze slabo izraeni. Nastaju poplavnim vodama uz rijene tokove koji
nanose erodirani materijal tla i matinog supstrata. Zbog recentne sedimentacije nema
razvijenih genetskih horizonata i to je graeno od slojeva, uz moguu pojavu inicijalnog
horizonta. (kori, 1986.).

36

Slika 18. Pedoloka karta ( Rado, 2012.)

4. STANOVNITVO i NASELJA
4.1. Stanovnitvo
Naseljenost ovih prostora moe se pratiti od prapovijesti do dananjih dana.
Malo je sauvanih povijesnih dokumenata koji svjedoe o broju i strukturi stanovnitva.
Moderni popisi stanovnitva poinju se provoditi tek u 18. i 19. stoljeu. Dok je u Bosni
i Hercegovini prvi popis proveden 1879. godine. Tek od tada se moe, na standardiziran
37

nain, prouavati stanovnitvo. Ono to je znaajno za veliki dio prolosti, jest da se

stanovnitvo nalazilo u predtranzicijskoj fazi, odnosno njegovo kretanje bilo je
obiljeeno visokim stopama rodnosti i smrtnosti. Samo mali rast mortaliteta uzrokovao
bi smanjenje broja stanovnika, dok bi natalitet imao suprotni uinak. Unato velikom
fertilitetu, smrtnost je ograniavala rast stanovnitva i zapravo ga odravala
stagnantnim. Promjene u prirodnom kretanju stanovnitva dogaaju se tek razvojem
moderne medicne i razvojem ivotnih uvjeta. Tada se mortalitet naglo smanjuje, dok
natalitete ostaje jo visok. Time zapoinje proces zvan demografska tranzicija, koji u
pravilu zavrava padom stopa nataliteta i mortaliteta na niske razine.(Gelo, Grizelj,
Akrap, 1995.).
Moemo zakljuiti da je stanovnitvo do drugog svjetskoga rata kontinuirano
raslo. Ratna dogaanja, koja su u velikoj mjeri pogodila i duvanjski kraj, uzrokovala su
da je popis stanovnitva iz 1953. pokazao manji broj stanovnika. No, kako to i biva
nakon velikih sukoba, poslijeratno razdoblje obiljeila je faza demografskog oporavka.
Treba imati i na umu da je opina Tomislavgrad do polovice 1950-ih godina imala i
drugaije granice. Tada je u njen sastav ulazila ujica dok su naselja junije od
Zavelima, prikljuena Posuju. Od 1961.-1971. godine zabiljeen je blagi pad broja
stanovnika, a to se moe objasniti poetkom odlaska na rad u srednju i zapadnu Europu,
a u kasnijim razdobljima izmeu popisa, pad je broja stanovnika znaajniji. S obzirom
da 2001., kao ni 2011., nije proveden slubeni popis stanovnitva, broj stanovnika se
moe procjenjivati na temelju dostupnih podataka, kao to su razliite statistike koje
vode Crkva ili neke druge ustanove, meutim takve podatke ne treba izravno
usporeivati sa slubenim popisima jer je metodologija popisivanja razliita. Ali
konano je proveden popis stanovnitva u Bih, prema kojemu u opini Tomislavgrad
ivi 33 032 stanovnika. (Rado, D., Rado, J., 2013.).
Tablica 4. Pregled broja st. u Duvnu po godinama
Godina

1948

1953

1961

1971

1981

1991

2013

Broj

28378

29864

33046

33135

3066

3000

3303

stanovnik
a
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.

38

Nacionalna struktura stanovnitva Duvna je gotovo homogena. Prema popisu iz

1991. godine, prevladava stanovnitvo hrvatske narodnosti, dok Muslimani i Srbi ine
relativno mali udio.

Slika 19. Kretanje stanovnitva opine Tomislavgrad od 1931. do 1991. Izvor:

Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad, 2012.
34000
33000
32000
31000
30000
29000
28000
27000
26000
25000
1

39

Slika 20. Kretanje stanovnitva opine Tomislavgrad od 1948.-2013. godine. Izvor:

Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad, 2012.
U skladu s tim bila je i religijska struktura stanovnitva. Recentni demografski
trendovi u opini Duvno slini su onim trendovima koji se javljaju 1970-ih godina.
Stanovnitvo je danas u jo nepovoljnijim poloajima s obzirom na broj radnih mjesta,
no iseljavanje jo uvijek nije dramatino koliko bi moglo biti, a sve zahvaljujui
ostavtini duvanjskih gasterbajtera. (Rado, D., Rado, J., 2013)

40

Slika 21. Promjene dobno-spolne strukture stanovnitva opine Tomislavgrad

Izvor: Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad, 2012.

41

Mlae stanovnitvo gotovo bez iznimke odlazi na studije u regionalne centre kao
to su: Mostar, Split, Zagreb, a mnogi tamo i ostanu zbog posla. Osim samog smanjenja
broja stanovnika, posljedica toga je i manji broj roene djece,odnosno ini se da se
ponavlja scenarij vidljiv u razdoblju izmeu popisa 1971.-1981. Ono to je takoer
vidljivo, znatno je manji udio broja stanovnika roenih 1920-ih godina. Ono to prati
podruja koja su ula u zavrnu fazu demografske tranzicije, niske stope smrtnosti i
rodnosti, a samim time i smanjenje broja stanovnika te iseljavanje uslijed negativnih
gospodarskih trendova, zahvaa i Duvno. Ovi su procesi neizbjeni i u mnogo bogatijim
drutvima nego to je nae, meutim posljedice ovakvih procesa mogue je ublaiti kroz
brojne intervencije: bolje uvjete ivota, kolovanja, zdravstvene skrbi, rekreacije i
najvanije, zapoljavanja, a zatim kroz voenje aktivne pronatalitetne politike na razini
opine te prilagodbu zajednice najmlaim lanovima drutvima. Sve ovo treba biti
dugoroni cilj svake lokalne vlasti da bi se, ako ne poveao, onda barem zadrao broj
stanovnika na odreenoj razini.(Gelo, Grizelj, Akrap, 1995)
4.2. Naselja
Kroz povijest se broj naselja, kao i njihov oblik, razmjetaj i veliina, znaajno
mijenjao. Isto vrijedi za nastambe i gospodarske objekte. Tragovi i obiljeja starih
naselja obraeni su u povijesnom prikazu. Dananja naseljena mjesta u opini su
novijeg doba, a ako postoje nastambe starijega datuma, onda su one u vrlo loem stanju.
Vei naselja smjeten je podno nekadanjih ilirskih utvrda. U posljednje vrijeme nestaje
starih kamenih kua, okunice su se potpuno promijenile. Sve je manje tala za stoku i
pojata. Suhozidi kojima su bile ograene okunice, vrtli i guvna sauvani su jo samo u
naputenim mjestima. Dananja naselja se razvijaju uz prometnice, grade se velike kue
modernog arhitektonskog stila. Prema svemu ovome, moemo rei da i nema malih
kua u kojima se teko ivjelo. (Gelo, Grizelj, Akrap, 1995.).

42

Slika 22. Naselja opine Duvna (D. Rado, 2012.)

To su uglavnom kue u kojima nitko ne ivi ili ivi samo netko od starijih. U
dananje vrijeme neki zaseoci nestaju, a u selima je sve manje stanovnitva. Ovo
posebno vrijedi za izoliranija sela, za ona koja nisu blie gradu ili uz prometnice. Stariji
izumiru, dok mladi odlaze u druge zemlje zbog posla. U Duvnu deruralizacija ne
prestaje, osim u onim mjestima koja imaju povoljniji poloaj. U njima dolazi do
deagrarizacije. Stanovnitvo koje u njima ivi sve se manje bavi poljoprivredom te su
sve znaajniji utjecaji proizvodnog i uslunog sektora. Mnogi postavljaju pitanje jesu li
to uope sela? Meutim, brojne moderne kue su najveim dijelom godine prazne,
jedino za kratko razdoblje Boia i u ljetnim mjesecima, oive.

