UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta:
Nivo ciklusa, godina studija,
semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

OPI SMJER
TRAJNOST I ODRAVANJE
KONSTRUKCIJA
II ciklus

V godina / 9. Semestar

Doc.dr. Merima ahinagi-Isovi

Adresa (broj kabineta)
E-mail:
Tel.:
Ukupan broj sati
Sati predavanja sedmino: 2
Sati vjebi sedmino: 2
(30+30)
5 ECTS
Konsultacije:

Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h
Upoznavanje studenta sa osnovnim pojmovima vezanim za trajnost konstrukcija
prilikom njene upotrebljivosti
Student treba ovladati osnovnim znanjima u cilju osiguranja dostatne trajnosti
konstrukcija i smanjenja trokova njihovih odravanja.
Openito: Analiza glavnih faktora koji utjeu na trajnost konstrukcija (uvjeti
okolia; uvjeti koritenja; kvaliteta projekta; kvaliteta izvedbe; svojstva
gradiva; svojstva nosivih sustava; detalji rjeenja; odravanje). Vanjski utjecaji
na osnovna gradiva (kamen; drvo; peena glina; mort; beton; klasino armirani
i prednapeti beton; elik). Procesi korozije elika. Procesi korozije betona.
Procesi propadanja drva. Utjecaj trajnosti konstrukcija na njihovu uporabnu
vrijednost, sigurnost i trokove odravanja. Suvremeni zahtjevi na trajnost
konstrukcija. Konstrukcije u agresivnom okoliu. Pregledi, odravanje i
promatranje (monitoring) konstrukcija. Iskustva trajnosti na izvedenim
konstrukcijama.
Posebnosti trajnosti armiranobetonskih i zidanih konstrukcija: Kakvoa
gradiva. Ugradnja betona. Zatitni slojevi betona. Nastavci betoniranja. Zatita
klasine i prednapete armature. Zatita betona. Plohe betona u dodiru s tlom i
vodom. Utjecaj izvedbe. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja konstrukcija
zgrada i mostova. Praktina iskustva i odredbe propisa. Posebnosti trajnosti
elinih konstrukcija i spregnutih konstrukcija tipa elik-beton: Antikorozivna
zatita elika. Plohe elika u kontaktu s betonom. Primjeri dobrih i loih detalja
rjeenja konstrukcija zgrada i mostova. Analiza oteenja elinih konstrukcija
s aspekta umora materijala. Praktina iskustva i odredbe propisa.
Posebnosti trajnosti drvenih konstrukcija i spregnutih konstrukcija tipa drvobeton: tetni utjecaji ivih organizama i vlage. Zatita drva. Plohe drva u
kontaktu s betonom I kamenom. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja.
Praktina iskustva i odredbe propisa. Obilazak nekih oteenih graevina u
agresivnom okoliu.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

ifra predmeta: 0000

Predavanja

Seminarski rad, pismeno.

1. Radi J., Trajnost konstrukcija
2. Tomii I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga Zagreb, 1988.
3. EUROCODE 2, 3, 4, 7, 8

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

46

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER
Naziv predmeta:

URBANA EKOLOGIJA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Doc.dr. Maja Popovac

Adresa (broj kabineta)

Konsultacije:
Tel.:

Sati predavanja sedmino: 2

Sati vjebi sedmino: 0

Ukupan broj sati

(30+30)

4 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 40h
Sticanje savremenih teorijskih znanja iz oblasti urbane ekologije-interakcija
uticaja urbanih funkcija i fizike strukture naselja i prirodne sredine.
Student savladava osnovne principe o urbanistikom planiranju, procedure u izradi
urbanistikih planova, znaaj zdravog stanovanja i osobine graevinskih materijala
sa uticajem na okolinu.
Opti pojmovi o prostornom i urbanistikom planiranju i zatiti ivotne sredine.
Upoznavanje sa zakonskom regulativom iz oblasti planiranja prostora.
Uticaj prostornog i urbanistikog planiranjana ivotnu sredinu; prirodna i
stvorena sredina.
Gradske funkcije; interakcija raznih gradskih funkcija unutar stvorene sredine.
Interakcija graene i prirodne sredine.
Pojam odrivog urbanog razvoja, primjeri iz prakse.
Odlike naselja kao ekosistema, uticaj na vazduh, vodu it lo.
Procedure u izradi, donoenju i primjeni prostornih i urbanistikih planova i
pitanja koja se vezuju za urbanu ekologiju.
Ekoloki aspekti komunalne infrastructure; energija i njen uticaj na ivotnu
sredinu; obnovljivi izvori energije.
Znaaj zdravog stanovanja; uticaj terena i spratnosti na kvalitet stanovanja.
Radni proctor kao vjetaka ivotna sredina i njen uticaj na ovjeka;
osvjetljenje, ventilacija
Kriterijumi ekoloki ispravne gradnje; graevinske konstrukcije-ekoloka
cjelina.
Osobine graevinskih materijala i njihov uticaj; kriterijumi za ekoloku ocjenu
materijala; tetni uticaji nekih graevinskih materijala na ive organizme.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

E-mail:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Tokovi B., Urbani dizajn
2. Doksijadis K., ovjek i grad
3. ukanovi M., Ekoloki izazovi
4. ukanovi M., Ekoloke dimenzije u izgraivanju prostora

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

47

4.5

Odsjek za hidrotehniku
IV godina

7. semestar
Predmet

pred.

vje.

ECTS

Inenjerska matematika III (O)

Hidrologija (O)

Hidraulika (O)

Vodosnabdijevanje (O)

Preiavanje pitkih voda (O)

Izborni predmet sa drugog odsjeka

Ukupno

Prema tabeli odg. odsjeka

15

10

pred.

vje.

ECTS

Rijena hidrotehnika (O)

Odvoenje otpadnih voda (O)

Hemija i biologija vode (O)

Osnove zatite okolia (O)

Upravljanje vrstim otpadom(O)

GIS i komunalna infrastruktura (IZB)

IV godina

min 30

8. semestar
Predmet

Obavezni Predmet sa drugog odsjeka

(IZB)

Ukupno

O - Obavezni predmet

Prema tabeli odg.

odsjeka

14

I Izborni predmet

48

13

min 30

V godina

9. semestar
Predmet

pred.

vje.

ECTS

Upravljanje projektom (O)

Hidroenergetika (O)

Upravljanje vodama (O)

Zatita voda - (O)

Preiavanje otpadnih voda (IZB)

Hidrotehnike melioracije (IZB)

Obavezni Predmet sa drugog odsjeka

(IZB)

Ukupno

V godina

Prema tabeli odg.

odsjeka

15

15

min 30

10. semestar
Predmet

Zavrni rad
Ukupno
O - Obavezni predmet

pred.

vje.

