NARODNE NOVINE Petal, 22. vetjage 19% Bro} 8 36 Revolucionamom borbom radnika, seljaka ! svih naprednih udi Hevatsie uw narodnoosloboditaékoma ratu { s0= ‘ijalisticko} revoluejI hrvatski je narod, u bratskom jodinstvu sa srpekim narodem w Hrvetsko} 1 svitn narodima i arodnostima Jugoaiavije, pod vodstvom radniske klase | Komunistithe pariije, rusio steri kiasnt poredak utemeljen nna eksplostaciji, polititkom ugajetavanju 1 nacionalno} neravnopravnostl te time stvorio temelj za slobodan naclo- nani, materijaint | kulturnl razvoj { za iagradnju socljalistickih drustvenih odnosa, Polazeé} od toga da se drustveno 1 politike uredenie Hrvatske temelji na jedinstvenim natelima koja su ne rodi | narodnocti { radni judi Jugoslavije I2gradilt zejedni¢kim 2ivotom | naporima te ih izrezili u Ustavu Socijalis= titke Federativne Republike Jugosiavije, imajuél w vidu da su razvojom materijaine osnove zemlje { socijalisti¢kih drustvenih odnosa te dalinjim izgra- faivanjem odnosa utemetjenth na samoupravijanju | nacionaine} ravnopravnesti ostvarene bitne promlene Waris Stvenim 1 politickim odnesima, koje zahtijevaju promjene Usiava Sooljalisticke Republike Hrvatslee 0d 1963. godine, Fda su pojedine odredbe tog ustava vet bile izmijenjene 1967, 1969, 1971, 1 1972 godine, u teZnji da se uovrste 1 dalje razvlJaju postignute revelucionare tekovine, da se uévrsti pravo i odgovornost Socljalistitke Republike Hrvatske za viastti ‘razvo} 1 ra2voi jugoslavenske zajednice kao ejeline, da se osigura dal nil razvo} socijalistitkih samoupravnih demokratskih odnosa na put oslobodenja Tada i izgradnje komunistidkog drustva i da se novim Ustavorn Socijalistithe Republike Hrvatske, koli pored promjena koje se njime vise obuhvata 4's njima uskladene odredbe Ustava Socijalistitke Republike Hrvatske od 1963. godine i niegovih promjena, uévrath edinstvenim socialisti¢kim samoupravnim osnovame, Sabor Socijlistike Republike Hrvatske USTAV Socijalisti¢éke Republike Hrvatske OSNOVNA NACELA ‘moguénosti i slobode 2a svestran rarvo} Iudeke 1éno- rt Hrvatski narod, zajedno en srpskim narodom 4 narod nostima u Hrvatskoj, uw skladu sa svojim povijesnim, Slobodarskim teznjama, izvojevao je u zajedni¢ko) borbl s ‘Grugim narodima | nefodnostima Jugoslavije w navodno- fslobodilatkom ratu | scijalistitko} revolwest nacionalnu Sloboda, vlast radnicke ilase i radnog nerods te usposta- vio svoju dr-avu — Socialistitka Republiku Hrvateku i nna femelju prava na samoodredenje, ukljuéyjuél 1 pravo na olclepljenje 1 udrusivanje s drugim maredima, svojom Slobodne fzvazenom voljom, @ radi zactite svoje nacional- ne nezavienosti | slobode, siobode svih. naroda 1 narodno- Si Kojt ive u Soeljaisti¢ko} Republic! Trvatsko}, stg anja lzgradnje soatjalistickog Grastva | svestranog dru Etvenog 1 nacionalnog razvoja, uvjeren. da je dalinje vevrilvanje bratetva i jedineiva’naroda i narodnosti Sugoslavije u njihovu zajednitkom inleresu, dobrovelino fe uedinio ¢ ostaim narodima i narodnostima w Socijali- stitku Federativnu Republiku. Jugoslavijuy \w Koje}, a Interesu ‘svakog “maroda i narodnost posebno 1 svi zajedno, ostvaruje i esigurava: Socialis ithe rustvene odnose utemetjene na_samo- upravijanju radnih Yudl 1 zabiita socijalstithog.samou- ‘necionainu slobodu { nezavisnoct Bratelvo | jedinstve neroda { narodnosti; Jedinstvene Interese radnitke Kase 1 solidarnost rad- aka {svih radi Wudls sti Iza ablizevanje Hjudi | naroda { narodnoeti, skladu Bithovim intaresima 1 talnjama na puta straranje. ove Dogatife kulture i civilizacije socijalisti¢hog draitva lujedinjavanje i uskladivanje napora na razeijanjul fatenjaine oenove cocjalisitkog drattva t bigostania sistem drustveno-ckonomskih odnesa { jedinstvene os~ nove polititkog sistema, kojima se osiguravaju zajedniti interes! radnithke lace | svih radnil Kjudl te ravnopray= nnost naroda | narodnost; udrutivanje viastitih stremljenja s naprednim teinja= sma fovletanstva, 1 Sociatisttko drustveno uredenje Soctfalistithe Repub- like Brvateke temelji se na vlastt redniéke Kiase t svih radnih ijudi te na odnesima medu Ljudima kao slobodnim Mravnopravnim protzvedatima 1 stvaraoclma, jt rad Sigal iskljutivo zadovoljavanju niihovin osobni | zased= nigh potreba, Osnovu tih odnosa tinl drustveno-ekonomskt poloisj radnog tovjeks, koji mu osigurava da, radet! sredstvima Marustyenom Slasniahve 1 adlutajuel nepesredig fre hopravno s drugim radnim Tjudima u udruzenom radu @ Svim poslovima drugtvene repredukelje u-uvjetima ‘odnosime meduscbne ovisnost, odgovornost! 1 solidarno~ sti, ostvaruje svo} osobni materijaini 1 moralni interes 4Petal, 22, veliage 1974 pravo da se koristi rezullatima svog tekuéeg ¢ minulog Faas te tekovinama opéee materijainog 1 drustvenog na~ preike, dana fo} osnov: sto potpunije zedovoljava svole ‘Ssobne { druitvene potrebe da razvija svoje radne | ‘Shige strarslatize sposebnost U sklada s tim nepovredivu osnovu polodajs i uloge ovjexa tine: druitveno vlasnistvo sredstava za proizvodniu Kole Sskjjuduje povratalk bilo Kojeg sistema eksploatactje to— ‘eka t koje, ukidanjem otudenostiradnitke klase i radnih di od sredstava za proizvodaju i drugih wvjeta Fada, osigurava samoupravijanje radnih Yudi w proizvor ‘il | raspodjell proiavoda rada te usmjeravante razvoje Grutiva na stmoupravnim osnovama; nlobedanje reda kno anviadavango hstorjehi uvjato- ‘yanih drustvenovekonomatsh nejednakort i zavisnosti Yd! u radu. koje se osiguravaukidanjem suprotnostt femedu rada 1 kepitala 4e avakog oblike najamnih odnoss, svestranim razvojem proizvodnih anage, podizanjem p70 Exediot! cada, sraaiivaniem radnog prement,ravie~ jemi prinjenfivanjem zanost 4 tehnike, osiguravangem Sve vileg obvazovenja za ave | podizanjem kulture recat pravo na samoupravijanje, na temelju, kojega svaki radni. Covjel, ravnopravno = drugim radnim [jadima, Salucwje 9 svom radu, 0 uvjetima 1 revuleatima rads) o ‘lastitim ? zajednickina indevesima fo uamjeravanju dru Hvenog vazvoja, ostvaraje viast 1 upravije drugim dru ‘tvenim posiovima; pravo radnog éovjeka da utiva plodove svoga rada i materijalnog napretka drustvene zajednice prema naéels TSvatko prema sposobnostima — svakome prema njego~ Ya redus, uz obvera. da osigurava razvo) materijalne ‘omove viastitog { drusivenog Tada te da doprinost zado~ valjavanja drugit drustventh potreba; ‘ekonuuniks, sueijalna {osobna sigurnost Zoviclees solidarnost { uzajemmost svakog prema svima i svih prema svakome, koje su zasnovane’ na. evijestt radnih Huai da gvoje trajne interese mogu ostvarivatl samo na ‘im natetima; slobodna inieHjativa u razvijanju proizvodnie i drugih rustvenin { ospbnih djelatnosts w kovist Covjeia U dru ftveno zajednice; ‘demokratski politikt odnost, koji omoguéuju éovjeku da ‘ostvaraje -svoje interes, bravo ‘samoupravijania i ‘Gruga prava, da TasviJa svoju Henost neposreanom aktv- fobs t draitvenom 2ivotu, 2 naroeito u orgenima samo~ upravijania, druftveno-politi¢kim organizacijama i dru- {Him drudivenim organizacijama 1 udruzenjima, koje sam Sarai preko ‘kolih uljete na razvijanje” drustvene Ssvijest { na protirivanje uvjeta za svoju aktivnost te za ‘stvarivanje avojih Interesa | prava; Jednakost prava, dunosti i edgovornostiIjudi, w skda- u's ustavnoséu i zakonitostu, Druitveno-ekonomski i polititki sistem proiziazt tz takva polozaja Covjeka 4 slut njemu } njegovos lori uw ruta, ‘Suprotan je drultveno-ekonomskom { polititkom si- stems, utvedenom ovim ustavor, svaki oblie upravijanjs proizvodnjom | drugim druitvenim djelatnostima te svaki ‘Oblik raspodjele Koji izopatuju druitvene odnose ute- ‘meljene na takvu polofaju fovjeka u vidu birokratske samovolfe telnokratske uzurpacije i privilegja ulemelje- nih na ménopola upravijanja sredstvima za protzvodnju, Bw vidu prisvajanja drustventh sredatave ne grupaovie~ anitke) ospovi { drugih oblika privatizacije tih sredstava, {ii w vidu privatnovlasnithke ii partikularistitke seblenosti ‘te svaki deugi oblike ogranitevanja radnitke lose da NARODNE NOVINE ‘Srof @ — Steana 111 ostveruje svoju historisku ulogu w druttveno-ekonom~ Skim | politike odnosima te organlaira Vlsst za sebe 2a sve radne Ijude. Slobode, prava i duinosti ovleka j gradanina utvrdent covim ustevam neraydvosan su. dio 1 levaz socijalistieian ‘SSmoupravnih. demokratskth odnosa uw keojima se covjele tslobada svake ekaploatacije 1 samovolje te svosima radon stvara tvjete 28 gvestran razvo) | slobodno izrazavanje 1 znisitu svose Meno | 24 poltivanje judskog dostojanstva Slobode 1 prava Covjeka | gradanina ograni¢ent su samo Jednakim Slobodama i pravima dragih 1 interesima soci Jalisttkog druftva, Socijalistike drustvo. osigurava uw Bele ta. Sto otpunije ostvarivanje | zastitu.sloboda 1 ‘lava uvrdenth ovim ustavom. Svakaaktivnost kojom se arulavaja te slovede | prava éovjeka 1 gradanina prom una je Interesima socljalisti¢kog drustva. am Druftyeno viasnlfivo, kao lzraz socijalistithih, dru ftveno-ekonomaldh ednosa medi Hudima, osnova Je slom Dodnog udrusenog ada 1 viadajuéeg polozsjs. radnicke Klase u prolavodn}i Iu druStveno} reprodukeiji u cjelint te anova viaslliim radom stetenog osobnog viasnistva je lust zdovoljavanju potreba | interesa Goviekc. Sredstva 2a prolzvednju u drustvenom viasnistvu, kao zajedniska neotadiva gsnova drustvenog rada 1 drustvene Feproaukelye, suse ieiajuelvo Fadu u via vadoveliavanjs fosobaih | 2ajednieidh potreba i interesa radni ual te Tarvijanju. malerijaine osnove socijalistitkog drustva i ocijalistikih semoupravnth odnoea. Sredstvima za proiz- Yodnjuu drattvenom viasnittvy, ukijuéujutl | sredstva za Wu reprodulkelu, neposredno upravijaju udruseni Faanicl koi fade fim svedsivima, u viestitom interecu {a Interesu radnitke klase | soejalatithog drusiva. U ostva- Hivanju fe drustvene funkeje udrvseni raanict odgevorni ‘i Jed dugima I socljalisticko} zajedniet kao cjelini. Druftvenin viasnisivom sredstava 2a proizvodnju 4 Grugih sredstava ada oslgurava. se svakom da ee, pod Jednakim ‘uvjetima, tljudi u udrafent rad drustvenim Sredsivima 1 da, osivarujuel prave rada drustvenim sted= Htvima, na omnov! svog rada ftlete dehodake 22 zadovolja~ ‘vanje ccobaih ! zajednitkib potrebs. Polazeéi od toga da nitko nema pravo vissnistva na Grutivena sredatva 22 prolzvoda}u, nitko — ni drustveno~ Spolititka zajednica, mi organizacija udraéenog’ rads, ni Grupa gradana, ‘ni pojedinge — ne moze ni po Rolo} BravnoviaeniGko} osnovl prisvajatl proizvod drustvenog Pada, ni upravijath | raspolagati drudtvenim sredetvima 22 Drolzvodnjul rad, mi samovoljno odredivati uvjete ra spodjele ‘Rad govjeka jedint je. temel) priavajanja protzvoda rusivenog raga { upravijanja drustvenim sredstvime, © raspodjell dohotke ma dlo Sto. sluli_prosirivaniu materijalne opnove druftvenoga vada i na dio za zadovo~ avanje osobnih i zajednigiih potreba vagnin judi a skladu¢ nagelom rarpogjele prema radu odlutuju radnt ual ko}! stvaraju ta) dobodak, w skladu s medusobnom odgovornoséu. i solldarnoseu te drustveno. ulyrdenimn ‘omovama i mjerilima t stjecanje i aspodjelu dohota. Sradstva namijenjena obmavijanju | proiirivanju mate~ nijalne osnove drustvenog sada zajedaithka’ sv osnova odriavanja 1 zaivola druftva, to jest drusivene repro- Gukeije, koju na osnov! samodpravljanja ostvaruju rednt judi svim oblicimaudrulivanja.rada i sredstava. (© ubmedusobno}.surednji organizacija udruéenog reds. Osnovies svilp oblika udrusivanja rada 1 sredstava druStvene Teprodukeje 1 samoupravne intesracie udev enog rada Jest osnovna organizactia udruzenog rada, Kao ‘Senoval oblik udruzenog ada u Kojem Tadnict ostvaraya hneotudive pravo da, redeci drustvenim stedstvima, apra= ‘Vijalu svojim radom | uvjetima rada te odlutuju o rezultae lima svoga rada,Strana 112.