43

4.2.1. Broj i organizacija naselja Duvna

Naselja na podruju Duvna su razmjetena po cijelom njegovom teritoriju,
najvie na rubu Duvanjskog polja, zatim u podruju oko Bukog blata, gdje su nakon
stvaranja akumulacije doivjela veliku preobrazbu i egzodus stanovnitva. Manji je broj
naselja oko ujikog, kao i oko Rokog polja. Opina Tomislavgrad slubeno broji 59
naselja, od ega samo jedno gradskog tipa-Tomislavgrad. Opinsko vijee 2008. godine
donosi odluku o utemeljenju i organiziranju mjesnih zajednica na podruju Duvna.
Ovom odlukom je utemeljeno 29 mjesnih zajednica, od kojih neke imaju vie sela i
zaselaka. Konano to se tie broja stanovnika u naseljima na podruju Duvna, kao i
broj kua, gospodarskih objekata i svega ostalog, teko je tono utvrditi. Novi je popis
stanovnitva nuan i on bi trebao pokazati pravu sliku stanovnitva i naselja opine.
Treba se nadati da e prelijepa i nadaleko poznata duvanjska sela opstati, da rasko kua
ne bude samo raj za umirovljenike i one koji dolaze na odmor. (Urbanistiki program sa
elementima generalnog urbanistikog plana, 1970.).
Tablica 5. Broj popisanih osoba, kuanstava i stanova u opini Tomislavgrad, 2013.
Kanton,

Ukupno

opina,

popisanih

naseljeno

osoba

Broj
popisanih

Broj
popisanih

domainstava stanova

mjesto
Tomislavgrad
Baljci
Blauj
Bobara
Bogdaii
Borani
Bukova gora
Bukovica
Cebara
Crvenice
avarov stan

33032
335
236
352
831
319
939
226
1.002
349

7875
87
52
93
202
100
205
56
202
90

9001
96
56
108
21
93
212
60
206
103

Dobrii

455

139

154

Donji Brinik

811

194

223

Eminovo selo

616

142

15
44

Galei

344

77

89

Donja Prisika

74

17

17

Gornji Brinik

116

34

54

Grabovica

586

151

19

Joanica

215

48

51

Kazaginac

319

73

72

Kolo

1.008

246

291

Kongora

952

178

357

Korita

223

73

51

Kovai

360

87

103

Krnjin

132

31

33

Kuk

240

59

53

Letka

560

147

155

Lipa

331

70

97

Liskovaa

249

50

50

Lug

243

62

60

Mandino selo

454

95

106

Mesihovina

996

227

240

Mijakovo

253

65

86

polje
Mokronoge
Mrkodol
Omerovii
Omolje
Opleani
Pasi
Podgaj

585
1.082
290
662
378
263
201

140
251
63
167
81
73
53

137
303
78
215
94
79
55

Prisoje

1.251

274

302

Radoi
Raani

111
41

28
9

31
11
45

Raeljke
Renii
Roko polje
Ronjae
Sarajlije
Seonica
Srani

388
143
1.015
140
476
451
327

79
17
223
37
96
111
81

79
17
264
50
102
132
83

Stipanii

1.252

271

291

ujica
Tomislavgrad
Vedai

1.876
5.760
549

428
1.493
155

473
1.728
196

Vinica
Vojkovii
Vranjae

741
290
25

143
67
10

156
76
10

Vrilo

357

101

112

Zaljie

70

20

22

Zaljut

59

16

17

Zidine

123

36

44

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.

5. GOSPODARSTVO
Prije nego to krenemo s pojedinanim prikazom gospodarskoga stanja u Duvnu,
morat emo kroz podatke prikazati cijelo gospodarsko stanje u Herceg-Bosanskoj
upaniji, odnosno u kantonu 10.
Tablica 6. Pregled Bdp-a po opinama u kantonu 10
Opina

Stanovnitv

GDP - u

GDP po

GDP po

tisuama.

stanovnik

stanovnik

KM

uu

uu

KM

KM-FBiH
= 100
46

Bosansko

2.057

15.948

7.753

113,7

Drvar

11.070

31.896

2.881

42,2

Kupres

3.368

31.896

9.470

138,9

Glamo

4.602

15.948

3.465

50,8

Livno

31.785

191.376

6.021

88,3

Tomislavgrad

26.997

111.636

4.135

60,6

K - 10

79.879

398.699

4.991

73,2

Federacija

2.338.270

15.947.98

6.820

100,0

Grahovo

BiH
0
Izvor: Makroekonomski pokazatelji po kantonima, 2013.
Gospodarstvo Duvanjske opine nakon Drugog svjetskog rata do dananjih dana
obiljeile su neke znaajke zbog kojih ga je mogue podijeliti u tri cjeline:
a) Razdoblje 1945.-1960. godine
b) Razdoblje 1960.-1990. godine
c) Razdoblje 1990.-2000. godine
to se tie ovoga prvoga razdoblja moemo rei da je stanovnitvo opine
ivjelo je uglavnom od poljoprivrede, vie od 90% proizvodnje, odnosno od ratarstva i
stoarstva na vlastitim posjedima. Poljoprivredni vikovi, ako ih je moglo biti, prodavali
su na trnicama. Najei kupci bili su iz Dalmacije. Budui da poljoprivreda nije
osiguravala minimum ivotnih potreba, niti je nudila bolju budunost, Duvnjaci su
odlazili na privremene radove u Slavoniju, Baranju, Baku, Srijem i Crnu Goru, svugdje
gdje se moglo zaraditi, bilo da se radilo o tekim poljoprivrednim poslovima, bilo o
probijanju putova. Od gospodarskih subjekata u duvanjskom kraju su poslovala ova
poduzea:

47

1. Rudnik mrkog ugljena u Eminovom selu, odnosno u Vuipolju, koji je zapoljavao

malo radnika, a zbog primitivne eksploatacije te nerentabilnosti zatvoren je poetkom
60-ih godina
2. Dravno dobro koje se bavilo ovarstvom
3. Zemljoradnika zadruga koja je prikupljala i otkupljivala ljekovito bilje
4. Pilana u ujici
Osim navedenih poduzea postojalo je nekoliko obrtnikih radnji: kovakih,
krojakih, postolarskih i brijakih te nekoliko gostionica i trgovina. Ta izrazito
nerazvijena opina po zavretku Drugog svjetskog rata nije imala ni osnovnu
infrastrukturu. Prihod Duvna tada je bio iskljuivo od poreza na zemlju koji se teko
prikupljao, zbog ega su se esto primjenjivale prisilne mjere naplate odvoenjem
stoke. Budui da je iz Duvanjske opine znatan broj mladia bio u hrvatskoj vojsci,
narod je bio politiki nepodoban te nije imao preduvjeta za dobivanje nekakve
republike ili savezne pomoi. Posljedica takva stanja bila je da su mnogi mladi ljudi,
suoeni sa surovou ivota i mladenakom snagom, poeli krajem 50-ih godina bjeati
preko granice kako bi se domogli stranih zemalja, a najee im je odredite bila
Australija.
Poetak ezdesetih godina, mnogi radno aktivni Duvnjaci su doekali s radou,
jer je otvorena mogunost zapoljavanja u Njemakoj. Usprkos sloenoj proceduri u
Njemakoj, a jo sloenijoj u matinoj opini, zbog pribavljanja putovnica-odlasci su
bili sve vei i brojniji. Poelo se bolje zaraivati i graditi kue. U to vrijeme se otvara
Plastika, tvorniki pogon koji je zapoljavao tridesetak radnika, to je bilo poetak
industrijskog razvoja Duvna. Uz proizvodnju plastinih cijevi proizvodi se i umjetna
koa, a broj radnika se poveava. Otvaraju se nova poduzea: Bosnapromet, Transport,
Vran, Deminium, razvija se trgovina, promet, ugostiteljstvo i graevinarstvo. Meutim,
ni takav razvoj ne zadovoljava potrebe puanstva pa se odlasci u Njemakoj ne
smanjuju, a u Duvnu i dalje posao dobivaju politiki podobni. Najznaajniji je
gospodarski subjekt u Duvnu, Tvornica kabela, otvorena 1982., godine, a gradnja joj je
djelomino financirana novcem buduih radnika. Broj zaposlenih u Duvnu u to vrijeme
je iznosio oko 3000 radnika i slubenika, to je bilo znatno ispod stvarnih potreba.

