Analiza javnog i privatnog

partnerstva

Javno privatno partnerstvo je zajedniko, kooperatvino djelovanje javnog

sektora sa privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pruanja
javnih usluga.
Cilj javno privatnog partnerstva je ekonominija, djelotvornija i
uinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na
tradicionalan nain pruanja javnih usluga. Moe se opisati kao kooperacija
izmeu javnog i privatnog sektora na podruju planiranja, proizvodnje,
pruanja usluga, finansiranja, poslovanja ili naplate javnih usluga.
Javni sektor se javlja kao proizvoa i ponua saradnje kao partner koji
ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti
na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru.
Privatni sektor se javlja kao partner koji potrauje takvu saradnju ako je
mogue da ostvari poslovni interes (profit).
Karakteristike projekata JPP su:
- dugorona ugovorena saradnja (20 do 25 godina)
- stvarna preraspodjela poslovnog rizika
- sveobuhvatna odgovornost na strani privatnog sektora.

Postoje tri glavna uvjeta za stvaranja partnerstva:

- kriza (nepostojanje odreene usluge ili gubljenje resursa)
- pojavljivanje i ukljuivanje pokretaa (aktivisti neke meunarodne finansijske
institucije kojima vjeruju svi partneri)
- postojanje katalizatora (vladini dunosnici, lanovi udruga, poslovni ljudi,
graani)
Javno privatno partnerstvo predstavlja skupinu zajednikih incijativa javnog
sektora i privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki
subjekt donosi odreena sredstva i sudjeluju u planiranju i odluivanju.
JPP se temelji na udruenim resursima, know-how vjetinama i ekspertizi s

namjerom unapreenja pristupa informacijama, infrastrukturi, uslugama i

proizvodima. Iskustva ilustriraju vanost doprinosa uspjenog javno privatnog
partnerstva putem lokalnog razvoja poveana socijalna kohezija, jeftinije
koritenje resursa, poboljano pruanje socijalnih usluga, promocija
zapoljavanja i dobro upravljanje. Obuhvata irok spektar partnera, integrirajui
nove oblike socijalnog dijaloga na lokalnom nivou kao to su dijalog meu
dionicama ili multi-partitno socijalno partnerstvo koje pojaava interese,
odgovornosti i neophodan je alat za lokalni razvoj.

Partnerstvo je jedno od najvanijih inovacija u politici lokalnog razvoja.

Partnerstvo izmeu razliitih lokalnih institucija i skupina jedna je od
kljunih karakteristika mnogih incijativa lokalnog razvoja koje su se
pokazale kao uspjene.
To doprinosi:
- koordinaciji politika
- mobilizaciji lokalnih resursa i energije
- prilagoavanju politika lokalnim potrebama
- omoguava sudjelovanje lokalnog stanovnitva u odluivanju
Faktori uspjenog partnerstva su : jaka podrka zajednici, ukljuenost
pojedinaca u rjeavanje problema zajednice, legitimne uloge sudionika i
ravnopravnost partnera , orjentiranost prema rezultatima, uspostavljanje
sistema stalne komunikacije meu partnerima, uspostvaljanje mree
pojedinaca i organizacija.
Partnerstvo podrazumijeva:
- strateku dimenziju (definiranje politikih ciljeva i odreivanje uloga)
- operativnu dimenziju (realizacija i sprovoenje predvienih projekata)

Primjena partnerstva suoava se sa nekoliko stratekih pitanja kao to su:

- uloga i funkcije razliitih sudionika u projektima
- konkurencija
- regulacija i nabavka
- finansiranje projekata partnerstva
Rizici u projektima javnog partnerstva se pravilno raspodjeljuju izmeu javnog i
privatnog partnera a to su: poslovni, finansijski i politiki rizici.
Bit javnog privatnog partnerstva ogleda se u raspodjeli rizika
Za realizaciju projekata partnerstva potrebno je da postoji uzajamno povjerenje
partnera, transparentnost, okvirni zajedniki plan, kompatibilni ciljevi, podrka i
prihvatanje okoline.
Faktori koji pridonose trajnom partnerstvu su:
- razvoj kapaciteta
- ukljuivanje resursa
- uloga i odgovornost partnera
- fleksibilnost
- vrijeme
- drutvena odgovornost

Pojam partnerstva naglaava novu kvalitetu odnosa izmeu drave i poduzetnika

koja je znatno vie uravnoteena kroz podjele rizika i nagrada u odnosu na
prijanje uske ugovorne odnose iz podruja javne nabave.
Vaan aspekt partnerstva je naelna koncepcijska otvorenost i dugorona
saradnja. Neophodno je da se potuju sljedea naela:
- naelo zatite javnog interesa
- naelo uinkovitosti
- naelo jednakog tretmana
- naelo uzajamnog priznavanja
- naelo slobode ugovaranja
- naelo zatite okline.....
Ugovori iz podruja dugorone saradnje javnog i privatnog sektora
obuhvatajui aktivnosti kao to su:
- finansiranja
- dizajniranja
- implementacije
- operacionalizacije projekata iz podruja izgradnje infrastrukture
- pruanja javnih dobara i usluga.

Prednosti i mane javno privatnog partnerstva

Javno privatna partnerstva znatno utiu na javne finansije putem:
- generiranja novih izvora dohotka, nove infrastrukture i novih usluga
- poticanje industrijskog razvoja kojeg je posljedica porast fiskalnih prihoda
- bolje usmjeravanje javnih sredstava
Kroz partnerstva mogue je redefinirati neposrednu ulogu drave u
ekonomskim procesima. Javno privatno partnerstvo je uinkovit nain
poveanja produktivnosti javnih usluga i smanjivanja veliine drave. Sredstva
prikupljena oporezivanjem mogu se smanjiti i resursi preusmjeriti u stvaranje
drutvenog bogatstva. Ono doprinosi boljoj alokaciji dravnih prihoda i jami
dinamino upravljanje javnim finansijama i javnom infrastrukturom .