— Bro} 8 Ostvarajuét rezultate zajednickog rada kao veijednost ra, tesidtu. u uvjetima.socijalistitke ‘Trobne. protzvednje, Fadniel-neposrednim povesivanjem, samoupravnimn s0o° Farumijevanjem 1 druftvenim dogovaranjem svoiih orga ‘lzacha adruienog rade drug samoupravnihy eraunea- ‘drustvent rad, unapreduju ejelokupal sistem socijalistle- Ikih drusiveno-ekonomskin odnoss | savladavaju stinisko djclovanie tista - Noveant kreditni sistem sastavni su dio ednoss ‘drustveno} reprodukeiji utemeljenth na samoupravijand Fednikau ‘udregenom radu drustvenim sredetvima, i ‘jelokupan dohodak osivaren u tim odnosima nestudly Je ‘dio dohoti osnovnih organizacija udratenog rads. Polazeéi od medusobne ovisnostl prolzvodne, prometne 4 finaneijsce oblast! udruzenog nada, kao dielova, jeain- stvenog sistema drusivene reprodukelje, radnict w ofgani~ zacijama udrudenog rada ureduju svoje medusobne odno- Seu drusiveno} reprodukaij 1 suraduju na takvo) movi a te radnicima’uprolavodnjl osigura da odluéuju 0 ezultatima svojeg tekuéeg 1 minulog rada'u ejelin! th odnoes ‘Rada ual evoje osobne 1 zajednidke potrebe i intere- eu odgoju i obrazovanju, znanostl, Kullur, 2aravstva | Stugim drubtvenim djelatnostima, ko dijelovima jedin- Sstvenog process. druiivenog rada, osiguravaju slobodnom Farmjenom | udrutivaniem svous rada s radom radnika i Srganizacljama udrufeneg rada-u tim oblastime, Slobodni Fammjenu reda osivarufu redni Ijudl neposredno, preko ‘organizacija udrufenog rada I'u oevirw iit preko samou- pravnih interesnth zajedaica. Takvim odnosima osigurava Se radniclma u Um djelatnostima jednak drustyeno-eko- omsk! polofaj kao 1 drugim radniclma u udrifenom, Fad. Radi Judi, radi potpunijeg, racionalnijog 1 organi anog zadovoljavanja'svolih osobnih | 2ajedniékih potreba 4 interesa.'u ‘drustvenim djelatnostima I u odredenim Ajelatnoctima matenjalne prolavodase, zejedno"s radni~ ‘cima u orgenkaacljama ‘udruienog tada tin djelatnort, osnivaju\ samoupravne Interesne’ zajednice ‘u~ Kojima ‘Sstvaruju slobodaw razmjenu rada i nepesredno uredull, Sdnose od zajedaithog interesa. Radnicl i radnt judi osnivajy samoupravne interesne zajednice i radi zadovoljavanja adredenih svojih osobaih | Zajedni¢kih potreba t interesa uarusivanjem sredstava na ‘atelima Unajamnosti{ solidarnost, ‘Rada Ijudi koji samostalno obavilaju djelatnosts osob= nim redom stedstvima u viasnlitvu grsdana imaju na ‘Ssnovi svojeg vada. a nagelu ist drudtveno-ekonomsk oloda) i'w osnovi Ista ‘prava i obveze kao i tadnich rganizacijama udrutenog rads, Ualvajuél ustavom ulvrdene _pravo viaenistva na obradivo zemljiste, poljoprivrednici imaju pravo 1 obvers {skoristavatt to zombjiste sedi ‘ungpredivanja, poljopsi- ‘wrodne ‘prolzvodnje u viestitom interest iu interesa Soctjalistiéke zojednice i ana temelju. orobnog ada ‘iastitim sredsivima rada ostvaruju dohodak te pravo da se koriste reultatima svojeg rada | tekovinama opcega reterijaineg { drustveneg prosrese Na osnovi osobnog rada_polioprivrednici imaju Ist polotay i ista prava t dusnost! kao t radniel w organiaa eijama udrutenog rads u pogledu udrusivanja rads i ‘sredstava te u t2ignim | kreditnim ednosima, «na esnovl Svojeg doprinoss ostvaruju, na nagelima uzajamnosti i ‘solidarnosti, svoju socijelnu sigurnost, Radi razvijanja socijalistidkih odnosa u potjoprivredi, organizivanog ukljutivanja poljoprivrednika social stitke samoupravne druitveno-ekonomske odnase 1 UNa~ predivanja poljeprivredne prolsvednje. soctjallotGka 2a: Jednica “osiguravauviete ta njezin razvo} na esnovi Grustvenih stedstava | drustvenog rada, uvjete 2a udrufl- ‘vanje poljoprivrednike u zadruge 1 drage oblike wdrudl~ NARODNE NOVINE Petak, 22, veljate 1974, vanja radi unapredivanja uvjeta njihova fivola i rada te vjete 2a udruzivanje poljopriveednika i njihovu surae ddoju s organizacijama udrusenog Tada, na naéeligna do- brovoljnosti | ravnopravnost. Razvo} privredno’ nedovolino razviienih krajeva_od ‘opteg je Inferesa 2a skladan Tasvo} ejloiupne prlvrede 2a svestran drustveng-ekonomeki napredale Sodijalisticke Republike Hrvatske. Privradno nedovol)no razvijent kre evi prvenstveno €e se razvijati_nepnstednitn poveziva- injem's privredno razvijenim sreaittima, zajednigiim prow gramiranjem rezvoja privredno nedovoljuo razvijenih i ‘arvijeniih krajeva t 2ajedniGlim wleganjima niihove pel= vrede, Drusiveno-politi¢ke zajednice, u opéem interest, osveéuju poselma puznju briem fazveju prolzvodnihy Snaga w privredno nedovoljno razvijenion keajevime, 1 tt ‘ur svrhuonguravaju se potrebne sredaive | poduamnass ‘Radi unapredivanja uvjeta svojeg sivota i rada, radi siveranisnova ze pithovy stalin, raat fo potpuni- Jeg Koristenja moguénosti 22 razvo} prolzvodnih enaga rustva 1 7a poveéanje proizvednosti svojeg 1 ulcupaog druftvenog rada, radi razvijanja.socijallstickih samoue Dravnilt odnosa ha to! omnovl i radi saviadavanjastikij- Skog’ djelovanja.te2ista radnicl 'u_osnowniin i drugiia organizacijama udruzenog rada 1 rednl Ijudi u samou- pravnim interesnim zajednicama { dragim samoupraveim Srganlzactjama 1 zajednlcama le w_drativeno-politickim ‘ajednicams, oslanjajuet se na ananstvena sazmanja 1 na ‘jima uteméljene ocjene Tazvojaih toguénest, plana ‘jem svoga rada { razvoja uskladuju odnose u drustvens} Feprodukeii de usmjeravaju tazvo) drastvene proiavodnie Pdrugih druttvenih djelatnosti se svojim, na samoupray= ‘oj osnov} utvrdenim, zajedni¢kim interesima { eljevima, Ww U Socialisti¢ko} Republic! Hevatsko} sva viast pripada adnitko} Kas! u Saveru sa avim radnite Hudima sade { Radl izgradnje drustva kao slobodne zajednice proiz- vodaéa radnicka klasa { evi radnt Ij rarvijaja soeiali= sitku’camoupravnu demokraciju leso poseban obi ik {ature proletarijata, {to osiguravasa: revolucionarnim ukidanjem | ustavnom zabranom sva~ og oblika’ drustveno-ekonomskin {politkih odnosa. i organizacija, zasnovanih na kklasno} eksplostacil tT via= snitkom monopolu te svakog poltithog djelovanja usmje- enog na uspostavijanje takvih odnoss! ostvarivanjem samoupravijanja u organtzacljama rutenog rada, mjesnim zajednicams, samoupravnlm i teresnim zajednieama i drugim samoupravnim organiza jama i zajednicama te u druftveno-politiidm zajednica: ma i drustva uopte, i medusobnim poverivenjem I si radnjom th organiaacija f ajednica slobodnim { ravnopravnim samoupravaiim uredivanjem ‘medusobnih ednasa te uskladivanem aajedaithin | opel interesa radnih Ijudi i mjibovin samoupravnll orgoniz lia | zajednica samoupravaim sporaaumijevaniem 1 dra> Stvenion dogoveranjem odiudivanjem radnib judi a ostvarivaniu. viesti 1 lupravijanju. drugim "drugtvenim poslovima.u_ osnownim organizacljama udrudenog vada te drugim osnovnim s0- Tocupravnim organizaeijama 1 zajednicama, prelto deleg iia delegata’u organiina. upravijanja. samoupravni organleacija i zajednica te preko delegaciia | dclegata skupitinama drufiveno-pollitin zajedniea I~ drugim smoupravijany obavjeitavanjem radnth Ijudl o svim pitanjima koja su anagina eu osivarivanje niihova drustveno-ckonomslog Polodaja Iza to potpunije | kvalifleranie odlueivante tt bwin funkelje last & uprevianjs deugim drut zim posfovimaPetal, 22 veljage 1974 javnoféu rada svih organa viasti 1 samoupravijania te rnostiaca samoupravaih, javnih f drugih drustvenih funk- iia; ‘osobnom edgovornoiéu nosilaes samoupravnih, javnih 4 crugin druftventh funkelJa, edgovornotéu organa vast { Semoupravljanta, amjenjivoseu nosilaca samouprevnin, jaenih 1 drugih. drusiventh funkelja, te ogranitavanter hihova, ponoviog. izbora i postavijanja na odredene ankles ostvarivanjem kontrote radnika 1 drugih radnih tut te Gruttvene kontrole wopée nad radom nosilaca samo~ Gpsavnih, javnih i drugih draitvenil funksija uw. samo- Ubravaim Organieacijama | zajednicama te w drustvenc- “Spolltidkim zajednieama; ostvariveniem i zaititom ustavnostl 1 zalnitost; Gruitveno-politikom djelatnobén socijalistickih snage “organiaitanih u drustveno-polltitke orgenizacie; ‘slobodnim i svestranimn akctivnostima Tua. Semoupravijanje radnih Ijudi u osnovniim organizacl Joma udrulenog rida, mjesnim zajednicama, samouprav— hhim interesnim zajednicama 1 drugim osnovnim samo- ‘Upravnim organizaeijama | 2ajednicama osnove je Jedin— ‘Hivenog sistema samoupravljanja i viast radnike Klase i Svih radih ual. Radi osiguravanja uvjeta svoleg aivota 1 raga £ dru- sivenog ‘razvoja. te stvaranja socijalistidke »zajednice Faun! fii w opeint, Kao samoupravno} J osnovno} dru- ‘tveno-politikey zaledniei, u drugim druftveno-politic- kim zajedniearna, povezivanjem svojth organizacija uéru- Zenog rada | dragh samoupravaih organizacija i zajed- pica’ djelovanjem drustveno-polltiih organizacijay s~ foupravaim sparazimijevanjer, drustvenim. dogovara~ lem | dlelovanjem skupetina kao’ zajednitkih organa Suih Wud | usihovin organizactja 1 zajednica ostvaru Svoje zajednitke interese, vive vast | uprevijaju drugiea ‘srutivenim postovin ‘Ustavom utvrdene funkceije vlastt{ upravijanja drugim rusiveniin Posiovima.drustveno-poliiékim zajedn Gama obaviiaju skupétine drustveno-polltiskih zajednica, Sao wabrane 1 smjenjive -delegacije radnin judi ‘SSoupravnim organizacijama 1 zajednicama i drustve- ovpollfickim organizacHjama, te drugi skupétinama od- ifovornl organ‘. ‘Rad! sto potpuniieg sudjelovanja radnih Yual $ svih organiziranit ocijaistigiah snaga u ostvarivanju viastt { Gieavitanju, drut druftvenim poslovima ta sad! uskla~ Rvanja njihovih zajednitiah { opelh drusivenih interesa ‘organi drastveno-politighib zajednica razmatraju inicl ve, midijenja | prijedloge drustveno-politi¢kin organizs Gis, wausimaju stavove © njima 1 suraduju s drusiveno- “politi erganizacijama. ‘Radnitka Klasa i evi radni Hud | preko,dréavne viastt opéeabavernim normama osiguravaju socijalistice dra~ Hhvene odnose, raxvo) drusiva | upravijanje drustvenim oslovimna na’ samoupravnima osnovams, site slobode { Prova. covieke { gradanina, socjalistitke samoupravne Binose # caimouprayma prava radmin tual, Jessvayu dr Eivene sukobe | Hite ustavom utvedent poredak. Samoupravni poloaj { prava radnog Sovjeks u omov~ nim | dragim orgenizscijama udruzenog rads, mjesnim {ajednieama, samoupravnim interesnim zajednicama | os- fallm samoupravnim organizacijama ; zajednicams, samo~ ‘upravnt poloza)radn‘h.tjudi w_opéini, slobodno samo- Uprevno udruftvanje, aktionost 1 stvaralaStvo radnih u- Gu ravnopraynost nezoda | narodaosti te slobode, prava i Gcznosth Covjeka i gradanina, utvedent ustavom, omova Su graniea 7 pravag ostvarivanja ‘prava 1, duznosti dru ‘Wecko-paliohih zajedniea uw obavJanju fankelje viast Druftvena samozaitita, kao funkeija samoupravnog écustva, ostvaruje te aklivnostima radnih Yudl, gradans, NARODNE NOVINE Bro} 8 — Strana 113, organizaciia udrufenog rada i drugih samoupravnih orga- hlzaeija i vajedniea, drustveno-pouititkih 1 drugih organi= Zacija te drusiveno-poltiian zajednica radh zaite ustav hog uredenjs, ssmoupravain prava radaih judi 1 drugih Drava | sloboda Govjeka | gredanina, radi zagtte drustves Ro‘imovine, radi osiguravanja ceabne 1 lmovinske sigers post! radnih Ifudl 1 gredana, rach zaitite od elementarnih Repogoda, povara, poplava i eruitveno Stetnih radnji 1 polava te radi slobodnog drustvenog razvoja. Radi ostyativanja i, uskladivanja ssvojih interesa. i somoupravnih prava u skladus optim interesima sociall- Sitkog drustva te radi obavljanje odredenin drustvenih poslova | razvijanja razovranih aktivaostt redni Hud 4 Eradant slobodno se udrazuju uw drustvano-poltiicke 1 firuge druStvene organizacije 1 udrufenja gradana Keo Sastavnl dio soclJalisti¢kog samoupravnog sistema Drustveno-polititke organizactle, kao oblik slobodnog polititkog orgeniziranja radaik judi na Klasnim soe\all= Biekim osnovama, aktivan su finilsc razvoja i zastite ocialietitleng satmoupravang arustva. v Polazedl od toga da su odgo} i obrazovanie, znanost, ieultura, umjetnost, fzitha | tehnicka kultura bitan tinlag Torvoja’ socfallstickog drustva, podizanja proizvodnosti Pode, nervoja stvaraigGlah snaga Hud t evectranog razvo= Ja idnost, humaniziranja socljalistih samoupravaih od ‘Rosa 1 opteg napretica drustva, sonjalistitka zajedniea fsigurava slobodd. stvaralasiva,"stvara uvjete za njihov fanvo! | unspredivanje, potlee Sto Sire ebrazovanje, znan= ‘Sveno, kulturno { umjetalGko stvaralastvo, Ditka te- Jhnigind Kultura te osigurava da kao optedrutvene vri~ Jednosti luge radnim [udima, razvolu socijaistikog ruttva i da budu dostupn svima. Ogos { obrazovanje temelje se na tekovinama suvre~ ene anianost, posebno marksizms, lao oshovama naus fog soeyaliema siuze osposoo|javanju redain Ijudl 2a rad 1a samoupravijanje | njlhova odgojuu duku tokovina ocijalisltke revolucte, socijalistitke etike, samouprav~ ‘nog domokratizme, soeijalisti¢kog pairiotizma, bratstva i Jedinstva, ravnopravnost! naroda 1 narodnosti { soelall~ stithog internacionalizma, Cli Je odgosa i obrazovante stjecanje znanja utemelie~ nog na suvreinenim deetignuma manos | znanstvenog Hledanja na raavo} prirode 4 drustva, stjecanje ‘markal~ Suskog pogieda na sviel, upozavanje’s pravima | dusno= Sima gradana wi simoupravnom socialistitkom érustvu, Osposeijavane! 