48

Ve 1989. godine, donesen je zakon o samostalnom privreivanju, koji je

omoguio veu inicijativu privatnom sektoru. Intenzivnije se pristupa poduzetnitvu u
podruju obrtnitva, ali ne sa irokim djelokrugom obrtnikih zanimanja, nego se
inicijative u najveoj mjeri iscrpljuju u otvaranju prodavaonica i ugostiteljskih objekata.
Naalost, taj pozitivni trend usporio je rat 90-ih godina te istovremeno, to izravnim
razaranjem, to neizravnim gubljenjem i poremeajem trita i financijskih tokova,
unitio ionako skromno gospodarstvo Duvna. Postojea poduzea stavila su se na
raspolaganje obrani u okviru Hrvatskog vijea obrane, pri emu je najvanije mjesto
pripalo Tvornici kabela, koja je proizvodila za potrebe vojske, prihvaala izbjeglice,
popravljala oruja itd. Zavretkom rata trebalo je restruktuirati gospodarstvo, pokrenuti
proizvodnju, demobilizirati vojsku. Vlastite mogunosti Duvna su skromne, a pomo se
ne dobiva. Usprkos izraenim programima oivljavanja poduzea, ni jedno duvanjsko
poduzee nije dobilo financijsku potporu Federacije ni od drugih tijela i financijskih
ustanova, uz obrazloenje da se mogu natjecati samo privatna poduzea. Budui da jo
nije bilo zakona o privatizaciji, u Duvnu su meu prvima krenuli u transformaciju
vlasnitva koristei metodu dokapitalizacije, kako bi se zadrao postojei broj
zaposlenih. Do danas su privatizirana tri drutvena poduzea: DIP ujica, DP Pekara i
DGP Vran, dok su ostala u proceduri.
5.1. Gospodarstvo danas
Tablica 8. Zaposlenost po opinama Herceg bosanske upanije 2012. god.
Opina

Broj

Uee u

radnih stanovnitv
mjest

u%

a
Bosansko

332

15,8

Drvar

1039

13,5

Kupres

725

22,2

Livno

4166

13,8

Grahovo

49

Tomislavgrad

2737

12,7

Glamo

570

16,2

9569
14
Izvor: Duvanjski zbornik, 2012.
Iako je intenzivno zapoeo proces nastajanja privatnog poduzetnitva, ipak je jo uvijek
stanje teko i u mnogoemu nejasno. Gotovo 700 gospodarskih subjekata ostavlja sliku
gospodarskog procvata, ali naalost nije tako, jer najvei broj njih tek zapoljava 1 ili 2
osobe te se ni cijela obitelj ne moe zaposliti u takvim tvrtkama. Najee inicijative
svode se, kao to smo ve naveli, na otvaranje prodavaonica i ugostiteljskih objekata te
neto ostalih sitnih obrta. Stanje radnog statusa, broja zaposlenih i vlasniki odnos je
vidljiv iz sljedeih pregleda:

Tablica 9. Pregled broja zaposlenih po sektorima

u Tomslavgradskoj opini,2012.
Redni broj
Naziv
Broj
sektora

zaposlenih

1.

Primarni

101

2.

Sekundarni

398

3.

Tercijarni

430

4.

Kvartarni

817

Ukupno

1746

50

Izvor: Duvanjski zbornik, 2012.

900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
1

Slika 23. Grafiki pregled broja zaposlenih po sektorima.

Izvor: Duvanjski zbornik, 2012.

5.2. Struktura poljoprivrede podruja Duvna

Orografski, pedoloki i posebno klimatski uvjeti oblikovali su kroz protekla
stoljea strukturu poljoprivredne proizvodnje podruja Tomislavgrad. Tradicijska
poljoprivredna proizvodnja odrala se praktiki do poetka 20. stoljea, kada slijede
brojni dogaaji koji e se presudno odraziti na poljoprivredne odnose duvanjskog kraja
te trae opseniju analizu.
Tablica 10: Struktura poljoprivrednih povrina opine Tomislavgrad 1891. i 1899.
godine
kategorija
njive
vrtovi
livade

1891
Km2
135
0.9
79.2

1891
%
14,27
0.1
8.37

1899
Km2
146
6
125

1899
%
15.72
0.70
13.55
51

vinogradi
0
panjaci
614.3
uma
78.3
neproduktivno
38
ukupno
945
Izvor: Duvanjski zbornik 2013.

0
65
8.26
4.2
100

0
553
77
19
926

0
59.72
8.26
2.05
100

Iz ove tablice se moe vidjeti da je na preko 90 000 ha oko 60% povrina pod
panjacima uz daljnjih 10% udjela pod livadama, to inicira dominantnu stoarsku
proizvodnju na preko 70% povrina. ume i neproduktivno zemljite prekrivaju tek
neto vie od 19% povrina. Konano, njive, to ukljuuje i vonjake i vrtove,
zapremaju tek oko 16,5% povrina.
Ova tablica nam je pokazala kakvo je stanje bilo prije, tonije od 1891.-1899. godine.
Sada emo donijeti podatke vezane za dananje stanje poljoprivrednih povrina na
podruju Duvna.

Tablica 11. Pregled poljop. zemljita u opini Tomislavgrad

Opina

Oranice(ha

Panjaci(ha

Kultiviran

Ostalo

Movarn

Ukupno(ha

o poljop.

poljop.

zemljite

zemljit

zemljite

e
Tomislavgrad

860.68

5977.34

13097.08

4021.33

29356.43

Izvor: Prostorni plan podruja Herceg bosanske upanije,2012.

Velike poljoprivredne povrine od 70 000 ha sa kojima raspolae opina, uinile
su ovaj kraj izrazito poljoprivrednim gdje se stanovnitvo tradicionalno bavilo ovom
djelatnou. Razvoj poljoprivrede na podruju Duvna, sastavni je dio ukupnog
52

gospodarskog razvoja i ima odgovarajue veze s ostalim granama: umarstvom,

turizmom, a posebno na sebe vee i prehrambenu industriju i to kao nadogradnju bez
koje poljoprivredni sektor ne moe funkcionirati. Opina Tomislavgrad je 2009. godine
dala poljoprivrednim proizvoaima u zakup 850 hektara zemljita. Prema sadanjoj
naseljenosti na jednog stanovnika je u prosjeku dolazilo 2.54 ha poljoprivrednog
zemljita. Brojno stanje pojedinih vrsta stoke vaan su pokazatelj i dobar temelj za
budua razvojna opredjeljenja u ovoj grani. U opini tradicijski egzistiraju stoarske
grane:
-

Ovarstvo: brojno stanje ovaca iznosi oko 25 000 grla. Odmah poslije rata
ovarstvo je doivjelo brzi trend rasta koji je vie rezultat inicijative pojedinaca
nego organiziranog uzgoja. Evidentirana su 63 obiteljska gospodarstva koja se
bave proizvodnjom ovjeg mesa i tradicionalne proizvodnje ovjih sireva. Stada

ovaca na tim gospodarstvima broje 100-3000 grla.

Govedarstvo: brojno stanje goveda se kree oko 6000, a godinja proizvodnja
mlijeka od 8.000.000 litara govori o znatnom utjecaju poljoprivrede na ukupni
dohodak ove opine. U posljednje vrijeme uinjeni su znaajni pomaci u uvozu
plemenitih pasmina a i u poveanju broja obiteljskih gospodarstava koja dre od
10-40 grla goveda. Ta obiteljska gospodarstava moraju podlijegati sustavu
kontrole po svim zakonskim odredbama u proizvodnji i prometu hrane. Samim
tim e se reducirati broj dratelja sa manjim brojem krava.