ECTS

30

30

I Izborni predmet

49

4.6

Programski sadraji predmeta diplomskog studija odsjek hidrotehniki

50

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

ININJERSKA MATEMATIKA III

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 7. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

Doc.dr. Amina ahovi

Adresa (broj kabineta)

Konsultacije:
Tel.:

Sati predavanja sedmino: 3

Sati vjebi sedmino: 2

E-mail:
Ukupan broj sati
(45+30)

6 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Cilj kursa je da studenti savladaju metodoloko-operativne aspekte matematike
analize i numerike matematike sa posebnom panjom na probleme: redovi
funkcija, te algebarske i diferencijalne (obine i parcijalne) jednaine;
Treba osposobiti studente da u opisu i modeliranju ininjerskih problema koriste
numerike metode algebre i analize
Poznavanje osnova Fourierove analize, parcijalnih diferencijalnih jednadbi,
rubnih problema s fizikalnim znaenjima, numerike analize.
Ortogonalni sistemi: Ortogonalni sistemi funkcija, Fourierovi redovi,
Dirichletov teorem, razvoj i aproksimacija funkcija.
Rubni problemi obinih diferencijalnih jednadbi: Rubni problemi i problemi s
vlastitim vrijednostima, problemi napete ice i Sturm-Liouvilleov problem.
Parcijalne diferencijalne jednadbe i rubni problemi: Parcijalne diferencijalne
jednadbe prvog reda, linearna i kvazilinearna jednadba prvog reda,
trajektorije familije ploha.Jednadbe vieg reda, klasifikacija i transformacije
jednadbi. Valna, Laplaceova i jednadba provoenja, poetni i rubni problemi
ice i membrane, slobodne i prinudne oscilacije. Dalambertova formula,
Fourierova metoda separacije varijabli, problem Dirichleta i Neumanna.
Numerika analiza: Priblini brojevi i pogreke, priblina vrijednost funkcije i
pogreke argumenata. Rjeavanje nelinearnih jednadbi. Rjeavanje sustava
linearnih algebarskih jednadbi, iteracijske metode. Metoda najmanjih
kvadrata. Aproksimacije funkcija, konane diferencije, interpolacijski
polinomi, empirijske formule. Numerika integracija, trapezna i Simpsonova
metoda, geometrijska integracija. Rjeavanje poetnih i rubnih problema
obinih i parcijalnih diferencijalnih jednadbi, metode Eulera i Runge-Kutta;
metoda konanih diferencija; metode kolokacije, najmanjih kvadrata i
Galjerkinova metoda.
Predavanja, auditorne vjebe, demonstracija, konsultacije.

Kolokviji, pismeno.
1. Toi, D.., uvod u num.Analizu-sa zbirk.zad., Beograd 2004.
2. Suljagi S., Matematika III, skripta Graevinski fakultet Zagreb 2001.
3.Poli S., Numerike metode, skripta, Graevinski fakultet Zagreb 1992.
4.Milovanovi, G.V., Numerika analiza I, II, III, dio Beograd 1991.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

51

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

HIDROLOGIJA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 7. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 3

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(45+30)

6 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Nakon savladavanja znanja o osnovnim procesima i zakonitostima u okviru
hidrolokog ciklusa i sposobnosti za mjerenje i analizu hidrolokih pojava u okviru
predmeta inenjerska hidrologija, cilj izuavanja predmeta Hidrologija je: usvajanje
metoda za deriniranje prostorne i vremenske raspodjele padavina, prosjenih, malih i
velikih voda na slivnim povrinama, odnosno definisanim prostorima, te hidrolokih
metoda za proraun zapremine vjetakih akumulacija kao iskljuivih objekata za
vremensko izravnanje voda, a sve kao neophodan preduslov za planiranje,
projektovanje i upravljanje hidrotehnikim objektima i sistamima.

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Analiza povrinskog oticanja: uvod (hidroloki sistem, pojam funkcije

transformacije, porijeklo i komponente oticanja); Uzroni faktori oticanja;
padavine (padavine u taci, klasifikacija padavina, ITP i PTP dijagrami,
unutargodinje i prostorne varijacije padavina); suni periodi i njihov znaaj za
reim malih voda. Reim i karakteristike oticanja: prosjeno oticanje (statistike
raspodjele mjesenih i godinjih vrijednosti; sezonske varijacije; specifino
oticanje; koeficijent oticanja, veza sa padavinama); Male vode (dnevne, mjesene,
statistike karakteristike i raspodjele, specifino oticanje, analiza linije recesije);
velike vode (znaaj u dimenzioniranju vodoprivrednih objekata i sistema,
statistike metode za definisanje velikih voda, parametarske metode za definisanje
velikih voda, odreivanje velike vode na bazi jedininog hidrograma, vjerovatno
maksimalne vode - osnove, regionalna analiza velikih voda, osnove transformacije
talasa velike vode du vodotoka). Hidroloke osnove dimenzioniranja
akumulacija: svrha akumulacija i njihov znaaju u vodoprivredi; proraun
potrebne zapremine akumulacionog prostora; prostor za prihvatanje vodenih
valova; transformacija poplavnog talasa kroz akumulaciju.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Hrelja, H; 2007., Inenjerska hidrologija univerzitetski udbenik, GF Sarajevo
2. Hrelja, H; Isailovi, D; 1984., Hidrologija zbirka rjeenih zadataka, GF
Sarajevo
3. Hrelja, H; 2000, Vjerovatnoa i statistika u hidrologiji, Svjetlost Sarajevo.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

52

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

HIDRAULIKA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 7. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Doc.dr. Suad pago

Adresa (broj kabineta)

Konsultacije:
Tel.:

Sati predavanja sedmino: 2

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(45+30)

6 ECTS
Obavezni
Hidromehanika, Hidrotehnike graevine.
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Upoznavanje sa hidraulikim sistemima, hidraulikom otvorenih tokova, osnovama
modeliranja kanalskih sistema itd.
Nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi kandidat moe samostalno ili u
timu rjeavati standardne probleme vezane za projektiranje i gradnju hidrotehnikih
objekata, vodovodnih, kanalizacijskih, hidroenergijskih i drugih hidrotehnikih
sustava.
Dimenziona analiza i hidrodinamika slinost: dimenzionalna homogenost i
bezdimenzionalne relacije; teorema; slinost i modeliranje.
Efekti viskoziteta: koncept graninog sloja i raspored brzina u turbulentnom
strujanju; separacija graninog sloja i vrtloni trag; otpori pri turbulentnom
strujanju.
Diferencijalna analiza toka viskoznog fluida: Navijer-Stokes-ove jednaine i
specijalna rjeenja; jednaine turbulentnog strujanja (Reynoldsove jednaine);
modeliranje turbulencije;
Nestacionarno teenje u sistemina pod pritiskom: masovne oscilacije;
hidrauliki udar; kavitacija;
Nestacionarno teenje u otvorenim tokovima: Sen-Venanove jednaine, teorija
i analiza prostorno i vremenski blagopromjenjivih teenja; naglopromjenjivo
teenje u prizmatinim i neprizmatinim kanalima;
Hidraulika transporta nanosa: taloenje, sustendovani nanos; transportna
sposobnost vodotoka; vueni nanos.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

E-mail:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd

1. Milainovi, Z., 2002, Eksperimentalna hidraulika-skirpta GF Sarajevo
2. Hajdin, G, 2002: Uvoenje u hidrauliku GF Beograd
3. Jovanovi, B.M, 1998: Osnove numerikog modeliranja ravanskih otvorenih tokova
GF Beograd

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

53

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

VODOSNABDIJEVANJE

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 7. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Doc. dr. Suad pago

Adresa (broj kabineta)

Konsultacije:
Tel.:

Sati predavanja sedmino: 3

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(45+30)

