You are on page 1of 3

tefica Gali: Ljubuki

je nezdrava sredina
i tu ne mogu ostati

Sejfudin Toki:
Tok Sudbina
ove drave apsolutno je
u rukam
rukama Bonjaka

Zakonima
ma protiv
tnike
maloljetnike
ncije
delikvencije

06 08

04
AKTUELNO

AKTUELNO
A

TEMA BROJA

www.novovrijeme.ba
ww
ww.novo
vovrijeme.ba
j

PORUKE IZ UTROBE TOMAICE

VAPAJ MRTVIH
IVI NE UJU

BiH KAO DRAVA DANAS


JE SLABIJA NEGO IKAD
U SVOJOJ POVIJESTI
RAZGOVARAO NEDAD NOVALI

Bosna i Hercegovina 70. godinjicu zasjedanja ZAVNOBiH-a,


kad je obnovljena njena dravnost,
doekuje s veim podjelama nego
to su bile prole godine, i s mogunou da se one dodatno prodube.
O ZAVNOBiH-u, njegovom znaaju, trenutnoj situaciji u dravi, koja
kao da odumire, i o pripremama za
meunarodnu konferenciju o Prvom
svjetskom ratu razgovarali smo s prof.
dr. Husnijom Kamberoviem, direktorom Instituta za istoriju u Sarajevu
i profesorom na Odsjeku za historiju
Filozofskog fakulteta.
STRANA 22

HULIGAN SAM,
TIM SE DIIM
BORIS JOVANOVI BEOGRAD

Balkanski huligani prerasli su put


od nosilaca spomenice za uee u ratovima na prostorima bive Jugoslavije, preko pesnica za iznajmljivanje
pa do ravnopravnih partnera u otimaini koja se provodi po klubovima. Zbog
ega nema volje da se poast suzbije?
Kad iz crne hronike huligana preselite
na crveni tepih i uinite ga tabloidnom
zvijezdom, jasno da estradizacija znai i
reklamu i lake regrutiranje sljedbenika.
Mulj balkanskih drutava vrbovanje je
uinio nepotrebnim, mladi sami prilaze
huliganskim bandama.
STRANA 16

Svi obilaze grobnicu


Tomaica, ali rijetki
posjete halu ejkovaa,
gdje su smjetena
ekshumirana tijela

NIJAZ HLIVNJAK PRIJEDOR

Iz masovne grobnice Tomaica do


sada je ekshumirano 430 posmrtnih
ostataka rtava, od ega 275 kompletnih tijela. Time je jo jednom potvrena strana istina o sudbini nevino ubijenih Bonjaka i

2532 ENGLISH PAGES

Hrvata s podruja Prijedora. Ta neraspadnuta


tijela, na kojima se i danas u hali ejkovaa
mogu vidjeti ukoeni izrazi lica i skvreni prsti
ruku i nogu, nisu dovoljan dokaz ni nama ni
njima. Oni se ne ele suoiti s prolou, a
mi nita
ta ne inimo da pomognemo onima koji
su preivjeli.
ivjeli.
STRANA 05

INTERVIEW >> Steve Powell | TRAVELERS LOUNGE >> Venezuela


uela

PORODICA 40
P

AKADEMIJA 42

Djeca u tijelima
odraslih

Dijalog
tolerantnih ljudi

Svim graanima
Bosne i Hercegovine
estitamo Dan dravnosti

FOTO SULEJMAN OMERBAI

HUSNIJA KAMBEROVI

FOTO SULEJMAN OMERBAI

PETAK, 22. NOVEMBAR 2013. 2 KM, SEDMINE NOVINE, BROJ 61

INTERVJU

FOTO SULEJMAN OMERBAI

22 NOVO VRIJEME

P E TA K , 2 2 . N O V E M B A R 2 0 1 3 .

