VANOST STATIKOG PRORAUNA KOD

KONSTRUKCIJA MALIH RASPONA

Izradili:

Robert arga, bacc. ing. aedif.

Ivan Volari, bacc. ing. aedif.
Antun Vukovi, univ. bacc. ing. aedif.

Zagreb, Travanj 2014.

Proentaris d.o.o.

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

VANOST STATIKOG PRORAUNA KOD

DRVENIH KONSTRUKCIJA MALIH RASPONA
Drvo kao graevinski materijal koristi se od davnina pa sve do danas. Prvi oblici gradnje drvom
seu u prapovijest, kada su ljudi kopali rovove koje su pokrivali drvenim trupcima i granjem, te
zemljom kako bi se zatitili od vanjskih utjecaja. Kako je vrijeme odmicalo, zahtjevi ovjeka su
se mijenjali, te su se gradili sve sloeniji objekti. Pojavom prvih strojeva u drvnoj industriji,
pojavila se mogunost preciznog oblikovanja drvenih konstrukcija. U dananje vrijeme kada
nam je na tritu dostupna drvena graa raznih dimenzija, naglasak je potrebno staviti na
optimizaciju poprenih presjeka koje koristimo kod gradnje. Prije izgradnje potrebno je provesti
statiki proraun, te postupak dimenzioniranja elemenata, kako bi popreni presjeci bili
optimalnih dimenzija, te kako bi se izbjeglo predimenzioniranje, te nepotrebni novani izdaci.
Naalost, u Hrvatskoj kod izgradnje malih konstrukcija to jo nije sluaj. Na tritu postoji niz
tvrtki, koje nemaju adekvatnog znanja iz podruja drvenih konstrukcija, te vlada uvrijeeno
miljenje da za izgradnju vrtnih sjenica, te manjih krovita isto nije ni potrebno.
Cilj ovog rada je dokazati suprotno, a nain na koji emo to napraviti je usporedba dva statika
sistema. Na Slici 1 nalazi se tlocrt sjenice dimenzija 400cm x 560cm, nagiba krova 30, izabran
je pokrov biber crijep, koji se vrlo esto koristi kod slinih konstrukcija.

Slika 1. Tlocrt sjenice 400cm x 560cm

-1-

Proentaris d.o.o.

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

Kako bi sustav bio stabilan, ako se izvodi sa razvedenim krovom ovog tipa, potrebno je postaviti
sljemenu gredu, na koju e se osloniti rogovi u sljemenu krova. Sljemenu gredu potrebno je
osloniti na stup, koji e silu prenijeti u veznu gredu, a koja e ju dalje prenijeti na glavne
stupove, te preko temelja u tlo.

Slika 2. Presjek sjenice 400cm x 560cm, sa jednostrukom visuljom

Nakon provedene analize optereenja, te statikog prorauna dobivena su djelovanja u svakom

elementu konstrukcije. Podruje u kojem se javljaju relativno velike sile je upravo ono gdje se
sila prenosi sa sljemene grede na stup, a nepovoljna okolnost je to se to nalazi u sredini
raspona vezne grede. Kod izvedenih objekata ovog tipa u Hrvatskoj, uoeno je da je to podruje
u kojem se najee radi pogreka, te dolazi do velikih progiba vezne grede u sredini raspona.
Na Slici 3 prikazan je nain na koji se najee vri prijenos sile u praksi iz sljemene grede u
veznu gredu, a koji e uzrokovati velike deformacije, dok je na Slici 4 prikazan sustav sa tzv.
jednostrukom visuljom, koji e silu prenijeti na krajeve vezne grede, te nee doi do
prekomjernog progiba. Kod izvedbe jednostruke visulje potrebno je spoj kosnika i vezne grede,
te spoj kosnika i stupa izvesti zasjekom, koji zahtjeva vrlo veliku preciznost izvedbe. Jednostruki
zasjek je prikazan na Slici 5, a dimenzije i dubina zasijecanja odreeni su proraunom.
Jednostruki zasjek potrebno je osigurati sa navojnom ipkom ili plosnim eljezom, koje e
kosniku onemoguiti neeljene pomake.
-2-

Proentaris d.o.o.