6 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Sticanje naprednih znanja o snabdijevanju vodom naselja i industrije, ukljuujui sve
neophodne elemente i hidraulike proreune vodovodnih sistema uz ostale pretee
djelatnosti.
Studeti se osposobljavaju za odgovarajue projektantske, izvoake i istraivake
poslove iz oblasti vodosnabdijevanja.
Istaivanje voda namjenjenih vodosnabdijevanju. Zatita izvorita od zagaenja,
(redovne i nepredviene sitauacija). Rad i proreun pumpi i slinih postorojenja,
postrojenja za dizanje vode u zgradama i manjim vodovodima; hidruliki udar i
mogunosti zatite. Dovodni cjevovodi i raspodjelna mrea: pojedinani vodovodi;
grupni vodovodi; hidrauliki proraun; objekti na cjevnim vodovima; izvoenje
radova. Mjerenje i upravljanje vodovodnim sistemima. Analiza trokova izgradnje:
tehniki, ekonomski i ostali faktori, metode poreenja varijantnih rjeenja;
odreivanje povoljnog rjeenja dovodnih cjevovoda. Pogon i odravanje
vodovoda. Zatita od katastrofa: prirodnih i vjetaki izazvanih.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. orovi A: Snabdijevnje vodom, GF Sarajevo, 1989

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

2. Larry W. Mays: Urban Water Supply Handbook, 2002

3. Steel E. N., McGhee T. I.: Water supply and sewerage, McGrew Hill
Book company, London 1988.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

54

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

PREIAVANJE PITKIH VODA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 7. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 3

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(45+30)

6 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Prerada pitkih voda, kao sastavni dio vodosnabdijevanja postaje neophodna inenjerska
disciplina. Studenti u okviru predmeta stiu odgovarajua znanja, vezano za
mehanike, hemijske i bioloke procese prerade voda (zavisno od kvaliteta zahvaene
vode), te objekte u kojima se ti procesi odvijaju. Obuhvaeni su i hidrauliki aspekti
takvih procesa i objekata.
Studeti se osposobljavaju za odgovarajue projektantske, izvoake i istraivake
poslove iz prerade pitke vode.
Propisani kvalitet pitkih i industrijskih voda i potrebe prerede. Koagulacija: proces
koagulacije; priprema i doziranje koagulanta; objekti. Taloenje: teoretske osnove;
vrste i proraun talonika. Bistrai sa suspendovanim talogom: princip rada;
konstrukcija i proraun. Filtriranje: vrste filtera; brzi filtri princip rada, teorijske
osnove, konstruktivne osobine i proraun. Dezinfekcija. Sastav stanica za bistrenje i
dezinfekciju vode. Posebni vidovi prerade. Sastav stanica za preiavanje vode.
Djelovanje u vanrednim prilikama. Problematika odravanja i pogona stanica.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

E-mail:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Bajraktarevi-Dobran H.: Obrada pitkih voda autorizovana predavanja, Vegos,
Sarajevo 1994.
2. Kramer F.N.: Nalkov prirunik za vodu (prevod), Jug. Inenj. Akademija, Savez in.
i teh. Srbije i Graevinska knjiga, Beograd 2005

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

55

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

RIJENA HIDROTEHNIKA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 8. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:

Konsultacije:

Ukupan broj sati predmeta:

Sati predavanja sedmino: 3

Bodovna vrijednost ECTS-a:

Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:

Doc. dr. Suad pago

Adresa (broj kabineta)

E-mail:
Tel.:
Ukupan broj sati
Sati vjebi sedmino: 2
(45+30)
6 ECTS
Obavezni

Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Cilj predmeta je sticanje osnovnih saznanja o znaaju regulacije vodotoka, te
upoznavanje sa postupcima primjene ranije steenih teoretskih znanja u
fundamentalnim predmetima iz podruja hidromehanike, tehnike hidraulike i
hidrologije, te savladavanje novih postupaka za rjeavanje praktinih inenjerskih
probleme iz oblasti rijene hidrotehnike.

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:
Nain praenja kvalitete i
uspjenosti izvedbe predmeta:

Regulacija vodotoka: ciljevi, znaaj i karakteristike regulacije vodotoka; mjesto u

vodoprivrednom sistemu. Fizike karakteristike vodnih tokova: slivno podruje;
tipovi oblika vodotoka; meandriranje; hrapoavost korita. Metode prouavanja
morfolokih karakteristika: svrha i znaaj morfolokih analiza; primjena statistikih
i drugih metoda. Osnovne karakteristike aluvijalnog materijala. Osnove rijene
hidraulike: proraun kretanja vode u otvorenim prirodnim koritima; otpori usljed
krivina; otpori usljed lokalnih suenja. Osnove hidraulike aluvijalnih vodotoka;
proraun kretanja nanosa; vuni napon; konfiguracija dna aluvijalnih vodotoka.
Proraun transporta vuenog i suspendovanog nanosa. Proraun deformacije
rijenog korita. Uticaj regulacije raima proticaja na vodotok: izgradnjom
akumulacija, retenzionih bazena i rasteretnih kanala. Radovi na ureenju vodotoka.
Konstruktivni elementi; biotehniki radovi; utjecaj na okoli; koncepti rjeenja
povoljni za okoli. Formiranje korita vodotoka iskopom i nasipanjem: korekcije
trasa; presjecanje krivina; ureenje ua. Stabilizacija korita vodotoka: obaloutvrde;
stabilizacioni pragovi; kaskade (stepenice). Formiranje korita vodotoka rijenim
graevinama: parelelne graevine, traverze, neperi, pregrade. Zatita od velikih
voda: nasipi, parapetni zidovi, ispusni objeki. Trajenje veilikih voda: organizacija i
tehnike mjere: osmatranje; zakonska regulativa. Regulacioni radovi kod mostova.
Led u vodotocima: uslovi za pojavu; zatita od leda. Erozioni procesi: podjela i
klasifikacija bujica; pronoenje i taloenje nanosa. Ureenje bujica: ureenje korita
bujica; glavne i sekundarne pregrade; konsolidacione pregrade; konstruktivni
elementi. Mjere u slivu bujice.
Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Z. Barbali, Rijena hidrotehnika (regulacije rijeka) skripta, GF Sarajevo 1989.
2. E. Svetlii, Otvoreni vodotoci regulacije, GF Zagreb, 1987

56

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

ODVOENJE OTPADNIH VODA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 8. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 2

Sati vjebi sedmino: 3

Ukupan broj sati

(30+45)

5 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 50h
Sticanje naprednih znanja o odvoenju otpadnih voda naseljenih mjesta i industrije i
njegovom znaenju o obezbjeivanju higijenskih uslova ivota i zatite vode od
zagaenja.
Osposobljavanje studenata za znaajnije projektantske, izvoake i druge
inenjerske poslove (studije, planirenje, istraivanje) iz oblasti odvodnje otpadnih
voda.
Proiren proreun koliine oborinskih otpadnih voda koeficijent zakanjenja.
Znaaj dozvoljenih proticajnih brzina otpadnih voda i padova kanala. Hidrauliki
proraun kanalizacionih vodova i sistema, odreivanje tjemenog optereenja i
nosivosti cijevi, modeliranje kanalske mree. Uobiajeni i posebni objekti i ureaji
na kanalskoj mrei. Osnove ekolokog dimenzioniranja ispusta otpadne vode.
Mjerenje, pogon, odravanje i upravljanje kanalizacionim sistemima. Djelovanje u
vanrednim prilikama: odovenje otpadnih voda, znaaj borbe protiv nepredivienog
zagaenja.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

E-mail:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Krupjel B; orovi A; Barjaktarevi-Dobran H; Kanalizacija (skripta za internu
upotrebu), GF Sarajevo 1991-1999
2. Barjaktarevi-Dobran H.: Razvoj metode identifikacije zagaenja u otvorenim
vodotocima, radovi 25, HEIS GF Sarajevo, 1986
3. Margeta J.: Kanalizacija naselja, GF Split, 1998

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

57

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:
Nivo ciklusa, godina
studija, semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati
predmeta:
Bodovna vrijednost
ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje
predmeta:
Ogranienja pristupa
predmetu:
Obrazloenje bodovne
vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i
vjetina) /ishod uenja:

HEMIJA I BIOLOGIJA VODE

ifra predmeta 0000

II ciklus

IV godina/ 8. Semestar

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 2

Sati vjebi sedmino: 2

E-mail:
Ukupan broj sati (30+30)

5 ECTS
Obavezni
.
Nema ih
Broj ECTS bodova odgovara broju sati potrebnom za realizaciju nastavnih obaveza i
pripremu ispita.
Osnovni cilj predmeta Hemija i biologija vode je da studentu prui osnovna znanja o
osobinama i svojstvima vode, glavnim izvorim zagaivanja (polutanati) vode.
Sadraj nastavnog predmeta pruit e studentu osnovna znanja o osobinama i svojstvima
vode. Prirodnoj rasprostranjenosti vode. Izvorima zagaivanja vode. Primjena
odgovarajuih metoda za preiavanje voda.
Voda, stanje i znaaj u domainstvu i industriji.
Kriterijumi kvaliteta vode.