Ovarstvo kao jedna od buduih stratekih opredjeljenja obiteljskih gospodarstava u

povoljnijem je poloaju, jer ovji mlijeni proizvodi zbog svoje kvalitete nemaju
ozbiljniju konkurenciju iz uvoza. Trite za kvalitetne ovje sireve i janjee meso
postoji, meutim proizvoai sireva moraju standardizirati svoj proizvod prema
zakonima trita i propisima Europske Unije.
-

Kozarstvo: sa svojih 570 grla bilo je preputeno stihiji. Tek sada postoje

pokuaji stvaranja mini farmi koza za proizvodnju i preradu mesa i mlijeka.

Od ostalih vrsta stoarske proizvodnje spomenut emo specifian nain tova
svinja, kad domainstva kupuju svinje od nakupaca, koje su uvezene iz
susjednih zemalja. Tov obino traje 3-4 mjeseca. Procjenjuje se da za vrijeme
klanja u jesen nabavi i zakolje preko 10 000 svinja.

53

Peradarstvo: kao grana stoarstva ima uglavnom ekstenzivan karakter. Meutim

u posljednje vrijeme sve se vie otvaraju farme koka nesilica kapaciteta 200 do

500 komada.
Proizvodnja meda na ovim prostorima datira od davnina. Meutim, prevladavalo
je vie kao hobi pelarenje. Ispaom pela na ovom, ekoloki certificiranom
podruju, moe se dobiti ekoloki med. Danas imamo preko 20 pelara sa 100 i
vie konica pela

Duvanjski kraj od davnine se bavio uzgojem stoke pa bi bilo zanimljivo vidjeti kakvo je
stanje klanja stoke krajem 1999. god u toj grani djelatnosti:
Tablica 12. Klanje stoke u klaonicama Hercegbosnaske upanije u IV. Tromjeseju
1999. godine
Broj zaklanih grla

Bruto teina
Ukupno tona

Randman
Kg po

Goveda ukupno

956

332

grlu
347

Telad do 150 kg

285

38

134

57.0

Junad od 150 do

274

108

394

52.3

Junad iznad 450 kg

262

122

462

51.7

krave

135

64

475

50.2

Ovce ukupno

3622

122

34

54.9

Janjad
Starije ovce

2227
1395

59
63

26
46

56.6
53.4

Svinje ukupno

11900

933

78

73.1

Perad ukupno

17000

44000

2.6

65.8

52.2

450 kg

Izvor: Duvanjski zbornik 2013.

54

Iako se prethodni podaci odnose iskljuivo na klanje stoke u klaonicama, ipak se iz njih
i njihove usporedbe s pregledom odnosa uvoza i izvoza moe zakljuiti da vlastita
proizvodnja stoke ne zadovoljava vlastite potrebe za hranom koja se nadomjeta iz
uvoza. Meutim, iz pregleda o uvozu i izvozu hrane i ivih ivotinja iskazanih u USD
uoljiv je osjetno vei uvoz od izvoza u ovom sektoru:
Tablica 13. Pregled izvoza i uvoza hercegbosanske upanije
OPIS

Hrana i ive

1998

IZVOZ
1999.
99./98

.
1946

.
41.01

798

ivotinje
Izvor: Duvanjski zbornik 2013.

1998.

UVOZ
1999. 99./98

43.24

29.65

.
68.56

Iz prethodnih podataka i informacija moemo zakljuiti da Duvnjaci relativno

dobro ive, to je nemogue iskazati kroz relevantnu ekonomsku i socijalnu analizu.
Najvei uzrok takvog proturjeja su primanja, odnosno zarade u SR Njemakoj onih
koji jo uvijek rade kao i onih koji primaju njihove mirovine, to ima utjecaja i na
mogunost zarada onih koji nikada nisu radili u Njemakoj. Naravno, da ovakvo stanje
ne moe dugo potrajati, pa su mnogi zabrinuti. Duvno je proivjelo posljednjih 15-ak
godina dva vana dogaaja koji su obiljeili cijelo desetljee i koji e utjecati jo dugo:
1. Promjene iz socijalistikog gospodarenja i drutvenih odnosa u trino s
demokratskim promjenama
2. rat protiv velikosrpskih agresora i sukob s Bonjacima
Zapoete drutvene mjere i privatizacija jo traju pa postojei gospodarski subjekti kao
da ekaju ishod tih promjena. Novo ne nastaje, staro se ne gasi, nezaposlenost raste,
politiko stanje se ne stabilizira zbog jakog utjecaja meunarodnih snaga i svojevrsnog
protektorata. Pojedinci se uputaju u poduzetnitvo koje za sada daje samo stanovite
pozitivne obiteljske uinke bez mogunosti opeg boljitka. Tragajui za boljom
budunou svoje djece mnogi se iseljavaju s ognjita, razoarani su ishodom
domovinskog rata i ostankom u nedefiniranoj dravi. Ukratko, gospodarska i socijalna
slika prilino je teka i neizvjesna. (Krito, 2000.).

55

Za podruje Duvna, nakon stoarstva, ratarska je proizvodnja imala presudno

znaenje. Usprkos tome, penice, ra i druge itarice danas nestaju iz proizvodnje, iako
su bile prisutne i na najmanjim povrinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima, na
podruju Blidinja, ak i na preko 1000 m visine. to se tie uzgoja poljoprivrednih
kultura, moemo rei da je penica kao osnova prehrane na podruju Tomislavgrada u
uzgoju od pamtivijeka, tako da ne udi izreka u narodu: Duvno-itnica Dalmatinska.
Ovdje se jo uzgajaju: pir pravi, pir ilj, pir dvozrni, tvrda penica, bijela penica te
obina penica. Svaka ova kultura imala je vei broj sorti, a sve dijelimo na dvije
osnovne skupine: pireve, kojima zrno ne ispada iz pljeve te prave penice kojima
ispada. Kroz povijest se mijenjala vanost pojedinih itarica i postupno se smanjivao
udio pira na raun penice, koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom
20. stoljea. U duvanjskom kraju obina penica nikad nije preuzela primat u
proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske stoga to je proizvodnja bila
ekstenzivna te su stare sorte tvrdih i bijelih penica pokazale boljima Brojni su nazivi za
ove itarice. Pirevi su naelno krupnik, jednozrni pir je ilj, a dvozrni plea; tvrda su i
bijela penica te se nazivaju jednako. Bijela penica je belija ili u narodnoj pjesmi
opjevana penica bjelica. Iako danas zaputene, ove penice imaju vrlo zanimljiva
svojstva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti, na hladnou i vjetar, prilagodljivost
na loije uvjete proizvodnje, vrlo snane i vrste biljke, velike klasove, krupno i vrlo
kvalitetno zrno za daljnju preradu. Jeam se uzgajao kao stona krma, ali se koristio i u
ljudskoj prehrani kao jemena kaa. U uzgoju je rjee ozimi, a ee jari jeam.
Kvaliteta jema s duvanjskog i livanjskog polja bila je nadaleko poznata, a jeam se
prodavao irom Dalmacije. Ra se uzgajala za brano, ali i za slamu, koja se kao i
manjim dijelom penina slama, koristila za prekrivanje kua, tala. Ra je bila jedina
ozima itarica na planinskom dijelu Duvna, primjerice, izmeu Vrana i vrsnice. Zob se
koristi kao stona hrana, kao i napolica, smjesa penice ili jema s rai. Proso i sirak
zrna uzgajaju se ponajprije za stonu, ali u godinama oskudice i za ljudsku hranu te se
u zapisima o narodnoj medicini na podruju Duvna spominje proseni kruh. (Rado., D.,
Rado, J.,, 2013).

56

Slika 23. Pogled na Duvanjsko polje (D. Rado, 2012.)

