Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
objavilo je 8. sijenja 2014. godine pismo Marija Palmara, crkvenoj tradiciji privrenog
filozofa prava, glavnom uredniku NBQ-a Riccardu Cascioliju. Mario Palmaro (1968. 2014.)
postao je potkraj ivota poznat prije svega po kritikim ralambama pontifikata pape Franje,
napisanima s Alessandrom Gnocchijem za dnevni list Il Foglio, a o stanju i ivotu Katolike
crkve rije je i u ovom njegovu tekstu. Naime Cascioli je Mattea Renzija, novog predsjednika
lijevih demokrata, bio oznaio kao "problem" jer se radi o navodnom katoliku iji politiki
program meutim u svojim sredinjim tokama protuslovi katolikom nauku. Palmaro
odgovara Cascioliju da problem nisu Matteo Renzi, lijevi demokrati ni bilo kakvi lijevozeleni
komunisti: stvarni je problem sama Katolika crkva kako se danas predstavlja, odnosno smjer
kojim je krenula.
U ovom prijevodu Palmarova pisma izostavljen je, te oznaen trotokom u uglatoj
zagradi, samo kratak odlomak koji se odnosi na neke talijanske posebnosti. Znakovit naslov
"Dim Sotonin u Crkvi" potjee od Casciolija.
.
danas otkrio da se moj sin drogira, zar bih mu rekao: "Idi proitaj zajedniku izjavu
to smo je tvoja majka i ja dali prije est godina, kad smo ti rekli da se ne smije
drogirati"? Ili bih ga sada, danas i ovdje pozvao na red i pokuao vratiti na pravi put
kako god mogu?
problem nije Matteo Renzi. Gdje je u toj borbi nadbiskup milanski, kardinal Angelo
Scola? Uskoro e nam biti zabranjeno da kaemo i napiemo da je homoseksualnost
protunaravna, a Scola mi pripovijeda o nekakvom mjeanstvu i o nunosti novog
vrednovanja rimske kulture.
Taj isti nadbiskup milanski prije nekoliko je tjedana pozvao nadbiskupa
bekog, kardinala Christopha Schnborna u nau katedralu: budui da je austrijska
Crkva u neposluhu i raskidu, on je pozvan da sveenicima nae biskupije objasni
kako se to postie, koja je tajna tog uspjeha. Posve u skladu s motom: Trener je svoju
momad doveo do pada u niu ligu, pa smo ga postavili za trenera nae nacionalne
reprezentacije.
sam ja da mu sudim." Naravno, znadem to i sam, da izmeu tih dvaju pitanja nema
potpune podudarnosti. Papa je protiv tih pojava i pati zbog njih, i ima dobre namjere.
Pa ipak: injenice su injenice. U vezi s tom tako kratkom, neupadljivo nabaenom,
ali epohalnom reenicom iz usta jednog pape (Tko sam ja da mu sudim) mogue je
ispisati jo tone papira s ispravcima i razjasnidbenim oitovanjima, to su ete
neumornih normalista i uinile i mjesecima ine, ne bi li objasnili to je papa time
mislio, a to nije, te kako se nita nije dogodilo, nego je sve u redu. No Ti i ja tono
znamo, kao to zna svatko tko imalo poznaje komunikacijske mehanizme, da je ta
mala, nabaena reeniica, "Tko sam ja da mu sudim", poput nadgrobnog spomenika
svakoj buduoj politikoj i pravnoj borbi protiv zahtjeva koje namee homolobi.
Ragbijakim rjenikom kazao bih da je homolobi tom neusiljeno dobaenom
reeniicom pape Franje uspio u nekoliko sekundi osvojiti vie metara nego ukupnim
radom homopokreta tijekom desetlje. I kaem Ti da biskupi poput Mogavera
mogu u zavjetrini tog iskaia nekanjeno dizati svoje podrivake utvrde. A mi
bismo trebali na to utjeti.