Okvirni sadraj
predmeta:

Osnovni fiziko-hemijski i biohemijski procesi u vodenim (akvatinim) sredinama.

Izvori polutanata u vodi.
Priprema vode za industriju i energetska postrojenja.
Tehnologija pripreme vode za pie.
Tehnoloki postupci preiavanja otpadnih voda.

Oblici provoenja
nastave/metode uenja:
Ostale obaveze studenta
(ako se predviaju):
Nain provjere znanja/
nain polaganja ispita i %
teinskog faktora provjere
znanja:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd

1.
ukovi J., uki B., Lazi D., Marseni M.: Tehnologija vode, Beograd 2000.

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

2.
ajramovi ., Miki B.: Voda, Nastavniki fakultet, Mostar, 2005.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe
predmeta:

58

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:
Nivo ciklusa, godina
studija, semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati
predmeta:
Bodovna vrijednost
ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje
predmeta:
Ogranienja pristupa
predmetu:
Obrazloenje bodovne
vrijednosti:

Cilj predmeta:

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i
vjetina) /ishod uenja:

Okvirni sadraj
predmeta:

OSNOVE ZATITE OKOLIA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 8. Semestar

Konsultacije:
Adresa (broj kabineta)
E-mail:
Tel.:
Sati predavanja sedmino:
Sati vjebi sedmino: 2
Ukupan broj sati (30+30)
2
4 ECTS
Obavezni

Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 40h
Sticanje osnovnih znanja u spreavanju zagaivanja okolia i racionalnom
upotrebom njegovih prirodnih bogatstava. Upoznavanje s temeljnim ekolokim
pojmovima i primjenama u biosferi: atmosferi, pedosferi i hidrosferi.
Sagledavanja utjecaja graevinarstva na okoli, prvenstveno gradova, odlagalita
otpada, saobraajnica i hidrotehnikih graevina i sistema.
Upoznavanje s pojmom odrivog razvoja, te posebno naelima odrivog razvoja u
graevinarstvu.
Tumaenje osnovnih mjera i postupaka zatite okolia.
Osposobljavanje za rjeavanje zadataka iz domene poduzimanja inenjerskih mjera zatite
okolia u skladu sa veeom legislativom, kao i osposobljavanje za istraivake projekte sa
ciljem utvrivanja stanja okolia.
Uvod. Osnovni ekoloki pojmovi: Ekologija; ivotno stanite; ivotne zajednice;
Ekosistem; Bioloka raznolikost. Promjene u biosferi; Promjene u atmosferi; Oneienje
pedosfere; Oneienje hidrosfere; Oneienje isputanjem energije; Smanjenje bioloke
raznolikosti; utjecaj graevinarstva na okoli; Utjecaj gradova; Utjecaj odlagalita
otpada; Utjecaj saobraajnica; Utjecaj hidrotehnikih objekata;
Odrivi razvoj i graevinarstvo: Neela odrivog razvoja u graevinarstvu.
Mjere i postupci zatite okolia: Politiki i socioloki pristup;
Pravne mjere; Znanstveni pristup i tehnoloke mjere; Institucionalne mjere.

Oblici provoenja
nastave/metode uenja:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Ostale obaveze studenta

(ako se predviaju):

Prisustvovanje predavanjima, seminarima i terenskoj nastavi. Izrada, predaja i izlaganje

seminarskog rada, uee u radionicama i izrada programskih zadataka. Polaganje kolokvija i
ispita

Nain provjere znanja/

nain polaganja ispita i %
teinskog faktora provjere
znanja:

Pismeni, kolokviji, seminari

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

1. Vukovi, ., Zatita okolia, GF Zagreb, 2002

2. Odum, P. E.: Fundamentals of Ecology, W.B.S.C., 1971.
3. Gondie, A.: The Human Impact of the Natural Enviromental, 1990.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe
predmeta:

59

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

UPRAVLJANJE VRSTIM OTPADOM

ifra predmeta: 0000

II ciklus

IV godina/ 8. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 3

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(45+30)

5 ECTS
Izborni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 50h
Uvoenje studenata u bazino razumijevanje problema otpada u modernom drutvu,
problema upravljanja otpadom, metode smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja
otpada, problemi zagaenja tla i voda otpadom.
Ienjersko razumijevanje problema vrstog otpada kod projekovanja i konstrukcije
odlagalita komunalnog otpada
Savremena civilizacija i problem otpada
Vrste otpada
Komunalni otpad
Opasni otpad
Radioaktivni otpad
Problemi zagaivanja tla i voda
Sveobuhvatno upravljanje otpadom (smanjenje, ponovna upotreba i
recikliranje)
Sanitarna odlagalita otpada
Projektovanje i gradnja odlagalita
Monitornig procjednih voda i plinova
Zakoni i propisi
Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.
Prisustvovanje predavanjima i vjebama Jedan seminar u toku predavanja
Pismeni, usmeni, kolokviji, seminari
1. M.R. Ili. S.R. Mileti, Osnove upravljanja vrstim otpadom. Institut za ispitivanje
materijala, Beograd 1998
2. Z. Milainovi, Deponije trajno odlaganje otpada, Zagreb 1992
3. Jahi, M., Deponije i zatita voda, Sarajevo, 1980
4. Jahi, M. (2005); Tehniki fakultet, Biha: Urbani sistemi i upravljanje vrstim
otpadom
5. Jahi, M. (2006); Tehniki fakultet, Biha: Sanitarne deponije

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

60

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta:

HIDROTEHNIKI SMJER
GIS I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURA

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

ifra predmeta: 0000

II ciklus
Konsultacije:
Tel.:

IV godina/ 8. Semestar
Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 2

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(30+30)

5 ECTS
Izborni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h
Upoznavanje s konceptom GIS-a i njegovom primjenom,
Osposobljavanje za rjeavanje osnovnih zadataka upravljanja bazama
podataka komunalne infrastrukture primjenom GIS-a.
Osposobljavanje za rjeavanjem planerskih zadataka u domeni komunalne
infrastrukture koritenjem GIS-a.
Teorija modeliranja prostornih podataka. Sistemi za upravljanje bazama
podataka. Baze komunalnih podataka.
Geografski informacioni sistem (GIS): razvoj, tipovi i vrste podataka,
komponente.
Prostorni podaci. Vektorski (taka, linija, poligon) i rasterski podaci.
Modeliranje baza podataka, vrste loginih modela. Relacijski i objektno
orijentisani modeli podataka.
Software za prostornu obradu podataka: upoznavanje i primjena.
Uloga digitalnog geodetskog plana u izgradnji zemljinog informacijskog
sustava.
Primjena GIS-a u planiranju i upravljanju komunalnom infrastrukturom.
Tematski katastri urbanih komunalnih sadraja: saobraajnice, vodovodi,
kanalizacije, javne, industrijske i stambene zgrade, energetski vodovi.
Analiza podataka u GIS-u. Povezivanje s ostalim bazama podataka i
nainima prikazivanja prostornih podloga.
Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.
Prisustvovanje predavanjima i vjebama prema normama fakulteta. Izrada i predaja
programskih radova iz zadanih vjebi. Izrada i predaja seminara.
Pismeni, kolokviji, seminari
1. ESRI Retrieved 2011: "Geographic Information Systems as an Integrating
Technology: Context, Concepts, and Definitions"
2. Clarke, K. C., 1986. Advances in geographic information systems, computers,
environment and urban systems