2 Gruiveno Ronsian 22d Y sazvlanié Soeijalistieke svijests Oage) 1 obrazovanje razvi}aju oxje- Ganje pripadnosti avojem_mareduodnosno. narodnosti, Favnopravnost, bratstvo {_Jedinstvo neroda 4 marednost! ‘ugoslavije, viernost socialisitko) domovinl, Socsalstic= Kol Republiel Hrvatska; 1 Sociallstitke) "Federstieno} Republiey Jugoslavij, spremnost 1 sposobnost_ za obrana hjihove nezavisnost i teritorijaine cjelokupnosti, poiliva~ e-drugh naroda,ntcmatonalizas | medunaredn ot TRedni Hugi, oxganiescie udvutanog sada $ druge sa mouprivne organizacije | rajednice sivaraju na nagelima Muajemnosti | solldarnosti materijaine 1 druge uviete za Ddgo} | obrazovanse djece | omladine ! trajno obrazovanje radia Socijatistigka zajednica stvara materijaine uvjete Koji omogueuji: obrazavanje cjece | omladine bez ebzira na mmaterijaino stanje porodice. ‘Osnovne obrazovanje je obavemo { mora se osiguratl 1u Republiel na jedinsiveno utvtdenom pedagotkom stan~ Garda. Stoaranje metorjolnih { drugih uvieta za osnevao Sbrazovanje pravo je | obveza radnih Yudi 1 gradana i ‘mjesno) 2ajednic, opéint 1 drugim drustveno-poliiékins zajednicama.Strane 114 — Broj 8 WU odgojno-obrazounim djelatnostima nastavnici te- melje ogo} t obrazovanje a idejmim osnovama. samo- Upravnog socializma i znanost Qsobe, KoJe se Skoluju i obragwju maja prave f duinost da samoupravno odlubujy i aktivaa sudjeluju u edgejno-obeazovnom proces, w #elad 8 svojom WlOEOm tom procesu, Razvoj zanost, primjena rezultata enanstventh dosti- gnuéa, poverivanje Znanosit s privredom + dragim obla- ima ‘rada i drustvenog aivota te ‘uvodenje suivremene tehnologije w sve procese rada bilan a Cinllae drustvene reprodukelje, podizanja proizvodnost! rada, blagostan}s, oslobadanja rada { napretka suvremenog drustva ‘Radni Ijudi, organizacije udrutenog rada i druge sa moupravne organizacije i zajednice. stvaraju uvjete 2a Tazvo znanestt to evojim mjerame, sketjanma t sretviene ppotleu razvoj znanstvene djelatnoss, novatorstvo hhalizatorstvo ta neposredmije povézivanie ne ada s privredaim | drastvenim djelatnostime, Kultura, umjetniéko 1 drugo keulturno stvaralastvo sastavni sti dio Zivota t rade radnin ual i gradana Brocenu oslobadanja 1 obogativanja llgnosit te Humanii= Fanja Zivotne okoline U koje} Zive | rade. Radnl Ijudi 1 gradani kao stvaraoci § Korisniel kultue= nh 1 umjeiniGiih vriiednost! svojim meposrednim odo fom omagusuju afiemaciju i ontinulran sesvo} kalturnog Humjetnitkog stveralattva. Organivactje adrazenog rads, Gruge semoupravae organizacije 1 zajednice 1 drustveno! =politigke rajednice ‘poticu kulture tkllvnosti 1 nepo- stedno sudjelovanje radnih Ijudl 4 gradana koristenju 1 Usvajanju umjetnithih | drugin. kulearnih yrijednostt te Osiguravaju uvjeve 2a raevo} kulturnog stvaralastva 1 23 Podizanje kulturnog standards radnih ljud! | gragana. Druitvenc-polititke zajednice posebno stvaraju uviete 2a Guvanje i prezentiranje izruzitih nacionalnih kulturnih Yrijednosti, Spomenict kulture prirodne rijethost: nalaze Be bod possbriom zasttiom. Fisitka { tehnigke kultura vaian ou Ginilae razyoja WEnostl, ostvarivanja osobnih. potreba I Interesa ‘radnog fovjeka i gradanina te opcih ciljeva socifallti¢kog samor uptavnog drufiva, stvaraju t rarvijaju uvjete aa finitid | Deitki rarvo} tovjeka te utjeeu na poboljéanje zdravlja Podizanje radne! obrambene sposobnesti naroda, vw ‘Rgdni tual u organizacijama udruzenog rada i drugim semoupravnim organizacjama i zajednicama, a oano- vvama ‘solldarnosti 1 uzsjamnosti { socijalistickeg-huma- ‘nlama, osiguravaju svoju ekonomek 1 eoeijalna sigurmost te stvaraju sve povoljnije uvjete 2a tivot{ rad i za Fazvo} svestrane liénost! radnog tovjeka, Ti se eiljevi octane politike ostvaruju stalnim poboljéavanjem 1 ujednatava- jem uvjeta Zivota i rada, previadavanjem, na osnovama Solidarnosti§ uzajamnost, Faaika koje proizlaze tz mate Hjalne nerazvijenorti | drusih nejednakin uvjeta divota 1 Fada, ujednadavanjom moguénoett obrazovenga | rida te ‘onemioguéavanjem 1 otklanjanjem socijainih raclika koje Bigu ulemeljene na primjent nagela raspodjele prema edu. Razvojem materijalnih moguénostl drusiva { u sklady fs njima stvaraju se uviell 2a aadovollavanje osnovnih potreba Lusi 1 korisienje tekovina drastvenog raavoja 28 Sve, ber obzira na njlhove osobne materijaine moguenost. Radni ljudl, organizacije udrusenog rada i druge s2- ‘moupravne organizacie | zajedniee te drustvena 2ajedni= a styaraiu sve povolinije uvjeto za ostvarivanje prava na Had ovieka 1 2a ‘njogovo ‘ukdjutivanje u udruzen! rad ddrustvenim stedstvima | brinu seo materijainom 6sl~ ‘euranju za sluéa) privremene nezaposienosti NARODNE NOVINE Petal, 22, veljate 1974 ‘Radni Lud, soeijalnim osiguranjem na osnovi prava te tekuéeg i minulog rade’ te na naéelima ‘wzajarnnosti 1 solidarnost, osiguravaju ‘svojim’ dlaganjem 20 seoe | Sasove ava Porodia, grave ne adravtrent ai pravo na mirovinu 1 druga prava sa siuta) bolesti, Stiunjenfa sadne sposobnost | eturost: ‘Radni Yodi-u udruzenom radu, gradant i njihove onga- nizaclje, samoupravae interesne tajednice { aruge samno~ lupravne organizaclje | zajednice te erustveno-politidee Zzajednice utveduju polltiky socijaine zadtite | osigaravestt aredstva za ostvarivanje. te politike skladu 2 open stupnjem razvoja 1 sa svojim materijalnim moguénostima, Druttveno-polittke zajednice osiguravaji socijeinu zeftitu gradana nesposobnin za rad 1 privredivanye, inva lida i sobs nesposobnih da se brinu 0 seb, sko nemalu vlastitih sredstava za uzdrdavente, Druttveno-politiéke zajednice uredulu $ osigiravaju osebnu: zagtitu sudionicima narodnoaslobodilaekog rats, Yojnim invalidima, aktivaim sudlonieima poedratnog re! Yolucionarnog pokreta u_zeml{i 1 inozemsivy, drtvama falistithog terora, gradanskim drtveme rata, Zrivame nee Prljatelskog djelovanja kojim se ugrozava sigurnost zern= {yell ustavorn utvrdent poredak | njthovim porodicama, Zastite, éuvanje 1 unapredivanje zdravlja radnit Yudt 4 gredana’posebna Je briga drustva, Zéravetvens. eaitita osigurava se za ave Fadne jude i gradane. Drusivena zajednica, na nagelima solldarnosti i uze- Jamnosti, osigurava politi drutiva ‘prema porodiet I druitveni ‘brigu 0 Gjeci, sto ukljuguje osiguravanje: osebaih uvjeta za njegu, odgo} 1 zaititu diece, poseone zefte Gjetela i materinstva, uldjueujudt sdravstvenu Zzatiltu majke i djeteta te poschnu zesttu Zene ne radu, Soaljaine aitite odredenih, kategorija.porodica 1 djece: Grufiventh mera. 2a aktivnu demogratsia politike Planiranje porodice, razvijanje druttvenog standazda i Sstvaranje drugih uvjeta za razvo} porodice u socialistig= Kom drustva. Stambena izgradnja, ofuvanje { unspredivanie materi: Jalne osnove stanovanJa i upravijanje slambenim zerada: ‘ma zajednitht su interes radnih ljudi } gradana, organiza ija udrulenog vada, drugih samoupravaih organieaciia T Zajednica te druttveno-poltiGkih zajednica, koji na nates lima uzajamnosti | colidarnosti podusimaj mere { stva~ alu moguenost da svalei Covjek estvarl svoju potrebu fa slanom eo bitnim uvjetom socljaine sigurnocti Tadnog Govjeka 1 gradanine. Stambena politika je sastavni dio Programa “soujainog 1 druitvono-ekonomsiog raovo)a adi zaitite 1 imapredivanja govjekove okoline radnt judi i gradani, organtzacije udruzenog rada, cruge samo upravne organizacije | zajednice te socijalitho érustyo obiguravaju uvjete 20 oduvanie i unapeedivanie prirocnih Farugin vrijednosti Covjekove okoline koje st od interes za ndrav, siguran 1 djelotvoran 21vot te rad sadainjin I Baducih harabtaja. vo adni Judi 1 gradant Socijatistickce Republike Hrvat~ ske, “ajedno s radnim ludima i gradanima, narodima 1 narodnostima Jugeslavije, odluénl da ave svoje.snage usmijere na stvaralatk. tad u miru i isgradn)i sve Stmoupravne soctfalistitxe zajednice, dosijedno provode palltieu mira, a protlv agresije, rata { agresivnih pritisoce bilo koje vrste. Hadi osiguravanja svojeg mirnog Fazvoje | socijalisiéke izgradine oni su odlutni da avim raspolosi- vim snagame 1 stedstvima, oruzenom borbom 1 drugim oblicime opéenarodnog otpora site t brane svoju slobadu, ezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokumnost | soc\- Jalisusia stmoupeaunt Souielistitne Republika Hirvatske ['Socijalistitke Federativne Republike Jogos wie. U tu svehuradnt judi i gradani te nerodi i ‘arodnost! Socjalistitke Republike Hirvatske orgeniairaPot, 2. veljade 1974. i iagraduju opéenarodnu obranu kao nerazdvojan dio Socijlistikog somoupravnog drustvenog uredenja, svic~ ni da Je obrambena apocobnost drustva i pripremijenost {Zerolje ae obramt veta, a moguenost agresije mans ako je Zeouijenija opeenarodaa obrana kao blk 1 sadréa} oD- HEmbone orguntairanosd drustrene sajednice. atense eb Fembene sposobnosti zemlje sastavni Je dio police mire i Fevnopravne medunarodne suradnje. COstvarujuét pravo i duinost obrane zemlje, radni thud { grade ortanleale udrutence rade, drsieno-pobl> ke 1 druge onganisacije, mjesne zajednice, samoupravne Inieresne zajednice 1 druge samoupravne organizacije 3 Zajednice, drustveno-politieke zajednice 1 njilovi organi Dripremalu | organisiraja ave snage L lzvore sredstuva za Drutanje opéenarodnog etpora neprijatelj. COnenarodna obrana u Soctialistidko} Republicl Hrvst— sko} Jodinstven Je satem organiziranja, pripremanja 1 Sudjelovanja radiuh Ludi gradane, organieacija udrute- hhog eda, mjeenib. zajednica, samoupravnih “interesnih Zajednica 1 drugih samoupravnih organizacija f zaednica, Grutveno-polltiékih zajednica, drustvenc-polititkl i Grugin drultvenih organizacija‘u oruzano} borbi i, svim Grugim oblicima olpora, uw visenju drugih zadatska od fnteresa 2a obranu zemlje to u zastti 1 spalavanju. sta hnovnistva { materijalnin dobara od ratnog djelovanja, U CGptenarodso} brant orulana borba je odlutujuél oblik Suprotstavizanfa auresifi, ‘Pravo Je radnih Hud i gradana da aktivno sudjetuju ingradivanju politike obrane zemlje iu pripremama za fobran te da im se, u okviru sistema i planova opéena- ode brane, esiguraju potrabat uvjetl 2a osposobljava~ hie za obran