Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

1/8

Muke zvane razlomci

U osnovnoj koli osnovne stvari o razlomcima pouavamo u 5. i 6. razredu. U 5. razredu
naglasak je na pojanjenju samog pojma razlomka na vie razliitih naina (kroz razliite pristupe i
razliite tipove zadataka), dok je u 6. razredu naglasak na raunskim operacijama.
U ovom lanku pokuat u navesti na koje bismo sve naine u 5. razredu trebali pojasniti
pojam razlomka, te kako povezati te razliite pristupe i pojasniti uenicima da se u svima njima radi o
jednom te istom pojmu razlomka. Naravno, neki moji pristupi podudaraju se s pristupima u nekim
udbenicima (ipak priamo o istom gradivu!), no ovdje ete ipak nai i pojanjenja, povezivanja i
zadatke kojih u udbenicima nema.
1.
Pojam razlomka uvodimo prisjeajui se primjera iz svakodnevnog ivota. Ve smo mnogo
puta uli za: pola sata, pola okolade, etvrtinu kruha... Razmislimo (i opiemo) kolika bi bila
treina pizze, osmina torte, petina livade... U prvim pismenim primjerima bojamo:
pravokutnika, srca, jednakokranog trokuta; zatim

1
2

1
1
kvadrata, pravokutnika;
kruga...
3
4

Zamiljamo da su to torte, pizze, livade, okolade... Pritom naglaavamo rijei polovina, treina,
etvrtina... koje nam govore na koliko jednakih dijelova dijelimo zadani lik. Uvodimo zapise

1 1
,
,
2 3

1
... pomou razlomake crte.
4

Kad uenici usvoje pojam polovine, treine, etvrtine..., kreemo na uvoenje razlomaka iji je
brojnik vei od 1. Dakle, bojamo

2
3
5
pravokutnika,
kruga,
kvadrata... Pritom stalno
3
4
9

ponavljamo da prvo uoavamo "doljnji broj" koji nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo
zadani lik (dakle, prvo moramo obratiti panju na rijei treina, etvrtina, devetina...), a zatim na
"gornji broj" koji nam govori koliko tih dijelova trebamo obojati. Ovdje, naravno, treba uvesti i
nazive brojnik i nazivnik, te prolu reenicu iskazati i pomou njih.
I u vezi ovih zadataka trebamo se prisjetiti i primjera iz ivota, npr.

3
kruha, moemo rezati
4

jabuku, usitniti okoladu...

2.

Nakon to smo nauili kako obojati

2
pravokutnika, treba uvjebati i obrat: sa sliice (npr.
5

2
pravokutnika, uvjebati oitati koji dio je obojan. Kod prvog
5
2
ovakvog zadatka (a i kasnije, kad zaborave) mnogi odgovore:
(uoavaju 2 obojana i 3 neobojana
3
2
dijela, pa iz toga sloe
). Stoga ih trebamo uputiti da prvo izbroje koliko ukupno dijelova imamo (i
3

) na kojoj su ve obojane

obojanih i neobojanih zajedno). Ako ih je npr. 5, zakljuujemo da je svaki dio petina tog lika, pa broj 5
zapisujemo u nazivnik. A broj obojanih dijelova, tj. obojanih petina, zapisujemo u brojnik.
Nadalje, treba uvjebati da se sa zadane sliice oita i koji je dio zadanog lika neobojan. Kad
uenici to savladaju, zgodno je uoiti: ako znamo koliko je dijelova obojano, iz toga i u sluaju kad
nemamo sliice moemo izraunati koliko je dijelova neobojano.

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

2/8

Uz navedeno pod 1. i 2. prirodno se nadovezuju i sljedei zadaci:

2.1. Dopuni reenice:
a) Ako pizzu podijelimo na 8 jednakih dijelova, ti dijelovi su njezine ____________. Prema tome,
pizza ima __ osmina. (1 =

8
)
8

b) Torta ima __ osmina.

c) Pravokutnik ima __ treine.
d) Jedno cijelo ima __ petina.
2
pravokutnika, neobojano je ___ pravokutnika.
7
5
f) Ako je pokoeno
livade, nepokoene su __ livade.
8
3
g) Ako su za vrijeme predstave bile popunjene
dvorane, nepopunjena je bila __ dvorane.
4

e) Ako su obojane

S boljim uenicima moemo komentirati i koliko dva, tri... cijela imaju petina, osmina...
3.
Nakon to uenici dobro savladaju navedeno pod 1. i 2. vezano uz prave razlomke, savladati
treba isto to vezano i uz neprave razlomke. Svakako, najvaniji zadaci kroz koje emo i vizualno
pojasniti i uvjebati razumijevanje nepravog razlomka su zadaci poput:
3.1. Oboji:
a)
b)