Heljda se nekada, dodue u manjoj mjeri, uzgajala na ovom podruju, dok je
danas praktiki nepoznata. Kukuruz, od dolaska u 16. stoljeu, preuzima primat u
proizvodnji i prehrani, koja se sve veim dijelom oslanja na kukuruzno brano, od
kojega se radi kruh i pura. Uzgaja se domai tvrdunac iz skupine mediteranskih
tvrdunaca s vie sorti. Manje se uzgaja tvrdunac sitnog zrna, te neto osmorednih
tvrdunaca. Kasnije se u proizvodnji pojavljuju i ameriki kukuruzi u tipu zubana,
najvie za stonu hranu, a za stoku se koristi i zelena masa, bilo svjea bilo kao silaa.
Uzgoj kukuruza bio je stoljeima kljuan za opstanak, a cijele generacije odrasle su na
tek malo zamaenoj puri. Danas se i kukuruz sve manje sije. to se tie mahunarki one
se uzgajaju od pamtivijeka, ali nikada na veim povrinama. Grah i bob za mahune, ali i
narodnu medicinu, a graak i slanutak za potronju u zelenom stanju, uzgajaju se
veinom uz kue, u povrtnjaku. Proizvodnja svih ovih mahunarki za suho vrijeme,
ukljuujui bobicu, grah poljak i leu, te daleko manje prisutne grahorice i vuiku,
odvija se na polju. Sve se ove mahunarke naelno koriste za ljudsku hranu, iznimno kao
stona hrana. Ostaci itarica i mahunarki u istim slojevima arheolokih nalazita
Dalmacije i Bih ukazuju da su zajedno koritene u prehrani, a tako se jo uvijek koriste i
danas. Kupusnjae se kao izvorno mediteranske kulture oduvijek uzgajaju na podruju
Tomislavgrada. Najstarija je u uzgoju ratika, a kasnije se pojavljuje glavati kupus, po
emu je prepoznatljivo ire podruje sela Crvenice sa svojim crvenikim kupusom. Tek
57

u novije doba u uzgoju su ostale kupusnjae: kelj, kelj pupar, korabica, cvjetaa,
brokula. Krumpir se na podruju Dalmacije pojavio 1767. godine i nakon poetnog
otpora poeo se masovnije proizvoditi i sve vie prodirati u unutranjost. Zabiljeeni su
viekratni sluajevi da se, posebno u godinama gladi, za jelo koristio dobiveni stoni,
ak i sjemenski krumpir. Po kvaliteti proizvedenog krumpira posebno se istiu prostori
na obroncima Ljubue, Vrana, Liba Zavelima, to ne udi jer je krumpir izvorno
visokoplaninska biljka s Anda. Za podruje Duvna spominju se sorte poluranka i
kuljevac, a sigurno su jo uzgajane bila, ruevac i poiteljka. Od ostalih povrtnih
kultura na podruju Duvna se uzgajaju: endivija, salata, loboda, pinat, rotkva, blitva,
luk, enjak, rajica, tikva, perin, hren, tikvice itd. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).
Uz povrtne su u povrtnjacima u uzgoju i ukrasne kulture, koje redovito nose
lokalne nazive: crvene i ute kadifice, mirisni pelin, ukrasni slak, katanac, dragoljub,
perunika, jaglac, karanfili, rua, eboj i druge. U novije doba uzgajaju se nove ukrasne
biljke a neke od njih su: bosiljak, metvica te bro. Ukrasne biljke redovito se spominju u
duvanjskim narodnim pjesmama, a bilo bi iznimno vrijedno ouvati i istraiti stare
populacije tradicijskog ukrasnog bilja na podruju Duvna. Industrijske kulture su bile
povremeno osnove zarade, to se posebno odnosi na duhan u nedalekoj Imotskoj krajini,
dok na podruju Duvna nije bilo uvjeta za njegovu proizvodnju. Kolika je bila njegova
vanost, danas ne moemo ni zamisliti, kao ni tradiciju stoljetnog krijumarenja duhana.
krobne i uljane kulture zbog nepovoljnih uvjeta proizvodnje nisu nikada imale veu
vanost. Predivno bilje, konoplja i lan, nikada se nije uzgajalo, a danas je nestalo iz
cijele Europe. Krmno bilje nestankom stoke potpuno se izgubilo iz proizvodnje i danas
na zaputenim poljoprivrednim povrinama najee sreemo ostatke trajnih kultura kao
to su: lucerka, crvena i bijela djetelina, jara grahorica, bijela vuika, a u manjoj mjeri
saena je i stona repa. Livade koanice i panjaci od iznimnog su znaenja za podruje
Duvna, naroito na padinama Ljubue, Grabovice, Liba i Vrana koji se procjenjuju na
oko 8000 ha povrine. Na njima se redovito napasala stoka, dok se krajem sezone veim
dijelom kosili. Krajem 19. stoljea, ukupni prinosi dosizali su i 13 000 tona. Prinos je
naravno ovisio o vremenskim uvjetima. Organizacija paarenja bila je nedovoljno
dobra, pa su brojni panjaci bili pod prevelikim optereenjem. Uz to su najbolji primjeri
panjaka ukljueni u tipine stoarske ljetne migracije koje su obuhvaale gotovo sve
vee dijelove planina, a na podruju Duvna: Ljubuu, Vran, Lib, vrsnicu. Na ove
58

panjake od pamtivijeka stoari izvode svoja stada. Zanimljivo je da je dananja

slubena granica izmeu Hrvatske i Bih na Dinari i Kamenici, ali i cijelom podruju
Duvna, upravo tradicionalna granica stoarskih razgranienja izmeu bosanskih i
dalmatinskih stoara, utvrena u 18. stoljeu, odnosno izmeu tadanje Venecije i
Turskog carstva.

5.3. Gospodarski potencijali

Resursi opine Tomislavgrad omoguavaju razvoj poljoprivrede, rudarskoenergetskog kompleksa, preraivake industrije i turizma. Podruje opine
Tomislavgrad sa svojom velikom nadmorskom visinom veoma je bogato ljekovitim
biljem i umskim plodovima, te je neophodno izgraditi kapacitete za prikupljanje i
59

preradu ovog bilja. Na podruju opine postoje znaajne koliine mineralnih sirovina,
od kojih ekonomski najisplativije za eksploataciju su: glina, lapor, ljunak, kamen,
boksit, mrki ugalj i lignit. Ekonomska opravdanost postoji za iskoritavanje energije
vjetra i sunca, koji su ekoloki prihvatljivi projekti, jer su u pitanju obnovljivi izvori
energije. Mogunosti za razvoj preraivake industrije postoje u granama drvne
industrije, kemijske industrije, proizvodnje graevinskog materijala, kao i prehrambene
industrije (proizvodnja pekarskih proizvoda, mesnih preraevina, mlijeka i mlijenih
proizvoda). Sadraji prirodnog i kulturno-povijesnoga nasljea predstavljaju kvalitetnu
osnovu za razvoj razliitih vidova turizma, kao to su kulturni, izletniki, sportskorekreativni turizam (posjete peinama, kanjonima, lov, ribolov, planinarenje), kao i
seoski turizam. Poseban ekonomski koristan turistiki potencijal predstavlja Buko
jezero koji sa svim moguim planiranim sadrajima (smjetajni, ugostiteljski kapaciteti i
ostali objekti turistike infrastrukture) predstavlja najznaajniji faktor turistike ponude
optine.
(Hrni, Simi, 2014.)
Najee spominjanje mogunosti u raznim neformalnim razgovorima Duvnjaka
odnosile su se na uzgoj stoke i razvoj industrije u tome smjeru. Meutim, iz opih
podataka o Duvnu uoava se da bi eventualna takva mogunost upuivala na
ekstenzivni uzgoj stoke, jer od ukupnih poljoprivrednih povrina najei postotak,
gotovo 78%, odnosi se na panjake, a ostali uvjeti za intenzivniji razvoj poljoprivrede
kao baze za intenzivni uzgoj stoke iz vlastitih poljoprivrednih resursa ne idu prilog
takvoj mogunosti: nadmorska visina, previsoke oborine i njihov neravnomjeran
raspored, nepovoljni klimatski uvjeti, usitnjenost parcela.(Krito, 2000.).

Nova politika stvarnost uvjetuje mijenjanje kojekakvih odnosa i pozicija.