i zastt i za sudjelovanje u obrani zemlje. var Polazeéi od natela oSavanja mira, postivanja slobode i neaavisnesti naroda, miroiubive aktivne oeguistonciiy Bivorenosdl prema, vijelu.t potuebe razvoja svestranc fmedunarodne suradnje, Socijaliti¢k Republika Hrvatska Sudjeluje sevnopravno's arugim republikama 1 sutonom= fim pokrajinama w ulvrdivanja 1 provodenju yanjske Dolitike Soctjlistitke Pederativne Republike Jugosiavije | © ostverivanju njesinih odnosa s drugim dravama t ‘edunatodaim organizactiama, Suradinja { odnose # organima j organizacljama drugih Griava is medunerodnim orgenizacijama. te 3 or- inizactjama | narodima drugih. zemalja Socijalisitka ‘pike ‘Hrvatska Uspostavlja, odezava. i razvija na ‘hadelima ‘utvedenim { igeazenim 'u Ustava Socijaistcke Pederatione Republike Jugosiavije tu skiadu s njecinom ‘utvedenom vanjskom polltikom 1 medunarodnim ugovo- ima. ‘Socijalistitka Republika Hrvatska razvija politike, ekonomske { druge odnose s organima drugih drfava 1 5 medunarodnion organizacijama koji su znadajoi 2a njt {it za prava 1 interese njezinih radnih judi & gra erode | narodnost,organieaclja udruzenog rads ih samoupravnlh rganizacija Socljatistitka Republik Frvatska podusime miere i ‘vodi ekonomsia { drugU. politi. za unapredivanje od- Sor, pola! ites radnih Hdl §niesina padres nha radu u inozemstva, Socialistiska Republika Hrvatska uspostavija, odvdave 4 ranvija politike, ekenomske, iullurne 1 druge odnose = fonganiine’ drughh’ driava i medunarodnim orgeniza- hema u pitanfima koja su znatajna za poloza} hrvat Sin etnidkin.zajednica uti drzavama, a posebno s° Drisie‘o iseljenicima s njesina podruja i svestrano wna~ predule niihove ednose 1 veze = domovinom, ‘Opéine, organlzaclje udrazenog rada 1 druge samo- ‘uprayne oreanizacije i zajednice ostvaruju suradnju s od [govarajusim stranim organima 1 orgenizacijama te me- NARODNE NOVINE Bro) & — Strana 13 dunarodnim organizactjama i teritorijelnim jedinicama stranih drava, 4 olevinu utvrdene vanjske politike Soci. Jalistiéke Federative Republike Sugaclavije 1 Socljalisti= ‘ke Republike Hrvatsge to 0 okvira medunarodnih Ugo- i Savez komunista Hrvatske, Ko sastavni dio Saveza, xomunista Jugoslavije, pokretet 1 organizator maroano~ selobodilaéke borbe 1 soshalistitke revoluc je te svjestan foslae teinii 1 inferess radnicke Klase, sokonitadeu hi- Honijskog razvoia, Dostao Je organizirana vodeta idejna 1 politike enaga fednieke dase i svihradnih. dt w Raradivanju socialiema {tu ostvarivanju solidarnost! Faduih judi te bratstva 4 jedinstva nareda # narodnosth ‘Tageslavie. Saver. komunista, svojim usmjeravajuéim idejnim 1 politckim radomn uuvjetima socjalistitke demokracle 1 Rfuslvenog samoupravlJanja, osnovnl Je pokretat | nodlae polititke aktivnost radi zaitite | dalinjeg razvoja sociall= Futke revoluje 1 socijalisitkih, samoupravnih, drustve- hh odnosa,.@ posebno radi jatanja socijalistithe. dru- Fivene i demokratske svijest, 1 odgovoran Je za to * Sociialisti¢ki savez radnog naroda Hrvatske, kao s2- stay! dio. Socijalistickog saveza radnog naroda Jugosla~ Wijestvoren u nerodnooslobodilatom rota 1 eocljlitis- Koy’ revolucyi kao dobrovoljaa 1 demokratska, front Tadnih judi t gradana te svib orgeniziranih socijaistisklh Snada, s Komunistihom pariljom na telu, 1 dalje izgra- ivan’ u uvjetima razvoja_socifalistitkog”samoupravnog Gruttva, najsira Je osnova. njibove druttveno-polltiéke ‘Sklivnosti @ soctjalisi@kom samoupravnom sistent, 1 Socialistitkom saver radnog naroda Hrvatske rad~ ai judi f gradant, Saver Komunista Hrvatske kao vodeta {dejna | polititka snags, drage drustveno-polititke organi= aje. | ave organisirine socjalisicke snage ostvarui ollie “I” axciono jeanstvo socljlisiekin snags te Semjeravaju drustveni razve) ne esnovama Vlas 1 samo~ Spreijenie rednihe Mave tsb todas Wud 1'0'% raspravliaja o druitvenim pitanjima i polreéu politit= fee inieljative u avim oblastima drustvenog 2ivote, uskla= aie mlsijenja, utvrduju polltitke stavove za rjelavanje fib ‘pilanja, ‘usmjeravanje “drustvenog razvojs, ostvarl= vanje prava | interesa radnih Yudi 1 gradana, ostvariva- je Tavnopravnosti neroda 1 narednosti | undpredivanje Soeilalistictih semoupravaih demolratslih odnova to-dajut Drijedioge sa xjedavanje. drusivenin. pitanja 1 smjemice fvojim delegatima uskupstinama. drastveno-politikih sajednica; utvrduiu ajedniske programe druftvene aktivnost! 1 zajednitke iriterije 2a izbor delegactja u osnovaim orga~ hizacijama uarulenog rada, mjesnim zajednicama, drugimn Samoupravnim onganizacljama | zajednicama te 2a lzbor Golegsta u skupstine druitveno-polltickih zajednica, ost (guravaju demokratsko prediaganje 1 utvrdivanje kandi ‘Gata za Glenove delegscija w semoupravnim organizaci- Jame i sajotnicame, kandidata aa" dalagate w sicupitine ‘Grafiveno-politiih ‘zajednica 1 kandidata za obsvljanje Ssmoupravnih, Javnib 1 drugih vanje pitanja ieoja se odnose na materijelni | Grultvent polola) radnltke klase x Drustveno-ekonomski | polititki sistem te drugi odno- st utvrdent ustavom usmjerent su na prosirivenje uvleta 2a daljnji razvo) eocijalistickog drultva, 2a savladavanje Ijegovin' proturjetnosii i 2a takav drulivent napredaie oft ce, ha osnovi. svestrane razvijenoati proiavednih snaya, visoke proizvodnosti rada, obi proizvoda i sve stranog razvoja govjeka kao slobodine Wenostt omogueiti Fazvijanje takvih drubtventh odnosa wkojima, ce. se ostvariti natelo komuniama ~Svatko prema sposobnesti= mma — svakome prema patrebemar. ‘U tu svrnu organi samoupravijanja, dréavnl organi, samoupravne organizaclje 1 zajednice, druftveno-polititks i druge organizacile, radni ual 1 gradantneposzedne pozvani su da cjelokupnom svojom djelatnose prostruyu 1 jacaju materijainu osnova arustva t 2ivota, eletigca"esvianic, prod megs poner roizvodnosti sada 1 stalnim unapredivanjem socijalsti- Skah samoupravnih odnos NARODNE NOVINE, Petal, 22. veljate 1974, sivaraju uvjete & Kojima Ge se savladavatl drustveno= sekonomske raziike.iameda ursnog 1 flaltkog vada t Kojima ée Ijudski rad postajati ave potpunije ofitovanje stvaralastva 1 Hudske liénost; profiruju { razviiaju ave obllke samoupravijania socialistidkog samoupravnog demokratizma, a narotite w blastima w xojima previadavaju sunieclje politike vie~ St, ogranitavaju prinadu 1 stvaraju uvjete 2a njezind fotklanjanje te izgraduju medu Ijadima odnose zasnovane fa. svijestlo' 2ajedni¢kim interesima, na soedjelisti¢ko} tic Ina slobodnom sivaralastva Govjelea; Dridonose ostvarivanju ljudskih slobeda 1 prava, hu= ‘manisiranju droftvene sredine ¢ Hudske Menost, Jaéanja solidarnosti 1 tovjetnosti medu judima te postivana Ijudskog dostojansiva; Fenvijaju gvestranu suradnju 1 zblwavanje sa. svim narodiin, u skladu # progresivnim temnjama tovlecanstva 22 stvaraijem slobodne zajednice svih naroda wijeta, xt leratavajuéi omnovaa nagela socijalistitkogsamou- pravnog.drusiva | njegova napretka, ovaj dio Ustave Je Osnova i pravac za tumatenje Ustava i zakona te 2a Ajelovanje avin | svakogs, GLAVAT OPCE ODREDBE: Clan 3. Socijalisti¢ka Republika Hrvatska je drlava utemelje~ pa na suverenosti naroda i na viasti | samoupravijanja Fadnicke kiase | svin vadnih Tjudi te soeljalistithes samo- Upravna demokratcka zajednica radnih Ijudt 1 gredana | ravnopravnih naroda { narodnosti, Sovijalisichy Republik Mrvatsles fe nacionsing dr= tava hitvaiskog naroda, dr2ava srpskog naroda \ Hrvat= ko} 1 drdava narodnosti koje u njo) 2106 Socijalisti¢ka Republika Hrvatska je u sastavu Sociia~ lstitke Federativne Republike Jugoslavije. clan 2 Rada! Ludi | gradant Hrvatske ostvaruju svoja suve- rena prava u Socijalisti¢ko) Republiet Hrvatek), aa Socbelstitg) Federative) Republic! Jugosavit Kad Je ‘to uw zajednidkom interesu dogovorom vin republia{ ‘Sutanomnih. pokrajing ulvrdeno Ustavem ‘Soelalisticke Federativne Hepublike sugoslavije ants. W Socijalistitko) Republici Hrvatsko) radni judi 1 sgradani ostvaruju suverenost, ravnopravnost { nacionalnst Slobodu; osiguravaju nezavisnost, teritorijalnu. cjelokup- hhost i narodnu obranu; izgraduja socijalisticke.samo= upravne drustveno-ekonomske 1 politike odnose, ule~ Ieljene na odlutujuéem polotaju Fednicke klase i dru: Styuy osiguravaju 1 usmjeravaju razvo) drustva na oenovi fudrutenog ada. sredsivima, si deultvenom “vissnieivas raspolagu prirodnim bogatetvima republike; raepolasu: Sredatvime 1 rerultatima svojeg tada; spretavaja eksplo- ftaciju ‘tudegs radai oludivanje radnog covjeka, od “Grutiven-polititkog odlutivanja; stvarajui uvjeie 1 osi- furavaju sto uspjeiniji drustveni ¢ privredni razvo) te lunapreduju drusiveni | osobni standard; esiguravalu pra Yo gradana ha osobni zad sredsivima w njihova.vlaani Stvu; ostquravaju demokatske slobode 4 prava €ovjela 1 gradanina i njihovu sigumost; osiguravaju solidarnost 4 Socijalnu sigumost radnih judi; osiguravaju ustavnost { Zakonitest; egraduju | razvifaju medunasodau surednia { obavijaja ‘sve druge drustvene poslove od zajednitkog interesa za politi, privzedni 1 Kulturnt Zivot te amor ‘upraval druitven! razvoj Republik,Petal, 22. vellate 1974, 1 zajednitit interes ostvarusu set = neposredno’ u osnovnimm 1 drugim organtzacijama uudrufenog rada, samouprayniim interesnira zajednicama, tjesnimm zajednieama 1 drustveno-politikim zajednicama; "clobodnim f avestranim skeivnostima gragana’, = djelatnoféu drustveno-polititkin 1 arugin drustve- nih organizacija | udruzenja gradana; “Siamoupravalm sporazumijevanger, drustvenisn do~ govaranjem { udrusivanjem onganizacija warusenog rads | ‘Grugih samoupravah organizacia | 2ajednica; = peek skupitina I drugih. organa. 1 organizacija @rubiveno-politidiin zajedniea: — suradnjom optina u Hepublict i ma pojedinim njezinim podrudjina Clan & ‘Teritort} Socijalisti¢ke Republike Hrvatske tine po- drudge optina utvrdena zakonom. “Teritorj Socijalistitke Hepubliie Hevatske sastavni je ‘to teritorja Socijalisttke Federativne Republike Juko- slevije Granice Socijalisticke Republike Hrvateke’ mogu se tmijenjati samo na osnovl odluke Stbora. Socijalisticke Republike Hivatske {'u skladu s izrazenom vellomn staz rovnila na oje se odnost promjena. clan 5, Za radane Socijliatiéke Republike Hrveiske postojt repubulsko driavljanstve, Delavijant Socialisidke Republiite Hevatske istovre- ‘meno su dréavijani Socijalistitke Federativne Republike Sageclavije ‘Dezsvijant drugih repubilke Jegoslavije imefa na teri= forija Socijaiste ‘Republike Htvateke feta’ preva, i ‘dusaost! ao f ajeait devacliant Cian 6, Gb Soctlalistike Republike Hvatske Je polje olen ono sa va snopa aitnos Masia zlaine bole, U ane pola Je Zeljeznt nalcivan} nad ‘ojum ce Blagg talaea. mares utina. 