4
3
9
2

pravokutnika
kruga

...
3.2. Napii koliko je ega obojano:
a)
b)
...
Kao to u vezi pravih razlomaka slini zadaci najbolje pojanjavaju sam pojam razlomka, mislim
da slino tome u vezi nepravih razlomaka upravo navedeni zadaci najbolje pojanjavaju njihovo
znaenje. Kad uenici prvi put ugledaju zadatak poput 3.1.a) Oboji

4
3

pravokutnika, mnogi reagiraju

u udu: Pa to je nemogue!. Naravno, to je i za oekivati, poto oni dosad jo nisu vidjeli da je

doputeno nacrtati i vie pravokutnika te im bojati treine. U tom je zadatku najbolje krenuti od
crtanja jednog pravokutnika, uoavanja nazivnika (treina), podjele pravokutnika na 3 jednaka dijela,
komentiranja/usporeivanja koji dio bismo trebali obojati a koji je mogue (zasad) obojati..., obojamo
3
3

pravokutnika, a zatim uoimo koliko jo trebamo obojati, docrtamo jo jedan pravokutnik... Ovo je

jako efektno izvesti pomou raunala na http://public.carnet.hr/~ahorvate moete nai Sketchpad

datoteke u kojima sliice nastaju korak po korak (kao da ih crtate na ploi/papiru), a naknadno jo
moete mijenjati brojnik i/ili nazivnik te se istovremeno na sliici dogaaju odgovarajue promjene...

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

3/8

4.

Slijede zadaci tipa: "

1
1
od 20 je ___", "
od 42 je ___"...
5
7

U prvim takvim zadacima zadajemo razlomke s brojnikom 1. I ovdje naglaavamo da nam rije
npr. petina govori da zadani broj podijelimo s 5. Dakle,
Zatim slijede zadaci tipa "

1
od 20 raunamo kao 20:5, a to je 4.
5

5
od 48 je __" u kojima je brojnik vei od 1. U njima naglaavamo
6

isto to smo naglaavali i u zadacima navedenim pod 1 - da nam nazivnik govori na koliko jednakih
dijelova dijelimo cjelinu (znai, ovdje raunamo 48:6=8), a brojnik nam govori koliko takvih dijelova
trebamo "uzeti" (dakle, 5 puta "uzimamo" osmicu, tj. raunamo 58=40).
5
5
pravokutnika!" i kod zadataka tipa "Koliko je
od
6
6
5
48?", u pozadini je ista pria, u oba sluaja razlomak
predstavlja isto!
6

Dakle, i kod zadataka tipa "Oboji

Naravno, ovi zadaci nisu sami sebi svrha, ve treba uvjebati i njihovu primjenu u zadacima
poput:
4.1. Od 42 uenika 5.a razreda,

3
ih ima gripu pa nisu doli u kolu.
8

a) Koliko uenika 5.a razreda nije dolo u kolu?

b) Koliko ih je dolo?
c) Koji je dio 5.a razreda u koli? (izrazi razlomkom)
4.2. U kutiji se nalazi 20 jednako velikih okolada.
s jagodama,

2
1
kutije ine okolade s ljenjacima,
okolade
5
4

3
okolade s groicama, a ostalo su mlijene okolade. Koliko je okolada koje vrste
10

u toj kutiji?
5.
Slijede zadaci tipa: "Od 20 uenika nekog razreda, 11 je djevojica. Koji dio tog razreda ine
djevojice?"
Evo zadataka kojima emo uenike navesti na eljene zakljuke:
5.1. U razredu ima 20 uenika. Tada:
a) 1 uenik ini __ razreda.
b) 2 uenika ine __ razreda.
c) 3 uenika ine __ razreda.
d) 7 uenika ini __ razreda.
e) Ako je u tom razredu 11 djevojica, one ine __ razreda.
5.2. U bombonijeri se nalazi 16 jednakih bombona. Tada:
a) 1 bombon ini __ bombonijere.
b) 2 bombona ine __ bombonijere.
c) Josip je pojeo 7 bombona iz te bombonijere. Koliki dio bombonijere je pojeo?
5.3. a) U jednu kantu stane 15 litara tekuine. Ako je Pavle u nju ulio 4 litre vode, koji dio kante je on
napunio?
b) Koji je dio kante ostao nepopunjen?
5.4. okolada je podijeljena na 32 jednaka dijela. Zdenka je pojela 9 takvih dijelova, Martin 5, a
Nikola ostatak. Koji je dio okolade tko pojeo? (izrazi razlomkom)

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

4/8

5.5. Dopuni:
a) 1 dan = ___ tjedna
b) 2 dana = ___ tjedna

c)
d)

5 mj. = ___ god.

6 h = ___ dana

e)
f)

9 cm = ___ m
36 g = ___ dag

...