Faktinu vlast imaju meunarodni monici i pitanje je do kada e to trajati i kako e
zavriti. Gospodarstvo se nije restrukturiralo i prilagodilo novim uvjetima, a u najveoj
mjeri ovisno je o uvozu, i to finalnih proizvoda. Tomislavgradska opina svrstana je u
upaniju s kojom je do sada nije nita vezalo, osim Livna i Kupresa i velika je
vjerojatnost da e tako biti i u budunosti. Samouprava i samostalnije gospodarenje
opinskim prihodima jo je u najveoj mjeri izvan njezina utjecaja, odnosno ono to joj
60

preostaje dostatno je samo za najosnovnije potrebe: plae i nuno odravanje. Tako

bismo mogli nastaviti s nabrajanjem ogranienja u beskraj. Nadamo se da emo okupiti
dobar dio raznih strunjaka voljnih dati svoj obol razvoju kraja u kojemu vrijedi ostati
ili mu se ponovno vratiti.
Polazine teze u tome smislu se mogu usmjeriti na:
1. izgradnju infrastrukture
2. razvoj turizma
3. razvoj male privrede u okviru koje se mogu traiti i izazovi u poljoprivrednoprehrambenoj grani djelatnosti
4. istraivanje mogunosti energetskog potencijala
Polazei od injenice da je razvijena i izgraena infrastruktura temeljni
preduvjet za gospodarski i svaki drugi napredak, Duvno u posljednjih nekoliko godina
ulae velike napore i sredstva. Ta sredstva dolaze iz vlastitih prorauna. To treba
naglasiti jer je Duvno spadalo meu nerazvijene gradove i opine, jer nas je potpuno
ignorirala i sustavno zapostavljala biva drava. Zato sada, u odnosu na druge sredine,
moramo ulagati energije, truda i novca nekoliko puta vie da postignemo ivotne uvjete
i standarde koji e udovoljiti potrebama naih graana.
Stanje temeljne infrastrukture moe se smatrati zadovoljavajuom u veini
podruja. Napajanje elektrinom energijom je osigurano iz tri pravca: Rama-GrudeLivno tako da je sigurnost elektro sustava na visokoj razini. Na prostoru Duvna su
gotovo sve asfaltne ceste osim nekoliko mjesta. Zemljopisni poloaj opine je vrlo
povoljan iz nekoliko razloga: prikljuak na Jadransku autocestu je udaljen manje od 30
km, dvije zrane luke-aerodromi su relativno blizu, kao i pomorska luka Split. U skoroj
perspektivi je svakako od znaaja i zrana pista za manje zrakoplove smjetena na
Duvanjskom polju 2 km od Duvna na kojoj su potrebni manji graevni i organizacijski
zahvati. Na prostoru Duvna i opine su u funkciji 4 granina prijelaza od kojih je
Kamensko ureen po normama Europske Unije i isti je osposobljen za brzi protok ljudi
i robe, a od Jadranske autoceste je udaljen 20-ak km. Vjerujemo da te granice moemo i
trebamo pretvoriti u nau prednost i elimo vjerovati da e Bih u dogledno vrijeme biti
jo jedna od lanica Europske unije,a Duvno e svakako tom dati svoj doprinos.(Krito,
2000.).
61

Kako bi se privuklo investitore i smanjila nezaposlenost, opinsko vijee

Tomsilavgrada je u travnju 2010. Godine usvojilo odluku kojom je cijena zemljita na
podruju cijele opine smanjena sa 14,5KM/m2 na 1KM/m2. Na taj nain i u
industrijskoj zoni Vuilov brig, osnovanoj 2003. godine, je pokrenuta izgradnja
nekoliko pogona. Naravno da opinsko rukovodstvo mora uloiti i napore na lobiranju
poduzetnika za potencijalna ulaganja, a tu je svakako smanjenje birokracije na najmanju
moguu mjeru. Zbog svega navedenog, svi placevi u starom dijelu zone su prodani.
Pristupilo se proirenju zone i novoj parcelizaciji, kojom je predviena izgradnja 11
novih placeva. U tijeku su radnje za provoenje natjeaja za dodjelu i ovih placeva.
Kako bi zona jo vie pripremila za ulaganja, asfaltiranjem pristupnih cesta u zoni,
opina Duvno je u proloj godini uloila 322.000 KM. Ovdje treba naglasiti i dugo
oekivani plan ureenja prostora obalnog i priobalnog pojasa Bukoga jezera koji e
omoguiti bri razvoj ovoga kraja uz raznovrsne turistiko-poslovne sadraje.(Krito,
2000.).
Prema evidenciji Slube za gospodarstvo i inspekcijske poslove na prostoru
Duvna je registrirano 869 gospodarskih subjekata, od ega 823 privatna, to je uistinu
velik broj u odnosu na 30 000 stanovnika, to ukazuje da postoji privatna inicijativa, ali
najee se radi o djelatnostima kao to su: trgovina, ugostiteljstvo, uslune djelatnosti i
poljoprivreda. Najvei broj navedenih djelatnosti upoljava 1-2 radnika. Kako je
odreen broj djelatnika, a neki rade na crno, procjenjuje se da je ukupan broj uposlenih
3000. U posljednje vrijeme prema podacima Slube za gospodarstvo, sve je vei broj
onih koji registriraju poljoprivrednu djelatnost to govori o trendu u gospodarstvu.
Orijentacija prema poljoprivredi vjerojatno je uvjetovana injenicom da vie nije
rjeenje u otvaranju djelatnosti gore navedenih zbog trita koje je zasieno, a
poljoprivreda i proizvodnja mlijeka prije svega nudi odreenu perspektivu i
samozapoljavanje uz minimalna ulaganja. Svakako da valja ovdje rei da opina u
skladu s mogunostima pomae poljoprivredne proizvoae na nain da sufinancira
50% kamata za kredite obiteljskih gospodarstava i 50% veterinarskih usluga.
Poljoprivreda na prostoru opine i grada Duvno je potencijal koji jo uvijek nije
dovoljno iskoriten, ali svakako djelatnost koja mora biti stimulirana i od strane drave
na emu se poinje organiziranije raditi. Ova injenica govori da postoji odreeni rizik,
kao i u svakom poslu, ali je zanimanje svakim danom sve vee. Pribliavanje Europskoj
62

uniji, to je cilj i ove drave, trai poveanje standarda i u poljoprivredi to zahtjeva sve
vea ulaganja i dostizanje istih jer u suprotnom mnogi se nee moi prilagoditi novim
uvjetima na tritu. U strukturi gospodarstva najrairenija je trgovina. Pored 76
samostalnih trgovakih radnji i jo 130 gospodarskih drutava koji se bave i razliitom
vrstom trgovine, govori tome u prilog. Pored trgovine, ugostiteljstvo te razliite
zanatske djelatnosti ine znaajan udio u ukupnom gospodarstvu opine.
Gospodarstvenici koji se bave navedenim djelatnostima najee su vezani za relativno
malo trite, a mnogi iskljuivo za opinu pa je razumljivo to ove grane privrede
predstavljaju samo manji dio u razvoju Duvna. Temelj gospodarstva je proizvodnja,
odnosno stvaranje nove vrijednosti. U strukturi gospodarstva najvei proizvoa je
Kapis-tvornica kabela, jedina takve vrste proizvodnje u Bih. Tu je znaajno zastupljena
i drvna industrija. Odnos prema umama u Duvnu se mijenjao kroz povijest od
bezobzirne sjee i paljenja uma u cilju poveanja panjaka i obradivih povrina, kada
je stoarstvo i poljodjelstvo bila jedina mogunost opstanka na ovim surovim
prostorima. Negativni trend je nastavljen i dolaskom Austro-ugarske uprave, a poseban
doprinos za promjenu odnosa prema umama je izrada i primjena upanjakog
elaborata. U novije vrijeme, smanjenjem stonog fonda, odnos prema umi se popravio,
pa je Duvno poznato po poumljavanju koje je zapoelo 60-ih godina 20. stoljea.
Veinu drvne grae umarija Tomislavgrad isporuuje u ujicu, gdje postoje znaajni
kapaciteti za primarnu i finalnu preradu drva: pet pilana, proizvodnja peleta, pogon za
lijepljenje i izradu drvenih ploa. Veliki su problem posljednjih godina umski poari,
koji posebno haraju u gospodarskim jedinicama Grabovica-Midena i Ljubua, koja
trenutno nudi proizvodnju rezane grae bez znaajnije finalne proizvodnje gdje se
otvaraju nove mogunosti. Ovdje treba jo spomenuti kemijsku industriju, proizvodnju
graevinskog materijala, prehrambenu industriju. (Krito, J., 2012.)
Za razvoj energetike postoje dvije mogunosti:
1. koritenje voda zbog tri razine Duvanjskog polja: ujica, sredinje Duvanjsko polje i
Buko blato
2. koritenje zaliha ugljena i lignita
Meutim, to su samo neistraene mogunosti, od kojih je druga usko povezana s
ekolokim posljedicama. Mineralne sirovine ljunak i kamen koriste se u koliinama
koje uvjetuje trite, a mineralna sirovina boksit trenutno se ne eksploatira na podruju
63