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

Slika 3. Sustav koji se najee izvodi u praski

Slika 4. Sustav sa jednostrukom visuljom

Slika 5. Spoj kosnika i vezne grede jednostrukom zasjekom

-3-

Proentaris d.o.o.

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

STATIKI PRORAUN SUSTAVA BEZ KOSNIKA (SLIKA 3)

Kod oba sustava radi lake usporedbe dobivenih rezultata, u proraun su uvrtena svojstva
gradiva KVH drva (S10), iako se najee u praksi primjenjuje neadekvatno drvo, koje nama
kontrolirana svojstva i vlanost. Kod primjene takvog materijala nema garancija da drvo ima
vrstou koja je uzeta u proraunu, te moe doi do veih deformacija u odnosu na projektirane.
Parametri za proraun
Graa S10

(Kvaliteta materijala)
2

fm,k= 24 N/mm

(Karakteristina vrstoa na savijanje za drvo S10)

My,d=6.83kNm

(Projektirani moment savijanja u veznoj gredi os-y)

Mz,d=0kNm

(Projektirani moment savijanja u veznoj gredi os-z)

gM = 1.3

(Koeficijent sigurnosti za materijala)

kmod= 0.9

(Koeficijent modifikacije)

km = 0.7

(Koeficijent s obzirom na oblik poprenog presjeka)

Popreni presjek 120mm x 140mm

Statiki parametri presjeka

A 120 140 16800 mm 2

b h 2 120 140 2

392000 mm 3
6
6
2
2
b h 120 140
Wz

336000 mm 3
6
6
3
bh
120 140 3
Iy

27440000 mm 4
12
12
3
3
b h 120 140
Iz

20160000 mm 4
12
12
Wy

Izraun projektirane vrstoe gradiva

fm,d k mod x

fm,k
ym

0.90x

24
16.6 N/mm 2
1.3

Dokaz nosivosti presjeka na savijanje (Granino stanje nosivosti)

m,y,d

M y,d
Wy

6830000
17.42 N/mm 2
392000

-4-

Proentaris d.o.o.

m,z,d
m,y,d
fm,y,d

km

Mz,d
Wz

km

m,y,d
fm,y,d

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

0
0 N/mm 2
3360000

m,z,d
fm,z,d
m,z,d
fm,z,d

17.42
0
0.7
1.04 1
16.6
16.6

1.04 > 1.0

17.42
0

0.73 1
16.6 16.6

0.73 < 1.0

0.7

PRESJEK NE ZADOVOLJAVA ISKORISTIVOST 104%

Proraun progiba (Granino stanje uporabljivosti)

Graa S10

(Kvaliteta materijala)

kdef, G = 0.8

(Koeficijent deformacija za stalno optereenje)

kdef, Q= 0.0

(Koeficijent deformacija za korisno optereenje)

Progib od stalnog optereenja

G

u fink,i u instk,i (1 k def,G ) 0.74 (1 0.8) 1.33cm

G

u fin 1.33cm l/200 1.59 cm

Progib od korisnog optereenja
Q

u fin1,k uinst1,k (1 k def,Q ) 0.62 (1 0.0) 0.62 cm

Q

u fin

1,K

0.62 cm l/300 1.06 cm

Konana vrijednost progiba:

u fin = 1.33 + 0.62 = 1.95 cm > l/200 = 1.59 cm

PRESJEK NE ZADOVOLJAVA PROGIB VEI OD DOPUTENOG
Iz provedenog prorauna vidljivo je da odabrani presjek ne zadovoljava niti Granino stanje
nosivosti, niti Granino stanje uporabljivosti, to bi znailo da ako ugradimo popreni presjek
ovih dimenzija, kod maksimalnog optereenja konstrukcije dolazi do havarije. U nastavku e biti
prikazan proraun za sluaj kada je sustav jednostruka visulja (Slika 4). Vano je naglasiti da
su gore navedene samo najvanije vrijednosti, te da to nije cjeloviti statiki proraun, ve samo
kratak pregled istog.

-5-

Proentaris d.o.o.

