Dobili ste otkaz?

Ne krivite sebe, nego

osvijestite potencijal
Ne smije se dopustiti pasivnost, indolencija, stagnacija u
znanjima i vjetinama nego se treba pokrenuti
Potrebno je stalno planirati barem tri koraka unaprijed i biti pripravan na najgoru situaciju
otkaz.
Foto: 'Boris Scitar/Vecernji list'

Korisne informacije
Javite nam se!
Ostali ste bez posla ili dugo traite posao? Ne budite pasivni, uzmite stvar u svoje ruke!
Prekvalificirali ste se? Hobi ste pretvorili u posao? Promijenili ste zanimanje, pokrenuli posao
i prilagodili se potrebama trita? Ako ste pronali recept kako pobijediti krizu i recesiju,
javite nam se na besplatni telefon za itatelje: 0800 85 85
Fax:+385 1 6300 676
e-mail: vecernji@vecernji.hr
Pie: Prof. Boris Blaini, Centar za razvoj osobnosti
Otkaz ne djeluje jednako na sve. Rijetki otkaz doivljavaju kao izazov, bolju mogunost,
priliku, a veina ljudi otkaz doivljava kao veliki stres. Otkaz je jedan od najintenzivnijih
stresova i spada u osam najjaih stresova prema skali Holmes i Rahea.
Kada dobije otkaz, ovjek se suoava ne samo s ekonomskim problemima nego i s psihikim,
socijalnim, pa i zdravstvenim. Gubitak radne uloge veini je ljudi vie od gubitka samog posla
doivljavaju to kao gubitak dijela vlastitog identiteta, uruavanje osobnih vrijednosti i
uvjerenja, odnosno slike koju imaju o sebi. Kako veina ljudi koji dobiju otkaz nije na njega
pripremljena, prolaze kroz razliite faza u otkaznom roku.
Pomo tvrtki
Od poetnog oka, nevjerice, preko tjeskobe, straha, prijetnji, osobne krivnje koja moe voditi
u depresiju ili agresiju.
Oni koji prou kroz taj proces prihvaajui novonastalu situaciju, postaju sve spremniji da se
s emocionalnim odmakom uhvate u kotac sa situacijom i krenu dalje u planiranje i realizaciju
nove karijere, odnosno posla. Naalost, sve vie ljudi ne uspijeva izai iz tog kruga, pa ostaju

pasivni, skloni su optuivanju drugih ili sebe, najee se osjeaju bezvrijedno, bespomono i
na kraju beznadno, to naravno vodi u depresiju i u niz drugih psihosomatskih problema.
Koji je izlaz iz te situacije? Odgovor se krije u poznatoj krilatici uspjenih sportaa: Kad
stvari ne idu dobro, gubitnici trae ispriku, pobjednici naine kako se poboljati. Prvi je
korak prihvatiti novu realnost ma kako bila neugodna i aktivno se usmjeriti u traganju
rjeenja. U stvarnosti to znai sljedee: umanjiti negativne, blokirajue uinke stresa,
osvijestiti vlastite potencijale i proaktivno pristupiti traenju novog posla. Naravno, to je lake
rei nego uiniti, pogotovu u situaciji u kojoj ste preputeni sami sebi. Zato je u tom sluaju
dobronamjerna i struna pomo poeljna i dobrodola.
Tko je moe osigurati i pruiti?
Institucionalna potpora Zavoda za zapoljavanje limitirana je i nedostatna, a samofinanciranje
strune pomoi za pojedince koji su izgubili posao u pravilu je nepremostiva prepreka i
dodatni izvor frustracije. Pozitivna praksa iz suvremenog svijeta otkriva da tu ulogu
preuzimaju upravo one organizacije koje imaju viak zaposlenih, jer time osiguravaju vlastiti
razvoj i budunost.
Vano je istaknuti da je krajnje vrijeme da svaki pojedinac prihvati da se drutveni sustav
promijenio, da drava nije inicijator i osiguravatelj drutvenih uloga i da, naalost, vie nitko
ne moe raunati na temeljnu radnu sigurnost.
Ne biti pasivan
Zato je potrebno stalno planirati barem tri koraka unaprijed i biti pripravan na najgoru
situaciju otkaz. ovjek ne smije dopustiti pasivnost, indolenciju, stagnaciju u znanjima i
vjetinama i treba se stalno prilagoavati.
Nezaposleni ne samo da trpe od egzistencijalnih i psiholokih problema nego ih esto i
okolina stigmatizira i odbacuje. Oni se povlae u sebe, naruavaju odnose s obitelji i
prijateljima i nerijetko postaju destruktivni i prema sebi i prema drugima. Mnogi nezaposleni,
naalost, podsjeaju na pasivne i oajne kockare koji odlaze na burzu u nadi da e igrom
sluaja i sree dobiti zgoditak ivota posao.