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

61

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

UPRAVLJANJE PROJEKTOM

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:
Nain praenja kvalitete i
uspjenosti izvedbe predmeta:

Doc.dr. Vahida ujo

Adresa (broj kabineta)

Konsultacije:
Tel.:

Sati predavanja sedmino: 2

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(30+30)

5 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h
Razvijanje opih i specifinih znanja i vjetina vezanih za upravljanje i voenje
graevinskih projekata.
Student savladava temeljne principe i suvremene metode upravljanja cjelokupnim
ivotnim vijekom graevinskih projekata (optimizacijske metode, simulacija
upravljanje i kontrola nad resursima) i osposobljava se za njihovu uinkovitu i
djelotvornu primjenu u praksi.
ivotni vijek projekta. Temeljni koncepti upravljanja projektima. Sustavno
inenjerstvo. Planiranje.
Kontrola trokova, vremena i kakvoe. Upravljanje materijalom. Upravljanje
resursima, planiranje i upravljanje projektima u uvjetima ogranienih resursa.
Optimizacijske metode u upravljanju projektima. Upravljanje rizicima u
projektu. Modeliranje trajanja aktivnosti. Simulacija (Monte Carlo, Cyclone).
Odreivanje najekonominijeg trajanja projekta. Cash-flow projekta.
Upravljanje kvalitetom. TQM (Total Quality Management) projekta.
Kostruktabilnost. Informacijski sustavi u upravljanju projektima. Programska
podrka za upravljanje projektima.
Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Katavi M., Menadment za ininjere, Zagreb 2006.
2. R. Lonari: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, HDGI, 1995.;

62

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

HIDROENERGETIKA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 3

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 3

Ukupan broj sati

(45+45)

7 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 90h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 85h
Cilj predmeta je predstavljanje studentima hidroenergetskog koritenja voda.
Poseban naglasak u predmetu dae se na ulogu MHE u EES u buduem
stratekom razvoju na lokalnom nivou. Hidroenergetska postrojenja studentima e
se obrazloiti kroz elemente jednog takvog hidrotehnikog objekta od
vodozahvata i zatvaranice, preko objekata derivacije sa slobodnim teenjem i
teenjem pod pritiskom, preko mainskih zgrada raznih tipova, do objekata spoja
elektrane sa prijemnikom.

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Fizike osnove iskoritenja vodnih snaga, energije vodnog toka, energije

tenosti u hidraulikim mainama, gubici u energetskoj transformaciji i
koeficijent korisnog dejstva. Tipovi HE, klasifikacija dispozicijskih rjeenja,
vrste HE prema nainima koncentracije pada, podjela HE prema poloaju
konstrukcije mainske zgrade.
Hidroenergetski potencijali i metodoloki aspekti istog, bruto i neto potencijal
rijeke i dionice, specifini vidovi prikazivanja hidropotencijala. Ekonomske
karakteristike elektrana i metodoloki aspekti vrijednovanja i optimalnog
dimenzionisanja HE. Akumulacioni bazeni i regulisanje protoka u njima,
geometrijske i radne karakteristike akumulacionih bazena, odreivanje
gubitaka iz akumulacije itd.
Turbine HE, osnove, podjela, razvoj, kavitacija turbina i njen utjecaj na
rjeenje HE, koficijent kavitacije i dopustiva visina sisanja. Izbor tipa i
parametara agragata. Zahvatne, ulazne graevine. Objekti derivacija kod HE.
Nestacionarne pojave.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Branislav V. orevi: Hidroenergetsko koritenje voda GF Beograd, 2001.
2. Branislav V. orevi: Koritenje vodnih snaga objekti HE GF Beograd,
1984.
3. Branislav V. orevi: Zadaci iz koritenja vodnih snaga GF Beograd, 1989.
4. Petar Stoji, Iskoritavanje vodnih snaga, GAF Split, 1994.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

63

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

UPRAVLJANJE VODAMA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:

Konsultacije:

Ukupan broj sati predmeta:

Sati predavanja sedmino: 3

Bodovna vrijednost ECTS-a:

Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Adresa (broj kabineta)

E-mail:
Tel.:
Ukupan broj sati
Sati vjebi sedmino: 2
(45+30)
6 ECTS
Izborni

Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Razvoj spoznaja o kompleksnosti i multidisciplinarnosti problematike
upravljanja vodama,
Upoznavanje s razliitim aspektima pojave voda u prirodi i izgraenim
sistemima,
Razvoj metodolokog pristupa pri planiranju vodoprivernih rjeenja,
Osposobljavanje za rjeavanje zadataka iz domene planiranja i upravljanja vodnim
resursima.
Osnovni pojmovi o upravljanju vodama: historijski razvoj, integralan
pristup, odrivi razvoj.
Vodni resursi, Sliv kao osnovna jedinica upravljanja.
Karakteristike prirodnih vodnih sistema: povrinske i podzemne vode,
more.
Potrebe za vodom, Bilanciranje vodnih resursa i potreba.
Koritenje voda, Zatita voda; Zatita od voda.
Vrste i karakteristike izgraenih vodoprivrednih sistema, Akumulacije kao
najsloeniji strukturalni vienamjenski objekti. Utjecaj ovjeka na
promjene vodnog reima.
Voda i njena uloga u socio-ekonomskom sistemu. Ekoloka komponenta
hidrotehnikih rjeenja.
Planiranje koritenja vodnih resursa: osnove planiranja, ciljevi i kriteriji,
metodologija generiranja odabira vodoprivretnih rjeenja,
Primjena metoda simulacije i optimalizacije u izboru rjeenja.
Informaciona podrka, Modeliranje upravljanja vodnim resursima na
slivnom podruju. Provedba upravljanja, Zakonska regulativa,
Vodoprivredne osnove i planovi.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Ostale obaveze studenta (ako se

predviaju):

Prisustvovanje predavanjima, seminarima i terenskoj nastavi. Izrada, predaja i

izlaganje seminarskog rada, uee u radionicama i izrada programskih zadataka.
Polaganje kolokvija i ispita

Nain provjere znanja/ nain

polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:

Pismeni, kolokviji, seminari

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

1. orevi, B., 1990., Vodoprivredni sistemi, GK Beograd

2. Margeta, J.: Osnove gospodarenja vodama. GF Split,1992.
3. Margeta, J.; Azzopardi, E; Lacovides, I.: Smjernica za integralni pristup razvoju,
gospodarenju i koritenju vodnih resursa, PPA, Split, 1999.