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

STATIKI PRORAUN SUSTAVA SA KOSNICIMA (SLIKA 4)

Parametri za proraun
Graa S10

(Kvaliteta materijala)
2

fm,k= 24 N/mm

(Karakteristina vrstoa na savijanje za drvo S10)

My,d=2.14kNm

(Projektirani moment savijanja u veznoj gredi os-y)

Mz,d=0kNm

(Projektirani moment savijanja u veznoj gredi os-z)

gM = 1.3

(Koeficijent sigurnosti za materijala)

kmod= 0.9

(Koeficijent modifikacije)

km = 0.7

(Koeficijent s obzirom na oblik poprenog presjeka)

Popreni presjek 120mm x 140mm

Statiki parametri presjeka

A 120 140 16800 mm 2

b h 2 120 140 2

392000 mm 3
6
6
b 2 h 120 2 140
Wz

336000 mm 3
6
6
3
bh
120 140 3
Iy

27440000 mm 4
12
12
b 3 h 120 3 140
Iz

20160000 mm 4
12
12
Wy

Izraun projektirane vrstoe gradiva

fm,k

fm,d k mod x

ym

0.90x

24
16.6 N/mm 2
1.3

Dokaz nosivosti presjeka na savijanje (Granino stanje nosivosti)

m,y,d

m,z,d
m,y,d
fm,y,d

M y,d
Wy

Mz,d
Wz

km

2140000
5.46 N/mm 2
392000

0
0 N/mm 2
3360000

m,z,d
fm,z,d

5.46
0
0.7
0.32 1
16.6
16.6

-6-

0.32 < 1.0

Proentaris d.o.o.

km

m,y,d
fm,y,d

m,z,d
fm,z,d

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

0.7

5.46
0

0.23 1
16.6 16.6

0.23 < 1.0

PRESJEK ZADOVOLJAVA ISKORISTIVOST 32%

Proraun progiba (Granino stanje uporabljivosti)

Graa S10

(Kvaliteta materijala)

kdef, G = 0.8

(Koeficijent deformacija za stalno optereenje)

kdef, Q= 0.0

(Koeficijent deformacija za stalno optereenje

Progib od stalnog optereenja

G

u fink,i u instk,i (1 k def,G ) 0.12 (1 0.8) 0.22cm

G

u fin 0.22cm l/200 1.59 cm

Progib od korisnog optereenja
Q

u fin1,k uinst1,k (1 k def,Q ) 0.1 (1 0.0) 0.1 cm

Q

u fin

1,K

0.1 cm l/300 1.06 cm

Konana vrijednost progiba:

u fin = 0.21 + 0.10 = 0.31 cm < l/200 = 1.59 cm

PRESJEK ZADOVOLJAVA

Nakon provedenog statikog prorauna prema Eurokodu 5, za sustav sa Slike 3, te za sustav

sa Slike 4, napravljena je provjera Graninog stanja nosivosti, te Graninog stanja
uporabljivosti. Kod Graninog stanja nosivosti napravljena je provjera momenata savijanja u
elementima. Kod prvog sustava pokazalo se da je iskoristivost poprenog presjeka 104% dok je
kod druge varijante iskoristivost 32%. Prilikom provjere Graninog stanja uporabljivosti,
proraunati konani progib za prvi sustav iznosi 1.95cm, dok za drugi sustav konani
proraunati progib iznosi 0.31cm, za oba sluaja dozvoljeni progib iznosi 1.59cm. Iz svega
spomenutog dolazimo do zakljuka da je potrebno kod izvedbe prvog sluaja, poveati
dimenzije poprenog presjeka, dok se kod drugog iste mogu smanjiti, kako bi optimizirali
konstrukciju i smanjili joj konanu cijenu. U ovom radu prikazan je samo dio konstrukcije, koji

-7-

Proentaris d.o.o.

Vanost statikog prorauna kod konstrukcija malih raspona

nam je reprezentativni primjer zato je potreban veliki zaokret kod izvedbe drvenih konstrukcija
u Hrvatskoj. Izvoenje radova u ovom podruju potrebno je povjeriti obrazovanom i strunom
kadru, kako bi konani rezultati bili optimalni, za kupca ali i za okoli.

Literatura:
Knjige
Drvene konstrukcije, Svojstva drva,
Autor: mr. sc. Miroslav Magerle, dipl.ing. gra.
Drvene konstrukcije prema europskim normama,
Autor: dr. sc. Vlatka Raji, dipl. ing. gra.

-8-