Duvna. Mineralna sirovina glina, kojoj je osnovna primjena u opekarskoj industriji,

istraivana je na lokaciji u jugoistonom dijelu Duvanjskog polja te su dokazane i
elaborirane znaajne koliine, dok lapor, koji se koristi u cementnoj industriji, nije
posebno istraivan, ali se ipak moe rei da se radi o mineralnoj sirovini koja je
evidentirana u odreenim koliinama prilikom istraivanja ugljena. Lignit je mineralna
sirovina koja se najracionalnije koristi kao energetsko gorivo za proizvodnju energije. N
temelju dosadanjih istraivanja poznato je da se na leitu Kongora nalaze zalihe oko
200 milijuna tona. Zbog svoje primjene i koliine predstavlja izuzetan potencijal u
energetskom smislu, a time i veliko bogatstvo kojim opina raspolae. Kako se ve
dugo govori o koritenju ovoga resursa u energetske svrhe, a javnost je podijeljena po
ovom pitanju, potrebno je nastaviti sa istraivanjem na navedenom lokalitetu kako bi se
u potpunosti definiralo leite sa gledite koliina, kvalitete i dr. (Vukadin, 2011.).
Po zavretku navedenih dodatnih istraivanja te izrade Elaborata o rezervama i
svih studija koje prate ovakve projekte, potrebno je struno elaborirati i prezentirati
Duvanjskoj javnosti konane rezultate istraivanja na leitu, te sve ono pozitivno i
negativno to donose ovakvi projekti, kako bi se graani mogli kvalitetno odrediti o
sudbini projekta u cjelini. Duvno raspolae sa znaajnim zalihama razliitih mineralnih
sirovina, ali kako je ve navedeno, samo se ljunak i kamen koriste u skromnim
koliinama dok se ostale mineralne sirovine do sada nisu koristile. To je vjerojatno i
sretna okolnost budui da su u proteklom periodu vladali nesreeni i neprihvatljivi
odnosi. Sada je vrijeme da odredimo prihvatljivu ravnoteu interesa i ekolokih
standarda, uvaavajui investitore i titei opinske interese. Od ostalih izvora energije,
vrlo je perspektivno iskoritavanje energije vjetra i sunca to postaje i trend u svijetu
zbog injenice da se radi o obnovljivim izvorima i ekoloki prihvatljivim projektima.
Tim prije to je obveza svih drava EU-a poveanje proizvodnje ove vrste energije koja
bi 2020. godine, trebala initi 20% ukupne proizvodnje. Podaci kojima raspolaemo idu
u prilog ovim projektima. Rukovodstvo opine Tomislavgrad uvidjela je vanost
obnovljivih izvora energije u sferi rastuih potreba kako za stanovnike tako i za
privredu. Moguom gradnjom obnovljivih izvora energije na naem podruju se istiu
mogunosti za razvoj malih i srednjih proizvodnih poduzea a sve u cilju veeg
zapoljavanja. Sveanim polaganjem kamena temeljca za izgradnju VE Mesihovina, 29.
Rujna, 2010. Godine, zapoela je izgradnja prve vjetroelektrane u proizvodnom sastavu
64

JP Elektroprivrede HZHB u Bosni i Hercegovini. Projekt VE Mesihovina svojom

investicijskom vrijednou od 78 milijuna eura, instaliranim kapacitetom od 44-66 MW
od 128-146 Gwh elektrine energije, faktorom koritenja kapaciteta 33%, koji je iznad
europskog prosjeka, zasada predstavlja najvei kapacitet meu vjetroelektranama na
ovim prostorima. Na podruju opine Tomislavgrad elektroprivreda HZHB planira i
gradnju crpne hidroelektrane VRILO snage 52 MW. Osim Elektroprivrede HZHB za
ovakve sline projekte postoji i niz zainteresiranih privatnih ulagaa. Sada emo dati
jedan zanimljiv podatak, a to je da u povijesti mjerenja atmosferskih prilika na ovim
prostorima zabiljeeno 363 vjetrovita dana, dok je broj sunanih dana 280. Ovaj
podatak sve govori u kojem se pravcu treba kretati Duvanjski kraj.
Ono to je zanimljivo za turistiku ponudu su sadraji prirodnog i kulturnog
znaenja, gledajui ukupan trend razvoja kontinentalnog i seoskog ekoturizma te
zanimanje potencijalnih investitora. Od kulturnih naslijea nudi se tradicionalne
manifestacije, a ostali dogaaji su vezani za vjerske svetkovine koje su protkane
razliitim susretima, glazbeno-folkornim i slinim sadrajima. Ovakvi dogaaji pogodni
su za jednodnevni i dvodnevni boravak turista, a zahtjvaju i posebnu organizaciju,
promociju, meusobnu povezanost s destinacijama stacionarnog turizma. Tu treba
dodati izletniki, sportsko-rekreacijski i dijelom seoski eko turizam. Planinarenje na
ovim prostorima ima posebnu dra, planinski masivi Plono-vrsnica, Cincar, Vitrenik,
Tunica, Veliki Vran, Zavelim i jo mnogi istraeni i neistraeni vrhunci sa mnotvom
izvora, flore i faune kakva se samo ovdje moe vidjeti, nikoga ne ostavlja ravnodunim.
Mi ovdje nemamo drevne graevine, velike brane i mostove, ali imamo kamene
spavae, rimske puteve, bezbroj jama, pilja, kanjona i peina sa svojim legendama o
hajducima, vilama i vukodlacima, imamo netaknute dijelove prirode kakvi se samo u
najljepim snovima mogu vidjeti. (Vukadin, 2011.).
Iako e moda nekima ova teza biti neprihvatljiva zbog nepostojanja tradicije,
ipak nam se ini da ona najbre moe postati najznaajnija gospodarska djelatnost.
Naime, razvoj turizma sve vie ide u pravcu razvoja seoskog turizma te razliitih
rekreativno-sportskih aktivnosti. Blizina Jadranskog mora omoguuje dnevni boravak i
kupanja na moru, a spavanje na istome i svjeem zraku. Meutim, da se to ne pretvori
u spavaonice, potrebno je turiste zadrati dio godinjega odmora i tijekom dana na
raznim sportskim i rekreativnim aktivnostima. Zimski turizam ve ima poetna iskustva
65

pa je potrebno provjeriti njegove slabosti i mogunosti. Uz turizam ide i hrana koja e

zbog domaih ekolokih uvjeta sve vie dobivati na cijeni te e se nedostaci masovne
proizvodnje nadoknaivati cijenama formiranim po ekolokim znaajkama. Budui da
turizam zahtjeva dobre prometne veze, potrebno je ve sada stvarati lobi za izgradnju
buduih autocesta u neposrednoj blizini i to je jo vanije ukljuiti se u pripremne
radnje za ve iznesenu ideju izgradnje aerodroma na visoravni kod estanovca.