12 mordce. putine walide se histocjskd heats fat Saad kode Ialezs sunce. Snapovt Sino kelasja dolje se Sastavljaju f isprepliy, a u svom sastava oploea postolje hakovaja, Lunada vehova\ Klasja je alstom obrubliens ‘coven petokraka evijeada koje} su dont raed usmjerent Uppolje gba ean 7. Zastava Soaialitiske Republize Hevatske sastoli ge od tl boje: ervene, bijele 1 plave, sa ervenom petokralcom Zoljodom eredins Odnot sirihe t duiine aastave Jo 123 Boje zastave su polodene voderayna, ¢ ta ova Tedoen ‘odoago: erveno, bijalo { plavo. Svalea baja eauzima jean treéinu prostranstva Birine zastave. Zvijezda Ima pravilan petolrak oblik 1 rub zlatne tute) boje. Sredisnja. tocka Eéljeade pokape ees toskom w elo! ge sijelas dijagondle zastave. Gor} trak zmjeaio wlazi do polovine ervene ‘boje zastave tako da dons feral suijeate doblvaiu edge ‘varajuée miesto u plava} bojl zastave. clan & Bibmne Srciaice Rese Clan 2. Giavni grea SoclalistiShe Republike Hrvatske Je Za ered, Hvatske je *Ltlepa Guava © DRUSTVENO-EKONOMSKO UREDENIE 41, Polotaj Zovieka u udruzenom radu i druitveno “vlasnstve Clan 10, ‘Socijalatitie deubiveno-ckonomsko uredenje Socijall~ slitiee Republike Hevatske ¢emelji te na slobodnom raira- Henom, ‘ada. sredstvima za_prolavoanja ‘u deushvenom Mlasniiivu 4 oa semoupranijanju radaika w proizvodng 1 NARODNE NOVINE Fro) 8 raspndjeli druswenog proiaveda w csaovaim § éragim organizacijama udrusenog rada teu drustveno} reproduce ctu eielin, Clon 11, Rad { resultati rada odreduju materijalat & drustvent polataj Sowjeka, a2 oanovl jeanakih prava | edgovornoet Tito ne «mote nt miedosredino “ni posredna.stjeceth matarizaine i droge Kotist ekaploatse jam tues rade Nitho ne smije na bilo oil natin onemogucavati ni ogranitaveti radnike da ravnopravno © drugim radnicime edlatuje o svom radu, 0 uvjetima Io vezultatiing svoleg veda tan 1. Sraistva za protevodniy | druga sredstva udréenog sada, protevodl udrugenog Tada 1 denodai ostvaten adios Senlta”radem, sredstva, ta zadovoljevanje.rajednitkih 1 epiih dzustvenin pottcba, prisodna’ bogalsiva | debra ‘pé0) apoirebl dratveno su visenatve, ‘Nitko ne mole stet! pravo’viasnistva na druétvena sredelva koja ou ovjet rade u omoveim { drug organs acijeme waruéenog rada tii materjalna osncva calvari. ‘pots fonkll emeupermty erin alia dae wih samoupravain organizacija i zajedvica te draswense “poli aavoanics. jivena sredsbva ne mogn ee kocialiti za prisvajanje fudeg vides rade, tse stvaranie-uvicis te tabvo priseee faaje, Cian 13. ‘Rani u odrufenom radu sredstvieos w drustvenom vlasnisivu ima pravo sada drattvenim sredstvima ao vole neotudivo Grave da radi tim sredstvima fadi zedo~ voliavanja svojih osobalh i drusbrenih potreba { da, kao Slobodan ¢ rawnopraven 6 drogim radnlcima at wdewsénem, radu, upravija svoj radom I urjeidne | reeultatima 5v0g vada. Prava, obveze | odgovorngst! u pogledu rasooleaanta, xoristena { upravijanja raievenint etedstvima, uredus se ustavom {-zakonom, « skladu s grirodom | iamjencra ‘ih aredsteve. isn 14. Jami se svaliom zadniieu u udeuzenoe sad sredtvi tna Grubvenom ‘vlasifvu dy osvarsjul prove ‘Radley savjes tedae arganteacle'tslodene organi cije udruzenog fada ine delegati racnlka osovain orfa iizacia udrafenog vada, neposredao (zabrant na natin | po postupice koji su ulvienl semoupravaim sporazumom O° udruzivanju, U rednitkom savjetu radne organizacieStrana 132 — Bro} 8 ‘mora biti zastupljena svaka osnovna organizactia udruze- ‘Rog rada u njecinu sastavu. ‘Delegati rade prema smjernicama radnika odnosno radaitkog savieis omovne organizaciie udruzenog Tada ‘Roja ihe izabrala injima edgovaraja 2a evo} rad Statutom osnovne | druge organizaeije udrufenog rada 4 samoupravnim sporazumom 0 udrusivanju utvrauju se prava | obyeze delegata te njihova odgovornost radnicima Forganima upravijanja ti organtzecija Clan 144 JNafin ighors, uvjetl | natin opoziva odnosno razrjeie~ nia radniékog. savjeta i lavrinog organa w organizacii Udrudenog sada utvrduju se samoupravnim. sporacumom Clanovi radnitkog savjeta odngsno Aanovi izvrinog forgana ne mogu se biratl na viljeme duze od dvije bodine. [Nitko ne mote vige od dva puta uzastopce biti biran u {stl radnidi savjet odnosno l2viial organ. U radniéii savjet ne moze biti biran radn't koji kao {inokosnl peslovodnl organ ili Clan Kolegijsinog posloved= hog orgsna njemu odgovara nl radnik Koj samostaing shavila drage rukovodoée funkelle oaredene statutom £ Clan 185, U svako} organizactii udruienog rada postoll_posio- ‘vorni organ ost vodl poslovanje organizactie udruzenog aa, organizira { uskladuje proces rada u njoj te izvzsava ‘odluke radnitkog savjeta i njegova lzvrénog organ Organizaclju udrutenog rada zastupa i predstavija ‘jezin.inokosni_ poslovodni organ odnosno.predsjedniic Kolegijalnog poslovodnog organa, ako stafutom ili drugim samoupravniln akiom organicactje nije druktije odredeno, Poslovodni organ je samostalan u radu i odgovoran je radnicima | vadn'tkom savjetuorganizache udruzenog vada, Tnokosni poslovedni organ odnosno predsjednile kole- sijalnog poslovodneg organa odgovoran Je 1 druftveno] Zajednici ‘ze zakonitest rada 1 2a ispunjevanje zakonom Droplsanth obvera organizaclie udrufenog ada. Tnokosnt Poslovedn| organ odnosno predslednc Kelegijalnog poslo~ Vocrog sorgana ima pravo i duinost ds, w skiau. $a Zakonom, obustavi od Levedenja akte radniGkog savjeta T Grugit ofgana organizacije udrutenog rada ako smatza da ‘Suu suprotnost! sa zakonom 1 da 9. tome obavijesti nadlemal organ drustveno-pollteke ajednice. chan 148, Inokosni poslovodni organ $ &lanovi kolegijalnog po~ stovodnog organa w organieacl}i udruenog Fada iment se" ranfetavalu odlukom rednitkor savjeta. Inokosni posiovedni organ imenuje se na, osnovi jav- nog natjetaja, na prijediog nafjetaine komisije. U oshov— hm organizacjama udruzenog reda odredenim zakonom { U drugim organieactiama udruienog, rada nafjetsjna Ko- Tislsvscelrljenc je od cokanees Sarodance broad Havnika organioacie udrafenog vada 1 aindiista te 0d Dredatevnika drustvene zajednice tmenovanih oGnosno it~ Brenih u skladu sa akonom, Zakonom se mogu urediti uvjeti t natin osnivania kolegjalnog poslovednog organa te uvjeti 1 neéin imeno- varia dlanova toza organa. ‘Mandat inokosnox poslovodnog organa i dlanova kole~ siisinog poslovodnog organa traje najduze fet! godine, Kid im istekne mandat, oni mogu biti ponovno imenovani ‘na Sstu funkeifu na natin propisan zakonom. Zakonom se odreduje pod kofim se, uvjetimia poslo~ vodni organ mote razrlelit{ prife Isteka ‘vremena 22 Kaje Je Imenovan, Prijediog za ‘razrieienje, poslovodnog grgana moze podnijeti 1 skupétina opcine odnosno. druge ‘drustveno-polltitke zajednice'| sindikalna organizacija, NARODNE NOVINE Petal, 22, vellate 1974, Zakonom se mogu propisati posebni uvjetl { natin. Imenovanja i razrjesenja te poseona prava | duinostl poslovodnog ‘organa uorganizacijama udruzenog, rads koje obavliatn “dielatnost odnosno posiove od posebnog arustwenog interes Clan 147, Samoupravni sporazum 0 udrutivanju u radu ongani- zaciju' adnosno u slogenu ofganizacij druzenog Tada Jadral odredbe: o zajednitkim poslovima, © koordiniranju procesa rads, 0 uskladivanju.planove 1 programa rada 4 Faavola, 0 wdrusivanja sredstava 1 njihove) namjenis 0 Eistava, iebora i djelokrugu sajedni@kihorgana pr Jjanja Tnjihowih izvesnih organ, 0 Doslovodnim exgenima adhe organiacie odnosno slozine rganiacile 0 ods ‘ornesti Uh ongina, 6. pravime, obvecaina | odgovorno- stima radne zajednice ‘koja obavija poslove of zajed= nighog interesa 2a udrazene organizaclje; @ medusobaim fodnosima osnovaih | drugih otganizacija udrulenog rada I buthovim previma, obvezama 1 odgovernostt w praviom promt pastupica fedvajansa pojedinih osnovih orga ‘imacja in sastava radne organizacije, odnosno osnovaih 1 _tadnih organizacija tz sastava slotene organizactie. Sammo~ ‘Upravnt sporazum sadra 1 droge odredbe koje su znata)- ne-za zajedni¢kl rad 4 poslovanje waruzenih onganizaciia {te 20 ostvarivanje samoupravnin prava radnika unjima. Samoupravalsporazum odrudivanis u zadn ogan- zaciju odnosno w slozenu organizaclja udrazenog rada ‘zakljuten je kad ga prinvati vetina svih radnika u svake} ‘esnovno} organizaciji udruzenog rada, cian 148, Organizecija udrutenog rada ima svoj statut Statut osnovne organtzacije udruienog rada donose na prijedlog radnitkog savjeta radnicl osnovne organizacije Narudenog rada vetinom glasove vib rading Statut radne organizacije odnosno slozene organizacije uudruzenog rada, na prijediog njevina radniékog saviets, ‘donose radnict udruenih onnovnih onganizacija:vetinor ‘lasova svih radnil u aval} od ih organizacta, Statut { drugl samoupravni alti organizactia udrube- nnog rada ne mogu biti u suprotnost! sa samoupravnlzn Sporazumom 0 udrativanju Cian 148. Radi ostvarivanja i zaitite svoiih semoupravaih prava ragniel w osnovno} i drugim organizacljama uéruzenog Fada imaju pravo 1 duinost da ostvaruju samoupravat radnik Kontrolu neposredno, preko organa upravijanja ‘rganizaeije t preko’posebnog’ organa samoupravne rad~ nite kontrol. Organ samoupravne radnitike kontrole provodl Kontro~ uw pogledu provodenja statuta 1 drugih samoupravnih ‘kata organizacije te samoupravnih sporazuma { drustve- tnih dogovora, provodenja odluka radnika, organ uprav- [anja t irveiadh | paniovodtain ergana organieccie te us Slasnosti tih akata i odluka sa samoupravnim pravims, Gufnostima i interesime ‘radnika; ostvarivanja Fadnih | ssmoupravijatkih duznosti radnik, organa 1 sluibl orga~ ‘nlzacije; odgovornog { druftveno 1 ekonomski svrhovitos Koriftenja druftventh sredstava te raspolaganja. mma; ‘Brimjene natela respodjele prema radu t Tasporedivanjt ohotke { raspodjelt sredstava 2a osobne dohotke; oxtva- Hivanja 1 zatlite prava radnika w medusobnim odaosima uu radu; obavjeftavanja radnika © pitanjima od interest 2a odludivanje { kontrola w organleacii teu pogledy fostvarivanja drugih esmoupravnih prave, duinosti 4 ine ‘eresa radnike, Organ samoupravne radniéke Kontrole ima pravo 1 ‘auinost da'o uodenim pojavama | svom misijenjti dbavije~ ‘uokenim ‘ti radaike, organe I sluzbe organizacije kod Kojin jePolak, 22, veljate 1974 odio te pojave 3 organe Koll u organizactjt imaju pravo i ‘duinost da ih otkione fe da suraduje s organima druatve- fog nadzora | Kontrole. Sastav, igbor i opaziv organa, samoupravne, radniske kontrole { nlegova Brave, dusnost | odgovornost! ureduj Se 'slatatom | drugima semoupravnit altima crganizacl}e, Waklads 2 zakonorn lan 150, Svaki je radnile ofobno odgovoran za savjesno obav- Yanje samoupravijadki funk, Clanovs ratinithog savetaorganicaciie udnutenag rada snoge osebmu | materijainy odgovornost 20 odiule koje su Frollvse’apourongs nadloteog organa, gpnijek ivan ‘Skvira svoith ovlatteoja. Delegat! w tadnitkom. savjeus fadne organizacije 1 sofene orgenizacje wdruzenog Tada fdgovorni. su. radnicima 1 radni¢kom savjetu omovne Sranizacifeu kojo} su teabrani za delegata. Clanovi Kolegilalnog izvrénog organa, inokosnt poslo~ vodni organ i glanovl Kolegiainog. postovodnog organa Dagovorni su za svoj rad radmidkom savjetu Kejl ih je Babreoodnosno imenovao. te radnielma organlzacije Ndrudenog tada u kojo} obavliaju svoje fankelje. Onl st ‘sobno odgovorui za avoje odiuke i za fevréavanje odfuka Saei eela mtn tm itn potent mo ebavjetlavanje radnithog savjeta i radnika. Oni Rrove | matenjsinu odgovormost oa Set nastalu invra- Yanjem odluka donijetn na osnov! nilhovih. prijedioga, ako su. pri davanja th prijedioga pike Gnjenice i Evjesno Gali neistinita obavjestente rednitkom sevjetu i Poslovodni organ odgovoran Je, u okvint svolih prava 4 duinost, 1 2a rerultate poslovanja organizacije te 22 organiziranje { uskladivanje proceea reda u organized} Oagovarnaet Alana Knlogiininog imvrinag arene, ino oenog poslovednog organa | Sans Kolegijainog posloved= nog organa utviduje se zavisno od njihova utjecaja na AonoSenje il lvstavanje odluks. ‘Materijsina i druge vrste odgovornost te uvletl odgo~ vornosti uredujt se zakonom i semoupravnim aktom Orga: Dlzacije udruzenog rada, : lan 151 Odredbe o ostvarivangu samoupravijanja u organizaci- fama udruteneg Tada. primjenjuju se 1 a radaike Fadnim zajecnicama osnovanim 2a obavljanje posiove od Zajednitkog interena za vile organizacija udruzenog Tada U'skiadu # prirodom fh posiova t zajednitkim interesima Fadi lovin st te radne 2ajednice osnovane. 