Prof. dr. Husnija Kamberovi


roen je 1963. godine u Mionici
kod Gradaca. Studij historije
zavrio je na Filozofskom fakultetu
u Sarajevu, a doktorirao je na
Sveuilitu u Zagrebu. Od 1989.
radi u Institutu za istoriju u
Sarajevu. Trenutno je angairan
kao nauni savjetnik i direktor
Instituta za istoriju u Sarajevu, te
kao vanredni profesor na Odsjeku
za historiju na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu. Autor je
osam knjiga, te veeg broja
lanaka, enciklopedijskih priloga i
novinarskih tekstova.

HUSNIJA KAMBEROVI

BiH kao drava danas je


slabija nego ikad
u svojoj povijesti

ta tokom 1943. pobijedila je struja koja je


razumijevala Bosnu i Hercegovinu kao povijesnu tvorevinu s perspektivom ivota u
budunosti. Osobno elim i danas vjerovati
u tu perspektivu ivota Bosne i Hercegovine kao neovisne drave.

RAZGOVARAO NEDAD NOVALI


nedzad.novalic@novovrijeme.ba

Bosna i Hercegovina 70. godinjicu zasjedanja ZAVNOBiH-a, kada


je obnovljena njena dravnost,
doekuje s veim podjelama negoli su one
bile prole godine, i s mogunou da se
one dodatno prodube. Polovina drave je
izrazito protiv bilo kakve drave, jedan dio
preutno se slae, dok se onaj patriotski
sve ee ZAVNOBiH-a i Dana dravnosti
sjea tek uinad onima tamo. O ZAVNOBiH-u, njegovom znaaju, trenutnoj situaciji u dravi koja kao da odumire, razgovarali
smo s prof. dr. Husnijom Kamberoviem,
direktorom Instituta za istoriju u Sarajevu
i profesorom na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta. Tokom razgovora dotakli

smo se i sve eih napada na njega osobno


te na instituciju koju predvodi, a koji su sve
aktuelniji kako se primie 100. godinjica
Sarajevskog atentata.

Za nekoliko dana obiljeit emo 70. godina od zasjedanja ZAVNOBiH-a i obnove


bosanskohercegovake dravnosti. Kako
iz dananje pozicije etniki podijeljenog
drutva i drave gledati na ZAVNOBiH?
Ideje na kojima se zasnivao ZAVNOBiH
ne samo da su dovele do obnove bosanskohercegovake dravnosti 1943. nego su
omoguile da se tokom 1960-ih i 1970-ih
Bosna i Hercegovina u cijelosti afirmira
kao ravnopravna lanica jugoslavenske
federacije i time u sutini omogui izlazak
na put potpune samostalnosti poetkom
1990-ih godina. Postoji jedan kontinuitet

te borbe za dravnost Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu, a ZAVNOBiH je polazna


taka na tom putu. Danas su nae drutvo
i naa drava podijeljene zajednice, ali to
manje govori o ZAVNOBiH-u i politikim
strukturama koje su stajale iza njega, a vie
o novim politikim, ali i intelektualnim
elitama koje generiraju tu podijeljenost.
Ja mislim da su principi ZAVNOBiH-a
rjeenje koje bi nae elite, ukoliko bi doista eljele graditi zdravije drutvo, mogle
jednostavno slijediti.
Treba, ipak, rei da su se u vrijeme Drugog svjetskog rata i unutar pokreta koji je
iznjedrio ZAVNOBiH dugo vodile debate
oko statusa Bosne i Hercegovine. Bilo je
tu razliitih vienja, ukljuujui i ona koja
su posve negirala ravnopravnost i status
Bosne i Hercegovine. Poslije otrih deba-

U historiografiji su revizije pojedinih miljenja i stavova uvijek dobrodole. Meutim, u sluaju NOB-a i cjelokupne historije socijalistike Jugoslavije na sceni
je jedan krajnje rigidan revizionizam s ciljem potpune negacije tog perioda. Kako
je ZAVNOBiH proao u ovim procesima
revizije prolosti u nauci ali i u javnosti?
Da, preispitivanje povijesnih interpretacija uvijek je korisno za razvoj nauke, ali se
to preispitivanje mora temeljiti na novim
injenicama, a ne na izmiljanjima i laima. Kad su u pitanju NOB i socijalistiko
razdoblje nae povijesti, ja se uvijek pitam:
a ta je bila alternativa? ta je za Bosnu i
Hercegovinu u vrijeme Drugog svjetskog
rata bila alternativa partizanskom pokretu? Ne poriui i neke propuste i dileme
vezane za Bosnu i Hercegovinu, pa ak i
izvjesne zloine, alternativa partizanskom
pokretu bio je etniki pokret i ukljuivanje Bosne i Hercegovine u Veliku Srbiju,
s jedne, ili ostanak u Nezavisnoj Dravi

INTERVJU

P E TA K , 2 2 . N O V E M B A R 2 0 1 3 .