U vezi zadataka 5.1. - 5.5., trebamo se prisjetiti na koji smo nain rjeavali zadatke navedene
pod 2., te uoiti slinost. U tu svrhu promotrimo sljedea dva zadatka:
I. Mario je prole godine 2 mjeseca bio na moru. Koji dio godine je on proveo na moru?
II. Napii koji je dio nacrtanog pravokutnika obojan:

U oba sluaja rjeenje je

2
i u oba skuaja do tog rjeenja dolazimo na isti nain: ukupan
12

broj dijelova (dijelova godine (mjeseci) - dijelova pravolutnika) zapisujemo u nazivnik, a broj
obojanih dijelova, odnosno "dijelova provedenih na moru", u brojnik.
6.
Nadalje, trebamo se uvjeriti da razlomaka crta oznaava dijeljenje (to samo po sebi nije
jasno):
6.1. Majka ima 1 kola. eli ga pravedno podijeliti na svoje 2 djece. Koji e dio kolaa dobiti svako
dijete?
Sliica:

1
2

1
2

Svako dijete dobit e

1
kolaa.
2

Dakle:
1 kola : 2 djece
1

=
=

svako dijete dobiva

1
kolaa
2

1
2

6.2. etiri prijatelja imaju 3 okolade. Kako da ih podijele ako ele da svaki dobije jednako mnogo
okolade? Koliko e svaki dobiti?
Nacrtamo 3 pravokutnika koji predstavljaju okolade. Svaku okoladu podijelimo na 4 jednaka
dijela (za svakog prijatelja po jedan dio):
1
4
Od 1. okolade svaki dobiva
.

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

5/8

1
Od 2. okolade svaki dobiva 4 .
1
Od 3. okolade svaki dobiva 4 .

Zakljuak: Svaki prijatelj dobit e ukupno

3
okolade.
4

Dakle:
3 okolade : 4 prijatelja = svaki prijatelj dobiva
3

3
kolaa
4

3
4

Slina razmatranja moemo provesti na jo nekoliko primjera i izvesti zakljuak da razlomaka

crta "zamjenjuje znak :", tj. oznaava dijeljenje. Nakon tog zakljuka, u sljedeim zadacima tu
injenicu treba jednostavno primijeniti:
6.3. Na Deanovom roendanu 3 torte su podijeljene na 20 djece tako da su sva djeca dobila jednako
mnogo torte. Koji dio torte je dobilo svako dijete?
6.4. Krojaica je kupila 6 m tkanine. Ako od njega namjerava napraviti 10 jednako dugih kuhinjskih
krpa, kolika e biti duljina jedne krpe?
6.5. U 5 aa rasporeeno je 8 dl soka tako da je u svakoj ai jednaka koliina soka. Koliko je soka u
svakoj ai?
Praksa pokazuje da je mnogim uenicima teko odrediti koji se broj s kojim dijeli. Tako npr. u
zadnjem zadatku nisu sigurni treba li raunati 5:8 ili 8:5. Da bismo im pomogli, moemo im predloiti
da uz brojeve napiu i na to se oni odnose, te da razmisle o smislenosti napisanog. U ovom sluaju
dobivamo zapise: "5 aa : 8 dl soka" i "8 dl soka : 5 aa". Koji od tih zapisa ima smisla: prvi u kojem
ae dijelimo na sok (pokuajmo zamisliti kako bismo to napravili) ili drugi u kojem sok dijelimo
(nalijevamo) u ae? Odgovor se i sam namee (ali naalost, opet ne svima).
6.6. Pomonica djeda Mraza dobila je zadatak da 72 okoladice ravnopravno podijeli na 8 djece.
Koliko e dobiti svako dijete?
U ovom su zadatku namjerno zadani brojevi koji se mogu podijeliti bez ostatka. Naime, mnogi
uenici ovdje, nakon prethodnih zadataka, automatski odgovaraju

72
, uope ne razmiljajui moe li
8

se 72 podijeliti s 8 i koji je smisao rjeenja. Na to ih treba upozoriti.

7.
Zadaci pod 6. formulirani su tako da se prilikom njihovog rjeavanja kree od raunske
operacije dijeljenje, pa se prelazi na zapis pomou razlomake crte. No, treba uvjebati i prijelaz u
suprotnom smjeru, od razlomake crte na dijeljenje. Vezano uz to treba uoiti da su neki razlomci
jednaki nekim prirodnim brojevima (a moe se desiti i da je vie razlomaka jednako istom prirodnom
broju).
7.1. Gladni Jura pojeo je

6
pizze. Skiciraj! Koliko je Jura zapravo pojeo?
2

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

6/8

6
pizze:
2

6
= 3
2

Jura je pojeo 3 pizze.