3, Samoupravljanjo uw samonpravnim interesnim ajednicama Clan 182 avnimn sporaeumom 0 osnivanju samoupravne Interesne zajednice | njezinim statutom ureduju se poslovi ‘od sajednitiog interesa 2a danove Zajednice, natin ode Sivania o tin poslovima, djelokrug, ovlastenje 1 odgovor= host skupitine | drugih organa interesne zajednice te Gruga pitanja ‘od zajednitkos interesa za radne ude 1 Samoupravne organizacije | zajednice organizirane u inte- esnu tajednicu. ‘Statut camoupravne interesne zajednice donosl se uw skiadu sa Samoupravaim sporazumom © njezinu osnivas Zakonom se mode utvrditl da samoupravnl sporazsim 0 osnivaniu odnosno statut samoupravne. interesne.zajed- hee Koja obavija djelatnost vod posebnog drustvenog Interese potvrduje organ drustveno-politicke zajednice. NARODNE NOVINE Bro} @ — Strane 153 Clan 153, ery gree mt et abuts mac ab 2 ee ee ee Sifscle T'"cajedatces" ao" Gano iotoreone najednic, See * cece deat! ae ea Se sitar seer ope sa aa eT rae! eee ae Boehm. ins Some ee eee SE Sae nai hee aratenenctan Se cee rem pt ey a 2 Chan 158 LU samoupravnoj interestio} zajednici koju osnivaiu radnicl organizacia udruzenog rada w oblast! odgoje, i hrasvanfe te tea hud I fino organize | zeae nice Sie potrebe te organizacije tadovoljavajuu raza ‘Eispiut caluSivangu o:posiovina intereane zajednie. ba hatin i s pravima utvrdenim statatom Interesne sajeanice, Sidjelujul delegat! Reje biraju student! odnosno agente. lan 155. Samoupravnim sporazumom 9 osnivanju interese za~ jednice i drugim njezinim optim aktima utvrduje se ‘eposredna odgovornost organa upravijanja tnterese za Jednice 1 delegata u tim organima. Clanovima: zajednioe, hatin ostvarivanja kontrole élanova interosne zalednice pad radom organa upravijanja 1 strugnih slugbt te natin Sbavjestevenia Hanove intersone ‘cajednice 0 radu. th forgana i slufbi te o pitanjima koja se razmatraju { SJedavaju w interesno) zajednic, Can 156. Kad je ustavorn ill statutom drustyeno-politiske 2a) ddnice uivedeno da radni judi preko’skuptina ‘samou- pravnih Interesnih ¢ajednien sudjelujy uodlutivanja 0 Ditanjima’ i nadlednosti skupstina drastveno-politiekih Zajednica, tse radi Hadi organiziraja w okviru interesne Zajednice, odnosno udrubuju.svoje.interesne zajednice, ‘ako da mogu suajelovant u omueivanyu © tim pitanjima U skupitint drusiveno-polititke zaJednice. 4, Samoupraviianje u mesnim sajednieama Can 157 Pravo i duinost rednih judi 1 gradana w nase, sijelunasela il u vide povezanih naselja Jest da te, radi Ostvarivanja“odredenih “tajednigkihInteresa’ 1. potreba, Samoupravno Organiziraju w mjesou zajednicu 'U mjemo} zajednicl rednt tual gradan! odlutuja 0 ostvarivanju_svolih zajednitkih interesa 1-0 solidarnom Zadovoljavanju zajedaidhih potreba u svim pitanjima od ‘eposrednog 1 vakodnevnog interesa za 2Vot | rad Ijudl | ‘plhovin porodiea, a narotito u pogledu uredivanje nase- ja, standvana, komunainih djelatnost, drustvene brige 0 Soaijalne zagtte, ‘odgoja I obrazovanja, kulture, Haiske kulture, zalite potrotata, zattte 1 unapredivania Goviekove okoline, narodne obrane | drustvene sammozatt- ie Radi ostvarivanja svojih zajednitkih interesa i potreba acai ljual 1 gradaniy ofganisirant w mjesno} zaedaics, Samoupravnim sporazumijevanjem 1 na drug natin po Neziluse s organzaslama udrulenot ada, samouprav ‘Bim interesnim zajednicama 1 drugim samoupravaim or- ‘Genizacijama { zajednicems, na podrutju iavan podriaStrana 184 — Bro} 8 rjesne zajednice, koje fmaju interes odnosno dudnost da Sudjeluju u ostvacivanju th interese ednosno U zadovo- Havanju th potreba ‘Wada: Yudi { gradant wi mjesno} zajednicl sudjeluju w obavijanju drutvenih poslova iw edutivanju 9 pitanjima fod zsjednickog interesa u epéini | u Sirim drustveno-poli- ‘eis zajednicama ‘Stasutom optine uivrduje se natin 1 postupak osniva- anja mjesnih zajednica “Zakonom se mogw uivrditi natela postupka osnivanja sjesnih zajednica. Cian 188 Zeraljistém, zeradama i drugim nekretninama w dru stvanom vlazlita koje nopomedno suze madovolavan} Svakodnewnih potrebe { intereea yadaih Ludi mitbous porodicn uprevijaju. mjesne zajednice sko na’ osnovi EStava fii zakona tim mekzetninama ne upravHjau aruKe brganizactje il zajednice. Clan 18. Opéinska skupitina, u dogovors s sjesnom, zajedni- com, moze gdredene poslove tz svoje nadieinosti odnosno fe nadlefnosti svojlb organa prenijeti na organe mjese rajednice, Opéinska skupitine duzna je osigurati | ared- ‘iva ta obavljanje th poslova. Clan 100. Sioje zalednike potrebe | interege radi Jjudt i gradant 1» mjesno) zajednie! zadovoljavaju f ostvaruju neposredno Zna'lyofim sborovims, reterendumom, preko organa mje ine rajednice, 1 preko skupova sianara, iucnih savjeta, Skupova polrosaéa | Kosisntka usluga, u mjesnim organi. Zacjama Soeljalisti¢kog savezz radnog naroda i drugim Gtudtveno-politiiim organizacijama, croitvenim organi Saeijama | wdruzenjima gradana, samoupravnim spora- Zamijevanjem | deuitvenim dogovaranjem, preko svojih Urtgate u erganime uprovijante ergantsacija, udrutenne Sedg Kole obavijaja djelsinost ii poslove od posebnog Ghuitwenog interera 1 organima upravijanja samou- pravnih, interesnih zajedniea te preko delegacija i dele- atau skupstinama druitveno-poliitkth zajeanica, cian 161. F_miesno} xajednict radnt Yjudl 1 gradant omivaiy rirovna vijesa radi mizenja | radi retavanja sporova. Cian 162 Mijesné zaJednice medusobne, suraduju u rjetavanju pitanja od zajedniskog interest. U fu evrhu ane se moa t Seu saednie i esivall sadn oneane { organizacile. cian 162 vole zajednithe potebe # injesna} zaednicradni ayuda exaovobava St eetviaa kote soa udeutau: a esr Ris ual sadavejavana,dajedithin petro ojecno) ened wdronafu rane organiza ion waren tan oie ale seis ve Par Saar esr, Sadar oll live na posrutly leone Bjedhice, © face uorganizncljama udrusenog rada koe BUSI Stud na bodratje meme cafeanee vii keke samoupravne interme zalednice 1 droge Sepentnaje earahai ax Snaneronie- proses cifnfesne sted; edema aa sluge Woe organiza raga adh a mic soleil diag prtaaima koje som Sulebenthna detent mesma xieen oar ce fats hol we sttutom opéine xan pnd re sneer; 2) deustrenthpotrebes ve oP grugin aredatvime ian 10 ‘Rad ud gradant mane) zajdnil anode statut nga aenapredn vlrondro a ae lina, venom elanove NARODNE NOVINE Petak, 22, veliaée 1974 Statutom mjesne zajednice radni tiudi i gradani utve~ ‘duju svoje medusobne ednose u mjesno) zajedaie, prava L Gaznostt mjesne zajednice, njesinu organizaciju { njezine forgane, odnose s organizacijama udrulenog red i dragim Sehospravinin onganizaciame i sajeanieama te wreaus, ‘Gruga pitanJa koja su znaéajna 2a rad mjesne zajednice | {vot radnih Ijuel | gradans Unio Clan 165. _ijesna zajednica ima svojstvo pravne osobe. 5, Opéina Clan 168. Optina je samoupraviie i emnovne draitvene-politisia zajeduica Ulemeljena na vast | semoupravljanju: Fade nike Kase I svih radnih Ijudl. 'U opéini radnt Ijudi i gradani stvaraju 1 osiguravaju tuyjete za v0) Zivot i rad, usmjeravaju drugtvent razvoj, Dstvaruju i uskladuju svole interese, zadovoljavaju zajed~ hitke ‘potrebe. te ostvaraju viast t upravijaju dragim Grutlvenim poslovima. Funkeije vlasti { upravljanja drugim drustvenim po- slovima, osim onih koje se prema ustavu ostvaruju Etim diuttveno-polititkim 2ajednicame, ostvaruju se i pein. 'U ostvarivanju svojth zajednithih Interosa 1 prava { duinosti u opeint radni judi 1 gradant odluéuju ongani~ Hirani u omovne organizaclje udrutenog rada, mjeme Zajednice, satoupravne interesne zelednice, Gruge O<30%~ he samoupravneotganizacije 1 zajednice, druge oblike Ssmoupravnog érulivanja 1 drustveno-polltitke organi- Jacke samoupravnim sporazumijevanjem 1 druitvenim ogovaranjem te proko delegacija 1 delegata 1 opéinske} ‘SKuupitin | drugima organimma samoupravijania, ton 167. opéina se omniva za podrutje Jednog ili vite miesta koje su povezana zajedniéiim interesima radnin adi 1 kona fom. podruéju postoje uvietl za zadovoljavanje Serovaih. zajedniéidh i optih. drustventh’ potreba 2a Reposredno ostvazivanie sarscupravijanja I videnje vias ‘Na podrueju gtada moie se osnoveti vise optina. Osnivanje optina, ukidanje f spajanie opéina, izdval nje pojedinih naselienih mfesta izsastava jedne i uldjutl= Wanje tik mjesta tastay druge opéine te promjena ‘edista opéins vite re sakonom, po prethodno pribav— enom miltjenju radnih Nudi t gradana s podeutja na Kemet promjen te anteresranth opel ses tan 108, adi oxiguravanja jedinstvenog prvrednog i drustve= nog razvoja graua opéine w radu udratuja se U grads Befednice opting kao posebns @rustveno-pottitka tajed- lew nine u ara, u zaednithom intereny, povravaja arate} alii! oping odreaene rave T duos te Siprava {euinost uivrdopu statatom gradshe zajednice opdina ‘Na gradsku zalednica opéina mogu 2e prenilt! odre- en! pollov i natleznoet Republi | zajednice opéina. Slatulom gradske zajednice opéina odreduju se poslovt co sajeanichog interest sa grad kao celina 1 organ! Kofi barter, not hana Uh, png, fein na. Kost opeine gradu fadn! Hud aa eee isa ‘odnomo Wet a Cbne= ange ta postovs Statutgradske zajednice optina donosskupétina grade gue zajeduice opéina. Stiut Je pravovallan kad. gn pri- face najmanje dvije tedine optinskih skupsting = po- arabia grea.Petak, 22, veliave 1974. NARODNE NOVINE Broj 8 — Strane 138 Clan 18, Prave i duinosti opéine utveduiu se ustavom { statu- ‘om optine.| "U opein. se narotito: SShvareiu { rarvijaju materia 1 drug uvjeti za ivot f rad t'za semouprave sadovoljavanje materijainih, Socijalnih, kulturnih 1 drugin zajednitidh potreba radnil ‘Huai t gradane te drug! uvjeti za svestran razvo} lignosti eovseka; Tusmjersva 1 uskladuje rozvo} privrede i djelatnosti 1a oblast odgola 1 obrazovanja, kulture, faitke 1 tebnitke ‘kulture, zdravstva, drustvene brige 0 djeci, socijalne 23- Site, Kemunalnsh slg2bi, stanovanja { snabaijevania; ‘© estvaruiu 1 uskladuju pojedinatnt i zajednitki inte- ress opéim intereaima; {°Sivaraju uvjeti 2a rad i zapodljavanje, vodi briga © privremeno nezaposlenttaas , onanizira ebavijanje poslova of zajednickog i o Ge Grustvenog interesa te omivasd organi samoupravlja- ‘nia 1 organi last! 2a obevijanje th poslova; “ osigurava neposredno lzvréevanje zakona, ako nji- hove {zviiavanje zakonom nije stavijeno u tiadlednost forgana Sih drustveno-politkh zajednic SMosigurava ostvarivanje 1 zastita sloboda, prava ¢ duinosti eovjeka | gradanina; SUM zakonitost 1 sigurnost iho imavine te ostgurave fevnd red er "vod briga 21 posebnit zaltita boraca narodnoosio- bbodilathog rate, Sovellda, prodratnih revolucionars, 2ta- ‘va fatietiGeog terora 1 njihovih porodica; Mosigurava ostvarivanje prava nareda i narodnostl, sim onih koja se ostvaruga w dirk druétveno-poltiékim vajednicama; SMrosigurava primjena ravnopravnosti jezika i pisama naroda { narodnostt ‘oMureduja odnosl od neposrednog.interesa za radne ude # gradane w opéini “— ureduje Koristenje zemiista 1 dobara w opto} upo- teed m= ureduju wdavsi_u oblast prostornog. plantranta, 1 turedenja prostora, iegradnje } uredenje naseljenih mjesta {2.0 stambeno-komunalno} oblast; —ureduje { osigurava zaftita | unaprefivante govje- ove okoling; osiguravaju uvjeti 1 vodi brign za evrhovito {skorigtavanje i oéuvanje pripode | prirodath bogatstavay — ureduje | organizira narodna obrana u skladu sa sistemom opcenatodine obrane — organizira i osigurava drustvend samozaitita; a oraenizira | osigurava zastits samoupravath prava 1 draftvenog vlasnistvas — organizira i osigurava drustvena kontrola, lan 170 ‘Optina, u skadu ¢ drustvenim i prostornim planovima 4 wakdada 2a samoupravnim sperazumima 1 druttvenim Gogovorima 0 izdvajan{u, udrusivanju 1 resporedivanju Seeislava za stamben ixgradn)u, ulvrduje program stam- ‘bene irgradnje, utvrduje 1 provodi stambenu politika te fsivara uvjete 22 racionsinu stambenu lzgradnju, 7a. oft