Hrvatskoj, s druge strane. U tom kontekstu za Bosnu i Hercegovinu faktiki


je postojao samo jedan izbor: partizanski
pokret i prihvatanje ideja na kojima je na
zasjedanjima ZAVNOBiH-a utemeljen
ravnopravan status Bosne i Hercegovine.
Ipak, naa se historiografija nije puno
bavila nekim novim interpretacijama ZAVNOBiH-a. Pojavljivali su se pojedini
tekstovi koji su to dovodili u pitanje, ali je
profesionalna historiografija veim dijelom
ostala izvan tih revizionistikih poduhvata.
No, politike elite poslije 1990, u skladu s
odbacivanjem svega socijalistikog, odbacivale su i sve pozitivne rezultate antifaistike borbe. To je alosna injenica, ali je
tako. Danas se, ipak, u dijelu Bosne i Hercegovine, ukljuujui i Sarajevo kao centar,
odralo sjeanje na ZAVNOBiH kao vrijednost, ali je to vie izraz konfrontacije s
drugim nego dosljedno zalaganje za vrijednosti ZAVNOBiH-a.

Od carinika na
graninim prelazima
do najviih naunih
institucija postoje
skupine koje obezvreuju
sve to je vezano za
dravnost Bosne
i Hercegovine

Danas svjedoimo jednom fenomenu


nacionalizacije antifaizma. Uglavnom se govori o srpskom antifaizmu,
bonjakom antifaizmu i tako redom.
Kako se odrediti izmeu potpune nacionalizacije, s jedne, ili potpune anacionolaizacije antifaizma, s druge strane?
Ta nacionalizacija antifaizma nije samo
novi pogled na antifaizam nego je ak
negacija antifaizma. Mi smo svjedoci razornih uinaka te nacionalizacije antifaizma na Balkanu, pa odjedanput etnici
i pripadnici SS-jedinica postadoe antifaisti! To je prosto nevjerovatna stvar! Antifaizam je univerzalna vrijednost, a njegova
nacionalizacija je pokuaj da se u antifaistiki pokret ubace i oni pokreti koji s antifaizmom nemaju nikakave veze.

Povodom prologodinjeg obiljeavanja


godinjice ZAVNOBiH-a, svoj govor ste
zakljuili rijeima da Povijest poznaje
primjere nastajanja i nestajanja drava i da
toga svi moramo biti svjesni. Svi moramo
preuzeti odgovornost, a neka nam povijesni primjeri pomognu u toj borbi. Jesmo
li mi u tom procesu odumiranja drave
te smatrate li da ponekad tom odumiranju
najvie doprinose oni koji se najee kite
perjem zatitnika dravnosti BiH, odnosno bonjaka politika elita (ukoliko uope o eliti moemo govoriti).
Ja sam time elio kazati da se ne treba
zanositi iluzijama kojima se zanose neki
politiari u BiH, posebno neki politiari Bonjaci, kako Bosna i Hercegovina ne
moe nestati i da e se ona odbraniti sama
od sebe. Ne, BiH, bez obzira na svoju duboku povijesnu utemeljenost, doista moe
nestati ukoliko se ne samo politiari nego
svi mi prestanemo dovoljno odluno za nju
boriti. Kao drava, Bosna i Hercegovina je
danas slabija nego ikad u svojoj povijesti,
ali to je samo upozorenje za sve nas koji
drimo do svoje domovine, da ne trebamo
i ne smijemo tedjeti truda za njen opstanak. Problem je u tome to mi danas unutar vladajuih struktura, pri emu ne mislim
samo na politike nego i na naune, kulturne i sve druge institucije, imamo instalirane skupine koje iznutra nagrizaju zdravo
tkivo bosanskohercegovakog drutva i
koje iznutra obesmiljavaju i ugroavaju
opstanak bosanskohercegovakih vrijednosti. Od carinika na graninim prijelazima do najviih naunih institucija postoje
skupine koje obezvreuju sve to je vezano
za dravnost Bosne i Hercegovine. Pogledajmo samo sudbinu Zemaljskog muzeja!
Doista, mislim da se pribliavamo opasnim
takama koje prijete opstanku zemlje. Ove
godine stanje je gore nego prole, i ako se
nastavi taj trend razaranja drave, bojim se
da e na ovim prostorima doi do potpunog haosa i vrlo opasnih situacija.