6. ZAKLJUAK
Nakon svega to smo napisali ostaje nam jo samo da kaemo odnosno da
zakljuimo cijeli rad s nekoliko reenica koje e nam rei ukratko kakvo je Duvno. Na
istonoj strani granii s opinom Prozor-Rama i s opinom Jablanica s kojom ima
najmanjugranicu 16.3km, a na jugu s opinom Posuje ima najdulju granicu 53.6km.
Dananje granice opine su rezultat teritorijalnih promjena nakon 2. Svjetskoga rata. Na
66

karti kotora iz 1894. godine, koju je u svom radu donio satnik Vaclav Radimsky,
vidljivo je da ujica ne pripada tom kotoru, ali su u njega ukljuena naselja juno od
Zavelima, koja danas pripadaju opini Posuja
Taj se pojas u potpunosti poklapa sa zonom vanjskih Dinarida. Drutvenogeografski, Duvno se obino spominje kao dio mostarske makroregije. Prema
Rogievom nacrtu nodalno-funkcionalne regionalizacije Jugoslavije, Duvno je regija
koja gravitira prema Livnu, kao potencijalnom regionalnom centru niega reda, dok
istodobno nema jaih veza s makroregionalnim centrima.
Takve veze obino se stvaraju drutvenim razvojem i jaanjem funkcija
pojedinih makroregionalnih sredita. Budui da je Tomislavgrad gotovo jednako udaljen
od Splita i Mostara, potencijalna gravitacija bila je mogua prema obama centrima ,
pogotovo u bivoj dravi. Ali, zbog politikih situacija, Tomislavgrad postaje dio Bosne
i Hercegovine, pa stoga sve veu ulogu poinje preuzimati Mostar kao makroregionalni
centar Hercegovine. Dananji teritorijalni ustroj Bosne i Hercegovine produkt je
Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma po kojima je opina
Tomislavgrad pripala Hercegbosanskoj upaniji i ini njezin najjuniji dio. Kada se
govori o podruju Duvna, javljaju se mnoge nesuglasice vezane za njegov poloaj u
odnosu na susjedna podruja i otvara se esto pitanje pripadnosti nekoj regiji. Ono to je
apsolutno sigurno jest da se Duvno nalazi na razmeu triju regija: Dalmacije, Bosne i
Hercegovine. Stanovnici ovoga podruja najbolje e se pronai u rijei Duvnjak, bez
obzira to ima onih koji za sebe kau da su Hercegovci ili Bosanci. Duvanjsko je polje
zahvaljujui svome poloaju zapravo kontaktno podruje triju regija. Prometni pravac
koji povezuje zapadnu Hercegovinu s Bosnom, ali i s ostalim regijama, prolazi upravo
kroz ovo podruje. Takoer jedan od putova koji povezuju Dalmaciju i srednju Bosnu
prolazi kroz Duvanjsko polje. Buduim razvojem cestovne infrastrukture mogue je da
e ovo podruje dobiti na vanosti jer veza izmeu dvaju makroregionalnih centara
Sarajeva i Splita, najkraa je preko Duvanjskoga polja, bez obzira ili koridorom preko
Rame ili preko Blidinja. Ovaj prostor u geografskom i gospodarskom smislu ima velikih
potencijala ali veina ih nije iskoritena na pravi nain, a neki uope nisu iskoriteni.
Nadamo se da e vlasti odnosno rukovodioci Duvna i njegove okoline to prepoznati
kako bi svima bilo bolje.

67

7. LITERATURA
Bagari, I., (1989): Duvno, Povijest upa duvanjskog samostana, Sveta batina,
Tomislavgrad.
Boievi, S., (1981): Buko blato postalo jezero, Hrvatsko prirodoslovno drutvo,
Zagreb.
Cviji, J., (1900): Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine, Glas SANU, Beograd.

68

Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A., (1995): Stanovnitvo Bosne i Hercegovine, DZS,
Zagreb.
Hrni, D., Simi, V., (2013): Prostorni plan podruja Herceg bosanske upanije, Novi
urbanistiki zavod Rep. Srpske.
Joli, R., (2002): Duvno kroz stoljea, Naa ognjita, Tomislavgrad.
Krito, J., (2000): Duvanjski zbornik, Targa, Zagreb.
Maejanovi, P., Prskalo, M., Gali, A., (2005): Geoloke, geomorfoloke odlike Parka
prirode Blidinje.
Makroekonomski pokazatelji po kantonima, Federalni zavod za statistiku, (2011).
Mayer, M., (1995): S puta na Duvanjsko polje, HFD, Rijeka.
Poljak, I., (1949): Hidrogeologija Bukoga blata, Zagreb.
Popovi, J., (2008): Hercegovaki stoari na poljima i okolnim planinama, Naa
ognjita, Tomislavgrad.
Rado, D., (2011): Fiziko-geografske znaajke Duvanjskog polja, Odijel za geografiju,
Zadar.
Rado, D., arac, M., Peri, M., (2013): Ponovno otkrivanje prorodne batine na rubu
Duvanjskog polja, Naa batina, Tomislavgrad.
Rianovi, J., (1993): Hidrogeografija, kolska knjiga, Zagreb.
Rogli, J., (1953): Polja zapadne Bosne i Hercegovine, Trei kongres geografa
Jugoslavije, Sarajevo.
Rado., D., Rado, J., (2013): Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad,
Naa batina, Zagreb - Tomislavgrad.
kori, A. (1986.) : Postanak, razvoj i sistematika tala, Zagreb.
Urbanistiki program sa elementima generalnog urbanistikog plana, Duvno.
Vukadin, I., (2011): Profil opine Tomislavgrad, NALAS, Sarajevo.
8. PRILOZI
Popis tablica :
Tablica 1. estina i pravac vjetra na podruju Duvna
Tablica 2. estina i pravac vjetra na podruju Livna
Tablica 3. estina i pravac vjetra na podruju Kupres
Tablica 4. Pregled broja st. po godinama
69

Tablica 5. Broj popisanih osoba, kuanstava i stanova u opini Tomislavgrad

Tablica 6. Pregled Bdp-a po opinama u kantonu 10
Tablica 7. Pregled ukupnih povrina u Duvnu
Tablica 8. Zaposlenost po opinama Herceg bosanske upanije 2012. god.
Tablica 9. Pregled broja zaposlenih po sektorima
u Tomslavgradskoj opini
Tablica 10: Struktura poljoprivrednih povrina opine Tomislavgrad 1891. i 1899.
godine
Tablica 11. Pregled poljop. Zemljita u opini Tomislavgrad
Tablica 12. Klanje stoke u klaonicama Hercegbosnaske upanije u IV. tromjeseju 1999.
godine
Tablica 13. Pregled izvoza i uvoza hercegbosanske upanije

Popis slika i grafikona:

Slika 1. Poloaj Duvna
Slika 2. Duvanjsko polje s okolnim planinskim okvirom unutar geotektonskih cjelina
Bih
Slika 3. Hipsometrijska karta opine Duvna
Slika 4. Karta nagiba Duvanjskog polja
70

Slika 5. Mali Samograd

Slika 6. Veliki Samograd
Slika 7. Hidrogeoloka karta Duvna
Slika 8. Karta propusnosti stijena Duvna
Slika 9. Hidroloka karta
Slika 10. Buko jezero
Slika 11. Blidinjsko jezero
Slika 12. Srednje mjesene temperature Tomislavgrad
Slika 13. Srednje mjesene temperature Livno
Slika 14. Srednje mjesene temperature Kupres
Slika 15. Prosjena koliina oborina po mjesecima Tomislavgrad (mm)
Slika 16. Prosjena koliina oborina po mjesecima (mm) Livno Slika 16. Prosjena
koliina oborina po mjesecima (mm) Kupres
Slika 17. Pedoloka karta
Slika 18. Kretanje stanovnitva opine Tomislavgrad od 1931. do 1991.
Slika 19. Kretanje stanovnitva opine Tomislavgrad od 1948.-2013. godine
Slika 20. Promjene dobno-spolne strukture stanovnitva opine Tomislavgrad
Slika 21. Naselja opine Duvne
Slika 22. Grafiki pregled broja zaposlenih po sektorima.
Slika 23. Pogled na Duvanjsko polje

71