Vanje i unaprodenje sandarda stanovanja, u skladu © otveama suvremene porodice- ‘Optina vod politiku stanarina koja u skladu s pris vyeednim ketanjima, dlvotnim standardom i tr2ifnim cl~ Jenamaosigurava odriavanje, zamjenu 1 dio protirene {eprodukelje u stambeno) izgradnji. Optina se brine za stanovanje gradana Koji nisu u stonja da na” drugi_nagin osiguraju svo}stambent Drostor, @ narodito za stanovanje osoba Kojima se pruza ossbna dfusivena zadtita, Glan 171. ‘opéine, u skladu sa zakonom, utvrduje i provod polltiku tredenja prostore, odreduje njihovu namjena £ atin Koristenja te u skladu s dugorotnim programima t planovima privrednog, drusivenog i prostornog razvoja ‘smjerava iagradnju na svojem podrugju. clan 172. Zemliistem, dumama, 2gradama | dragim nekretninama uu drustvenom’ vlasnistva upravija opéina ako na oanovi Uslava | vakona peledinim nekretninama pe upravija Gruge drustveno-polititke zajednice, mjesne zajednice, organizacie udrudenog raea il Gruge drusivene pravaa Clan 173, Statutom opéine, w skladu $ ustavom, utveduju se prava I duinost fadoih Wudi i gradana uw opéini a bstvarivanju | uskladivanju njihovih interesa 1 potreba natin organizivanja radaih Ludi w obavijanju funkeja “lasti { upravljania drugim drustvenim poslovima 1 ure= uly druga pitanja odredena ustavor, ‘Sistutom optine moga se uredivatt f ostala pitanta at okvirw prava t dugnost koja radni ijudi ? gradant ostva- ruju tu opeini, na matin Kojl odgovara njevinitn osobito- Stina | potrebama. clan 174, Radi ostvarivanja svojih prava i duinosti opéina uw skladu s ustavom 1 zaktonima donos! propise 1 druge ope fkte fe osigurava njihovu primjenu na svojem podrugju. Clan 175. Radi zadovoljavania zajednithkih potreba w optin{ rad- aiel ) osnovnimm organizactjama udruzenog raun 1 drusi radni udi | geadant u mjesnim 2ajednicarna, semoupra= him interesnim zajednieama 1 drugim samoupravnim or- ganizacijema | zajednicama te U opein! Keo clein, refo- Fendumom | drugim oblicima osobnog izjainjavanja, sa moupravnim sporezumijevaniem i drustvenim dogovara- jem, odluéuja, 0 udrullvanju. sredstava 0 njihova Rorigtenja. ‘okies sskonam wvsdenog sistema invora | visa poress, taka | ostalin davanja ‘radni judi w_opéint Samostalno odléuja 0 apcagu { natinu financiranje opéih ‘ruseventh potzeba w opin lan 178, $0 prnod traphed! opine wlvrduju se w budeta opine ‘Postupak 2a donotenje,budzeta 3 osiguranje utjecsja radnlb. ud! na opseg i trofenje sredstava buddeta utvt= Guje se statutom opeine, lan 177 Optini, koja svosim, sredstvima ne mote, tinanciralt invSavanie evoiih zadalaka 1 red_neophodnih susbt potzebne sredsiva osigurava Republika, na osnovi mera Utvedenin sakonom, a na na€in koji Ge se osiguratt Jalnteresiranost 1 odgavornost opéine za racionalno kori~ ‘Ttenje tin sredstava 1 omogucltl Zunkcioniranje meopbod- nib slulbl I njihov razvo} Clan 178. COpéine medusobno suraduju na natellma dobroveljno~ polidarest, ucruliju sredstva 1 osnlvaju zajednitke Steane, organizscije 1 siitbe 2a obavijanje poslova od Yajedniskog inferesa. ‘Gpeine suraduje {+ optinema drugih ropubliike & utonomniy pokrajina {e Tereijaju 3 mjima medusobne ‘odnoge u poslovima od zajednithog interess, lan 179. Optine ostvaruju suradniu s odgovarajutim strani organima { organizactjama {e medunarodnim organizaci- Jama { teritorjalaim Jedinicama stranih dréava, uw okvi- HPatvrdene vanjske politike Socijallsti¢ke Pederetivne Republike. Jugoslavije | Socijlistitke: Republike Hrvat- see ovis metnarodeih ugovora | U optini radnt tiudi onganisiraju skupitina opéine, lavtino’ vijete ‘odnosno Grugi odgovarajuci kolegijalniStrona 136 ~ Brof 8 invrini organ 1 druge njezine organe, utvrduju njthova strukiuru tT nadletnost, organiziraju’ organe uprave i strutne slutbe, osnivaju ustanove od interesa za estvari- wanje prava'l’ duzmostt opéine # ureduju odnose izmedu Fasliitih cblika somoupravnog 1 polittkog organiziranje Wostvarivantu prava 1 dumost! opeine, Clan 18, Optineki organi moposredno izvrSavaju i osiguravaju fnerSavanje zaktona te arugih savezaih 1 republidih pro- ‘psa odnosno propisa zajednica opéina ako nyiovo Lav Eavanje odnosno ostguravanje [zvréavanja nije stavijeno w nnadletnost organa drugih drustveno-poliicish 2sjednicn. . Zajedatee opéina cian 22 ‘Optine se udrutuju u zajednice opéina. Zajednica optina je samoupravna drustveno-politiska zalednica u kojo} radni judi | gradani obavijaja funkel- Je vlastl 1 samoupravijanja u ostvarivanju f uskladivenja Zajednitkih interesa opéina. Clan 163. Podrutje zajednice’ optina utvrduje se drusivenim ogovorom izmedu opéina | Republike. ‘Svaka opéina nalazi se u sastavu odredene zajednice ‘optina odnocno gradske zajednice opéina. ‘Ako se ne postigne druitveni dogovor o utvrdivanju podrutja zajedhice opéina, njesino podrutje utvrduje se Zakonom. Clan 184, 1 zajednict optina seu skladu $ ustavom, zakonom, rultvenim. dogovorom ismedsopéina 1 Republike. te Statutom 2ajednice opéina narotito: ‘utvrdujprostornl { druBtven! plan sajednice opéi- "— vodi briga 0 ravnomjernom razvoiu udrutenth op- Gina 1'0 brkem privrednom 1 drubtvenom razvolu mane rarvijenih opting —ureduje 1 organizira marodna obrana u skladu sa sisiomom opeenarodne obrant = obaviiaju posiovi driavme siguenostt u okvirima koje odreduje Republika te odredent poslovi Javne Mga ‘ost druftvene samozadtites “= ureduju odnoal od zadednitkoe intorésa 2a privred- ni, ellurni, ndravatvent { socljaint Zivot na” podrutja {ajetnice opéine: — provodi 4 osigurava provodenfe proplsa | utvrdene polite, proved! nadzor { obavijaju postov! inspekele: = ure ustavom { zakonom utvrdena prava { dutnosti -aridiveno-paltitke zajednice w odnosu ha odzedene oF ‘Esnizacie tdrusenog vada, semoupravne intoresne 22)ed- hice te druge samoupravne organizacje | zajednice: — vide prava i duinosti drustveno-polittke zajednice ww odnosu na pravosudne t druge drdavne organe: “= omiveju organi, organizacje 1 slusbe radi ostvari vanja fnkelJa zajednice opcina i zajednith interes VU pitanjima od zajednitkog interesa za opéine w zajedniel optina skladuju se siavovi u postupku utvrdi- Vanja politike, donofenja propisa T podueimanja druath Skea I mjera na_podrudju opeina. U zajednicl opéina ‘usiladuja go { zauslmaju stavovl o pitanjima o kojima se fdiuduje u federaclit 1. Republicl, aed. zajcdnikog su Interest zn optine na podruthu zajednice optina Zajednice optina obavljaju i druge poslove koje na jin prone optine odnoene Republik: Gradska zajednica opéina ako nije u sastavu zalednice copina mode na temelja zakona veil prave i duinost ‘ajednice opéina utvidene ovim ustavor, NARODWE NoVINE Petal, 22. velJate 1974, Clan 195, Za financiranje opi drustvanih potreba koje se ostvaruju u sajednic! opéine pripadaju Jo) pore, takse 1 Gruga davania utvedent zakonom. Za obavisanse Doslova. Kole, prenesu na. 2aiednicu opéina, ‘optine | Republika ‘osiguravaju odgovarajuea sredstva, Clan 186. Poslove zajednice opéina obavijaju skupétina zajednice optina ? drug! organi Clan 187, Statutom aajednice opéing, u skladu s ustavom, ulvr- duja se prava 1 dutnestl ajednice opting w uskiadiventu salen rteren opin, vrata {della or ana zajedniee opting, natin odlutivanja uw skupstin, ‘Sanost izmeqsorgana Zajednice opéina 1 opeinskin. orga” a te druga pitanja od zajednitkog interesa ua opéine stavu zajednice opéina, ‘Statut zajednice optina donos! se nakon peibavljenog roliljenja evih skupitine opting u sastavu zajednice opdl= 1, Samoupraval sporazuml I drastvent dogovori Clan 188, Samoupravnim sporazumom i druftvenim dogovorom radnict | drugl radnt Nudl samoupravno ureduju medu~ Eobne odnose, nidadufu interese t ureduju ednose od Sieg aruttveriog znaten}a. Ctan-10, Samoupravnim sporarumom radnicl u osnownim { dru~ sim organioacijama udrutenog rada vada! judi u mje ‘mim zajednicema, samoupravnim Interesnim 2ajednicama P'drugim samouptavn.m erganizacijama 1 zajednicama, ‘okview svolih samoupravalh prava, ukladuju svoje intox ese u drustveno} podjell rada 1 rustveno) reproauket}, ‘udruzuju rad 1 sredstva te ureduju: medusobne ocnose veri ¢ Udraicanjem rada i sedrtave, omivaju radne ‘Sruge organizaclje ‘udrulenog rads, banke, poslovne 1 f@ruge zajednice; uivrduju osnove { mnjerila za raspored!- ‘vanje dohotka t raspodjelu stedstava za osobne dohotke; julvrduju medusobna prava, obveze | odgovornostt{ mere 42a mjihovo ‘estvarivanje to ureduju 1 druge odnose od 2ajednithog lnteress, ‘Samoupravni sporazum u ime sudionika sporazuma zakljutuju njlhov! ovlatteni organi. ‘Samoupravni sporazum Kofi se odnos! na ostvarivanie neofudivih preva Fadnika priavaéen Je u osnovno) orga= ‘lzaci udrizenog rata ‘tdaosoo druge) se™noupravno) Organizacifi iit zajedniei ako se = njim cuglacl vedina adnika odnoeno radnih Hudi te organizactje odnosno ‘ajednice. lan 160. ‘Sindikat ima pravo davati inieijativu 1 podnociti: pri jedloge za cakijutivante samoupravalh sporazuma te mo: Ye pokrenuttpostupak ‘dase. akljutent samoupravni sporamum ponovno raemotri ako" amatra. dase njime Dovreduju Samoupravna prava radnika 1 drustveno-cko- ‘Romskl odnos! uivrdent ustavor. U postupku zakljutivanja samoupraynog sporazums ‘kojim ise ureduju medusobni odnosh radnika w radu ill uutvrduju osnove 1 mjerila. za rasporedivanje dohotka 1 Taspodjelu sredstava 2a osobne dohotke sudjeluje ! spora~ ‘Zum potpisuje sindikalna organtzacija odredena statutom Sindikata. Ako sindikaina organizaclja ne potpide samo- ‘upravii sporazum, organizacija udruéenog rada ttoa pra ‘yo da takav samoupraval sporazum primjenjuje, 9 sindl= Keatna ‘organizaclja mole pokrenutl spor pred sudor, druienog rada. ian 191 Oxginiznctia uérutenog rada 1 druga’ semoupravna organtzactja i zajednica koja smatra da su samoupravnim sporazumom érugih orgenizacija udruzenog radadrugihotal, 22. veljate 1974, samoupravaih organizacija i zajednica povrijedena njez! tha prava i na zakonu utemeljeni Inleres! moze pokren= # postupak za ponovna razmatranje samoupravnog spora- 7 Clan 192. Druftvenim dogovorom organizacije udrudenog rada, komore T'druga opta udraden)a, samoupravne interesne ssjednice, druge samoupravne organizacije 1 zajednice, ‘rganl dvuftveno-pollttke zajednice, sindikati 1 druge Grusiveno-polltitke organiaacije te drativene organizacje Sslguravaja i ullladaja samoupravno redivanje dru Eiweno-ekonomdkih { drugih. odnosa 06 Sreg zajednitkog Interesa za sudiontke dogovora il od opéeg drustvenog in teres, , Drustveni dogovor, u ime sudlontka dogovora, zakiju- ‘aju njihov! ovlasten! organt. Clan 193 Skupitina druftveno-polititke zajednice potite samo uupravno sporizumijevanje 1 drugiveno dogovaranje te mous propisati da su odredene samoupravne organizaciie Mzajednice cbavezne proves postupak za samoupravno Sporanumijevanje odnosno druftveno dogovaranye, Cian 104 Samoupravni, sporazum odnosno drustven! dogovor cobventje sudionike kojt ga zakljute fll mu pestupe, Clan 195 Samoupravnimn sporazumam { drustvenim dogovorom utvaauj oe mere £4 njihowo provodense, materjalna T lruttvens odgovornost sudionika u samoupravnom spore Suima i drattvenom dogovora te natin # uvjetl njove Temjene ‘Semoupravmim sporsiumem | drustvenigy dogovorom soge se predvidjed! aritrasa i drugi nad sesavana Sporova foi nastana w provedenj sperarima odnosno dorovere Clan 198, U sakijudivanju samoupravnog sporazuma { druitve- ‘nog dogovora sudioniel su ravnopravnl ‘Postupak sporezumijevanja 1 dogovarenja je javan. 8, Draitvena zastita samoupravnih prava I drustvenog ‘lasnlstva Clan 197. Simoupravaa prava radnh Judi { druftveno vies ‘vo pod poretnem eu druftvonom astitor. ‘Druftvenu zastcu samoupravaih prava radnih Wud +