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

64

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

ZATITA VODA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih
kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Doc.dr. Suad pago

Adresa (broj kabineta)

Konsultacije:
Tel.:

Sati predavanja sedmino: 2

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(30+45)

6 ECTS
Obavezni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h
Upoznavanje studenta sa osnovama zagaenja voda i okolia, zatitom voda i
okolia, postupcima kontrole zagaenja.
Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban opisati i
objasniti problematiku zatite voda i okolia; osnovne ekoloke znaajke voda i
okolia, izvore i vrste zagaenja, utjecaj zagaenja na stanje voda i okolia, mjere i
aktivnosti u zatiti voda i okolia, te sudjelovati u planiranju i rjeavan problema u
zatiti voda i okolia.
Zagaenje voda i okolia: Problemi otpadne tvari i okolia. Kruenje vode i
zagaenja u okoliu. Osnovni principi gospodarenja kakvoom vode. Kriteriji i
standardi. Temeljna ekoloka naela. Kakvoa vode. Odreivanje stanja voda.
Pokretai zagaenja, tokasti i raspreni i njihove znaajke. Pritisci i promjena
kakvoe vode. Razrjeenje i samoproiavanje. Utjecaj otpadne tvari.
Zatita voda i okolia: Integralni koncept zatite voda i okolia. Osnovni
upravljaki okvir. Ciljevi i metode. Strategije i principi. Kontrolni mehanizmi.
Kakvoa efluenta. Prijemnici i zatita vodnih ekosustava. Dionici i njihova
uloga.
Postupci kontrole zagaenja: Minimizacija otpada. Najbolja okolina praksa.
Najbolja dostupna tehnologija. iste tehnologije. Upravljanje kanalizacijskim
sustavom i ureajima za ienje voda. Ponovno koritenje otpadnih voda i
tvari. Isputanje na tlo, slatke vode i more. Proiavanje voda. Prerada mulja.
Planiranje zatite: Osnovni principi planiranja. Kontrola tokastih i rasprenih
izvora zagaenja. Kruti otpad i njegovo zbrinjavanje. Planiranje zatite.
Osnove sustavnog pristupa zatite vodnih resursa. Osnovni elementi izrade
plana zatite voda i okolia. Studije utjecaja na okoli.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

E-mail:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, pismeno.
1. S. Tedeschi: Zatita vodnih sustava i proiavanje otpadnih voda, Graevinski
institut, Zagreb, 1996.
2. J. Margeta: Osnove gospodarenja vodama, Graevinski fakultet Split, 1992.
3. Jahi, M., 1980., Deponije i zatita voda, Institut za zatitu ovjekove sredine
Sarajevo

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

65

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

PREIAVANJE OTPADNIH VODA

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:
Cilj predmeta:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 2

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 3

Ukupan broj sati

(30+45)

6 ECTS
Izborni
Hidromehanika, Hidrotehnike graevine.
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Kroz ovaj predmet stiu se dodatna znanja iz oblasti tehnologija preiavanja
voda

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Osobine hemijski iste vode.

Voda u prirodi, hidroloki ciklus vode, prirodni vodni resursi, upotrebni ciklus
vode, potronja vode, vrste i koliine otpadne vode.
Osnovi akvatine ekologije.
Osnovi sanitarne mikrobiologije.
Fiziki, hemijski, bioloki i radioloki parametri kvaliteta prirodnih i otpadnih
voda.
Specifini i nespecifini parametri kvaliteta prirodnih i otpadnih voda.
Samopreiavanje vodoprijemnika, bilans kiseonika u zagadjenim vodama,
kiseonina kriva, proraun potrebnog stepena preiavanja otpadnih voda.
Sistemi za preradu vode, osnovni procesi i osnovne linije prerade.
Primarna prerada: reetke, sita, uklanjanje inertnog materijala, taloenje,
filtracija, flotacija.
Tercijarna obrada: uklanjanje azota i fosfora.
Sekundarna prerada: fiziko-hemijski procesi (koagulacija i flokulacija,
aeracija, adsorpcija, hemijsko taloenje, neutralizacija, oksidacioni procesi,
jonska izmena, membranski separacioni procesi, dezinfekcija) i bioloki
procesi (bioloka filtracija, aktivni mulj, aerisane lagune, anaerobni procesi).
Fiziko-hemijska prerada komunalnih otpadnih voda.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd

1. Bajraktarevi-Dobran H.: Obrada pitkih i preienih otpadnih voda autorizovana
predavanja, Vegos, Sarajevo 1994
2. Metcalf and Eddy INC: Wastewater Engineering (Treatment, Disposal, Reuse),
McGraw Hill Book Com.,1991
3. Kramer F.N.: Nalkov prirunik za vodu (prevod), Jug. Inenj. Akademija, Savez in.
i teh. Srbije i Graevinska knjiga, Beograd 2005

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

66

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER
Naziv predmeta:

HIDROTEHNIKE MELIORACIJE

ifra predmeta: 0000

II ciklus

V godina/ 9. Semestar

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati predmeta:
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Matina kvalifikacija:
Status predmeta:
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ogranienja pristupa predmetu:
Obrazloenje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta:

Konsultacije:
Tel.:

Adresa (broj kabineta)

Sati predavanja sedmino: 3

E-mail:

Sati vjebi sedmino: 2

Ukupan broj sati

(45+30)

6 ECTS
Izborni
Nema ih
Ukupno optereenje za predmet u semestru:
Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h
Obzirom na glavni zadatak ureenja zemljita uklanjanje suvine povrinske i
podzemne vode, te dovoenje potrebe vode u cilju ostvarenja vieg oblika savremene
intenzivne poljoprivredne proizvodnje i biljne proizvodnje uopte, cilj izuavanja
predmeta je izuavanje skupa raznih hidrotehnikih mjera i tehnika odvodnjavanja i
navodnjavanja kojima se mjenjaju vodna svojstva zemljita, odnosno poveava
plodnost zemljita, stvarajui optimalne uslove za proizvodnju hrane, za zadovoljenje
neophodnih potreba stanovnitva koje se stalno poveava.

Opis opih i specifinih

kompetencija (znanja i vjetina)
/ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

Uvod: pojam i svrha odvodnjavanja; Voda u zemljitu: znaaj prouavanja;

odnosi biljka-voda-vazduh; faktori rasta biljaka i utjecaj pojedinih faktora.
Osnovi pedologije. Odvodnjavanje zemljita: vanjske i unutarnje vode;
koncipiranje sistema sa osnovnim elementima plana odvodnje. Elementi
sistema za odvodnjavanje. Planiranje i projektovanje sistema za
odvodnjavanje, zatita melioracionih podruja od poplavnih voda, zatita
od unutarnjih podzemnih voda; graenje i odravanje sistema
odvodnjavanja.
Uvod: pojam i svrha navodnjavanja; Navodnjavanje zemljita: osnovni
principi i kriterijumi; koncipiranje sistema i osnovni elementi; potrebne
koliine voda za navodnjavanje; (norma navodnjavanja i norma natapanja).
Osnovni vidovi navodnjavanja i elementi sistema navodnjavanja. Tehnike
navodnjavanja; uslovi za odreivanje naina natapanja, naini natapanja;
planiranje i projektovanje sistema za navodnjavanje; osnove graenja i
odravanja sistema za navodnjavanje.

Oblici provoenja nastave/metode

uenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
predviaju):
Nain provjere znanja/ nain
polaganja ispita i % teinskog
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i
Internet web referenci:

Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.

Kolokviji, usmeno.
1. Hrelja, H., 1990, Hidrotehnike melioracije-skripta, GF Sarajevo
2. Kos, Z., 1989: Hidrotehnike melioracije-odvodnjavanje, K, Zagreb
3. Avakumovi, D., 1991: Hidrotehnike melioracije-odvodnjavanje, GF Beograd
3. Avakumovi, D., 2005: Navodnjavanje, GF Beograd

Nain praenja kvalitete i

uspjenosti izvedbe predmeta:

67

Prilozi

5.1

Prilog 1- Bolonjska deklaracija

Zajednika deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisana u Bologni 19.06.1999.