U posljednje vrijeme Vae ime kao i institucija na ijem ste elu izloeni su
stalnim napadima a sve povodom naune konferencije o stogodinjici sarajevskog atentata i poetka Prvog svjetskog
rata. ini li Vam se da je atmosfera koja
se stvara povodom stogodinjice slina
atmosferi u vrijeme samog atentata?

Svojevremeno je bilo ideja, kao svojevrsna


reakcija na ideju novog bonjakog sabora, da BiH treba jedan novi ZAVNOBiH.
Mislite li da bi nam takvo neto donijelo
neke pozitivne rezultate?
Sve drutvene strukture u ovoj zemlji, ukoliko ele napredak drave, moraju otvoriti
meusobni dijalog, a dijalog neistomiljenika je veoma vaan. No, tom dijalogu
mora prethoditi jasno iskazivanje opredjeljenja svih da ele Bosnu i Hercegovinu kao
dravu. To je uvjet bez kojeg nema dijaloga.
Dijalog koji bi za cilj imao nestajanje zemlje
ne moe biti prihvatljiv. U tom smislu, ja sam
pristalica razgovora, ali ne po svaku cijenu i
ne s onima koji razgovore koriste da razbiju
dravu. S takvima nema smisla razgovarati.

NOVO VRIJEME

Institut za istoriju due je vrijeme bio meta


nekih neodgovornih politikih struktura u
Bosni i Hercegovini zbog naeg odlunog
odbacivanja svakog politikantskog djelovanja u historijskoj nauci. Razni politikanti, pijuni, umiljene naune veliine, lani historiari i diplomati, nacionalisti svih
boja kao da su se bili ujedinili protiv nae
institucije. Uspjeli smo odoljeti raznim
pritiscima i danas smo organizaciona jedinica Univerziteta u Sarajevu i vjerujemo
da emo se sad jo lake izboriti za ouvanje nae autonomije i prava na slobodno
nauno istraivanje. No, moram priznati
da sam iznenaen silinom i vokabularom
koji se koristi u napadima na mene osobno i na Institut za istoriju kao na jedan
od suorganizatora konferencije povodom
stotinu godina od poetka Prvog svjetskog rata. Kao da su na sceni neki novi
mladobosanci koji bi ponovo ovu zemlju i
grad Sarajevo najradije strpali u kutiju ibica i zapalili. Ako su ti napadi danas tako
estoki, moemo tek zamisliti kako e to
izgledati u prvoj polovici 2014. godine.
Moram ipak rei da smo spremni odolijevati i novim napadima.

Problem je u tome
to mi danas unutar
vladajuih struktura,
pri emu ne mislim
samo na politike nego
i na naune, kulturne
i sve druge institucije,
imamo instalirane
skupine koje iznutra
nagrizaju zdravo tkivo
bosanskohercegovakog
drutva i koje iznutra
obesmiljavaju i
ugroavaju opstanak
bh. vrijednosti