Prednosti javnog privatnog partnerstva:

- bra

izgradnja infrastrukture
- bre sprovoenje projekata
- manji ukupni trokovi
- bolja alokacija rizika
- kvalitetnija usluga
- stvaranje dodatnih prihoda
-uinkovitije upravljanje
Jedini teorijski preduvjet za pruanje usluge putem javno
privatnog partnerstva jeste da tom aktivnosti mora biti mogue
bolje upravljanje kroz ugovor nego neposrednim izdavanjem
naredbi. Kljuni organizacijski princip potreban za upravljanje
javnom uslugom putem ugovora je razdvajanje funkcija
demokratske kontrole i operativnog pruanja usluge.

Postoji niz moguih nedostataka vezanih za kapacitete i javnog i privatnog

sektora, koji mogu ugroziti stvaranje uspjenog partnerstva.
Mane i nedostaci su sljedei:
- obostrano nepovjerenje
- nedostatak razumijevanja interesa i potreba druge strane nepostojanje
informacija na lokalnoj razini te iskustva u kreiranju uspjenih partnerstava
- postojee zakonske, politike i institucionalne prepreke za stvaranje
uinkovitih javno- privatnih odnosa
Ovi nedostaci esto dovode do dugog pregovaranja, poveanja trokova te to
dovodi do toga da manji projekti nisu atraktivni za potencijalne investitore.
U cilju smanjivanja tete od takvih nedostataka na najmanju moguu mjeru,
JPP moraju osigurati odreene garancije i zatitu za javni i za privatni sektor,
te za zajednicu.

JAVNI SEKTOR
obino oekuje od privatnog sektora da pridonese na jedan od sljedeih naina:
prui dogovorene usluge
osigura dogovorene investicije
potuje dogovorene standarde/ciljeve
ne iskoritava ili monopolizira moguu postojeu situaciju
PRIVATNI SEKTOR
oekuje od javnog sektora da pridonese na jedan od sljedeih naina:
osigura povoljno okruenje za JPP
plati dogovorene naknade u cijelosti i na vrijeme
provede poveanje tarifa prema dogovoru
sprijei neoekivano natjecanje drugih tijekom projekta (ekskluzivnost)
ZAJEDNICA
oekuje da JPP:
osigura odgovarajuu razinu usluga
da su cijene usluga prihvatljive zajednici, bilo kroz direktnu naplatu ili
indirektno kroz poreze.

Javno-privatno partnerstvo pozicionirano je izmeu tradicionalnih oblika

obavljanja javnih poslova i privatizacije, te se moe javiti u sljedeim oblicima:
-neformalna kooperacija kao oblik saradnje izmeu javnog i privatnog sektora,
iskljuivo na nivou razmjene informacija i kao pripremni oblici budue saradnje
-javno-pravni kooperativni ugovori, tj. koncesije, kada privatni sektor dobiva
putem javnog konkursa koncesiju na izgradnju i koritenje odreenog javnog
dobra, pri emu privatni sektor ima pravo vriti naplatu odreenih naknada, tj.
ostvarivanja prihoda na javnom dobru, uz plaanje koncesije javnom sektoru
- civilno-pravni kooperativni ugovori, tj. dugoroni ugovori o najmu, leasingu,
nabavci i pruanju usluga sa kooperativnim elementima, a koji se odnose na
planiranje, izgradnju, financiranje, poslovanje i upravljanje javnim poslovima ili
javnim dobrom
- djelomina privatizacija kada javni sektor ustupa dio svog osnivakog prava
privatnom sektoru na nain da zadrava veinsko vlasnitvo, ime se stvara
osnova za dugoronu strukturiranu suradnju izmeu javnog i privatnog sektora i
zajedniko pruanje javnih usluga

-drutveno-pravna kooperacija ili spajanje javnog sektora sa privatnim sektorom u

zajedniko projektno drutvo, pri emu privatni sektor prua javnu uslugu ili
upravlja javnim dobrom, a javni sektor za obavljanje takvih javnih poslova plaa
privatnom sektoru mjesenu naknadu uz kontrolu javnog sektora nad obavljanjem
javnih poslova
JPP predstavlja alternativu punoj privatizaciji, kombinirajui prednosti oba
sektora, na nain da se drutvena odgovornost, svijest o potrebi zatite
okolia i javnoj odgovornosti javnoga sektora kombinira sa finansijama,
tehnologijom, djelotvornim upravljanjem i poduzetnikom duhom privatnog
sektora.

Ciljevi svih oblika javno-privatnog partnerstva su zajedniki: ekonominija,

djelotvornija i uinkovitija, tj. uspjenija proizvodnja javnih proizvoda ili
usluga u odnosu na konvencionalan nain pruanja javnih usluga, zbog ega
se modeli javno-privatnog partnerstva u praksi esto koriste i kao
instrumenti reforme javnog sektora.

Predmet javnog privatnog partnerstva

- Ustanove (kole, vrtii, zdravstvene ustanove, domovi,
sudovi, kazneni zavodi, zgrade za potrebe Vlade i dr.)
- Komunalni projekti (komunalna infrastruktura)
- Sportsko-rekreacijski projekti