Proces eurointegracije postao je, zahvaljujui iznimnim dostignuima u posljednjih nekoliko godina,
sve stvarnija i relevantnija injenica za Uniju i njezine graane. Oekivano poveanje Unije kao i
produbljivanje odnosa s ostalim europskim zemljama, daju joj jo ire dimenzije. U meuvremenu,
svjedoci smo poveane svijesti velikog dijela politike i akademske javnosti, te javnog mnijenja o
potrebi stvaranja savrenije i utjecajnije Europe, posebno u izgradnji i jaanju njenih intelektualnih,
kulturnih, drutvenih, naunih i tehnolokih dimenzija.
Znanstvena Europa danas je prepoznata kao nezamjenjiv faktor drutvenog i ljudskog razvoja i kao
kljuni faktor uvrenja i unapreenja ivota u Europi, sposobna da svoje graane pripremi za
izazove novog tisuljea, sa svjeu o zajednikim vrijednostima i pripadnosti istom drutvenom i
kulturnom prostoru.
Obrazovanje i saradnja u obrazovanju prepoznati su kao iznimno vani za razvijanje i jaanje stabilnih,
miroljubivih i demokratinih drutava, posebno imajui u vidu stanje na jugoistoku Europe.
Sorbonska deklaracija od 25. maja 1998. godine, utemeljena na takvim promiljanjima, istaknula je
glavnu ulogu univerziteta u razvijanju europskih kulturnih dimenzija. Naglasila je da je kreiranje
europskog prostora visokog obrazovanja od kljune vanosti za unapreenje mobilnosti graana i
njihovo zapoljavanje, te za sveukupni razvoj Kontinenta.
Nekoliko je europskih zemalja prihvatilo poziv da se obaveu postii ciljeve zacrtane Deklaracijom, bilo
potpisivanjem Deklaracije, bilo naelnim slaganjem s njezinim sadrajem. Nekoliko u meuvremenu
pokrenutih reformi visokog kolstva u Europi dokazuju spremnost mnogih vlada da djeluju u tom
smislu.
Europske visokokolske institucije prihvatile su izazov i preuzele glavnu ulogu u stvaranju Europskog
prostora visokog obrazovanja u duhu temeljnih naela zacrtanih u povelji Magna Charta Universitatum
potpisanoj u Bologni 1988. godine. To je izuzetno vano jer upravo neovisnost i autonomnost
univerziteta osiguravaju sistemu visokog obrazovanja i istraivanja stalno prilagoavanje promjenljivim
potrebama, zahtjevima drutva i napretku naunih spoznaja.
Ovo je djelovanje zacrtano u pravom smjeru i sa smislenim ciljem. Meutim, bolja usklaenost i
usporedivost visokokolskih sistema zahtijeva neprekidno djelovanje kako bi se cilj u potpunsoti
postigao. Trebamo ga pomoi konkretnim mjerama kako bi se postigli vidljivi koraci naprijed. Sastanak
odran 18. juna, na kojemu su sudjelovali mjerodavni strunjaci i naunici iz svih naih zemalja, daje
vrlo jasne prijedloge za inicijative koje treba pokrenuti.
Posebnu panju trebamo posvetiti poveanju meunarodne konkurentnosti europskog sistema
visokog obrazovanja. Vitalnost i djelotvornost svake civilizacije moe se mjeriti privlanou njene
kulture drugim zemljama. Trebamo osigurati da europski sistem visokog obrazovanja postane
privlaan irom svijeta, u skladu sa naom posebnom kulturnom i naunom tradicijom.
Potvrujui opa naela zacrtana Sorbonskom deklaracijom, uskladit emo svoju politiku tako da u
kratkom vremenu, a svakako tokom prvog desetljea treeg milenijuma, postignemo sljedee ciljeve
za koje smatramo da su od primarne vanosti za uspostavu europskog prostora visokog obrazovanja i
njegovu promociju u svijetu:
o

Prihvaanje sistema lako prepoznatljivih i usporedivih stepeni obrazovanja, kao i uvoenje

suplemenata (dodatka) diplomi (Diploma Supplement), kako bi se unaprijedilo
zapoljavanje eurpskih graana i meunarodna konkurentnost europskog sistema visokog
obrazovanja.

Prihvaanje sistema temeljenog na dva glavna ciklusa, dodiplomskom i postdiplomskom.

Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspjeno zavren prvi ciklus studija koji mora trajati
najmanje tri godine. Stepen obrazovanja dodjeljen nakon prvog ciklusa mora biti primjeren
odgovarajuoj kvalifikaciji na europskom tritu rada. Drugi ciklus vodit e ka magisteriju
i/ili doktoratu, kao to je to sluaj u mnogim europskim zemljama.

Uvoenje bodovnog sistema, kao to je ECTS, kao prikladnog sredstva u unapreenju

68

najire razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i izvan visokokolskog obrazovanja,

ukljuujui i cjeloivotno uenje, pod uslovom da ih prizna univerzitet koji prihvaa
studenta.
o

Unapreenje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom kretanju, posebno:

studentima omoguiti pristup i dati prilike za studiranje i praksu, i omoguiti im
pristup relevantnim slubama;
nastavnicima, istraivaima i administrativnom osoblju: priznati i valorizirati vrijeme
koje su proveli u Europi istraujui, predajui ili uei, bez prejudiciranja njihovih
statutarnih prava.

Unapreenje europske saradnje u osiguravanju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih

kriterija i metodologija.

Unapreenje potrebnih europskih dimenzija u visokom obrazovanju, posebno u razvoju

nastavnih programa, meuinstitucionalnoj saradnji, emama mobilnosti i integriranih
programa studija, obuke i istraivanja.

Preuzimamo na sebe postizanje tih ciljeva u okviru naih institucionalnih ovlasti i u potpunosti
potujui razliitost kultura, jezika, nacionalnih sistema obrazovanja i autonomiju Univerziteta kako
bismo uvrstili Europski prostor visokog obrazovanja. U tom cilju nastavit emo saradnju meu
vladama, zajedno sa europskim nevladinim organizacijama koje djeluju u visokom obrazovanju.
Od univerziteta oekujemo da ponovo brzo i pozitivno djeluju i aktivno doprinesu uspjehu naeg
poduhvata.
Uvjereni da stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja zahtijeva stalnu potporu, nadzor i
prilagodbe novim potrebama, odluili smo ponovo se sastati za dvije godine, kako bismo procijenili
postignuti napredak i utvrditi daljnje korake koje je potrebno poduzeti.
Potpisnici: Austrija, Belgija (francuska zajednica), Belgija (flamanska zajednica), Bugarska, eka

Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Island, Irska,
Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveka, Poljska, Portugal, Rumunjska,
Slovaka Republika, Slovenija, panjolska, vedska, vicarska, Velika Britanija.