Das könnte Ihnen auch gefallen

• Freakonomics Rev Ed

  

  Von Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (7838)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  Von Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (20007)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  Von Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (3321)
• • Zeitschriften
  • Podcasts
  • Noten
• The Hobbit

  

  Von Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (24727)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  Von Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (19653)
• The Handmaid's Tale

  

  Von Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (13186)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  Von Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (353)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  Von Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R Covey

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (2475)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  Von Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (5794)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  Von Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (5700)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  Von Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (12945)
• The Art of War: A New Translation

  

  Von Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (3044)
• The Iliad: The Fitzgerald Translation

  

  Von Everand

  The Iliad: The Fitzgerald Translation

  Robert Fitzgerald

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (5341)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  Von Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (2556)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  Von Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (2564)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  Von Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (2506)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  Von Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Bronte

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (9486)
• The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  

  Von Everand

  The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  Oscar Wilde

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (9754)
• How To Win Friends And Influence People

  

  Von Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (6511)
• Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  

  Von Everand

  Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  Nicholas Frankel

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (10242)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  Von Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (2499)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  Von Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Bewertung: 4.5 von 5 Sternen

  4.5/5 (3271)
• Stardust

  

  Von Everand

  Stardust

  Neil Gaiman

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (8116)
• The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  

  Von Everand

  The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  Stephen Mitchell

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (7769)
• Life of Pi: A Novel

  

  Von Everand

  Life of Pi: A Novel

  Yann Martel

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (13455)
• Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  

  Von Everand

  Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  Leo Tolstoy

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (7086)
• The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  

  Von Everand

  The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  Oscar Wilde

  Bewertung: 4 von 5 Sternen

  4/5 (9054)