Ovdje trebamo prokomentirati da smo do istog zakljuka mogli doi i bez crtanja i bez
zamiljanja pizze, jednostavnim raunom

6
= 6:2 = 3 (uenici na to jo nisu navikli!).
2

8
jabuke. Koliko je zapravo pojela?
4
4
8
b) Da je Marina pojela
jabuke, da li bi to bilo vie ili manje od
jabuka?
2
4

7.2. a) Marina je pojela

(Pred uenicima moemo i rezati jabuke.)

7.3. Kad je majka ispekla ribe, sve ih je rastvorila, tj. podijelila na polovice da se bre ohlade. Bilo je
tu 10 polovica. Koliko riba je majka ispekla?
(

10
=5)
2

7.4. Sljedee razlomke napii kao kolinike i, ako moe, izraunaj:

a)

8
2

b)

9
4

c)

7.5. Koji su od razlomaka

5
10

d)

21
7

e)

1
9

f)

15
...
1

24
6 56 10 19 2 48 6
7
,
,
,
,
,
,
,
i
prirodni brojevi? Napii i
8 12
7
3
1
9
8
42
7

kojim su prirodnim brojevima jednaki.

Ovdje je opet zgodno napraviti povezivanje gradiva, tj. prisjetiti se da i otprije znamo da jedno
cijelo ima npr. sedam sedmina, tj. 1 =

7
7
. A sad se u tu jednakost moemo uvjeriti i dijeljenjem,
=7
7
7

:7=1.
Takoer treba uoiti da vrijedi

n
n
= n i da nam ta jednakost (napisana u obliku n= ) govori
1
1

kako se prirodni broj na najjednostavniji nain pretvara u razlomak. Ujedno nam govori i da se svaki
prirodni broj moe pretvoriti u razlomak.
7.6. Sljedee prirodne brojeve pretvori u razlomke:
a) 8
b) 17 ...
7.7. U sljedeim zadacima dopuni jednakosti. Pored svake jednakosti nacrtaj i odgovarajuu sliicu:

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

7/8

a) 2 = 2

b) 2 = 3
c) 2 =
d) 2 =

4
5

...
...

...
Prethodni zadatak (kao i zadatak 7.2.) omoguuju nam da zakljuimo i istaknemo da se jedan te
isti prirodan broj moe na vie naina napisati u obliku razlomka. Ujedno moemo istaknuti i zakljuak
da je

4
6
8
=
=
= ..., tj. da razlomci koji imaju razliite brojnike i nazivnike, mogu biti jednaki
2
3
4

(to jako zbunjuje uenike), tj. predstavljaju istu koliinu neega, samo to se u jednom sluaju radi o
krupnijoj, a u drugom o sitnijoj podjeli. Ovog se je zakljuka zgodno prisjetiti i kasnije kad emo
prilikom proirivanja i skraivanja razlomaka opet imati sluaj da razlomci sa razliitim brojnicima i
nazivnicima mogu biti jednaki.
8. Nakon to kroz sve navedeno dobro upoznamo razlomke, upoznajemo i mjeovite brojeve. Kao i
u vezi razlomaka, i njih emo najbolje upoznati i razumjeti kroz zadatke u kojima ih vizualno
predoavamo i prepoznajemo, npr.
8.1. Nacrtaj i oboji:
a)
b)

3
5
1
4
2

pravokutnika
kruga

...
8.2. Napii koliko je ega obojano:
a)
b)
...
Nakon svega ovoga slijedi pretvaranje mnjeovitih brojeva u razlomke i obratno, usporeivanje
razlomaka jednakih nazivnika, proirivanje i skraivanje...
Na sve to sam navela u ovom lanku (od 1. do 8.), potroim najmanje 6 kolskih sati. Zvui puno
jer nam vremena u nastavi stalno nedostaje, a po prijedlozima planova u nekim naim prirunicima bilo
bi dovoljno na sve ovo potroiti puno manje (?!). Meutim, smatram da se radi o izuzetno vanom
gradivu koje spada u temelje matematike pismenosti, a s druge strane iz prakse zakljuujem da je

Antonija Horvatek: Muke zvane RAZLOMCI

8/8

uenicima sve ovo novo, da im se zakljuci ne nameu sami od sebe i da im posebnu potekou
predstavljaju prijelazi s jednog naina razmiljanja na drugo. Stoga je svaki od navedenih
pristupa potrebno polako pojasniti kroz nekoliko primjera, uvjebati to, a zatim provjebati i
"prijelaze".
Naravno da, kao i uz sve druge teme, tako ni vezano uz ovu problematiku neemo svi imati
jednake stavove, no mislim da je dobro da jedni druge potiemo na razmiljanja i ponovna
preispitivanja samih sebe kako neto radimo, pa se nadam da je i ovaj lanak u tom smislu doprinos
naem napretku.
Srdaan pozdrav!
Antonija Horvatek
Ul. slobode 7
10 310 Ivani Grad
ahorvatek@yahoo.com
O Josipa Badalia
Graberje Ivaniko