5.2

Prilog 2- ta je ECTS Europski sistem prijenosa kredita

Osnove karakteristike ECTS-a:

1. ta je kreditni sistem?
2. ta je ECTS?
3. Kako je nastao ECTS?
4. Zato se uvodi ECTS?
5. Koje su glavne odlike ECTS-a?
6. ta (ni)je ECTS?
7. ta je Dodatak diplomi?
ta je kreditni sistem?
Kreditni sistem predstavlja sistematski nain opisivanja obrazovnog programa pridodavanjem kredita
na njegove komponente. Definicija kredita u visokom obrazovanju moe biti zasnovana na razliitim
parametrima, kao to su optereenje studenta, gdje su ukljueni ne samo sati nastave, nego i sati
provedeni uei samostalno.
ta je ECTS?
ECTS se definira kao sredstvo za priznavanje studija, koje je u funkciji europskih integracija na
podruju visokog obrazovanja. ECTS se zasniva na studijskom programu i nainu negove provedbe.
Sistem davanja kredita temelji se na koeficijentima optereenosti studenta koji se dodjeljuju

69

pojedinim predmetima a odgovatraju "optereenju" prosjenog studenta potrebnom da bi ispunio

zadatke programa, pri emu se misli na rezultate uenja i kompetencije (vjetine) koje se trebaju stei.
Ukupan broj kredita po semestru iznosi 30 i na taj nain se pokazuje optereenje studenta tijekom
cijelog studija.
Treba napomenuti da nema direktne veze izmeu sati nastave i kredita. Na primjer, jedan sat
predavanja moe zahtjevati tri sata neovisnog rada studenta, dok za dvosatni seminar priprema moe
trajati ak i cijelu sedmicu. Prema tome kreditni sistem koji se zasniva na optereenju studenta kao
to je ECTS ne moe biti zasnovan samo na satima nastave. Dakle, mjera postaje student i njegov
cjelokupni rad.
ECTS pokazuje samo vremensko optereenje studenta. Krediti nita ne govore o statusu
kursa/predavanja ili o prestiu nastavnika, odnosno odreenog predmeta. Na primjer, studentu e za
jednan poetni/uvodni predmet moda trebati vie vremena nego za neki napredniji predmet.
Kako je nastao ECTS?
1989. godine dolazi do uvoenja ECTS-a, unutar okvira Erasmus-a, a sada to predstavlja dio
mnogobrojnih programa. Treba napomenuti da je ECTS jedini kreditni sistem koji je prilikom testiranja
pokazao zadovoljavajue rezultate i koji se koristi irom Europe. Prvenstveno je ECTS uveden radi
prenosa kredita. Sistem je pripomogao procesu priznavanja duine studiranja u stranoj zemlji i na taj
nain unaprijedio kvalitet i mobilnost studenata u Europi. U skoranje vrijeme ECTS se uvodi i kao
sistem akumulacije koji e se implementirati na institucionalnom, regionalnom, dravnom i Europskom
nivou. Ovo predstavlja jedan od kljunih zadataka Bolonjske Deklaracije iz juna 1999 godine.
Zato se uvodi ECTS?
ECTS omoguava prepoznatljivost i uporeivanje nastavnih programa i planova za sve studente,
domae i strane. ECTS olakava mobilnost i akademsko priznavanje. Takoer, ECTS pomae
univerzitetima da se organiziraju i da izvre pregled, odnosno provjeru svojih nastavnih planova i
programa. Putem ECTS-a Europsko visoko obrazovanje postaje atraktivnije za strane studente.
Na ovaj nain doprinosi transparentnosti nastavnih planova i programa, poveanju mogunosti izbora
za studente, proirivanju meuuniverzitetske suradje, i stvaranju Europskog obrazovnog prostora.
Koje su glavne odlike ECTS-a?

ECTS je baziran na prinscipu da 60 kredita odgovara optereenju redovnog studenta u

jednoj akademskoj godini. Puno-radno optereenje studenta u Europi jednako je u veini sluajeva
1500-1800 sati godinje i u ovim sluajevima jedan kredit jednak je 25 do 30 radnih sati.

Krediti u ECTS-u stiu se samo nakon zavretka nastave, poloenih svih ispita iz tog
predmeta/kursa kao i ispunjavanja drugih obaveza iz nastavnog plana i programa.

Optereenje studenta u ECTS-u sastoji se od vremena koje je neophodno da se zavre sve

planirane aktivnosti studiranja, kao to su prisustvovanje nastavi, seminarima, neovisno i samostalno
uenje, pripremanje projekata i pripremanje za ispit.

Krediti se daju svim obrazovnim komponentama nastavnog plana i programa (kao to su

moduli, predavanja, vjebe, diplomski radovi, magistarski radovi, itd.) i pokazuju koliinu rada koja je
potrebna za svaku komponentu studija i postizanje njoj odgovarajuih ciljeva, ili ciljeve uenja u
odnosu na ukupnu koliinu rada, neophodnu da bi se na zadovoljavajui nain zavrila jedna godina
studija.

Rad studenata ocjenjuje se prema lokalnom/dravnom sistemu ocjenjivanja. Pokazalo se

dobro da se uz to pie i broj ECTS-bodova. Rangiranje studenata prema ECTS-u vri se na statistikoj
osnovi. Prema tome, preduvjet za primjenu ECTS-ovog sistema ocjenjivanja je statistika analiza rada
studenata. Ocjene se daju studentima sa prolaznom ocjenom kako slijedi:
A

izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama, 95-100 bodova,

iznad prosjeka, sa ponekom grekom, 85-94 bodova,

prosjean, sa primjetnim grekama, 75-84 bodova,

70

openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima, 65-74 bodova, E zadovoljava

minimalne kriterije, 60-64 bodova,

F, FX

ne zadovoljava minimalne kriterije, ispod 60 bodova.

Razlika se pravi kod ocjena FX i F koji se daju neuspjenim studentima. FX znai:
fail-some more work required to pass, dakle nije poloio ispit treba da radi da bi
proao i F znai: fail-considerable further work required, znai nije poloio ispit
mora jo dosta da radi. Ukljuivanje podataka o ne poloenim ispitima je neto to
je opcionalno u Indexu.

ta (ni)je ECTS?
ECTS nije nain za uniformiranje sadraja, strukture ili ekvivalencije studijskih programa. Ove
elemente reguliraju samo visokokolske ustanove.
ECTS je kodeks dobre prakse (benchmarking) koji osigurava transparentnost i olakava priznavanje
(dijela) studija obavljenih na nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi (mada se to ne ini automatizmom) i
neophodan je preduvjet kako unutarnje prohodnosti kroz sistem studija, tako i vanjske mobilnosti radi
nastavljanja studija na nekoj drugoj visokokolskoj instituciji.
Opi principi i mehanizmi sistema ECTS prihvaeni su irom Europe i predstavljaju danas ve
univerzalan sistem za komunikaciju izmeu akademskih institucija. Neophodno je spomenuti da je
polazna ideja za razvoj ovakvog jednog sistema bila poveanje mobilnosti studenata u jedinstvenom
europskom prostoru visokog obrazovanaj, no iskustva su pokazala da je uvoenje ECTS-a podstaklo
svaku ustanovu i na reformu vlastitih obrazovnih programa.
ta je Dodatak diplomi?
Po zavretku studija studenti, pored diplome, dobijaju i zvanian dokument koji se zove Dodatak
diplomi (na engleskom Diploma Supplement). Ovaj dokument sadri standardizovan opis prirode,
nivoa, sadraja i statusa studija koje je student uspeno zavrio. U njemu su navedeni detalji
studijskog programa, postignute ocene kao i broj ECTS bodova za svaki predmet.
Diploma i Dodatak diplomi izdaju se za svaki ciklus studija i to na bosanskom i engleskom jeziku.
Dodatak diplomi je izuzetno vaan dokument sa aspekta mobilnosti studenata, kao i prilikom budueg
zapoljavanja, jer pored zvanja navedenog u diplomi, daje i pregled sadraja savladanog studijskog
programa.

71