Ve ste nekoliko puta u javnosti objanjavali ta elite postii konferencijom povodom stogodinjice sarajevskog atentata.
Meutim, odakle dolaze i ta je u pozadini
razliitih kritika koje su uglavnom tako intonirane da ih moemo shvatiti i kao frontalni napad na Vas i na samu konferenciju?
Mi nau konferenciju ne elimo svesti
samo na Sarajevski atentat, nego progovoriti o svim izuzetno kompleksnim
i kompliciranim pitanjima vezanim za
izbijanje Prvog svjetskog rata. Postojali
su neki krugovi koji su eljeli da se mi
ograniimo samo na Sarajevski atentat, i
oni drugi koji bi nam eljeli ograniiti ne
samo krug pitanja o kojima bismo mogli
raspravljati nego i odrediti pitanja koja
ne smijemo uope doticati i o kojima se

23

navodno nema vie prava uope raspravljati. Mi odbacujemo i jedne i druge pritiske smatrajui da kao odgovorni i ozbiljni
historiari imamo pravo i profesionalnu
obavezu da iznova pretresemo sva pitanja vezana za poetak Prvog svjetskog
rata, i to ne samo u balkanskom nego i u
evropskom kontekstu. Zato konferenciju
i organiziramo s institutima iz Njemake,
Austrije, Maarske, Slovenije, Hrvatske,
Bugarske i Makedonije. Oito se neki
plae poruke koja e s nae konferencije biti poslana u svijet. Zato ne biraju
sredstva u napadima i pokuajima da nas
sprijee da je odrimo. Mene ne iznenauju napadi iz Srbije, pogotovo zato jer
vidimo da oni dolaze iz nacionalistikih
krugova u srpskoj historiografiji, ali me
iznenauje podrka tim napadima koja je
primjetna u nekim krugovima, posebno
u nekim medijima u Bosni i Hercegovini.
Sad su izmislili priu da u Sarajevu okupljamo zemlje poraene u Prvom svjetskom ratu kako bismo, navodno, za poetak Prvog svjetskog rata optuili Srbiju,
ali i neke druge evropske zemlje. To su
prave besmislice, ali su one meni osobno potvrdile raniju spoznaju da nacionalizam nije ogranien samo na Balkan.
Iznositi optube o dananjim evropskim
dravama da su poraene zemlje u Prvom svjetskom ratu mogu samo nacionalisti. A, ponavljam, nacionalisti nisu samo
karakteristika Balkana.

Donekle je jasno zato obini ljudi imaju potrebu da stvari slikaju crno-bijelim
nijansama, da u Gavrilu Principu vide heroja ili teroristu. Meutim, kako reagirati
kad naunici, posebno historiari Principa svode na razinu: heroj ili terorist?
Ja bih rekao da se profesionalni historiari ne uputaju u takve ocjene, budui da
takve ocjene izriu parahistoriari, a na
Balkanu takvih nikada nije nedostajalo.
Gavrila Principa treba smjestiti u njegovo
vrijeme, kao i atentat koji je izveo. Naravno, treba vidjeti i pozadinu cijelog atentata, jer su Princip i njegovi drugovi faktiki
iskoriteni za neke druge ciljeve kojih oni
nisu bili ni svjesni.

Povodom 90. godinjice sarajevskog atentata na jednom ste skupu tim povodom
upravo govorili da neka vrsta polarizacije na dvije struje traje jo od atentata, pri
emu se glavna linija podjele pojavljuje
na pitanju za ili protiv Principa, za ili protiv atentata. Jesu li te podjele i danas aktuelne i je li ih mogue prevazii? Kako se
uope danas sjeati Principa, Ferdinanda, atentata i svega to je slijedilo?
Napadi na nau konferenciju pokazuju
da se te podjele nastoje jo vie pojaati.
ak bih rekao da oni koji nas napadaju
zbog toga to o tim dogaajima elimo
voditi nauni dijalog, ele stvoriti to
vee podjele meu ljudima na Balkanu kako bi pokazali da zbog tih podjela
uope nije mogu zajedniki ivot. Na
Principa, Ferdinanda i atentat treba gledati kao na povijesne linosti, a ne govoriti o njima kao da su nai suvremenici.
Zapravo, izmjetanje prie o njima iz
suvremenog u historijski kontekst jedini
je nain da se o njima sudi hladne glave
i da se suoimo s prolou bez preuivanja onoga to smatramo mranim
NV
stranama nacionalne povijesti.